PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA … · seminarski rad u pisanom obliku, koji se potom ocjenjuje. Student s predmetnim Student s predmetnim nastavnicima planira

1

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA IZ SOCIJALNE POLITIKE

UVOD

U razvijenim zemljama postoji duga i respektabilna tradicija poslijediplomskog

obrazovanja u području socijalne politike. Uvažavajući tu tradiciju, većina je

srednjoeuropskih tranzicijskih zemalja uvela poslijediplomsko obrazovanje iz

socijalne politike. U skladu s praksom u tim zemljama Ministarstvo znanosti i

tehnologije uvrstilo je 2000. godine u klasifikaciju znanstvenih područja i polje

socijalnih djelatnosti te time omogućilo razvoj poslijediplomskog obrazovanja na

području socijalne politike.

Socijalna je politika usmjerena djelatnost države kojoj je cilj ublažavanje

odnosno prevladavanje socijalnih rizika, pomoć siromašnim i isključenim građanima

te djelovanje na ujednačavanju životnih šansi. Drugim riječima, socijalna politika

promovira i primjenjuje društvene vrijednosti kao što su socijalna pravda, solidarnost,

socijalna sigurnost. Ona ispravlja neopravdane društvene nejednakosti i druge

negativne posljedice tržišta, a jačajući socijalnu koheziju utječe na održiv ekonomski i

socijalni razvoj svake zemlje. Ona također nudi novi vrijednosni i teorijski okvir

kojim se na socijalne troškove, što je osnova socijalne politike, gleda kao na socijalne

investicije, a pružanje socijalnih usluga promatra se kao oblik socijalnog

poduzetništva.

Hrvatska se nalazi u tranzicijskom razdoblju, što znači da su mnogi socijalni

sustavi podvrgnuti reformama ili se tek trebaju reformirati (mirovinski, zdravstveni,

stambeni, obrazovni sustav, sustav socijalne skrbi itd.). Zbog ekonomskih i socijalnih

transformacija neki su sustavi socijalne dobrobiti pod snažnim pritiskom građana. Sve

ove promjene nameću potrebu da stručnjaci koji rade u socijalnom sektoru usvoje

2

nova znanja, informacije i vještine, koje bi odgovarale specifičnim zahtjevima

područja kojim se bave, kako bi se mogli uhvatiti u koštac s novim izazovima. Posve

se nove skupine suočavaju sa socijalnim rizicima. Svi oni koji donose odluke,

oblikuju socijalnopolitičke mjere i predstavljaju dio socijalne administracije trebaju

produbljivati i osuvremenjivati znanja koja koriste u svom praktičnom radu. Stoga bi

ovaj Studij omogućio razvoj ljudskih potencijala koji će biti u stanju analizirati građu

o razvoju pojedinih socijalnih područja, planirati razvoj tih područja i implementirati

učinkovita rješenja za rastuće i sve raznovrsnije socijalne probleme.

Socijalna politika kao znanstvena disciplina u Hrvatskoj počela se intenzivno

razvijati od početka devedesetih godina, kada se na Studijskom centru socijalnog rada

Pravnog fakulteta u Zagrebu konstituirala i počela svoje djelovanje skupina

nastavnika okupljenih na Katedri za socijalnu politiku, koju je predvodio profesor

Vlado Puljiz, dugogodišnji predstojnik Studijskog centra socijalnog rada. Presudan

čin za razvoj socijalne politike kao znanstvene discipline bilo je pokretanje časopisa

“Revija za socijalnu politiku“ početkom 1994. godine. Časopis je u jedanaest godina

izlaženja dosegao zavidnu znanstvenu razinu, referira se u svjetskim bazama

znanstvenih informacija, a postao je vjerodostojni izvor za sve one koji se zanimaju za

probleme socijalne politike. Ne manje važno, u posljednjih deset godine na katedri je

objavljeno i sedam knjiga koje pionirski tematiziraju područja socijalne politike u

Hrvatskoj.

Budući da je socijalna politika primijenjena znanstvena disciplina, članovi

Katedre za socijalnu politiku bili su angažirani na svim velikim projektima koji su

posljednjih nekoliko godina koncipirani i realizirani na području socijalne politike.

Spomenimo tako strategiju razvitka mirovinskog sustava i socijalne skrbi u okviru

projekta “Hrvatska u 21. stoljeću”, program borbe protiv siromaštva, strategiju

razvitka stambene politike, izradu modela decentralizacije socijalnih službi, reformu

sustava socijalne zaštite, nacionalnu obiteljsku politiku, programe razvitka civilnog

društva u Hrvatskoj, pristup socijalnim pravima u suradnji s Vijećem Europe itd. K

tome, G. Bežovan je utemeljio i vodi Centar za razvoj neprofitnih organizacija, koji se

posebno bavi razvojem civilnog društva u socijalnom području. Konačno, članovi

Katedre preveli su sve dokumente vezane uz Europsku socijalnu povelju, Platformu

3

europskih socijalnih organizacija civilnog društva, kao i najnoviji dokument Vijeća

Europe “Pristup socijalnim pravima u Europi”.

Što se tiče same nastave socijalne politike, na preddiplomskom studiju

socijalnog rada predaje se korpus od jedanaest kolegija koji pokrivaju glavne sadržaje

socijalne politike. Također, u pokretanju je i diplomski studij socijalne politike koji

pruža nadogradnju temeljnih znanja i metoda socijalne politike.

Iz svega iznesenog može se zaključiti da je na Katedri za socijalnu politiku i oko

nje akumulirano respektabilno znanje koje je, uz predviđenu suradnju znanstvenika iz

drugih disciplina (prava, politologije, ekonomije, demografije, sociologije i teologije),

iz zemlje i inozemstva, vrijedno sustavno prezentirati na poslijediplomskom

specijalističkom studiju iz socijalne politike.

Potencijali za međunarodnu akademsku suradnju su višestruki i počivaju na već

razvijenim institucionalnim i profesionalnim mrežama. Vrijedna je suradnja koju je

Katedra za socijalnu politiku ostvarila s istovrsnim katedrama u Sarajevu, Skoplju i

Ljubljani. Član Katedre S. Zrinščak predaje na međunarodnom poslijediplomskom

studiju europskih socijalnih znanosti u Maastrichtu. Nadalje, u Dubrovniku na

interuniverzitetskom centru (IUC) svake se godine održava jednotjedni međunarodni

tečaj iz socijalne politike na kojem aktivno sudjeluju nastavnici socijalne politike i

studenti Studijskog centra socijalnog rada. Članovi katedre održavaju suradnju i s

kolegama iz inozemstva i u proteklih desetak godina redovito posjećuju institute i

sveučilišne odsjeke koji se bave socijalnom politikom.

Katedra za socijalnu politiku dugogodišnji je partner Vlade i javnih institucija s

područja socijalne skrbi, socijalnog osiguranja te rada i zapošljavanja (tako

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi sufinancira časopis "Revija za socijalnu

politiku"), no stvaraju se i veze sa socijalnim institucijama civilnog društva koje

prepoznaju potrebu za ekspertizom iz socijalne politike u vlastitim programima.

4

2. OPĆI DIO

Studij se naziva Poslijediplomski specijalistički studij iz socijalne politike, a

nositelj i izvoditelj Studija je Zavod za socijalnu politiku Pravnog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu.

Studij bi trajao četiri semestra. Tijekom studija potrebno je ostvariti određeni

broj ECTS bodova. U tijeku prva tri semestra održavaju se predavanja i seminari, dok

je četvrti semestar predviđen za polaganje ispita i za izradu završnog pisanog rada.

Na Poslijediplomski specijalistički studij iz socijalne politike mogu se prijaviti

osobe koje su stekle sveučilišnu diplomu ili magisterij po programu koji se upisivao

do ak. god 2004./2005., odnosno magisterij prema novom studijskom programu.

Studij je prvenstveno namijenjen polaznicima koji su prethodno studirali društvene

znanosti, ali će se razmotriti i kandidati s drugih područja ukoliko posjeduju

relevantna iskustva i vještine.

Ovaj studij omogućit će polaznicima razvoj znanja i vještina pomoću kojih će

biti u stanju sustavno prikupljati i analizirati građu u određenom području socijalne

politike te implementirati učinkovita rješenja za rastuće i sve raznovrsnije socijalne

probleme unutar sva tri sektora (državnog, privatnog i civilnog).

Nakon završenog poslijediplomskog specijalističkog studija iz socijalnih

djelatnosti, grana socijalna politika, stječe se zvanje: specijalist socijalne politike.

5

3. OPIS PROGRAMA

S obzirom da je ovo prvi poslijediplomski studij iz socijalne politike, studij nije

ograničen na neko posebno područje, već pokriva većinu posebnih socijalnih politika

kao što su zapošljavanje, zdravstvo, socijalna skrb i druge. S obzirom na potrebe

polaznika, u oba su semestra prve godine obvezni po jedan pravni, jedan

organizacijski i jedan predmet iz područja jezgre socijalne politike, te jedan izborni

kolegij iz širokog ponuđenog spektra, koji omogućava studentima specijalizaciju u

okviru studija.

Prilikom definiranja sadržaja programa Poslijediplomskog specijalističkog

studija socijalne politike nastojalo se postići:

- fleksibilnost i individualizaciju kroz ponudu izbornih i obveznih kolegija;

- otvorenost prema drugim srodnim područjima u društvenim znanostima;

- naglašenu specifičnost metodoloških pristupa u socijalnoj politici.

Prijedlog programa Poslijediplomskog specijalističkog studija iz socijalne politike

I. GODINA 1. semestar

Nositelj predmeta Naziv predmeta Broj sati ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, prof. dr. sc. Gojko Bežovan, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak,

doc. dr. sc. Zoran Šućur

Sustavi socijalne politike 25 8

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan Strategijsko planiranje u socijalnoj politici 20 6

Prof. dr. sc. Željko Potočnjak Pravo socijalne sigurnosti 20 6

Izborni kolegij 15 5

Seminarski rad 5

6

I. GODINA 2. semestar

Nositelj predmeta Naziv predmeta Broj sati ECTS bodovi

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, prof. dr. sc. Gojko Bežovan, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak,

doc. dr. sc. Zoran Šućur

Sustavi socijalne politike 25 9

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar Obiteljsko pravo - odabrana poglavlja 15 5

Prof. dr. sc. Jure Šimović Javne financije i socijalna sigurnost 20 6


Seminarski rad 5

II. GODINA 3. semestar

Nositelj predmeta Naziv predmeta Broj sati ECTS Bodovi





Seminarski rad 5

Priprema teme specijalističkog rada 5

4. semestar

Mentorski rad Izrada specijalističkog rada 30

7

Izborni kolegiji (svaki 15 sati)

Nositelj predmeta Naziv predmeta

Prof. dr. sc. Marina Ajduković Novi socijalni rizici

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan Prof. dr. sc. Jasminka Ledić Civilno društvo i socijalna politika

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

Suvremene teorije socijalne politike

Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

Dr. sc. Paul Stubbs Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model

Doc. dr. sc. Zoran Šućur Isključenost i koncepti socijalnog uključivanja

Dr. sc. Ana Štambuk Odabrana poglavlja iz gerontologije

Doc. dr. sc. Branka Sladović Franz Djeca u skrbi

Doc. dr. sc. Kristina Urbanc

Osnaživanje osoba s invaliditetom

Doc. dr. sc. Nina Pećnik Suvremeno roditeljstvo

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban Socijalni nauk Crkve

Prof. dr. sc. Željko Pavić Prof. dr. sc. Ivan Koprić Socijalna država, javna uprava i socijalne službe

Dr. sc. Katarina Ott Ekonomija javnog sektora / socijalne države

Prof. dr. sc. Nenad Zakošek Politički sustavi i socijalna politika

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz Prof. dr. sc. Anđelko Akrap Demografski procesi i socijalna politika

Studij je organiziran kroz četiri semestra, dvije akademske godine te je normiran

na 3000 sati radnog angažmana polaznika. U organizaciji i provođenju studija

8

posebna se pozornost posvećuje mentorskom radu i individualnom pristupu. U prva

dva semestra predviđeno je po sto, a u trećem šezdeset sati nastave, koja može

uključivati predavanja, seminare i izradu seminarskih radova, vježbe te individualne i

mentorske konzultacije. Nastava će se održavati u turnusima u trajanju od tjedan ili

dva tjedna. Ukoliko određeni modul pohađa petero ili manje studenata, održavati će se

konzultacijski oblik nastave (iznimno nastavnik može izabrati konzultacijski oblik

nastave i ukoliko grupa broji i do osam studenata). Četvrti je semestar prvenstveno

posvećen izradi završnoga pisanog rada.

Student je dužan tijekom svakog nastavnog semestra izraditi po jedan

seminarski rad u pisanom obliku, koji se potom ocjenjuje. Student s predmetnim

nastavnicima planira sadržaj predviđenih seminarskih radova. Teme za seminarske

radove student može izabrati u sklopu obveznih ili izbornih predmeta.

Studij je organiziran po načelu ECTS bodovnog sustava. Bodovi se dodjeljuju

obveznim i izbornim kolegijima te individualnom radu studenata, kao što je izrada

seminarskih i završnih radova. Tijekom svakog semestra student treba minimalno

ostvariti 30 bodova, odnosno minimalno 120 bodova u četiri semestra.

Tijekom svakog semestra studenti su dužni redovito pohađati nastavu, aktivno

sudjelovati u njoj te polagati ispite.

Studenti imaju mogućnost upisati predmete sa svih poslijediplomskih studija

Sveučilišta u Zagrebu ukoliko je satnica dotičnih predmeta najmanje 15 sati po

semestru. Studenti upisuju predmete s drugih studija uz suglasnost Vijeća

poslijediplomskog studija.

U slučaju da su studenti već studirali određeni poslijediplomski program, oni

mogu priložiti zahtjev za prijenosom ECTS bodova. Kao jednakovrijedni uvažavat će

se svi moduli iz grane socijalne politike te najviše 20 ECTS bodova drugih modula s

područja društvenih znanosti. U skladu s time, polaznicima će biti reduciran broj

predmeta ili semestara koje su dužni pohađati u okviru specijalističkog

poslijediplomskog studija socijalne politike.

9

Student koji prekine studij dužan je pravovremeno o prekidu i razlozima prekida

pismeno izvijestiti vijeće poslijediplomskog studija. U slučaju opravdanog i

pravovremeno obznanjenog prekida, studentu se na njegov obrazloženi pisani zahtjev

može odobriti nastavak studija ukoliko za to postoje adekvatni resursi.

Za svaki kolegij na kojemu je polaznik ispunio sve svoje obaveze, uključujući

pohađanje nastave i polaganje ispita postoji mogućnost izdavanja certifikata o

polaganju danog kolegija i stjecanju odgovarajućeg broja kreditnih bodova.

Po ispunjavanju svih ostalih studijskih obveza, student je dužan do kraja drugog

semestra izabrati mentora i odrediti temu završnog pisanog rada. Vijeće

poslijediplomskog studija na sjednici ocjenjuje relevantnost predložene teme i

kompetentnost mentora za predloženu temu.

Kandidat je dužan, uz superviziju mentora izraditi pisani rad u obimu ne većem

od 14.000 riječi (55 kartica) koji pruža sistematičan i inovativan uvid u određene

aspekte ili trendove pojedinih relevantnih područja socijalne politike. Pismeni

specijalistički rad student je dužan predati i obraniti pred povjerenstvom.

Ukoliko student pravovremeno završi prvu godinu specijalističkog studija i

ispuni sve studijske obveze, ona može zatražiti transfer na doktorski studij. Kandidat

za transfer zahtjevu treba priložiti skicu područja i temu koju bi prihvatio za svoj

doktorski rad (do 3000 znakova), te prijedlog mentora za kojega smatra da odgovara

profilu svoga budućeg studijskog rada. Po transferu, doktorand pohađa prvu godinu

doktorskog studija, ali je tijekom prva dva semestra oslobođen obveze pohađanja

sustava socijalne politike te izbornog kolegija.

Maksimalno razdoblje od početka do završetka studija iznosi četiri godine.

10

4. Uvjeti izvođenja studija

Glavnina studijskog programa odvijat će se unutar Studijskog centra socijalnog

rada. Izgledno je održavanje dijela programa u vidu posjeta drugim istraživačkim

institutima i projektima te institucijama sustava socijalne politike.

Studijski centar socijalnog rada pružiti će osnovnu tehničku infrastrukturu koja

će biti na raspolaganju studentima specijalističkog studija: prostorije, pristup knjižnici

i računalnim resursima, dok će poslijediplomski studij osigurati opremu za izvođenje

nastave i eventualnih istraživačkih poduhvata (projektor, prijenosna računala,

diktafoni...). Također, planira se uvođenje fonda s ograničenom količinom sredstava

namijenjenih pokrivanju troškova studentskih istraživačkih aktivnosti.

Inicijalno će na specijalističkom studiju biti angažirani nastavnici i suradnici s

Katedre za socijalnu politiku (Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, prof. dr. sc. Gojko Bežovan,

prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, doc. dr. sc. Zoran Šućur, mr. sc. Teo Matković) te sa

drugih progama Sveučilišta u Zagrebu (Prof. dr. sc. Marina Ajduković, prof. dr. sc.

Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Jure Šimović, prof. dr. sc. Željko Potočnjak, prof. dr.

sc. Stjepan Baloban, prof. dr. sc. Željko Pavić, prof. dr. sc. Ivan Koprić, dr. sc.

Katarina Ott, dr. sc. Nenad Zakošek…)

Pored navedenih nastavnika moguća je suradnja i mentorstvo nastavnika i

znanstvenika angažiranih na relevantnim istraživačkim programima i institucijama u

Republici Hrvatskoj. Vijeće poslijediplomskog studija aktivno će poticati ovaj vid

profiliranja.

Optimalan broj polaznika kojima se može ponuditi puna kvaliteta studiranja jest

20. Iznimno bi se program mogao organizirati za skupinu od maksimalno 35 osoba po

ciklusu.

Koristit će se sljedeći načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe programa u

cijelosti te pojedinih predmeta studija:

- praćenje koje obavlja Povjerenstvo za poslijediplomski specijalistički studij;

- ocjena izvedbe nastavnog programa i predmeta putem anonimne ankete.

11

OPIS POJEDINIH PREDMETA POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA IZ SOCIJALNE POLITIKE: NAZIV PREDMETA: Civilno društvo i socijalna politika

NOSITELJI PREDMETA: Prof. dr. sc. Gojko Bežovan, Prof. dr. sc. Jasminka

Ledić

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA:

Kombinirana se socijala politika nudi kao koncepcijski okvir za privatizaciju

postojećih državnih socijalnih programa. Koncept privatizacije ovdje ima poseban

značaj, treba ga primjereno razviti. Empirijsku provjeru treba usmjeriti na mogućnost

učinkovite suradnje i partnerstva različitih dionika (vlade, jedinica lokalne

samouprave, javnih ustanova, udruga, zaklada i stranih organizacija) u programu

javnih politika. U tom smislu postavlja se problem izgradnje policy okvira

(predlaganje programa, rasprave, donošenje odluka, evaluacija - praćenje primjene

programa) za razvoj kombinirane socijalne politike.

Sadržaj kolegija bit će sljedeći:

1. Povijesni razvitak civilnog društva

2. Osnovni pojmovi i teorije razvitka kombiniranog modela socijalne politike

3. Civilno društvo i socijalna država

4. Filantropija i civilno društvo, volonterstvo kao društvena vrijednost

5. Razvoj organizacija civilnog društva u Hrvatskoj

6. Djelovanje organizacija civilnog društva u području javnih politika: socijalne

skrbi, zdravstvene, obrazovne, stambene…..

7. Decentralizacija i kombinirana socijalna politika u Hrvatskoj

8. Civilno društvo i socijalno poduzetništvo

9. Kombinirana socijalna politika i uloga međunarodnih organizacija

10. Europska unija i civilno društvo, globalno civilno društvo

11. Socijalno ugovaranje – primjeri iz prakse

12. Rezultati novijih istraživanja o civilnom društvu

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA (znanja i vještina):

12

Znanje o suvremenim teorijama civilnog društva, odnosu civilnog društva i drugih

dionika, konceptu kombiniranog modela socijalne politike sa svim relevantnim policy

činjenicama o statusa civilnog društva u Hrvatskoj. Vještine zagovaranja uloge

civilnog društva u razvoju socijalne države u Hrvatskoj te osposobljenost za

implementaciju projekta razvoja civilnog društva. Kompetencije vrednovanja utjecaja

civilnog društva.

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE, NAČIN SUDJELOVANJA POLAZNIKA

U PROVEDBI PREDMETA I NAČIN PROVJERE ZNANJA:

Nastava će prvenstveno imati oblik predavanja koncentriranih u nekoliko dvotjednih

turnusa, koja će zahtijevati aktivno sudjelovanje i kontinuirani rad polaznika.

Određeni dio nastave održati će se u obliku seminara, a u slučaju da predmet pohađa

pet ili manje studenata, održavati će se redoviti konzultacijski oblik nastave u

dvotjednim intervalima. Napredovanje polaznika pratiti će se kroz njihovo podnošenje

bilježaka i sudjelovanje u nastavi.

POPIS LITERATURE POTREBAN ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA:

Bežovan, G. (2004.) Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Anheier. H. K., Kendal, J., (eds.) Third Sector Policy at the Crossroad- An

International Nonprofit Analysis, London/New York: Routledge.

Ledić, J. (2001.) Biti volonter/volonterska? Istraživanje uključenosti građana u

civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad. Rijeka: Udruga za razvoj

civilnog društva SMART.

Williamson, A. (2001.) Novi modeli upravljanja u Irskoj: Europska unija i ukjučenost

neprofitnog sektora i sektora zajednice u multidimenzionalnom razvoju

partnerstva u 90-im godinama 20. stoljeća, Revija za socijalnu politiku, 2: 195-

208.

Platforma europskih socijalnih organizacija civilnog društva, Revija za socijalnu

politiku, 3-4, 2002. (321-342).

13

POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA:

Zimmer, A., Priller, E. (2004.) Future of Civil Society – Making Central European

Nonprofit Organisations work. Wiesbaden: VS Verlag für Sozialwissenschaften.

Howard, M. M. (2003.) The Weakness of Civil Society in Post-Communist Europe.

Cambridge: Cambridge University Press.

Anheier, H. K. i Seibel, W. (1997.) Germany, u: Salamon, L. M. i Anheier, H. K.,

Defining the Nonprofit Sector: A Cross – National Analysis. Manchester:

Manchester University Press. str. 128-168.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Ispit se polaže usmenim putem te pisanjem eseja na predmetnu temu.

NAČIN PRAĆENJA KVALITETE I USPJEŠNOSTI IZVEDBE PREDMETA:

Temeljem studentskih evaluacija i ocjene uspješnosti studenata na ispitu, nastava će

se kontinuirano usavršavati (za više detalja vidi 4. poglavlje programa).

14

NAZIV PREDMETA: Demografski procesi i socijalna politika

NOSITELJI PREDMETA: Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, Prof. dr. sc. Anđelko

Akrap


Predmet će obuhvaćati sljedeće tematske cjeline:

• Kretanje fertiliteta

• Determinante fertilitetne motivacije u suvremenim uvjetima

• Starenje i migracije stanovništva

• Promjene u demografskim i obiteljskim strukturama posebno u ekonomskoj

strukturi stanovništva

• Utjecaj demografskih procesa na socijalnu, obiteljsku i populacijska politiku


Osnovni je cilj predmeta dati temeljna znanja o promjenama i procesima u

demografskim i ekonomsko-socijalnim strukturama koje su u izravnoj vezi sa

socijalnom (obiteljskom, populacijskom) politikom i koji utječu na njenu usmjerenost

i djelovanje.







dvotjednim intervalima. Napredovanje polaznika pratit će se kroz njihovo podnošenje



Wertheimer – Baletić, A.: Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb, 1999.

15


Akrap, A. /ur./, Činitelji demografskih kretanja u Hrvatskoj,, Državni zavod za zaštitu

obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2003.

Živić, D. (2005.) Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Institut za

društvena istraživanja «Ivo Pilar», Zagreb

UNICE /2005.) The New Demographic Regime – Population Challenges and Policy

Responses, United Nations, New York and Geneva

Avramov, D. (2003.) Demography and social exclusion, Strasbourg, Council of

Europe

Avramov, D. and Maskova, M.(2003.) Active ageing in Europe, Strasbourg, Council

of Europe

Szivos, P. And Giudici, C. /2004.) Demographic implications of social exclusion in

central and eastern Europe, Strasbourg, Council of Europe

Pinch, A. and Pearce, D. L.(2000.) La population et le marché du travail en Europe

au-delà de l'an 2000., Strasbourg, Conseil de l' Europe






16

NAZIV PREDMETA: Djeca u skrbi

NOSITELJ PREDMETA: Doc. dr. sc. Branka Sladović Franz


Određenja djece u skrbi i oblici izvanobiteljskog smještaja (dječji domovi, obiteljski

domovi, udomiteljstvo, usvojeničke obitelji). Prava djece u skrbi (prema Konvenciji o

pravima djeteta). Specifičnosti psihosocijalnog razvoja djece u skrbi. Suvremena

istraživanja i teorijska uporišta (teorija privrženosti, teorija rizika i otpornosti).

Europski standardi skrbi za djecu. Etička pitanja u svezi djece u skrbi. Etička pitanja u

istraživanjima s djecom. Planiranje akcijskih istraživanja, tretmanskih programa,

programa unaprijeđivanja kvalitete za djecu u skrbi i programa podrške ustanovama i

zamjenskim obiteljima.


Studenti će se upoznati sa specifičnostima psihosocijalnog razvoja djece izdvojene iz

obitelji (odnosno bez adekvatne roditeljske skrbi) i smještene privremeno ili trajno u

različitim oblicima javne skrbi ili zamjenske obitelji. Razvijati će se vještine

planiranja i provedbe istraživanja i intervencije u skrbi za djecu.

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE (seminarski radovi, analize slučajeva, i sl.)

I NAČIN PROVJERE ZNANJA:

Nastava će se provoditi kroz 15 sati interaktivnih predavanja kojima će se poticati

aktivno učenje i kritičko mišljenje studenata. Studenti će planirati i provesti

akcijsko/evaluacijsko istraživanje sa djecom u skrbi, te na temelju dobivenih rezultata

isplanirati tretmanski program, program unaprijeđivanja kvalitete za djecu u skrbi ili

program podrške ustanovama i zamjenskim obiteljima. Procjenjivati će se

angažiranost i uspješnost studenata prilikom planiranja i provedbe istraživanja i

planiranja intervencije u skrbi za djecu.


Ajduković, M. (2004.) Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi

u Europi. Revija za socijalnu politiku, 11 (3-4), 299-320.

17

Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2004.) Samoprocjena ponašanja mladih u dječjim

domovima i udomiteljskim obiteljima. Društvena istraživanja, 13 (6), 1031-

1054.

Hrabar, D. i Korać, A. (2003.) Primjena obiteljskopravnih mjera za zaštitu dobrobiti

djece te zasnivanje posvojenja bez pristanka roditelja: Istraživanje iskustva iz

prakse. Zagreb: Pravni fakultet.

Killen, K. (2001.) Smještaj djece izvan obitelji – odvajanje od roditelja i uspostava

odnosa s novim skrbnicima. U: Izdani: Zlostavljana djeca su odgovornost svih

nas. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 377–402.

Sladović Franz, B. (2003.) Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima. Zagreb:

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji,

materinstva i mladeži.

Žganec, N. i Kujundžić, M. (2003.) Djeca i institucijska skrb, Dijete i društvo, 5 (2-3),

189-205.


Howe, D., Shemmings, D. i Feast, J. (2001.) Age at placement and adult adopted

people's experience of being adopted. Child & Family Social Work, 6 (4), 327-

336.

Konvencija o pravima djeteta. (2000.) Zagreb: Udruga za inicjative u socijalnoj

politici.

Sargent, K. i O'Brien, K. (2004.) The emotional and behavioral difficulties of looked

after children: Foster cares’s perspectives and an indirect model of placement

support. Adoption & Fostering, 28 (2), 31 - 37.

Triseliotis, J. (2002.) Long-term foster care or adoption? The evidence examined.

Child & Family Social Work, 7 (1), 23-34.


Ispit se polaže pismeno (putem izvještaja o provedbi istraživanja i planiranja

intervencije u skrbi za djecu) i usmeno.

18


Na početku izvođenja nastave, razjasniti će se očekivanja nastavnika i studenata. Na

kraju nastave izvršiti će se završna evaluacija: sadržaj, struktura i način izvođenja

nastave, odnosi među sudionicima nastavnog procesa, opći dojam o nastavi te

preporuke vezane uz unapređenje nastave.

19

NAZIV PREDMETA: Ekonomika javnog sektora

NOSITELJ PREDMETA: Katarina Ott


Uloga političkih pogleda na stavove prema ekonomici javnog sektora, odnosno nazori

na državu.

Metode pozitivne i normativne analize.

Javna dobra – učinkovita opskrba, privatizacija, javni izbor.

Politička ekonomija javnog sektora – oblici demokracije, medijanski glasač,

Arrowljev teorem nemogućnosti, objašnjenja rasta državne potrošnje.

Konceptualna pitanja preraspodjele dohotka.

Programi izdataka za siromašne, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te uloga države

u tim programima.

Oporezivanje i raspodjela dohotka.

Učinkovito i pravedno oporezivanje.

Oporezivanje pojedinaca i njihovo ponašanje.

Decentralizacija – lokalne zajednice, Tieboutov model, optimalni federalizam,

državne dotacije.


Nakon sudjelovanja u kolegiju i položenog ispita studenti bi trebali razumjeti

- osnovni okvir ekonomike javnog sektora, te pripadajućih ekonomskih i

društvenih kontroverzi, naročito s aspekta socijalne politike,

- ekonomske, ali i društvene, političke, kulturne i naročito socijalne aspekte

ekonomike javnog sektora, te kako oni utječu na gospodarstvo, ali i na

svakodnevni život i blagostanje pojedinca.

Bilo da se zaposle u ministarstvima, javnim institucijama ili privatnom sektoru, znanja

i vještine stečene na ovom kolegiju trebali bi im pomoći u razumijevanju, donošenju i

provođenju mjera socijalne politike.

20



Studenti su obvezni:

- pohađati nastavu

- sudjelovati u praktikumu – praktikum podrazumijeva da studenti konstantno

prate zbivanja vezana uz socijalne aspekte ekonomike javnog sektora – u

Hrvatskoj, u EU, u svijetu – te iniciraju trenutno aktualne teme koje zajednički

raspravljamo u kontekstu nastave koju prate i koja im mogu poslužiti kao ideje

za projektne zadatke.

- napraviti projektni zadatak – studenti pojedinačno ili u skupinama, tijekom

kolegija odabiru temu koju će obraditi, napraviti malo istraživanje, prikaz ili

analizu.

Studenti mogu, ali nisu obvezni napisati seminarski rad i/ili kritički prikaz.


Rosen, H. S. Javne financije, Institut za javne financije, Zagreb, 1999.

Ott, K. (ur.), Javne financije u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, 2000.


Studentima uvijek na predavanjima dajem brojne reference znanstvenih članaka

– uglavnom se sve nalazi na webu i sve je najnovijeg datuma – vezane uz

predavanja, ali ovdje navodim što mi se trenutno čini aktualno:

(1) dva udžbenika srodna obveznom Rosenu:

Stiglitz, J. Economics of the Public Sector, Norton, New York, 2000

Musgrave, R. i P. Javne financije u teoriji i praksi, Institut za javne financije, Zagreb,

1993.

(2) nekoliko naslova koji se odnose konkretno na Hrvatsku:

Kesner-Škreb, M. i Kuliš, D. Porezni vodič za građane, ažurirana verzija, ožujak

2004, Institut za javne financije, Zagreb, http://www.ijf.hr/porezni_vodic/3-

04/3dohodak.pdf

Ott, K. Proračunski vodič za građane, ažurirana verzija, jesen 2003, Institut za javne

financije, Zagreb http://www.ijf.hr/proracunski/index.html

Hrvatski porezni sustav – dobro je poznavati poreze, 2003, Institut za javne financije,

http://www.ijf.hr/porezni_vodic/3-04/3dohodak.pdf

http://www.ijf.hr/porezni_vodic/3-04/3dohodak.pdf

http://www.ijf.hr/proracunski/index.html

21

Zagreb http://www.ijf.hr/HPS/index.html

Pojmovnik http://www.ijf.hr/pojmovnik/

(3) nekoliko korisnih web adresa:

www.ijf.hr

www.worldbank.org

www.oecd.org

www.imf.org

www.ibfd.org

www.cbpp.org


Za pristupanje ispitu studenti moraju aktivno sudjelovati na predavanjima i u

praktikumu, te imati pozitivno ocijenjen projektni zadatak.

Studenti koji su dobili potpis imaju pravo pristupiti ispitu u ispitnom roku, ali i u

vrijeme konzultacija, odnosno svaki tjedan, uz prethodnu najavu. Ispit se polaže

pismeno, ali moguć je i naknadni usmeni ispit ako studenti nisu zadovoljni s

ocjenom.

Ocjena se sastoji od zbira postotaka postignutih tijekom kolegija:

5% aktivnost na predavanjima

10% aktivnost u praktikumu

25% kvaliteta projektnog zadatka

60% znanje na ispitu.


Kvaliteta uspješnosti i izvedbe predmeta će se moći pratiti uvidom u:

- anonimne ankete studenata

- pismene ispite, projektne zadatke i eventualne seminare i kritičke prikaze.

Napominjem da će se izvedba predmeta morati razvijati i prilagođavati u skladu s

mojim boljim upoznavanjem s profilom studenata te razvojem socijalne politike i

socijalne situacije u državi.

http://www.ijf.hr/HPS/index.html

http://www.ijf.hr/pojmovnik/

http://www.ijf.hr/

http://www.worldbank.org/

http://www.oecd.org/

http://www.imf.org/

http://www.ibfd.org/

http://www.cbpp.org/

22

NAZIV PREDMETA: Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model

NOSITELJI PREDMETA: Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, dr. sc. Paul Stubbs


Povijesni razvoj europskoga socijalnog modela.

Model otvorene koordinacije kao novi način učenja i prenošenja dobrih iskustava.

Koncept kognitivne europeizacije.

Razvoj europskoga socijalnog modela u južnoeuropskim i postkomunističkim

zemljama (s posebnim osvrtom na iskustva Španjolske, Grčke i Mađarske).

Proces pridruživanja EU i proces usvajanja acquis communutaire u Hrvatskoj.

Socijalni dijalog i prava radnika u EU i Hrvatskoj.

Usporedba konstrukcije i implementacije socijalnih politika u Hrvatskoj i EU u

područjima primjene modela otvorene koordinacije: zapošljavanje, siromaštvo i

socijalna isključenost, mirovine, zdravstvo.

Usporedba konstrukcije i implementacije socijalnih politika u Hrvatskoj i EU u

područjima izvan primjene modela otvorene koordinacije: civilni dijalog, dobra

vladavina, obiteljska politika i pomirenje profesionalnih i obiteljskih obveza.


U okviru ovog kolegija studenti će steći dodatna znanja o utjecaju europskoga

socijalnog modela na razvoj socijalne politike Hrvatske, odnosno o novom načinu

konstrukcije i implementacije politike s obzirom na razvoj nadnacionalne socijalne

politike. Posebna će se pozornost posvetiti stjecanju znanja i vještina u području

analize europskih socijalnih dokumenata te sudjelovanju u njihovu kreiranju na

nacionalnoj i europskoj razini.






23





Bejaković, P. (2004.) Siromaštvo, nejednakost i socijalna isključenost u Europskoj

uniji i Hrvatskoj, u: K. Ott (ur.) Pridruživanje Hrvatskoj Europskoj uniji: izazovi

institucionalnih prilagodbi. Zagreb: Institut za javne financije, Zaklada Friedrich

Ebert.

Ferge, Z., Juhasz, G. (2004.) Accession and social policy: the case of Hungary,

Journal of European Social Policy 14(3):233-251.

Guillen, A. M., Alvarez, S. (2004.) The EU's impact on the Spanish welfare state: the

role of cognitive Europeanization, Journal of European Social Policy 14(3):285-

299.

Guillen, A., M., Palier, B. (2004.) Introduction: does Europe matter: Accession to EU

and social policy developments in recent and new member states, Journal of

European Social Policy 14(3):203-209.

Lendvai, N. (2004.) The weakest link? EU accession and enlargement: dialoguing EU

and post-communist social policy, Journal of European Social Policy 14(3):319-

333.

Sotiropoulos, D. A. (2004.) The EU's impact on the Greek welfare state:

Europeanization on paper?, Journal of European Social Policy 14(3):267-284.

Stubbs, P., Zrinščak, S. (2005.) Proširena socijalna Europa? Socijalna politika,

socijalna uključenost i socijalni dijalog u Hrvatskoj i Europskoj uniji, u: K. Ott

(ur.) Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: ususret izazovima pregovora.

Zagreb: Institut za javne financije, Zaklada Friedrich Ebert.

Vasiljević, S. (2003.) Ravnopravnost spolova: Izazovi hrvatskog zakonodavstva u

procesu približavanja Europskoj uniji, u: K. Ott (ur.) Pridruživanje Hrvatske

Europskoj uniji: izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Zagreb: Institut za

javne financije, Zaklada Friedrich Ebert.

Zrinščak, S. (2005.) Teškoće socijalnog partnerstva: europska i hrvatska iskustva,

Revija za socijalnu politiku 12(2).

24


Alber, J., Standing, G. (2000.) Social dumping, catch-up, or convergence? Europe in a

comparative global context, Journal of European Social Policy 10(2):99-119.

De la Porte, C., Pochet, P., Room, G. (2000.) Social benchmarking, policy making

and new governance in the EU, Journal of European Social Policy 11(4):291-

307.

European Commission, social policy documents, www.eu.int

Falkner, G. (1998.) EU social policy in the 1990s. Towards a corporatist policy

community. London, New York: Routledge.

Graziano, P. (2003.) Europeanization or Globalization? A framework for empirical

research (with some evidence from the Italian case), Global Social Policy

3(2):173-194.

Kleinman, M. (2002.) A European Welfare State? European Union Social Policy in

Context. Palgrave.

Richardson, J. (ed.) (2001.) European Union. Power and policy-making. London and

New York: Routledge.






http://www.eu.int/

25

NAZIV PREDMETA: Isključenost i koncepti socijalnog uključivanja

NOSITELJ PREDMETA: Doc. dr. sc. Zoran Šućur


Siromaštvo i socijalna isključenost spadaju u krug ključnih problema moderne

socijalne politike. Dok je siromaštvo stari društveni problem, to se ne može kazati za

socijalnu isključenost. Radi se o posve modernom konceptu koji se razvija u

posljednjih tridesetak godina. Ovaj koncept, na neki način, potiskuje stare i ustaljene

pristupe siromaštva i marginalizacije. U ovom prelasku od koncepata siromaštva i

marginalizacije prema konceptu socijalne isključenosti značajnu je ulogu odigrala EU,

time što je stvorila međunarodni prostor u kojem je ovaj koncept predložen i stoga što

je taj koncept uvela institucionalno u svoj politički i istraživački govor, namećući ga

zemljama s različitim jezičnim i kulturnim tradicijama. Svi ključni socijalni

dokumenti EU naglašavaju važnost borbe protiv socijalne isključenosti. Govori se

posebnom socijalnom pravu, kao što je zaštita od siromaštva i socijalne isključenosti.

EU je razradila specifičnu strategiju borbe protiv siromaštva i isključenosti, poznatu

kao “model otvorene koordinacije”. Pojam socijalne isključenosti prisutan je i u našim

znanstvenim i javnim raspravama, ali je nedovoljno empirijski istražen. Ovaj se

koncept u našim prilikama najčešće povezuje sa skupinama kao što su mladi,

nezaposleni, siromašni, Romi i sl. Iako se termin isključenosti vrlo često koristi,

značajna je poteškoća vezana za njegovo definiranje. Nisu još uvijek razriješene

brojne konceptualne i teorijske dileme. Pitanje je u kojoj se mjeri koncept

isključenosti poklapa s klasičnim pojmovima siromaštva, nejednakosti i

diskriminacije, ali i nekim novim pojmovima (potklasa). U posljednje vrijeme javljaju

se pokušaji operacionalizacije socijalne isključenosti i empirijske potvrde ovog

koncepta. Pristupi socijalnoj isključenosti u okviru zemalja EU uglavnom se

naslanjaju na dvije istraživačke tradicije: anglosaksonsku tradiciju istraživanja

siromaštva, koja naglašava distribucijske aspekte socijalne isključenosti i

frankofonsku tradiciju koja ističe relacijske aspekte socijalne isključenosti.

Slijedom ovih temeljnih problema sadržaj će kolegija biti sljedeći:

1. Rasprave o “novom” siromaštvu i “novim nejednakostima

26

2. Socijalna isključenost kao distinktivan koncept

3. Paradigme socijalne isključenosti

4. Dimenzije i indikatori isključenosti

5. Socijalna isključenost u europskom kontekstu

6. Iskustva socijalne isključenosti u Hrvatskoj

7. Pojam i pristupi potklasi

8. Potklasa i devijantnost

9. Modeli socijalnog uključivanja

10. Uloga minimalnog dohotka u borbi protiv isključenosti

11. Nova politika protiv “novih socijalnih rizika”


Kolegij pomaže u razumijevanju popularnog, ali višeznačnog koncepta, kakav je

koncept socijalne isključenosti. Isto tako, studenti se upoznaju s različitim

načinima operacionalizacije socijalne isključenosti (ovisno o skupinama čija se

isključenost istražuje), s obzirom da nema jedinstvenog ni standardiziranog

instrumenta za ispitivanje socijalne isključenosti. Značajna pozornost bit će

posvećena analizi iskustava socijalne isključenosti u europskom i hrvatskom

kontekstu. Također, kolegij pruža priliku studentima da upoznaju i razumiju

najvažnije mehanizme i modele u borbi protiv socijalne isključenosti.



Nastava će se prvenstveno održavati u obliku predavanja, koncentriranih u nekoliko

dvotjednih turnusa, koja će zahtijevati aktivno sudjelovanje i kontinuirani rad

polaznika. Određeni dio nastave održavat će se u obliku seminara, a u slučaju da

predmet pohađa pet ili manje studenata, održavat će se redoviti konzultacijski oblik

nastave u dvotjednim intervalima. Napredovanje polaznika pratit će se kroz njihovo

podnošenje bilježaka i sudjelovanje u nastavi.


Šućur, Z. (2004.) Socijalna isključenost: pojam, pristupi i operacionalizacija, Revija

za sociologiju 1-2: 45-60.

27

Kronauer, M. (1998.) “Social Exclusion” and “Underclass” – New Concepts for the

Analysis of Poverty, u: H.-J. Andress (ed.) Empirical Poverty Research in

Comparative Perspective. Aldershot: Ashgate.

Izvješće o društvenom razvoju – Hrvatska 2005 (u pripremi) Zagreb: UNDP.

Hills, J., Le Grand, J., Piachaud, D. (2002.) Understanding Social Exclusion. Oxford:

Oxford University Press.

Ferrera, M., Matsaganis, M., Sacchi, S. (2004.) Model otvorene koordinacije protiv

siromaštva: novi “proces socijalnog uključivanja” Europske unije, Revija za

socijalnu politiku 3-4: 395-409.


Room, G. (1990.) New Poverty in the European Community, London: Macmillan.

Rodgers, G., Gore, C., Figueiro, J. (eds.)(1995.) Social Exclusion: Rhetoric, Reality,

Responses, Geneva: International Institute for Labour Studies.

Silver, H. (1994.) Social Exclusion and Social Solidarity: Three Paradigms,

International Labour Review, 3-5: 531-578.

Fassin, D. (1996.) Exclusion, underclass, marginalidad, Revue française de sociologie

1: 37-75.

Gallie, D. (ed.) (2004.) Resisting Marginalization: Unemployment Experience and

Social Policy in the European Union. Oxford: Oxford University Press.

Tsakloglou, P. i Papadopulos, F. (2002.) Aggregate Level and Determining Factors of

Social Exclusion in Twelve European Countries, Journal of European Social

Policy 12(3): 211-225.

Mayes, D. J., Berghman, J., Salais, R. (eds) Social Exclusion and European Policy.

Cheltenham: Edward Elgar.






28

NAZIV PREDMETA: Javne financije i socijalna sigurnost

NOSITELJ PREDMETA: Prof. dr. sc. Jure Šimović


Suvremeni život pun je nesigurnosti. Neočekivani događaji poput bolesti,

nezaposlenosti, starosti i drugi rizici mogu drastično pogoditi ljude. Osiguranje je

jedan od načina zaštite od takvih nesigurnosti.

U suvremenim državama koje se nazivaju i socijalnim, problemi osiguranja socijalne

sigurnosti članova društva prerastao je iz individualnog u društveni, socijalni problem,

što je nužno utjecalo i na razvoj sustava financiranja socijalnog osiguranja.

U ovom je području danas brojna literatura usredotočena na činjenicu da su za ove

namjene potrebna sve veća sredtsva. Glavni su uzroci tome : (1) sve veći broj

zakonom zagarantiranih usluga socijalnog osiguranja, (2) povećanje broja

nezaposlenih, (3) povećanje udjela starijih osoba u ukupnom stanovništvu, (4)

povećanje troškova u području zdravstva zbog povećanih usluga koje zdravstvo pruža,

te zbog novih bolesti s kojima se suvremeno društvo susreće. Sve ovo ima za

posljedicu da socijalni problemi i kvantitativno i kvalitativno postaju sve teže rješivi

zbog toga što su za njihovo rješavanje potrebna sve veća i veća sredstva, što u prvi

plan stavlja probleme njihovog financiranja.

Temeljni problemi i sadržaj:

1. Sadržajni aspekti socijalnog osiguranja

2. Načela socijalnog osiguranja

3. Modeli financiranja socijalnog osiguranja

4. Nositelji tereta financiranja socijalnog osiguranja

5. Povijesni nastanak i razvoj mirovinskih sustava.

6. Suvremene reforme mirovinskih sustava.

7. Povijsni razvoj organizacije i financiranja zdravastvene zaštite.

8. Suvremene reforme sustava organizacije i financiranja zdravstvene zaštite.

9. Osiguranje nezaposlenih

10. Financiranje izdataka za socijalnu skrb siromašnih

29

11. Porezni sustav i socijalna sigurnost

12.Decentralizacija financiranja socijalne sigurnosti


Stjecanje znanja o mjestu i ulozi instrumenata i mjera iz oblasti javnih financija i

socijalne politike za uspješno funkcioniranje suvremene države. Upoznavanje s

mogućnostima i ograničenjima, svrsishodnosti i efikasnosti primjene poreza i

proračunskih transfera u u svrhu aktivne, odnosno neutralne socijalne politike.










Jelčić, B. (2001.) Javne financije. Zagreb: RIF, str. 423-453.

Jurković, P. (1986.) Osnove ekonomike društvenih djelatnosti. Zagreb: Ekonomski

institut, str. 109. do 139.

Rosen, H.S. (1999.) Javne financije, Zagreb: Institut za javne financije, str., 172-193.,

195-217.

Stiglitz, J. E. (2001.) Economies of Public Sector, W.W. Norton & Company.

Šimović, J. (2002.) Javna dobra, u: Jelčić, B. et. al. Financijsko pravo i financijska

znanost. Zagreb: Narodne novine.

Šimović, J. (2004.) Financiranje javnih potreba putem proračuna, u Jelčić, B. et. al.

Hrvatski fiskalni sustav. Zagreb: Narodne novine, str. 296-354.

Šimović, J. (2004.) Fondovsko financiranje javnih potreba, u : Jelčić B. et. al.

Hrvatski fiskalni sustav. Zagreb: Narodne novine, str. 354-376.

Šimović, J. (1998.) Socijalni učinci poreza na dodanu vrijednost, Revija za socijalnu

politiku, 2-3:99-109.

30


Barr, N. (1998.) The Economics of the Welfare State, 3th edition. Stanford: Stanford University Press.

Bell, C. (2003.) Development Policy as Public Finance. Oxford: New York: Oxford

University Press. (odabrana poglavlja)

Hillman, A.L. (2003.) Public Finance and Public Policy. Development Policy as

Public Finance. Cambridge: New York: Cambridge University Press. (odabrana

poglavlja)






31

NAZIV PREDMETA: Novi socijalni rizici

NOSITELJ PREDMETA: Prof. dr. sc. Marina Ajduković


Konceptualizacija pojma psihosocijalni rizici u donosu na pojam socijalni problemi.

Psihosocijalni rizici kao što je nasilje u obitelji, ovisnosti, kriminalitet, mentalne

bolesti, siromaštvo i drugi u razvojnoj perspektivi. Ekološki modeli objašnjenje

psihosocijalnih rizika. Interakcije činitelja rizika i zaštite te posljedice po

psihosocijalno funkcioniranje pojedinaca u pojedinim životnim razdobljima -

djetinjstvu, adolescenciji, odrasloj i starijoj životnoj dobi. Specifični rizici muškaraca

i žena. Istraživanje interakcije pojedinac – okruženje u razvojnoj perspektivi. Koncept

osnaživanja pojedinih skupina izloženih socijalnim rizicima te planiranju

odgovarajućih programa prevencije i tretmana.

RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA (znanja i vještina)

Posebna pozornost biti će posvećena razvijanju teorijski i empirijski utemeljenom

razumijevanju pojmu socijalni rizik. Polaznici će naučiti razlikovati specifični značaj

pojedinih činitelja rizika i zaštite. Navedena saznanja koristiti će se pri planiranju,

provođenju i evaluaciji intervencija čiji je prevencija, olakšavanje ili zaustavljanje

pojedinih socijalnih rizika.

OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE I NAČIN PROVJERE ZNANJA:

Kolegij se izvodi kao obavezni kolegij u trajanju od 15 sati – 10 sati predavanja i 5

sati vježbe i rad na pojedinim slučajevima. Značajni dio nastave će se provoditi u

analizi pojedinih slučajeva na način da će se poticati polaznike da koriste saznanja iz

različitih teorija i kritički pristup.

POPIS LITERATURE POTREBAN ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

Killen, K. (2001.) Izdani: Zlostavljana djeca su odgovornost svih nas. Zagreb:

Društvo za psihološku pomoć.

Ajduković, M. i Pavleković, G. (ur.) (2004.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb:

Društvo za psihološku pomoć.

32

Van Osten i van der Vlugt (2005.) Rod i spol u psihosocijalnom radu. Zagreb:

Društvo za psihološku pomoć, str. 13 do 65.

Odabrani radovi iz časopisa: Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, Dijete i

društvo, Društvena istraživanja, Social Work, Social Problems, Child Abuse &

Neglect i drugi.


Fraser, M.W. (1997.) Risk and resilience in childhood: An ecological perspective.

Wahington, DC: National Association of Social Workers.

Karls, J. i Wandei, K. (1994.) Person-in-environement system. Washington DC:

National Association of Social Workers.

Neuback, K.J. (1995.) Social problems: A critical approach. New York: Mc Graw-

Hill Inc.

Perlmutter, M. i Hall, E. (1992.) Adult development and aging. New York: John

Wiley and Sons.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Ispit će se polagati usmeno, a težište će biti na kritičkom osvrtu na stečena znanja.


Definiranje ciljeva i očekivanih ishoda kolegija na njegovom početku; anonimna

procjena njihovog ostvarivanja na kraju kolegija. Završna evaluacija u okviru

prosudbe poslijediplomskog programa kao cjeline.

33

NAZIV PREDMETA: Obiteljsko pravo - odabrana poglavlja

NOSITELJ PREDMETA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar


Osnovni problemi koji postoje u ovom području su transparentnost potreba određenih

kategorija osoba koje iziskuju posebnu obiteljskopravnu zaštitu. Iako je koncepcija

patrijarhalne obitelji preživjela, a suvremena obiteljskopravna regulativa podupire

individualna prava pojedinih članova obitelji uz očuvanje autonomije obitelji,

problemi preraspodjele uloga članova obitelji su znakoviti. Iz tog razloga, suvremeno

obiteljsko pravo nastoji iznaći ravnotežu između pojedinačnih, osobnih i individualnih

prava koji prijete raspadom obitelji, i onih čimbenika koji jačaju koherentnost obitelji.

Istodobno, autonomija obitelji kao njezino bitno obilježje doživljava određene

promjene s obzirom na nedopustivost zatvorenosti obitelji prema društvu koje ima

ovlast intervencije u obiteljske odnose kad oni štete njezinim članovima. Nadalje,

određene osobe, ponajviše nemoćne i stare, bilo da pripadaju i dalje obitelji ili su zbog

različitih razloga oslonjene same na sebe, trebaju jači utjecaj i pomoć društva uz

poštovanje njihovih individualnih prava. U tom smislu su smjernice različitih

međunarodnih standarda vodilje u obiteljskopravnoj regulativi de lege ferenda, ali i

bitan pokazatelj u praktičnom funkcioniranju i primjeni obiteljskopravnih instituta.

Unutar kolegija će se obrađivati sljedeći sadržaji:

1. Obiteljskopravni instituti u sustavu socijalne politike

2. Promjene strukture obitelji i novi oblici obiteljskih zajednica

3. Obiteljsko nasilje prema djeci i ženama

4. Prava djeteta u sustavu zaštite ljudskih prava (od ideje do međunarodnopravne

obveze)

5. Obiteljskopravni institut skrbništva (razvitak, suvremene tendencije,

međunarodni standardi) s naglaskom na zaštitu nemoćnih i starijih osoba.


Opća znanja koja se stječu omogućuju bolje razumijevanje specifične problematike

unutarobiteljskih odnosa s obzirom na njihove specifične individualne i dalekosežne

34

društvene implikacije. Kako je naglasak na pravnom proučavanju odnosa između

članova obitelji, osobito onih koji se zbog različitih čimbenika i uzroka nalaze u

pravno ovisnom položaju, kolegij će omogućiti stjecanje praktične vještine u primjeni

zakonske regulative na pojedinačne slučajeve.










Alinčić, M., Bakarić-Abramović, A., Hrabar, D., Jakovac-Lozić, D., Korać, A. (2001.)

Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb.

Alinčić, M., Dika M., Hrabar D., Jelavić M., Korać A., Obiteljski zakon - novine,

dvojbe i perspektive, ur. D. Hrabar, Narodne novine, 2003, Zagreb.

Alinčić, M. (2002.) Zaštita osoba s duševnim smetnjama, u: Europsko privatno pravo,

Zagreb: PFZ - Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo.

Alinčić, M. (2005) u: Hrvatsko građanskopravno uređenje i kontinentalnoeuropski

pravni krug, Zagreb: PFZ - Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko

pravo, Odabrane teme 68-70, 70-87.

Hrabar, D. (1989.) Prava djece kao prava čovjeka, Naša zakonitost 7-8, str. 865-873.

Hrabar, D. (1999.) Djeca - obitelj - pravo, Pomak prema boljem ili odmak od

zastarjelog?, u: Obitelj u suvremenom društvu, Zbornik radova, Zagreb, str. 135-

146.

Hrabar, D. (1994.) Dijete - pravni subjekt u obitelji, Zagreb.

Hrabar, D. (1999.) Facing family violence - a family law answer to the children's

protection, in: Martinus Njihoff (ed.): The International Survey of Family Law

1997. Boston, London: Publishers the Hague, 127-135.

35

Hlača, N. (1994.) Pravni položaj ometenih osoba na kraju 20. stoljeća, u: Naša obitelj

danas, Zagreb.str. 120-125.

Korać, A. Obiteljskopravni aspekti Nacionalne obiteljske politike, u: Nacionalna

obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži,

Zagreb, 2003, str. 163-191.

Korać, A. (1999.) Sadržaj i doseg prava na poštovanje obiteljskog života u hrvatskom

pravnom sustavu, Zbornik PFZ, 49,6:759-794.


Bakarić, A. (1992.) Pravni status fizičke osobe i pravno relevantno očitovanje volje s

posebnim osvrtom na poslovnu sposobnost, u: Obiteljsko pravo I, Suvremene

tendencije, Zagreb: Odabrane teme, PFZ - Zavod za građanskopravne znanosti i

obiteljsko pravo, str. 49 - 73.

Gavella, N. (2000.) Osobna prava, I. dio, Zagreb.

Turković, K., Dika, M., Goreta, M., Đurđević, Z. (2002.) Zakon o zaštiti osoba s

duševnim smetnjama s komentarom i prilozima, Zagreb.






36

NAZIV PREDMETA: Odabrana poglavlja iz gerontologije

NOSITELJ PREDMETA: Dr. sc. Ana Štambuk

OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA: Metodologija istraživanja u gerontologiji; Socijalna politika i starenje; Demografski procesi i

njihov utjecaj na položaj starijih osoba u društvu; Uloga socijalnog radnika u primarnoj,

sekundarnoj i tercijarnoj intervenciji u radu sa starijim osobama; Oboljelost i smrtnost

starije populacije; Psihijatrijske bolesti u starosti; Demencije; Servisi za pomoć;

Komunikacija sa starijim osobama različitih oštećenja; Tehnika dosjećanja i životnog

pregleda; Individualni i grupni rad sa starijim osobama;Gubici u starosti.


Studenti će naučiti teorijska znanja vezana uz sadržaj predmeta, a vještine koje će

naučiti su: komunikacija sa starijim ljudima različitih oštećenja, tehniku dosjećanja i

životnog pregleda, organizaciju socijalnog rada sa starijim osobama na lokalnoj i

makro razini, individualni i grupni rad sa starijim osobama.



Nastava će se provoditi kroz predavanja s vježbama iskustvenog učenja. Znanje će biti

provjereno pismenim kolokvijem na kraju održane nastave.


Beaver, M.L. i Miller, D.A. (1992.) Clinical social work practice with the elderly.

Belmont: Wadsworth Publishing Company.

Schaie, K.W. i Willis, S.L. (2001.) Metodologija istraživanja razvoja odraslih i

starenja.U: Schaie, K.W. i Willis, S.L. (ur.) Psihologija odrasle dobi i starenja.

Jastrebarsko: Naklada Slap, 107-128.

Duraković, Z. (1990.) Medicina starije životne dobi. Zagreb: Naprijed, 289-338.

37


Despot-Lučanin, J. (2003.) Iskustvo starenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Relevantni tekstovi u časopisima: Research on Aging, Journal of Applied Gerontology,

Journal of European Social Policy, Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, Revija za

socijalnu politiku.


Ispit će se polagati usmeno.


Nakon završene nastave studenti će pismeno i anonimno evaluirati održanu

nastavu i to u odnosu na: sadržaj, način izvođenja, pripremljenost nastavnika i

preporuke vezane uz unapređenje nastave.

38

NAZIV PREDMETA: Osnaživanje osoba s invaliditetom

NOSITELJ PREDMETA: Doc. dr. sc. Kristina Urbanc


Postmodernizam i invaliditet. Jezik, paradigmatske promjene i uloga profesionalnih

pomagača u procesu osnaživanja. Etika osnaživanja. Korisnička perspektiva. Kritički

pristup vođenju i korištenju korisničke dokumentacije Proces samoorganizacije osoba

s invaliditetom.


Polaznici će integrirati teorijska saznanja o različitim pristupima osobama s

invaliditetom s vlastitim dosadašnjim profesionalnim iskustvom.

Polaznici će imati mogućnost kritički se osvrnuti na suvremenu praksu socijalnog rada

na području zaštite prava osoba s invaliditetom.

Polaznici će dobiti uvid u postojeće pristupe osnaživanju osoba s invaliditetom.



Kolegij će se izvoditi kao izborni, na prvoj godini specijalističkog studija u

trajanju od 15 sati (10 sati predavanja i 5 sati vježbi). Tijekom nastave studenti

će biti u mogućnosti raditi na analizi slučajeva iz prakse te raspravljati o

profesionalnim iskustvima primjene osnažujućeg pristupa u praksi.


Flego, M. (2000.) Djeca s poteškoćama u razvoju u dječjem vrtiću - izazov

integracije, Dijete i društvo, 2 (1), 87-94.

Teodorović, B., i Bratković, D. (2001.) Osobe s teškoćama u razvoju u sustavu

socijalne skrbi. Revija za socijalnu politiku, 8 (3-4), 279-290.

Urbanc, K. (2000.) Osobna i profesionalna odgovornost socijalnih radnika u

promicanju kvalitete života osoba s tjelesnom invalidnošću. II Hrvatski simpozij

o cerebralnoj paralizi - Kvaliteta življenja osoba s cerabralnom paralizom,

39

Zbornik radova. Zagreb: Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize, 89-

94.

Urbanc, K. (2002.) Neki aspekti procesa osnaživanja u radu s osobama s

invaliditetom. Zbornik radova Simpozija o značaju interdisciplinarnog

pristupa tretmanu cerebralne paralize, Lovran 4-6. studeni 2002., 149-157.

Fawcett, B. (2000.) Postmodern feminism and debates in the arena of disability. U:

Feminist perspectives on disability. Edinburgh Gate: Prentice Hall. Poglavlje,

124-142.

Becker, S., Aldridge, J. i Dearden, C. (1998.) Supporting young careers and their families: Services and practice. U: Young careers and their families. Oxford:

Blackwell Science, 53-77.


Urbanc, K. (1998.) Iskustvenim učenjem do promjene stavova prema osobama s

invalidnošću - program suradnje studenata socijalnog rada i zagrebačkih udruga

osoba s invaliditetom. U: Šeparović, Z. Zbornik radova Prvog hrvatskog

žrtvoslovnog kongresa, Zagreb 19-21.lipnja.1998. Zagreb: Hrvatsko

žrtvoslovno društvo-Pravni fakultet, 495-501.

Sidanius, J. i Pratto, F.(1999.) They’re just mentally and physically unfit –

Discrimination in education and health care. Social dominance. Cambridge:

Cambridge University Press, 178-201.

Begum, N. (1992.) Disabled women and the feminist agenda. Feminist Review, 40,

70-84.


Ispit će se polagati pismenim i usmenim putem na način da polaznici u okviru

ponuđenog sadržaja odaberu temu na koju pišu ispitni esej. Slijedi usmeni dio ispita

koji se temelji na eseju


Polaznici će nakon odslušanog kolegija pismeno i anonimno evaluirati sadržaj

kolegija, način izvođenja te odnos i pripremljenost nastavnika.

40

NAZIV PREDMETA: Politički sustavi i socijalna politika

NOSITELJ PREDMETA: Prof. dr. sc. Nenad Zakošek OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA:

Središnja važnost socijalnih funkcija države vidljiva je već i iz njezine geneze. Naime,

razvoj moderne države zbivao se kao proces uspostave monopola institucionalne

nadležnosti i odgovarajućih instrumenata za održavanje reda u društvu. Ta funkcija,

kojom država jamči sigurnost građana, razvija se (iako ne istodobno te u pojedinim

zemljama u različitoj mjeri) na dva temeljna područja: kroz monopoliziranje sredstava

(legitimne) prisile te kroz institucionalizaciju državne socijalne politike. Na tragu

istraživanja norveškog politologa Steina Rokkana razvijaju se eksplanatorni modeli

kojima se nastoji objasniti specifično diferenciranje europskog sustava država to

nastanak i institucionalizacija masovne demokracije. Nakon modernih demokratskih

revolucija, kojima se politička zajednica uspostavlja kao asocijacija u svojim pravima

izjednačenih građana, evolucija koncepta građanske jednakosti (T.H. Marshall)

dovodi do sve većeg značenja socijalnopolitičkih funkcija države. Nacionalni sustavi

socijalne politike oblikuju se u različitim povijesnim uvjetima na temelju specifičnih

konstelacija političkih institucija i aktera u nacionalnim političkim sustavima.

Politička teorija već rano osvješćuje važnost različitih režima posredovanja

organiziranih interesa: tako nastaju teorije pluralizma i neokorporativizma. Različite

državne politike, pa tako i socijalna politika, oblikuju se i implementiraju u složenom

procesu interakcije državne uprave, izabranih političkih predstavnika, eksperata i

organiziranih interesa: taj se proces tematizira policy-analizom, kako na deskriptivnoj

razini, tako i na razini preskriptivnih modela. U kontekstu rasprava o razvoju, krizi i

reformama socijalne države nastaju i istraživanja koja ispituju utjecaj pojedinih

stranaka, osobito socijaldemokratskih, na te procese.

Napokon, golemo povećanje broja demokratskih poredaka u posljednje desetljeće i

pol dovelo je do velikog broja komparativnih istraživanja demokracija, njihovih

pretpostavki, procesa njihova nastanka i konsolidacije, to njihovih različitih učinaka.

Zadatak je ovoga izbornog kolegija da iz bogate komparativne literature o političkim

sustavima - s jedne strane povijesnim oblicima sustava u procesu razvoja moderne

demokratske države, a s druge strane varijacijama suvremenih političkih sustava - te

njihovu utjecaju na socijalnu politiku studentima ponudi određeni tematski izbor.

41

1. Formiranje moderne europske države i socijalna politika: model Steina

Rokkana

2. Evolucija pojma građanstva (citizenship): teorija Thomasa H. Marshalla

3. Demokracija i socijalna država: nastanak, razvoj, empirijske varijacije

4. Komparativni europski politički sustavi i varijante socijalne države

5. Političke stranke, stranačke obitelji, stranački sustavi i socijalna politika

6. Organizirani interesi i učinci socijalne države

7. Demokratski politički sustavi, policy-proces i socijalna politika

8. Tranzicijski politički sustavi Istočne Europe i socijalna politika


Mnogobrojna komparativna istraživanja političkih institucija, aktera, političke kulture

i različitih učinaka politike osnova su na kojoj počiva i ovaj kolegij, koji želi pokazati

svezu demokratske politike i socijalne države u njihovim različitim suvremenim

varijantama. Tematsko područje ovog kolegija predstavlja žarište različitih političkih

teorija i politoloških istraživačkih strategija: teorija političkog razvoja, teorija države,

teorija demokracije, komparativne politike, te policy-analize.










Beyme, K. von (2002.) Transformacija političkih stranaka, Zagreb: Fakultet

političkih znanosti.

Dahl, R. A. (1998.) Poliarhija. Participacija i opozicija, Zagreb: Politička kultura.

42

Hague, R., Harrop, M., Breslin, S. (2001.) Komparativna vladavina i politika: Uvod,

Zagreb: Fakultet političkih zanosti. pogl. 2, 3, 7, 8, 13, 15 (str. 32-91, 182-238,

350-377, 407-433).

Marshall, T. H. (1981.) Citizenship and Social Class, London: Pluto Press.

Offe, C. (1984.) Contradictions of the Welfare State, London: ur. John Keane,

Hutchinson, std.

Rokkan, S. (1999.) State Formation, Nation-Building and Mass Politics in Europe,

Oxford/New York: ur. Peter Flora i dr., Oxford University Press.

Zakošek, N. (1982.) Pluralizam i korporativizam, u: Naše teme, 26 (1-2), str. 180-189.


Beyme, K. von (1985.) Political Parties in Western Democracies, New York: St.

Martin's Press.

Cuperus, R., Duffek, K., Kandel, J. (ur.) (2001.) Multiple Third Ways. European

Social Democracy facing the Twin Revolution of Globalisation and the

Knowledge Society, Amsterdam: Wiardi Beckman Stichting; Berlin: Friedrich-

Ebert-Stiftung; Vienna: Renner Institut.

Elster, J., Offe, C., Preuss, U. K. (1998.) Institutional Design in Post-Communist

Societies.Rebuilding the Ship at Sea, Cambridge: Cambridge University Press.

Esping-Andersen, G. (1999.) Social Foundations of Post-Industrial Economies

Oxford: Oxford University Press.

Keman, H. (ur.) (2002.) Comparative Democratic Politics, Thousand Oaks/

London:Sage.

Lijphart, A. (1999.) Patterns of Democracy. Government Forms and Performance in

Thirty-Six Countries, Yale: Yale University Press.

Steiner, J. (1997.) European Democracies, Harlow: Pearson Education.






43

NAZIV PREDMETA: Pravo socijalne sigurnosti

NOSITELJ PREDMETA: Prof. dr. sc. Željko Potočnjak


Napuštanje prethodno prihvaćenih temeljnih zamisli o ulozi države u osiguranju

socijalne sigurnosti svojih državljana otvara brojne moralne, ekonomske, socijalne i

pravne probleme. Postavlja se pitanje primjerenosti privatizacije pojedinih socijalnih

funkcija, očuvanja stečenih prava te pravednosti u osiguranju socijalnih davanja.

Poseban problem postaje sprječavanje različitih oblika diskriminacije. U uvjetima

globalizacije i slobodnog kretanja ljudi javljaju se problemi osoba koje prelaze iz

jednog nacionalnog sustava socijalne sigurnosti u drugi ili čak dolaze u dodir s

nekoliko takvih sustava. U tim uvjetima međusobno ujednačavanje (harmonizacija) i

usklađivanje (koordinacija) sustava socijalne sigurnosti postaje izuzetno značajno

socijalno, ekonomsko i pravno pitanje. Pored izuzetno razvijenih i složenih

nacionalnih sustava socijalne sigurnosti razvija se i sve složenija i zahtjevnija

međunarodna regulativa u tom području.

U Hrvatskoj poseban problem predstavlja tzv. dug umirovljenicima nastao

promjenom načina usklađivanja mirovina tijekom devedesetih godina prošloga

stoljeća. Sporan je utjecaj financijski zahtjevnih sustava, naročito mirovinskog i

zdravstvenog, na gospodarski razvoj. Prelazak na novoutemeljene djelomično

privatizirane sustave otvara problem očuvanja stečenih prava i pravednosti u stjecanju

socijalnih davanja. Posebni problemi proizlaze i iz potrebe usklađivanja sa

standardima Vijeća Europe i Europske unije. Pri tome je socijalno pravo kao

znanstvena disciplina u značajnom zaostajanju za razvojem socijalnog prava kao

grane pozitivnog prava.

U okviru kolegija obradit će se sljedeće tematske cjeline:

13. Pojam prava socijalne sigurnosti i njegov odnos s radnim pravom i drugim

granama prava

14. Povijesni razvoj sustava socijalne sigurnosti i njihovog pravnog uređenja

15. Izvori (domaći i međunarodni) prava socijalne sigurnosti

44

16. Suvremeni sustavi socijalne sigurnosti – koncepcije, strukture i temeljna prava

17. Opći sustavi socijalne sigurnosti za slučaj

• starosti

• invalidnosti

• smrti hranitelja obitelji

• nesreće na radu i profesionalne bolesti

• bolesti (zdravstvena zaštita i naknade za slučaj bolesti)

• nezaposlenosti

• majčinstva

• potrebe dugotrajne njege i pomoći

• posebnih obiteljskih potreba.

6. Socijalna pomoć (organizacija, financiranje, temeljna prava, učinkovitost)

7. Posebni sustavi socijalnog zbrinjavanja

• ratnih veterana

• žrtava rata.

8. Usporedba različitih sustava socijalne sigurnosti, njihovih socijalnih, gospodarskih,

političkih i drugih učinaka

9. Problemi privatizacije i reorganizacije sustava socijalne sigurnosti

10. Analiza i kritička ocjena glavnih problema hrvatskog sustava socijalne sigurnosti

11.. Problemi harmonizacije i koordinacije sustava socijalne sigurnosti

12. Temeljna ljudska prava u području socijalne sigurnosti

13. Razvoj znanosti i istraživanja u području prava socijalne sigurnosti


Polaznici trebaju dobiti opći usporedni (komparativni) uvid u različite sustave

socijalne sigurnosti, razvoj i determinante razvoja tih sustava. Iako je pristup

sustavima socijalne sigurnosti multidisciplinarni, težište je na njihovom pravnom

uređenju. Posebno se to odnosi na uređenje tih sustava u zemljama Europske unije te

zahtjeve koje proizlaze iz usklađivanja hrvatskog pravnog sustava s pravnim

stečevinama Europske unije.

Studenti trebaju razumjeti determinante razvoja pojedinih dijelova hrvatskog sustava

socijalne sigurnosti i uočiti glavne probleme koje u svezi s tim sustavom treba riješiti.

Osobito se to odnosi na probleme u svezi sa starenjem stanovništva, financijskom

45

održivosti sustava, socijalno prihvatljivu distribuciju dohodaka, sprječavanjem

diskriminacije i zaštitom temeljnih ljudskih prava iz područja socijalne sigurnosti.

Znanja i vještine stečene u ovom kolegiju polaznicima moraju omogućiti samostalni

ili skupni znanstveni i istraživački rad u području prava socijalne sigurnosti. Pored

toga polaznike će se osposobiti za sudjelovanje u kreiranju politike razvoja pojedinih

dijelova hrvatskog sustava socijalne sigurnosti te za rad na usklađivanju pravnog

uređenja hrvatskog sustava sa zahtjevima koji proizlaze iz članstva u Vijeću Europe i

Europskoj uniji. Znanje i vještine iz ovog kolegija trebaju im omogućiti rješavanje

najsloženijih socijalnih, pravnih, gospodarskih i drugih problema u svezi s

planiranjem i provedbom sustava socijalne sigurnosti.



Nastava će prvenstveno imati oblik predavanja raspoređenih u nekoliko dvotjednih

turnusa, koja će zahtijevati aktivno sudjelovanje i kontinuirani rad polaznika. Od

polaznika se očekuje da se prije predavanja upoznaju s temeljnom literaturom,

propisima i slučajevima koji će se na predavanjima razmatrati. Analizirat će se

nekoliko važnijih sudskih slučajeva u svezi sa zabranom diskriminacije u pravu

Europske unije te Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o tzv. dugu

umirovljenicima iz 1998. godine. Radi poticanja na istraživački rad studenti će se

upoznati s najznačajnijim domaćim i stranim bazama podataka važnih za područje

socijalnog prava. Određeni dio nastave održati će se u obliku seminara, a u slučaju da

predmet pohađa pet ili manje studenata, održavati će se redoviti konzultacijski oblik

nastave u dvotjednim intervalima. Napredovanje polaznika pratiti će se kroz njihovo

podnošenje bilježaka i sudjelovanje u nastavi.


Anusic, Zoran, Philip O'Keef and Sanja Madzarevic Sujster. Pension Reform in

Croatia. Pension Reform Primer. Social Protection Discussion Paper Series.

Washington D.C.: The World Bank, February 2003, str. 1-78.

Council of Europe. Work of the Council of Europe in the social security field. 7th

Conference of European Ministers responsible for social security. Valletta, 13 -

14 May 1998, Strasbourg 1998 (MSS-7(98) 2 - E), str. 52.

46

Pennings, F. (2001.) Introduction to European Social Security Law (Third Edition).

Deventer: Kluwer, str. 1-28 i 247-320.

Potočnjak, Ž. (1998.) et al. Zakon o mirovinskom osiguranju: s objašnjenjima,

komentarima, primjerima i prilozima. Zagreb: Organizator, str. 1-313.

Potočnjak, Ž. (1999.) Glavne značajke novog Zakona o mirovinskom osiguranju.

Pravo u gospodarstvu, 38,4:646-690.

Potočnjak, Ž. (2000.) Nove mirovinske formule mirovinskog osiguranja generacijske

solidarnosti. Revija za socijalnu politiku, 7,1:1-18.

Potočnjak, Ž. (2000.) Nova koncepcija i struktura hrvatskog mirovinskog sustava.

Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50,5:699-721.

Potočnjak, Ž. (2001.) Najniža mirovina. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51,3-4:

557-586.

Potočnjak, Ž. (2003.) Glavne značajke kapitalno financiranog obveznog dijela

hrvatskog mirovinskog sustava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 53,1:5-35.

Ravnić, A. Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog. Zagreb,

Pravni fakultet u Zagrebu, 2004., str. 207-302.

Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske. Hrvatska u 21. stoljeću. Mirovinski

sustav i socijalna skrb. str. 1-100.

Domaći i međunarodni propisi iz područja socijalnog prava.


Buneta, A. et al. (2001.) Mirovinska reforma. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa

financijskih djelatnika, (Izdanje časopisa Računovodstvo i financije), str. 5-163.

Gillion C., Turner, J., Bailey, C., Latulippe, D. (eds) (2000.) Social security pensions:

Development and reform. Geneva: International Labour Office, str. 1-769.

Holzmann, Robert et al. Old-Age Income Support in the Twenty-first Century: An

International Perspective on Pension Systems and Reform (Web Version). The

World Bank, February 18, 2005, str. 1-279.

Müller, K. (2003.) Privatising Old-Age Security: Latin America and Eastern Europe

Compared. Edward Elgar.

Potočnjak, Ž. (1995.) Povezanost preobrazbe radnih odnosa i mirovinsko-invalidskog

osiguranja. Revija za socijalnu politiku, 2,1:13-25 .

47

Thompson, L. (1998.) Older and Wiser: The Economics of Public Pensions. (The

Urban Institute Press) Aldershot: Ashgate, str. 25-36.

World Bank. (1994.) Averting the old age crisis. Policies to protect the old and

promote growth. A World Bank policy research report. Oxford: Oxford

University Press, str. 1-402.





se kontinuirano usavršavati (za više detalja vidi 4. poglavlje programa). Sadržaj

kolegija i uspješnost njegove provedbe uspoređivat će se sa sličnim programima u

zemljama Europske unije.

48

NAZIV PREDMETA: Socijalna država, javna uprava i socijalne službe

NOSITELJI PREDMETA: Prof. dr. sc. Željko Pavić, Prof. dr. sc. Ivan Koprić


Premda je u početku na problem siromaštva država reagirala prinudnim policijskim

mjerama, putem državne uprave, već se u doba prosvijetljenog apsolutizma vladari

počinju brinuti i za društvenu dobrobit podanika. Začeci socijalnih službi nalaze se u

malim socijalnim grupama i lokalnim zajednicama, religijskim organizacijama i

organizacijama uzajamne pomoći. S vremenom sve veću ulogu preuzimaju lokalne

jedinice, da bi se na kraju, uglavnom tijekom prve polovice XX. stoljeća, u

osiguravanje društveno prihvatljive razine socijalne sigurnosti uključila središnja

država. To je značilo širenje područja djelovanja državne uprave zbog preuzimanja

novog zadatka države, da osigura minimum materijalne i socijalne sigurnosti građana.

Još prije toga, od druge polovice XIX. stoljeća, država je preuzela obavljanje niza

javnih službi za svoje građane. Uslijed toga se pored klasičnih državnih upravnih

resora (obrana, policija, diplomacija, financije i pravosuđe) pojavio i čitav niz resora

javnih službi, od društvenih preko tehničkih do informacijskih. Državna se uprava

funkcionalizira. Počinje se govoriti o socijalnoj državi.

Od sredine 1970-ih počinje propitivanje socijalne države. Socijalna je država u

mnogim zemljama u objektivnoj krizi potenciranoj ekonomskim teškoćama, ali je i

ideološki i politički napadnuta. Kao jedno od rješenja pojavljuju se menadžerske

reforme javne uprave. Njihov je temelj u doktrini novog javnog menadžmenta, koji

reafirmira ekonomske vrijednosti ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti u javnoj

upravi. Raspon reformskih mjera je vrlo širok, a obuhvaća strukturne, funkcionalne,

personalne i druge mjere.

S osloncem na načelo supsidijarnosti u novije se vrijeme ponovno naglašava uloga

lokalnih samoupravnih jedinica u osiguranju socijalne sigurnosti. U neku se ruku

može govoriti o reafirmaciji «lokalne» socijalne države. Osim toga, grube mjere

menadžerskih reformi dovele su do niza neželjenih i loših učinaka, povećanja

siromaštva, isključenosti, konzumerizma, itd. Uzimajući u obzir potrebu reforme

49

uprave primjenom valjanih i u praksi potvrđenih strukturno-organizacijskih i

funkcionalnih mjera, ponovno se naglašavaju i socijalne vrijednosti, pravednost,

solidarnost, socijalna osjetljivost, skrb, suosjećanje, itd.

Ipak, takva se recentna zbivanja u javnoj upravi kao cjelini odražavaju i na području

socijalnih službi, namećući niz pitanja, kao što je racionalna organizacija tih službi,

njihov efikasni rad, privatizacija, suradnja državne uprave, lokalne samouprave i

institucija civilnog društva, itd. Na kraju, pored komparativnih uvida vrijedi s

posebnom pažnjom analizirati stanje u toj oblasti u Hrvatskoj, uključujući i

normativnu regulaciju socijalnih službi.

Zbog svega navedenog, u okviru ovog izbornog predmeta analizirat će se sljedeće

teme i pitanja:

1. Razvoj uprave i javnih službi

− tendencije u razvoju uprave (tendencija porasta, tendencija diferencijacije,

tendencija profesionalizacije, tendencija smanjenja prinudnosti, tendencija

informatizacije)

− uprava u političkom sustavu (uprava kao sustav pripremanja i izvršavanja

političkih odluka, stvarni utjecaj uprave na političke odluke, poremećaji u

odnosima politike, uprave i građana – nedemokratska vlast i posljedice na upravu)

− država javnih službi (masivni razvoj javnih službi – gospodarske, društvene,

komunalne, tehničke, informacijske i unutarnje upravne službe, promjene u

odnosu uprave i građana i uprave i vlasti, redefiniranje uloge države i državne

uprave)

− funkcionalni upravni sustavi (odnos funkcionalnih upravnih sustava prema

teritorijalnom upravnom sustavu i asocijativnom upravnom sustavu, elementi

funkcionalnih upravnih sustava, temeljni problemi funkcionalnih upravnih

sustava)

− funkcionalizacija upravljanja (prijelaz težišta s teritorijalnih upravnih sustava

na funkcionalne upravne sustave, promjene tehnike rada u upravi uslijed

strukturnih promjena)

− funkcionalna samouprava (razlika funkcionalne i teritorijalne samouprave,

razvoj funkcionalne samouprave, suvremeni oblici funkcionalne samouprave i

njihov značaj za obavljanje javnih poslova, razlozi za funkcionalnu samoupravu)

50

2. Socijalna država

− javne službe i socijalna država (definiranje javne službe, socijalna država i

njezin razvoj, povezanost javnih službi i socijalne države)

− kriza socijalne države i reforme javne uprave menadžerskog tipa (određenje i

uzroci krize socijalne države, menadžerske reforme – strukturne, funkcionalne,

personale i ostale mjere i posljedice menadžerskih reformi, kratki pregled

suvremenih reformi u pojedinim zemljama)

− prema re-afirmaciji socijalne države? (novi procesi u razvoju institucija

socijalne države,

3. Lokalna samouprava i socijalne službe

− lokalna samouprava (određenje, europski modeli, temeljna pitanja lokalne

samouprave, razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj)

− prvi zameci socijalnih službi na lokalnoj razini (razvoj lokalne samouprave i

početna uloga lokalnih institucija u obavljanju socijalnih službi)

− načelo supsidijarnosti (sadržaj i porijeklo načela supsidijarnosti, značenje

načela supsidijarnosti u suvremenoj Europi, utjecaj načela supsidijarnosti na

raspodjelu javnih poslova i službi između različitih razina teritorijalnog upravnog

sustava)

− "lokalna" socijalna država nasuprot "središnje" socijalne države (ponovno

okretanje prema lokalnoj razini uslijed krize središnje socijalne države,

mogućnosti i ograničenja takvog pristupa, posljedice novog pristupa na

organizaciju javne uprave, mjesto socijalnih službi u krugu lokalnih poslova)

4. Obavljanje socijalnih službi

− upravne organizacije, organizacijska teorija i praktični aspekti organiziranja

(organizacija, vrste organizacija, kratki pregled razvoja organizacijske teorije,

praktične implikacije razvoja organizacijske teorije, neki praktični organizacijski

problemi i mogući načini njihovog rješavanja)

− načini organiziranja i obavljanja socijalnih službi; javni menadžment; suradnja

s neprofitnim (civilnim) sektorom

− socijalne službe u Hrvatskoj; javne ustanove; raspodjela nadležnosti središnje

državne uprave i lokalne samouprave u pogledu socijalnih službi

5. Europeizacija nacionalnih uprava i socijalne službe

51

– Europski upravni prostor i europski upravni standardi (uloga nacionalne

uprave u Europskoj uniji, strukturiranje Europskog upravnog prostora, europski

upravni standardi, potrebne upravne reforme, nova doktrina dobre vladavine – good

governance)

– europska regulacija javnih službi (regulacija javnih službi u Europskoj

uniji, liberalizacija javnih službi i njezine granice, prema europskom socijalnom

modelu?)


a) Opće kompetencije

Uvid i razumijevanje razvoja institucija moderne države i profesionalne državne

uprave, proširenja državne uprave i preobrazbe u javnu upravu, kao i razvoja i

uloge lokalne samouprave. Uvid u i razumijevanje suvremenog upravnog

razvoja, od krize socijalne države, preko menadžerskih reformi do

konvergencijskih procesa u gravitacijskom polju Europske unije. Time student

stječe potrebni uvid u kontekst razvoja socijalnih službi te u razvoj oblika i

načina njihova obavljanja.

b) Specifične kompetencije

Student stječe sposobnost analize konkretnih pravnih, organizacijskih, tehničko-

tehnoloških i drugih problema socijalnih službi u komparativnoj, europskoj i

razvojnoj perspektivi. Stječe znanja i vještine razmišljanja o racionalnoj organizaciji,

adekvatnom području organiziranja i prihvatljivim metodama obavljanja socijalnih

službi. Stječe uvid i mogućnost analize hrvatskih i europskih normativnih

dokumenata, kao i predlaganja adekvatnih normativnih rješenja na razini Hrvatske i

na razini svake pojedine lokalne i regionalne samoupravne jedinice. U konkretnoj

organizaciji za obavljanje određene socijalne službe moći će iskoristiti stečena znanja

u rješavanju temeljnih organizacijskih i funkcionalnih problema.






52

pet ili manje studenata, održavat će se redoviti konzultacijski oblik nastave u


bilješki i sudjelovanje u nastavi.


Ivanišević, S. (1968.) Prilog diskusiji o pojmu javne službe. Zbornik radova Visoke

upravne škole za 1968. godinu, str. 70-88.

Koprić, I. (1999.) Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama. Zagreb:

Pravni fakultet u Zagrebu, str. 7-34 (organizacijska teorija), 41-60

(organizacijska struktura), 267-290 (javni menadžment i organizacijska kultura

u javnoj upravi).

Koprić, I. (2002.) Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj. Javna uprava (Ljubljana)

38(2): 207-232.

Koprić, I. (2003.) Modernizacija hrvatske uprave: pitanja, prijedlozi i perspektive, u I.

Koprić (priredio) Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb: Društveno

veleučilište, str. 439-452.

Koprić, I., Marčetić, G. (2000.) Kriza socijalne države, reforme javne uprave i

hrvatsko upravno osoblje. Hrvatska javna uprava 2(1): 25-59 (socijalna država;

javni menadžment).

Pusić, E. (1997.) Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi.

Zagreb: Školska knjiga, str. 23-27 (upravni sustavi), 115-117 (građani i uprava),

285-293 (javni menadžment).

Pusić, E. (1999.) Država i državna uprava. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, str. 1-

15 (pojam države), 310-329 (socijalna država).

Pavić, Ž. (2001.) Od antičkog do globalnog grada. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu,

str. 119-178 (komunalizacija i gradovi), 211-218 (korisnici javnih službi), 231-

257 (upravni problemi metropolitanizacije).

Zakon o ustanovama, NN 76/1993.


Grupa autora (2005) Hrestomatija upravne znanosti, svezak III. (u pripremi).

Ivan Koprić (2005) Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrvatska

javna uprava god. 5, br. 1, str. 35-79.

53

Ivan Koprić (2004) Priority Areas in Reforming Governance and Public

Administration in Croatia. www.unpan.org. (str. 1-22).

Ivan Koprić (2004) Reforma javne uprave u Hrvatskoj: okviri, iskustva i perspektive.

U: X. dnevi javnega prava. Portorož: Inštitut za javno upravo. Str. 587-608.

Ivan Koprić (2004) Temeljna načela i usmjerenja reforme javne uprave u Hrvatskoj.

Informator br. 5288, str. 1-3.

Ivan Koprić (2004) Mjere za modernizaciju uprave u Hrvatskoj. Informator br. 5298,

str. 1-3.

SIGMA (1998) European Principles for Public Administration. SIGMA Papers No.

27.

Carlo Nizzo: National Public Administrations and European Integration.

www.sigmaweb.org. Str. 1-8.

Francisco Cardona: Assessing the Fulfillment of the Copenhaguen Criteria in Public

Administrations. www.sigmaweb.org. Str. 1-5.






54

NAZIV PREDMETA: Socijalni nauk Crkve

NOSITELJ PREDMETA: Prof. dr. sc. Stjepan Baloban


Brojna su pitanja u kojima je moguća suradnja između socijalnog nauka Crkve i

socijalne politike: socijalna država, civilno društvo, socijalna pravednost, povlaštena

briga za siromašne, solidarnost…. Iz društveno-političkog i kulturnog gledišta za

Hrvatsku je na području socijalne problematike važno ono što se događa u Srednjoj

Europi, posebno na njemačkom i talijanskom govornom području. Ovaj kolegij će

omogućiti bolje upoznavanje socijalne problematike u tim nama po mentalitetu i

kulturi sličnim zemljama u kojima postoji duga tradicija socijalnog nauka Crkve.

U okviru kolegija obrađivat će se sljedeće teme:

1. Razvoj i važniji socijalni dokumenti Crkve

2. Aktualnost socijalnog nauka Crkve nakon 1990. godine u Hrvatskoj

3. Izabrane teme socijalnog nauka Crkve: rad, razvoj, pravednost, obitelj…

4. Socijalne vrline modernog čovjeka

5. Socijalna pravda i povlaštena briga za siromašne

6. Supsidijarnost i solidarnost kao model društvenog života

7. Civilno društvo i socijalna politika u svjetlu socijalnog nauka Crkve


Općenito, razvija se kompetencija za interdisciplinarnu suradnju u tumačenju etičko-

socijalne problematike, posebno, jača se svijest o nužnosti takve suradnju u hrvatskom

društvu i stječe se sposobnost suradnje u rješavanju socijalnih pitanja u Hrvatskoj.






pet ili manje studenata, održavat će se redoviti konzultacijski oblik nastave u

55




Baloban, S. (2004.) Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj, Zagreb: KS.

Baloban, S. (ur.) (2002.) Socijalna budućnost Hrvatske, Zagreb: Centar za promicanje

socijalnog nauka Crkve - Glas Koncila.

Höffner, Kardinal J. (2005.) Kršćanski socijalni nauk, Zagreb: KS

Socijalni dokumenti Crkve (1991.) Valković, M. (ur.), Sto godina katoličkoga

socijalnog nauka, Zagreb: Koncil 3, KS.


Marasović, Š. (2002.) Demos ante portas. Crkva u Hrvatskoj pred demokratskim

izazovima, Split: CuS

Papinsko vijeće Pravda i mir (2005.), Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb: KS

Šagi, B. Z. (1999.) Da sol ne obljutavi. Zagreb: KS

Valković, M. (1994.) Socijalni nauk Crkve i socijalna politika, u: Revija za socijalnu

politiku 1,1:15-23.

Valković, M. (2001.) Značenje socijalnog nauka Crkve u tranzicijskim zemljama, u:

Baloban, S. (ur.) Gospodarsko-socijalni izazovi u tranzicijskim zemljama,

hrvatski i njemački, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar-Centar za

promicanje socijalnog nauka Crkve, str. 125-153.





se kontinuirano usavršavati.

56

NAZIV PREDMETA: Strategijsko planiranje u socijalnoj politici

NOSITELJ PREDMETA: Prof. dr. sc. Gojko Bežovan


Kolegij će se ponajprije fokusirati na temeljne probleme u ovom području, a koji se

odnose na teorijsku utemeljenost različitih pristupa u planiranju mjera socijalne

politike te na relativno nepouzdane izvore statističkih podataka kada je u pitanju

sustavna analiza socijalnih problema ili socijalnih indikatora u tranzicijskim

zemljama, pa i u Hrvatskoj. U tom se dijelu javljaju brojna ograničenja glede

sačinjavanja socijalnih programa. Analizirat će se postojeće iskustvo policy procesa,

gdje se istraživačima i stručnjacima povjerava predlaganje socijalnih programa,

vođenje rasprava u predloženim programima, praćenje procesa donošenja odluka,

evaluacija - praćenje primjene programa.

Stoga će kolegij obrađivati sljedeće teme:

1. Kvalitativni pristupi u istraživanju socijalne politike

2. Kvantitativne metode u istraživanju socijalne politike

3. Longitudinalne analize u socijalnoj politici

4. Policy analiza u socijalnoj politici

5. Nacrt istraživanja/prijedlog projekta

6. Strategijsko planiranje u socijalnoj politici i socijalne reforme

7. Socijalni indikatori- razvoj lokalnih i nacionalnih indikatora u Hrvatskoj

8. Procjena potreba u socijalnim programima

9. Evaluacija programa socijalne politike

10. Utjecaj istraživanja na programe socijalne politike

11. Studij slučajeva

12. Analiza tekućih slučajeva socijalnih reformi


Znanje o suvremeni pristupima i metodologijama strateškog planiranja u socijalnoj

politici.

57

Vještina razvijanja strategijskog razmišljanja, raspravljanja o strategijskim planovima

te sačinjavanja strategijskih planova u konkretnim područjima socijalne politike u

Hrvatskoj.










Bežovan, G. (1990.) Evaluacijske studije i stambeni programi, Kulturni radnik, 6:131-

142.

Bryson, J. M. (1995.) Strategic Planning for Public and Nonprofit Organisations, San

Francisco: Jossey-Bass Publishers.

Hakim, C. (2000.) Research Design: Successful Designs for Social and Economic

Research, London: Routledge.


Grdešić, I. (1995.) Političko odlučivanje. Zagreb: Alinea.

Wenger., C. (1987.) The Research Relationship: Practice and Politics is Social Policy

Research, London: Unwin Hyman.






58

NAZIV PREDMETA: Sustavi socijalne politike

NOSITELJI PREDMETA: Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, prof. dr. sc. Gojko

Bežovan, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak, doc. dr. sc. Zoran Šućur


Osnovni su sustavi socijalne politike koje će se obrađivati: mirovinsko i invalidsko

osiguranje, zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita, politika u sferi rada i

zapošljavanja, socijalna pomoć i socijalna skrb, stambena politika, obiteljska politika,

kombinirani model socijalne politike.

Mirovinski sustav.

Osnovni je problem mirovinskog sustava u tome što se s jedne strane dešava sve

izraženije starenje stanovništva, pa prema tome raste broj umirovljenika, a s druge

strane zaoštrava se problem financiranja mirovina koji je, pored ostalog, uzrokovan

smanjenom zaposlenošću i promjenama u strukturi rada. Zbog toga se i provode

mirovinske reforme koje su usmjerene na kontrolu mirovinskih troškova, privatizaciju

i individualizaciju mirovina. U Hrvatskoj su provedene dvije mirovinske reforme.

Prva je racionalizirala funkcioniranje postojećeg sustava tekuće raspodjele, dok je

druga uvela sustav s tri mirovinska sloja (stupa). Međutim, mirovinski će sustav i

dalje trebati prilagođavati društvenim i ekonomskim promjenama. Stoga će glavna

pažnja u nastavi o mirovinskom sustavu biti usmjerena na modele i reforme

mirovinskog sustava kako u nas tako i u svijetu. U okviru mirovinskog sustava tretirat

će se i invalidski sustav.

Zdravstveni sustav.

Zdravstveni je sustav, nakon mirovinskog, kako po izdacima tako i društvenoj

relevantnosti, najveći sustav socijalne politike. Danas se posebno naglašava važnost

zdravstvene zaštite svih slojeva stanovništva, odnosno promocija zdravog načina

života, kao bitne pretpostavke funkcioniranja društva. Istodobno su zdravstveni

sustavi suočeni s reformama koje posebno smjeraju na racionalizaciju troškova,

privatizaciju, povećanu participaciju korisnika te menadžersko upravljanje sustavom.

Upravo je to okvir za proučavanje reformi zdravstvenih sustava. Stoga će se ovaj

kolegij usmjeriti na tradicionalne modele zdravstvenih politika i njihove aktualne

59

reforme, utjecaj globalizacije na sustave zdravstvene politike, zdravstvene indikatore

kao pokazatelje socijalnog razvoja te na nasljeđe i aktualne reforme hrvatskog sustava

zdravstvene zaštite.

Socijalna politika, zaposlenost i nezaposlenost

U posljednjih nekoliko desetljeća u razvijenom je dijelu svijeta došlo do povećanja

nezaposlenosti i do promjena u strukturi rada koju mnogi autori nazivaju

postfordističkom i postindustrijskim. Umjesto stabilnog i kontinuiranog sve je više

nestabilnog i diskontinuiranog rada. Takva struktura rada nije usklađena s postojećim

sustavima socijalne sigurnosti. Budući da je zaposlenost ključ socijalne sigurnosti, to

su sve više na djelu različiti «workfare – programi» za nezaposlene i korisnike

socijalne pomoći. Slijedom toga u ovom će se kolegiju proučavati promjene u

zaposlenosti i strukturi rada nastale posljednjih tridesetak godina, a prije svega

fleksibilizacija i prekarizacija rada. Posebna će se pažnja posvetiti novim trendovima

u politici prema nezaposlenosti, programima uključivanja, obučavanja, naknadama za

nezaposlenost i slično. Naravno, najviše pažnje posvetit će se politici prema

nezaposlenima u Hrvatskoj.

Obiteljska politika.

Obiteljska se politika danas nalazi pred dva ključna i ujedno suprotstavljena izazova.

Prvo, demografski procesi i promjene u životnim stilovima destabilizirale su

tradicionalnu obitelj koja je predstavljala jedan od temeljnih stupova poslijeratne

socijalne države. Stoga se u svim reformama socijalne politike danas postavlja pitanje

osiguravanja novih socijalnih rizika koje je prije osiguravala obitelj, a posebice

usklađivanja radnih i obiteljskih obveza. S druge strane, decentralizacija i

individualizacija socijalnih programa, te pritisak k smanjivanju socijalnih troškova,

nameću potrebu većeg angažmana obitelji u socijalnoj sigurnosti svojih članova.

Polazeći od toga posebno će se proučavati demografski procesi, promjene u strukturi

obitelji, tradicionalni modeli obiteljskih politika i njihove aktualne reforme, politika

usklađivanja radnih i obiteljskih obveza, rodna jednakost i prava djece, utjecaj Vijeća

Europe i Europske unije na proces formiranja nove obiteljske politike te naslijeđe i

aktualne reforme hrvatske obiteljske politike.

Stambena politika.

Stambena je politika jedno od područja socijalne države u kojem se krajem 20.

stoljeća događaju najveće reforme. Naime, socijalne su države poslije Drugog

svjetskog rata izdvajale znatna sredstva za stambene programe koji su doprinijeli rastu

60

standarda stanovanja i dostupnosti pristojnog stanovanja širim slojevima stanovništva.

Programi privatizacije socijalnih programa, bez obzira na tip socijalnih država, u

najvećoj su mjeri obilježili razvoj u ovom području u proteklih dvadeset i pet godina.

U tranzicijskim zemljama stambene su se politike u prvoj polovini 90-tih bavile

prodajom društvenih stanova. Noviji razvoj ovih zemalja svjedoči o uspostavljanju

nove stambene politike koju obilježava decentralizacija i pluralizam programa

namijenjenih različitim skupinama. Kod analize problema stambene politike u

Hrvatskoj važno je pratiti trend njene spore modernizacije i dominacije vladinih

programa koji dolaze odozgo. U tom smislu primjerena će se pažnja posvetiti analizi

standarda stanovanja, analizi tržišta stanova, učinkovitosti stambene štednje,

problemu subvencioniranja najamnina, statusu stanova sa slobodno ugovorenom

najamninom, gradnji stanova za javni najam, potražnji za socijalnim stanovima i

stambenom zbrinjavanju ranjivih skupina.

Sustav socijalne pomoći.

Iako je sustav socijalne pomoći rezidualan u odnosu na druge sustave socijalne

sigurnosti, evidentan je pojačani interes za socijalnu pomoć zbog rasta siromaštva te

povećanja izdataka i broja korisnika socijalne pomoći. Pritisak na ovaj sustav

uzrokovan je prvenstveno rastom nezaposlenosti (veliki broj radno sposobnih osoba

među primateljima pomoći). U raspravama o socijalnoj pomoći dominiraju problemi

ovisničkog mentaliteta, zloupotreba, means-testinga, ciljanosti, a posebice nastojanja

da se potakne radna inicijativnost među korisnicima pomoći («workfare programi»).

Reformska stremljenja u socijalnoj pomoći kreću se od radikalnih reformi (uvođenje

univerzalnog temeljnog dohotka) do postupnog poboljšanja statusa korisnika pomoći

(novi minimalni dohodak). Ovdje će se, stoga, obrađivati sljedeće teme: komparativna

obilježja moderne socijalne pomoći, modeli socijalne pomoći, kriteriji efikasnosti

socijalne pomoći, reformske strategije, važnost vremenske komponente u socijalnoj

pomoći, problemi means-testinga, obilježja i izazovi hrvatskog sustava socijalne

pomoći.

Kombinirani model socijalne politike.

Svi se sustavi socijalne politike danas nalaze u intenzivnim promjenama. Najvažniji

aspekt promjena odnosi se na ulogu novih društvenih aktera, koji uz državu

preuzimaju primjereniju ulogu u kreiranju socijalne politike te distribuciji i izvođenju

socijalnih programa. Riječ je prije svega o privatnim profitnim, te privatnim

neprofitnim organizacijama. U ovom će se dijelu fokusirati upravo te promjene,

61

odnosno pitanja koja su vezana uz repozicioniranje društvenih aktera u socijalnoj

politici: različiti modeli trokuta socijalne politike, promijenjena odgovornost države,

udio i posljedice privatizacije i sl. Posebna će se pozornost posvetiti konceptu civilnog

društva, odnosno ulozi organizacija civilnog društva u socijalnoj politici.


Studenti će u okviru ovog kolegija steći produbljena znanja o pojedinim sustavima

socijalne politike, kako njihovom povijesnom razvoju, tako i suvremenim reformama.

Kolegij nudi veliki broj informacija o različitim aspektima socijalne politike u

području mirovinskog osiguranja, zdravstva, zaštite od nezaposlenosti, obiteljske

politike, stambene politike, socijalne pomoći i socijalne skrbi te civilnog društva.

Studenti će steći i znanja o pojedinim sustavima iz komparativne svjetske i europske

perspektive.










Clasen, J. (ed.) (1999.) Comparative Social Policy. Concepts, Theories and Methods.

Blackwell Publishers.

Esping-Andersen, G. (ed.) (1996.) Welfare States in Transition. UNISRD/Sage.

Esping-Andersen, G. (1999.) Social Foundations of Postindustrial Economies. Oxford

University Press.

Hill, M. (1996.) Social Policy – A Comparative Analysis. Prentice Hall.

62

Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Zrinščak, S. (2005.) Socijalna politika. Povijest,

sustavi, pojmovnik. Zagreb: Pravni fakultet.

Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Zrinščak, S. (2005., u pripremi) Socijalna politika

Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet.

Puljiz, V. (ur.) (1996.) Hrvatska kao socijalna država. Zagreb: RSP, CID.

Zrinščak, S. (ur.) (1998.) Globalizacija i socijalna država. Zagreb: RSP, SSSH.


Averting Old Age Crisis (1994.) Washington: The World Bank.

Bouillet, D., Bračić-Ružić, G., Zrinščak, S. (2002.) Neki aspekti zaštite obitelji u

Republici Hrvatskoj s obzirom na europski kontekst. Zagreb: DZZOMM.

Cazes, S. and Nesporova, A. (2003). Labour markets in transition: Balancing

flexibility & security in Central and Eastern Europe. Geneva: ILO.

Europeizacija stambene politike, u: Bežovan, G. (ur.) Europske stambene inicijative.

Zagreb: Naklada MD, 1993. str. 13-43.

Gough, I., Bradshaw, J., Ditch, J, Eardley, T., Whiteford, P. (1997.) Social Assistance

in OECD Countries, Journal of European Social Policy, 1: 17-43.

Kausch, I. (ed.) (2000.) Employment and Labour Market Policy in South Eastern

Europe. Friedrich Ebert Stiftung.

Lux, M. (2003.) Housing Policy: An End or a New Beginning? Budapest:

Puljiz, V., Bouillet, D. (ur.) (2003.) Nacionalna obiteljska politika. Zagreb:

DZZOMM.

Rubery,J. Grimshaw, D. (2003.) The Organization of Employment. An International

Perspective. Basingstoke: Palgrave Macmillan

Socijalna politika i nezaposlenost (1997.) tematski broj časopisa Revija za socijalnu

politiku, br. 3.

Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalna pomoći i socijalne skrbi

(2002.) Zagreb: Ured za strategiju razvitka Vlade Republike Hrvatske.

Šućur, Z. (2000.) Socijalna pomoć u Hrvatskoj: budući pravci razvoja, Revija za

socijalnu politiku 3-4:257-271.

Šućur, Z. (2003.) Razvoj socijalne pomoći i socijalne skrbi u Hrvatskoj nakon

Drugoga svjetskog rata, Revija za socijalnu politiku 1: 1-22.

Wall, A., Owen, B. (2002.) Health Policy. London and New York: Routledge.

63

Wall, A. (ed.) (1996.) Health Care Systems in Liberal Democracies. London and New

York: Routledge.

Zrinščak, S. (2000.) Izazovi decentralizacije u zdravstvenom sustavu, Hrvatska javna

uprava 2(2):187.-387.

Tržište rada i socijalna politika (2003) tematski broj časopisa Financijska teorija i

praksa, br. 4.

Časopisi:

Revija za socijalnu politiku, 1994 – 2005.

Journal of European Social Policy, 1991- 2005.

International Review of Social Security, 1991. – 2005.

International Labour Review, 1990. – 2005.

Društvena istraživanja, 1992, broj 2, Socijalno stanovanje u Europi.





se kontinuirano usavršavati. (za više detalja vidi 4. poglavlje programa)

64

NAZIV PREDMETA: Suvremene teorije socijalne politike

NOSITELJI PREDMETA: Prof. dr. sc. Vlado Puljiz, prof. dr. sc. Siniša

Zrinščak


Izvorišta socijalne politike: ljudski altruizam, društvene vrijednosti, društveni procesi,

državni ustroj.

Modaliteti odnosa između društvenog razvoja i suvremenih socijalnih reformi.

Teorije socijalne politike: konzervativna, liberalna, socijaldemokratska, socijalistička,

radikalna, feministička, zelena, racionalnog izbora, postmodernistička.

Suvremene mijene osnovnih koncepata socijalne politike: autonomija, izbor, moralni

hazard, kolektivna akcija, komodifikacija i dekomodifikacija, održivi razvoj,

osnaživanje, pravednost, socijalna zaštita, socijalne usluge, supsidijarnost, zajednica.

Ovisnost o prijeđenom putu, institucionalizam i novi institucionalizam.

Modaliteti vladavine, razine vlasti i upravljanje socijalnom politikom.

Društveni i institucionalni preduvjeti socijalnih reformi.


Studenti će u ovom kolegiju steći osnovna znanja o konceptima socijalne politike,

njihovim suvremenim promjenama te osnovnim teorijskim perspektivama u

proučavanju socijalnih politika. Također će steći osnovna znanja o pretpostavkama

socijalnih reformi u različitim društvenim kontekstima. Znanja iz ovog kolegija

preduvjet su razumijevanju znanja koja će studenti dobiti u okviru drugih kolegija na

specijalističkom i doktorskom studiju socijalne politike.







65




Abrahamson, P. (2000.) Proizvodnja modela socijalne politike, Revija za socijalnu

politiku 7(1):79-93.

Arts, W., Gelissen, J. (2002.) Three worlds of welfare capitalism or more? A state-of-

the-art report, Journal of European Social Policy 12(2):137-158.

Berghman, J., Fourage, D. (1999.) Socijalna zaštita kao produktivan čimbenik, Revija

za socijalnu politiku 6(1):65-81.

Esping-Andersen, G. (2001.) Kakva socijalna država za 21. stoljeće?, Revija za

socijalnu politiku 8(3-4):309-323.

Green-Pedersen, C., Haverland, M. (2002.) The new politics and scholarship of the

welfare state, Journal of European Social Policy 12(1):43-51.

Pierson, C., Castles, F. G., (2000.) The Welfare State Reader. Polity Press.

Puljiz, V. (2001.) Hrvatska: od pasivne prema aktivnoj socijalnoj državi, Revija za

socijalnu politiku 8(1):1-18.

Stiglitz, J. E. (2002.) Zaposlenost, socijalna pravda i društveno blagostanje, Revija za

socijalnu politiku 10(2):217-234.

Zrinščak, S. (2000.) Skile i haribde socijalne sigurnosti, Revija za socijalnu politiku

7(3-4):229-243.


Alcock, P., Erskine, A., May, M., (2002.) The Blackwell Dictionary of Social Policy.

Blackwell Publishing.

Esping-Andersen, G. (1990.) The Three Worlds of Welfare Capitalism. Cambridge:

Polity Press.

Esping-Andersen, G. et al. (2002.) Why We Need a New Welfare State. Oxford

University Press.

Kennet, P. (ed.) (2004.) A Handbook of Comparative Social Policy. Edward Elgar.

66






67

NAZIV PREDMETA: Suvremeno Roditeljstvo

NOSITELJ PREDMETA: Doc. Dr. sc. Ninoslava Pećnik


• Roditeljstvo i djetinjstvo u suvremenom društvu. Implikacije Konvencije o

pravima djeteta, posebice djetetovih prava na sudjelovanje, za odnos roditelja i

djeteta. Modeli socijalizacije.

• Integrativni model odrednica i posljedica roditeljskog ponašanja.

• Roditeljske vrijednosti, stavovi i odgojni ciljevi. Doživljaj roditeljstva. Roditeljske

funkcije. Odrednice, učinci i vrste privrženosti. Međugeneracijski prijenos

roditeljstva.

• Roditeljski odgojni stilovi i njihov utjecaj na razvojne ishode kod djece.

• Internalizacija. Empirijski pokazatelji djelotvornosti roditeljskih postupaka.

• Pogledi djece i odraslih na dobro roditeljstvo.

• Izazovi roditeljstva u novim oblicima obiteljskih zajednica.

• Suvremeno majčinstvo i očinstvo. Usklađivanje roditeljske i radne uloge.

• Socijalni i individualni rizici za disfunkcionalno roditeljstvo. Činitelji zaštite.

• Mogućnosti podrške roditeljstvu na razini primarne prevencije. Razvoj roditeljske

kompetencije. Zaustavljanje tjelesnog kažnjavanja djece. Strategije osnaživanja

roditelja na razini sekundarne prevencije. Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj i u

inozemstvu.


Unutar kolegija razmatrat će se aktualni društveni utjecaji na očekivanja od i

obnašanje roditeljske uloge kao i društvenu podršku roditeljstvu.

Preispitat će se ishodišta, postavke i empirijska podrška suvremenom shvaćanju

‘dobrog roditeljstva’. Upoznat će se roditeljski postupci i obilježja odnosa roditelja i

djeteta koji su povezani s optimalnim razvojnim ishodima kod djece.

Usvojit će se integrativni model odrednica roditeljskog ponašanja i razumjeti njegove

implikacije za ciljeve i proces društvene podrške roditeljima. Upoznat će se različiti

oblici stručne podrške roditeljstvu na razinama primarne i sekundarne prevencije

zanemarivanja i zlostavljanja djece.

68



Nastava se izvodi putem interaktivnih predavanja te rasprava usmjerenih povezivanju

literature s praktičnim stručnim i/ili privatnim iskustvom. Provjeravat će se usvojeno

teorijsko znanje i njegova primjena u pripremi programa podrške roditeljstvu.


Čudina-Obradović, M. i Obradović, J. (2003) Potpora roditeljstvu: Izazovi i

mogućnosti. Revija za socijalnu politiku, 1, 45-68.

Konvencija o pravima djeteta. (2000.) Zagreb: Udruga za inicijative u socijalnoj

politici.

Pećnik, N. i Raboteg-Šarić, Z. (2005) Neformalna i formalna podrška

jednoroditeljskim i dvoroditeljskim obiteljima. Revija za socijalnu politiku, 1,

1-21.

Pećnik, N. (2003) Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Slap.

Poglavlja: Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece u obitelji, 81-114; Socijalni

kontekst zlostavljanja: roditeljska toplina i opća socijalna podrška, 115-133;

Predviđanje i sprečavanje međugeneracijskog prijenosa zlostavljanja, 225-243.

Raboteg-Šarić, Z.; Pećnik, N. i Josipović, V. (2003) Jednoroditeljske obitelji: Osobni

doživljaj i stavovi okoline. Zagreb : Državni zavod za zaštitu obitelji,

materinstva i mladeži.


Puljiz, V. i Bouillet D. (ur.) (2003.) Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni

zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Vijeće Europe (2005.) Eliminating corporal punishment: A human rights

imperative for Europe’s children. Stasbourg: Council of Europe.

Williams, F. (2004.) Rethinking families. London: Calouste Gulbenkian Foundation.

Buljan-Flander, G. i Karlović, A. (2004.) Odgajam li dobro svoje dijete? Savjeti za

roditelje. Zagreb: Marko M.

69

Good, P. (1995.) Kako pomoći klincima da si sami pomognu. Zagreb: Alinea.

Gordon, T. (1996.) Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić.

Juul, J. (1996.) Vaše kompetentno dijete. Zagreb: Educa.

Lalić, D., Mardešić, V., Nazor, M. i Šandrović-Mucalo, V. (1999.) Avanturizam

roditeljstva: adolescencija, prevencija. Split: Liga za borbu protiv narkomanije.

Odabrani radovi iz časopisa: Family Psychology, Journal of Marriage and the Family,

Parenting: Science and Practice, Child Development, Journal fo Community

Psychology, Journal of European Social Policy.


Pismeni i usmeni ispit


Po završetku kolegija studenti pismeno i anonimno evaluiraju sadržaj i izvođenje

nastave te pripremljenost nastavnika.

70

PODACI O NASTAVNICIMA ANGAŽIRANIM NA POSLIJEDIPLOMSKOM

SPECIJALISTIČKOM STUDIJU IZ SOCIJALNE POLITIKE:

Nastavnik Kolegiji Prof. dr. sc. Marina Ajduković Novi socijalni rizici Prof. dr. sc. Anđelko Akrap Demografski procesi i socijalna politika Prof. dr. sc. Stjepan Baloban Socijalni nauk Crkve prof. dr. sc. Gojko Bežovan • Sustavi socijalne politike,

• Civilno društvo i socijalna politika • Strateško planiranje u socijalnoj politici

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar Obiteljsko pravo - odabrana poglavlja Prof. dr. sc. Ivan Koprić Socijalna država, javna uprava i socijalne službe Prof. dr. sc. Jasminka Ledić Civilno društvo i socijalna politika Dr. sc. Katarina Ott Ekonomija javnog sektora / socijalne države Prof. dr. sc. Željko Pavić Socijalna država, javna uprava i socijalne službe Doc. dr. sc. Nina Pećnik Suvremeno roditeljstvo Prof. dr. sc. Željko Potočnjak Pravo socijalne sigurnosti Prof. dr. sc. Vlado Puljiz • Sustavi socijalne politike,

• Suvremene teorije socijalne politike • Demografski procesi i socijalna politika

Doc. dr. sc. Branka Sladović Franz

Djeca u skrbi

Dr. sc. Paul Stubbs Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model Dr. sc. Ana Štambuk Odabrana poglavlja iz gerontologije Prof. dr. sc. Jure Šimović Javne financije i socijalna sigurnost Doc. dr. sc. Zoran Šućur, • Sustavi socijalne politike

• Isključenost i koncepti socijalnog uključivanja Doc. dr. sc. Kristina Urbanc Osnaživanje osoba s invaliditetom Prof. dr. sc. Nenad Zakošek Politički sustavi i socijalna politika prof. dr. sc. Siniša Zrinščak

• Sustavi socijalne politike • Suvremene teorije socijalne politike • Hrvatska socijalna politika i europski socijalni

model

71

Prof. dr. sc. Marina Ajduković

ŽIVOTOPIS I ZNANSTVENO-NASTAVNA DJELATNOST Nositelj predmeta:

• Novi socijalni rizici

Ustanova u kojoj radi: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

E-mail adresa: [email protected]

Životopis:

Marina Ajduković rođena je 1958. godine u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Dvopredmetni studij psihologije (A predmet) i sociologije (B predmet) završila je 1980. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1982. godine magistrirala, a 1986. godine doktorirala iz područja psihologije. Od 1980. do 1985. godine radila je kao stručni suradnik u Zavodu za socijalni rad Republike Hrvatske. Od 1985. godine radi na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Studijski centar za socijalni rad. Predaje kolegije "Socijalni rad i delinkvencija", "Grupni tretman" i "Sudska psihologija". Sudjeluje u nastavi kao nositelj kolegija na Poslijediplomskom studiju iz psihologije pri Filozofskom fakultetu, Poslijediplomskom studiju iz kaznenopravnih znanosti pri Pravnom fakultetu i Poslijediplomskom studiju iz psihotraumatologije pri Medicinskom fakultetu. Voditeljica je poslijediplomskog studija "Teorija i metodologija socijalnog rada". Do sada je objavila više od 100 znanstvenih i stručnih radova, te 10 knjiga bilo kao jedini autor, koautor ili urednica. Sudjelovala je ili vodila veći broj znanstveno-istraživačkih projekta kao npr. "AIDS i mladi", "Psihosocijalni aspekti zlostavljanja i zanemarivanja djece", "Tamne brojke kriminaliteta mladih", "Modeli akcijskih i evaluacijskih istraživanja u socijalnom radu", "Psihoscijalne potrebe djece u dječjim domovima". Član je većeg broja domaćih i međunarodnih udruženja kao što je Hrvatsko psihološko društvo, Međunarodno udruženje za prevenciju zlostavljana i zanemarivanja djece, Europsko udruženje za pravo i psihologiju, Međunarodno udruženje škola za socijalni rad. Član je osnivač Društva za psihološku pomoć. U razdoblju 2001. do 2004. vodila je prvu edukaciju iz supervizije u Hrvatskoj.

Popis radova u razdoblju 2000. do 2004.

72

Knjige Ajduković, D. i Ajduković, M. (2000.) Mental health care of helpers. Zagreb:

Society for Psychological Assistance.

Ajduković, M. (2001.) (ur.) Nasilje nad djecom u obitelji. Zagreb: Vijeće za djecu RH.

Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2004.). (ur.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Ajduković, M. i Pavleković, G. (2004.) (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. II nadopunjeno izdanje.

Radovi

Ajduković, M. i Sladović, B. (2000.) Neka obilježja života djece u dječjim domovima. Dijete i društvo, 2 (2) 149-161.

Ajduković, M. i Delale, E.A. (2000.) Stil odgoja u obitelji kao činitelj rizika i zaštite u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 171-187.

Ajduković, M. (2000.) Mitovi i činjenice o nasilju nad ženama u RH. U: Zbornik radova Položaj žena u Republici Hrvatskoj, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Povjerenstvo Vlade RH za pitanje jednakosti spolova, 101-108.

Ajduković, M. (2000.) Ugrožen razvoj adolescenata u obitelji i zajednici. U: Zbornik radova Položaj adolescenata u obitelji. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 109-120.

Ajduković, M., Delale. E.A. i Družić, O. (2000) Mogućnosti psihoedukativnih radionica u razvoju otpornosti djece, U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 261- 274.

Ajduković, M. (2000.) Krizni događaj i kriza kao psihičko stanje. U: Arambašić, L. (ur.) Psihološke krizne intervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 33- 55.

Ajduković, M. (2000.) Individualna sažeta psihološka integracija traume. U: Arambašić, L. (ur.) Psihološke krizne intervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 149-162.

Arambašić, L. i Ajduković, M. (2000.) Sažeta psihološka integracija traume: Specifični grupni postupak u okviru kriznih intervencija, U: Arambašić, L. (ur.) Psihološke krizne intervencije. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć 121- 149.

73

Ajduković, M. i Ajduković, D. (2001.) Zbog čega je ugroženo mentalno zdravlje pomagača? U: Samec. T. i Slobodnjak, V. (ur.) Psihične traume v otroštvu in adolescenci. Ljubljana: Inštitut za psihologijo osebnosti, 60-63.

Ajduković, M. (2001.) Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja na psihosocijalni razvoj djece. Dijete i društvo, 3 (1-2), 59- 75.

Ajduković, M. (2001.) Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dijete i društvo, 3 (1-2), 161-171.

Ajduković, M. (2001.) Poslijediplomsko obrazovanje – pretpostavka razvoja socijalnog rada socijalnog rada u 21. stoljeću. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 8 (2), 135- 152.

Ajduković, M., Družić, O. i Muslić, Lj. (2001.) Evaluacija ishoda psihoedukativnog pristupa u jačanju mentalnog zdravlja djece u zajednicama povratka. U: Janković, J. i Bašić, J. (ur.) Prevencija poremećaja u ponašanju djece u lokalnoj zajednici. Zagreb: Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 149-166.

Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2001.) Supervizija psihosocijalnog rada kao specifični oblik podrške i pomoći socijalnim radnicima i drugim stručnjacima u sustavu socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 8 (2), 195- 215.

Ajduković, M. (2002.) Kako pretočiti iskustva u radu s djecom, stradalnicima rata u djelotvornu praksu s djecom u mirnodopskim uvjetima. Dijete i društvo, 161 – 173.

Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2003.) Razumijevanje sukoba. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 195 – 210.

Ajduković, M. (2003.) Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.) Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i obitelji, 239-274.

Ajduković, M. (2003.) Obrazovanje socijalnih radnika: Kako dalje?. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (1), 5- 19.

Ajduković, D. i Ajduković, M. (2003.) Systematic approcahes to early interventions in community affected by organized violence. U: R. Orner & U. Schnyder (Eds.) Reconstructing early interventions after trauma. Inovations in the care of survivors. Oxford: Oxford University Press.

Ajduković, M. i Cajvert, L. (2003.) The development of social work supervision in countries in transition: Reflections from Croatia and Bosnia-Herzegovina. Social Work in Europe, 10(2) 11-22.

Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2003.) Prevladavanje sukoba. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 211- 230.

Ajduković, M. (2003.) Pretpostavke konstruktivnog rješavanja problema i sukoba u procesu socijalne rekonstrukcije. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 231- 256.

Ajduković, M. (2003.) Socijalna akcija u zajednici. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 271 – 307.

74

Ajduković, M. (2003.) Grupni tretman. U: Biro, M. i Butollo, W. (ur.) Klinička psihologija. München: Katedra za kliničku psihologiju Ludwig Maximilianis Universität i Novi Sad: Futura publikacija, 322-333.

Pregrad, J. i Ajduković, M. (2003.) The development of supervision in Croatia. Supervision, 1/2003, 23- 26.

Ajduković, M. (2003.) Sudjelovanje mladih i mogućnost grupa za socijalnu akciju u prevenciji poremećaja u ponašanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Lokalna zajednica – izvorište nacionalne strategije prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, 31-42.

Majdak, M. i Ajduković, M. (2003.) Kako pripremiti studente socijalnog rada za kritičko mišljenje i djelovanje u području maloljetničke delinkvencije. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (1), 71-87.

Ajduković, M. (2004.) Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obitelji. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11 (1) 171-199.

Ajduković, M. i Ajduković, D. (2004.) Model evaluacije i učinci projekta "Uvođenje supervizije u sustav socijalne skrbi". Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11 (1) 5- 41.

Ajduković, M. (2004.) Pristupi zbrinjavanju djece bez odgovarajuće skrbi u Europi. Revija za socijalnu politiku, 11 (3-4), 299-320.

Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2004.) Samoprocjena ponašanja mladih u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 13 (6), 74, 1031- 1054.

Kvalificirajući radovi za kolegij "Novi socijalni rizici" Ajduković, M. i Pavleković, G. (2004.) (ur.) Nasilje nad ženom u obitelji. Zagreb:

Društvo za psihološku pomoć. II nadopunjeno izdanje.

Ajduković, M. (2004.) Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obitelji. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11 (1) 171-199.

Ajduković, M. (2003.) Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.) Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i obitelji, 239-274.

Ajduković, M. (2001.) Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dijete i društvo, 3 (1-2), 161-171.

Ajduković, M. (2001.) (ur.) Nasilje nad djecom u obitelji. Zagreb: Vijeće za djecu RH.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 14. svibnja 2002. izbrana u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora

75

Prof. dr. sc. Anđelko Akrap


• Demografski procesi i socijalna politika

Ustanova u kojoj radi: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Životopis:

Anđelko Akrap rođen je 1954. u selu Bisku, općina Sinj. Srednju školu i Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu.

Magistarski rad obranio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 1991. godine i doktorsku disertaciju, na istom fakultetu, 1997. godine. Od 1979. godine radio je na određeno vrijeme u više zagrebačkih srednjih škola, a od 1981. do 1992. godine radio je kao nastavnik ekonomske grupe predmeta u srednjoj Prehrambeno-tehnološkoj školi u Zagrebu.

Od 1992. zaposlen je na Ekonomskom fakultetu kao asistent na Katedri za ekonomsku teoriju, sociologiju i demografiju, od listopada 1997. kao docent a od lipnja 2001. kao izvanredni profesor na Katedri za demografiju.

Bio je član više radnih skupina za demografsku problematiku pri Vladi Republike Hrvatske kao i član Nacionalnog odbora za pripremu Međunarodne konferencije UN o stanovništvu i razvoju (održane u Kairu, 1994.), a trenutno je član Savjeta za populacijsku politiku pri Vladi RH.

Popis radova, 2000.-2005:

Akrap, A., Razvoj stanovništva općine Tomislavgrad 1948.-1991. U: Zbornik: Međunarodni znanstveni skup – Duvanjski kraj kroz povijest, Duvanjski zbornik, Naša ognjišta, Hrvatski institut za povijest, Zagreb - Tomislavgrad, 2000., str. 397.- 409. /

Akrap, A., Živić, D., Demografske odrednice i obilježja obiteljske strukture stanovništva Hrvatske, Društvena istraživanja 10 (4-5) Zagreb, 2001., str. 621.-654.

Akrap, A, Prostorni razmještaj stanovništva u Hrvatskoj. U: Pavletić, V. /priredio/, Hrvatska demografska i demostrateška drama, Knjižnica ''Kritika, sv. 2., ''Antun

76

Gustav Matoš'' d. d., Samobor – Udruga ''11 siječnja 1972.'', Zagreb 2002., str. 32.-70.

Akrap, A., Migracije Hrvata u posljednjem desetljeću 20. stoljeća. U: Klarić, J. /uredio/, Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini, Kroatenseelsorge in Deutschland, Frankfurt am Main, 2003., str. 23. - 56.

Akrap, A., Promjene u strukturama fertilnog kontingenta u Hrvatskoj 1971.-2001. U: Zbornik ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 2003., str. 105.- 128.

Akrap, A., Činitelji kretanja broja sklopljenih brakova u Hrvatskoj od 1961. do 2002. godine. U: Zbornik radova Annales Pilar, Zagreb, 2004., str. 119.-144.

Akrap, A., Demografski okviri ponude radne snage u Hrvatskoj u srednjoročnom razdoblju. U: Ekonomska politika Hrvatske u 2005., Hrvatsko društvo ekonomista, Opatija 2004., str. 345.-359.

Akrap, A., Zapošljavanje u inozemstvu i depopulacija seoskih naselja, Društvena istraživanja 13 (4-5), Zagreb, 2004.

POGLAVLJA U KNJIGAMA

Akrap, A., Obitelj u Hrvatskoj nakon demografskog sloma: stanje i perspektive. U: Baloban, S./ uredio/, Hrvatska obitelj na prekretnici., Centar za promicanje socijalnog nauka crkve, Glas Koncila, 2001., str. 53.-108.

Akrap, A., Regionalne i naseljske značajke vitalnih procesa u hrvatskom seoskom stanovništvu. U: Štambuk, M., Rogić, I., Mišetić, A. /uredili/, Prostor iza, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2002., str. 57.-90.

Akrap, A., Gelo, J., Stanovništvo i gospodarski razvoj. U: Družić, I. /uredio/, Hrvatski gospodarski razvoj, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Politička kultura, Zagreb, 2003., str. 23. – 55

KNJIGA

Akrap, A. /uredio/, Činitelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2003.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija:

• Svi radovi navedeni u gornjem popisu

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: Lipanj 2001. u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor.

77

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban

ŽIVOTOPIS I ZNANSTVENO-NASTAVNA DJELATNOST Nositelj predmeta: red. prof. dr. sc. Stjepan Baloban

• Socijalni nauk Crkve

Ustanova u kojoj radi: Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Životopis:

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban je redoviti profesor socijalnog nauka Crkve i moralne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pročelnik je Katedre socijalnog nauka Crkve na istom Fakultetu.

Nakon doktorata iz moralne teologije koji je postigao u Rimu (1988.) uglavnom se bavi socijalnom problematikom na osnovu socijalnog nauka Crkve. Pod tim vidom je objavio većinu svojih znanstvenih i stručnih radova. Nakon smrti prof. ddr. Marijan Valković (3. 12. 2000.) vodio je projekt ‘Kako Hrvati vjeruju i žive’ (203001) do završetka projekta. Od prosinca 2002. vodi novi projekt: Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu (0203007). Voditelj je projekta 'Praćenje siromaštva u Hrvatskoj' (2003.-2005. – Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas).

Član je nekoliko međunarodnih društava njemačkog govornog područja iz socijalne etike i moralne teologije u čijem radu povremeno sudjeluje. Inicirao je osnivanje Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, čiji je pročelnik od 1996. godine do 2004. godine.

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu sudjeluje u poslijediplomskom studiju te vodi više kandidata za magisterij i doktorat.

Popis radova, 2000.-2005: I. Knjige

Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004., str. 139. Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj (uredio), Centar za promicanje socijalnog

nauka Crkve-Glas Koncila, Zagreb, 2000., str. 224. Gospodarsko-socijalni izazovi u tranzicijskim zemljama. Wirtschaftlich-soziale

Herausforderungen in den Reformländern, (uredio), (hrvatski i njemački),

78

Ivo Pilar – Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2001., str. 189+216.

Hrvatska obitelj na prekretnici, (uredio), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve-glas Koncila, Zagreb, 2001., str. 280.

Socijalna budućnost Hrvatske- Kršćani, nacija, politika, Europa, (uredio), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – Glas Koncila, Zagreb., 2002., str. 228.

Hrvatski identitet u Europskoj uniji, (uredio), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve-Glas Koncila, Zagreb, 2003., str. 240.

O dostojanstvu čovjeka i općem dobru, (uredili Stjepan Baloban-Gordan Črpić), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2003., str. 101.

O solidarnosti i supsidijarnosti u hrvatskom društvu, (uredili Stjepan Baloban – Gordan Črpić), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve – Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004., str. 128.

Hrvatska na putu europskih integracija, (uredili Stjepan Baloban – Gordan Črpić), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve- Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004., str. 87.

Herausforderung Europa. Die Christen im Spannungsfeld von nationaler Identität, demokratischer Gesellschaft und politischer Kultur, (Hrsg. Stjepan Baloban – Anton Rauscher), Akademie für Politik und Zeitgeschehen, München, 2004., str. 135.

Kultura nedjelje i dostojanstvo radnika, (uredili Stjepan Baloban – Gordan Črpić), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve- Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2005.

II. Članci a. Izvorno-znanstveni radovi Spolnost – odnos prema seksualnom ponašanju (koautorstvo s G. Črpićem), u:

Bogoslovska smotra LXX (2000), br. 2, str. 395-419. Dostojanstvo čovjeka i rad (koautorstvo s S. Zrinščak i G. Črpić), u:

Bogoslovska smotra LXX (2000), br. 2, str. 443-470. Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve, u: Bogoslovska smotra LXX (2000),

br. 3-4, str. 657-680. Socijalna uloga Kćeri milosrđa u svijetu siromaha, u: E. Barbarić, K. Knezović,

V. Kustura (uredile), Teološki apsekti Božjeg očinstva u životu i djelu Marije Propetog Isusa Petković, Zagreb, 2000., str. 151-169.

Die Bedeutung der Sozialprinzipien im Transformationsprozess postkommunistischer Gesellschaften, u: A. Baumgartner-G. Putz (uredili), Sozialprinzipien. Leitideen in einer sich wandelnden Welt, Salzburger

79

Theologische Studien 18, Tyrolia Verlag, Innsbruck-Wien, 2001., str. 184-198.

Socijalna budućnost Hrvatske: rad-supsidijarnost-solidarnost, u: S. Baloban (uredio), Socijalna budućnost Hrvatske. Kršćani, nacija, politika, Europa, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve-Glas Koncila, Zagreb, 2002., str. 59-82.

Forgivness Between the Burden of the Past and Challenge of the Future, u: S. Rebeka Anić-I. Milanović Litre (uredili), Forgiveness and reconciliation – a challenge to the Church and society, Collection of Papers from the International Conference Zagreb, 9-13 May, 2001., Caritas Croatia- Francisan Institute for the Culture of Peace, Zagreb-Split, 2002., str. 96-110.

Oproštenje između opterećenja prošlosti i izazova budućnosti, u: S. Rebeka Anić-I. Milanović Litre (uredili), Oprost i pomirenje – izazov Crkvi i društvu. Zbornik radova s međunarodne konferencije, Zagreb, 9-13. svibnja 2001., Hrvatski Caritas – Franjevački institut za kulturu mira, Zagreb - Split, 2002., str. 90-103. (isti tekst kao i u prethodnom članku samo na hrvatskom jeziku).

Social Teaching of the Church in Croatia, u: Disputatio philosophica. International Journal on Philosophy and Religion, 1/2002., str. 73-90.

Kriza zakonitosti I potreba za etikom u Hrvatskoj, u: V. Dugalić (uredio), Spe et labore. Zbornik u čast mons. Dr. sc. Marina Srakića, biskupa đakovačkog i srijemskog, Teologija u Đakovu, Đakovo, 2003., str. 405-422.

Suodgovornost za zaštitu čovjekove okoline, u: V. Pozaić (uredio), Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori. Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, FTI, Zagreb, 2004., str. 177-202. (samo dijelom prerađen članak, koji je već prije objavljen i u bibliografiji spomenut).

b) Pregledni Marijan Valković. Nastavno-znanstveni opus (1965-1998.), u: Bogoslovska

smotra LXX (2000), br. 3-4, str. 909-917. Kršćanska solidarnost i hrvatski Domovinski rat, u: J. Jurčević (uredio), Vukova

’91, značenje, vrednote, identitet, Ivo Pilar, Zagreb, 2000., str. 53-67. Kršćansko nadahnuće političko-gospodarskih odnosa u suvremenom svijetu, u:

Diacovensia. Teološki prilozi VIII (2000), br. 1, str. 89-100. Oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u društvu i u Crkvi, u: Vijeće za laike

HBK, Đ. Hranić (uredio), Mogućnost organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj. Simpozij hrvatskih vjernika laika, Osijek, 5.-6. listopada 2001., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 393-403.

Opredjeljenje za život vodi u sigurniju budućnost, u: V. Pavletić (uredio), Hrvatska demografska i demostrateška drama, “Antun Gustav Matoš” d.d. Samobor – Udruga “11. siječnja 1971.”, Zagreb, Zagreb, 2002., str. 230-238.

80

c) Stručni Svećenik i socijalno djelovanje Crkve, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske

biskupije, CXXVIII (2000), br. 6, str. 393-398. Iskrenost kršćana političara mora se mjeriti prema vjernosti temeljnim kriterijima o

kojima govori socijalni nauk Crkve, u: Kvarnerski vez, 4(2000), br. 7-8, str. 2-3.

Medicinska sestra u službi dostojanstva čovjeka, u: Sestrinski glasnik, VI (2000), br. 4, str. 44-47.

Socijalni nauk Crkve u katehizaciji upućuje na opće dobro, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske biskupije CXXX (2002), br. 1, str. 16-18.

Wege der Versöhnung und Vergebung in Kroatien, u: H. Pribyl-H. Renöckl (uredili), Neues (Mittel-) Europa. Chancen und Probleme der EU- Erweiterung in christlich-sozialethischer Perspektive, Biblos-Verlag-Echter-Verlag, Wien-Tarnow-Würzburg, 2003., str. 203-207.

Dostojanstvo čovjeka u hrvatskom zdravstvu, u: Sestrinski glasnik VIII (2002), br. 6, str. 18-21.

Smisao odricanja u potrošačkom društvu, je li zdravo odricati se?, u: Glasnik Hrvatskoga katoličkoga liječnikog društva XIII (2003), br. 4, str. 15-18.

La non credenza in Croazia, u: Culture e fede- Cultures et foi- Cultures and faith- Culturas y fe, Pontificuim Consilium de Cultura, Civitas Vaticana XI (2003), bor. 4, str. 302-306.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija: Baloban, S. (1997.) Etičnost i socijalnost na kušnji. Socijalna problematika u

Hrvatskoj, Zagreb: KS.

Baloban, S., Rimac, I. (1998.) Povjerenje u institucije u Hrvatskoj, u: Bogoslovska smotra 68,4:663-672.

Baloban, S. (1998.) Socijalni nauk Crkve: izazov i poticaj, u: Baloban, S. (ur.) Socijalni nauk Crkve u hrvatskom društvu, Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, str. 13-28.

Zrinščak, S., Baloban, S., Črpić, G. (2000.) Dostojanstvo čovjeka i rad, u: Bogoslovska smotra 70,2:443-470.

Baloban, S. (2000.) Socijalna (ne)osjetljivost hrvatske Crkve, u: Bogoslovska smotra 70,3-4:657-680.

Baloban, S. (2000.) Kršćanska solidarnost i hrvatski Domovinski rat, u: Jurčević, J. (ur.) Vukovar 91’, značenje, vrednote, identitet, Zagreb: Ivo Pilar, 53-67.

Baloban, S. (2001.) Die Bedeutung der Sozialprinzipien im Transformationsprozess postkommunistischer Gesellschaften, in: Baumgartner Alois – Putz Gertrud (Hg.), Sozialprinzipien, Leitideen in einer sich wandelnden Welt, Salzburger Theologische Studien, 18, Tyrolia, Innsbruck-Wien, 184-198.

81

Baloban, S. (2004.) Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj, Zagreb: KS

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: Znanstveno – nastavno zvanje redovitog profesora: 14. rujna 2004. godine

82

Prof. dr. sc. Gojko Bežovan

ŽIVOTOPIS I ZNANSTVENO-NASTAVNA DJELATNOST

Nositelj predmeta:

• Sustavi socijalne politike

• Civilno društvo i socijalna politika

• Strategijsko planiranje u socijalnoj politici



Životopis: Rođen sam 27. siječnja 1958. godine u Runovićima, općina Imotski. Osnovnu

školu završio sam u Runovićima, a gimnaziju u Imotskom. Studij politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu diplomirao sam 1981. godine. Studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu apsolvirao sam 1984. godine. Na studiju sociologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu polazio sam postdiplomski studij i 1987. godine magistrirao sam obranivši radnju pod naslovom “Stambena politika i zadovoljavanje stambenih potreba mladih radnika”. Tijekom 1990. godine polazio sam postdiplomski studij na Institute of Housing Policy, Rotterdam, Nizozemska. Kao najbolji student u klasi dobio sam pozivnicu za znanstveno usavršavanje na ovoj instituciji koju zbog rata nisam realizirao. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Društvena struktura i stambena politika- aspekti privatnih inicijativa u stambenom zbrinjavanju” obranio sam 1990. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Po završetku studija, krajem 1981. godine zapošljavam se u Tehničkoj vojnoj akademiji u Zagrebu kao suradnik u nastavi. Početkom 1984. godine zapošljavam se u Zavodu za samoupravljane u Zagrebu i bavim se empirijskim istraživanjima u području socijalne politike. Krajem 1990. godine zapošljavam se na mjestu tajnika Saveza stambenih zadruga Hrvatske. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1991. godine izabran sam u znanstveno-istraživačko zvanje znanstveni suradnik. U listopadu 1992. izabran sam za docenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 4. ožujka 1993. godine zaposlen sam na Pravnom fakultetu u Zagrebu u zvanju docenta, od 1998. u zvanju izvanrednog profesora, a 2004. postajem redoviti profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Sa više od 80 predavanja i priopćenja sudjelovao sam na domaćim i međunarodnim konferencijama, te sam se u više navrata stručno usavršavao u inozemstvu: Indiana University Center on Philanthropy (1994.), Oslo Summer School “Comparative Welfare State Research” (1995.), European Centre for Social Welfare Policy and Research (Beč, 1999.), London School of Economics, Centre for Civil Society (2002.), Centre for Voluntay Action Studies, Collaraine, University of Ulster (2002.), Metropolite Research Institute, Budimpešta (2002.).

83

Sudjelovao sam u brojim društvenim istraživanjima i stručnim projektima: Indeks civilnog društva u Hrvatskoj, Efficient and Democratic Governance in a Multi-Level Europe, Reforma sustava stambene politike u Hrvatskoj, Reforma sustava socijalne politike u Hrvatskoj, Decentralizacija socijalne politike, Socijalna odgovornost gospodarstva, Razvoj zakladništva u Hrvatskoj, Rad na projektima razvojnih strategija Hrvatske- Hrvatska u 21. stoljeću, itd.

Osnivač sam i predsjednik Centra za razvoj neprofitnih organizacija, a od 1999. – 2004., član upravnog odbora organizacije CIVICUS in Europe- The World Alliance for Citizens Participation. U razdoblju od 2000. – 2004., bio sam član Savjeta za socijalnu politiku Ministarstva rada i socijalne skrbi. Od 2003. godine poslovni sam tajnik Hrvatskog saveza stambenih zadruga. Također, predavač sam na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske te član uredništva više znanstvenih časopisa.

Popis radova, 2000.-2004. Stambena politika, u: Vlado Puljiz i drugi, Sustavi socijalne politike, Zagreb, Studijski

centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2000. str. 189-217.

Neprofitni sektor i socijalna politika, u: Vlado Puljiz i drugi, Sustavi socijalne politike, Zagreb, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2000. str. 219-244.

Može li socijalno odgovorno gospodarstvo doprinijeti prevladavanju krize, u: V. Veselica i dr. ur., Ekonomska politika u 2003. Hrvatsko društvo ekonomista, Opatija 2002. str. 207-221.

Civilno društvo kao okvir socijalne akcije, u: D. Ajduković, ur., Socijalna rekonstrukcija zajednice: psihološki procesi, rješenje sukoba i socijalna akcija, Zagreb, Društvo za psihološku pomoć, 2003., str. 53-78.

The Legislative Framework for local self-government Units' Housing Policy, u: Koprić, I. (ed.) Legislative Framework for Decentralisation in Croatia, Zagreb, Faculty of Law, Croatian Law Centre, 2003., str. 209-220.

Forms of Co-operation between Private Non-profit Organisations and Local Self-government Units, Koprić, I. (ed.) Legislative Framework for Decentralisation in Croatia, Zagreb, Faculty of Law, Croatian Law Centre, 2003., str. 221-231.

Amoralni familizam kao prepreka ostvarenju načela supsidijarnosti u hrvatskom društvu, u: S. Baloban, G. Črpić, O solidarnosti i supsidijarnosti u hrvatskom društvu, Kršćanska sadašnjost, Centar za socijalni nauk Crkve, 2003., str. 59-84.

The non-profit sector in Croatia, in: Hyatt, J. (ed.) An Introduction to the Non-Profit Sector in the Balkans, CAF: London, 2000, str. 81-92.

Croatian Civil Society: On the Pathway to becoming a Legitimate Public Actor, Working papers, CIVICUS, 2001.

Civilno društvo u Hrvatskoj: na putu ka pravu javnosti, u: N. Starc (ur.) Izvješće o društvenom razvoju- Hrvatska 2001., Ekonomski institut Zagreb, Zagreb, 2001, str. 35-44

84

Mogućnosti razvoja modela kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, 2000, 7: 289-298.

Zakonski okvir djelovanja jedinica lokalne samouprave u stambenoj politici, Hrvatska javna uprava, 2000, 2: 243-257.

Oblici suradnje privatnih neprofitnih organizacija i jedinica lokalne samouprave, Hrvatska javna uprava, 2: 437-449.

Mogućnosti decentralizacije u socijalnoj politici i nove uloge lokalnih vlasti, (koautorstvo S. Zrinščak) Revija za socijalnu politiku, 2001, 8: 239-258.

Pravci budućeg razvitka sustava socijalne pomoći i socijalne skrbi Republike Hrvatske, (koautorstvo, V. Puljiz i drugi) Revija za socijalnu politiku, 2001, 8: 291-299.

Zakonski, kulturni i politički okvir za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, 2003, 10: 23-44.

Preispitivanje okvira i potencijala za razvoj kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj, Socijalna ekologija, 2003: 87-108.

Vrednote civilnog društva u Hrvatskoj, Nova prisutnost, 2003: 233-251.

Socijalna odgovornost gospodarstva i iskustva u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 2002, 33:17-32.

Zaklade i dosezi razvitka u Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2002, 52: 619-649.

Struktura civilnog društva u Hrvatskoj, Politička misao, 2002, 39: 63-87.

Indikatori razvijenosti civilnog društva u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, 2003, 12: 495-518.

Razvoj organizacija civilnog društva kao pretpostavka uspješne reforme socijalne države u Hrvatskoj, Politička misao,2003, 40: 72-91.

Croatian Civil Society on the Pathway to becoming a Legitimate Public Actor, Družboslovne razprave, 2003, 42: 123-143.

Utjecaj organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 2003, 34: 127-142.

(Koautorstvo sa Z. Frohlich i M. M. Tepuš) Strategija stambene politike Grada Zagreba. Zagreb: CERANEO, 2004.

Stambena prava u Hrvatskoj i problemi njihova ostvarivanja, Revija za socijalnu politku, 2004., 11:89-106.

Civilno društvo. Zagreb: Globus, 2004.

Standard stanovanja u Zagrebu kao razvojini resurs, Revija za socijalnu politku, 2005., 12:

(Koautorstvo s V. Puljiz, S. Zrinščak i Z. Šućur) Socijalna politika. Povijest, sustavi, pojmovnik. Zagreb: Pravni fakultt u Zagrebu, 2005.

Kvalificirajući radovi za izvođenje nastave iz predmeta “Strategijsko planiranje u socijalnoj politici” – izbor iz bibliografije poslje 2000. godine:

85




(Koautorstvo sa Z. Frohlich i M. M. Tepuš) Strategija stambene politike Grada Zagreba. Zagreb: CERANEO, 2004.

Standard stanovanja u Zagrebu kao razvojini resurs, Revija za socijalnu politku, 2005., 12:

Kvalificirajući radovi za izvođenje nastave iz izbornog predmeta “Civilno društvo i

socijalna politika” (s J. Ledić) – izbor iz bibliografije poslje 2000. godine: Zakonski, kulturni i politički okvir za razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, Revija za

socijalnu politiku, 2003, 10: 23-44.

Vrednote civilnog društva u Hrvatskoj, Nova prisutnost, 2003: 233-251.

Socijalna odgovornost gospodarstva i iskustva u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 2002, 33:17-32.

Zaklade i dosezi razvitka u Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2002, 52: 619-649.

Struktura civilnog društva u Hrvatskoj, Politička misao, 2002, 39: 63-87.

Indikatori razvijenosti civilnog društva u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, 2003, 12: 495-518.


Croatian Civil Society on the Pathway to becoming a Legitimate Public Actor, Družboslovne razprave, 2003, 42: 123-143.

Utjecaj organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, Revija za sociologiju, 2003, 34: 127-142. Civilno društvo. Zagreb: Globus, 2004.

Kvalificirajući radovi za izvođenje nastave iz predmeta “Sustavi socijalne politike“ (sa V.

Puljizom, Z. Šućurom i S. Zrinščakom) – izbor iz bibliografije poslje 2000. godine: (Koautorstvo s V. Puljiz, S. Zrinščak i Z. Šućur) Socijalna politika. Povijest, sustavi,

pojmovnik. Zagreb: Pravni fakultt u Zagrebu, 2005.

Stambena prava u Hrvatskoj i problemi njihova ostvarivanja, Revija za socijalnu politku, 2004., 11:89-106.

Civilno društvo. Zagreb: Globus, 2004.


86


Zakonski okvir djelovanja jedinica lokalne samouprave u stambenoj politici, Hrvatska javna uprava, 2000, 2: 243-257.

Oblici suradnje privatnih neprofitnih organizacija i jedinica lokalne samouprave, Hrvatska javna uprava, 2: 437-449.



Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: izabran u zvanje redovitog profesora 13. srpnja 2004. godine.

87

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar


• Obiteljsko pravo - odabrana poglavlja



Životopis:

Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, redoviti je profesor obiteljskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Predstojnica je Katedre za obiteljsko pravo i predstojnica Zavoda za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. Od 1987. godine sustavno se bavi istraživanjem prava djeteta. Sudjeluje na nekoliko znanstvenih projekata (npr. "Novi hrvatski pravni sustav", "Suvremeno hrvatsko obiteljsko pravo" itd.).

Članica je različitih Vladinih radnih skupina (npr. za izradu Obiteljskog zakona, za izradu propisa o dječjem pravobranitelju, za pripremu, praćenje i sudjelovanje Republike Hrvatske u aktivnostima u svezi s održavanjem Svjetskog sastanka o djeci, delegacije za obranu izvješća RH o pravima djece, itd.).

Redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim skupovima s vlastitim priopćenjima, a članica je i različitih udruga pravnika te različitih povjerenstava. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu

U poslijediplomskoj nastavi sudjeluje kao predavač iz kolegija Odabrani instituti obiteljskog prava na Poslijediplomskom studiju za znanstveno usavršavanje iz građanskopravnih znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu, na Poslijediplomskom studiju iz Europskog privatnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu te na još dva poslijediplomska studija (na Medicinskom i Filozofskom fakultetu).

Popis radova, 2000.-2005: Dijete – žrtva i svjedok u kaznenom postupku (suautorstvo s D. Kocijan-Hercigonja),

Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 7, 2000, 1, 221-230.

Pravne dvojbe o pobačaju – pravo, sloboda ili zlouporaba prava, u: Prenatalna dijagnostika i terapija, ur. A. Kurjak, A. Stavljenić-Rukavina i K. Pavelić, izdr. Tonimir, Varaždinske toplice, 2000, str. 425-432.

Obiteljskopravni mehanizmi zaštite djece od zlouporabe sredstava ovisnosti i zlostavljanja, Medicinski i pravni mehanizmi za zaštitu djece od zlouporabe

88

sredstava ovisnosti i zlostavljanja, ur. Dragica Kozarić-Kovačić, Zagreb, 2001, 35-47.

Monitoriranje prava djeteta na slobodno izražavanje vlastitog mišljenja, Udruga za inicijative u socijalnoj politici, Centar za prava djeteta, Zagreb, 2001.

Obiteljsko pravo (suautorstvo s M. Alinčić i dr.), Zagreb, 2001., 510. str.

Protokoli uz Konvenciju o pravima djeteta, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 52, 2002, 2, 319-348.

Zastupanje djece i postupovna prava djeteta pred sudskim i upravnim tijelima u obiteljskopravnih stvarima, Hrvatska pravna revija, II, 2002, 10, 46-53.

Komentar Obiteljskog zakona, (suautorstvo s M. Alinčić i dr.), II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine,Zagreb, 2002.

Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – nov prilog promicanju dječjih prava, u: N. Gavella, M. Alinčić, D. Hrabar, I. Gliha, T. Josipović, A. Korać, M. Baretić, S. Nikšić, Europsko privatno pravo, izd. Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo – Poslijediplomski studij za znanstveno usavršavanje iz građanskopravnih znanosti, Zagreb, 2002, str. 329-342.

Status imovine bračnih drugova – neka pitanja i dvojbe- , Godišnjak 9, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, 2002, str. 43-62.

Pravni status djeteta kao pacijenta, Dijete i društvo, 4, 2002, 3-4, 399-415.

Zastupanje djece i postupovna prava djeteta pred sudskim i upravnim tijelima u obiteljskopravnih stvarima, Hrvatska pravna revija, II, 2002, 10, 46-53.

Status imovine bračnih drugova – neka pitanja i dvojbe- , Godišnjak 9, Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, 2002, str. 43-62.

Pravni status djeteta kao pacijenta, Dijete i društvo, 4, 2002, 3-4, 399-415.

Što je s podrijetlom djeteta ako mater non semper certa est, u: Obiteljski zakon – novine, dvojbe i perspektive, Narodne novine, Zagreb, 2003, str.23-34.

Roditeljska skrb u svjetlu izmijenjene nadležnosti, u: Obiteljski zakon – novine, dvojbe i perspektive, Narodne novine, Zagreb, 2003, str. 35-60.

Obiteljskopravni osvrt na Zakon o nasljeđivanju, Hrvatska pravna revija, III, 2003, 6, str. 74-84.

Pravni aspekti humane reprodukcije, u: A. Kurjak i suradnici, Ginekologija i perinatologija I.,Tonimir, Varaždinske Toplice, 2003, str. 286-290.

Primjena obiteljskopravnih mjera za zaštitu dobrobiti djece te zasnivanje posvojenja bez pristanka roditelja – istraživanje iskustva iz prakse (suautorstvo s A. Korać), Zagreb, 2003, 149 str.

Obiteljsko pravo s matičarstvom, (suautorstvo s A. Korać), Narodne novine, Zagreb, 2003, 327. str.

Obiteljski zakon, tekst zakona s napomenama, uputama i sudskom praksom, (suautorstvo s M. Alinčić i dr.), Narodne novine, Zagreb, 2004.

Stavovi studenata medicine i prava o zanimanju liječnik (suatorstvo s I. Bakran i L. Brajković), u: Liječnik i javnost, Knjiga izlaganja na IV. Proljetnom bioetičkom simpozijju Hrvatskog liječnikog zbora, Zagreb, 4. lipnja 2004., str. 31-36.

89

Uloga centra za socijalnu skrb u ostvarivanju roditeljske skrbi, «Uloga socijalnog rada u zaštiti djece», Zbornik radova Simpozija socijalnih radnika, 1-3. lipnja 2004, str. 14-23.

O opstojnosti teze o Obiteljskom zakonu kao neorganskom zakonu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 54, 2004, 1, 225-234 (prethodno znanstveno priopćenje)

Retroaktivnost i stečena prava prema obiteljskom zakonu, Hrvatska pravna revija, 2005, 5, str.38-46.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija: Hrabar, D. (1989.) Prava djece kao prava čovjeka, Naša zakonitost 7-8, str. 865-873.

Hrabar, D. (1999.) Djeca - obitelj - pravo, Pomak prema boljem ili odmak od zastarjelog?, u: Obitelj u suvremenom društvu, Zbornik radova, Zagreb, str. 135-146.

Hrabar, D. (1994.) Dijete - pravni subjekt u obitelji, Zagreb.

Hrabar, D. (1999.) Facing family violence - a family law answer to the children's protection, in: Martinus Njihoff (ed.): The International Survey of Family Law 1997. Boston, London: Publishers the Hague, 127-135.

Hrabar, D., Uloga centra za socijalnu skrb u ostvarivanju roditeljske skrbi, u: Uloga socijalnog rada u zaštiti djece, Zbornik radova Simpozija socijalnih radnika, 1-3. lipnja 2004, str. 14-23.

Hrabar, D., Primjena obiteljskopravnih mjera za zaštitu dobrobiti djece te zasnivanje posvojenja bez pristanka roditelja – istraživanje iskustva iz prakse (suautorstvo s A. Korać), Zagreb, 2003, 149 str.

Hrabar, D., Roditeljska skrb u svjetlu izmijenjene nadležnosti, u: Obiteljski zakon – novine, dvojbe i perspektive, Narodne novine, Zagreb, 2003, str. 35-60.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: listopad 2001.

90

Prof. dr. sc. Ivan Koprić


• Socijalna država, javna uprava i socijalne službe


E-mail adresa: [email protected]; [email protected]

Životopis:

Prof. dr. sc. Ivan Koprić, izvanredni je profesor javne uprave i upravne znanosti Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bio je prodekan Pravnog fakulteta u Zagrebu u akademskim godinama 2001/02. i 2002/03. te tajnik poslijediplomskog studija upravno-političkih znanosti u razdoblju 1995-2001. Obnašao je i neke javne funkcije. Član Tajništva Instituta za javnu upravu iz Zagreba od 2000. te urednik bibilioteke Suvremena javna uprava Društvenog veleučilišta u Zagrebu. Sudjelovao u dvanaest istraživačkih, policy i stručnih projekata kao istraživač, voditelj dionica ili voditelj projekata. Priopćenjima je sudjelovao na šesnaest znanstveno-stručnih skupova, domaćih i međunarodnih, od kojih je neke organizirao i vodio. Član je nekoliko stručnih udruga. Kao nastavnik dodiplomskih sveučilišnih i stručnih studija kao i poslijediplomskih studija djeluje na Pravnom fakultetu u Zagrebu (pravni studij, studij socijalnog rada, stručni porezni studij te poslijediplomski studij upravno-političkih znanosti), Društvenom veleučilištu u Zagrebu (stručni upravni studij), Pravnom fakultetu u Osijeku (poslijediplomski studij Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave) i Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (poslijediplomski studij Hrvatski politički sustav i upravljanje). Održava nastavu iz predmeta Upravna znanost, Nauka o upravi, Uvod u proučavanje uprave, Organizacija uprave i socijalnih službi, Lokalna samouprava, Ustrojstvo državne uprave, Teorije javne uprave, Upravljanje procesom decentralizacije, Sustav javne uprave, Poredbeni upravni sustavi i Sociologija uprave. Kao gostujući nastavnik povremeno drži nastavu na poslijediplomskom studiju Javna uprava Pravnog fakulteta u Ljubljani. Objavio je jednu samostalnu knjigu, a jedna mu je prihvaćena za objavljivanje, kao i pet knjiga u suautorstvu. Kao urednik pripremio je za objavljivanje 6 knjiga. Autor je 24 znanstvena rada te pedesetak stručnih radova, prikaza, javnih rasprava i ostalih radova.

Popis radova, 2000.-2005: A) Knjige Legislative Frameworks for Decentralisation in Croatia (editor), 2003, Zagreb:

Faculty of Law University of Zagreb and Croatian Law Centre,

91

Modernizacija hrvatske uprave (priredio), 2003, Zagreb: Društveno veleučilište u Zagrebu,

Modernisation of Croatian Public Administration (editor), 2003, Zagreb: Faculty of Law University of Zagreb and Konrad Adenauer Stiftung,

Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj 1990-2004. – izbor članaka, 2005, Zagreb: Društveno veleučilište u Zagrebu (prihvaćeno za objavljivanje).

B) Članci

Kriza socijalne države, reforme javne uprave i hrvatsko upravno osoblje, Hrvatska javna uprava, vol. 2, br. 1/2000, str. 25-82 (suautor Gordana Marčetić).

Local Government in Croatia (suautori Stjepan Ivanišević, Jasna Omejec i Jure Šimović), u Stabilization of Local Governments, (ed. Emilia Kandeva), Budapest: Local Government and Public Service Reform Initiative, Open Society, str. 179-240, 2001.,

Uloga županija u hrvatskom sustavu lokalne samouprave i uprave 1990-ih i perspektive regionalizacije nakon Promjena Ustava iz 2000. godine, Hrvatska javna uprava, vol. 3, br. 1/2001, str. 63-87.

Državna uprava i lokalna samouprava u Hrvatskoj 1990-2001. - vladavina prava ili politike?, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 51, br. 6/2001, str. 1275-1295.

Okviri, naglasci i perspektive aktualne decentralizacije u Hrvatskoj, Hrvatska javna uprava, vol. 3, br. 3-4/2001, str. 411-454.

Temeljni prijedlozi povodom nove regulacije statusa lokalnih službenika u Hrvatskoj, Hrvatska javna uprava, vol. 3, br. 2/2001, str. 283-329 (suautori Gordana Marčetić, Helena Masarić, Dragan Medvedović).

Local Government Development in Croatia. Problems and Value Mix, u Local Democracy in Post-Communist Europe (eds. Harald Baldersheim, Michal Illner, Hellmut Wollmann), Opladen: Leske & Budrich, str. 181-210, 2003. Izmjenjeno, na hrvatskom jeziku: Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj, Javna uprava (Ljubljana), vol. 38, br. 2/2002, str. 207-232,

Widening the Scope of Local Self-government Powers and Narrowing Central Government Supervision, u Legislative Frameworks for Decentralisation in Croatia (ed. Ivan Koprić), Zagreb: Faculty of Law University of Zagreb and Croatian Law Centre, 2003. Isto kao: Proširenje lokalnog samoupravnog djelokruga i sužavanje nadzora središnjih državnih organa, Hrvatska javna uprava, vol. 2, br. 3/2000, str. 391-436,

Approximation of Legislation and the Elaboration of the Professional Basis of the Decentralisation Process in Croatia, u Legislative Frameworks for Decentralisation in Croatia (ed. Ivan Koprić), Zagreb: Faculty of Law University of Zagreb and Croatian Law Centre, 2003. Isto: Prilagodbe zakonodavstva i koncipiranje stručnih osnova procesa decentralizacije, u: Ivan Koprić: Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj 1990-2004. – izbor članaka, 2005, Zagreb: Društveno veleučilište (prihvaćeno za objavljivanje),

92

Modernizacija hrvatske uprave: pitanja i perspektive, u Modernizacija hrvatske uprave (prir. Ivan Koprić), Zagreb: Društveno veleučilište u Zagrebu, 2003.; Isto kao: Modernisation of Croatian Public Administration: Issues and Perspectives, u Modernisation of Croatian Public Administration (ed. Ivan Koprić), Zagreb: Faculty of Law University of Zagreb and Konrad Adenauer Stiftung, 2003.,

Education of Administrative Personnel; Experiences and Challenges, u Modernisation of Croatian Public Administration (ed. Ivan Koprić), Zagreb: Faculty of Law University of Zagreb and Konrad Adenauer Stiftung, 2003. (coauthor Gordana Marčetić). Isto u: Hrvatska javna uprava, vol. 4, br. 3-4/2002, str. 515-566, (suautor Gordana Marčetić),

Reforma javne uprave u Hrvatskoj: okviri, iskustva i perspektive, u X. Dnevi javnega prava, Portorož, 2004, str. 587-608. Izmjenjeno: Priority Areas in Reforming Governance and Public Administration in Croatia. Http://www.unpan.org/innovmed, 2004, str. 1-22.,

Pravni položaj i nadležnosti lokalne samouprave, u: Ivan Koprić: Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj 1990-2004. – izbor članaka, 2005, Zagreb: Društveno veleučilište (prihvaćeno za objavljivanje),

Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatska javna uprava 5(1): 35-79. Isto u: Teodor Antić et al.: Lokalna samouprava – pravno uređenje i praksa, Zagreb: Narodne novine, 2003.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija: Koprić, I. (1997.) Lokalni poslovi hrvatskih županija u svjetlu različitih europskih

tradicija. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 47(5): 497-559.

Koprić, I. (1999.) Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu.

Koprić, I. (2000.) Proširenje lokalnog samoupravnog djelokruga i sužavanje nadzora središnjih državnih organa. Hrvatska javna uprava 2(3): 391-436.

Koprić, I. (2001.) Okviri, naglasci i perspektive aktualne decentralizacije u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava 3(3-4): 411-454.

Koprić, I. (2001.) Državna uprava i lokalna samouprava u Hrvatskoj 1990-2001. vladavina prava ili politike? Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 51(6): 1275-1295.

Koprić, I. (2002.) Razvoj lokalne samouprave u Hrvatskoj. Javna uprava (Ljubljana) 38(2): 207-232.

Koprić, I. (2003) Local Government Development in Croatia: Problems and Value Mix, u: H. Baldersheim, M. Illner, H. Wollmann (eds.) Local Democracy in Post-Communist Europe. Opladen: Leske & Budrich.

Koprić, I. (2003.) Modernizacija hrvatske uprave: pitanja, prijedlozi i perspektive, u I. Koprić (priredio) Modernizacija hrvatske uprave. Zagreb: Društveno veleučilište. Str. 439-452.

Koprić, I. (2003.) Harmonisation of Legislation and the Professional Basis of the Decentralisation Process in Croatia, u I. Koprić (editor) Legislative Frameworks

http://www.unpan.org/innovmed

93

for Decentralisation in Croatia. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu i Hrvatski pravni centar. Str. 1-20.

Koprić, I. (2004) Priority Areas in Reforming Governance and Public Administration in Croatia. www.unpan.org. (str. 1-22).

Koprić, I. (2004) Reforma javne uprave u Hrvatskoj: okviri, iskustva i perspektive. U: X. dnevi javnega prava. Portorož: Inštitut za javno upravo. Str. 587-608.

Koprić, I. (2005) Djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. Hrvatska javna uprava god. 5, br. 1, str. 35-79.

Koprić, I., Marčetić, G. (2000.) Kriza socijalne države, reforme javne uprave i hrvatsko upravno osoblje. Hrvatska javna uprava 2(1): 25-82.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje:

29. listopada 2003.

http://www.unpan.org/

94

Prof. dr. sc. Jasminka Ledić


Nositelj predmeta:

• Civilno društvo i socijalna politika

Ustanova u kojoj radi: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

E-mail adresa: [email protected] (web: http://www.pefri.hr/~jledic/)

Životopis:

• rođena u Rijeci 20.11.1959., državljanka RH, hrvatica

• diplomirala 1982 na Pedagoškom fakultetu u Rijeci (diplomirani pedagog-profesor; prvi student u generaciji)

• magistrirala 1984 na Pedagoškom fakultetu u Rijeci (Položaj kreativnih učenika u nastavnom procesu; prvi student u generaciji)

• doktorirala 1986 na Pedagoškom fakultetu u Rijeci (Problem provenijencije i determiniranosti odgojnog cilja u novijem razvoju pedagoške misli u Hrvatskoj; najmlađi doktor znanosti na Sveučilištu u Rijeci)

• od 1982. zaposlena na Pedagoškom/Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci

• glavni istraživač na 3 projekta Ministarstva znanosti obrazovanja i športa RH

• 1994/95. boravi u SAD kao dobitnica Fulbrightove stipendije

• dobitnica Državne nagrade Ivan Filipović za doprinos razvoju visokoga školstva (2003)

Članstvo u udrugama (izbor):

Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas"; jedan od osnivača i predsjednica (2000-2004), član Upravnog odbora 2005;

Udruga “Zlatni rez”; jedan od osnivača i član Upravnog odbora, 2004;

Forum za slobodu odgoja, pridruženi član (2004);

SMART - Udruga za razvoj civilnog društva; osnovana 1999, član Upravnog odbora 1999-2001; član Savjetodavnog odbora (2001 – tekuće);

95

Regionalni centar za razvoj neprofitnih organizacija Rijeka - RI-CENTAR; jedan od osnivača 2002, predsjednica (2000-2002), istupila iz članstva 2004.

Rad na projektima/programima (izbor):

CARDS project: Reform of the Judiciary – Support to the Judical Academy of Croatia» (EuropeAid/115163/C/SV/HR) – ekspert za obrazovanje (2004-2005)

Development of Quality Assurance System in Higher Education» (TEMPUS JEP Project; 2002.); kontakt osoba za Sveučilišta u Rijeci.

"Preduvjeti osiguranja kvalitete u visokom školstvu" (0009004); glavni istraživač, MZOŠ

"Establishing and Strengthening a Core Network Promoting Third Sector Studies in the Central and Eastern European Region" član međunarodnog projektnog tima, 2001.

"Uključenost građana u civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad" ("Citizens' involvement in civic initiatives through volunteering"); nositelj projekta udruge SMART.

“Kvaliteta visokoskolske nastave: kriteriji, stanje i model usavrsavanja visokoskolske nastave u cilju izgradnje “kulture kvalitete” (000913); glavni istraživač, MZOŠ

"Pretpostavke i kriteriji efikasnosti visokoskolske nastave" (5-07-071) (“The Presumptions and the Criteria of University Teaching Efficiency”); (project of the Croatian Ministry of Science and Technology; associate and head of the project); 1990-1995.

Popis radova, 2000.-2004.

Ledić, J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva. Rijeka: Filozofski fakultet

Davidkov, T., Hegyesie, G., Ledić, J., Randma, T., Behr, G., Kessler, D., Sulek, M., Payton, R. (2000). The Future of Third-Sector Teaching and Research in Central and Eastern Europe. Voluntas: International Journal of Voluntary and Nonprofit Organisations, vol 11, no. 2, 181:190.

Hoic-Bozic, N., Ledić, J., Mezak, J. (2000). Evaluating the Use of World Wide Web Courseware in Student Teachers’ Education: a Case from Croatia. In: Willis, Dee Anna;. Price, Jerry D; Willis, Jerry (ed.) Proceedings of Society for Information Technology and Teacher Education, SITE 2000. San Diego: Association for the Advancement of Computing in Education (AACE), 2000. 1894-1899.

Ledić, J.: Croatia Above All: Values/messages in Croatian Elementary School Curriculum. Paper presented at the ECER 2000 Conference (European Conference on Educational Research), published in Education-line

96

http://www.leeds.ac.uk/educol Hoic-Bozic, N., Ledić, J., Mezak, J. (2000). Evaluating the Use of World Wide Web Courseware in Student Teachers’ Education. In: Rosić, Vladimir (ed.). Nastavnik i suvremena obrazovna tehnologija. Zbornik radova Međunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka : Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, 2000. 96-103.

Ledić, J. Europsko izvjesce o kvaliteti odgoja i obrazovanja u skoli: sesnaest indikatora kvalitete. In: Tonsic Krema, Jagoda (ur.) RI-kvas 21 Odiseja u skolstvu. Rijeka : Grad Rijeka, Medicinska skola u Rijeci, 2000. 7-11.

Ledić, J. (2000). Jedan pogled u povijest djetinjstva. In: N. Babic i S. Irovic (eds): Interakcija odrasli - dijete i autonomija djeteta. Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija s medjunarodnim sudjelovanjem, Osijek 18. i 19. studenoga 1999. Osijek 2000, Sveuciliste J.J.Strossmayera u Osijeku, Visoka uciteljska skola i Sveuciliste u Rijeci, Visoka uciteljska skola, 116-123.

Ledić, J. (2001). Biti volonter/volonterka? Istraživanje uključenosti građana u civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad. Smart – Udruga za razvoj civilnog drustva, Rijeka, ISBN 953-98751-0-2, 207 str.

Ledić, J.: Croatia Above All: Values/messages in Croatian Elementary School Curriculum. (in: Christoper Day, Dolf van Veen (eds.) Educational Research in Europe, Yearbook 2001. Leuven/Apeldoorn, Garant Publishers, 57-93.

Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka; Rafajac, Branko (2002). Towards the University as Learning Organisation. Relationship Between Educational Theory and Practice. Proceedings of the International Scientific Colloquium. Rijeka: Faculty of Philosophy Rijeka. pp 41-48.

Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (2002). Upravljanje visokoškolskim institucijama: problemi i pristupi rješenjima (Governance of Higher Education Institutions: Problems and Approaches to Solutions). Društvena istraživanja: Journal for General Social Issues. 11, 6, pp 1013-1030.

Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (2003). Academic Staff Participation in University Governance: Internal Responses to External Quality Demands. Tertiary Education and Management. 9, 3, pp 215-232.

Ledić, J.: Volunteering in Croatia: Searching for a Younger Generation's Motivation. in: M. Kralik (ed.) University and College Level Third Sector Studies in Countries of Central and Eastern Europe. Budapest 2003, The Third Sector Studies in Central and Eastern Europe International Academic Network, p.63-80)

Ledić, J: The Third Sector Research and Teaching in Croatia: Moving Forward at a Slow Pace.. (in: M. Kralik (ed.) University and College Level Third Sector Studies in Countries of Central and Eastern Europe. Budapest 2003, The hird

97

Sector Studies in Central and Eastern Europe International Academic Network, p. 41-44.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Civilno društvo i socijalna

politika (s G. Bežovanom):

Ledić, J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva. Rijeka: Filozofski fakultet

Davidkov, T., Hegyesie, G., Ledić, J., Randma, T., Behr, G., Kessler, D., Sulek, M., Payton, R. (2000). The Future of Third-Sector Teaching and Research in Central and Eastern Europe. Voluntas: International Journal of Voluntary and Nonprofit Organisations, vol 11, no. 2, 181:190.

Ledić, J. (2000). Jedan pogled u povijest djetinjstva. In: N. Babic i S. Irovic (eds): Interakcija odrasli - dijete i autonomija djeteta. Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija s medjunarodnim sudjelovanjem, Osijek 18. i 19. studenoga 1999. Osijek 2000, Sveuciliste J.J.Strossmayera u Osijeku, Visoka uciteljska skola i Sveuciliste u Rijeci, Visoka uciteljska skola, 116-123.

Ledić, J. (2001). Biti volonter/volonterka? Istraživanje uključenosti građana u civilne inicijative u zajednici kroz volonterski rad. Smart – Udruga za razvoj civilnog drustva, Rijeka, ISBN 953-98751-0-2, 207 str.

Ledić, J.: Croatia Above All: Values/messages in Croatian Elementary School Curriculum. (in: Christoper Day, Dolf van Veen (eds.) Educational Research in Europe, Yearbook 2001. Leuven/Apeldoorn, Garant Publishers, 57-93.

Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (2002). Upravljanje visokoškolskim institucijama: problemi i pristupi rješenjima (Governance of Higher Education Institutions: Problems and Approaches to Solutions). Društvena istraživanja: Journal for General Social Issues. 11, 6, pp 1013-1030.

Kovač, Vesna; Ledić, Jasminka and Rafajac, Branko (2003). Academic Staff Participation in University Governance: Internal Responses to External Quality Demands. Tertiary Education and Management. 9, 3, pp 215-232.

Ledić, J.: Volunteering in Croatia: Searching for a Younger Generation's Motivation. in: M. Kralik (ed.) University and College Level Third Sector Studies in Countries of Central and Eastern Europe. Budapest 2003, The Third Sector Studies in Central and Eastern Europe International Academic Network, p.63-80)

Ledić, J: The Third Sector Research and Teaching in Croatia: Moving Forward at a Slow Pace.. (in: M. Kralik (ed.) University and College Level Third Sector Studies in Countries of Central and Eastern Europe. Budapest 2003, The hird Sector Studies in Central and Eastern Europe International Academic Network, p. 41-44.

98

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: izabrana u trajno zvanje redovnog profesora 3. 10. 2000. godine.

99

Prof. dr. sc. Ninoslava Pećnik


• Suvremeno roditeljstvo



Životopis:

Ninoslava Pećnik rođena je 1965. godine u Zagrebu. Studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu završila je obranom radnje pod naslovom "Nasilje u ljubavnim vezama mladića i djevojaka i stavovi prema fizičkom zlostavljanju žena" koja je nagrađena kao izrazito vrijedan studentski istraživački rad. Na istom Odsjeku magistrirala je s temom obilježja roditelja koji zlostavljaju i zanemaruju djecu 1993. godine, a 2001. doktorirala s temom "Međugeneracijski prijenos tjelesnog zlostavljanja djece". Od 1991. godine zaposlena je na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu gdje je predavala obvezni kolegij "Socijalni rad s grupom", a sada predaju kolegij "Socijalna psihologija". Uvela je izborni kolegij "Socijalizacija zlostavljane i zanemarene djece", kojeg predaje od 1994. godine. Na Poslijediplomskom studiju iz teorije i metodologije socijalnog rada nositelj je obveznog kolegija pod nazivom "Suvremena istraživanja u socijalnom radu". Do sada je, samostalno ili u suautorstvu, objavila 3 knjige te više od 25 znanstvenih i stručnih radova.

Kao predavač gostovala je u obrazovnim programima na University of Oxford i Woodbrook College u Velikoj Britaniji, na Department of Behavioural, Social and Legal Sciences, University of Orebro u Švedskoj te na poslijediplomskom studiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta te Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Članica je ekspertne grupe za roditeljske vještine, posebice za prevenciju roditeljskog nasilja nad djecom koja djeluje pri Odboru za socijalnu koheziju Vijeća Europe.


Knjige

100

Pećnik, N. (2003.) Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N. i Josipović, V. (2003.) Jednoroditeljske obitelji: Osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Radovi

Pećnik, N. i Raboteg-Šarić, Z. (2005.) Neformalna i formalna podrška jednoroditeljskim i dvoroditeljskim obiteljima. Revija za socijalnu politiku, 1, 1-21.

Pećnik, N. (2003.) Inventar rizičnosti za zlostavljanje djeteta: Prikaz instrumenta i njegove validacije u Hrvatskoj. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (2), 211-228.

Pećnik, N. (2001.) Teorijski pristupi objašnjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece. Dijete i društvo, 3 (1-2), 33-57.

Pećnik, N. (2001.) Kako znanstvene spoznaje o uzrocima i korelatima zlostavljanja i zanemarivanja djece u obitelji pretočiti u djelotvornu praksu?. U: Ajduković, M. (ur.) Nasilje nad djecom u obitelji: Preporuke stručnjaka Vladi RH za unapređenje prevencije i neposrednog rada s djecom zlostavljanom u obitelji. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 129-141.

Pećnik, N. (2001.) Prilog prevenciji međugeneracijskog prijenosa zlostavljanja djece u obitelji. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Prevencija u lokalnoj zajednici. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 125-142.

Pećnik, N. (2000.) Kognitivne procjene i suočavanje sa zlostavljanjem u djetinjstvu kao čimbenici rizika i zaštite. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 201-220.

Ajduković, M., Mamula, M., Pećnik, N. i Tolle, N. (2000.) Nasilje u partnerskim odnosima. U: Ajduković, M. i Pavleković, G. (ur.) Nasilje nad ženom. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 57-68.

Ajduković, M. i Pećnik, N. (2000.) Međugeneracijski prijenos nasilja u obitelji. U: Ajduković, M. i Pavleković, G. (ur.) Nasilje nad ženom. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 69-80.

Kvalifikacijski radovi za kolegij "Suvremeno roditeljstvo"

Pećnik, N. i Raboteg-Šarić, Z. (2005.) Neformalna i formalna podrška jednoroditeljskim i dvoroditeljskim obiteljima. Revija za socijalnu politiku, 1, 1-21.

101

Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N. i Josipović, V. (2003.) Jednoroditeljske obitelji: Osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Pećnik, N. (2003.) Inventar rizičnosti za zlostavljanje djeteta: Prikaz instrumenta i njegove validacije u Hrvatskoj. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (2), 211-228.

Pećnik, N. (1996.) Fizičko kažnjavanje na razmeđu zlostavljanja djece i društveno prihvaćenog roditeljskog ponašanja. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 3, 133-142.

Pećnik, N. i Ajduković, M. (1995.) The Child Abuse Potential Inventory: Cross-validation in Croatia. Psychological Reports, 979-985.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 27. lipnja 2001. izabrana u zvanje docenta

102

Dr. Sc. Katarina Ott


Nositelj predmeta:

• Ekonomika javnog sektora Ustanova u kojoj radi: Institut za javne financije, Zagreb E-mail adresa: [email protected]

Životopis:

Datum i mjesto rođenja:

6. veljače 1954., Karlovac

Stručno obrazovanje:

kolovoz 1994. - srpanj 1995. Columbia Business School, Columbia University, New York, postdoktorsko istraživanje “Public debt in countries with underdeveloped financial markets, instruments and mechanisms” (Fulbrightova stipendija)

1991. Univerza v Mariboru, Ekonomsko-poslovna fakulteta - doktorska disertacija “Centralne banke u federativnim državama s posebnim osvrtom na Jugoslaviju”, mentor Rudi Crnkovič

1985. Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu - magistarski rad “Svjetska rezervna valuta - zlato, američki dolar ili umjetno stvorene novčane jedinice”, mentor Marijan Hanžeković

1979. Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu - diplomski rad “Američki dolar od 1934. godine”, mentor Marijan Hanžeković

Profesionalno iskustvo:

1999. viša znanstvena suradnica, Institut za javne financije, Zagreb

1999. ravnateljica, Institut za javne financije, Zagreb

1993. direktorica, Institut za javne financije, Zagreb

1993. znanstvena suradnica, Institut za javne financije, Zagreb

103

1992. v.d. direktorica, Institut za javne financije, Zagreb

1988. znanstvena asistentica, Institut za javne financije, Zagreb

1987. istraživač, Institut za javne financije, Zagreb

1984. savjetnica, Udružena banka Hrvatske, Zagreb

1979. službenica, Zagrebačka banka, Zagreb

Sadašnji službeni položaj:

viša znanstvena suradnica i ravnateljica Instituta za javne financije, Zagreb

Ostale profesionalne aktivnosti:

od 2004. članica Strategic Advisory Committee of the International Budget Project of the Center on Budget and Programming Priorities, Washington, USA

2004/2005. mentor na projektu Subnational Budget Watch, Open Society Institute Local Government and Public Service Reform Initiative, Budimpešta Mađarska

od 2004. izvanredna profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu – Matematički odjel u Zagrebu, kolegij Ekonomika javnog sektora na četvrtoj godini dodiplomskog studija

od 2003. članica uređivačkog odbora časopisa «Administration», University of Ljubljana, Faculty of Administration, Ljubljana

od 2002. izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kolegij Fiskalni federalizam na postdiplomskom studiju

od 2002. voditeljica International Faculty Development Seminars za Hrvatsku Council on International Educational Exchange iz New Yorka

od 2000. članica Upravnog vijeća Instituta društvenih znanosti «Ivo Pilar»

od 2000. članica Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost iz reda istaknutih znanstvenih djelatnika

2000-01. članica Upravnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu

2000-01. članica Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

od 1999. upraviteljica Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković

od 1996. Predavač na predmetu “Javne financije” na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu

od 1996. Gost-predavač na predmetu “Javne financije” na postdiplomskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani

1994-95. urednica struke financija u Ekonomskom leksikonu Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, Zagreb

104

od 1992. glavna urednica znanstvenog časopisa “Financijska teorija i praksa”

Voditeljica znanstvenih projekata:

Budget Transparency Indices for Croatia, Bulgaria, Romania, Czech Republic and Slovenia, naručitelj Center on Budget and Policy Priorities, Washington, USA, 2003. i 2004.

European Union Implications for Local Governments in Croatia, naručitelj Urban Institute, 2003

Ekonomika javnog sektora – transparentnost, odgovornost i participacija, Ministarstvo znanosti RH od 2001. (šifra 0172001)

Croatia’s EU accession monitoring, naručitelj Friedrich Ebert Stiftung, 2002, 2003, 2004.

Administrative and compliance costs of taxation in Croatia, zajedno s Helenom Blažić, naručitelj GDN-CERGE, Prag, 2002-2003.

Lokalne financije u Hrvatskoj, naručitelj Porezna uprava RH, 2001.

Neslužbeno gospodarstvo u Hrvatskoj II, naručitelj Porezna uprava RH, 2001.

Local Government Budgeting in Croatia, naručitelj Local Government Initiative, Open Society Institute, Budimpešta, Mađarska, 2000-2001.

Public Investment in Croatia: Institution Building in Transition, naručitelj Research Support Scheme of the Open Society Support Foundation, Grant No. 957/99, 1999-2001

Fiskalna politika i fiskalni sustav RH u procesu tranzicije (program trajne istraživačke djelatnosti - šifra 017201), naručitelj Ministarstvo znanosti RH, 1996-2001.

Popis radova, 2000.-2004. Radovi na engleskom:

Knjige:

Croatian Accession to the European Union – Institutional Challenges, Second Volume, Zagreb: Institute of Public Finance and Friedrich Ebert Stiftung, 2004, 339 pages [http://www.ijf.hr/eng/EU2/ott.pdf] editor

Croatian Accession to the European Union - Economic and legal challenges, Zagreb: Institute of Public Finance and Friedrich Ebert Stiftung, 2003, 303 pages [http://www.ijf.hr/eng/EU/ott.pdf] editor

Fiscal Decentralization in Croatia, Zagreb: Institute of Public Finance and Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, 167 pages

http://www.ijf.hr/eng/EU/ott.pdf

http://www.ijf.hr/eng/EU/ott.pdf

105

[http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/index.htmlEU/ott.pdf] editor together with A. Bajo and M. Pitarević

A Citizen's Guide to the Budget, Zagreb: Institute of Public Finance, 2000, 56 pages [http://www.ijf.hr/eng/budget_guide/proen.pdf]

Underground economies in transition - unrecorded activity, tax evasion, corruption and organized crime, book edited together with Ed Feige, Ashgate Publishers, Aldershot, UK, 1999, 324 pages

Članci u knjigama:

Croatian Accession to the European Union – Institutional Challenges, In: Ott, K. ed. Croatian Accession to the European Union – Institutional Challenges. Zagreb: Institute of Public Finance and Friedrich Ebert Stiftung, 2004, pp. 1-20. [http://www.ijf.hr/eng/EU2/Ott.pdf]

The Unofficial Economy in Croatia 1990-2000. In: Franičević, V. and H. Kimura, eds. Globalization, Democratization and Development – European and Japanese Views of Change in South East Europe. Zagreb: Masmedia and Vienna Institute for International Economic Studies (WIIW), 2003, pp. 437-455.

Croatian Accession to the European Union - Economic and legal challenges, In: Ott, K. ed. Croatian Accession to the European Union – Economic and legal challenges. Zagreb: Institute of Public Finance and Friedrich Ebert Stiftung, 2003, pp. 1-23. [http://www.ijf.hr/eng/EU/Ott.pdf]

Fiscal Decentralization in Croatia (together with A. Bajo). In: Ott, K., A. Bajo and M. Pitarević, eds. Fiscal Decentralization in Croatia. Zagreb: Institute of Public Finance and Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, pp. 9-15. [http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/ott-bajo.pdf]

Local Government Budgeting in Croatia – One year after (together with A. Bajo). In: Ott, K., A. Bajo and M. Pitarević, eds. Fiscal Decentralization in Croatia. Zagreb: Institute of Public Finance and Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, pp. 107-123. [http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/ott-bajo2.pdf]

Local Government Budgeting - Croatia (together with Anto Bajo), p. 215-273. In: Mihaly Hogye, ed. Local Government Budgeting. Budapest: OSI/LGI, 2002

The Unofficial Economy and the State in Transition, p. 71-83. In: Bartlett, W., M. Bateman and M. Vehovec, eds. Small Enterprise Development in South-East Europe: Policies for Sustainable Growth, Boston/Dordrecht/London: Kluwer Academic Publishers, 2002

Local Government Budgeting in Croatia: Problems and Recommendations for Reform (together with Anto Bajo), p. 73-87. In: Friedrich Ebert Stiftung: Financing Local Self Government: Case-Studies from Germany, Slovenia and Croatia, Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung, 2001

Compliance Costs in Transitional Economies - the Croatian Experience, (together with Anto Bajo) p. 229-249. In: Evans, C., J. Pope and J. Hasseldine, eds. Tax

http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/index.htmlEU/ott.pdf

http://www.ijf.hr/eng/budget_guide/proen.pdf

http://www.ijf.hr/eng/EU2/Ott.pdf


http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/ott-bajo.pdf

http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/ott-bajo2.pdf


106

Compliance Costs: A Festschrift for Cedric Sandford, Sydney: Prospect Media Pty Ltd, 2001

Tax Administration Reform in Transition: the case of Croatia, p. 25-43. In: Walpole, M. and C. Evans, eds. Tax Administration in the 21st Century, Sydney: Prospect Media Pty Ltd, 2001

Članci u zbornicima radova s međunarodnih konferencija:

“The Evolution of the Informal Economy and Tax Evasion in Croatia” s konferencije “Tax administration: Challenges of Globalizing Tax Systems”, u organizaciji University New South Wales and ATAX, Sydney, Australia, 2004.

Članci u časopisima:

The Evolution of the Informal Economy and Tax Evasion in Croatia, eJournal of Tax

Research, 2(1): 113-124., 2004 [http://www.atax.unsw.edu.au/ejtr/content/subscribers/issues/current/paper4.pdf]

The Underground Economy in Croatia, Institute of Public Finance Occasional Paper Series No. 12, March 2002. [http://www.ijf.hr/ops/PDF/ijf-ocp12.pdf]

Public Sector Economics - the state of affairs, problems, and possible solutions (Ott, K. et al.) Newsletter of the Institute of Public Finance, No. 4 February 2000. [http://www.ijf.hr/eng/newsletter/news4.pdf]

Radovi na hrvatskom:

Knjige:

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - izazovi institucionalne prilagodbe, Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2004, 339 str. [http://www.ijf.hr/EU2/index.html] urednica

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji - izazovi ekonomske i pravne prilagodbe, Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 2003, 303 str. [http://www.ijf.hr/EU/index.html] urednica

Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije i Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, 167 stranica [http://www.ijf.hr/ http://www.ijf.hr/FDI/index.html] urednica zajedno s A. Bajo i M. Pitarević

Javne financije u Hrvatskoj. drugo izmijenjeno izdanje, Institut za javne financije, Zagreb, 2001, 110 str.

http://www.atax.unsw.edu.au/ejtr/content/subscribers/issues/current/paper4.pdf



http://www.ijf.hr/ops/PDF/ijf-ocp12.pdf

http://www.ijf.hr/eng/newsletter/news4.pdf

http://www.ijf.hr/EU/index.html

http://www.ijf.hr/EU/index.html


107

Proračunski vodič za građane. Institut za javne financije, Zagreb, 2000, 56 str. http://www.ijf.hr/proracunski/prohr.pdf

Javne financije u Hrvatskoj. Institut za javne financije, Zagreb, 2000, 151 str.

Članci u knjigama:

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – Izazovi institucionalne prilagodbe. U: Ott, K. ur. Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – Izazovi institucionalne prilagodbe. Zagreb: Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, 2004, str. 1-20. [http://www.ijf.hr/EU2/Ott.pdf]

Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – Izazovi ekonomske I pravne prilagodbe. U: Ott, K. ur. Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji – Izazovi ekonomske i pravne prilagodbe. Zagreb: Institut za javne financije I Zaklada Friedrich Ebert, 2003, str. 1-23. [http://www.ijf.hr//EU/Ott.pdf]

Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj (zajedno s A. Bajo). U: Ott, K., A. Bajo i M. Pitarević, ur. Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije I Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, pp. 17-25. [http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo-hrv.pdf]

Lokalne financije I lokalni proračuni u Hrvatskoj – godinu dana poslije (zajedno s A. Bajo). U: Ott, K., A. Bajo i M. Pitarević, ur. Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije I Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, str. 107-123 [http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo.pdf]


Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj 1990-2000, Financijska teorija i praksa, 26 (1), 2002, 1-31. [http://www.ijf.hr/financijska_praksa/1-02.htm]

Lokalne financije i lokalni proračuni u Republici Hrvatskoj (koautor Anto Bajo), Financijska teorija i praksa, 25 (3), 2001, 311-458. [http://www.ijf.hr/financijska_praksa/PDF%202001/ftp3-01.pdf]

Troškovi oporezivanja u tranzicijskim zemljama: iskustvo Hrvatske (koautor Anto Bajo), Financijska teorija i praksa, 24 (3), 2000, 169-188.

Ekonomika javnog sektora - stanje, problemi i moguća rješenja (K. Ott et al.), Newsletter Instituta za javne financije, br. 4, veljača 2000. [http://www.ijf.hr/newsletter/PDF/news4h.pdf]


http://www.ijf.hr/proracunski/prohr.pdf


http://www.ijf.hr/EU/Ott.pdf

http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo-hrv.pdf

http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo.pdf

http://www.ijf.hr/financijska_praksa/1-02.htm

http://www.ijf.hr/financijska_praksa/PDF%202001/ftp3-01.pdf

http://www.ijf.hr/newsletter/PDF/news4h.pdf

108

Radovi na engleskom:

Knjige:

Fiscal Decentralization in Croatia. Zagreb: Institute of Public Finance and Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, 167 pages [http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/index.htmlEU/ott.pdf] editor together with A. Bajo and M. Pitarević

A Citizen's Guide to the Budget. Zagreb: Institute of Public Finance, 2000, 56 pages [http://www.ijf.hr/eng/budget_guide/proen.pdf]

Underground economies in transition - unrecorded activity, tax evasion, corruption and organized crime. A book edited together with Ed Feige, Ashgate Publishers, Aldershot, UK, 1999, 324 pages

Članci u knjigama:

The Unofficial Economy in Croatia 1990-2000. In: Franičević, V. and H. Kimura, eds. Globalization, Democratization and Development – European and Japanese Views of Change in South East Europe. Zagreb: Masmedia and Vienna Institute for International Economic Studies (WIIW), 2003, pp. 437-455.

Fiscal Decentralization in Croatia (together with A. Bajo). In: Ott, K., A. Bajo and M. Pitarević, eds. Fiscal Decentralization in Croatia. Zagreb: Institute of Public Finance and Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, pp. 9-15. [http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/ott-bajo.pdf]

Local Government Budgeting in Croatia – One year after (together with A. Bajo). In: Ott, K., A. Bajo and M. Pitarević, eds. Fiscal Decentralization in Croatia. Zagreb: Institute of Public Finance and Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, pp. 107-123. [http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/ott-bajo2.pdf]

Local Government Budgeting - Croatia (together with Anto Bajo), p. 215-273. In: Mihaly Hogye, ed. Local Government Budgeting. Budapest: OSI/LGI, 2002

The Unofficial Economy and the State in Transition, p. 71-83. In: Bartlett, W., M. Bateman and M. Vehovec, eds. Small Enterprise Development in South-East Europe: Policies for Sustainable Growth, Boston/Dordrecht/London: Kluwer Academic Publishers, 2002

Local Government Budgeting in Croatia: Problems and Recommendations for Reform (together with Anto Bajo), p. 73-87. In: Friedrich Ebert Stiftung: Financing Local Self Government: Case-Studies from Germany, Slovenia and Croatia, Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung, 2001

Compliance Costs in Transitional Economies - the Croatian Experience, (together with Anto Bajo) p. 229-249. In: Evans, C., J. Pope and J. Hasseldine, eds. Tax Compliance Costs: A Festschrift for Cedric Sandford, Sydney: Prospect Media Pty Ltd, 2001


http://www.ijf.hr/eng/budget_guide/proen.pdf

http://www.ijf.hr/eng/fisc-decentralization/knjiga/ott-bajo.pdf



109

Tax Administration Reform in Transition: the case of Croatia, p. 25-43. In: Walpole, M. and C. Evans, eds. Tax Administration in the 21st Century, Sydney: Prospect Media Pty Ltd, 2001

Članci u zbornicima radova s međunarodnih konferencija:

“The Evolution of the Informal Economy and Tax Evasion in Croatia” s konferencije “Tax administration: Challenges of Globalizing Tax Systems”, u organizaciji University New South Wales and ATAX, Sydney, Australia, 2004.


The Evolution of the Informal Economy and Tax Evasion in Croatia, eJournal of Tax Research, 2(1): 113-124., 2004 [http://www.atax.unsw.edu.au/ejtr/content/subscribers/issues/current/paper4.pdf]

The Underground Economy in Croatia, Institute of Public Finance Occasional Paper Series No. 12, March 2002. [http://www.ijf.hr/ops/PDF/ijf-ocp12.pdf]

Public Sector Economics - the state of affairs, problems, and possible solutions (Ott, K. et al.) Newsletter of the Institute of Public Finance, No. 4 February 2000. [http://www.ijf.hr/eng/newsletter/news4.pdf]

Radovi na hrvatskom:

Knjige:

Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije i Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, 167 stranica [http://www.ijf.hr/ http://www.ijf.hr/FDI/index.html] urednica zajedno s A. Bajo i M. Pitarević.

Javne financije u Hrvatskoj. drugo izmijenjeno izdanje, Institut za javne financije, Zagreb, 2001, 110 str.

Proračunski vodič za građane. Institut za javne financije, Zagreb, 2000, 56 str. http://www.ijf.hr/proracunski/prohr.pdf

Javne financije u Hrvatskoj. Institut za javne financije, Zagreb, 2000, 151 str.

Članci u knjigama:




http://www.ijf.hr/ops/PDF/ijf-ocp12.pdf

http://www.ijf.hr/eng/newsletter/news4.pdf


http://www.ijf.hr/proracunski/prohr.pdf

110

Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj (zajedno s A. Bajo). U: Ott, K., A. Bajo i M. Pitarević, ur. Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije I Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, pp. 17-25. [http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo-hrv.pdf]

Lokalne financije I lokalni proračuni u Hrvatskoj – godinu dana poslije (zajedno s A. Bajo). U: Ott, K., A. Bajo i M. Pitarević, ur. Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije I Fiscal Decentralization Initiative for Central and Eastern Europe, 2002, str. 107-123 [http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo.pdf]


Neslužbeno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj 1990-2000, Financijska teorija i praksa, 26 (1), 2002, 1-31. [http://www.ijf.hr/financijska_praksa/1-02.htm]

Lokalne financije i lokalni proračuni u Republici Hrvatskoj (koautor Anto Bajo), Financijska teorija i praksa, 25 (3), 2001, 311-458. [http://www.ijf.hr/financijska_praksa/PDF%202001/ftp3-01.pdf]

Troškovi oporezivanja u tranzicijskim zemljama: iskustvo Hrvatske (koautor Anto Bajo), Financijska teorija i praksa, 24 (3), 2000, 169-188.

Ekonomika javnog sektora - stanje, problemi i moguća rješenja (K. Ott et al.), Newsletter Instituta za javne financije, br. 4, veljača 2000. [http://www.ijf.hr/newsletter/PDF/news4h.pdf]


viša znanstvena suradnica 1999.

izvanredna profesorica 2002.

trenutno (svibanj 2005.) u matičnoj komisiji izbor u znanstvenu savjetnicu

http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo-hrv.pdf

http://www.ijf.hr/FDI/ott_bajo.pdf

http://www.ijf.hr/financijska_praksa/1-02.htm

http://www.ijf.hr/financijska_praksa/PDF%202001/ftp3-01.pdf

http://www.ijf.hr/newsletter/PDF/news4h.pdf

111

Prof. dr. sc. Željko Pavić


• Socijalna država, javna uprava i socijalne službe



Životopis:

Prof. dr. Željko Pavić, redoviti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Katedre za upravnu znanost i predstojnik Zavoda za upravno-političke znanosti. Prodekan Fakulteta u dva mandata 1993/95. i 1995/97., rektor Društvenog veleučilišta u Zagrebu od 1998. do 2002. godine. Predsjednik Instituta za javnu upravu u Zagrebu.

Predaje na diplomskom pravnom studiju, studiju socijalnog rada (Organizacija uprave i socijalnih službi), na stručnom poreznom studiju Pravnog fakulteta te na Upravnom odjelu Društvenog veleučilišta. Održavao nastavu na pravnim fakultetima u Osijeku i Rijeci te na nekadašnjem Interfakultetskom studiju za socijalni rad u Zagrebu, na poslijediplomskim studijima Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu te Fakulteta za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. Predaje na poslijediplomskom studiju Modernizacija hrvatske uprave (studij upravno-političkog smjera) Pravnog fakulteta u Zagrebu te na poslijediplomskom studiju Centra za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu. Kao aktivni istraživač sudjelovao u 17 znanstveno-istraživačkih projekata koji su se odnosili na probleme državne uprave, lokalne samouprave, upravljanja gradovima i javnih službi, koji su rezultirali nizom publikacija (članaka, monografija i knjiga).

Popis radova, 2000.-2005: Objavio samostalno knjigu Od antičkog do globalnog grada (Zagreb, Pravni

fakultet, 2001, 281 str.), osam knjiga u suautorstvu te kao urednik/suurednik priredio 13 knjiga. Objavio 15-ak samostalnih istraživačkih radova u okviru znanstvenih projekata, tri studije, 47 članaka, sudjelovao s prilozima na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova, te na oko 40-ak javnih predavanja, rasprava, razgovora s novinarima i sl.

112

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija: Pavić, Ž. (1988.) Interesno organiziranje na području socijalne zaštite i organizacija socijalnih službi u Gradu Zagrebu, u E. Pusić i drugi, Problemi integracije u komunalnom sistemu Grada Zagreba. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, str. 268-301 + 8 stranica priloga.

Pavić, Ž. (2000.) Grad i gradski rub. Hrvatska javna uprava 2(4): 603-638.

Pavić, Ž. (2001.) Od antičkog do globalnog grada. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu.

113

Prof. dr. sc. Željko Potočnjak


• Pravo socijalne sigurnosti

Ustanova u kojoj radi: Ustavni sud Republike Hrvatske i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Životopis:

Prof. dr. sc. Željko Potočnjak je redoviti profesor Radnog i socijalnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od travnja 2001. sudac je Ustavnog suda Republike Hrvatske. Voditelj je kolegija Europsko radno pravo i pravo socijalne sigurnosti na poslijediplomskom studiju iz Europskog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Od 1982. bavi se znanstvenim istraživanjima u području radnog i socijalnog prava. Iz tog je područja objavio šezdesetak znanstvenih i stručnih radova. Znanstveno se usavršavao u SAD i SR Njemačkoj. Od jeseni 1992. do proljeća. 1995. bio je suvoditelj projekta "Radno pravo" u okviru hrvatsko-njemačkog projekta “Novo oblikovanje hrvatskog pravnog sustava". U razdoblju 1992-1995., na temelju ugovora s Ministarstvom rada i socijalne skrbi, izrađivao je znanstveno-stručne podloge za donošenje Zakona o radu.

Tijekom 1997. i 1998. bio je član Radne skupine Vlade Republike Hrvatske za ispitivanje usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, a od 1998. do 2001. bio je predsjednik Radne skupine za ispitivanje usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s Europskom socijalnom poveljom. Tijekom 1998. i 1999. bio je član Povjerenstva za mirovinsku reformu Vlade Republike Hrvatske. Ujedno je vodio stručnu skupinu za pripremu zakona o reformi javnog i tekuće financiranog dijela mirovinskog sustava. Od prosinca 1998. do travnja 2001. bio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Istodobno je bio i predstavnik Vlade Republike Hrvatske u Odboru za socijalnu koheziju Vijeća Europe. Tijekom 2000. bio je član više radnih skupina za izradu izmjena i dopuna propisa iz područja radnih odnosa i mirovinskog sustava. Tijekom 2000. i 2001. bio je voditelj radne skupine za mirovinski sustav u sklopu projekta izrade dugoročne strategije razvitka Republike Hrvatske “Hrvatska u 21. stoljeću”.

Popis radova, 2000.-2005: Potočnjak, Željko. Nove mirovinske formule mirovinskog osiguranja generacijske

solidarnosti. Revija za socijalnu politiku, 7, 2000., br. 1, str. 1-18.

114

Potočnjak, Željko. Nova koncepcija i struktura hrvatskog mirovinskog sustava. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50, 2000, br. 5. str. 699-721.

Potočnjak, Željko. Interesna struktura novele Zakona o radu. Pravo u gospodarstvu, 40, 2001, br. 4, str. 168-187.

Potočnjak, Željko. Najniža mirovina. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51, 2001, br. 3-4, str. 557-586.

Dika, Mihajlo i Željko Potočnjak. Arbitražno rješavanje radnih sporova. Pravo i porezi, br. 9, rujan 2002., str. 11-22.

Potočnjak, Željko. Glavne značajke kapitalno financiranog obveznog dijela hrvatskog mirovinskog sustava. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 53, 2003, br. 1, str. 5-35.

Potočnjak, Željko. Zabrana diskriminacije u radnim odnosima, u: Vera Babić et al. Novine u radnim odnosima. Zagreb, Organizator, 2003, str. 3-40.

Potočnjak, Željko. Kolektivni radni sporovi te načini njihova rješavanja (mirenje, arbitraža, štrajk i isključenje s rada), u: Vera Babić et al. Novine u radnim odnosima. Zagreb, Organizator, 2003, str. 3-40.

Dika, Mihajlo i Potočnjak, Željko. Arbitražno rješavanje radnih sporova, u: Mihajlo Dika et al. Zasnivanje i prestanak radnih odnosa; Rješavanje radnih sporova, Zagreb: Narodne novine, 2004, str. 239-269.

Potočnjak, Željko. Predgovor, u: Uzelac, Alan et al. Mirenje u građanskim, trgovačkim i radnim sporovima, Zagreb: TIM press, 2004, str. 7-12.

Potočnjak, Željko. Pravno na sud, pristup sudu i suđenje u razumnom roku u slučaju intervencije zakonodavca u sudske postupke u tijeku. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 25, 2004, br. 2. str. 823-853.

Potočnjak, Željko. Zaštita prava na suđenje u razumnom roku – neki prijedlozi za unapređenje hrvatskog sustava na temelju stranih iskustava. Hrvatska pravna revija, 5, 2005, br. 4, str. 1-15.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija: Potočnjak, Ž. (1998.) Starosna mirovina, Prijevremena starosna mirovina, Zajedničke

odredbe, Ustrojstvo Zavoda i Imovina Zavoda u: Potočnjak, Ž. et al. Zakon o mirovinskom osiguranju: s objašnjenjima, komentarima, primjerima i prilozima. Zagreb: Organizator, str. 133-142, 143-147, 149-156, 131-238 i 249-254.

Potočnjak, Ž. (1999.) Glavne značajke novog Zakona o mirovinskom osiguranju. Pravo u gospodarstvu, 38-4, str. 646-690.

Potočnjak, Ž. (2000.) Nove mirovinske formule mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti. Revija za socijalnu politiku, 7,1:1-18.

Potočnjak, Ž. (2000.) Nova koncepcija i struktura hrvatskog mirovinskog sustava. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 50,5:699-721.

Potočnjak, Ž. (2001.) Najniža mirovina. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 51,3 -4:557-586.

115

Potočnjak, Ž. (1995.) Povezanost preobrazbe radnih odnosa i mirovinsko-invalidskog osiguranja. Revija za socijalnu politiku, 2,1:13-25.

Potočnjak, Ž. (2003.) Glavne značajke kapitalno financiranog obveznog dijela hrvatskog mirovinskog sustava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 53,1:5-35.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 11. veljače 2003.

116

Prof. dr. sc. Vlado Puljiz


Nositelj predmeta:


• Suvremene teorije socijalne politike

• Demografski procesi i socijalna politika



Životopis: Vlado Puljiz je rođen 1938. godine u Runovićima kod Imotskog, a

diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Dvije godine boravio je na poslijediplomskim studijama u Francuskoj (Montpellier), a 1975. godine doktorirao je na Pravnom fakultetu. Šezdesetih i sedamdesetih godina bavio se istraživanjima sela u Centru za sociologiju sela, grada i prostora IDIS-a. U tom razdoblju je deset godina bio glavni i odgovorni urednik časopisa «Sociologija sela». Od 1976. do 1988. godine profesor je sociologije na Fakultetu za defektologiju (danas Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet). Potom prelazi na Pravni fakultet – Studij socijalnog rada, gdje je danas redoviti profesor i šef Katedre za socijalnu politiku. Godine 1994. utemeljio je, a do 2002. uređivao, časopis «Revija za socijalnu politiku». Napisao je nekoliko knjiga i velik broj članaka iz područja sociologije i socijalne politike. U veljači 2005. godine dao je knjigu - udžbenik u kojoj je glavni autor (60% teksta) pod naslovom "Socijalna politika – Povijest. Sustavi Pojmovnik". Posljednjih desetak godina bavio se poviješću i sustavima socijalne politike. Pritom je dosta pažnje posvećivao demografskim aspektima, kao i obiteljskoj politici.

Popis radova, 2000.-2004. Starenje stanovništva Europe, časopis Revija za socijalnu politiku 1/2000., str.

109-112.

Primjena Europske socijalne povelje, časopis Revija za socijalnu politiku 2/2000., str. 197-201.

Stanje u reformi mirovinskog sustava Hrvatske, časopis Revija za socijalnu politiku 3-4/2000. str. 343-346.

117

Obitelj i socijalna (ne)sigurnost u Hrvatskoj, u: Baloban, S. (ur.) Hrvatska obitelj na prekretnici, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Glas Koncila, Zagreb, 2001., str. 11-34.

Socijalna sigurnost između gospodarstva i politike u Hrvatskoj, u: Baloban, S. (ur) Gospodarsko-socijalni izazovi u tranzicijskim zemljama, Institut društvenih istraživanja “Ivo Pilar”, Zagreb, 2001., str. 155-174. (Tekst je objavljen u publikaciji na njemačkom jeziku “Wirtschaftlich-soziale heraus-forderrungen in den Reformlandern”, a pod naslovom “Soziale sicherheit zwischen Wirtschaft und politik in Kroatien”).

Social Policy Reforms in Croatia, izdanje časopisa Politička misao na engleskom jeziku, No. 5/2001., str. 61-79.

Hrvatska : od pasivne prema aktivnoj socijalnoj državi, časopis Revija za socijalnu politiku, br. 1/2001., str. 1-18.

Reforme sustava socijalne politike u Hrvatskoj, časopis Revija za socijalnu politiku, br. 2/2001., str. 159-180.

Stanovništvo i migracije Runovića, Prilog za proučavanje socijalno-demografske povijesti sela, Runovićki zbornik, 2001., 373-396.

The Social Development, u Staničić (ur), Croatia on its Way to the EU, Nomos Verlagspegellschaft, Baden Baden, 2002., pp. 65-76.

Croatia, u Kausch, I. (ur.) Addressing Emergency Welfare Reforms in South Eastern Europe, Friedrich Ebert Stiftung, Regional Office Belgrad, 2002., pp. 56-75.

Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu ( u koautorstvu sa S. Zrinščak), Revija za socijalnu politiku, br. 2/ 2oo2.., str. 117-138.

Sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi, (u koautorstvu s. N. Žganec) u : Mirovinski sustav i socijalna skrb, Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, 2002., str. 74-96.

Društvo, obitelj, obiteljska politika, poglavlje u knjizi Nacionalna obiteljska politika (ur. V. Puljiz, D. Bouillet), Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, str. 11-54.

Decentralizacija socijalnih službi (u koautorstvu s Bežovan, G., Šućur, Z., Žganec, N., Zrinšćak, S., redaktor priloga), Revija za socijalnu politiku, god. 2003., vol. 10., br. 1., str. 69-84.

Welfare State and Decentralisation, El. Journal BSU/IUC Journal, Oslo, June 2003.,pp. 10.*

Obiteljska politika, poglavlje u knjizi Elementi socijalne politike i socijalne skrbi u Hrvatskoj (ur. Paul Stubbs), UNICEF, Ured za Hrvatsku, 2002. (publikacija je izišla u 2003. godini), str. 12-27.

The Welfare State, Decentralisation and Social Assistance, u: Koprić, I. (ed.)

Legislative Frameworks for Decentralisation in Croatia, Faculty of Law, University of Zagreb, Croatian Law Centre, Zagreb, 2003., pp. 155-184.

Socijalna prava i socijalni razvoj Republike Hrvatske, Revija za socijalnu politiku, god. 2004., vol. 11., str. 3-21

118

Hrvatska: prema novoj socijalnoj državi, u: Kregar, J., Puljiz, V., Ravlić, S. (ur.), Hrvatska: kako dalje: zadanosti i mogućnosti, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za demokraciju i pravo «Miko Tripalo», Zagreb, 2004. str. 191-224.

Henri Mendras: identitet i različitosti Europe, pogovor knjizi: Henri Mendras: Europa i Europljani, Profil, Zagreb, 2004.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Sustavi socijalne politike (s G. Bežovanom, Z. Šućurom i S. Zrinščakom):

Puljiz, V. (ur.) (1996.) Hrvatska kao socijalna država, Zagreb, Centar za industrijsku demokraciju.SSSH, autor poglavlja «Trendovi u socijalnoj politici Hrvatske» str. 101 – 114. i «Zapažanja o novim trendovima u socijalnoj politici Hrvatske», str. 200-203.

Social Policy Reforms in Croatia (2001.), izdanje časopisa Politička misao na engleskom jeziku, No. 5, str. 61-79.

Reforme sustava socijalne politike u Hrvatskoj (2002.), časopis Revija za socijalnu politiku, br. 2., str. 159-180.

Sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi (2002.), (u koautorstvu s. N. Žganec) u : Mirovinski sustav i socijalna skrb, Zagreb: Ured za strategiju razvitka Republike Hrvatske, str. 74-96.

Puljiz, V., Bouillet, D. (ur.) (2003.) Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: DZZOMM., autor poglavlja: Društvo, obitelj, obiteljska politika, str. 11-54.

Mirovinski sustav (2005.), u: Puljiz, V. i sur.: Socijalna politika.Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 177-203.

Socijalna politika i (ne)zaoposlenost (2005.), u: Puljiz, V. i sur. Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 239-270

Obiteljska politika (2005.), u: Puljiz, V. i sur. Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 317-352.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Demografski procesi i socijalna politika (s A. Akrapom):

Demografski procesi i struktura obitelji (1995.) Revija za socijalnu politiku br. 2., str 123-130.

Demografske promjene, obiteljska i populacijska politika (1996.), Kolo br. 2., str. 176-184.

Stanovništvo i migracije Runovića (2001.), Prilog za proučavanje socijalno-demografske povijesti sela, Runovićki zbornik 1., Runovići: Župa Gospe od Karmela, str. 373-396.

Prekomorske migracije iz Runovića pred Drugi svjetski rat (2003.) Runovićki zbornik 2., Runovići: Župa Gospe od Karmela str. 369-390.

119

Demografske promjene i socijalna politika (2005.) u: Živić, D. (ur.) Stanovništvo Hrvatske: dosadašnji razvoj i perspektive, Zagreb: Istitut za društvena istraživanja «I. Pilar», 26. str.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Suvremene teorije socijalne politike

(sa S. Zrinščakom): Determinante razvoja socijalne politike (1997.) Revija za socijalnu politiku br. str.

111-122.

Socijalna politika: definicije i područja, u:V. Puljiz i sur. Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik (2005.) Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 3-19

Povijest socijalne politike (2005.), u: V. Puljiz i sur. Socijalna politika. Povijest. Sustavi. Pojmovnik, Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 19 – 168

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: izabran u trajno zvanje redovitog profesora 6. travnja 1999. godine.

120

Doc. dr. sc. Branka Sladović Franz


Nositelj predmeta:

• Djeca u skrbi



Životopis:

Branka Sladović Franz rođena je 1971. godine u Garešnici. Diplomirala je 1994. godine na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirala je 1998. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer "Socijalna psihijatrija", na temu "Stavovi stručnjaka prema seksualnom zlostavljanju djece". Doktorsku disertaciju pod nazivom “Psihosocijalni razvoj zlostavljane djece smještene u ustanovu socijalne skrbi" obranila je 25. travnja, 2002. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od svibnja 1995. godine zaposlena je na Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2003. radi kao docent na Katedri za teoriju i metodologiju socijalnog rada. Dodatno se obrazovala u području rješavanja sukoba. Sudjelovala je u znanstvenim projektima "Socijalni rad i socijalna politika u Hrvatskoj", "Mogućnosti unapređenja skrbi za djecu u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima" i "Evaluacijsko istraživanje mjera zaštite djece ugroženog razvoja u obitelji". Dobitnica je godišnje nagrade Društva Sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika mladim znanstvenicima i umjetnicima za znanstveni rad u području društvenih znanosti objavljen u akademskoj godini 1998/99. Objavila je šesnaest radova u časopisima, tri poglavlja u knjizi i jednu knjigu. Aktivno je sudjelovala na pet domaćih i sedam internacionalnih konferencija.


Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2004.) Samoprocjene ponašanja mladih u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 13 (6), 1031-1054.

Sladović Franz, B. (2004.) Predictors of behavioral and emotional problems of children placed in children’s homes in Croatia. Child & Family Social Work, 9 (3), 265-271.

121

Sladović Franz, B. (2004.) Odabir izvanobiteljskog smještaja djece ugroženog razvoja u obitelji. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11 (2), 215 - 228.

Sladović Franz, B. (2004.) Mišljenje stručnjaka o izdvajanju djece iz obitelji: Rezultati intervjua. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada ,11 (1), 115 - 130.

Sladović Franz, B. (2003.) Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2003.) Razumijevanje sukoba. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2003.) Prevladavanje sukoba. U: Ajduković, D. (ur.) Socijalna rekonstrukcija zajednice. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Sladović Franz, B. i Mujkanović, Đ. (2003.) Percepcija socijalne podrške djeci u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (2), 161-170.

Sladović Franz, B. i Mujkanović, Đ. (2003.) Izdvajanje djece iz obitelji kao mjera socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada,10 (2), 229-241.

Sladović Franz, B. (2002.) Početni intervju s djetetom u slučajevima sumnje na seksualno zlostavljanje. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9, 283-293.

Sladović, B. (2001.) Spolno zlostavljanje djece. Dijete i društvo, 3(1-2), 83 – 101.

Sladović, B. (2000.) Subjektivni stres u dječjem domu i strategije suočavanja kao činitelji rizika i zaštite za pojavu poremećaja u ponašanju. U. Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 135-147.

Ajduković, M. i Sladović, B. (2000.) Neka obilježja života djece u dječjim domovima. Dijete i društvo, 2 (2), 149-161.

Sladović, B. i Družić, O. (2000.) Obilježja seksualnog zlostavljanja djece u Hrvatskoj (1990.-1998.). Dijete i društvo, 2 (2), 163-173.

Sladović, B. (1999.) Stavovi hrvatskih stručnjaka prema spolnom zlostavljanju djece. Društvena istraživanja, 8 (5-6), 843-863.

Kvalifikacijski radovi za kolegij "Djeca u skrbi"

Ajduković, M. i Sladović Franz, B. (2004.) Samoprocjene ponašanja mladih u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima u Hrvatskoj. Društvena istraživanja, 13 (6), 1031-1054.

Sladović Franz, B. (2004.) Predictors of behavioral and emotional problems of children placed in children’s homes in Croatia. Child & Family Social Work, 9 (3), 265-271.

Sladović Franz, B. (2004.) Odabir izvanobiteljskog smještaja djece ugroženog razvoja u obitelji. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 11(2), 215 - 228.

122

Sladović Franz, B. (2004.) Mišljenje stručnjaka o izdvajanju djece iz obitelji: Rezultati intervjua. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada,11(1), 115 - 130.

Sladović Franz, B. (2003.) Psihosocijalni razvoj djece u dječjim domovima. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Ajduković, M., Sladović, B. i Buško, V. (1999.) Struktura stavova stručnjaka prema spolnom zlostavljanju djece. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 35(2), 173 – 186.

Sladović, B. (1998.) Znanje, iskustvo i potrebe stručnjaka u radu sa spolno zlostavljanom djecom. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 5(1), 27 – 39.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 29.10.2003.

123

Dr. sc. Paul Stubbs


• Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model

Ustanova u kojoj radi: Ekonomski institut Zagreb


Životopis:

Rođen sam u Liverpoolu, UK 1959. godine. Diplomirao sam društvene znanosti, magistrirao sociologiju, te 1988. stekao doktorat znanosti iz društvenih znanosti disertacijom "Reprodukcija rasizma u državnom socijalnom radu". Kvalificirani sam socijalni radnik te sam u UK radio i u državnim i dobrovoljnim organizacijama koje se bave socijalnim radom. Između 1990. i 1992. predavao sam socijalni rad u statusu docenta na Sveučilištu u Bradfordu, predajući anti-rasistički socijalni rad, kriminologiju te razvoj i socijalizaciju.

1993. i 19994. radio sam za nevladinu organizaciju Suncokret, prvo u izbjegličkom kampu u Istri, a potom u Zagrebu te kao supervizor u Slavoniji. Temeljem projekta "Društveni razvoj i obnova u Hrvatskoj i Sloveniji", između 1994. i 1996. bio sam gost istraživač pri Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. sudjelujem u programu "Globalizam i socijalna politika" sveučilišta u Sheffieldu, UK, a od 2002 član sam South East European Research centra (SEERC) iz Soluna, Grčka.

U studenom 2003. zaposlio sam se na Ekonomskom institutu u Zagrebu, radeći na pitanjima regionalnog i lokalnog razvoja, sa posebnim naglaskom na ulogu međunarodnih organizacija. Moji su glavni istraživački interesi: reforma socijalne politike i socijalnih usluga u zemljama slijednicama Jugoslavije; korporacijska društvena odgovornost i socijalno izvješćivanje; civilno društvo i mrežno organizirani socijalni pokreti; više-razinska vladavina i transfer javnih politika.

Član sam izdavačkog savjeta i urednik za prikaze knjiga u časopisu Global Social Policy. Radio sam kao konzultant na temama socijalne politike za DFID (UK), UNICEF, UNDP, Save the Children, CARE, Vijeće Europe i druge.

124

Popis radova, 2000.-2005: KNJIGE (3)

Deacon, B. Koivusalo, M. Ollilla, E. i Stubbs, P. (2003) Global Social Governance: themes and prospects. Helsinki: Ministry for Foreign Affairs. str: 161. ISBN: 951-724-399-5

Bošnjak, V; Mimica, J; Puljiz, V; Radočaj, T; Stubbs, P; Zrinščak, S. (2002) Elementi socijalne politike i socijalne skrbi u Hrvatskoj. Zagreb : UNICEF Ured za Hrvatsku, str: 80. ISBN: 953-99091-04

Bagić, A., Gerasimovska, B., Milenković, N., Stanković, N., Stubbs, P., Škrabalo, M. i Vesić, A. (2002) S evaluacijom na TI: evaluacijski priručnik za civilne inicijative. QPSW, Sarajevo.str:114. ISBN: 9958-9497-0-9.

RAD ILI POGLAVLJE U KNIZI (13)

Stubbs, P. i Zrinščak, S. (2005) Extended Social Europe? social policy, social inclusion and social dialogue in Croatia and the European Union. u Ott, K (ur) Croatian Accession To The European Union, Third Volume, Zagreb: Institute of Public Finance and Friedrich Ebert Stiftung, 2005.

Stubbs, P. (2004) ‘Transforming Local and Global Discourses: reassessing the PTSD movement in Bosnia and Croatia’, u Ingleby, D. (ur) Forced migration and mental health: Rethinking the care of refugees and displaced persons. New York: Springer, str: 53-66.

Stubbs, P. (2004) ‘Globalization, memory and consultancy: towards a new ethnography of policy advice and welfare reform’, u: Ethnographies of aid-exploring development texts and encounters /urednici: Jeremy Gould, Henrik Secher Marcussen, Roskilde University, str. 175-197.

Stubbs, P. (2004) Towards a Political Economy of ‘Civil Society’ in Contemporary Croatia’, u: Hrvatska na putu u Europsku uniju. Ekonomski institut, Zagreb 1999.-2004., Zagreb, EIZ, 2004, str. 334-351

Stubbs, P. (2004) ‘Zamišljanje Hrvatske: istraživanje računalno posredovanih javnih sfera dijaspore’, u: Etnografija interneta, urednici: I. Pleše i R. Senjković, Zagreb, IEF/Ibis Grafika, str. 195-218.

Stubbs, P. (2004) Social Policy and Welfare in Central and South-Eastern Europe: legacies, trends and choices, u: Central and South-East Europe Yearbook 2005. London: Europa Publications.

Stubbs, P. (2003) International Non-State Actors and Social Development Policy u Deacon B., Koivusalo, M., Ollila, E. and Stubbs, P. ‘Global Social Governance’: str 130-159.

Stubbs, P. (2003) ‘Croatia and the European Union: challenges and contradictions’. U Integrating the Western Balkans into Europe: the aftermath of the Greek EU Presidency, Stone, David A; Syrri, Despina (ur.).Thessaloniki : South-East European Research Centre. str: 85-91.

125

Stubbs, P. (2001) Politička ekonomija civilnog društva’, u Mestrovic, M. (ur) Globalizacije i njene refleksije u Hrvatskoj, Ekonomski Institut, Zagreb; str: 95-109.

Stubbs, P. (2001) ‘Imagining Croatia?: exploring computer-mediated diasporic public spheres’, in Povrzanovic Frykman, M. (ur.) Beyond Integration: challenges of belonging in diaspora and exile. Lund: Nordic Academic Press; str: 195-224.

Stubbs, P. (2001) ‘Socijalni sektor’ ili devaluiranje značaja socijalne politike? regulatorni sistemi socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini danas’ u: Papić, Ž. (ur.) Međunarodne politike podrške zemljama jugoistočne Evrope: lekcije (ne) naučene u BiH. Sarajevo: Muller: 123-40. (recenzirani rad)

Stubbs, P. (2001) ‘‘Social Sector’ or the Diminution of Social Policy?: regulating welfare regimes in contemporary Bosnia-Herzegovina’, u Papić, Ž. (ur.) Policies of International Support to South Eastern European Countries: lessons (not) learnt from BiH. Sarajevo: Muller. (recenzirani rad).

Peirce, P. i Stubbs, P. (2000) ‘Peacebuilding, Hegemony and Integrated Social Development: the UNDP in Travnik, BiH’, u Pugh, M. (ed.) Regeneration of War-torn Societies. Macmillan. str: 157-176.

RAD U ČASOPISU (7)

Stubbs, P. (2004) ‘Social Policy and the Fight Against Poverty and Social Exclusion in the Western Balkans’. SEERC Bulletin 1(2); 5-7.

Stubbs, P. (2003) ‘ International Non-State Actors and Social Development Policy’ u Global Social Policy 3 (3); 319-48. (međunarodna recenzija)

Stubbs, P. (2003) ‘Author’s Reply to the Three Comments’, u Global Social Policy 3 (3); 364-366.

Stubbs, Paul; Warwick, John. (2003) Socijalne usluge u reformiranom sustavu socijalne skrbi Hrvatske. U Revija za socijalnu politiku. 10, 3-4; 335-356

Stubbs, P. (2002) ‘Globalisation. Memory and Welfare Regimes in Transition: towards an anthropology of transnational policy transfers’, u International Journal of Social Welfare 11 (4); 321-30. (međunarodna recenzija)

Stubbs, P. (2002) ‘Globalna socijalna politika: novi časopis i istraživački program’ u Revija za socijalnu politiku 9 (2); 205-8.

Stubbs, P. (2001) ‘New Times?: towards a political economy of ‘civil society’ in contemporary Croatia’, u Narodna Umjetnost (Hrvatska revija za etnološka i folklorna istraživanja), 38 (1); 89-103. (recenzirani rad)

OSTALO (7)

126

GASPP tim (Deacon, B., Ilva, M., Koivusalo, M., Ollila, E., i Stubbs, P.) (2005) ‘Copenhagen Social Summit ten years on: the need for effective social policies nationally, regionally and globally’. GASPP Policy Brief no. 6; str: 8.

Stubbs, P. (2003) ‘Dealing with the Past in Bosnia-Herzegovina , Croatia , and Serbia & Montenegro ’. Izvješće za Quaker Peace and Social Witness, London .

Stubbs, P. (2003) International Non-State Actors and Social Development Policy. GASPP Policy Brief no. 4; str: 8.

Global Movement for Children Regional Consultation. (2001) ‘A Region Fit for Children: civil society organisations’ vision for children in CEE, CIS and the Baltics’ (radnu verziju pripremio Stubbs, P).

Stubbs Paul (2001) Rights in Crisis and Transition: developing a children's agenda for South Eastern Europe. SEECRAN i SCF

Stubbs, P. (2000) ‘Partnership or Colonisation?: the relationship between international agencies and local NGOs in Bosnia-Herzegovina. U Deacon, B. (ur.) ‘Civil Society, NGOs and Global Governance’, GASPP Occasional Papers 7.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija: Stubbs, P. i Zrinščak, S. (2005) Extended Social Europe? social policy, social

inclusion and social dialogue in Croatia and the European Union. u Ott, K (ur) Croatian Accession To The European Union, Third Volume, Zagreb: Institute of Public Finance and Friedrich Ebert Stiftung, 2005.

Bošnjak, V; Mimica, J; Puljiz, V; Radočaj, T; Stubbs, P; Zrinščak, S. (2002) Elementi socijalne politike i socijalne skrbi u Hrvatskoj. Zagreb : UNICEF Ured za Hrvatsku, str: 80. ISBN: 953-99091-04

Stubbs, P. (2004) Social Policy and Welfare in Central and South-Eastern Europe: legacies, trends and choices, u: Central and South-East Europe Yearbook 2005. London: Europa Publications.

Stubbs, P. (2004) ‘Social Policy and the Fight Against Poverty and Social Exclusion in the Western Balkans’. SEERC Bulletin 1(2); 5-7.

Stubbs, P. (2003) ‘International Non-State Actors and Social Development Policy’ u Global Social Policy 3 (3); 319-48. (međunarodna recenzija)

Stubbs, Paul; Warwick, John. (2003) Socijalne usluge u reformiranom sustavu socijalne skrbi Hrvatske. U Revija za socijalnu politiku. 10, 3-4; 335-356

Deacon, B., sa Hulse, M. i Stubbs, P. (1997) Global Social Policy. Sage. str: 252, ISBN: 0 8939 8954 7

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: Prijava za izbor u zvanje trenutno se razmatra na Filozofskom fakultetu

(odluka se očekuje u lipnju 2005.). Moja je doktorska disertacija nostrificirana na Filozofskom fakultetu u srpnju 2003.

127

Prof. dr. sc. Jure Šimović


• Javne financije i socijalna sigurnost



Životopis:

Prof. dr. sc. Jure Šimović je redoviti profesor te predstojnik Katedre iz predmeta Financijsko pravo i financijska znanost na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je ukupno 166 radova iz raznih oblasti javnog financiranja od čega 15 knjiga (12 u koautorstvu), 28 dionica u znanstveno-stručnim studijama, 75 znanstvenih članaka u časopisima, odnosno zbornicima radova sa znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te 48 stručnih radova.

Voditelj je poslijediplomskog studija «Fiskalni sustav i fiskalna politika» na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a predavanja održava i na više poslijediplomskih studija na Ekonomskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Sudjeluje u nekoliko istraživačkih projekata koji se provode u okviru Pravnog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog pravnog centra, te Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je uredničkih odbora u nekoliko časopisa (RIF, Hrvatska pravna revija, Ekonomska revija Maribor), te je član i zamjenik predsjednika Savjeta za porezni sustav Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Popis radova, 2000.-2005:

I. KNJIGE:

«Hrvatski fiskalni sustav», «Narodne novine» Zagreb, 2004. (koautori: B. Jelčić, O. Lončarić-Horvat, H. Arbutina, N. Mijatović).

«Financijsko pravo i financijska znanost», «Narodne novine» Zagreb, 2002. (koautori: B. Jelčić, O. Lončarić-Horvat, H. Arbutina).

Zbornik radova u čast prof. dr. sc. O. Lončarić-Horvat, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb 2003. godine (urednik: J. Šimović).

«Promjene u sustavu javnih prihoda», zbornik radova, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2003., (urednici: B. Jelčić i J. Šimović).

128

«Tendencije u razvoju financijske aktivnosti države», zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 100-te obljetnice tiskanja knjige Stjepana Posilovića: «Financijalna znanost», Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000., (urednik: B. Jelčić i J. Šimović).

II. ZNANSTVENI RADOVI (ČLANCI) «Measures against harmful tax competition in the European Union and its application

on Croatian system of business taxation», Zbornik radova: 3 rd International Conference «Entrepreneurship and Macroeconomic Management», Faculty of Economics and Tourism, Dr. Mijo Mirković, Pula, April 28 - 30, 2005. (koautor: H. Šimović).

«Business taxation in the European Union and Croatia in context of harmful tax competition, časopis «Naše gospodarstvo», Ekonomsko-poslovna fakulteta Maribor – u tisku, (koautor: H. Šimović).

«Harmonizacija sustava oporezivanja poduzeća (dobiti) u Europskoj Uniji i Hrvatskoj u kontekstu štetne porezne konkurencije», časopis «Hrvatska pravna revija», Zagreb, br. 3/2005.

«Hrvatski porezni sustav i pravci njegovih promjena», Zbornik VI. Savjetovanja «Aktualnosti u računovodstvu, reviziji i porezima», Hrvatska udruga revizora, Bizovačke toplice, 2004.

«Pravci reforme hrvatskog poreznog sustava», časopis «Hrvatska pravna revija», Zagreb, br. 1-2/2004.

«Pravci mogućih promjena u sustavu poreza na dodanu vrijednost», časopis «Hrvatska pravna revija», Zagreb, br. 5/2003.

«Porez na dodanu vrijednost – što mijenjati»?, Zbornik radova znanstvenog skupa: «Promjene u sustavu javnih prihoda», Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2003.

«Strengthening financial capacity and increasing financial autonomy of local self – government units», Legislative Frameworks for Decentralization in Croatia, (Editor: Ivan Koprić), Pravni fakultet Zagreb, 2003.

«Hrvatski sustav oporezivanja dobiti s posebnim osvrtom na politiku poticanja stranih i domaćih ulaganja i politiku transfera dobiti», Zbornik Pravnog fakulteta Zagreb, br. 5/2003

«Jačanje financijskog kapaciteta i povećanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica «, Hrvatska javna uprava, Zagreb, br. 5/2000.

«Mjesto i uloga fiskalnih i nefiskalnih instrumenata u financiranju javnih potreba jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj», zbornik radova: «Tendencije u razvoju financijske aktivnosti države», Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2000.

129

STRUČNI RADOVI Natuknice za Pravni leksikon, Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 2003., (56

natuknica, 110 kartica).


• Svi navedeni radovi.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 1994, redoviti profesor (trajno zvanje).

130

Dr. sc. Jure Šimović Ana štambuk


• Odabrana poglavlja iz gerontologije

Ustanova u kojoj radi: Pravni fakultet u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada


Životopis:

Ana Štambuk rođena je 1967. u Bisku. Završila je četverogodišnji studij religiozne pedagogije i katehetskog pastorala na Katehetskom Institutu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1988. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer socijalni rad, 1994.godine. Magistrirala je na Medicinskom fakultetu iz socijalne psihijatrije na temu: "Povezanost sociodemografskih i psihičkih obilježja kod prilagodbe na život u domu umirovljenika" (1999.). Doktorirala je na Pravnom fakultetu iz područja socijalnih djelatnosti na temu: "Stavovi starijih osoba prema smrti i umiranju", 2004. godine. Od 1995. zaposlena je na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Katedri socijalne gerontologije gdje sudjeluje u provođenju i organizaciji nastave iz kolegija "Socijalna gerontologija". Tijekom studija dobila je dvije nagrade: 1991/2 – kao najbolji student svoje generacije, 1993/4 – kao najbolji diplomirani socijalni radnik. Sudjeluje na domaćim i međunarodnim simpozijima iz područja gerontologije i palijativne skrbi. Od 1999. član je Hrvatskog društva za hospicij i palijativnu skrb te Hrvatskog društva socijalnih radnika.

Popis radova u razdoblju od 2000. do 2004.

Štambuk, A. (2002.) Uloga centra za žalovanje u pružanju cjelovite hospicijske/palijativne skrbi. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 9 (1),131-137.

Coury, J.M. i Štambuk, A. (2002.) Problemi vezani s krajem života u zajednici: povezivanje profesionalnoga i javnog obrazovanja. Revija za socijalnu politiku, 3-4, 245-257.

Štambuk A. (2001.) Procjena psihičkog stanja starijih osoba u domu umirovljenika skalom SCL-90-R. Društvena istraživanja, 10 (3), 503-526.

131

Štambuk, A. (2001.) Palijativna skrb u vlastitom domu. U: Vaninstitucionalna skrb o osobama starije životne dobi. Zbornik okruglog stola, Dom umirovljenika Maksimir, 12. lipnja 2001. Zagreb, 22-23.

Štambuk, A. (2001.) Povezanost nekih sociodemografskih varijabli sa stresom kod korisnika domova umirovljenika. U: Učinci radno-okupacijskih aktivnosti na psihofizičko zdravlje starijih osoba. Zbornik okruglog stola, Dom za starije i nemoćne osobe Medvešćak, 24. listopada 2001. Zagreb, 16-21.

Kvalifikacijski radovi za kolegij "Odabrana poglavlja iz gerontologije"

Štambuk A. (2001.) Procjena psihičkog stanja starijih osoba u domu umirovljenika skalom SCL-90-R. Društvena istraživanja, 10 (3), 503-526.

Štambuk, A. (1998.) Prilagodba, stres i preseljenje u starosti. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 5, 105-115.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: 22. 12. 1999.

132

Doc. dr. sc. Zoran Šućur


Nositelj predmeta:


• Isključenost i koncepti socijalnog uključivanja



Životopis: Rođen sam 31. listopada 1962. godine u Splitu. Osnovnu i srednju školu

završio sam u Imotskom. Diplomirao sam 1988. godine jednopredmetni studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Naredne 1989. godine upisao sam poslijediplomski studij na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu iz područja "Socijalne ekologije", a 1992. godine obranio sam magistarski rad pod naslovom "Socijalno-ekološke posljedice zbrinjavanja komunalnog otpada (Komunalni otpad i socijalni konflikti)”. Također sam na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za sociologiju) 24. studenoga 2000. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom "Siromaštvo u Hrvatskoj: teorijski koncepti, empirijski pokazatelji i politika prema siromaštvu”.

Od 1989. do 1997. godine bio sam zaposlen na Fakultetu za defektologiju (sadašnji Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet) kao mlađi asistent i asistent, a od 1997. godine radim na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu (Katedra za socijalnu politiku), prvotno kao asistent te od 2001. kao docent. Izvodim seminare iz kolegija “Osnove socijalne politike” te predavanja i seminare iz kolegija “Marginalne grupe”.

Do sada sam sudjelovao u više znanstvenih projekata koji su bili financirani od strane Ministarstva znanosti i tehnologije ili drugih institucija i organizacija. Aktivno sam sudjelovao na velikom broju kako domaćih tako i međunarodnih znanstvenih skupova iz područja socijalne politike, socijalnog rada, sociologije i poremećaja u ponašanju. Boravio sam na jednomjesečnom stručnom usavršavanju u SAD.

Sudjelovao sam u uređivanju časopisa Kriminologija & socijalna integracija, a sada sam član uredništva Revije za socijalnu politiku. Također, član sam Hrvatskog sociološkog društva i upravnog odbora Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO).

Popis radova, 2000.-2004.

133

Šućur, Z. (2000.) Romi kao marginalna skupina, Društvena istraživanja 1: 197-210.

Šućur, Z. (2000.) Socijalna pomoć u Hrvatskoj: budući pravci razvoja, Revija za socijalnu politiku 3-4: 257-271.

Šućur, Z. (2000.) Socijalna pomoć, u: Puljiz, V.; Bežovan, G., Šućur, Z.; Zrinščak, S. Sustavi socijalne politike. Zagreb: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, 121-158.

Mejovšek, M.; Buđanovac, A.; Šućur, Z. (2000.) Povezanost između agresivnosti zatvorenika i njihova socioekonomskog statusa, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 1: 63-74.

Šućur, Z. (2000.) Bračna i obiteljska situacija starih slijepih osoba u Hrvatskoj, Društvena istraživanja 4-5: 663-686.

Šućur, Z. (2001.) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet.

Mejovšek, M., Buđanovac, A., Šućur, Z. (2001.) Usporedba između recidivista i nerecidivista s obzirom na agresivnost i socioekonomski status, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 2: 91-100.

Šućur, Z. (2001.) Obilježja primarne obitelji i fenomen povratništva, u: M. Mejovšek (ur.) Prema modelu intervencija u kaznenim zavodima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 163-181.

Šućur, Z. (2001.) Razdoblje prvoprijestupništva s obzirom na obilježja primarne obitelji i vrstu kaznenih djela, u: M. Mejovšek (ur.) Prema modelu intervencija u kaznenim zavodima. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, 127-145.

Mejovšek, M., Buđanovac, A., Šućur, Z. (2002.) Povezanost dviju razina čimbenika rizika delinkventnog ponašanja, Kriminologija & socijalna integracija 1: 13-24.

Šućur, Z. (2003.) Razvoj socijalne pomoći i socijalne skrbi u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata, Revija za socijalnu politiku 10 (1): 1-22.

Šućur, Z. (2003.) Siromaštvo – zapostavljeni i nedovoljno istraženi socijalni problem, u: N. Starc (ur.) Izvješće o društvenom razvoju – Hrvatska 2002. Zagreb: Ekonomski institut Zagreb, 75-97.

Šućur, Z. (2004.) Pojam i tipologija društvenih devijacija: sociološka perspektiva, u: J. Bašić, N. Koller-Trbović i S. Uzelac (ur.) Poremećaji u ponašanju i rizična ponašanja: pristupi i pojmovna određenja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, str. 15-35.

Šućur, Z. (2004.) Pristup pravima opće socijalne pomoći, Revija za socijalnu politiku 1: 21-38.

Šućur, Z. (2004.) Socijalna isključenost: pojam, pristupi i operacionalizacija, Revija za sociologiju 1-2: 45-60.

Šućur, Z. (2004.) Utjecaj sociodemografskih čimbenika na poimanje romskog roditeljstva i odrastanja, Društvena istraživanja 4-5: 843-865.

134

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Sustavi socijalne politike (s

G. Bežovanom, V. Puljizom i S. Zrinščakom):

Šućur, Z. (2000.) Socijalna pomoć u Hrvatskoj: budući pravci razvoja, Revija za socijalnu politiku 3-4: 257-271.

Šućur, Z. (2000.) Socijalna pomoć, u: Puljiz, V.; Bežovan, G., Šućur, Z.; Zrinščak, S. Sustavi socijalne politike. Zagreb: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, 121-158.

Šućur, Z. (2001.) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji. Zagreb: Pravni fakultet.

Šućur, Z. (2003.) Razvoj socijalne pomoći i socijalne skrbi u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata, Revija za socijalnu politiku 1: 1-22.

Šućur, Z. (2003.) Siromaštvo – zapostavljeni i nedovoljno istraženi socijalni problem, u: N. Starc (ur.) Izvješće o društvenom razvoju – Hrvatska 2002. Zagreb: Ekonomski institut Zagreb, 75-97.

Šućur, Z. (2004.) Pristup pravima opće socijalne pomoći, Revija za socijalnu politiku 1: 21-38.

Šućur, Z. (2005.) Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 1: 37-58.

Šućur, Z. (1997.) Tržišna transformacija, nezaposlenost i promjene u sustavima socijalne sigurnosti i socijalne pomoći u Hrvatskoj, Revija za socijalnu politiku, 3: 237-251.

Šućur, Z. (2005.) Socijalna pomoć, u: Puljiz, V., Bežovan, G., Šućur, Z., Zrinščak, S. Socijalna politika. Zagreb: Pravni fakultet, str. 271-315.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Isključenost i koncepti socijalnog uključivanja: Šućur, Z. (2003.) Siromaštvo - zapostavljeni i nedovoljno istraženi socijalni problem,

u: Izvješće o društvenom razvoju – Hrvatska 2002. Zagreb: Ekonomski institut, str. 75-98.

Šućur, Z. (2001.) Siromaštvo: teorije, koncepti i pokazatelji, Zagreb: Pravni fakultet, str. 31-39, 67-82, 101-118.

Šućur, Z. (2004.) Socijalna isključenost: pojam, pristupi i operacionalizacija, Revija za sociologiju 1-2: 45-60.

Šućur, Z. (1995.) Koncept socijalne isključenosti, Revija za socijalnu politiku 3: 223-230.

Šućur, Z. (1997.) Inclusion Concept: Sociological Perspective, in: Rehabilitation and Inclusion. Zagreb: Faculty of Special Education and Rehabilitation, University of Zagreb.

Šućur, Z. (2005.) Siromaštvo i socijalni transferi u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa 1: 37-58.

Šućur, Z. (2000.) Romi kao marginalna skupina, Društvena istraživanja 1: 197-210.

135

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: izabran u zvanje docenta 27. lipnja 2001. godine.

Doc. dr. sc. Kristina Urbanc


Nositelj predmeta:

• Osnaživanje osoba s invaliditetom


E-mail adresa: kristina. [email protected].

Životopis:

Kristina Urbanc (rođ. Čiček) rođena je u Zagrebu 1967. Godine 1988. upisala se na Pravni fakultet u Zagrebu, smjer socijalni rad gdje je 1992. godine diplomirala. Godine 1995. magistrirala je na Fakultetu za defektologiju s temom: "Samopoštovanje u adolescenata u relaciji s obiteljskim odnosima i roditeljskim stavovima". Godine 1999. na istom je fakultetu obranila doktorsku disertaciju pod naslovom: "Samopoimanje, obiteljski odnosi i predodžba vlastite budućnosti u adolescenata – prognanika i izbjeglica". Od 1993. zaposlena je na Studijskom centru socijalnog rada u svojstvu znanstvenog novaka, a u studenom 1999. je izabrana u zvanje višeg asistenta. Godine 2001. izabrana je u zvanje docenta. Nositelj je kolegija "Socijalni rad s pojedincem" te izbornog kolegija “Kreativne metode u socijalnom radu”. Sudjeluje u organiziranju, provođenju i superviziranju terenske nastave studenata druge godine. U okviru poslijediplomskog znanstvenog studija iz teorije i metodologije socijalnog rada nositelj je izbornog kolegija "Osnaživanje osoba s invaliditetom" te sudjeluje u izvođenju kolegija "Psihosocijalni pristup u radu s adolescentima".

Radovi u razdoblju 2000. do 2004. Urbanc, K. (2004.) Supervizija studenata. U: Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (ur.)

Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć, 303 – 330.

Urbanc, K. (2004.) Kretanje i sport kao sredstvo holističkog pristupa u radu s osobama s invaliditetom. U: Zbornik radova sa skupa "Specifičnosti cerebralne paralize - klubovi, radionice i sportska djelatnost saveza koje rade

136

u korist osoba s invaliditetom" održanog od 3 – 5. svibnja 2004. u Varaždinskim Toplicama, 32 – 38.

Urbanc, K. (2004.) Modeli prakse socijalnog rada i profesionalna etika. Zbornik radova "Druge radionice za socijalne radnice i radnike" održane u Trakošćanu od 21. do 23. travnja 2004. Zagreb. Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida, 74-80.

Urbanc, K. (2004.) A research on young careers – Children whose parents are disabled or have chronical illness. U: Zbornik sažetaka radova održanih na skupu "V European Congress for Family Therapy and Systemic Practice" od 29. rujna do 2. listopada 2004. u Berlinu.

Urbanc, K. i Kletečki, M. (2003.) Nekateri etički izazivi prakse socialnega dela na Hrvaškem. Socialno delo, 42 (3), 183-188.

Urbanc, K. i Branica, V. (2003.) Obilježja i perspektive suvremenih programa obrazovanja socijalnih radnika. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (1), 21-44.

Urbanc, K. (2003.) Značaj terenske nastave za razvoj profesionalnog identiteta socijalnih radnika. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (1), 61 – 70.

Urbanc, K. (2003.) Mladi njegovatelji – djeca osoba s invaliditetom. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (2), 187-196.

Urbanc, K. (2002.) Emocionalno zlostavljanje u obitelji adolescenata. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 2, 271-282.

Urbanc, K., Družić Ljubotina, O. i Kregar, K. (2002.) Neki aspekti terenske nastave u procesu obrazovanja socijalnih radnika. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 9 (1), 67-82.

Urbanc, K. (2002.) Neki aspekti procesa osnaživanja u radu s osobama s invaliditetom. Zbornik radova Simpozija o značaju interdisciplinarnog pristupa tretmanu cerebralne paralize, Lovran 4-6. studeni 2002., 149-157.

Urbanc, K. i Raguž, N. (2002.) Učenje je više od činjenja. U: Zbornik radova RI KVAŠ – 21 – Svaki učenik može uspjeti, II Hrvatski susret kvalitetnih škola, 67-70.

Urbanc, K. (2001.) Važnost kvalitete samopoimanja i predodžbe budućnosti za razvoj i očuvanje psihosocijalne otpornosti adolescenata. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 36 (2), 169-178.

Urbanc, K. (2000.) Neke specifičnosti emocionalnog zlostavljanja djece i mladih. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 7 (2), 183-196.

Urbanc, K. (2000.) Osobna i profesionalna odgovornost socijalnih radnika u promicanju kvalitete života osoba s tjelesnom invalidnošću. U: II Hrvatski simpozij o cerebralnoj paralizi - Kvaliteta življenja osoba s cerebralnom paralizom, Zbornik radova. Zagreb: Hrvatski savez udruga dječje i cerebralne paralize, 89-94.

Urbanc, K. (2000.) Razvoj uspješnog identiteta u terminima teorije izbora. RI-KVAŠ 21 - Odiseja u školstvu, Zbornik radova. Rijeka: Medicinska škola, 24-28.

Urbanc, K. (2000.) Kvaliteta doživljaja vlastitih sposobnosti kao zaštitni čimbenik u procesu odrastanja i sazrijevanja. U: Bašić, J. i Janković, J. (ur.) Rizični i

137

zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 84-96.

Urbanc, K. (2000.) Adolescentska procjena kvalitete odnosa s roditeljima s obzirom na njihovo iskustvo progonstva i izbjeglištva. Društvena istraživanja, 3 (53), 431-449.

Urbanc, K. (2000.) Percepcija vlastite budućnosti adolescenata kao mogući zaštitni čimbenik. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 7 (2), 151-168.

Urbanc, K. i Družić, O. (1999.) Neka obilježja terenske nastave studenata socijalnog rada. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 6, 39-58.

Kvalificirajući radovi za kolegij "Osnaživanje osoba s invaliditetom"

Urbanc, K. (2004.) Kretanje i sport kao sredstvo holističkog pristupa u radu s osobama s invaliditetom. U: Zbornik radova sa skupa “Specifičnosti cerebralne paralize - klubovi, radionice i sportska djelatnost saveza koje rade u korist osoba s invaliditetom” održanog od 3 – 5. svibnja 2004. u Varaždinskim Toplicama, 32 – 38.

Urbanc, K. (2003.) Mladi njegovatelji – djeca osoba s invaliditetom. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 10 (2), 187-196.

Urbanc, K. (2000.) Osobna i profesionalna odgovornost socijalnih radnika u promicanju kvalitete života osoba s tjelesnom invalidnošću. U: II Hrvatski simpozij o cerebralnoj paralizi - Kvaliteta življenja osoba s cerebralnom paralizom, Zbornik radova. Zagreb: Hrvatski savez udruga dječje i cerebralne paralize, 89-94.

Urbanc, K. (1998.) Iskustvenim učenjem do promjene stavova prema osobama s invalidnošću - program suradnje studenata socijalnog rada i zagrebačkih udruga osoba s invaliditetom. U: Šeparović, Z. Zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, Zagreb 19-21.lipnja.1998. Zagreb: Hrvatsko žrtvoslovno društvo-Pravni fakultet, 495-501.

Urbanc, K. (1998.) Uloga klijenata s dodatnim potrebama u praktičnom obrazovanju studenata socijalnog rada i formiranju njihovog profesionalnog identiteta. U: Rehabilitacija u zajednici. Zbornik radova Prve Hrvatsko-Kanadske tematske konferencije. Zagreb, 101-103.


27. lipnja, 2001. u zvanje docenta.

138

Prof. dr. sc. Nenad Zakošek


• Politički sustavi i socijalna politika

Ustanova u kojoj radi: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu


Životopis:

Prof. dr. Nenad Zakošek je redoviti profesor političke znanosti na Fakultetu političkih znanosti. Ima dugogodišnje istraživačko i nastavno iskustvo vezano uz teme ovog kolegija: od 1993. nositelj je kolegija "Teorije društvenog razvoja" na dodiplomskom studiju politologije FPZa, a od 2001. kolegija "Teorije političkog razvoja" i "Političko predstavništvo i parlament" na poslijediplomskom politološkom studiju "Hrvatski politički sustav i upravljanje". Od 1990. suradnik je na istraživačkom projektu "Izbori, stranke i parlament u Hrvatskoj", na kojem se bavi empirijskim istraživanjem biračkog ponašanja, stranaka i stranačkog sustava u Hrvatskoj. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima, na kojima je izlagao priloge s područja ovog kolegija.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija: Zakošek, N. (1982.) Pluralizam i korporativizam, Naše teme, 26 (1-2), 180-189.

Zakošek, N. (1986.) Kapitalistička ekonomija i intervencionistička država, Kulturniradnik, 39 (3), 148-158.

Zakošek, N. (1988.) Preskušanje teorije modernizacije: k novemu samorazumevanju socialdemokracije, Teorija in praksa, 25 (1-2), 233-236.

Zakošek, N. (1988.) Primjer funkcionalističke teorije države: Luhmannovo tematiziranje države blagostanja, u: Samardžić S. (ur.), Država i društvo u savremenosti, Beograd, 75-84.

Zakošek, N. (1990.) Sigurnost i blagostanje, Korporativizam, Legitimiranje poretka, Društvo: odrednice u knjizi Leksikon temeljnih pojmova politike, Prpić, I., Puhovski, Ž., Uzelac, M. (ur.), Školska knjiga, Zagreb, 22-25, 48-50, 97-101, 163-168.

Zakošek, N. (1990.) Kritička teorija države Clausa Offea, Politička misao, 27 (2), 115-125.

Zakošek, N. (1992.) Odabir političkih institucija u postsocijalizmu i formiranje hrvatskog političkog sistema, Politička misao, 29 (3), 81-92.

139

Zakošek, N. (1992.) Demokracija i socijalizam između komplementarnosti i kontradikcije, Politička misao, 29 (4), 101-108.

Zakošek, N. (1994.) Hrvaška država in organizirani interesi: je mogoče socialno parinerstvo?, u: Časopis za kritiko znanosti, domišljijo in novo antropologijo, 22 (168-169), 35-46.

Zakošek, N. (1996.) Difficult Partnership: Emerging Tripartite Interest Intermediation in Croatia, u: Agh, A., Ilonszki G. (ur.), Parliaments and Organized Interests: The Second Steps, Budimpešta, 1996., 212-221.

Zakošek, N. (1996.) Ljevica u postkomunizmu, Politička misao, 33 (2-3), 8-21.

Zakošek, N. (2002.) Politički sustav Hrvatske, Zagreb: Fakultet političkih znanosti.


140

Prof. dr. sc. Siniša Zrinščak


(Su)nositelj predmeta:


• Suvremene teorije socijalne politike

• Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model



Životopis:

Rođen sam 5.5.1961. godine u Puli. Studirao sam sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao sam 1984. godine te iste godine upisao postdiplomski studij sociologije religije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao sam 1990. godine, a doktorirao na istom fakultetu 1998. godine.

Za znanstvenog asistenta za znanstveno polje sociologije izabran sam 1991. godine, a nakon toga radio sam kao istraživač u Institutu za društvena istraživanja te potom u Institutu za primijenjena društvena istraživanja u Zagrebu. U Institutu za primijenjena društvena istraživanja obavljao sam i funkciju prvoga glavnoga i odgovornog urednika časopisa “Društvena istraživanja” (1992.-1994.). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu zaposlen sam od 1.1.1995. godine kao asistent na Katedri za socijalnu politiku, od rujna 1998. kao docent, a od siječnja 2002. kao izvanredni profesor. U ožujku 2002. imenovan sam i glavnim i odgovornim urednikom časopisa “Revija za socijalnu politiku”.

Moj dosadašnji znanstveno-istraživački rad ponajviše je vezan uz različite teme iz područja sociologije religije i socijalne politike o čemu sam objavio knjigu te niz članaka u časopisima i zbornicima. Sudjelovao sam s preko 50 predavanja i priopćenja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Također, sudjelovao sam u većem broju društvenih istraživanja i stručnih projekata, uključujući međunarodne, npr.: Europsko istraživanje vrednota, Religioznost u Hrvatskoj, Decentralizacija socijalne politike, Europeizacija, globalizacija i socijalne reforme, Reforma sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj, Indeks civilnog društva u Hrvatskoj itd.

Član sam nekoliko međunarodnih socioloških udruženja. Od 2001. član sam Predsjedništva, a od 2005. predsjednik Hrvatskog sociološkog društva. Od osnutka (1995.) član sam Izvršnog odbora organizacije pod nazivom ISORECEA (International Study of Religion in Central and Eastern Europe Association), a u prosincu 2001. godine izabran sam za njenoga potpredsjednika. Krajem 1994. godine

141

koristio sam studijski boravak od 2 i pola mjeseca na Indiana University Center on Philantropy (Indianapolis, SAD) gdje sam posebno izučavao ulogu dobrovoljnoga neprofitnog sektora religijske provenijencije u području socijalnog rada i socijalne politike. Od 1997. godine stalni sam gost predavač na postdiplomskom studiju europskih socijalnih znanosti u Maastrichtu, Nizozemska.

Također, od 2001. godine potpredsjednik sam Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO), 2002.-2004. vršio sam dužnost predsjednika Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Zagreb, dok sam od 2004. član Povjerenstva za izdavačku djelatnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH.

Popis radova, 2001.-2005. Religion and Social Justice in Post-Communist Croatia, in: Borowik, I., Tomka, M.

(eds.) Religion and Social Change in Post-Communist Europe. Krakow: Nomos, 2001., str. 181-194.

Društveni razvoj u vrijednosnoj zamci. Sociologijski pogled na vrednote u hrvatskom društvu, Bogoslovska smotra 2-3/2001., str. 291-318.

Ima neka tajna veza. Religioznost mladih kao indikator društvenih i religijskih promjena, Društvena istraživanja 1-2/2001., str. 19-40.

(Koautorstvo s G. Bežovanom) Mogućnosti decentralizacije u socijalnoj politici i nove uloge lokalnih vlasti, Revija za socijalnu politiku 3-4/2001., str. 239-258.

(Koautorstvo s I. Grubišićem i S. Tadićem) Konformizam i otpori, u: Aračić, P. (ur.) “Jeremija, što vidiš?” (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu. Đakovo: Teologija u Đakovu, 2001., str. 225-246.

Rôles, attentes et conflitts: la religion et les Eglises dans les sociétés en transition, Social Compass 4/2002, str. 509-521.

(Koautorstvo s V. Puljizom) Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu, Revija za socijalnu politiku 2/2002., str. 117-137.

Socijalna budućnost Hrvatske. O budućnosti iz perspektive socijalnih nesigurnosti, u: Baloban, Stjepan (ur.) Socijalna budućnost Hrvatske. Zagreb: Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Glas koncila, 2002., str. 17-57.

(Koautorstvo s D Bouillet i G. Bračić-Ružić) Neki aspekti zaštite obitelji u Republici Hrvatskoj s obzirom na europski kontekst, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2002.

(Koautorstvo s V. Bošnjak, J. Mimica, V. Puljizom, T. Radočaj i P. Stubbsom) Elementi socijalne politike i socijalne skrbi u Hrvatskoj. Procjena / Pregled za UNICEF, Zagreb: UNICEF Ured za Hrvatsku, travanj 2002.

Socijalna politika i rodna jednakost, u: Rodin, S. (ur.) Jednakost muškarca i žene. Pravo i politika u EU i Hrvatskoj. Zagreb: IMO, 2003., str. 77-98.

Socijalna politika u kontekstu korjenite društvene transformacije postkomunističkih zemalja, Revija za socijalnu politiku 2/2003., str. 135-159.

Religion and Society in Tension in Croatia: Social and Legal Status of Religious Communities, in: Richardson, J. T., (ed.) Regulating Religion. Case Studies

142

from Around the Globe. Kluwer Academic / Plenum Publishers, 2004., str. 299-318.

Generations of Atheism: Patterns of Response to Communist Rule Among Different Generations and Countries, Social Compass 2/2004, str. 221-234.

Vrednote i razvoj. Neki novi aspekti vrijednosne strukture hrvatskog društva, u: J. Kregar, V. Puljiz, S. Ravlić (ur.) Hrvatska – kako dalje: zadanosti i mogućnosti. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za demokraciju i pravo «Miko Tripalo», 2004., str. 9-19.

(Koautorstvo s I. Borowik i D. Marinović Jerolimov) Religion and Patterns of Social Transformation – or: How to Interpret Religious Changes in Post-Communism?, in: D. Marinović Jerolimov, S. Zrinščak and I. Borowik (eds.) Religion and Patterns of Social Transformation. Zagreb: IDIZ, 2004., str. 9-19.

(Koautorstvo s V. Puljizom, G. Bežovanom i Z. Šućurom) Socijalna politika. Povijest, sustavi, pojmovnik. Zagreb: Pravni fakultet, 2005.

(Koautorstvo s P. Stubbsom) Proširena socijalna Europa? Socijalna politika, socijalna uključenost i socijalni dijalog u Hrvatskoj i Europskoj uniji, u: K. Ott (ur.) Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: ususret izazovima pregovora. Zagreb: Institut za javne financije, Zaklada Friedrich Ebert, 2005., str. 157-180.

Teškoće socijalnog partnerstva: europska i hrvatska iskustva, Revija za socijalnu politiku 2/2005.

Kvalificirajući radovi za izvođenje nastave iz predmeta Hrvatska socijalna politika i europski socijalni model (sa P. Stubbsom) – izbor iz bibliografije: Globalizacija i socijalna država (zbornik radova). Zagreb: RSP, 1998.

Skile i haribde socijalne sigurnosti, Revija za socijalnu politiku 3-4/2000., str. 229-243. (Koautorstvo s V. Puljizom) Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu, Revija za socijalnu politiku 2/2002., str. 117-137.

(Koautorstvo s D Bouillet i G. Bračić-Ružić) Neki aspekti zaštite obitelji u Republici Hrvatskoj s obzirom na europski kontekst, Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 2002.

Socijalna politika i rodna jednakost, u: Rodin, S. (ur.) Jednakost muškarca i žene. Pravo i politika u EU i Hrvatskoj. Zagreb: IMO, 2003., str. 77-98.


(Koautorstvo s P. Stubbsom) Proširena socijalna Europa? Socijalna politika, socijalna uključenost i socijalni dijalog u Hrvatskoj i Europskoj uniji, u: Ott, K (ur.) Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji, treći svezak. Zagreb: Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert, 2005.

Teškoće socijalnog partnerstva: europska i hrvatska iskustva, Revija za socijalnu politiku 2/2005.

143

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Sustavi socijalne politike (s

G. Bežovanom, V. Puljizom i Z. Šućurom):

Sustavi zdravstvene politike u svijetu: osnovna obilježja i aktualni procesi, Revija za socijalnu politiku 1/1999., str. 3-19.

Globalizacija i socijalna država (zbornik radova). Zagreb: RSP, 1998.

(Koautorstvo s G. Bežovanom) Mogućnosti decentralizacije u socijalnoj politici i nove uloge lokalnih vlasti, Revija za socijalnu politiku 3-4/2001., str. 239-258.




(Koautorstvo s V. Puljizom, G. Bežovanom i Z. Šućurom) Socijalna politika. Povijest, sustavi pojmovnik. Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, 2005.

Kvalificirajući radovi za izvođenje kolegija Suvremene teorije socijalne politike (sa V. Puljizom): Društveni razvoj u vrijednosnoj zamci. Sociologijski pogled na vrednote u hrvatskom

društvu, Bogoslovska smotra 2-3/2001., str. 291-318.




Vrednote i razvoj. Neki novi aspekti vrijednosne strukture hrvatskog društva, u: J. Kregar, V. Puljiz, S. Ravlić (ur.) Hrvatska – kako dalje: zadanosti i mogućnosti. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za demokraciju i pravo «Miko Tripalo», 2004., str. 9-19.

(Koautorstvo s I. Borowik i D. Marinović Jerolimov) Religion and Patterns of Social Transformation – or: How to Interpret Religious Changes in Post-Communism?, in: D. Marinović Jerolimov, S. Zrinščak and I. Borowik (eds.) Religion and Patterns of Social Transformation. Zagreb: IDIZ, 2004., str. 9-19.

(Koautorstvo s V. Puljizom, G. Bežovanom i Z. Šućurom) Socijalna politika. Povijest, sustavi, pojmovnik. Zagreb: Pravni fakultet, 2005.

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno zvanje: izabran u zvanje izvanrednog profesora 11. siječnja 2002. godine.

144

Prilog: Shema poslijediplomskog specijalističkog studija socijalne politike Shema toka poslijediplomskog specijalističkog studija socijalne politike

Sustavi socijalne politike

Planiranje u soc. politici

Izborni

Izborni

Javne financije i soc. sigurnost

Odabrana pogl. Socijalnog prava

Odabrana pogl. Obiteljskog prava

Radnja

1

3

2

Moduli semestar

4

Priprema radnje

Izborni Izborni Izborni Izborni

145

Dodatak 2: Dijagram ulaza, transfera i izlaza poslijediplomskih studija socijalne politike (pune crte ulaza na poslijediplomski studij predstavljaju uobičajene, a ne jedine dozvoljene "rute")

Poslijediplomski Doktorski studij, 1. godina

Diplomski studij drugih profila

Studenti diplomirali unutar trenutnog studijskog programa

Dodiplomski studij

Diplomski studij socijalne politike

Studenti magistrirali unutar trenutnog studijskog programa

Poslijediplomski specijalistički studij, 1. godina

Poslijediplomski specijalistički studij, 2. godina i radnja

Poslijediplomski Doktorski studij, 2. – 3. godina

Diploma specijalističkog studija

Doktorat znanosti

Drugi doktorski studiji usporedivog profila (transfer)

Documents

PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA … · seminarski rad u pisanom obliku, koji se potom ocjenjuje. Student s predmetnim Student s predmetnim nastavnicima planira