Program ukupnog razvoja Općine Dekanovec.pdf

Konzultantske usluge, voenje projekata, projektiranje i nadzor Consulting and project management HR-48269 Kalnik, Trg Stjepana Radia 15, Fax: 048 270-787 GSM:091 799 06 76 www.consulting-project.hr; e-mail [email protected]

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPINE DEKANOVEC

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: Oujak , 2009. godine

Consulting-project d.o.o Opina Dekanovec

Program ukupnog razvoja Dekanovec

2

Slika 1. Europa u Svijetu

Slika 2. Republika Hrvatska u Europi



3

Meimurska upanija

Opina Dekanovec



4

Naruitelj: Opina Dekanovec

Za naruitelja Ivan Hajdarovi, naelnik Izvoditelj: Consulting Project d.o.o.

Za izvoditelja: Mladen Keer,

Autori: Ivan Jedvaj,

Danijela Modri, Vlado ok, Petar Novota, Mladen Keer, Martina Vidmani,

Struni suradnici:

Dragutin Kamenjak, Vlado Kuec,

Radna grupa suradnici:

KRNJAK DRAEN predsjednik vijea GRBAVEC VERICA zamjenica predsjednika vijea ERJAV ELJKO zamjenik predsjednika vijea NOVAK MIJO SABOLEK MARTIN PINTARI IVICA CICELI STJEPAN PINTARI JOSIP LAJTMAN MARIO SOKA IVAN TOMAEK MONIKA IVAN HAJDAROVI predsjednik poglavarstva LJUBICA URKIN zamjenica predsjednika poglavarstva VLADIMIR JAMBROI zamjenik predsjednika poglavarstva KATARINA KOLARI lan JOSIP DRVODERI - lan

Godina izrade: 2009.



5

SADRAJ: Stranica:

Uvodni dio.............................................................................................................................. 11

to je program ukupnog razvoja? ............................................................................... 11

I Poglavlje .............................................................................................................................. 14

Uvod saetak............................................................................................................... 15

Regionalni operativni program Meimurske upanije .............................................. 21

Regionalni razvoj i regionalna politika....................................................................... 37

Partnerstvo privatnog i javnog sektora ....................................................................... 44

Regionalni i podruni razvoj u RH ............................................................................. 47

Financiranje razvoja Opine Dekanovec .................................................................... 59

Regionalni marketing.................................................................................................. 76

Opina Dekanovec kao subjekt konkretnog razvoja gospodarstva............................. 80

Razvoj poljoprivrede i proizvodnja hrane................................................................... 85

Zakljuak i miljenje................................................................................................. 103

II Poglavlje........................................................................................................................... 104

Uvod, osnovna analiza (iz PPU Opine Dekanovec)................................................ 105

Zemljopisni poloaj, povrina, prostor ......................................................... 105

Stanovnitvo, naseljenost, naselje................................................................. 107

Okoli i prirodni resursi ................................................................................ 111

Komunalna infrastruktura ............................................................................. 113

III Poglavlje ......................................................................................................................... 120

Vizija razvoja Opine i najvaniji ciljevi.................................................................. 121

IV Poglavlje ......................................................................................................................... 128

Okvir PUR-a Opine Dekanovec.............................................................................. 129

Prioriteti i mjere ........................................................................................................ 132



6

Kriteriji za odabir projekata ...................................................................................... 136

Razvojni uinak PUR-a Opine Dekanovec ............................................................. 149

V Poglavlje........................................................................................................................... 151

Plan provedbe PUR-a Opine Dekanovec ................................................................ 152

Uvod.............................................................................................................. 152

Institucije i mehanizmi provedbe.................................................................. 152

Pribavljanje sredstava i financiranje ............................................................. 156

Praenje (monitoring) i evaluacija ................................................................ 157

PUR u budunosti ......................................................................................... 161

Sljedei koraci provedbe PUR-a................................................................... 162

VI Poglavlje ......................................................................................................................... 163

Poljoprivredna proizvodnja Opine Dekanovec ....................................................... 164

Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljita..................................................... 164

Analiza tla ..................................................................................................... 166

Matina knjiga biljne proizvodnje ................................................................ 172

Strojni prstenovi............................................................................................ 175

Voarstvo ...................................................................................................... 177

Uzgoj ljiva ....................................................................................... 206

Vone rakije ...................................................................................... 210

Uzgoj malina..................................................................................... 223

Uzgoj vinje ...................................................................................... 225

Uzgoj jabuka ..................................................................................... 230

Uzgoj kruaka ................................................................................... 239

Program proizvodnje kupinovog vina............................................... 244

Program uzgoja jagoda ..................................................................... 258

Program uzgoja kupina ..................................................................... 260

Program rada Zadruge voara........................................................... 263

Program ljekovitog bilja ............................................................................... 267

Uzgoj kamilice u ekolokoj poljoprivredi......................................... 271



7

Gljivarstvo..................................................................................................... 273

Gljive bukovae ................................................................................ 273

Plastenika proizvodnja ................................................................................ 276

Uzgoj salate....................................................................................... 286

Uzgoj rajice ..................................................................................... 288

Uzgoj krastavaca............................................................................... 291

Uzgoj paprike.................................................................................... 293

Uzgoj luka......................................................................................... 294

Uzgoj graha....................................................................................... 296

Uzgoj cvjetae i brokule ................................................................... 297

Uzgoj mrkve i perina....................................................................... 300

Uzgoj pinata .................................................................................... 302

Uzgoj matovilca ................................................................................ 302

Program navodnjavanja i natapanja .............................................................. 303

Proizvodnja povra na otvorenom za suenje............................................... 317

Program uzgoja itarica u ekolokoj poljoprivredi ....................................... 328

Ekoloki uzgoj povra................................................................................... 334

Program otkupa voa, povra i ljekovitog bilja, te suenje .......................... 341

Program rada zadruge povrara .................................................................... 344

VII Poglavlje........................................................................................................................ 348

Govedarstvo i proizvodnja mlijeka........................................................................... 349

Program govedarstvo tov junadi ................................................................ 361

Program uzgoja koza................................................................................................. 367

Program uzgoja vinogradarskih pueva.................................................................... 378

Uzgoj kunia ............................................................................................................. 382

Program uzgoja peradi .............................................................................................. 386

Pronesak i proizvodnja konzumnih jaja........................................................ 398

Tov pilia ...................................................................................................... 400

Uzgoj purana................................................................................................. 403

Patke.............................................................................................................. 404



8

Guske ............................................................................................................ 407

Program prerade mesa............................................................................................... 410

Uzgojni program sive pele i program udruge pelara mini regije Mura................. 418

Uvod.............................................................................................................. 418

Ope odrednice ............................................................................................. 418

Uzgojni cilj.................................................................................................... 419

Matina populacija pela .............................................................................. 422

Uzgojne metode ............................................................................................ 423

Ispitivanje svojstava matica .......................................................................... 423

Organizacija provedbe uzgojnog programa .................................................. 428

Program rada Zadruge stoara .................................................................................. 432

VIII Poglavlje ...................................................................................................................... 436

Zadruga povijest i ustroj ........................................................................................ 437

Prijedlog projekta za program dravne izmjere i katastra nekretnina Opine

Dekanovec ............................................................................................................ 441

Poduzetniki inkubator......................................................................................... 444

Program Zaviajni muzej Florijana Andraeca u Opini Dekanovec.................... 446

Projekt Osnivanje i izgradnja Etno Eko sela Dekanovec ................................... 448

Program maratona junom obalom Mure ............................................................. 451

Program zatite starih autohtonih kua................................................................. 453

Program oznaavanja Opine Dekanovec............................................................. 454

Kako demografski obnoviti Dekanovec i Opine mikroregije Mura .................... 455

Turistiki razvoj Opine Dekanovec i Opina mikroregije Mura ........................ 458

Razvoj turizma ..................................................................................................... 461

Turistika inspekcija ................................................................................. 461

Turizam i ugostiteljstvo ............................................................................ 462

Posebni dio u razvoju turizma................................................................... 474

Program agro turizam ............................................................................... 479

Zdravstveni turizam .................................................................................. 481

Program Ulaganje u obiteljske agro hotele ............................................ 485



9

Program Turistiko odredite, mjesto ili dogaaj...................................... 485

Program za uvoenje poreza na neobraenu poljoprivrednu zemlju ......... 486

Program Meimurski vrt jedinstveni park................................................. 488

Program rada Turistike zajednice Opine Dekanovec ............................. 490

Program Team Building............................................................................ 493

Program Extreme kup ................................................................................494

Program obnove spomenika Opine Dekanovec ........................................496

Program projektnog zadatka za dizajn sustava signalizacije kulturnih,

turistikih i komercijalnih sadraja u Opini Dekanovec .......................... 500

Program za dizajn vizualnog identiteta Opine Dekanovec....................... 502

Program raseljenih Dekanovana .............................................................. 504

Program povezivanja osnovne, srednje, te visoke kole sa trgovakim

drutvima .................................................................................................. 505

Program spremanja tradicionalnih jela ...................................................... 509

Projekt cestovne biciklistike utrke........................................................... 510

Program izgradnje malonogometnih igralita............................................ 512

Program izgradnje vrtia Dekanovec.................................................................... 525

Projekt izgradnje prijelaza preko potoka .............................................................. 530

Program ureenja raspela u Opini Dekanovec .................................................... 532

IX Poglavlje .................................................................................................................... 536

Kako osigurati komunalnu infrastrukturu u Opini Dekanovec............................ 537

Program izgradnje doma za stare i nemone Dekanovec ...................................... 538

Program izgradnje portske dvorane..................................................................... 548

Program postavljanja ormaria, oglasnih ploa Opine,

oglasnih ploa za mjetane ................................................................................... 552

Program Opinsko komunalno poduzee Dekanovec kao javno privatno

partnerstvo............................................................................................................ 553

Program ureenja groblja i mrtvanice................................................................. 555

Program detaljnog ureenja novog stambenog naselja Dekanovec....................... 556

Program hidromelioracije polja uz Muru.............................................................. 557



10

Program raspolaganja zemljitem u vlasnitvu RH u Opini Dekanovec ............. 559

Program poticanja mladih za ostanak na podrujima posebne dravne skrbi........ 562

Najvea poduzetnika zona Dekanovec, vizija razvoja poduzetnike zone .......... 566

Program ulaganja u izgradnju mosta preko rijeke Mure ....................................... 576

Prioriteti u gradnji vodoopskrbe Opine Dekanovec ............................................ 591

Prioriteti u gradnji javne rasvjete Opine Dekanovec .......................................... 591

Prioriteti u gradnji plinofikacije Opine Dekanovec............................................. 592

Prioriteti u gradnji odvodnje Opine Dekanovec.................................................. 593

Prioriteti u gradnji cesta Opine Dekanovec......................................................... 596

Glavni resursi koji e nositi razvoj Opine Dekanovec ........................................ 597

Kratkoroni programi ulaganja u Opinu Dekanovec........................................... 600

Pojedinani projekti za realizaciju PUR-a Opine Dekanovec ............................. 604

Terminski plan realizacije projekata Opine Dekanovec...................................... 622

Projekcija prorauna Opine Dekanovec.............................................................. 633

X Poglavlje...................................................................................................................... 647

Gospodarske teme u razvoju Dekanovca .............................................................. 648

Trgovaka drutva .................................................................................... 648

Pokretanje poslovne aktivnosti ................................................................. 658

Vane institucije i ministarstva ................................................................. 666

Management, to je to? ............................................................................. 667

Pristup poduzetnikom pothvatu............................................................... 673

Od ideje do poslovne prigode ................................................................... 674

Priprema poslovnog plana......................................................................... 676

Istraivanje trita..................................................................................... 677

Pomo strunjaka...................................................................................... 677

Poslovni prostor ........................................................................................ 678

Izvori znanja i informacija ........................................................................ 678

Suradnici................................................................................................... 679

Hrvatska kvaliteta................................................................................................. 681

Popis gospodarskih subjekata u Opini Dekanovec.............................................. 694



11

UVODNI DIO

TO JE PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA Na poetku elimo naglasiti da se Razvojni projekt Opine Dekanovec u potpunosti

oslanja na Regionalni operativni program Meimurske upanije, proizlazi iz njega, te e biti njegova konkretna razrada za podruje Opine Dekanovec. Zato je u prvom dijelu Razvojnoga projekta obraen Regionalni operativni plan razvoja Meimurske upanije.Taj je dio vie upuen elnitvu Opine.

Budui da je obraivano podruje uglavnom ruralno, stoga se ukupan njegov razvoj mora osmiljavati kao ruralni razvoj utemeljen na iskustvima razvijenih zemalja, ija su ruralna podruja danas visoko razvijena i poeljna jednako za stanovanje, kao i za pokretanje gospodarskih djelatnosti.Zato je u prvom dijelu Razvojnoga projekta obraen ruralni razvoj i iskustva razvijenih zemalja u ruralnom razvoju. I taj je dio vie upuen elnitvu Opine i razvojnoj agenciji koja e provoditi ovaj projekt.

Meutim, autori su imali i neke dileme. Osnovna dilema ve na poetku izrade ovoga Razvojnoga projekta, budui da se materijal odnosi na vie jedinica lokalne samouprave, te budui da se cijelo obraivano podruje ve u cijelosti odluilo za razvojne napore, je bila:

- da li raditi na uobiajene naine, to jest odrediti stroge oblike poglavlja i podpoglavlja, po strukturi koja je uobiajena za znanstvene studije ili

- cijeli materijal uobliiti na vie urnalistiki nain, gdje teme lagano teku jedna za drugom, proizlaze jedna iz druge, te su grafiki i tehniki obraene na najprihvatljiviji nain za krajnjega korisnika.

Jasno je da u oba sluaja moraju biti obraene sve potrebne teme, kako bi korisnik materijala dobio sve potrebno za razvoj onoga, to elimo razvijati i to na obraivanom podruju ima uvjete za razvoj.

U spomenutoj dilemi vodili smo se korisnou materijala. Materijal e koristiti graani Opine, pa treba sve prilagoditi upravo njima, kako nainom iznoenja materije, tako i krajnjim oblikom ukupnoga materijala.

Dakle, mogli smo raditi na nain, vie prihvatljiv akademskoj strukturi ljudi, te bi ova studija mogla biti jednostavna podloga za neke daljnje studije. Ne elimo rei da i ovakav rad to ne moe biti, iako mu to nije primarni cilj, ve da bude prihvatljiva podloga ili temelj pokretanju gospodarskih djelatnosti i ukupnog razvoja na obraivanom podruju. Bude li se rad nastavio, autori e moi vrlo lako nastaviti sa slijedeim operativnim projektima. elja nam je, a poueni raznim studijama koje su izraivane za ire podruje i uistinu rijetke doprinijele razvoju ve su ostale lijepi materijal u uredima opine koja ih je dala raditi, da ovaj Projekt ostvari svoj cilj, a to je ukupni razvoj Opine i okolice i primjeren ivotni standard njezinih itelja. Stoga je za ovo podruje potrebno osnovati Javno privatnu razvojnu agenciju koja e provesti Program ukupnog razvoja Opine Dekanovec u djelo. Vanost lokalnog razvoja Institucionalna sposobnost za promicanje drutveno - ekonomskog razvoja i upravljanje tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj od sve je vee vanosti. Vlada Republike Hrvatske obvezala se da e promicati regionalni razvoj. U tom je cilju, a u skladu s naelom supsidijarnosti, jedan dio nadlenosti i administrativnih funkcija sredinje drave decentraliziran na upanije i opine.



12

Pripremljenost za strukturne fondove EU-a Prije svega, sposobnost za uinkovito i djelotvorno promicanje i upravljanje razvojem na razini lokalne uprave od bitne je vanosti, budui da se Hrvatska priprema za prikljuenje Europskoj uniji (EU). Kad se Hrvatska prikljui Europskoj uniji, bit e joj osigurani strukturni fondovi EU-a. Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranje projekata strateke naravi u podrujima drave lanice radi poveanja konkurentnosti u tim podrujima te radi drutveno - ekonomskog blagostanja graana. Strukturni fondovi EU-a koriste se na regionalnoj razini. Stoga je od bitne vanosti da lokalna uprava, koja djeluje na regionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i uinkovito koritenje tih sredstava. U bliskoj budunosti Hrvatskoj e biti osigurani predpristupni fondovi kojih se vei dio takoer koristi na regionalnoj razini i preko lokalne uprave. Vanost PUR-a Program ukupnog razvoja (PUR) za Opinu Dekanovec obuhvatan je, ali vremenski ogranien plan drutvenog i gospodarskog razvoja ove Opine (za razdoblje od 2009-2015. godine). To je prvi obuhvatan plan to ga je Opina Dekanovec izradila sa svojim privatnim partnerima i nositeljima razvoja PUR-a. PUR je plan koji je pripremljen unutar same Opine i od strane njezinih ljudi. Plan se izravno odnosi na prioritete i planove lokalnog razvoja, meutim, preteito je usmjeren na korist ljudi i tvrtki iz Opine. Ciljevi PUR-a Dva su temeljna cilja PUR-a. Prvo: izgraditi sveobuhvatni institucionalni i tehniki kapacitet i sposobnost u samoj Opini Dekanovec i tako da sama Opina sa svojim ljudima bude u stanju koristiti predpristupne i strukturne fondove EU-a na djelotvoran i uinkovit nain. Drugo: pripremiti razvojnu strategiju odnosno poslovni planOpine, provedba kojeg e znaajno poveati drutveno blagostanje i gospodarske izglede stanovnika i tvrtki ove Opine. No, ako smijemo primijetiti, izmeu prvog i drugog cilja postoji nerazdvojna veza. Provedba PUR-a Provedba PUR-a realizirat e se kroz niz projekata koji su bili utvreni, obrazloeni i pripremljeni kao dio procesa PUR-a. Ti projekti, koji su povezani s razvojnim smjernicama sadranim u PUR-u , kreu se od projekata vezanih za materijalnu infrastrukturu do mjera za pruanje potpore tvrtkama i akcija koje se mogu poduzimati radi poticanja rasta aktivnog civilnog drutva. Oekuje se da e se mnogi od ovih projekata moi financijski podupirati putem koritenja predpristupnih i strukturnih fondova EU-a. Mnogi od ovih projekata takoer se bave vanim razvojnim temama EU-a (koje se esto nazivaju horizontalnim pitanjima) kao to je promicanje informacijske tehnologije, panja na dobrom gospodarenju okoliem i odravanju okolia te briga oko ravnopravnosti spolova i graanskih prava. Oekuje se i da e provedba PUR -a znaajno poveati sposobnost Opine za pristupanje strukturnim fondovima EU-a kad Hrvatska postane lanica EU-a. PUR je poslovni plan Opine Meutim, PUR je vie od dokumenta kojeg treba podnijeti Europskoj komisiji (EK) u nadi da e sredstva EU-a nakon toga i odmah biti osigurana. Openito reeno, PUR je instrument



13

kojeg e Opina Dekanovec koristiti za predlaganje stratekog i dosljedno izraenog razvojnog plana odreenom broju davatelja sredstava, ukljuujui Vladu Republike Hrvatske, Europsku komisiju (EK) te niz bilateralnih i multilateralnih donatora. PUR je poslovni plan Opine koji e vjerojatno privui pozornost niza bilateralnih i multilateralnih donatora i investitora. Nadalje, namjera je da PUR privue financijsku potporu iz Hrvatskog dravnog prorauna. Proces pripremanja PUR-a Pripremanje PUR-a zapoeto krajem jeseni 2007. godine , a sama izrada trajat e vie od osam mjeseci. To pripremanje obuhvatilo je brojne sastanke s pojedincima i skupinama lokalnih sudionika, kao i osnivanje Odbora za koordinaciju Projekta ukupnog razvoja. Taj odbor, zajedno s Radnom skupinom za PUR-a Opine, bio je zaduen za voenje procesa PUR-a i sastavljanje izvjetaja o PUR-u. Odradili smo odreeni broj radionica i konferencija, u kojima su sudjelovali dunosnici i iroki niz lokalnih zainteresiranih strana, odran je radi razmatranja dokazne baze te formuliranja Strategije PUR -a i provedbenog plana: 1. Na radionici posveenoj Osnovnoj analizi opine preispitani su glavni problemi vezani za imovinu, nedostatke i razvoj sa kojima je Opina suoena. Upravo je tijekom ovog sastanak osnovan Odbor za koordinaciju projekta Opine sastavljen od 9 lanova. Taj odbor za koordinaciju , zajedno s Radnom skupinom PUR-a Opine predvodio je sve naredne konferencije i radionice. 2. Na radionici posveenoj SWOT ANALIZI i viziji ispitivala se komparativna ekonomska prednost kao i potencijal OPINE, nakon ega su sudionici sastanka pripremili viziju razvoja za razdoblje do 2015. godine te glavne razvojne ciljeve svoje Opine. 3. Sastanak o strategiji i prioritetima imao je za rezultat oblikovanje krovne razvojne strategije za Opinu te odreivanje glavnih prioriteta i mjera povezanih s tom strategijom. 4. Na radionici o projektima i provedbi nastojalo se utvrditi i postii dogovor o glavnim okvirima projekata te o nainu na koji se razvojna strategija i projekti mogu provoditi i financirati. Kao to je reeno na poetku ovog Uvoda, Vlada Republike Hrvatske, potaknuta lokalnim inicijativama i entuzijazmom lokalnih stanovnika, postavila je regionalni i lokalni razvoj visoko na politikom dnevnom redu. PUR je kljuni instrument kojeg e uprava i stanovnitvo Opine koristiti radi pokretanja i ubrzavanja gospodarskog razvoja i poveanja drutvenog blagostanja, stoga u okviru ovog dokumenta predlaemo Razvojni plan svoje Opine.



14

I P O G L A V LJ E



15

UVOD SAETAK Opina ima znaajne potencijale; takoer i probleme Razvojni potencijali s obzirom na geografski poloaj (prometna povezanost, komunalna infrastruktura) Opine su znaajni. Naalost, takvi su i problemi s kojima je ona suoena. Nezaposlenost, niski prosjeni mjeseni prihodi, nedostatak privatnih investicija te nezadovoljavajua fizika, ekonomska i socijalna infrastruktura znaajke su Opine. Projekt ukupnog razvoja kao plan je neophodan; Opini je neophodan sveobuhvatan razvojni plan koji je sastavni dio ovog izvjea budui da spada u red opina s oteanim uvjetima privreivanja koji rezultiraju niskom gospodarskom aktivnosti, a time i niim standardom stanovnitva. Plan je nazvan Projekt ukupnog razvoja za Opinu (PUR), a ostvaren je uz financijsku i tehniku pomo Ministarstva poljoprivrede, umarstva i ruralnog razvoja, Uprave za regionalni razvoj kroz program potpore nerazvijenim opinama. PUR je prvi sveobuhvatni razvojni plan koji je osmiljen od strane Opine i svih njezinih aktera u suradnji (uglavnom putem predstavnika u opinskim partnerskim odboru). PUR Opine produkt je stanovnitva Opine. Plan sadri direktne reference na nacionalne razvojne prioritete i problematiku, ali je primarno orijentiran na dobrobit stanovnika i poduzetnika Opine Dekanovec. PUR e se koristiti za privlaenje investicija u Opinu PUR je zamiljen kao instrument koji e omoguiti Opini da sa stratekim i usklaenim razvojnim planom nastupa prema razliitim donatorima i investitorima, ukljuujui Vladu RH, upaniju, Europsku Komisiju te niz drugih bilateralnih ili multilateralnih donatora. Kratkorono, cilj je PUR-a da omogui Opini efikasno i ekonomino pristupanje predpristupnim fondovima Europske unije (CARDS program, ISPA, SAPARD, IPA...) te strukturnim fondovima EU im oni budu dostupni Hrvatskoj. PUR e stvoriti poticajno i plodonosno okruenje PUR ukljuuje identifikaciju glavnih razvojnih prioriteta i biti e proveden uglavnom putem projekata javnog sektora koji e omoguiti, potaknuti i zatititi rast i razvoj privatnog i civilnog sektora. Razvoj privatnog sektora stvorit e bogatstvo i nove vrijednosti. Razvoj civilnog sektora izgradit e snano i slobodno demokratsko drutvo. PUR se koncentrira na izgradnju infrastrukturnih programa i projekata PUR e stvoriti poticajno i povoljno okruje prvenstveno kroz projekte fizike, ekonomske i socijalne infrastrukture koja je potrebna da bi se uklonile identificirane razvojne blokade u Opini te da bi se omoguilo i potaknulo privatni sektor i civilno drutvo na realizaciju komercijalnih i socijalnih razvojnih mogunosti i potencijala Opine. Primjeri potrebnih infrastrukturnih projekata ukljuuju irenje vodoopskrbne mree, unaprjeenje sustava gospodarenja otpadom, razvoj cestovne mree, unaprjeenje sustava obrazovanja, potporu mrei udruga te savjetodavnu potporu poduzetnikoj zajednici. Krajnji cilj ovakvih projekata je razvoj temeljnih resursa Opine te izmjena strukture i baze koja e dovesti do razvoja novog i vitalnog poduzetnikog modela Opine.



16

Javni sektor je vaan PUR e biti, barem tijekom prvih godina njegove provedbe, voen od strane javnog sektora, a fokusirat e se na davanje potpore privatnom sektoru u razvoju komercijalnih aktivnosti koje e pridonijeti ekonomskom rastu i razvoju, a time i rastu ivotnog standarda stanovnitva Opine. Drugi fokus PUR-a biti e davanje potpore civilnom drutvu u razvoju participativne i slobodne demokracije i stvaranju sustava socijalne podrke koji poveavaju ukupno drutveno bogatstvo i dobrobiti. PUR zapoinje s vizijom i strategijom, ali projekti su kljuni Dogovorena vizija razvoja do 2015. godine koncentrira se na smanjenje nezaposlenosti i poveanje ivotnog standarda kroz poticanje ekonomskih aktivnosti baziranih na odrivom koritenju prirodnih resursa, tradiciji i meu-sektorskom partnerstvu: NAA VIZIJA ZA 2015. godinu 2015. godine Opina Dekanovec e biti centar obnovljenog turistikog razvoja, s domaim i stranim poduzeima s velikim udjelom novo dodane vrijednosti lociranim u poslovnim zona, kao i turistikoj zoni ekoetno selo Dekanovec na rijeci Muri, kao i mnogobrojnim obiteljskim gospodarstvima koje e pruati usluge seoskog turizma meimurskog kraja. Tvrtke e zapoljavati veliki broj ljudi obrazovanih u opinskim i upanijskim obrazovnim institucijama, uzimajui u obzir specifinost razvojnih potreba Opine. Opina e biti poznata po ekolokoj poljoprivredi i organskim poljoprivrednim proizvodima koji se u 2015. godini prodaju irom Europske Unije kao i turistikom sadraju. ivotni standard stanovnitva Opine e se poboljati i do 2015. godine pribliiti europskom prosjeku. Opina e takoer biti poznata po svojim nastojanjima da zatiti okolii koristei prirodne resurse na pravilan i odriv nain. Veina tog uspjeha bit e rezultat zajednikih napora javnog, poslovnog i civilnog sektora.

Opina i Opinski partnerski odbor dogovorio je i formulirao etiri kljuna razvojna cilja na bazi vizije Opine: 1. Jaanje gospodarstva na nain koji vodi znaajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti. 2. Izgradnja infrastrukture koja je nuna za razvoj poduzetnitva i odrivo gospodarenje okoliem. 3. Intenzivan razvoj obrazovnih sustava na nain relevantan za gospodarstvo. 4. Razvoj socijalne infrastrukture sa ciljem poboljanja poloaja osjetljivih grupa drutva. Specifini projekti koji e provesti viziju u djelo i koji se smatraju prioritetnima za Opinu ukljuuju: Ekonomska infrastruktura Uspostava centra za novu tehnologiju Opini. Centar e voditi u prvim trenucima Razvojna agencija . Biti e potrebno izraditi studiju provedivosti i poslovni plan centra koji e ukljuivati i srednjoronu strategiju za financiranje nakon potpore od strane EU. Pilot projekt educiranja poljoprivrednih radnika kao zajednika inicijativa domaih Preraivakih kompanija i studenata. Projekt e razviti ukljuene kompanije, uredi za



17

zapoljavanje te postojee zanatske i poljoprivredne kole. Osnivanje novinskih broura (newsletter-a) i programa obuke za stanovnike ruralnih podruja o vrstama aktivnosti koje primaju podrku Vlade RH i Europske Komisije. Razvoj integriranog projekta oko ideje Seoskog turizma u opinama ukljuujui ruralni turizam i aktivnosti generiranja prihoda. Grant sheme za grupe proizvoaa kao to je Udruga povrara, mljekara, voara koja nastoji omoguiti usluge svojim lanovima. Tehnika podrka upravljanju poslovnim zonama, mini regionalnom marketingu i privlaenju stranih ulaganja u poslovnim zonama. Fizika infrastruktura Projekt infrastrukture (odvodnja) opine koji implicira rjeavanje sustava za naselje Dekanovec. Procijenjeni trokovi su oko 5.819.888,00 kuna i iri uinak ovog projekta mogao bi biti znaajan. Projekt infrastrukture ( oborinska odvodnja ) opine za koji su procijenjeni trokovi oko 951.600,00 kuna Projekt Opinskog vodovoda Dekanovec namjerava rijeiti problem opskrbe pitkom vodom dijela Opine sa svim pripadajuim naseljima. Procijenjeni ukupni trokovi projekta iznose 1.171.200,00 kuna za ulice u Dekanovcu. Projekt elektrifikacije Opine namjerava se rijeiti na svim naseljima opine vrijedan oko 829.600,00 kuna to ukljuuje javna rasvjeta. Projekt modernizacije cestovnih pravaca svih podruja opine iznosio bi oko 4.959.300,00 kuna to ne ukljuuje cestu prema Muri odnosno prema susjednoj R. Maarskoj. Projekt plinofikacije djela naselja gdje ista nije rijeena to ukljuuje i zone opine iznosilo bi oko 869.250,00 kuna Socijalna infrastruktura Informativno pravni centar. Da bi imao pristup vladinim programima, Centar mora postati akreditirani centar pravne pomoi te potrauje podrku kako bi se pripremio za akreditaciju i razvoj programa, a sa ciljem postizanja tog statusa. Podrka nevladinim udrugama. PUR e istraiti naine za veu ukljuenost graana u odluivanje. Potpuni koncept projekta, sudjelovanje i plan provedbe biti e izraeni. Ovaj projekt mogao bi posluiti kao pilot projekt za druge Opine u Hrvatskoj. Razvoj dobro formuliranog projekta u sektoru zdravstva i socijalne skrbi jest prioritet. Potrebe su velike i predloen je niz ideja. Meutim, sve ideje e biti potrebno dodatno razviti, a vano je da se projekti u ovom sektoru pripreme i kompletiraju prije kraja 2010. godine. Ova inicijativa takoer bi mogla rezultirati nekolicinom pilot projekata koji bi testirali nove naina pruanja usluga.



18

Kompletna lista SVIH projekata nalazi se u prilogu. Provedba PUR-a Izabrani Opinski predstavnici u vijeima te opinska izvrna tijela sredite su PUR provedbe. Jedinica za provedbu programa (Programme Management, Razvojna agencija ) biti e formirana sa zadatkom koordinacije PUR provedbe. Glavni zadatak Jedinice je uspostava prikladnih upravljakih i koordinacijskih mehanizama kao i priprema natjeajnih procedura u skladu s hrvatskim, EU i zahtjevima drugih potencijalnih donatora. Jedinica e takoer biti zaduena za efikasnu komunikaciju izmeu Opinskog poglavarstva odnosno vijea te Jedinice za provedbu ROP-a Meimurske upanije i drugih aktera u procesu. Pored Opinskog vijea, Jedinica za provedbu projekta je najvanije tijelo u PUR i provedbi. Ovaj odbor je novi instrument uspostavljen tijekom PUR pripreme i ostat e jedan od najvanijih elemenata u procesu implementacije PUR-a. Opina nema dobro uspostavljenu i funkcionalnu regionalnu razvojnu agenciju u sklopu postojee institucionalne strukture koja je zaduena za provedbu regionalnih razvojnih programa. Agencija bi trebala biti trenutno registrirana kao drutvo s ogranienom odgovornou i djelomino je u vlasnitvu Opine te predstavlja vaan resurs Opine . Agencija treba imati iskustva u pripremi i razvoju projekata za strane i domae donatore te dobar glas pouzdanog partnera u razvoju projekata. Agencija je blisko vezana za Opinu i u budunosti e se preseliti u opinske prostorije kako bi aktivno provodila PUR. Ostale vane institucije koje e biti ukljuene u PUR provedbu ukljuuju: nevladine udruge i lokalne organizacije te naravno privatni sektor kojeg se moe smatrati glavnim pokretaem odrivog generiranja razvoja i radnih mjesta. Konkurentno gospodarstvo tada treba dovesti u poziciju da generira nova radna mjesta na temelju vlastite konkurentnosti, a ne programa poticanja zapoljavanja. Privatni i civilni sektor opine funkcioniraju, ali postoji velik prostor za napredak i su oba u potpunosti zastupljena u partnerstvu i smatraju se glavnim partnerima u PUR provedbi. Saetak odgovornosti pojedinih organizacija prema PUR -u slijedi: Organizacija Pregled trenutnih

djelovanja Prijedlog djelovanja u implementaciji PUR -a; uloge i odgovornosti

Vremenski okvir; potrebni resursi

Opina

Izabrano zastupniko i izvrno tijelo Opine .

Usvaja nacrt i konanu verziju PUR-a. Odgovara za cjelokupnu implementaciju.

Nacrt 1. travnja. Konana verzija 01. Svibnja 2009 .

Jedinica za provedbu projekata

Formiranje predstoji.

Koordinacija PUR-a i podnoenje izvjea Opinskom Vijeu te djelatna komunikacija s Partnerstvom i pojedinanim sudionicima.

listopad 2009. Zahtijeva 1 namjetenika te urede osposobljene za komunikaciju na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini putem telefona, interneta i drugih medija.



19

Mini Regionalna razvojna agencija

Priprema projekata za Opinu i druge klijente.

Po potrebi, pruanje podrke u pripremi projekata, no u skladu sa smjernicama i ogranienjima EC-a.

Sredstva su pribavljena u cijelosti, dodatni e uredski prostor do listopada 2009. osigurati Opine u Sporazumu .

Mini Regionalni Partnerski Odbor

Osnovan je i redovito se sastaje u cilju pruanja pomoi u izradi PUR-a.

Savjetodavno tijelo opinskog vijea i foruma sudionika. PUR i projekti u sklopu PUR-a zahtijevat e pisani osvrt i procjenu Partnerstva prije no to budu predoeni vijeu u cilju donoenja odluke.

Neznatna dodatna sredstva moda e u budunosti morati biti izdvojena za pokrivanje trokova i osnovno osoblje.

Privatni sektor

Trenutno ulae kada se za to ukae prilika. Niska razina strategije i vodstva dostupna.

Kljuni dionik odgovoran za stvaranje prihoda i odrivih radnih mjesta. Trebat e priliku za izraavanje svojih primjedbi i osiguravanje njihovog ukljuenja pri implementaciji kroz partnerstvo i druge naine.

Pitanje unapreenja organizacije i voljnosti za komunikaciju izmeu Opine i privatnog sektora. Moe se pojaviti potreba za unapreenjem predstavnikih organizacija.

Nevladine organizacije

Trenutno su aktivnije, no to je u poetku procijenjeno. Vrlo uspjene u privlaenju dodatnih sredstava u mini regiju unato iznimnoj financijskoj skuenosti i nedostatku podrke.

Kljuni dionici uz privatni sektor. I jedni i drugi pokretai su lokalnog gospodarstva i tvorci novih radnih mjesta. I nevladine organizacije i nadleni opinski odjel nisu dobro organizirani te se ale jedni na druge bez pokuaja uspostave dijaloga s bilo ije strane.

Potrebno uspostaviti platformu za konstruktivan dijalog kako izmeu javnog sektora i nevladinih organizacija, tako i izmeu privatnog sektora i nevladinih organizacija. Bit e potrebno sastavljanje strategije financiranja te rasprava o istoj i njeno usvajanje.

Nadlena ministarstva

Predstavljaju najvie tehnike hijerarhijske instance ukljuene u pripremu PUR-a. Upravljaju procesom kroz osnovne smjernice i regulativnu podrku.

Koordinacija raznih izvora financiranja u cilju postavljanja uinkovitog djelatnog suelja izmeu projekata temeljenih na PUR -u i vanjskih sredstava. Nadzor nad cjelokupnim radom, praenje rezultata i razvoj daljnjih smjernica.

Nema dovoljno sredstava za izvravanje ove zadae. Potrebna je dodatna ekspertiza na podruju mehanizama zdruenog financiranja od strane vie donatora, upravljanja razvojnom politikom te monitoringa i procjene tijeka razvoja.



20

Financiranje PUR-a Naini i izvori financiranja esto su iskljuiva toka interesa u planiranju razvoja. To je nepoeljno i opasno jer na Opini je da zadri kontrolu nad razvojnim procesima i temama kako bi privukla financiranje u projekte koji podravaju Opinsku razvojnu strategiju. Moe se rei da postoji konkurencija meu fondovima koliko postoji i konkurencija meu donatorima i donatorskim organizacijama u potranji za dobrim projektima. Dobri projekti su oni prioritetni projekti koji generiraju razvoj u onom smjeru koji definira dogovorena strategija. Stoga strategija treba usmjeravati financiranje, a ne obrnuto. U Hrvatskoj je situacija s financiranjem relativno dobra, unato visokim razinama zaduivanja od strane Vlade. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je u procesu uspostave zajednikog mehanizma financiranja koji e koordinirati veinu inozemnih donatora kao to su Europska Komisija, Europska Investicijska Banka i Svjetska banka te ih uklopiti u jedan zajedniki mehanizam financiranja regionalnog razvoja. Trenutna je procjena da za razvojne projekte u Opini oko 2,5-3 milijuna eura za razdoblje od slijedeih 10 godina. Ova je procjena skromna i ne ukljuuje potencijal privatnih investicija te investicija nevladinog sektora.koji e biti vjerojatno na raspolaganju za kljune prioritetne projekte. Apsorpcijski kapacitet Opine je trenutno nedovoljan i morat e se razviti kako bi se iskoristilo sve fondove koji su na raspolaganju to efikasnije i ekonominije. U tom je smislu od presudne vanosti izgradnja kapaciteta Opine i relevantnih provedbenih institucija, a to e se djelomino realizirati putem provedbe PUR-a, a djelomino kroz druge razvojne programe inicirane i sponzorirane od strane Vlade. S obzirom na ogranieni financijski kapacitet Opine kao i velikog broja jedinica lokalne samouprave, strategija je financiranja pristupiti to veem broju meunarodnih donatorskih institucija kao to su Europska Unija, Svjetska Banka, USAID, DFID te bilateralni donatori. Cilj je iskoristiti inicijalna sredstva Europske Komisije stavljena na raspolaganje u svrhu privlaenja i maksimiziranja uinka drugih izvora kao to su dravni proraun i ostali multilateralni i bilateralni donatori. Prema potrebi, Opina e sudjelovati u financiranju materijalnim i nematerijalnim doprinosom. Dugorono, cilj je razviti oporezivu bazu Opine kako bi se smanjila ovisnost o dravnom proraunu i stranoj asistenciji.Opepoznata je injenica da svaki donator ima specifine zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni da bi se ostvarila financijska asistencija. U naelu, projekti koji se predlau donatoru moraju biti odreenog tipa, ali takoer i u potpunosti opravdani, to podrazumijeva sukladnost s dogovorenom razvojnom strategijom podruja u kojem se nalaze te opravdanje pozitivnom procjenom provedivosti / ekonomskom analizom (feasibility study / cost-benefit analysis). Taj zadatak pripreme PUR projekata biti e odgovornost Opinske Jedinice za provedbu programa i Mini regionalne razvojne agencije.



21

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM

Budui da smo ve u poglavlju Uvod dobrim dijelom obradili ROP (Regionalni operativni plan ) Meimurske upanije, ovdje emo samo jo neto rei o njegovoj provedbi, izradi programa i konzultacijskim postupcima i kriterijima odabira projekta.

Regionalni operativni program je termin regionalne politike EU. To je program stratekog razvoja. Na temelju njega se dravama dodjeljuju sredstva iz fondova za financiranje programa za smanjenje rizika u razvoju lanica (strukturni fondovi). U izradi Regionalnog operativnog programa upanije primijenjen je pristup i metodologija strukturnih fondova. To je ukljuivalo interdisciplinaran sustav i partnerstvo svih zainteresiranih subjekata.

upanijska skuptina Meimurske upanije je usvojila konanu verziju ROP-a i time ga uinila slubenim razvojnim dokumentom, te jednim slubenim okvirom za socijalno- gospodarski razvoj upanije. Europska unija se obvezala na sufinanciranje aspekata ROP-a. Ministarstva i lokalno zainteresirani subjekti, koji su konzultirani tijekom izrade programa, preuzet e nadzor nad njegovom provedbom.

Jedinica za koordinaciju programa e utvrditi prikladne projekte temeljem prioriteta i mjera ROP-a. Kriteriji za odabir projekata moraju biti u skladu sa postupcima i programskim prioritetima EU, a njezina delegacija odobrava kriterije. Tijelo za odabir projekata sastavljeno je od dva lana iz upanije, jednoga predstavnika kljunih ministarstva i jednog predstavnika EU. Delegacija EU prati provedbu programa i projekata u skladu s procedurama EU. U nastavku citiramo dio ROP -a



22

STRATEGIJA REGIONALNOG OPERATIVNOG PLANA MEIMURSKE UPANIJE SAETAK Regionalni operativni program Meimurske upanije izradila je upanijska radna skupina, te Partnerski odbor, uz strunu pomo Instituta za meunarodne odnose iz Zagreba. U svim fazama izrade ROP-a aktivno su sudjelovali strunjaci Regionalne razvojne agencije REDEA. Metodologija koja se koristila pri izradi ROP-a preporuena je od strane nadlenog Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, a utemeljena je na osnovnom pristupu i naelima za izradu regionalnih operativnih planova u EU. ROP Meimurske upanije obuhvaa osnovnu analizu stanja u Meimurskoj upaniji, SWOT analizu, viziju razvoja upanije do 2013. godine te ciljeve razvoja, kao i razvojne prioritete i mjere za ostvarivanje vizije. Posebna se panja u ovom dijelu ROP-a posvetila povezanosti i usklaenosti ciljeva i mjera ROP-a s nacionalnim razvojnim ciljevima te razvojnim ciljevima EU - poglavito onih u okviru programskog razdoblja za 2007-2013., te ciljeva novog EU programa IPA Instrument predpristupne pomoi (vidi dodatak Mogunosti koritenja pred pristupnih programa EU za poslovnu zajednicu). Dokument sadri plan provedbe ROP-a, tj. navedene su institucije i mehanizmi provedbe, opisano je pribavljanje sredstava i financiranje, kao i budui koraci u provedbi ROP-a. Obrazloen je i osnovni pristup, te osnovni pokazatelji za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a. Osnovna analiza Meimurske upanije obuhvatila je obiljeja, probleme i potrebe slijedeih osnovnih podruja: osnovne podatke o upaniji, stanovnitvo, prirodne resurse, okoli i infrastrukturu, gospodarstvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb, kulturnu batinu, civilno drutvo, meuupanijsku, meuregionalnu i prekograninu suradnju te upravljanje razvojem. Temeljem osnovne analize izraena je slijedea SWOT analiza; pomou koje su definirane osnovne razvojne snage, slabosti, mogunosti i prijetnje Meimurske upanije.



23

SWOT ANALIZA MEIMURSKE UPANIJE SNAGE

MOGUNOSTI

GOSPODARSTVO Razvijeno poduzetnitvo, MSP s jakom tradicijom i rastom Kontinuiran rast i razvoj grupe MSP koji ostvaruju visoki udjel novododane vrijednosti, koji su konkurentni i izvozno orijentirani (posebno u metalopreraivakoj industriji) Uspjena i razvojno usmjerena razvojna agencija REDEA (bivi poduzetniki centar) s dobro umreenim poduzetnicima i iskustvima u provedbi podrke razvoju poduzetnitva i itavog gospodarstva Dobro pripremljene poduzetnike zone u glavnim poduzetnikim podrujima Uspjene velike tvrtke u sektorima prehrane, graditeljstva i prerade metala Graditeljstvo koje uz tradiciju i kapacitete ima dogovorenu i usvojenu strategiju razvoja (zajedniki nastup na domaim i stranim tritima, razvoj ljudskih potencijala, tehnologije, organizacije, jaanje konkurencije i suradnja s okruenjem) Metalopreraivaka i prehrambena industrija u kojoj je niz konkurentnih tvrtki s uspjenim rastom i razvojem, te znaajnim izvozom Dio velikih tvrtki (graditeljstvo, prehrambena industrija) vee uz sebe znaajan broj kooperanata Rastua specijalizacija u poljoprivredi Kontinuirana proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na tritu te organizirana proizvodnja voa, povra i krumpira, koja ima znaajni udio u nacionalnoj proizvodnji i potronji

PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Dobar geografski poloaj i dobra unutarnja prometna povezanost Podruje tromee Slovenije, Austrije i Maarske Razvijena mrea prometnica Dobra infrastrukturna izgraenost Ouvana prirodna i bogata kulturna batina (resursi) Ouvani prirodni krajobrazi i pogodno zemljite za voarstvo i povrarstvo Kulturna i povijesna batina (mjesta, graevine, folklor, obiaji, kulinarstvo, glazba i dr.) Velike rezerve podzemne vode

DRUTVENE DJELATNOSTI Dobra infrastrukturna izgraenost kola, bolnice i drugih zdravstvenih ustanova Dobro razvijena teritorijalna mrea kola Dostupnost visoko-kolskog obrazovanja (blizina Varadina i Zagreba) i tehnolokih institucija UPRAVLJANJE RAZVOJEM Otvorenost za suradnju u razvoju Rastua prekogranina suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u razmjeni informacija, gospodarstvu, pripremi zajednikih projekata i kulturi Jaanje djelovanja i utjecaja civilnog drutva Porast broja udruenja i nevladinih udruga i jaanje njihovog djelovanja u razvoju civilnog drutva i ukupnog razvoja upanije

GOSPODARSTVO Razvoj poduzetnitva i jaanje konkurentnosti gospodarstva Osnaivanje razvoja MSP i velikih tvrtki kroz umreavanje poduzetnika, stvaranje clustera, razvoj ljudskih resursa, razvoj tehnoloke i poduzetnike infrastrukture (prenamjenom vojnih prostora), inovacije, razvoj novih proizvoda, jaanje uloge MESAP-a i drugih sajmova, poboljanje uvjeta za privlaenje stranih investicija, suradnju sa susjednim upanijama, koristei programe i izvore EU i druge meunarodne izvore Osnivanje i jaanje Euroregije sa susjednim podrujima u Maarskoj, Sloveniji i Austriji te prekograninu suradnju iskoristi za financiranje i razvoj gospodarskih projekata te privlaenje stranih investicija za razvoj turizma, zatitu okolia i upravljanje regijom Poveanje izvoznog potencijala Jaanje proizvodnje i trino organiziranje Brendiranje i stvaranje prepoznatljivog identiteta kvalitetnih regionalnih proizvoda (vina, voa /jabuka/, povra i krumpira) i usluga Stalan brzi rast turizma u Hrvatskoj iskoristiti za jaanje proizvodnje i preradu visokokvalitetnih poljoprivrednih i drugih proizvoda i usluga (graditeljstvo), te za razvoj seoskog, rekreativnog, kulturnog i zdravstvenog turizma Razvoj komercijalne poljoprivredne proizvodnje i prerade, poveanje konkurentske sposobnosti Jaanje velikih specijaliziranih proizvoaa, okrupnjavanje zemljita i navodnjavanje, koritenje napredne tehnologije, organizacije i menadmenta, finalizacija poljoprivrednih proizvoda

PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Uspostava sustava zatite okolia i gospodarenje otpadom Unapreenje upravljanja otpadom (sredstva, znanje i tehnologije) kroz provedbu meuupanijskih programa izgradnje regionalnog odlagalita otpada, te drugih programa i izvora Ruralni razvoj Zatita od poplave, sustav odvodnje i sustav otpadnih voda Provedba programa zatite od poplave, modernizacija sustava odvodnje i sustava otpadnih voda nacionalni izvori financiranja i EU fondovi Koritenje prirodne i kulturne batine (resursi) za razvoj turizma Razvoj zdravstvenog i rekreativnog turizma (toplice - koritenje termalnih izvora), kulturnog i seoskog turizma Iskoristiti preduvjete i investirati u proizvodnju solarne energije, bioplina i biomase

DRUTVENE DJELATNOSTI Razvoj ljudskih resursa, socijalnog sektora i zdravstva Provedba programa (meunarodni, nacionalni, privatni) za dodatno obrazovanje i struno osposobljavanje za potrebe gospodarstva Podizanje razine informatizacije drutva Povezivanje sa visokokolskim ustanovama u bliem okruenju Unapreenje uvjeta i poboljanje ivota Roma i socijalno deprimiranih skupina (zapoljavanje, obrazovanje, zdravstvena zatite i dr.), te jae ukljuivanje romske populacije u drutvene i gospodarske procese kroz programe za razvoj manjina iz izvora EU i drugih meunarodnih izvora



24

UPRAVLJANJE RAZVOJEM Unapreenje upravljanja lokalnim razvojem Jaanje kapaciteta u upravi upanije i jedinicama lokalne samouprave za upravljanje razvojem (znanja, vjetine, management (izvrni kadar), strani jezici, informatika izobrazba) kroz programe reforme dravne uprave i osposobljavanje uprave Povezivanje i umreavanje razvojnih agencija i institucija radi zajednikog razvoja irih regija kroz intenzivnije ukljuivanje u bilateralne, EU programe i projekte Jaanje svijesti i spremnosti veeg dijela nosilaca razvoja za dogovaranje oko vizije i strategije razvoja i za uinkovitije upravljanje razvojem u upaniji

SLABOSTI

PRIJETNJE

GOSPODARSTVO Nepovoljna gospodarska struktura Znaajan udio zastarjelih, niskoakumulativnih , radno-intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska) bez perspektivnih programa i prilika za restrukturiranje i opstanak Nedovoljno povezivanje poduzetnika i nedostatna orijentacija na tehnoloki razvoj Razdrobljenost gospodarstva, individualizacija poduzetnika i nedostatak programa za povezivanje i umreavanje MSP Nedovoljna podrka za tehnoloki razvoj MSP, nedostatak suradnje gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama Atomizirani poljoprivredni resursi Usitnjeni poljoprivredni resursi (zemljita, mali proizvoai), tradicionalna struktura proizvodnje, slabo koritenje suvremenih tehnologija, nedovoljna obrazovna struktura neorganizirani proizvoai i nastup na tritu Nedovoljno iskoriteni potencijali za turizam nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti, kulturna batina i narodno blago nisu dovoljno u funkciji turizma Strukturna nezaposlenost Strukturna nezaposlenost; velik nesrazmjer izmeu potreba i ponude (dob, spol, obrazovanje, manjak visoko obrazovanih strunjaka potrebnih razvoju gospodarstva) i visok stupanj dugorone nezaposlenosti Najnie plae u gospodarstvu u usporedbi s drugim HR upanijama PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Sustav zatite okolia nedovoljno koordiniran, voen iz vie mjesta, nedostaje komunikacija (kontrola, mjerenje, sistematizacija, zbrinjavanje otpada) neadekvatno upravljanje otpadom lo sustav odvodnje i proiavanja voda Izloenost poplavama Neadekvatno upravljanje prirodnom i kulturnom batinom nedostatni ljudski resursi, sredstva, organizacija

GOSPODARSTVO Jaanje izloenosti konkurenciji Konkurencija u poljoprivredi i proizvodnji hrane i u tradicionalnim industrijama (tekstilna i obuarska) iz EU, Kine i drugih zemalja Brzi razvoj novih tehnologija, menadmenta i organizacije u svijetu, za ije su praenje i uvoenje potrebna stalna i velika ulaganja

PRIRODNI I IZGRAENI RESURSI Zagaivanje, unitavanje prirodnih resursa Nastavak i poveanje oneiavanja izvana zbog izostanka izgradnje sustava za proiavanje i odvodnju, te zbrinjavanje otpada uzvodnih korisnika Poplave Jaanje tetnih utjecaja akumulacijskih jezera na ume, mikroklimu i okoli u cjelini Neadekvatno upravljanje umama od strane privatnih vlasnika (dominacija komercijalnih interesa)

DRUTVENE DJELATNOSTI Gubitak ljudskih resursa Jaanje odljeva mozgova zbog breg porasta boljih prilika za rad i ivot mladih obrazovnih ljudi u susjednim upanijama, drugim dijelovima Hrvatske i inozemstvu Neuinkovita podrka razvoju zajednice Roma Neuinkovita provedba Nacionalnog program za Rome, drugih dravnih programa Porast nezaposlenosti nestrune i uvoz radne snage



25

DRUTVENE DJELATNOSTI Niska obrazovna struktura, obrazovanje nije u skladu sa potrebama gospodarstva, nedovoljna svijest o cjeloivotnoj edukaciji Depopulacija u nekim dijelovima upanije, ekspanzija u drugim dijelovima Nedostatak uinkovitog i uspjenog rjeavanja socijalnih i gospodarskih problema Roma Nedovoljni vlastiti resursi (financijski i ljudski) za poboljanje ivota Roma, rjeavanje tekoa u njihovom zapoljavanju, zdravstvena zatita, uinkovito koritenje socijalne pomoi za Rome Zdravstvo i socijalna skrb velika optereenost lijenika i nedovoljan broj lijenika i kadrova za socijalnu skrb; neadekvatan prostor Zavoda za javno zdravstvo

UPRAVLJANJE RAZVOJEM Nedostani resursi za upravljanje razvojem Mali fiskalni kapacitet veine opina, najmanje razvijene JLS imaju najnie proraune to onemoguuje provedbu znaajnijih razvojnih programa Nedovoljna koordinacija, komunikacija i protok informacija izmeu kljunih aktera i razvojnih institucija, te upanijske uprave i jedinica lokalne samouprave Manjak dovoljno osposobljenih kadrova i znanja za efikasno upravljanje razvojem i ukljuivanje u meunarodne razvojne programe Nedovoljna socijalna i drutvena odgovornost dijela poduzetnika za lokalni i upanijski razvoj Nedostatak dobre informacijske baze podataka za upravljanje razvojem i za izradu razvojnih programa i projekata Nedostatna suradnja sa susjednim upanijama na zajednikim razvojnim projektima

UPRAVLJANJE RAZVOJEM Neefikasno upravljanje regionalnim i nacionalnim razvojem , te centralizacija Politiki uvjetovano (s centralne razine drave) regionalno organiziranje i koncentracija investicija, institucija i upravljanja (dravne institucije, gospodarska infrastruktura, zdravstvo, kolstvo), poveavanje obveza jedinica lokalne samouprave Nedostatna i nepravodobna pripremljenost sredinje drave za sudjelovanje u programima EU i drugim meunarodnim programima i nedovoljno procesiranje tih programa prema upaniji Slaba komunikacija i povezanost izmeu politike i gospodarstva izmeu centralne i regionalne/lokalne razine Ubrzani tehnoloki i upravljaki razvitak u okruenju Bra i uspjenija pripremljenost i osposobljenost susjednih i drugih upanija za ukljuivanje u meunarodne razvojne projekte (dogovoreni programi i projekti, organizacija i ljudski potencijali)



26

Ekonomski potencijal upanije temelji na osnovnim utvrenim snagama upanije; tj. na ouvanju i daljnjem unapreenju slijedeih imbenika razvoja u okviru osnovnih naznaenih razvojnih podruja (prema nalazima Osnovne i SWOT analize): Gospodarstvo - temeljeno na uspjenom sektoru malog gospodarstva, s dobrim "imageom", jakom tradicijom i rastom, u okviru kojega grupa konkurentnih i izvozno orijentiranih MSP (posebno na podruju metalopreraivake i prehrambene industrije, a sve vie i graevinarstva), predstavlja znaajan razvojni potencijal - pogotovo ukoliko se iskoriste postojee dobro pripremljene poduzetnike zone u glavnim poduzetnikim podrujima, te mogunosti za razvoj clustera. Za daljnji gospodarski razvoj znaajna je i rastua specijalizacija u poljoprivredi, u prvom redu kontinuirana proizvodnja kvalitetnih vina s prepoznatljivou na tritu, to moe posluiti i za razvoj turizma, te voarstvo. Prirodni i izgraeni resursi posljedica su dobrog geoprometnog poloaja upanije u podruju tromea izmeu Slovenije, Austrije i Maarske, te dobro razvijene mree prometnica unutar upanije. Ekonomski potencijal se temelji i na dobroj infrastrukturnoj izgraenosti, kao znaajnoj pretpostavci za razvoj gospodarstva i kvalitete ivota, te znanjima o uspjenom upravljanju komunalnom infrastrukturom. Potencijal upanije se temelji i na ouvanju prirodne i bogate kulturne batine kao osnovi za razvoj postojeih i novih oblika turistike ponude. Jer, iako se do sada upanija ne ubraja u podruja s razvijenim turizmom ouvan okoli, raznolik i ouvan krajobraz i postojea kulturna batina - predstavljaju potencijal za razvoj novih i sve traenijih oblika turizma (rekreativni, vinske ceste, zdravstveni), te otvaraju mogunosti povezivanja ekoloki uzgojenih poljoprivrednih proizvoda s turistikom ponudom. Znaajan resurs za razvoj turizma su i Toplice Sv. Martin na Muri. Konano, od znaaja za ekonomski potencijal su i postojee velike rezerve podzemne vode. Drutvene djelatnosti - dobra infrastruktura izgraenosti kola, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova (ukljuujui nove kapacitete i opremu upanjske bolnice), te dostupnost visokokolskog obrazovanja (Varadin, Zagreb) i tehnolokih institucija. Upravljanje razvojem - znanje i umijee koje je neophodno kako bi se ekonomski potencijal iskoristio i dalje razvijao. Prilog tome, uz postojee institucije i tijela (u prvom redu unutar REDEA-e), su steena znanja i iskustva u suradnji s institucijama u drugim upanijama te regijama, poglavito rastua prekogranina suradnja sa Slovenijom, Maarskom i Austrijom u razmjeni informacija, u gospodarstvu te u pripremi, izradi i realizaciji zajednikih projekata. Sve naglaenija je i uloga i jaanje djelovanja civilnog drutva kroz porast broja udruenja i nevladinih udruga - kao bitna odrednica za koritenje i daljnje unapreenje ekonomskog potencijala. Utvreno je da e realizacija prethodno utvrenog ekonomskog potencijala ovisiti o mogunosti uklanjanja slabosti, tj. prepreka razvoja, koje su utvrene u Osnovnoj analizi upanije. Meu osnovne prepreke realizaciji ekonomskog potencijala istiu se slijedee: Nepovoljna gospodarska struktura - s obzirom na znaajan udio zastarjelih, niskoakumulativnih, radno-intenzivnih industrija (tekstilna i obuarska), bez dovoljno perspektivnih programa i prilika za restrukturiranje.



27

Nedovoljno povezivanje poduzetnika - kao posljedica "razdrobljenosti" gospodarstva, individualizacije poduzetnika, nedostatnog programa za povezivanje i umreavanje MSP. Nedostatna orijentacija na tehnoloki razvoj poduzea - ova je slabost rezultat nedovoljne podrke za stvaranje tehnolokih potpornih institucija, kao i nedostatka suradnje gospodarstva s visokokolskim i istraivakim institucijama. Strukturna nezaposlenost - uslijed velikog nerazmjera izmeu potreba i ponude radne snage (dob, spol, obrazovanje, manjak visoko obrazovanih strunjaka potrebnih razvoju gospodarstva) i visokog stupnja dugorone nezaposlenosti. Atomiziranost poljoprivrednih resursa - kao posljedica usitnjenog i ratrkanog poljoprivrednog zemljita, tradicionalne strukture proizvodnje, dominacije samodostatne proizvodnje, slabog koritenja suvremenih tehnologija, te neorganiziranih proizvoaa i nastupa na tritu. Nedovoljno iskoriteni potencijali za turizam - s obzirom na nepostojanje tradicije turistikih djelatnosti. Nedovoljno koordiniran sustav zatite okolia - u smislu kontrole, mjerenja i sistematizacije oneienja, zbrinjavanja otpada i sl. Niska obrazovna struktura stanovnitva - obrazovanje koje nije u skladu sa potrebama gospodarstva, nepostojanje cjeloivotnog uenja, te nedostatno razvijeni ljudski resursi za upravljanje razvojem (manjak dovoljno osposobljenih kadrova i znanja (jezici, project management, dr.) takoer predstavljaju bitno ogranienje. Nedovoljno uinkovito rjeavanje socijalnih i gospodarskih problema Roma predstavlja naglaenu slabost s obzirom na rastui broj romskog stanovnitva u upaniji, ali istovremeno i nedovoljne vlastite resurse (financijske i ljudske) za razvojne programe usmjerene na poboljanje ivota Roma, rjeavanje tekoa u zapoljavanju romskog stanovnitva, podizanja razine njihove zdravstvene zatite, uinkovito koritenje socijalne pomoi za Rome i sl.). Vizija Temeljem ocjene gospodarskog potencijala, ali i razvojnih ogranienja koja obiljeavaju Meimursku upaniju, Glavna upanijska radna skupina predloila je slijedeu viziju razvoja upanije od 2006.- 2013. godine koju je prihvatila Partnerska skupina ROP-a:

V I Z I J A Meimurje - upanija snanog poduzetnitva zasnovanog na znanju i inovacijama, ouvane prirodne i kulturne batine te

visoke kvalitete ivljenja



28

Slijedom definirane vizije, upanijska radna skupina, Partnerska skupina i Partnerski odbor odredili su tri strateka razvojna cilja upanije, 15 razvojnih prioriteta te 44 mjere za ostvarivanje vizije. Ciljevi, prioriteti i mjere prikazani su strukturirano u sljedeoj tablici: STRATEKI CILJ

PRIORITETI

MJERE

1. JAANJE KONKURENTNOSTI GOSPODARSTVA

1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou

1. Razvoj poslovnog okruenja i poduzetnike infrastrukture 2. Uvoenje i usvajanje standarda u podruju tehnologije, organizacije, kvalitete 3. Razvoj financijskih instrumenata za potporu gospodarskih aktivnosti 4. Jaanje socijalne odgovornosti poduzetnika

2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje

1. Interesno povezivanje gospodarskih subjekata 2. Stvaranje upanijskih robnih marki i brendiranje kvalitetnih regionalnih proizvoda 3. Osnivanje i razvoj clustera

3. Poticanje tehnolokog razvitka

1. Razvoj tehnoloke infrastrukture

4. Privlaenje ulaganja

1. Stvaranje promotivnih programa za privlaenje investicija

5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj

1. Okrupnjavanje zemljita 2. Poveanje konkurentnosti poljoprivrednih komercijalnih proizvoaa 3. Razvoj poduzetnitva u poljoprivredi 4. Unapreenje poslovanja (proizvodnje, skladitenja, prerade i plasmana) poljoprivrednih proizvoda malih poljoprivrednih proizvoaa kroz zadruge i udruge 5. Izrada plana ruralnog razvoja upanije

6. Restrukturiranje radno intenzivnih industrija

1. Restrukturiranje tekstilne i obuarske industrije



29

7. Jaanje informatikog drutva

1. Razvoj infrastrukture i znanja za IT 2. Poboljanje informatizacije javne uprave u upaniji, JLS i privatnom sektoru

2. JAANJE LJUDSKIH RESURSA I NJIHOVO UKLJUIVANJE U RAZVOJ

8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva

1. Poboljanje obrazovne strukture 2. Struno osposobljavanje i dokolovanje nezaposlenih osoba za trite rada 3. Podrka zapoljavanju mladih strunjaka 4. Razvoj cjeloivotnog uenja 5. Poticanje poslovnih subjekata za ulaganje u razvoj ljudskih resursa 6. Smanjivanje neravnotee u ponudi i potranji na tritu rada 7. Razvoj visokokolskih obrazovnih programa u upaniji

9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina

1. Poboljanje mogunosti za zapoljavanje Roma i drugih socijalno ugroenih skupina, invalidnih osoba kroz posebne obrazovne programe za stjecanje kvalifikacija te ukljuivanje u javne radove 2. Unapreenje socijalne infrastrukture (modernizacija i izgradnja nove) 3. Jaanje socijalne integracije marginaliziranih drutvenih skupina

10. Poticanje razvoja civilnog drutva

1. Jaanje sudjelovanja neprofitnih organizacija u razvoju upanije 2. Poticanje razvoja civilnog drutva

11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite

1. Unapreenje i provedba programa ranog otkrivanja nezaraznih kroninih bolesti 2. Promicanje zdravog naina ina ivota 3. Unapreenje kvalitete ivota kroninih bolesnika i starijih osoba

12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem

1. Jaanje sposobnosti upanijske razvojne agencije 2. Jaanje sposobnosti za



30

upravljanje JLS i upanije i razvoj ljudskih resursa 3. Jaanje meuupanijske, meuregionalne i prekogranine suradnje

3. OUVANJE OKOLIA I GOSPODARENJA PRIRODNIM RESURSIMA I KULTURNOM BATINOM

13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom

1. Izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadnim vodama 2. Unapreenje i racionalizacija gospodarenja otpadom na podruju cijele upanije

14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom

1. Ouvanje i gospodarenje kulturnom, povijesnom i prirodnom kulturnom batinom uz uvaavanje identiteta i kriterija gospodarskog razvoja 2. Koritenje prirodnih, kulturnim i povijesnih resursa za razvoj zdravstvenog, rekreativnog, kongresnog turizma 3. Razvoj infrastrukture za praenje zatite okolia 4. Stvaranje programa i potpora za koritenje alternativnih i obnovljivih izvora energije (solarna i geotermalna energija, bioplin) 5. Unapreenje okolia kroz izgradnju i modernizaciju prometnica

15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja

1. Izgradnja objekata zatite od tetnog djelovanja voda 2. Uspostavljanje cjelovitog sustava za navodnjavanje

Prilikom definiranja osnovnih ciljeva, prioriteta i mjera, komparativnom analizom je potvrena visoka usklaenost sa stratekim razvojnim nacionalnim ciljevima, te ciljevima Europske unije za idue programsko razdoblje od 2007.-2013. godine, kao i ciljevima programa IPA, koji podrazumijevaju ukljuivanje i tzv. horizontalnih tema EU, tj. podruja koja EU posebno podrava i koja bi trebala biti ukljuena u svim bitnim programskim dokumentima.



31



32

Naredni korak u izradi ROP-a bio je provedba aktivnosti prikupljanja projekata i projektnih prijedloga te definiranje kriterija njihova odabira. Prvim pozivom za iskazivanje interesa prikupljeno je ukupno 216 prijedloga projekata. Prikupljen broj prijedloga projekata potvruje visoku zainteresiranost kljunih dionika razvoja u Meimurskoj upaniji. Vano je napomenuti da se svih 216 prijedloga projekata odnosi na neki od razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera utvrenih u okviru ROP-a. S obzirom na ROP-om utvrene razvojne prioritete, zamjetno je da je najvei broj projekata predloen u okviru prioriteta br. 5, tj. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Zatim slijedi broj prijedloga projekata u okviru prioriteta br. 1, tj. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou. S obzirom na daljnje prioritete ROP-a, slijedi broj predloenih projekata u okviru prioriteta br.13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom, a na etvrtom mjestu po broju predloenih projekata je prioritet br. 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom. U pogledu vrijednosti projekata, zamjetno je da daleko najvei iskazani iznos biljee prijedlozi projekata u okviru prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom te prioriteta br. 15: Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja, to je i razumljivo s obzirom na potrebne infrastrukturne zahvate. Broj predloenih projekata u okviru utvrenih prioriteta ROP-a, kao i njihovi iznosi vidljivi su iz narednog grafikona:



33

Prioritet: 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodatnom vrijednou 2. Jaanje proizvodnje i trino organiziranje 3. Poticanje tehnolokog razvitka 4. Privlaenje ulaganja 5. Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj 6. Restrukturiranje radno-intenzivnih industrija 7. Jaanje informacijskog drutva 8. Poboljanje obrazovne strukture i prilagodba obrazovanja potrebama gospodarstva 9. Unapreenje uvjeta i poboljanje kvalitete ivota socijalno ugroenih skupina 10. Poticanje razvoja civilnog drutva 11. Unapreenje preventivne zdravstvene zatite 12. Unapreenje upravljanja regionalnim razvojem 13. Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom 14. Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom 15. Poboljanje sustava zatite od tetnog djelovanja voda i uspostavljanje sustava navodnjavanja Podnositelji projekata s obzirom na prioritete ROP-a u prvom su redu jedinice lokalne samouprave. JLS su predloili najvei dio projekata u okviru prioriteta br. 5: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj, prioriteta br. 1: Stvaranje preduvjeta za razvoj proizvodnje i usluga s veom dodanom vrijednou, zatim, prioriteta br. 14: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom te prioriteta br. 13: Poboljanje gospodarenja otpadnim vodama i otpadom. Vidljiva je i uloga udruga u predlaganju projekata, poglavito onih vezanih za prioritet: Ouvanje i gospodarenje prirodnom, kulturnom i povijesnom batinom, te prioritet: Razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Istovremeno, zamjetan je vrlo mali broj projekata predloen od strane poduzea i obrtnika. Podnositelji projekata po prioritetima prikazani su na narednom grafu.



34

S obzirom na faze u kojoj se nalaze predloeni projekti, najvei broj se odnosi na projekte ija je priprema u tijeku. Ujedno se radi o projektima s najviim proraunima. Broj projekata s obzirom na fazu u kojoj se nalaze te predloene proraune. Uoljivo je da predloeni projekti dobro odraavaju utvrenu viziju razvoja Meimurja, kao i ROP-om utvrene strateke razvojne ciljeve i prioritete. Svi strateki ciljevi su dobro zastupljeni, a najvei dio prijedloga odnosi se na Strateki cilj 1: Jaanje konkurentnosti gospodarstva, to je pozitivna okolnost s obzirom na prvobitnu usmjerenost ROP-a na gospodarski razvoj. Ranije naznaeno prvenstvo koje pripada odreenim prioritetima takoer je u skladu sa vizijom razvoja upanije, te predloenim ciljevima. Konano, valja posebno istaknuti dvije injenice.



35

Prvo, da je predloen znaajan broj interesantnih razvojnih projekata koji se ne odnose na fiziku (javnu) infrastrukturu, i ija bi realizacija, dugoronije gledano, mogla znaajno doprinijeti ostvarivanju zacrtane vizije razvoja. Drugo, da je temeljem predloenih projekata potvren rastui znaaj civilnog sektora, tj nevladinih organizacija i udruga u upaniji. Upravo ove dvije injenice idu u prilog realizaciji strategije ROP-a temeljenu na gospodarskom rastu i razvoju civilnog drutva koji podupire participativnu demokraciju. Iako sama baza projekata ROP-a nije sastavni dio ROP-a, kako je napomenuto na poetku ovog poglavlja, predlae se da se kontinuirano tijekom daljnje provedbe ROP-a obavlja analiza novih prijedloga projekata, kako bi se stalno pratila njihova usklaenost s kljunim ciljevima i prioritetima razvoja. Nakon utvrivanja prioritetnih projekata slijedi slijedea razrada projekata s obzirom na njihov stupanj spremnosti za provedbu:

Projekti koji su spremni za provedbu - posjeduju sve potrebne dozvole, zavrena je procjena izvedivosti, dobivena je pozitivna ocjena. Projekti koji zahtijevaju potpunu procjenu izvedivosti - oni mogu imati pozitivnu studiju pred-izvedivosti, ali za koje je sada potrebna potpuna studija izvedivosti, detaljni plan i/ili procjena trokova i koristi (cost-benefit analiza). Projekti za koje su jo potrebne studije pred-izvedivosti, te poetne procjene uinakaoni koje je potrebna procjena pred-izvedivosti i rana procjena uinaka.

Projektni prijedlozi postojee ideje koje tek treba razviti u projekte. Klasifikacija projekata obavlja se prema njihovom stupnju spremnosti za provedbu. Zapoet e se rad na projektima koji su spremni za provedbu, dok e se istodobno raditi studije izvedivosti i predizvedivosti za druge projekte kako bi bili spremni novi projekti za provedbu odmah nakon kraja provedbe prvog kruga projekata. Cilj je provoditi to vie relevantnih projekata u upaniji koliko god sustav moe podnijeti. Kako bi se osigurala uspjena provedba projekata i cjelokupnog ROP-a, definirani su slijedei osnovni elementi njegove provedbe:

Institucije i mehanizmi provedbe - izloen je prijedlog institucionalne provedbe ROP-a.Predloeno je da najvaniju ulogu preuzme Regionalna razvojna agencija REDEA, s Obzirom na razvijen kapacitet i sposobnosti u predlaganju i provedbi razvojnih projekata i inicijativa, ali i na drugim podrujima vanim za provedbu ROP-a. Pribavljanje sredstava i financiranje - ROP je instrument koji e Meimurska upanija koristiti kako bi prezentirala strateki i dobro strukturirani razvojni plan raznim izvorima financiranja, ukljuujui Vladu RH, Europsku komisiju i brojne druge bilateralne i multilateralne izvore financiranja.



36

Praenje i vrednovanje provedbe ROP-a - opisano je tko provodi vrednovanje, osnovna ogranienja za sustavno vrednovanje, softverski alati za potporu procesu praenja i vrednovanja te pokazatelji za praenje i vrednovanje provedbe ROP-a. Budunost ROP-a - s obzirom da ROP treba razmatrati kao dinamian, otvoreni razvojni dokument koji e s vremenom trebati mijenjati i prilagoavati promjenama u okruenju u upaniji, nuno ga je nanovo razmatrati, mijenjati i poboljavati svake dvije godine, odnosno kad god to okolnosti nalau.

Slijedei koraci - dan je pregled potrebnih koraka kako bi se ROP u stvarnosti realizirao. Predvieno kontinuirano nadograivanje, prilagoavanje i mijenjanje ROP-a u skladu s promjenama u upaniji i okruenju pridonijeti e boljem rjeavanju kljunih razvojnih pitanja Meimurske upanije. ROP predstavlja opi okvir razvoja kojim se procjenjuju razvojni projekti i prioriteti. upanija je zaduena za upravljanje ROP-om pa e morati razmatrati potrebne promjene kako bi ROP i dalje bio relevantan i usklaen sa stavovima i strunim miljenjem kljunih dionika. S obzirom na spomenutu ulogu ROP-a predlae se: 1. Godinja kontrola/praenje napretka - treba je izraditi u vrijeme utvrivanja upanijskog prorauna za narednu godinu. Potrebno je ispitati svaki segment koji se odnosi na ciljeve i prioritete (mjere, projekte, odnosno predviene rezultate) ROP-a kako bi se ocijenio postignut napredak i utvrdila uspjenost projekata. Potrebno je potkrijepiti razloge za mogue predloene izmjene, a zatim se godinja kontrola podnosi Partnerskom odboru radi usuglaavanja i odluke. Partnerski odbor moe zatraiti pojanjenja i prirediti preporuke za upanijsku skuptinu kako bi se na vrijeme mogao korigirati proraun za narednu godinu. 2. Dvogodinje vrednovanje - naroito se treba usredotoiti na ostvarene rezultate projekata s obzirom na koritena sredstva. Radi se o formalnom procesu koji e obavljati Razvojna agencija REDEA, iji e strunjaci utvrivati uspjenost projekata, njihovu uinkovitost, relevantnost i implikacije. Svoj e izvjetaj dostavljati Partnerskom odboru, ije e vrednovanje biti dostupno javnosti. Slubenom odlukom Skuptine predloene se izmjene mogu prihvatiti ili odbaciti, ali iskljuivo na temelju preporuka od strane Partnerstva. Na taj e nain ROP biti stalno razmatran i auriran, rezultati e biti dostupni javnosti, a odluivanje slubeno evidentirano. Time e se ROP kontinuirano poboljavati, a odluivanje o razvojnoj politici mijenjati. Partnerstvo e jaati i uvrivati se. U tom smislu, ROP se moe razmatrati kao ''ivi plan'' koji e omoguavati potrebne promjene za potrebe razvojne politike Meimurske upanije, istodobno ostavljajui mogunost jasnog odreivanja podruja u kojima je potrebna suradnja s drugim upanijama, ali i s prekograninim i drugim regijama. Sljedei koraci u provedbi ROP-a su: 1) Usvajanje dokumenta Regionalnog operativnog programa od strane upanijske skuptine, 2) Definiranje prioritetnih projekata od strane Partnerskog odbora,



37

3) Zaduivanje REDEA-e za provedbu projekata, 4) Pruanje tehnike pomoi za provedbu ROP-a podravanje izgradnje kapaciteta REDEA-e (pruanje pomoi preko NSRD i drugih programa) za provedbu projekata u procesima upravljanja provedbom ROP-a, privlaenje sredstava za predloene projekte, priprema projektne dokumentacije te provedba praenja i vrednovanja uspjenosti projekata, 5) Nadzor nad pripremom projekata od strane REDEA-e, 6) Priprema prvog kruga studija izvedivosti, 7) Poetak provedbe prioritetnih projekata, 8) Trajno auriranje, analiza i upravljanje bazom projekata. REGIONALNI RAZVOJ I REGIONALNA POLITIKA U ostvarivanju eljenoga razvoja, regionalne politike razliitih zemalja:

1. politiki razmjetaju resurse 2. potiu drugaije i nove oblike koritenja regionalnih mogunosti.

Iz ova dva naina ostvarivanja ciljeva proizlaze i dva razliita modela razvoja:

1. model konkurentnoga razvoja, koji sredstva rasta planski raspodjeljuje regijama, 2. model generativnoga razvoja u kojemu svaka regija neovisno o bilo kojoj drugoj

ostvaruje vlastiti razvoj.

U odnosu na model koji se koristi, razvojne djelatnosti dijelimo na: 1. politiko smjetanje i premjetanje resursa od strane sredinje vlade, 2. poboljavanje uinkovitosti podrunoga gospodarstva (kolovanje, stjecanje novih

znanja i vjetina, razvoj podrunih financija, prometa, telekomunikacija i samostalnosti podrunih subjekata).

Sredinje odluivanje se najvie koristilo kod Drugoga svjetskoga rata i pokazalo se nedjelotvornim. Usklaivalo je razvoj, ali nije moglo pokrenuti podruno stvaralatvo i usklaivati podrune mogunosti. Trajan podruni razvoj je neostvariv bez velikoga inovativnoga djelovanja podrunih subjekata, bez gotovo neovisne lokalne samouprave, bez potivanja lokalnih probitaka i nadzora nad ukupnim razvojem od strane lokalnih subjekata.

Sve mjere, koje dolaze iz jednoga sredita, uglavnom su ujednaene za sve, pa ne mogu rijeiti niti jedan poseban problem pojedine regije. Zbog te i niza drugih nedjelotvornosti, prevladao je podruni pristup. Iako ostaje trajan problem nedostatka novca, lokalna samouprava postaje nositeljem podrunoga razvoja. Njezina tijela potiu partnerstvo javnih s privatnim subjektima, efikasnije koriste postojee podrune mogunosti, te potiu podrune subjekte na stvaranje novih mogunosti.

Ovaj razvoj odozdo je, dakle, takav oblik podrunoga (regionalnoga) razvoja u kojemu su lokalni initelji temelj razvoja. On je usmjeren poglavito podrunom puanstvu, njegovim problemima, usmjeren je na samomo, na podrune inicijative, subjekte i samoupravu. Meutim, to je i odgovornost. elimo li demokraciju? elimo li samoupravu? Tada treba prihvatiti i odgovornost ! Nije vie sredinja vlast kriva za svaku sitnicu. Razvojne odluke, poticaji razvojnim programima, usklaivanje i ocjenjivanje postaju posao samouprave. Regije se same pokreu, pa i nastupaju u inozemstvu. Drava sve vie gubi te uloge.



38

Osnovna naela ovoga novoga pristupa podrunom razvoju su: - decentralizacija, - supsidijarnost (via razina ne obavlja poslove koje dobro moe obaviti nia razina,

jer je ona blie problemima, pa sredinjoj dravnoj razini ostaje samo ono, to samouprava ne moe obaviti),

- regija postaje gospodarski i socijalno kulturni pojam, a ne vie samo politiki, - o razvoju odluuju socijalno kulturni initelji (tradicija, mentalitet,obiaji,

podruno poduzetnitvo, okruenje i kultura, javne usluge), koji privlae kvalificirane ljude,

- ljudi postaju osnovni initelj podrunoga razvoja, - privatni i javni sektor sve vie surauju, - raaju se razliiti oblici nehijerarhijskih partnerstava i suradnje svih

sudionika razvoja, - drava ne daje predno

Documents

Program ukupnog razvoja Općine Dekanovec.pdf