TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA ĐAKOVA

DOŽIVITE ČAROBNU JESEN U ĐAKOVU

PROGRAM OBILASKA ĐAKOVA:

Najpoznatije u Đakovu

Dobro došli u Đakovo, ''Srce Slavonije''!

S koje god strane prilazili Đakovu, prvo

što ćete ugledati je žar opeke dvaju

tornjeva i kupola najljepše katedrale na

prostoru od Venecije do Istanbula. Gradom

se prema požutjelim listinama, zove od

1239. godine, kada se po dosadašnjim

saznanjima spominje kao biskupsko

sjedište.

A Đakovo, baš kao ni većinu drugih

gradova nije lako i jednoznačno odrediti.

Da, njegovi najvažniji simboli po kojima

ovaj grad prepoznaju diljem svijeta su

katedrala, Strossmayer, nadbiskupija,

lipicanci, ergela, Đakovački vezovi,

folklorna baština… ali Đakovo je i mnogo

više od toga: grad ima svoj jedinstvenu

život, jedinstvenu povijest, kodove poznate

samo Đakovčanima, urbane mitove i

legende, u sebi krije dovoljno tajni i

izazova za svakoga tko želi o njemu više

saznati...

Za grupu koja u gradu ostaje više od dva dana za više od 20 osoba TZ grada Đakova

daruje besplatno razgledavanje grada, više od 50 osoba dobiva dodatnu folklornu večer.

Agencija i/ili smještajni objekt na području grada Đakova pisanim putem Turističkoj

zajednici grada Đakova potvrđuje broj osoba u grupi i broj dana boravka u gradu

Đakovu. Također putem obrasca za prijavu i odjavu turista u TZ, utvrđuje se stanje.

Kralja Tomislava 3, 31 400 Đakovo

Tel. +385 31 812 319

Fax. +385 31 822 319

E-mail: tz-grada-djakova@os.t-com.hr

www.tzdjakovo.eu

TURISTIČKA RUTA ĐAKOVOM:

Zemljopisni položaj Đakova otkriva

podjednaku udaljenost od većih Slavonskih

gradova i to sve do četrdesetak kilometara

- Osijeka, Vinkovaca, Našica, Slavonskog

Broda. Dionica autoceste A5 Beli

Manastir-Osijek-Svilaj, od Sredanaca do

Đakova, dio je europske mreže autocesta i

nalazi se na međunarodnom prometnom

5C koridoru Budimpešta-Osijek-Sarajevo-

Ploče.

Međunarodni pravci:

Budimpešta - Pečuh - Donji Miholjac -

Našice - Đakovo

Split - Livno - Zenica Doboj - Sl. Šamac –

Đakovo

Podravska magistrala :Zagreb - Bjelovar -

Virovitica – Đakovo

Željeznički pravci:

Zagreb - Đakovo(Vrpolje) - Beograd

Split - Zagreb - Osijek

Zračni prijevoz:

zračna luka Osijek u Klisi

VINSKO-TURISTIČKE CESTE

ĐAKOVAČKOG VINOGORJA

U đakovačkim vinima uživaju istinski

ljubitelji vina već više od dvije tisuće

godina. Od tada pa do današnjih dana teče

priča o vinogradarstvu ovoga kraja.

Počeci vinarske i vinogradarske tradicije

đakovačko-osječke nadbiskupije sežu u

predtursko doba, a nakon oslobađanja od

Turaka osobito obnavljaju biskup Petar

Bakić sadnjom vinograda u Trnavi,

proširuje ih biskup Josip Čolnić. Biskup

Antun Mandić osniva vinograde u

Mandićevcu , na obroncima Krndije, a

biskup Josip Juraj Strossmayer gradi

podrume u Trnavi i Mandićevcu. Nizala su

se stoljeća, dolazili i odlazili gospodari, ali

su ostajala poznata, priznata, kvalitetna i

vrhunska vina đakovačkog vinogorja.

Takav višetisućljetni kontinuitet najbolja je

potvrda dobre i stalne kakvoće vina

đakovačkog vinogorja ali još vrednija i

čvršća potvrda odlične kakvoće su

mnogobrojna visoka priznanja na

svjetskim izložbama.

Posjetite vinsko-turističku cestu

„Mandićevac“, vinsko-turističku cestu

„Zlatarevac“u Trnavi ili vinski muzej

đakovačkog vinogoja u Drenju i izaberite

nešto iz bogate ponude ovisno o

raspoloženju i prepustite se čarima

uživanja.

JEZERA

Đakovo ima svoje prirodne oaze mira i

tišine. Spoj ugodnih raznolikosti i

iznenađenja nekoliko je većih i manjih

jezera na području Đakovštine, pogodnih

za ribolov i šetnju njihovim obalama.

Izletnicima, ribičima i lovcima, jezera i

šume Đakovštine pružaju užitak u

nedirnutoj prirodi. Ovo prirodno jezersko

okruženje brižno čuva Zajednica športskih

Ribolovnih udruga Đakovo.

Jezero''Borovik''

Nalazi se zapadno od Đakova (između

Našica i Đakova ) i dvokrakog je oblika.

Borovik je jedno od najatraktivnijih mjesta

za šaranski ribolov ( kapitalni šarani težine

veće od 20 kg) i ribolov pastrvskog

grgeča(težine 2 i više kg) u Hrvatskoj i

ovom dijelu Europe. Jezero Borovik je

domaćin međunarodnog Carp Cupa gdje

sudjeluju ribiči iz svih zemalja svijeta.

Mjesto je bogato diskretnim uvalicama,

koje jamče vlastiti kutak za Vas i Vašu

obitelj/prijatelje, odlučite li se za bilo koji

oblik zabave na njemu, od pecanja, do

kupanja i roštiljanja. Idealno je za

kampiranje. Prostranost staze uz jezero

rasteže se gotovo 8 kilometara, te je

poželjna ruta za rekreaciju u obliku

biciklizma ili trčanja...

Jezero “Jošava“

Nalazi se oko 2 km sjevero-sjeveroistočno

od grada Đakova. Proteže se od

željezničkog nasipa Đakovo-Osijek do

umjetno podignute zemljane brane. Dužine

je 4,5km i prosječne širine 200m. To je

zapravo jedno umjetno jezero izgrađeno

1963/64. godine. Prvenstveno je

namijenjeno za uzgoj riba, šport i

rekreaciju.

Jezera''Bajer''

Nalaze na zemljištu grada Đakova,ima ih

četiri. Površine 4 h i dubine 5m. Bogati su

svim vrstama plemenite i druge ribe.

Nastali su eksploatacijom gline bivše

ciglane.

Dno je glina, a obrasli su potopljenim

vrbama. Prava je rijetkost i bogatstvo

blizine ovih jezera gradskoj urbanoj

sredini.

Jezero „Mlinac“

Akumulacijsko je jezero i nalazi se 12 km

zapadno od Đakova na putu Đakovo-

Đakovačka Breznica. Ukupna površina

iznosi 13,60 ha. Vodena površina je

nepravilnog oblika zbog nekoliko zaljeva i

poluotoka. Površina jezera je čista.

Vodenog bilja ima vrlo malo i to na

rubovima. Bogato je svim vrstama

plemenite i druge ribe.

....

ZNAMENITOSTI

Đakovo je najbolje obići pješice, a ponos

grada vidljivi su tornjevi velebne katedrale

koja zaštitnički natkriljuje grad.

Gotovo da i nema putnika namjernika koji

ne zna za katedralu Sv.Petra i đakovačke

lipicance, zaštitne znakove Đakova,

prepoznatljivosti sačuvane pokoljenjima.

Đakovo turistima nudi obilje povijesnih,

kulturnih i prirodnih vrijednosti, u tolikoj

mjeri da ih u jednom danu mogu samo

razgledati, a ako ih žele bolje upoznati,

moraju u gradu ostati duže.

Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni

sakralni objekti koji se stapaju u prostor i

čine sa brojnim drugim kulturno

povijesnim spomenicima ovaj grad

prepoznatljivim i jedinstvenim.

Katedrala Sv. Petra

Na Strossmayerovom trgu nalazi se,

najljepša katedrala između Venecije i

Istanbula, kako ju je nazvao papa Ivan

XIII, najznačajniji kulturni spomenik grada

Đakova.

Zasluge za izgradnju katedrale, koja je

trajala od 1866. do 1882., pripadaju

biskupu Josipu Juraju Strossmayeru.

Đakovačka katedrala je remek djelo

izgrađeno u romaničko-gotičkom stilu.

Katedralu krase brojne slike, skulpture i

freske te čak 7 oltara. Glavni oltar

posvećen je katedralnom patronu sv. Petru.

Jedna od najvećih vrijednosti katedrale su

orgulje na pjevačkom koru sa velikom

rozetom u pozadini.

Katedrala je sačuvala izvorni izgled iako je

tijekom povijesti pretrpjela mnoga

razaranja. “Divim se ljepoti slavonske

ravnice, žitnici Hrvatske”, rekao je 7.

lipnja 2003. godine ispred katedrale

pozdravljajući narod šokačkim šeširom,

sluga Božji Ivan Pavao II., poglavar

Rimokatoličke crkve.

www.djos.hr

Biskupski dvor

Biskupski dvor zapravo je dvorac izgrađen

u 18. stoljeću u kasnobaroknom stilu, a

danas je rezidencija đakovačkog

nadbiskupa i mjesto glavnih biskupijskih

institucija i ureda. Jednokatna dvokrilna

građevina smještena je južno od katedrale

sv. Petra i s njom zatvara zapadnu stranu

glavnog đakovačkog trga. Unutrašnjost

palače krase reprezentativni saloni urešeni

portretima biskupa i drugim vrijednim

umjetninama.

Kaptolske/kanoničke kurije

Kanoničke kurije iz 18. stoljeća, smještene

na Strossmayerovom trgu, građene su

jedna po jedna u kasnobaroknom stilu.

Povod gradnji bila je povelja Marije

Terezije izdana povodom sjedinjenja

Bosanske i Srijemske biskupije.

Bogoslovno sjemenište

U ovoj secesijskoj građevini koja se nalazi

na Strossmayerovom trgu 1806. godine,

biskup Antun Mandić osnovao je

najstariju visoko školsku ustanovu u

Slavoniji i Baranji.

Krasi ju kapela sa korom izgrađena u

hambarskom stilu s drvenim krovom.

Danas Bogoslovno sjemenište možemo

gledati na dvije razine.

Ono je ustanova koja skrbi o odgoju i

obrazovanju svećeničkih kandidata te je

dom ljudima koji u njemu žive: bogoslovi i

poglavari.

www.djos.hr

Strossmayerov perivoj

U prvoj polovici 19. stoljeća nastaje

znameniti đakovački park, ''pluća'' grada,

ali i mitsko mjesto održavanja Đakovačkih

vezova na pozornici sa amfiteatralnim

gledalištem i, ne manje važno, prvih

ljubavnih sastanaka mnogih naraštaja

Đakovčana. Iako se u Đakovu danas park

zove Strossmayerovim imenom, njegov je

utemeljitelj biskup Mirko Emerik Raffay.

Spomen muzej biskupa Josipa Jurja

Strossmayera

Spomen muzej osnovan je 1990. godine,

prema odluci tadašnjeg biskupa Ćirila

Kosa. Muzejska likovna zbirka, skulpture,

sakralna zbirka te zbirka knjiga i

dokumenata čuvaju spomen na život i rad

biskupa Josipa Jurja Strossmayera. U

prizemlju se nalazi stalni postav dok se u

potkrovlju nalazi galerija slika.

www.djos.hr

Korzo

Središnja gradska ulica pape Ivana Pavla II

ili popularni Korzo proteže se od katedrale

Sv.Petra do crkve Svih Svetih. Uža

gradska jezgra Đakova je i danas sačuvala

svoje obrise koji su oblikovani u 18.i 19.

stoljeću, u secesijskom stilu. Ta činjenica

Đakovu daje poseban šarm i ostavlja

pozitivan utisak na svakoga tko navrati u

grad, posebice za lijepoga vremena kada

glavna gradska ulica postane šetalište i

mjesto druženja, gdje brojni kafići i

slastičarne sa svojim terasama pozivaju na

svakodnevni kraći ili duži predah uz kavu

ili neko piće.

Zgrada Gradske uprave

Jedna od najpoznatijih zgrada u Đakovu,

koja se nalazi na trgu dr. Franje Tuđmana,

je zgrada Gradske uprave. Izgrađena je u

secesijskom stilu, djelo je arhitekta Josipa

Vancaša.

www.djakovo.hr

Crkva Svih Svetih

Pretpostavlja se da je sagrađena u 14.

stoljeću kada se spominje kao župna crkva

sv. Lovre. U vrijeme vladavine Turaka

pretvorena je u džamiju (Ibrahim-pašina

džamija), koja je sačuvana i kasnije

pretvorena u katoličku crkvu Svih Svetih.

Posebna ljepota ovog jedinstvenog objekta

u cijeloj Hrvatskoj je unutrašnjost u

bizantsko – maurskom stilu. Nalazi se na

trgu dr. Franje Tuđmana.

Muzej Đakovštine

Muzej Đakovštine osnovan je 1952.

godine, kada je otvoren i prvi stalni postav.

Čuvar je nekoliko vrijednih zbirki:

arheološke, kulturno – povijesne,

etnografske, numizmatičke i umjetničke.

Unutrašnji prostor muzejske zgrade u

Starčevićevoj ulici razdijeljen je na radne

sobe, depoe, izložbeni prostor stalnog

postava i višenamjensku izložbenu

dvoranu koja je trenutno glavni nositelj

svekolike aktivnosti Muzeja. (izložbe,

radionice, prezentacije knjiga, koncerti,

predavanja…)

www.muzej-djakovstine.hr

Samostan Milosrdnih sestara sv. Križa

Biskup Voršak povodom blagoslova

samostana napisao je: ''Ovaj novi

samostan, nalazi se na uglu dviju ulica, a

zidan je, kako vještaci kažu, u empire-

slogu. Impozantna je to građevina, sa

visokim prizemljem na dva kata, sa vješto i

ukusno izrađenim pročeljem i sa visokim

mansardnim krovom''. Tako uz vitke

tornjeve Strossmayerove katedrale grad

Đakovo resi i samostan Sestara sv. Križa u

čijem je sklopu i crkva Presvetog Srca

Isusova. Ovaj kompleks je najljepši

primjer secesije u istočnom dijelu

Hrvatske. Već cijelo stoljeće ove građevine

uljepšavaju grad.

www.sestre-sv-kriza.hr

Državna ergela Đakovo

Ergela u Đakovu osnovana je davne 1506.

godine, što je svrstava među najstarije

ergele u Europi i govori o dugoj tradiciji

uzgoja konja na tom području. Konji

lipicanske pasmine na Ergeli se počinju

uzgajati početkom 18. stoljeća.

Danas kao Državna ergela Đakovo, za

uzgoj i selekciju konja koristi dvije

lokacije – Pastuharnu, smještenu u srcu

Đakova, i Ivandvor, u neposrednoj blizini

grada. Osim uzgoja i selekcije konja,

Ergela se bavi i dresurom čija kvaliteta se

potvrđuje zauzimanjem zapaženih mjesta

na konjičkim natjecanjima.

Brojnim nastupima u svijetu, đakovački

lipicanci pronosili su i pronose glas o

Đakovu i Đakovštini. Tako je, oduševljena

nastupom đakovačkih lipicanaca na

otvorenju Olimpijskih igara, engleska

kraljica Elizabeta II., dobra poznavateljica

ovih plemenitih životinja, 1972. posjetila

Ergelu i provezla se gradom slavnim i

nadaleko poznatim četveropregom

đakovačke ergele.

Đakovačka ergela sa svojom bogatom

turističkom ponudom, atraktivnim

predstavama sa konjima i zaštićenim

kulturnim dobrom „Ivandvor“ postaje sve

snažniji turistički brand Hrvatske.

www.ergela-djakovo.hr

Crkva Dobrog Pastira

Ugradnjom kamena temeljca u rujnu 1990.

godine započela je gradnja crkve Dobrog

Pastira, koja je trajala do travnja 1995.

godine. Kamen temeljac, isklesan u obliku

ljiljana, uzet je od kamenja koji su u

potresu 1964. pali sa zvonika đakovačke

katedrale. Time je naglašena povezanost

između katedrale kao majke svih crkava u

Biskupiji sa novom crkvom Dobrog

Pastira. Izgradnja crkve potpomognuta je

od strane mnogih župljana.

www.dobri-pastir-djakovo.hr

Filijalna crkva u Pisku Sv. Ivana Krstitelja

Sagrađena 1976. godine za vrijeme

biskupa Ćirila Kosa, a posvećena 1986.

godine.

Grobljanska crkva Uskrsnuća Isusova

Gradnja crkve, u gotičkom stilu, započela

je 1900. godine te je iste te godine i

dovršena. Nacrt je izradio poznati

sarajevski arhitekt Josip pl. Vancaš. Svoje

ime crkva duguje oltarnoj slici koja je

prikazivala prizor preslavnog Uskrsnuća

Isusovog. Danas se ondje nalazi oltarna

slika Gospe, oslikana također tematikom

Uskrsnuća.

...

Početkom 21. stoljeća Ministarstvo kulture

Republike Hrvatske donosi odluku o

zaštićenim spomenicima kulture na

području grada Đakova:

.

- Katedrala Sv. Petra

- Biskupski dvor

- Crkva Svih Svetih

- Crkva preobraženja Gospodnjeg

(Piškorevci)

- 4 kasnobarokne kanoničke kurije

- Secesijska zgrada Bogoslovnog

sjemeništa

- Zgrada gradske uprave

- Spomenik Ivi Loli Ribaru

- Katedralne orgulje

Zaštićeni spomenik parkovne arhitekture u

gradu Đakovu je Strossmayerov perivoj.

UNESCO

Godišnji proljetni ophod kraljica ili ljelja

iz Gorjana

Na blagdan Duhova svake godine u

Gorjanima kod Đakova održava se

Proljetni ophod kraljica ili ljelja iz

Gorjana, zaštićenog nematerijalnog dobra

upisanog na UNESCO-ovu reprezentativnu

listu nematerijalne baštine čovječanstva.

U vrijeme turskih osvajanja, Turci su

prodrli i u Gorjane. Stara legenda kaže da

su Turci zarobili sve muškarce u selu, a

njihove su se žene obukle u šarenu odjeću,

na glave stavile muške šešire okićene

umjetnim cvijećem i u ruke uzele srpove i

kose, te tako obučene otišle pred turski

tabor. Turci su pomislili da su došli

duhovi, uplašili se i pobjegli.I tako su

gorjanske žene oslobodile svoje muževe,

očeve i braću. Od tada su se isto tako

oblačile na blagdan Duhova, u spomen na

taj događaj. Taj je dogadaj zadržan do

današnjih dana u izvornom obliku. Jedina

promjena je to što se sada oblače djevojke

koje u rukama, umjesto srpova i kosa, nose

sablje.

Zadnjih nekoliko godina, od kad je običaj obnovljen, gorjanske ljelje na blagdan Duhova idu

na sv. Misu nakon koje pred crkvom plešu kolo uz pratnju tamburaša. Iz crkvenog dvorišta

kreću u ophod po selu. Posjećuju domove sumještana koji su izrazili želju da ih Ljelje posjete.

Pri vršenju običaja sve su djevojke odjevene jednako svečano u šarenu svilenu odjeću,

zapravo kostim Ljelja. Stupnjuje ih mjesto koje zauzimaju, a označavaju ih sablje i cvjetne

kape kao kraljeve odnosno bijeli vjenčići u kosi kao kraljice.

U Gorjanima je, uz pauzu od 1956. do 2005. u izvornom obliku običaj zadržan do današnjih

dana. Godine 2007. običaj Ljelje iz Gorjana proglašen je kulturnim nematerijalnim dobrom

pod zaštitom UNESCO-a, s pravima i skrbi nad tim dobrom koje je pripalo kulturno-

umjetničkom društvu ''Gorjanac'' iz Gorjana.

Bećarac

Bećarac je vokalni odnosno vokalno –

instrumentalni napjev popularan na

području Slavonije, Baranje i Srijema.

Veselog je i vedrog teksta, najčešće prožet

alegorijama i metaforama. Naziv potječe

od turske riječi bekar, koja u hrvatskoj

jezičnoj uporabi (bećar) označava mladog

neženju, momka, samca, lolu, bekriju,

veseljaka sklonog raskalašenom životu,

jelu, piću i ženama. Pjevao se najviše na

svadbama i u drugim prigodama kada se

narod okupljao na veselje.

Bećarac je deseteračka glazbena vrsta u

kojoj se na određeni melodijski obrazac i

njegove brojne inačice pjevaju po sadržaju

veoma različiti deseterački dvostihovi,

najčešće ljubavni i metaforično erotski;

hvale se vlastite vrline, ljepota,

sposobnosti, imovno stanje, izruguju se

neistomišljenici i suparnici,prkosi se i inati.

Za razliku od drugih tradicijskih

slavonskih pjesama na deseteračke stihove

(svatovci, drumarci, pokladarci i drugi),

koje se izvode bez sviračke pratnje,

bećarac se redovito izvodi uz

instrumentalnu pratnju; bez svirke se pjeva

samo iznimno, to jest kada nema svirača.

Bećarac je kao tradicijski vokalni i

vokalno-instrumentalni napjev i kao

neizostavan dio današnje tradicijske

kulture Slavonije, Baranje i Srijema opstao

na društvenoj i glazbenoj sceni

zahvaljujući organiziranoj djelatnosti

amaterskih folklornih i glazbenih udruga i

ansambala, folklornih i glazbeno-

folklornih manifestacija (smotri, susreta,

seminara i festivala), a djelomično

zahvaljujući i estradnim glazbenicima i

diskografskoj produkciji.

MANIFESTACIJE U JESEN

Zbivanja u gradu

Dolaskom u Đakovo kroz cijelu godinu

možete uživati u različitim kulturno-

turističkim manifestacijama. Svaki period

godine ima svoju manifestaciju, svaka

manifestacija ima svoje sudionike i

izvođače, a sve njih rado posjećuju brojni

posjetitelji i građani. Manifestacije su

ponos Đakovštine i gledajući ih u

kontinuitetu, kao da se stapaju u jednu. I

ako različite, tako su slične jer sve izviru iz

ljubavi ovih ljudi prema našoj tradiciji i

običajima, ali i prema dragim gostima i

posjetiteljima.Gostoljubivim Đakovčanima

uvijek ćete biti dragi gost.

Festival ''Obruč'' Đakovo, festival

umijeća, 25. i 26.9.2015.

Pod pokroviteljstvom grada Đakova i

gradonačelnika Zorana Vinkovića,

Udruženje obrtnika Đakovo organizira

festival ''Obruč 2015.'' u sklopu gradske

manifestacije ''Zvonila su zvona katedrale

naše''.

Festival će se održati u mjesecu rujnu u

Đakovu, u Ulici bana Josipa Jelačića.

Festival se sastoji od glazbenog programa

uz bogatu ugostiteljsku ponudu i razne

aktivnosti. Svoje proizvode će ponuditi, u

izlagačkom i prodajnom smislu, obrtnici,

OPG i udruge s područja grada Đakova.

Jabučini dani 2015.

Mjesec listopad u Đakovu je rezerviran za

kraljicu voća – jabuku! Dana 15. i 16.

listopada 2015. u Đakovu, održava se 14.

županijska, 10. regionalna i 8.

međunarodna izložba jabuka – Jabučini

dani 2015.

Organizatori 14. županijske, 10. regionalne

i 8. međunarodne izložbe jabuka – Jabučini

dani 2015. su Savjetodavna

služba i Udruga voćara ''Voćar-

Đakovština'' uz suorganizaciju Turističke

zajednice grada Đakova a pod

pokroviteljstvom Osječko-baranjske

županije, Grada Đakova i Ministarstva

poljoprivrede.

To je jesenska manifestacija u Đakovu,

srcu Slavonije, s velikim brojem

posjetitelja, zadovoljnim izlagačima,

izložbenog, edukativnog, natjecateljskog i

prodajnog karaktera.

Na više od 100 štandova predstaviti će se

brojne suvremene i stare sorte jabuka,

“jabučine” rakije, sokovi, pekmezi,

kolači… te obrti protkani tradicijom –

lončari, šeširdžije, medari, slamari, pletači

šiblja, tkalci…, potvrđujući vrijedne ruke

voćara i zanatlija.

Smotra povijesnih i građanskih plesova i starogradskih pjesama Hrvatske

Ministarstvo kulture RH je donijelo odluku da starogradsku pjesmu zaštiti kao nematerijalno

kulturno dobro.

Starogradskim pjesmama naziva se vrsta pjesama koje su nastale i još se izvode u gradovima,

gradićima i selima Slavonije, Baranje i Srijema te na širem panonskom prostoru.

Oko Sv. Kate (krajem studenoga) svake godine od 1998. u Hrvatskom domu u Đakovu

održava se Smotra povijesnih i građanskih plesova i starogradskih pjesama Hrvatske. Ovo je

priredba koja ima za cilj očuvanje običaja, pjesme i plesa građanske tradicije i uvijek i ponovo

izazove oduševljenje bogatstvom i raskoši građanskih kostima.

Sudjeluju društva koja njeguju građansku tradiciju i običaje iz cijele Hrvatske. To je prva i

jedina priredba ove vrste na državnoj razini. Savez KUD-ova Slavonije i Baranje, Turistička

zajednica Grada Đakova i Grad Đakovo su osnivači i organizatori ove priredbe.

Svome gradu za blagdane

Niz različitih priredbi: koncerti, izložbe, predstave, sajmovi, tribine...građankama, građanima

i svim posjetiteljima grada Đakova povodom blagdana.

DOŽIVITE:

1. Gastronomsko – kulinarsku večer

Organizator: UDRUGA KULINARA ''ĐAKOVAČKI KULIN'' ĐAKOVO

PETRA PRERADOVIĆA 25, 31 400 ĐAKOVO

TELEFON: +385 (0)31 813 391

PREDSJEDNIK: VLADIMIR ĆORIĆ 098/223-844

Za grupe do 20 osoba – 59,33 kn (po osobi)

Za grupe preko 20 osoba – 54,76 kn (po osobi)

2. Noćni život u Đakovu – koncerti, stand – up show, izložbe...

Ulica Matije Gupca

Caffe bar Jazz

Korzo:

Caffe bar Click, London bar, Caffe bar People, Caffe bar Saky, Caffe bar

Central, Caffe bar Sky, Caffe bar Larissa, Caffe bar Enigma

Ulica bana Jelačića:

The Eagle Pub, Caffe bar Godot, Caffe bar Passage, Caffe bar Film, Caffe bar

Cape Town, Caffe bar Sense, Caffe bar Masaai, Caffe bar Fontana, Caffe bar

Exit, Caffe bar 3D, Caffe bar Zdenac, Caffe bar Escape, Galerija Raa

Night club Shine, Night club Yolo

Ulica Ante Starčevića

Caffe bar Vigor, Caffe bar Casper

Šokački disko Tom&Tom

Ulica kralja Tomislava

Caffe bar Sova, Caffe bar Saloon

3. VINSKO – TURISTIČKE CESTE ĐAKOVAČKOG VINOGORJA

VINSKO TURISTIČKA CESTA

'ZLATAREVAC' TRNAVA

MISNA VINA D.O.O.

ULICA J.J. STROSSMAYERA 24, 31 411

TRNAVA

T: +385 (0) 31 863 067

M: +385 (0) 99 319 5500

www.misna-vina.com

info@misna-vina.com

OPG HRVOJE LUKAČEVIĆ

ULICA J.J. STROSSMAYERA 4, 31 411

TRNAVA

M: +385 (0) 98 963 2132

hrvoje.lukacevic@os.t-com.hr

OPG PAVLOVIĆ SLAVEN

ZLATAREVAC 1A, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 98 359 756

slaven.pavlovic@t-com.hr

OBRT APOSTOL TRNAVA

IVANA MEŠTROVIĆA 17, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 98 982 4031

www.apostol-trnava.com

apostol.trnava@gmail.com

OPG FRANJO VRAČEVIĆ

ULICA J.J. STROSSMAYERA 29, 31 411

TRNAVA

M: +385 (0) 98 1321 259

ŠIMUN VLADIĆ

BUDROVAČKI VINOGRADI 7, 31 400

BUDROVCI

M: +385 (0) 91 508 7843

SAMOSTAN SESTARA SV. KRIŽA

TRNAVA

IVANA MEŠTROVIĆA 54, 31 411 TRNAVA

T: +385 (0) 31 863 054

OPG STIPO VUKOVIĆ

MATIJE GUPCA 4, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 99 319 5501

*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Zlatarevac'' Trnava – Hrvoje Lukačević 098/963-2132

SMJEŠTAJ/UGOSTITELJSTVO

LOVAČKI DOM ''KONDRIĆ''

KONDRIĆ BB, 31 411 TRNAVA

T: +385 (0) 31 892 000

UŠP Osijek, Julija Benešića 1, 31 000 Osijek, T: +385 (0) 31 251 700

www.hrsume.hr

osijek@hrsume.hr

DODATNA TURISTIČKA PONUDA

ERGELA BLAŽ MIKIĆ

BRAĆE RADIĆA 7, 31 411 TRNAVA

M: +385 (0) 98 447 051

balija.mikic@gmail.com

VINSKO TURISTIČKA CESTA MANDIĆEVAC

ĐAKOVAČKA VINA D.D.

MANDIĆEVAC BB, 31 418 DRENJE

T: +385 (0) 31 837 200

F: +385 (0) 31 837 201

www.djakovacka-vina.hr

djakovacka-vina@os.t-com.hr

VINOGRADARSTVO-VINARSTVO

BOŠNJAK

B.A. MANDIĆA 97 , 31 418 MANDIĆEVAC

T: +385 (0) 31 837 043

M: +385 (0) 91 520 272

OPG ANICA ZAHAROV

VLADIMIRA NAZORA 55, 31 400 SELCI

ĐAKOVAČKI

T: +385 (0) 31 832 284

M: +385 (0) 98 180 3856

OPG VILJETIĆ STJEPAN

STJEPANA RADIĆA 16, 31 418

MANDIĆEVAC

Vanje Radauša 3, 32 100 Vinkovci

M: +385 (0) 98 349 327

DODATNA TURISTIČKA PONUDA

JEZERO BOROVIK

Ribička kuća

OPĆINA DRENJE, LJUDEVITA GAJA 25,

31 418 DRENJE

T: +385 (0) 31 862 006

F: +385 (0) 31 862 005

opcina-drenje@os.t-com.hr

ZŠRU ĐAKOVO, KNEZA DOMAGOJA 1, 31

400 ĐAKOVO

T: +385 (0) 31 821 710

M: +385 (0) 92 171 0602

www.zsru-djakovo.hr zsru.dakovo@os.t-com.hr

VINOTEKA DRENJE

GAJEVA 25, 31 418 DRENJE

M: +385 (0) 99 758 5056

UDRUGA VOĆARA, VINOGRADARA I

VINARA MANDIĆEVAČKOG VINOGORJA

BRAĆE RADIĆA 26, 31 418 PRIDVORJE

M: +385 (0) 91 932 7540

*Kontakt osoba za vinsko-turističku cestu ''Mandićevac'' - Slavko Dešić 099/232-8472

- 091/9327-540

Za stručno vođenje možete se obratiti našim vodičima:

- Silvija Butković – 091/511-4196 silvijabutkovic.vodic@gmail.com

- Domagoj Butković – 098/474-373 butkovic.domagoj@gmail.com

- Dubravka Čota – 099/791-9098 dubravkacota@gmail.com

- Orion tours – putnička agencija, 031/822-336. orion-tours@os.t-com.hr

- Ružica Sabljo – 098-9614270

- Ana Vugrinović - 098-274460

- Dubravka Vugrinović – 098-207-219

DOBRODOŠLI U SRCE SLAVONIJE!