Sveučilište u Mostaru

Fakultet zdravstvenih studija

Sveučilišni preddiplomski studij sestrinstva

Ivana Galić

Profesionalno zadovoljstvo medicinskih sestara u ambulanti obiteljske medicine

Završni rad

Mostar, rujan 2019.

Sveučilište u Mostaru

Fakultet zdravstvenih studija

Sveučilišni preddiplomski studij sestrinstva

Ivana Galić

Profesionalno zadovoljstvo medicinskih sestara u ambulanti obiteljske medicine

Završni rad

Mostar, rujan 2019.

Mjesto studije: Dom zdravlja Kupres, Dom zdravlja Mostar,

uključujući pojedine ambulante obiteljske medicine

Mentorica rada: Prof.dr.sc. Edita Černy Obrdalj dr.med.

Zahvala

Hvala mentorici prof.dr.sc. Editi Černy Obrdalj dr.med. na savjetima i pomoći tijekom

pisanja završnog rada.

Veliko hvala liječnicima i medicinskim sestrama Doma zdravlja Kupres, koji su imali

razumijevanja, volje i vremena pomoći mi kroz cijeli period obrazovanja.

Najveće hvala Bogu, mojim roditeljima i svim članovima obitelji na bezuvjetnoj ljubavi,

potpori i usmjerenju na pravi put.

1.UVOD ............................................................................................................................ 1

1.1. Primarna zdravstvena zaštita ................................................................................. 2

1.2. Djelokrug rada medicinskih sestara/tehničara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ... 3

2.CILJ ISTRAŽIVANJA .................................................................................................. 5

3.MATERIJALI I METODE ............................................................................................ 6

3.1.Ustroj studije .......................................................................................................... 6

3.2.Ispitanici ................................................................................................................. 6

3.3.Metode .................................................................................................................... 6

4.REZULTATI ................................................................................................................. 8

5.RASPRAVA ................................................................................................................ 21

6.ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 28

7.SAŽETAK ................................................................................................................... 30

8.SUMMARY ................................................................................................................ 31

9.LITERATURA ............................................................................................................ 32

10.ŽIVOTOPIS .............................................................................................................. 34

11.PRILOG ..................................................................................................................... 35

11.1.Popis grafikona ................................................................................................... 35

11.2.Popis tablica ........................................................................................................ 35

11.3.Anketni upitnik ................................................................................................... 36

1

1. UVOD

Pod pojmom sestrinstvo i djelokrug rada koje obuhvaća sestrinska struka, mnogi

uglavnom pomisle na bolnički centar, te zdravstvenu njegu bolesnika u bolničkom

krevetu. Međutim, medicinske sestre kao jedini i odgovorni nositelji zdravstvene njege

(1), svoj posao mogu obavljati i u domovima zdravlja, patronažnim službama, hitnoj

medicinskoj službi ili u privatnoj praksi. Upravo iz toga razloga, uloga i rad

medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine, u zdravstvenim literaturama,

na našim područjima, slabije je zastupljena. Svjetske zdravstvene organizacije, časopisi,

portali i stručna literatura ipak su nešto više usmjereni i ovome obliku rada medicinskih

sestara, iako opet slabije u odnosu na rad medicinskog osoblja na bolničkim odjelima.

Medicinska sestra/tehničar i liječnik, članovi su istog tima, ali im je djelokrug

rada različit (1). Medicinske sestre i tehničari u timu s liječnicima obiteljske medicine

možemo definirati kao funkcionalnu skupinu zdravstvenih stručnjaka koji su usmjereni

individualnim potrebama bolesnika (2).

Medicinske sestre i tehničari u ambulantama obiteljske medicine, pored

sestrinskih intervencija, vode i administrativne poslove. Evidencije iz oblasti zdravstva,

u ovome slučaju sestrinske, služe kao izvor podataka za statistička istraživanja, ali i za

praćenje i proučavanje zdravstvenog stanja, planiranje i provođenje zdravstvene zaštite.

Profesionalna stručnost medicinskih sestara i tehničara tako je u ovome slučaju jako

bitna. Zbog sve češće informatizacije, medicinske sestre i tehničari moraju poznavati

informacijske sustave, programe i rad na računalima. Na temelju razgovora provedenog

s pojedinim medicinskim sestrama, vidljivo je da ponekad upravo zbog usluga

nevezanih za njegu bolesnika, ali i administrativnih poslova, tzv. „papirologije“, imaju

problema s vremenom. Bez obzira na to, medicinske sestru su dužne navesti sve

postupke u sestrinsku dokumentaciju koja je dio profesionalne, medicinske

dokumentacije koju zdravstvena ustanova mora imati.

Važna činjenica u ambulantnom radu medicinskih sestara/tehničara jeste u tome

da su upravo oni prvi kontakt prilikom dolaska pacijenta. U procesima komunikacije u

zdravstvenim ustanovama jedna od osnovnih barijera u komunikaciji medicinskog

2

osoblja s pacijentima je nedostatak vremena (3). Iz toga razloga, od izrazitog je značaja

dobro razvijena komunikacija i suradnja, kako s pacijentima, tako i s liječnikom

obiteljske medicine. Svaka medicinska sestra ili tehničar koji su u radnom odnosu

trebali bi se kontinuirano i trajno usavršavati, pridržavati se svih etičkih i moralnih

načela koja nalaže sestrinska struka,a sve s ciljem što kvalitetnije i sigurnije zdravstvene

njege, te unaprjeđenja zdravlja svake osobe.

1.1. Primarna zdravstvena zaštita

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Hercegbosanske županije, zdravstvenu

zaštitu u okviru zdravstvenih ustanova, pružaju zdravstveni djelatnici i zdravstveni

suradnici, primjenom suvremenih medicinskih postupaka, tehnologija i praćenjem

postignuća u razvoju medicinske znanosti (4). Svaka osoba ima pravo na zdravstvenu

zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja (5). Na primarnoj

razini zdravstvene zaštite može se organizirati i provoditi nastavna i

znanstvenoistraživačka djelatnost, što može imati izrazito koristan učinak za

unaprjeđenje struke sestrinstva i usavršavanja dodatnih, suvremenih načina rada. Proces

rada u obiteljskoj medicini se zasniva na principu timskog rada, što utječe na djelokrug

rada zdravstvenih djelatnika te ustanove (6).

Primarna zdravstvena zaštita obuhvaća: djelatnost obiteljskog liječnika

medicine, djelatnost opće medicine, školsku medicinu, higijensko - epidemiološku

zaštitu, zubno - zdravstvenu zaštitu,hitnu medicinsku pomoć, medicina rada,

specifičnu zdravstvenu zaštitu djelatnika, zaštitu žena i djece, dijagnostičku,

ljekarničku djelatnost i patronažna zdravstvena zaštita (4).

Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite obuhvaćaju: domove

zdravlja (koji pokrivaju određeno područje), ambulante obiteljske medicine (mogu biti

dio doma zdravlja ili privatne prakse), centre za mentalno zdravlje u zajednici, centre za

fizikalnu rehabilitaciju, ustanove za hitnu medicinsku pomoć, ustanove za zdravstvenu

njegu u kući, ljekarne, ustanove za palijativnu njegu, te zdravstvenu zaštitu u

ustanovama socijalne skrbi.

3

Kao važna karika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bez koje ova oblast zapravo

ne bi mogla niti postojati, su medicinske sestre, članovi profesionalnog tima zajedno s

liječnicima obiteljske medicine. Upravo iz toga razloga, na području Bosne i

Hercegovine projekt jačanja sestrinstva „ProSeS“, ima opći cilj unaprjeđenja sestrinske

struke, a posebno su bazirani na nivo primarne zdravstvene zaštite. Posebne

komponente ovog projekta odnose se na priznavanje sestrinske profesije, razvoj

sestrinstva u zajednici, te formalno visoko obrazovanje medicinskih sestara i tehničara

(7) koje će zasigurno imati veliki značaj za primarnu zdravstvenu zaštitu, ali i na ostale

segmente zdravstva u koje su uključene medicinske sestre i tehničari.

1.2. Djelokrug rada medicinskih sestara/tehničara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Osnovna djelatnost medicinskih sestara sve do osamdesetih godina nazivala se

„njegom bolesnika“. Tom teorijom obuhvaćalo se sedam zadaća medicinskih sestara, a

to su: održavanje osobne higijene, promatranje bolesnika, prehrana bolesnika, primjena

terapije, sudjelovanje i/ili izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata, prepoznavanje

alarmantnih stanja i pružanje prve stručne pomoći, te zdravstveni odgoj. Medicinske

sestre danas se smatraju odgovornim i stručno osposobljenim za obavljanje zadaća

vezanih za njegu bolesnika, ali i zaštitu zdravih osoba (1).

Sestrinska djelatnost čini integralni dio cjelokupne zdravstvene djelatnosti.

Organizacija rada u sestrinskoj djelatnosti mora biti fleksibilna, dinamična i

stimulativna za razvoj suvremenih tendencija u zdravstvenoj njezi (1). Zajednička svrha

medicine i zdravstvene njege je unaprjeđenje, očuvanje i ponovno uspostavljanje

zdravlja. Oni se nadopunjuju, ali njihov je doprinos u ostvarivanje određene svrhe

različit. Medicinska sestra je jedini profil zdravstvenih djelatnika osposobljen za

provođenje zdravstvene njege. Samostalan je član zdravstvenog tima, ima svoje

područje rada, ali surađuje i s ostalim članovima zdravstvenog tima (1). Na globalnom

nivou medicinske sestre čine najveći dio zdravstvenih radnika sa najviše učešća u

pružanju pomoći pacijentima (8).

4

Prema Zakonu o sestrinstvu i primaljstvu Federacije Bosne i Hercegovine,

medicinske sestre su zdravstvene djelatnice koje su obrazovanje stekle na fakultetu

zdravstvenih studija, visokim zdravstvenim školama, višim i srednjim školama

zdravstvenog usmjerenja. Djelatnost sestrinstva je provođenje zdravstvene/sestrinske

njege, a ona obuhvaća autonomnu i skupnu njegu pojedinaca u svakoj životnoj dobi,

obitelji i skupina unutar zajednice; oboljelih ili zdravih pojedinaca u bilo kojem

okruženju. Podrazumijeva promociju zdravlja, prevenciju bolesti i njegu/brigu bolesnih

osoba, nemoćnih i umirućih osoba, kao i osoba s invaliditetom, te zagovaranje,

promociju sigurne okoline, istraživanja i sudjelovanje u oblikovanju zdravstvenih

politika i sustava obrazovanja zdravstvenih djelatnika. U Federaciji BiH, voditelj tima

zdravstvene njege je diplomirana medicinska sestra ili viša medicinska sestra (9), a na

području Republike Hrvatske to može biti medicinska sestra koja je završila najmanje

preddiplomski studij sestrinstva, upisana u registar medicinskih sestara, te koja ima

odobrenje za samostalan rad , u skladu s kompetencijama stečenim obrazovanjem (1).

Medicinska sestra obvezna je evidentirati sve provedene postupke u sestrinskoj

dokumentaciji koja je dio medicinske dokumentacije, za svakog pojedinačnog pacijenta

na svim razinama zdravstvene zaštite, a sukladno propisima o evidencijama u oblasti

zdravstva. Dokumentacija predstavlja skup podataka kojima se prati provedena

zdravstvena, kao i kontrola kvalitete planirane i provedene njege.

Sestrinska dokumentacija sastoji se od:

a) kartona zdravstvene njege,

b) kartona polivalentne patronažne zdravstvene njege,

c) drugih dokumenata koje prikupi i sačini izvršitelj zdravstvene njege (9).

5

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj provedenog istraživanja je:

• Prikazati opseg poslova medicinskih sestara u ambulantama obiteljske medicine

i Domu zdravlja,

• Prikazati opseg sestrinskih intervencija,

• Procijeniti zadovoljstvo medicinskih sestara uvjetima rada i trenutnom

situacijom u ustanovama u kojima rade,

• Procijeniti odnos i suradnju medicinskih sestara timom s kojim rade i

pacijentima kojim pružaju stručnu pomoć.

6

3. MATERIJALI I METODE

3.1. Ustroj studije

Istraživanje je provedeno kao presječna studija. Obuhvaćalo je prikupljanje

informacija i podataka kroz vremenski period od 15.ožujka do 10. svibanja 2019.

godine.

3.2. Ispitanici

Podatci su prikupljeni u vremenskom periodu od 15. ožujka do 10. svibanja

2019. godine. Istraživanje je provedeno na 33 medicinske sestre/tehničara u Domu

zdravlja Kupres, te Domu zdravlja Mostar, koji obuhvaća pojedine ambulante obiteljske

medicine u gradu Mostaru. Medicinske sestre i tehničari su bili upućeni u svrhu

anketiranja i dobrovoljno su pristali na ispunjavanje anketnog upitnika. Uzorak ispitanih

medicinskih sestara/tehničara u Domu zdravlja Mostar bio je slučajan, dok su

medicinske sestre u Domu zdravlja Kupres odabrane kao ciljani uzorak provedenog

ispitivanja.

3.3. Metode

Podaci su prikupljeni putem anonimnog anketnog upitnika koji se sastojao od 14

pitanja.

Anketa je sadržavala pitanja vezana za dob, spol, završen stupanj obrazovanja, te

ukupni radni staž. U upitniku su sadržana pitanja vezana za kućnu njegu, pitanja koja se

odnose na prosječan broj dnevno obavljenih kućnih posjeta, te pitanja vezana za

poznavanje vještina za obavljanje zdravstvene njege u kući. Postavljena su pitanja koja

su se odnosila na radno opterećenje brojem pacijenata, odnosom medicinskih

7

sestara/tehničara prema pacijentima, suradnja i komunikacija sa zdravstvenim timom,

ali i bolesnikom i njegovom obitelji, je li potrebna dodatna edukacija obitelji koja bi se

odnosila na zbrinjavanje oboljelog člana obitelji i koliko zapravo u svome poslu

medicinske sestre/tehničari susreću pacijente koji žive sami, bez mogućnosti obiteljske

skrbi. Na kraju, posljednja dva pitanja odnosila su se na zadovoljstvo uvjetima u kojima

medicinske sestre/tehničari rade, ali i zadovoljstvo trenutnim poslom kojeg osoblje

obavlja.

Anketni upitnik proveden je u potpunosti anonimno i koristio se samo u svrhu

pisanja završnog rada, te su medicinske sestre i tehničari prije ispunjavanja bili upoznati

s navedenim.

Dodatni podaci vezani za ukupan broj pacijenata, sestrinske intervencije, te

kućne posjete i hitne intervencije, prikupljeni su iz protokola bolesnika Doma zdravlja

Kupres, a vrijedile su za period od 08. veljače 2018. do 30. studenog 2018.

8

4. REZULTATI

Prema podatcima iz protokola bolesnika Doma zdravlja Kupres, u vremenskom

periodu od 08. veljače do 30. studenog 2018. godine, stručnu zdravstvenu pomoć, u čije

pružanje su bile uključene i medicinske sestre, zatražila je 2251 osoba, od kojih je

muškaraca bilo 1124 (49,9 %), a žena 1127 (50,1 %), što je prikazano u Grafikonu 1.

Grafikon 1. Prikaz broja pacijenata kroz mjesece.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Broj

pac

ijena

ta

Muškarci

Žene

9

Najčešće intervencije koje su medicinske sestre obavljale unutar ambulante

obiteljske medicine bile su primjene lijekova, od čega najviše intramuskularno (46%) i

intravenozno (24,5%). Ostali oblici primjene lijekova zastupljeni su u dosta manjem

postotku. Intervencije previjanja uglavnom su se odnosile na toaletu rane, te uklanjanje

šavova kod kojih su medicinske sestre asistirale liječnicima. Dodatne asistencije

medicinske sestre su obavljale kroz intraarterijsku primjenu lijekova, punkcije tjelesnih

tekućina, ispiranje želuca, oka i uha, te kod intervencija koje su zahtijevale uklanjanje

krpelja iz tijela. Mjerenje srčanog potencijala, elektrokardiografija, jedan je od

svakodnevnih postupaka koji se provodi unutar ambulante, ali kao takav nije zabilježen

u protokol intervencija. Dobiveni rezultati prilažu se u pacijentovu dokumentaciju ili

zdravstveni karton kojeg pacijent posjeduje u određenoj ustanovi.

Kateterizacija je sestrinska intervencija koja se uglavnom primjenjivala kod

kućnih posjeta, međutim tijekom ovoga perioda zabilježeno je 30 (1,4%) plasiranja

katetera unutra Doma zdravlja. Navedeni podatci prikazani su u Grafikonu 2.

*označava intervencije u kojima su medicinske sestre/tehničari asistirali liječniku.

Grafikon 2. Prikaz sestrinskih intervencija.

1026

545

9 36 18 7

196

30

316

8 6 26 1 4 0

200

400

600

800

1000

1200

Sestrinske intervencije u DZ

10

Kroz anketni upitnik obrađeno je 33 ispitanika, medicinskih sestara/tehničara.

Od ukupnog broja, njih 24 (72,7%) su bile žene, a ostalih 9 (27,3%) bili su muškarci.

Prema raspodjeli postotka vidljiva je veća prisutnost ženskog spola. Prosječna dob kod

ispitivanih medicinskih sestara bila je 39,2 godine, dok je kod medicinskih tehničara

prosjek godina bio 36,8. Najmlađa medicinska sestra koja je ispunila anketni upitnik

imala je 24, a medicinskih tehničar 22 godine. Najveća života dob zabilježena je kod

muških ispitanika, točnije kod medicinskih tehničara i iznosila je 65 godina, dok je kod

medicinskih sestara bila 59 godina.

Grafikon 3. Brojčani odnos ispitanih medicinskih sestara i tehničara.

Muškarci ŽeneSeries1 9 24

0

5

10

15

20

25

30

Broj

ispi

tani

h

11

Prema završenom stupnju obrazovanja, 16 (49%) ispitanika navelo je srednju

školu. Njih 9 (27%) ima završen preddiplomski stručni studij, dok se 8 (24%) ispitanika

izjasnilo da imaju završen diplomski, magistarski studij sestrinstva.

Grafikon 4. Stupanj obrazovanja ispitanika.

49%

27%

24% Srednja škola

Preddiplomski studij

Diplomski studij

12

Radni staž, prema prosjeku, za 33 ispitanika iznosio je 13,6 godina. No,

podjelom ispitanika prema stupnju obrazovanja dobiveni su rezultati prosječnog radnog

staža ovisno o kvalifikaciji osoblja, a ono vrijedi: srednja škola 16,8 godina,

preddiplomski studij 12,7 godina, diplomski studij 9,7 godina.

Grafikon 5. Prikaz radnog staža prema stupnju obrazovanja ispitanika.

Srednja škola Preddiplomskistudij

Diplomskistudij Ukupno

Series1 16,8 12,7 9,7 13,6

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

God

ine

radn

og st

aža

13

Prosječan broj dnevno obavljenih kućnih posjeta iznosio je 4. Najviše ispitanika

navelo je kako obavi 1 kućnu posjetu dnevno, što je i najmanja vrijednost koja se

pojavljuje u odgovorima, dok je najveći broj dnevno obavljenih kućnih posjeta bio 17.

Na postavljeno pitanje vezano za opterećenje brojem pacijenata, 19 (57,6%)

ispitanika odgovorilo je da im broj pacijenata predstavlja radno opterećenje, te su naveli

da im opterećenje najviše utječe na kvalitetu pružanja usluga zdravstvene njege

(52,6%), aktivnost praćenja i unaprjeđenja struke i vlastito zdravlje (36,9%), te na

obitelj i prijatelje (31,5%). Ostalih 14 (42,4,%) ispitanika izjasnilo se kako im broj

pacijenata ne predstavlja radno opterećenje.

Tablica 1. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika.

*zbroj udjela odstupa od 100% zbog mogućnosti zaokruživanja jedne ili više tvrdnji.

Pitanje: Odgovor: N %

Predstavlja li Vam

broj pacijenata

radno opterećenje?

NE 14 42,4

DA 19 57,6

Opterećenje brojem

pacijenata utječe na:

Aktivnost praćenja i

unaprjeđenja struke 7 36,9

Kvalitetu pružanja

usluga zdravstvene

njege

10 52,6

Zdravlje 7 36,9

Obitelj i prijatelje 6 31,5

14

Od ukupnog broja ispitanika, 21 (63,6%) medicinska sestra/tehničar smatraju da

imaju znanje i vještine potrebne za zdravstvenu njegu, ali u skladu s radnim iskustvom.

Samo 1 (3,1%) ispitanik naveo je kako su znanje i vještine koje ima prilično

nedovoljne za obavljanje zdravstvene njege.

Grafikon 6. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Smatrate li da imate dovoljno

znanja i vještina potrebnih za obavljanje zdravstvene njege?“

Da, upotpunosti

Da, u skladu saradnim

iskustvomNe baš dovoljno Prilično

nedovoljno

Series1 7 21 4 1

0

5

10

15

20

25

Broj

ispi

tani

ka

15

Prije početka rada, 18 (54,5%) ispitanika odgovorilo je da su ih druge kolege i

kolegice uputile u vještine i specifičnosti vezane za zdravstvenu njegu u kući. Njih 15

(45,5%) navodi kako su sami proučavali literaturu, a 7 (21,2%) ispitanika pomoć

vezanu za zdravstvenu njegu u kući pronašli su preko tečaja i programa usavršavanja.

Grafikon 7. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Tko Vas je uputio u vještine i

specifičnosti zdravstvene njege u kući, prije nego što ste započeli s radom?“

*zbroj udjela odstupa od 100% zbog mogućnosti zaokruživanja jedne ili više tvrdnji.

Preko tečajai programa

usavršavanja

Sam/a sampruočavao/la literaturu

Drugekolege/koleg

iceNitko Ostalo

Series1 7 15 18 2 0

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

Broj

ispi

tani

ka

16

Ono što pacijent nije razumio, 15 (45,5%) ispitanika uvijek će mu to objasniti, a

njih 16 (48,5%) to čine često. Po 1 (3%) ispitanik, na ovo pitanje, odgovorio je da

ponekad, to jest, nikada ne objasni pacijentu ono što nije razumio.

Kroz radno vrijeme, 1 (3%) medicinska sestra/tehničar, odgovorila je kako

uvijek u svome poslu susreće bolesnike koji žive sami. 25 (75,7%) medicinskih

sestara/tehničara navelo je kako često susreću bolesnike koji sami žive. Njih 7 (21,3%)

navodi kako ponekad u poslu kojeg obavljaju susretnu takve bolesnike.

Tablica 2. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika.

Pitanje: Odgovor: N %

Koliko često

objasnite pacijentu

stvari koje nije

razumio?

Nikada 1 3

Ponekad 1 3

Često 16 48,5

Uvijek 15 45,5

Ukupno: 33 100%

Koliko često u

svome poslu

susrećete bolesnike

koji sami žive?

Nikada 0 0

Ponekad 7 21,3

Često 25 75,7

Uvijek 1 3

Ukupno: 33 100%

17

Na pitanje vezano za suradnju i komunikaciju, ispitanici su imali ponuđene

odgovore koji su se odnosili na bolesnika i članove obitelji, te na članove tima s kojim

rade.

15 (46%) ispitanika odnos s bolesnikom i članovima obitelji je ocijenilo dobrim,

11 (33%) vrlo dobrim, 4 (12%) zadovoljavajućim, 3 (9%) ispitanika izvrsnim, a niti

jedan ispitanik nije zaokružio ponuđeni odgovor loše.

Grafikon 8. Suradnja i komunikacija s bolesnikom i članovima obitelji.

9%

33%

46%

12% 0%

Bolesnici i članovi obitelji

izvrsno (5)

vrlo dobro (4)

dobro (3)

zadovoljavajuće (2)

loše (1)

18

Suradnju sa zdravstvenim timom, 12 (38%) medicinskih sestara/tehničara

ocijenilo je vrlo dobrim, izvrsnim je ocijenilo 9 (28%) ispitanika, zadovoljavajuće 6

(19%), 3 (9%) dobrim, dok su 2 (6%) ispitanika suradnju i komunikaciju s timom

ocijenili lošim.

Grafikon 9. Suradnja i komunikacija s članovima tima.

28%

38%

9%

19%

6%

Članovi tima

izvrsno (5)

vrlo dobro (4)

dobro (3)

zadovoljavajuće (2)

loše (1)

19

Na pitanje koje se odnosilo na dodatnu edukaciju obitelji, koja bi bila usmjerena

zbrinjavanju oboljelog člana obitelji, samo je 1 (1%) ispitanik odgovorio kako takva

edukacija nije potrebna. Ostali ispitanici, točnije njih 32 (97%) odgovorili su kako je

edukacija obitelji potrebna.

Tablica 3. Prikaz odgovora na pitanje iz anketnog upitnika.

Pitanje: Odgovor: N %

Smatrate li da obitelj treba proći kroz dodatnu edukaciju o

zbrinjavanju člana obitelji?

DA 32 97

NE 1 3

Ukupno: 33 100%

Posljednja dva anketna pitanja odnosila su se na zadovoljstvo medicinskih

sestara/tehničara uvjetima na radnom mjestu, ali i zadovoljstvo poslom kojeg trenutno

obavljaju.

Potpuno zadovoljstvo uvjetima na radnom mjestu zaokružilo je 2 (6%)

ispitanika. Zadovoljno je 18 (55%) ispitanika, 10 (30%) ih je nezadovoljno, a 3 (9%)

ispitanika su izrazila potpuno nezadovoljstvo uvjetima na radom mjestu.

Poslom kojeg trenutno obavljaju, potpuno zadovoljstvo iskazalo je 8 (24%)

ispitanika. 22 (67%) medicinske sestre/tehničari zadovoljne su, ali smatraju da bi dosta

toga trebalo promijeniti. Od ukupnog broja ispitanika, njih 3 (9%) navelo je da nisu

zadovoljni trenutnim poslom kojeg obavljaju.

20

Grafikon 10. Prikaz zadovoljstava uvjetima na radnom mjestu.

Grafikon 11. Prikaz zadovoljstva sestrinskim poslom.

6%

55%

30%

9%

potpuno zadovoljan/na

zadovoljan/na

nezadovoljan/na

potpuno nezadovoljan/na

24%

67%

9%

Da, u potpunosti samzadovoljan/na

Da, ali trebalo bi dostatoga promijeniti

Ne, nisam zadovoljan/na

21

5. RASPRAVA

Cilj reforme unutar zdravstva Federacije BiH jest poboljšanje dostupnosti

primarne zdravstvene zaštite svim stanovnicima. Prema obrađenim podatcima unutar

2017. godine uspostavljen je rast broja ambulanti, a iz podataka redovne zdravstvene

statistike unutar primarne zdravstvene zaštite, zaposleno je više od jedne petine

medicinskih sestara/tehničara. U periodu 2014. godine, unutar primarne zdravstvene

zaštite, na 100 000 stanovnika, raspoređeno je 127 medicinskih sestara (10), dok je na

isti broj stanovnika u 2017. godini taj broj medicinskih sestara porastao na 140 (11).

Primarna zaštita unutar zdravstva predstavlja važnu kariku za daljnju obradu pacijenata,

no i kao takva malo se pažnje usmjerava njoj. Izrazito mali broj znanstvenih radova u

okvirima sestrinstva usmjeren je medicinskim sestrama i tehničarima u ovome području

rada.

U provedenoj studiji korišten je samostalno konstruiran anonimni anketni

upitnik. Anketni upitnik se sastojao od 14 pitanja. Ispitivanje je provedeno na 33

medicinske sestre/tehničara koji svoj rad obavljaju unutar doma zdravlja, točnije u

ambulantama obiteljske medicine. Od ukupnog broja ispitanih, ženska populacija je

činila udio od 72,7%, dok je muška populacija zauzela udio od 27,3%. Iz priloženih

podataka vidljiva je nadmoć ženske populacije, no broj muškaraca u sestrinstvu danas

se sve više povećava. U Federaciji Bosne i Hercegovine danas ne možemo pronaći

relevantne podatke o broju zaposlenih medicinskih sestara, a samim time nemamo pravi

uvid niti u položaj i postotak zaposlenih muškaraca u službi sestrinske profesije. U

SAD-u je 2008. godine, prema podacima američkog Ministarstva zdravstva i socijalne

skrbi, bilo oko 9,6% muškaraca unutar sestrinske struke. Britanska komora medicinskih

sestara i primalja u svojem je Registru 2008. godine imala 10,6 % muškaraca. Iz

navedenih podataka možemo pretpostaviti da je broj medicinskih tehničara na našim

prostorima približno sličnog postotka (12).

Starosna dob ispitanih medicinskih sestara bila je 39,2 godine, dok je kod

medicinskih tehničara ta dob bila 36,8 godina, a podatci su prikazani u Grafikonu 3.

Prema dobivenim podatcima koji se odnose na završen stupanj obrazovanja, završenu

srednju školu navelo je 49% ispitanika. Preddiplomski studij, točnije prvostupništvo

22

sestrinstva, završilo je 27% ispitanih, dok diplomski studij, to jest magisterijsko

obrazovanje iz područja sestrinstva ima završeno 24% ispitanih. Prema podatcima

Zavoda za javno zdravstvo, posljednjih godina je registriran porast broja zaposlenih sa

završenim fakultetom zdravstvenih studija, sa učešćem od 3,6% u ukupno zaposlenim u

zdravstvu u 2017. godini. Završenu dodatnu edukaciju iz oblasti obiteljske medicine je

imalo 90,3% medicinskih sestara/tehničara od ukupno 1.329 medicinskih sestara koje su

radile u službama obiteljske medicine. Prema podacima redovne zdravstvene statistika

za 2017. godinu blizu polovine medicinskih sestara/tehničara (43,3%) zaposlenih u

primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH je radilo u službama obiteljske medicine

(11). Od ukupnog radnog staža, prema prosjeku, najviše u radnom odnosu čine

zaposleni zdravstveni djelatnici sa srednjom školom, kod kojih radni staž iznosi 16,8

godina. Najmanji radni staž imaju medicinske sestre/tehničari sa završenim diplomskim

studijem, koji iznosi 9,7 godina, što potvrđuje činjenica dužeg perioda obrazovanja.

Generalno gledano na radni staž ispitanika, on je prema prosjeku iznosio 13,6 godina.

Podatci prikazani u Grafikonu 5.

U sklopu primarne zdravstvene zaštitu, važnu uloga ima Hitna medicinska

pomoć. Prema protokolu bolesnika Doma zdravlja Kupres, u periodu od 08. veljače do

30. studenog 2018., zabilježena je 51 hitna medicinska intervencija. U većini slučajeva

radilo se prometnim nesrećama, gdje su sudionici imale lakše tjelesne ozljede koje je

trebalo sanirati, međutim zabilježeni su slučajevi u kojima je zbog težine ozljeda bila

potreba pratnja ozlijeđenim do Županijske bolnice Livno, na daljnju kliničku obradu.

Unutar doma zdravlja, pa tako i unutar ambulante obiteljske medicine

organizirana je i služba kućne medicinske njege. U navedenom periodu, medicinske

sestre iz Doma zdravlja Kupres imale su 129 kućnih posjeta. Prema prosječnom

izračunu, dnevno su obavljale 2 do 3 kućne posjete, što odgovara i podatcima

dobivenim istraživanjem. Naime, ispitanici koji su ispunjavali anketni upitnik,

odgovorili su i na pitanje vezano za dnevni broj kućnih posjeta, koji je prema prosjeku

iznosio 4. Iz podataka Zavoda za javno zdravstvo, broj kućnih posjeta u periodu od

2010. do 2014. naglo je padao (10), no u 2017. godini registriran je izrazit porast broja

kućnih posjeta medicinskih sestara/tehničara (11). Najčešće provedene sestrinske

intervencije bile su intravenozne primjene lijekova koje su činile 43,5% od ukupnih

23

intervencija. Nakon toga, prema učestalosti, bile su intramuskularne primjene lijekova,

38,8%. Previjanja su činila 9,3% od svih intervencija, te su se odnosila uglavnom na

toaletu i obradu kirurških rana, a plasiranje katetera bilo zastupljeno 7%. Ono što je

bitno kod kućnog liječenja je svakodnevna evidencija i pomno vođenje potrebne

dokumentacije, kontrola, evaluacija postupaka, te praćenje nuspojava koje se mogu

pojaviti prilikom primjene lijekova (13).

Prema protokolu bolesnika Doma zdravlja Kupres, u vremenskom periodu od

08. veljače do 30. studenog 2018. godine upisano je 2251 pacijent, od čega 49,9%

muškaraca i 50,1% žena, koji su zatražili stručnu pomoć. 42,4% od svih ispitanih

medicinskih sestara/tehničara odgovorilo je kako im broj pacijenata ne predstavlja radno

opterećenje. Nešto veći postotak ispitanika, točnije 57,6%, navodi kako im određeni

broj pacijenata predstavlja opterećenje. Prema podatcima dobivenim od Zavoda za

javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, primarnu zdravstvenu zaštitu je na

100.000 stanovnika osiguravalo 140 medicinskih sestara/tehničara, a na jednog liječnika

medicine su u prosjeku radile dvije medicinske sestre/tehničara (1,9). U usporedbi sa

2016. godinom broj medicinskih sestara/tehničara je povećan za 6,8% (11). Informacije

dobivene kroz razgovor s medicinskim sestrama/tehničarima upućuju na dodatna

opterećenja nevezana za broj pacijenata. Naime, mnoge medicinske sestre/tehničari

ističu problem opterećenja djelatnostima koje nisu vezane za pacijente i skrb o

pacijentima. Veliki broj ispitanika istakao je nedostatak vremena i ograničenost zbog

administrativnih poslova, ispunjavanja dokumentacije, tzv. “papirologije“, te

nedovoljnu edukaciju i upućenost u noviji informatički sustav, što može rezultirati

velikim gubitcima vremena i padom kvalitete usluga sestrinstva u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti. Najviše ispitanika, 52,6%, označili su da opterećenje brojem

pacijenata utječe na kvalitetu pružanja usluge zdravstvene njege. Podjednak postotak od

36,9% izjasnio se kako opterećenje utječe na aktivnosti praćenja i unaprjeđenja struke,

te ne zdravlje. Utjecaj na zdravlje od velikog je značaja, zbog sve češćih oboljenja

medicinskih djelatnika, uglavnom zbog izloženosti stresu i opterećenja poslom, što u

konačnici može rezultirati upravo različitim oblicima oboljenja, fizičkim, psihičkim,

socijalnim problemima u privatnom životu zdravstvenih djelatnika, što se u dosta

velikoj mjeri odražava upravo na kvalitetu posla kojeg obavljaju. Najmanje zastupljen

odgovor, ali i ne manje važan, je utjecaj na obitelj i prijatelje, što je navelo 31,5%

24

ispitanika. Kako bi se osigurala što bolja kvaliteta zdravstvene njege važno je aktivnosti

i programe sestrinstva mijenjati kako bi se osigurala ili poboljšala kvaliteta zdravstvene

njege u definiranom medicinskom okruženju. U pojedinim situacijama medicinske

sestre/tehničari navode i manjak sestrinskog kadra koji bi bio pravilno raspoređen s

obzirom na broj stanovnika u određenom mjestu. Kroz neformalni razgovor ispitanici

su navodili kako nisu baš u mogućnosti pratiti inovacije i promjene, s ciljem poboljšanja

kvalitete usluga, te kako rijetko, a skoro i nikako nemaju priliku sudjelovati na stručnim

seminarima, simpozijima i edukacijama. Medicinske sestre imaju pravo i obvezu

stručnog usavršavanja stalnim obnavljanjem stečenih znanja i usvajanjem novih znanja i

vještina, u skladu s najnovijim dostignućima i saznanjima iz područja sestrinstva.

Trajno stručno usavršavanje može se provoditi kroz stručne seminare, tečajeva i stručne

skupove (14), no, međutim, to se ne može potvrditi prema činjenicama koje su iznijele

ispitane medicinske sestre. Od ukupnog broja sestrinskih intervencija (2228) u

prikazanom periodu, najviše intervencija bilo je usmjereno primjeni lijekova. Tako su

najveću učestalost imale intervencije intramuskulanog (46%) i intravenskog (24,5%)

oblika primjene lijekova. Ostali oblici primjene lijekova zastupljeni su u dosta manjem

postotku. Previjanja su činila 14,2% od ukupnog broja intervencija, a uglavnom se u

ovome slučaju radilo o povredama, toaleti rana i opeklina. Osim navedenih zabilježene

su i amputacije prstiju, namještanja i postavljanje longeta, ispiranje uha, oka, te vađenje

stranog tijela kod kojih su medicinske sestre/tehničari asistirali liječniku.

Obradom podataka dobivenih na pitanje vezano za posjedovanje odgovarajućeg

znanja i vještina vezanih za zdravstvenu njegu, 63,6% ispitanika odgovorilo je da imaju

odgovarajuće znanje i vještine, ali u skladu s radnim iskustvom. 21,2% ispitanih smatra

da u potpunosti ima znanja i vještina za zdravstvenu njegu. Ne baš dovoljno znanja

odgovorilo je 12,1%, dok njih 3,1% smatra da je znanje koje posjeduju prilično

nedovoljno za obavljanje zdravstvene njege. Poveznica za ovaj problem može se

pronaći u samome programu obrazovanja kako kroz srednje škole, tako i tijekom

fakultetskog obrazovanja medicinskih sestara/tehničara. Naime, potrebno bi bilo

poseban naglasak staviti na praktični dio nastave koji će zasigurno imati velikog

utjecaja na izlazak iz obrazovanja sa puno većim i važnijim znanjem, koje se steklo

praktičnim vještinama, to jest vježbama. Teorijski dio nastave definitivno ima svoju

ulogu tijekom obrazovanja, no naglasak bi trebao biti na kliničkim vježbama koje će

25

budućim medicinskim sestrama/tehničarima osigurati bolje i brže uključivanje u okolinu

u kojoj počinju s radom. Stupanj kvalitete znanja medicinskih sestara/tehničara

najvažniji je čimbenik za provođenje sigurne i učinkovite zdravstvene njege. Međutim,

proces implementacije usvojenog teorijskog znanja medicinskih sestara/tehničara u

uporabi svakodnevnih praktičnih vještina nailazi na teškoće, kako tijekom obrazovanja,

tako i nakon njegova završetka (15). Program obrazovanja može imati utjecaj na

novoizgrađene medicinske sestre i tehničare koji počinju s radom, no kod medicinskih

sestara/tehničara s nešto većim iskustvom, problem predstavljaju noviji, suvremeniji

načini pristupa bolesniku, što su kroz razgovor i naveli kao problem (modernizacija

informatičkog sustava, nemogućnost sudjelovanja na stručnim simpozijima, seminarima

i edukacijama).

Nakon izasla iz obrazovnog sustava, medicinske sestre/tehničari ulaze u

područje gdje moraju pokazati svoje znanje stečeno tijekom školovanja. U tome

trenutku mnogi mogu naići na prepreke prilagodbe i usavršavanja sestrinskih tehnika

koje su bitne u području u kojem počinju s radom. Na anketno pitanje u kojem se tražilo

da ispitanici navedu tko ih je uputio u specifičnosti vezane za kućnu njegu, 54,5% ih

odgovorilo kako su to bile druge kolege i kolegice, što opisiva timski rad u koji se

uključuje novi zdravstveni djelatnik. Samim time možemo reći da je u sestrinskom timu

izrazito važan profesionalni odnos, nadopunjavanje i integracija. Kroz cijeli period

profesionalnog rada, medicinske sestre i tehničari dužni su nadograđivati i usavršavati

svoje zvanje, pa je tako 45,5% ispitanih, pored pomoći drugih kolega i kolegica s više

radnog iskustva, dodalo kako su samostalno proučavali stručnu literaturu vezanu za

zdravstvenu njegu u kući. 21,2% ispitanika navelo je kako su u ovaj oblik zdravstvene

njege bili upućeni preko tečaja u dodatnih programa usavršavanja.

Prema procjeni broja stanovništva u 2016. i 2017. godini na razini Federacije

Bosne i Hercegovine, uključujući sve županije, došlo je do promjene u dobnoj strukturi

stanovništva. Vidljive su promjene koje ukazuju na porast starijeg stanovništva, dok se

udio mlađe populacije smanjio (12). Iz vidljive trenutne situacije, može se zaključiti

kako sve više mladih osoba, uključujući ponajviše zdravstvene djelatnike sposobne za

rad, napušta naše prostore, te tako uglavnom ostaje starije stanovništvo koje više nije

radno, a sve češće niti životno aktivno. 75,7% ispitanih navodi kako često kroz

26

obavljanje sestrinskih djelatnosti nailaze upravo na osobe koje same žive, te se u

najvećem broju radi o osobama starije životne dobi. Nalazeći se u situaciji u kojoj

pacijenti sami žive, potreban je poseban pristup, jer uglavnom ne postoji pratnja obitelji,

preko koje bi mogli dati savjet ili uputu u dodatnu brigu vezanu za zdravlje ili bolest.

45,5% ispitanih medicinskih sestara/tehničara uvijek, a 48,5% često objasni pacijentu

ono što nije razumio. U ovome slučaju važno je imati strpljenja za takve osobe,

razgovijetno i jasno im reći najosnovnije informacije koje su za njih važne, te upute

napisati na papir, ukoliko bolesnik zna čitati. U situaciji kod koje bolesnik ipak ima

obiteljsku pratnju, važno je i njima također objasniti informacije koje su važne. Tijekom

razgovora o sličnim situacijama, mnogo ispitanika navodi problem tijekom

komunikacije s obitelji i mlađim bolesnicima koji dolaze bez pratnje, odnosno problem

koji se odnosi na internet, to jest pronalaženje dijagnoza i „najboljeg“ načina liječenja i

skrbi na internetu. Kroz anketiranje dobiven je i podatak o tome smatraju li medicinske

sestre/tehničari da obitelj treba proći dodatnu edukaciju vezanu za zbrinjavanje

oboljelog člana, na što su u 97% slučajeva odgovorili da je edukacija potrebna. Samim

time, medicinske sestre/tehničari pored uputa vezanih za osnovnu njegu i zbrinjavanje, i

s obzirom na sve svoje kompetencije, mogu provoditi programe edukacije obitelji.

Komunikacija i suradnja medicinske sestre/tehničara s bolesnikom i članovima

obitelji, ocijenjena je u najvećem postotku, 46%, ocjenom dobar. Kao što je već ranije

spomenuto, dosta problema predstavljaju pretraživanja interneta vezano za zdravstveno

stanje. Samim time dolazi do problema u suradnji, jer pacijent ili obitelj, smatraju da

imaju već dovoljno znanja koje im je potrebno, te tako ne žele surađivati sa

zdravstvenim timom. Bilo kako bilo, sposobnost komuniciranja vrlo je važna vještina i

vitalni je dio pružanja zdravstvene zaštite. Medicinska sestra/tehničar mora imati

profesionalni odnos s oboljelim i njegovim članovima obitelji. Kroz komunikaciju i

suradnju medicinske sestre i tehničari postaju bolji u svome poslu, harmoniziraju

odnose s drugim osobama, te tako smanjuju stres i nezadovoljstvo (14). Suradnja i

komunikacija s članovima tima, u 38% slučajeva, ocijenjena je vrlo dobrim, izvrsnim u

28%, dok su ostale ocjene zastupljene u nižim postotcima. Prema Zakonu o sestrinstvu

Republike Hrvatske, medicinska sestra mora surađivati sa svim članovima tima te cijeniti

vještine i doprinose kolegica. Prema njima se mora ponašati pravedno i bez diskriminacija. Medicinska sestra mora ostvariti djelotvornu komunikaciju i dijeliti svoje znanje i vještine s

27

ostalim članovima tima, što je i potrebno za dobrobit pacijenata (16). Što se tiče procesa

komunikacije unutar tima, model komuniciranja medicinska sestra – medicinska sestra

dvosmjeran je. No, međutim, hijerarhija sugerira da postoji i jednosmjerna komunikacija

(14).

Na samome kraju anketiranja, postavljena su pitanja vezana za uvjete rada i

zadovoljstvo poslom kojeg obavljaju. Iz vrlo šarolikog odnosa odgovora, 55% ispitanih

je zadovoljno, 30% nezadovoljno, dok ih 9% navodi kako su u potpunosti nezadovoljni

uvjetima rada. Uglavnom se u ovome slučaju radi o dosta niskim plaćama medicinskih

sestara/tehničara, ali i niskim plaćama unutar cijelog zdravstvenog sustava u Federaciji.

Naime, pored toga, navodi se i veliki broj noćnih smjena, što je vidljivo kod

medicinskih sestara/ tehničara u Hitnim medicinskim službama. Zbog prenatrpanosti

posla uzrokovanog uglavnom manjkom medicinski kompetentnog osoblja, medicinske

sestre/tehničari u sve većem broju napuštaju radna mjesta, te u potrazi za boljim, posao

traže u zapadnoeuropskim zemljama. Ispitanici navode i kako opterećenje poslom

utječe na zdravlje, ali i obitelj, te se u dosta slučajeva upravo zbog ovakvih ili sličnih

razloga, odlučuju ili razmišljaju otići. Unatoč svim preprekama na koje nailaze u

sestrinskom poslu, ispitanici (67%) su generalno gledano zadovoljni poslom kojeg

trenutno obavljaju, ali posebno naglašavaju kako postoji dosta toga što se treba

izmijeniti, počevši od obrazovanja, visine plaća, noćnog rada, prekovremenog rada,

kvote za zapošljavanje i slično. Kao nadu za nešto bolje, ulijeva projekt jačanja

sestrinstva u BiH, koji je identificirao mnoge izazove unutar sestrinstva koji negativno

utječu na razvoj sestrinske profesije.

28

6. ZAKLJUČAK

Sestrinska djelatnost čini integralni dio cjelokupne zdravstvene djelatnosti. S

toga, organizacija rada u sestrinskoj djelatnosti mora biti fleksibilna, dinamična i

stimulativna za razvoj suvremenih tendencija zdravstvene njege. Unutar primarne

zdravstvene zaštite, to jest u ovome slučaju Doma zdravlja i ambulanti Obiteljske

medicine koja može biti jedna od sastavnica te ustanove, medicinske sestre/tehničari u

suradnji s liječnicima obiteljske medicine čine zdravstveni tim. Zajednička svrha

zdravstvenog tima predstavlja tako unaprjeđenje, očuvanje ali i ponovno uspostavljanje

zdravlja pojedinca. Medicinske sestre/tehničari u ovome području rada, kao i u ostalim,

predstavljaju samostalnog člana tima i imaju svoje područje rada. Zadaće medicinske

sestre/tehničara obuhvaćaju postupke provođenja zdravstvene njege, no pored toga

obuhvaća autonomnu i skupnu njegu osoba u svakoj životnoj dobi i u bilo kojem

okruženju. Medicinske sestre/tehničari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti predstavljaju

prvu stepenicu pacijentu, kao ulazak u sustav zdravstva i kao takva čini prvi kontakt s

njim. Vrlo važna sposobnost medicinske sestre/tehničara u ovome obliku rada jest

upravo komunikacija s pacijentima, a posebno je važna i za rad zdravstvenog tima u

koji je uključena. Medicinska sestra/tehničar pored sestrinskih intervencija, vode i

administrativne poslove, evidencije, statističke obrade i proučavaju zdravstveno stanje

stanovništva.

Prema podatcima Doma zdravlja Kupres u periodu od 08. veljače do 30.

studenog 2018. godine obrađen je 2251 pacijent (Ž 50,1%; M 49,9%). Ukupan broj

sestrinskih intervencija u tome periodu iznosio je 2228. U najvećoj zastupljenosti bile su

primjene lijekova, od čega najčešće intamuskularni i intavenozni oblici. Sestrinske

intervencije uključivale su i ostale oblike primjene lijekova, previjanje, svakodnevno

mjerenje elektorkariodgrafije, te asistencije liječniku. Unutar Doma zdravlja može biti

organizirana i Hitna medicinska služba, ali i služba kućne njege. U prethodno

navedenom periodu zabilježena je 51 hitna medicinska intervencija. Unutar Doma

zdravlja, ali i ambulante Obiteljske medicine, organizirana je i služba kućne njege.

Ukupan broj kućnih posjeta iznosio je 129. Prema prosječnom izračunu, dnevno su

obavljanje 2 do 3, što odgovara i prosjeku dnevnih kućnih posjeta ispitanika kod kojih

je taj broj bio 4. Najčešće intervencija medicinskih sestara/tehničara u ovoj oblasti bile

29

su primjene lijekova: intravenozno (43,5%), intramuskularno (38,8%). Zabilježena su i

previjanja (9,3%) koja su se uglavnom odnosila na toaletu i njegu kirurških rada, te

planiranje katetera koje je bilo nešto manje zastupljeno (7%).

Kroz anketni upitnik obrađeno je 33 ispitanika, medicinskih sestara/tehničara.

Od ukupnog broja, njih 24 (72,7%) su bile žene, a ostalih 9 (27,3%) bili su muškarci.

Dobni raspon kreće se od 22 do 65 godina. Uvjetima rada u primarnoj zdravstvenoj

zaštiti zadovoljno je 55% ispitanika. Značajan postotak je naveo kako su nezadovoljni

(30%), to jest potpuno nezadovoljni (9%) uvjetima u kojima rade. Generalno gledano na

ovaj problem možemo zaključiti kako postoje određeni problemi u radu, to jest

nezadovoljstvo je skoro polovično zastupljeno. Poveznicu ovoga pitanja možemo

pronaći u podatcima dobivenim vezano za zadovoljstvo trenutnim sestrinskim poslom.

Naime, 67% ispitanika navodi kako su zadovoljni svojim poslom, no posebno

naglašavaju kako ipak postoji dosta prepreka i negativnih elemenata koje treba

promijeniti. Najveća problematika zapravo leži u nezahvalnoj poziciji medicinskih

sestara i tehničara, što uključuje visinu plaće, sve veći broj pacijenata na koje dolazi

samo po jedna sestra, male kvote prilikom zapošljavanja, noćni i prekovremeni rad te

sustav obrazovanja medicinskih sestara/tehničara.

Komunikacija i suradnja s obitelji i bolesnikom ocijenjena je u najvećem

postotku (38%) ocjenom dobar, dok je ista unutar zdravstvenog tima ocjenjena vrlo

dobrim (38%). Kao glave prepreke u komunikaciji s obitelji i bolesnikom navedena su

internetska pretraživanja, koja se odnose na traženje informacija o dijagnozi, načinu

liječenja, skrbi i nuspojavama lijekova. U ovome slučaju dolazi do poteškoća i prilikom

suradnje s medicinskim sestrama/tehničarima, jer pacijenti smatraju da posjeduju

dovoljno znanja. Komunikacija sa zdravstvenim timom u nešto je boljoj poziciji. Svaki

član tima dužan je provoditi i održavati komunikaciju između kolega, što izuzetno

pogoduje napretku tima. Važno je surađivati, održavati profesionalni odnos, ali i ukazati

na postojeće probleme ukoliko se pojave. Razvoj komunikacije i suradnje u ovakvim

slučajevima pogodovati će dobrobiti tima, a još važnije dobrobiti pacijenata.

30

7. SAŽETAK

Cilj: Cilj istraživanja je rasvijetliti djelokrug rada i intervencije medicinskih

sestara/tehničara u ambulanti Obiteljske medicine i Doma zdravlja. Procijeniti

zadovoljstvo uvjetima rada, trenutnom situacijom u ustanovama u kojima rade, suradnju

i komunikaciju sa zdravstvenim timom i pacijentima.

Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovale 33 medicinske sestre/tehničara, a

provedeno je od 15. ožujka do 10. svibnja 2019. godine. Pitanja u anketi su se odnosila

na dob, spol, završen stupanj obrazovanja,radni staž, zdravstvenu njegu u kući, znanje i

vještine, zadovoljstvo suradnjom i komunikacijom.

Rezultati: Od ukupnog broja ispitanih (N=33), 72,7% (N=24) bile su žene, a 27,3%

(N=9) muškarci. Prosječan broj godina ispitanika bio je 39,2. Prema stupnju

obrazovanja najviše ispitanih, 49%, ima završenu srednju školu. Prosječan radni staž

iznosio je 13,6 godina. Dnevni broj obavljenih kućnih posjeta iznosio je 4, a u

specifičnosti zdravstvene njege u kući u 54,5% uputile su druge kolege. 97%

medicinskih sestara/tehničara smatra da obitelj treba proći edukaciju o zbrinjavanju

oboljelog člana. 57,6% ispitanih smatra da im je određeni broj pacijenata radno

opterećenje, a to im najviše utječe na kvalitetu pružanja zdravstvene njege (52,6%).

63,6% ispitanih, navodi da ima znanje i vještine potrebne za zdravstvenu njegu, ali u

skladu s iskustvom. Odnos i komunikaciju s pacijentom i njegovom obitelji, 46%

ocijenilo je ocjenom dobar. Odnos i komunikacija zdravstvenog tima ocijenjena je vrlo

dobrim (38%). 55% ispitanih zadovoljno je uvjetima na radnom mjestu, a 67% navodi

kako su zadovoljni poslom kojeg trenutno rade, s tim da dosta toga treba promijeniti.

Zaključak: Medicinske sestre i tehničari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti zadovoljni su

trenutnom situacijom, uz postojanje niza negativnih elemenata koje treba pod hitno

mijenjati.

Ključne riječi: Medicinska sestra, intervencije, komunikacija, zadovoljstvo, suradnja.

31

8. SUMMARY

Aim: The aim of the research is to shed light on the scope of work and interventions of

nurses / technicians in family medicine and the Health Center. Assess the satisfaction

of the conditions of work, the current situation in the institutions in which they work,

cooperation and communication with the health care team and patients.

Patients and Methods: The study involved 33 nurses / technicians, and was conducted

from 15 March to 10 May 2019. The questions in the survey were related to age,

gender, level of education completed, work experience, home health care, knowledge

and skills, satisfaction with the cooperation and communication.

Results: Of the total number of respondents (N = 33), 72,7% (N = 24) were women,

and 27,3% (N = 9) men. The average number of years of the respondents was

39,2. According to the level of education most respondents, 49% have secondary

education.. The average length of service was 13,6 years. The daily number of

performed home visits was 4, and the specifics of health care in the home to 54,5% sent

their other colleagues. 97% of nurses / technicians considered that the family should

receive education about the care of ill member. 57,6% of respondents thought that they

were a certain number of patients workload, and that they most affect the quality of

health care (52,6%). 63,6% of respondents stated that the knowledge and skills needed

for health care, but in line with experience. The relationship and communication with

the patient and his family, 46% rated it good. The relationship and communication of

health team evaluated very good (38%). 55% of respondents are satisfied with the

conditions at the workplace, and 67% say they are satisfied with the job you are

currently working, with a lot of things need to change.

Conclusion: The nurses/tehnicians in primary care are satisfied with the current

situation, with the existence of a number of negative elements that need to be changed.

Keywords: nurse, intervention, communication, satisfaction, cooperation.

32

9. LITERATURA

1. Prlić N. Opća načela zdravlja i njege. Zagreb: Školska knjiga; 2014.

2. Vrdoljak D, Bergman – Marković B, Cikeš S. Administrativni i medicinski

opseg rada tima obiteljske medicine. Hrčak. 2012; 42(1-2): 5-12.

3. Ćurguz B. Komunikacijske barijere medicinskih sestara u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti. Sestrinski žurnal – Nursing Journal. 2016; 3(1): 37-41.

4. Zakon o zdravstvenoj zaštiti Hercegbosanske županije (preuzeto 08.05.2019.;

http://www.zzohbz.ba/wp-content/uploads/2013/04/Broj_11_2005.pdf)

5. Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije Bosne i Hercegovine (preuzeto

08.05.2019.; http://www.zzohbz.ba/wp-

content/uploads/2013/04/ZAKON_o_zdravstvenoj_zastiti1.pdf)

6. Primarna zdravstvena zaštita, zavod za zdravstveno osiguranje Tuzlanskog

kantona Tuzla (preuzeto 08.05.2109.; http://www.zzotk.ba/zdravstvena-zastita-

4/ )

7. Projekt jačanja sestrinstva u Bosni i Hercegovini (preuzeto 08.05.2019.;

http://www.fmoh.gov.ba/index.php/preporucujemo/projekti/projekat-jacanja-

sestrinstva-u-bih-proses/346-projekat-jacanja-sestrinstva-u-bih-proses-faza-1)

8. Živanović S, Šupić V, Hadživuković N, Kulić V. Stres na poslu i radne

okolnosti medicinske sestre/tehničara u primarnoj zdravstvenoj zaštitit.

Sestrinski žurnal – Nursing Journal. 2017; 4 (1): 24-29.

9. Zakon o sestrinstvu i primaljstvu Federacije Bosne i Hercegovine (preuzeto

02.05.2019.; http://www.fmoh.gov.ba/index.php/zakoni-i-

strategije/zakoni/zakon-o-sestrinstvu-i-primaljstvu-sluzbene-novine-federacije-

bih-broj-43-13)

10. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i

Hercegovine, 2014.godina (preuzeto 03.05.2019.; https://www.zzjzfbih.ba/wp-

content/uploads/2019/02/2014.pdf)

11. Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne i

Hercegovine, 2017.godina (preuzeto 03.05.2019.; https://www.zzjzfbih.ba/wp-

content/uploads/2018/10/Zdravstveno-2017..pdf)

12. Lincul R. Sestrinstvo – ženska profesija?. JAHR. 2014; 5 (9): 189-192.

33

13. Šantić Ž, i sur. Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi. Mostar: Sveučilište

u Mostaru, Medicinski fakultet; 2015.

14. Karabatić S. Upravljanje zdravljem i komunikacijom. 1.izadnje. Zagreb:

Udruga za pomoć oboljelim od raka pluća, Jedra; 2019.

15. Ljubičić M, Šare S. Povezanost teorije i prakse u zdravstvenoj njezi. Hrčak.

2015; 20: 254-6.

16. Zakon o sestrinstvu Republike Hrvatske (preuzeto 05.05.2019.; https://narodne-

novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_07_121_1710.html)

34

10. ŽIVOTOPIS

Ime i prezime: Ivana Galić

Datum rođenja: 23.lipnja 1997.

Mjesto rođenja: Ingolstadt, SR Njemačka

Adresa: Ante Brune Bušića 5, Kupres, BiH

E-mail: ivana.galic97@gmail.com

Broj telefona: 063/083-769

Obrazovanje:

• 2004. – 2012. Osnovna škola fra Miroslava Džaje, Kupres (Bosna i

Hercegovina)

• 2012. – 2016. Medicinska škola Osijek, Osijek (Republika Hrvatska), smjer

zdravstveno - laboratorijski tehničar/ka

• 2016. – 2019. Fakultet zdravstvenih studija Mostar, Mostar (Bosna i

Hercegovina), preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva

35

11. PRILOG

11.1. Popis grafikona

1. Grafikon 1. Prikaz broja pacijenata kroz mjesece.

2. Grafikon 2. Prikaz sestrinskih intervencija.

3. Grafikon 3. Brojčani odnos ispitanih medicinskih sestara i tehničara.

4. Grafikon 4. Stupanj obrazovanja ispitanika.

5. Grafikon 5. Prikaz radnog staža prema stupnju obrazovanja ispitanika.

6. Grafikon 6. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Smatrate li da imate

dovoljno znanja i vještina potrebnih za obavljanje zdravstvene njege?“.

7. Grafikon 7. Rezultati raspodijele odgovora na pitanje: „Tko Vas je uputio u

vještine i specifičnosti zdravstvene njege u kući, prije nešto što ste započeli s

radom?“.

8. Grafikon 8. Suradnja i komunikacija s bolesnikom i članovima obitelji.

9. Grafikon 9. Suradnja i komunikacija s članovima tima.

10. Grafikon 10. Prikaz zadovoljstva uvjetima na radnom mjestu.

11. Grafikon 11. Prikaz zadovoljstva sestrinskim poslom.

11.2. Popis tablica

1. Tablica 1. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika

2. Tablica 2. Prikaz odgovora na pitanja iz anketnog upitnika

3. Tablica 3. Prikaz odgovora na pitanje iz anketnog upitnika

36

11.3.Anketni upitnik

Sveučilište u Mostaru Fakultet zdravstvenih studija Mostar

Sveučilišni preddiplomski studij Sestrinstva

ANKETA

Molim Vas pažljivo pročitajte svako pitanje, te budite iskreni pri davanju odgovora . Zaokružite jednu ili više tvrdnji ili nadopunite gdje je potrebno. Anketa je u potpunosti anonimna i koristit će se samo u svrhu pisanja završnog rada studentice 3. godine preddiplomskog studija Sestrinstva. Hvala Vam !

1. Podaci o zdravstvenom djelatniku: Dob(godine): _______________ Spol(zaokružiti): M Ž

2. Završen stupanj obrazovanja? (Zaokružite jednu tvrdnju) a) Srednja škola b) Preddiplomski studij c) Diplomski studij d) Drugo: _______________

3. Ukupni radni staž? (Napišite mjeseci ili godine): _______________

4. Koliko u prosjeku dnevno obavite kućnih posjeta?

(Napišite broj) _______________

5. Predstavlja li Vam broj pacijenata radno opterećenje? (Ako je Vaš odgovor DA, odgovorite na sljedeće (6.)pitanje. Ako je Vaš odgovor NE, sljedeće (6.) pitanje preskočite)

a) NE b) DA

6. Opterećenje zbog određenog broja pacijenata, utječe na: (Zaokružite jednu

ili više tvrdnji) a) Aktivnost praćenja i unaprjeđenja struke b) Kvalitetu pružanja usluge zdravstvene njege c) Zdravlje d) Obitelj i prijatelji

37

7. Smatrate li da imate dovoljno znanja i vještina potrebnih za obavljanje zdravstvene njege? (Zaokružite jednu tvrdnju)

a) Da, u potpunosti b) Da, u skladu sa radnim iskustvom c) Ne baš dovoljno d) Prilično nedovoljno

8. Tko Vas je uputio u vještine i specifičnosti zdravstvene njege u kući, prije

nego što ste započeli s radom? (Zaokružite jednu ili više tvrdnji ili nadopunite) a) Preko tečaja i programa usavršavanja b) Sam/a sam proučavao/la literaturu c) Druge kolege/kolegice d) Nitko e) Ostalo: _______________

9. Koliko često objasnite pacijentu stvari koje nije razumio?(Zaokružite jednu

tvrdnju) a) Nikada b) Ponekad c) Često d) Uvijek

10. Koliko često u svome poslu susrećete bolesnike koji sami žive? (Zaokružite

jednu tvrdnju) a) Nikada b) Ponekad c) Često d) Uvijek

11. Kako biste ocijenili suradnju i komunikaciju s:

Bolesnikom i članovima obitelji:

a) Izvrsno b) Vrlo dobro c) Dobro d) Zadovoljavajuće e) Loše

Članovima tima s kojim radite:

a) Izvrsno b) Vrlo dobro c) Dobro d) Zadovoljavajuće e) Loše

38

12. Smatrate li da obitelj treba proći kroz dodatnu edukaciju o zbrinjavanju člana obitelji? (Zaokružite jednu tvrdnju)

a) DA b) NE

13. Jeste li zadovoljni uvjetima na svome radnom mjestu? (Zaokružite jednu

tvrdnju) a) Potpuno zadovoljan/na b) Zadovoljan/na c) Nezadovoljan/na d) Potpuno nezadovoljan/na

14. Jeste li zadovoljni svojim poslom kojeg trenutno radite? (Zaokružite jednu

tvrdnju) a) Da, u potpunosti sam zadovoljan/na b) Da, ali trebalo bi dosta toga promijeniti c) Ne, nisam zadovoljan/na