Temeljem članka 10. stavak 1. Zakona o zaštiti zraka ("Narodne novine" broj 178/04. i 60/08.) i članka 30. točka 13. Statuta Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 2/95., 2/97., 3/99., 3/01., 8/01., 9/03., 13/05., 2/06., 5/09. i 16/09.), Skupština Osječko-baranjske županije donijela je na 10. sjednici 8. lipnja 2010. godine

P R O G R A M

zaštite i poboljšanja kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije

za razdoblje 2010. - 2014. godine 1. UVOD

Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Osječko-baranjskoj županiji (u daljnjem tekstu: Program) je provedbeni dokument koji donosi Skupština Županije za četverogodišnje razdoblje i sastavni je dio Programa zaštite okoliša Županije.

Zakonska osnova za izradu Programa je Zakon o zaštiti zraka ("Narodne novine" broj 178/04. i 60/08., u daljnjem tekstu: Zakon), koji određuje mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj.

Svrha ovog Programa je definiranje i razrada ciljeva i mjera po sektorima utjecaja s prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem trajne zaštite postojeće dobre kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije i poboljšanja kakvoće zraka gdje ona nije zadovoljavajuća.

Smjernice zaštite i poboljšanja kakvoće zraka dane su u Strategiji zaštite zraka koja je sastavni dio Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš ("Narodne novine" broj 46/02.), a opći ciljevi zaštite zraka propisani su Zakonom. Ciljevi koji se postavljaju Programom moraju biti specifični, mjerljivi i realno ostvarivi u razdoblju za koje se Program donosi.

Sadržaj Programa nije propisan Zakonom te stoga ovaj Program slijedi sadržaj Plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine ("Narodne novine" broj 61/08., u daljnjem tekstu: Plan). Program sadrži i plan mjera za smanjenje onečišćenja zraka u područjima II. i III. kategorije kakvoće zraka određenih na temelju ocjene stanja kakvoće zraka.

Program su za svoje područje Zakonom obvezni donijeti i gradovi i općine u kojima je razina onečišćenosti zraka iznad propisanih tolerantnih vrijednost (TV) emisija u zraku.

Izradi ovoga Programa prethodila je sveobuhvatna analiza podataka iz svih dostupnih izvora: mjerenja u državnoj, županijskoj i gradskoj (Osijek) mreži za praćenje kakvoće zraka, mjerenja posebne namjene (naselje Zoljan - Našicecement) te podatci iz Registra onečišćavanja okoliša Osječko-baranjske županije. Analizirano je razdoblje od 2005. do 2008. godine i dostupni podatci za 2009. godinu. 1.1. MEĐUNARODNI PROPISI I DEKLARACIJE TE ZAKONSKI OKVIR ZAŠTITE

ZRAKA

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka, u cilju održivog razvitka, temelji se na načelima zaštite okoliša određenim Zakonom o zaštiti okoliša ("Narodne novine" broj 110/07.) i zahtjevima međunarodnog prava.

2

Međunarodni propisi i deklaracije

Međunarodni ugovori koji uređuju zaštitu okoliša i praćenje kakvoće zraka, a koje je potvrdila Republika Hrvatska i time ih uvrstila u svoj pravni sustav, nalažu sustavno praćenje i razmjenu podataka o stanju kakvoće zraka s ciljem praćenja prekograničnog daljinskog prijenosa onečišćenja kao i ocjene njegovog utjecaja na ostale dijelove okoliša: vegetaciju, tlo, vode i sl.

U pogledu zaštite zraka na međunarodnoj razini, Republika Hrvatska je stranka sljedećih međunarodnih ugovora: 1. Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj

1/92.) 2. Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač i njegovih dopuna ("Narodne

novine" - Međunarodni ugovori, broj 1/92., 11/93. i 1/8/96.) 3. Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka u Europi (1991. god.) i

Protokola Konvencije (EMEP Protokol, 1991. god.) 4. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime ("Narodne novine" - Međunarodni

ugovori, broj 1/92.

Zbog međunarodnih obveza preuzetih navedenim propisima uspostavljena je 2002. godine državna mreža za trajno praćenje kakvoće zraka, propisane lokacije mjernih postaja i donesen program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži. Lokacije postaja i program mjerenja određeni su Uredbom o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka ("Narodne novine" broj 4/02.) i Programom mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka ("Narodne novine" broj 43/02.).

Provođenje mjera zaštite zraka koje proizlaze iz međunarodnih ugovora u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Zakonski okvir zaštite zraka

Sustav zaštite zraka, s obzirom na ciljeve, mjere i instrumente njihove provedbe, pravno je određen Zakonom i nizom pratećih provedbenih propisa. Zakon određuje mjere, način organiziranja, provođenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, kao i obveze praćenja kakvoće zraka na državnoj i lokalnoj razini. Osim propisivanja potrebnih dokumenata zaštite zraka na republičkom, županijskom, gradskom i općinskom nivou (Nacionalni Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, županijski i gradski Programi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka te četverogodišnje državno, dvogodišnja županijska i jednogodišnja gradska izvješća o stanju kakvoće zraka), Zakon propisuje i različite vrste mjerenja, načine ocjenjivanja razine onečišćenosti zraka, načine utvrđivanja pojedinih kategorija zraka, način i uvjete uspostave državne i lokalne (županijske, gradske ili općinske) mreže za praćenje kakvoće zraka, utvrđivanje postaja za mjerenja posebne namjene, mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja zraka i dr.

Zakonska obveza županija, gradova i općina je da provode ocjenjivanje razine onečišćenosti zraka (kategorizaciju zraka) na svom području te ukoliko su razine onečišćenosti zraka veće od propisanih graničnih vrijednosti (GV), obvezni su uspostaviti lokalnu (područnu) mrežu za trajno praćenje kakvoće zraka.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje lokacije postaja u mreži i donosi program mjerenja razine onečišćenosti te osigurava uvjete njegove provedbe.

Županijski program mjerenja razine onečišćenosti, uvažavajući lokalne i regionalne značajke, mora obuhvatiti lokacije postaja u lokalnoj mreži za mjerenje onečišćenosti zraka (u naseljima i industrijskim područjima, na područjima kulturnog i prirodnog naslijeđa, regionalnog daljinskog prijenosa). Istoimeni program se utvrđuje na temelju izvjesnih mjerila, primjerice, postojećih mjernih podataka ili standardiziranih postupaka procjene (za područja gdje nema izmjerenih podataka), ugroženosti lokalnog okoliša obzirom na blizinu i pretpostavljeni intenzitet emisije, gustoće naseljenosti i izloženosti stanovništva, osjetljivosti biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa, meteoroloških i klimatskih uvjeta, topografije, ugroženosti okoliša obzirom na daljinski prijenos onečišćujućih tvari i sl.

3

Direktive EU ne zahtijevaju praćenje kakvoće zraka na obje razine - državnoj i lokalnoj iz razloga što bi pravilno uspostavljena mreža za praćenje, uz ispunjenje potreba državnog sustava, trebala biti u mogućnosti zadovoljiti i većinu lokalnih potreba. Tako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručenje sredstava za praćenje, dok bi se ispunjenje strogo lokalnih potreba, ukoliko je još uvijek nužno, moglo realizirati od ovlaštenih institucija indirektnim metodama (ugovaranje posebnih mjerenja i sl.). Prijedlog konzultanata u Strategiji približavanja zakonodavstvu EU iz područja zaštite okoliša (iz 2006. godine.) je da se monitoring zraka na lokalnoj razini što bolje uključi u nacionalni sustav praćenja, odnosno da se državnom mrežom pokriju lokalne potrebe.

Zakonom je određeno da lokalnu mrežu za praćenje kakvoće zraka uz postaje utvrđene godišnjim programom mjerenja županije, grada ili općine čine i postaje državne mreže te postaje za mjerenja posebne namjene.

Na području Osječko-baranjske županije postoji jedna mjerna postaja državne mreže u Osijeku i jedna mjerna postaja za mjerenja posebne namjene u naselju Zoljan (za praćenje utjecaja tvornice Našicecement na kakvoću zraka), koja je također u sustavu državne mreže.

Zrak koji se spominje u Zakonu podrazumijeva zrak troposfere na otvorenom prostoru, izuzevši zrak na mjestu rada.

Onečišćenim zrakom smatra se zrak čija je kakvoća takva da može narušiti zdravlje, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša.

Prikupljanje informacija potrebnih za ocjenu izloženosti stanovnika onečišćenjima iz zraka i njihovog utjecaja na zdravlje, osnovni je cilj ocjene kakvoće zraka.

Pravilnikom o praćenju kakvoće zraka ("Narodne novine" broj 155/05.) se propisuje način praćenja kakvoće zraka i prikupljanja podataka, mjerni postupci, način provjere kakvoće mjerenja i podataka te način obrade i prikaza rezultata, način dostave podataka za potrebe informacijskog sustava kakvoće zraka te način redovnog obavješćivanja javnosti o stanju kvalitete zraka.

Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" broj 133/05.) utvrđuju se granične vrijednosti (GV), tolerantne vrijednosti (TV) i ciljne vrijednosti razina onečišćujućih tvari u zraku kako bi se izbjegle, spriječile ili smanjile štetne posljedice po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i okoliš u cjelini. Granične i tolerantne vrijednosti propisane ovom Uredbom predstavljaju osnovu za ocjenu kakvoće zraka, za svrstavanje područja u kategorije prema razinama onečišćenosti zraka te za upravljanje kakvoćom zraka.

Kategorizacija kakvoće zraka provodi se usporedbom izmjerenih imisija s graničnim vrijednostima.

Granična vrijednost (GV) Zakonom je definirana kao granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.

Kritična razina (KR) je određena kao razina onečišćenosti čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti, pri čijoj se pojavi žurno moraju poduzeti propisane mjere.

Tolerantna vrijednost (TV) = GV uvećana za granicu tolerancije.

Kategorije kakvoće zraka utvrđuju se prema razinama onečišćenosti, obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) i tolerantne vrijednosti (TV) jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu.

Kategorije kakvoće zraka definirane su na sljedeći način: I. kategorija - čist ili neznatno onečišćen zrak- nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar, II. kategorija - umjereno onečišćen zrak - prekoračene su granične vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti (TV) niti za jednu onečišćujuću tvar, III. kategorija - prekomjerno onečišćen zrak - prekoračene su tolerantne vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari.

4

U području I i II kategorije kakvoće zraka novi zahvat u okoliš ili rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka ne smije ugroziti postojeću kategoriju kakvoće zraka.

U slučaju prekoračenja propisanih tolerantnih vrijednosti (TV) gradsko, odnosno općinsko vijeće treba donijeti Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za svoje područje, propisati mjere i aktivnosti za poboljšanje njegove kakvoće i zaštite te osigurati njihovu provedbu.

U slučajevima kada postoji sumnja da je došlo do onečišćenosti zraka, čija je kakvoća takva da može narušiti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, moraju se obaviti mjerenja posebne namjene i obaviti procjena razine onečišćenosti.

Uredbom o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" broj 133/05.) propisuju se kritične razine koncentracija sumporovog dioksida (SO2) i dušikovog dioksida (NO2) te kritične i upozoravajuće razine koncentracija ozona u zraku u svrhu izbjegavanja, sprečavanja i smanjenja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje i okoliš u cjelini. Isto tako Uredbom se propisuju minimalni podatci o kojima se obavješćuje javnost u slučaju pojave kritičnih razina onečišćenja u zraku, dok su posebnim prilogom obrazložene posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša koje se pri njihovoj pojavi moraju poduzeti.

Uredbom o ozonu u zraku ("Narodne novine" broj 133/05.) propisuje se obveza praćenja ozona u zraku na stalnim mjernim postajama, osim u državnoj i u lokalnoj mreži. Isto tako, obveza je praćenje prekursora ozona, odnosno tvari koje pridonose stvaranju prizemnog ozona te utvrđivanja prekoračenja ciljne vrijednosti i granične vrijednosti (dugoročni cilj) za ozon u zraku, radi zaštite zdravlja ljudi i vegetacije. Na temelju navedenih istraživanja potrebno je provesti procjenjivanje onečišćenosti zraka na području županije Najveći udio potrošnje ozonu štetnih tvari je u sektoru rashladnih i klimatizacijskih uređaja.

Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ("Narodne novine" broj 21/07. i 150/08.) se propisuju granične vrijednosti onečišćujućih tvari (GVE) u zrak iz točkastih i difuznih stacionarnih izvora (postrojenja, tehnološki procesi, ložišta, plinske turbine i spalionice otpada, uređaji, aktivnosti, građevine i površine iz kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak) i dopušteno prekoračenje (GVE) za određeno razdoblje. Stacionarni izvori moraju udovoljavati graničnim vrijednostima u otpadnim plinovima (GVE OT), fugitivnim emisijama, graničnim vrijednostima ukupnih emisija (GV) i dr. propisano ovom Uredbom.

Pravilnikom o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ("Narodne novine" broj 01/06.) propisuje se način mjerenja, tj. praćenja emisija iz stacionarnih izvora, mjerni postupci, način provjere ispravnosti i umjeravanja mjernih uređaja, vrednovanje rezultata i dr., a odnosi se na prva, povremena, posebna - pojedinačna i kontinuirana mjerenja na ispustu stacionarnog izvora.

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša ("Narodne novine" broj 35/08.) propisuje operaterima odnosno vlasnicima postrojenja godišnju obvezu dostave podataka o ispuštanjima onečišćujućih tvari u zrak na propisanim obrascima nadležnim tijelima u županiji odnosno Gradu Zagrebu. Agencija za zaštitu okoliša izrađuje izvješće o podatcima iz registra koje je dostupno javnosti. Registar onečišćavanja okoliša usklađen je sa zahtjevima europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

Nacionalna Strategija zaštite okoliša sadrži i Strategiju zaštite zraka kao sastavni dokument. Provedbeni dokument Strategije zaštite zraka je Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine ("Narodne novine" broj 61/08.) koji definira i razrađuje ciljeve i mjere po sektorima utjecaja sa prioritetima, rokovima i nositeljima provedbe mjera, s osnovnim ciljem zaštite i trajnog poboljšanja kakvoće zraka na području Republike Hrvatske, posebice na područjima gdje je kakvoća zraka III. i II. kategorije.

5

1.2. ZAŠTITA KLIME

Nagli globalni ekonomski rast do 2007. godine, uzrokovao je ubrzanje porasta emisije stakleničkih plinova dovodeći je do opasne razine koja se nije očekivala još bar 10 godina i koja bi mogla uzrokovati nepovratne negativne klimatske promjene. Od ukupne emisije, 75% otpada na CO2, dok preostali dio čini mješavina stakleničkih plinova dušikovog-oksida, metana i hidrofluorougljika.

Pod pojmom "staklenički plinovi" podrazumijevaju se antropogene emisije plinova (ugljikova dioksida (CO2), dušikova oksida (NOx) metana (CH4), ozona i triju ugljikovodika - HFC, PFC i SF6) koji uzrokuju promjenu klime. To se, u prvom redu, odnosi na porast globalne površinske temperature, promjene u modelima atmosferskog vremena, padanju kiše i porastu razine mora. Pri tome je najveći izvor antropogenih emisija (oko 80% ukupnih) izgaranje fosilnih goriva, uglavnom u prometu, zagrijavanju i proizvodnji električne energije.

Osim što doprinose globalnom zatopljenju, staklenički plinovi povećavaju i kiselost u okolišu, a u većim koncentracijama mogu naštetiti i ljudskom zdravlju.

Protokol iz Kyota, koji se nastavlja na UN-ovu metodologiju konvencije o promjeni klime (UNFCCC) ugovorenu 1992. godine, postavlja ciljeve nadzora emisija. Politika smanjenja tih emisija obuhvaća one ciljeve koji idu za poboljšanjem učinkovitosti u proizvodnji i korištenju energije, unaprjeđenjem javnog prijevoza (smanjenje emisije iz prometa) i smanjenjem količine odloženog otpada (odlagališta otpada emitiraju metan). Izbjegavanje i sprečavanje tih učinaka koji djeluju na klimu, a ostvaruju se na lokalnoj razini, jedan je od najznačajnijih faktora u postizanju održivog razvitka.

Emisijskim ograničenjima, odnosno kvotama među gospodarskim subjektima obuhvaćene su, među ostalim: rafinerije i slične industrije, cementare, proizvodnja papira, crijepa, stakla dok transport, domaćinstva i usluge ne sudjeluju u tome. Država može kvote dodijeliti besplatno tvrtkama i subjektima koji sudjeluju u sustavu smanjenja emisija (prema dosadašnjim emisijama), a ostalima preostaje kupovina prava na emisije (10%) do smanjenja emisija. Načelno, u gospodarskom sektoru postoje, ili će se tek primjenjivati, dva aspekta primjene Kyoto protokola - primjena tehničkih i tehnoloških mjera za smanjenje emisija i ekonomski aspekt (troškovi primjene mjera, naknade za emisije, kupovanje emisija i koristi).

Podzakonski akti koji se odnose na naplatu naknade za emisiju CO2 stupili su na snagu sredinom 2007. godine te je FZOEU pokrenuo postupak utvrđivanja obveznika i količina emisija CO2 koje je potrebno naplatiti. U Osječko-baranjskoj županiji to će najviše osjetiti INA sa svojim pogonima u Beničancima i Našicecement koji predstavljaju velike emitere CO2. Do sada je FZOEU naplaćivao samo naknade za onečišćenje emisijama SO2 i NO2. Sredstva iz naknada za onečišćenje zraka usmjerena su na financiranje projekata energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i uvođenje čistije proizvodnje.

Tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO) odnosno kontrolirane tvari (novi naziv prema Zakonu) su organske molekule spojeva klora i broma a mogu smanjiti koncentraciju ozona u gornjoj atmosferi (ozonski omotač). U Hrvatskoj su TOOO tvari isključivo uvoznog podrijetla pa je moguća određena razina kontrole. Ozonski sloj djeluje kao štit protiv sunčeva UV zračenja (UV-B zraka valne duljine od 280 do 320 nm). Još 1985. godine je potpisana Bečka konvencija za zaštitu ozonskog omotača, a zatim i Montrealnski protokol te Londonski i Kopenhaški amandmani o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Sada je na snazi zabrana proizvodnje i uporabe nekoliko grupa tvari (CFC-i, HCFC, HBrFC, metilbromid). Inače je uporaba halona vezana uz proizvodnju protupožarne opreme, dok se spojevi CFC (klorfluorougljikovodik) najviše rabe u rashladnim uređajima, u proizvodnji elastičnih pjena te u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Neke od TOOO tvari (metilkloroform) rabe se kao organsko otapalo u industriji i za proizvodnju herbicida.

Od 1. siječnja 2010. godine, u Hrvatskoj se potpuno zabranjuje uporaba tvari koje oštećuju ozonski sloj.

6

Amonijak (NH3) spada u tzv. kisele plinove i kao takav najviše pridonosi problemu zakiseljavanja i eutrofikacije. Emisija amonijaka važna je i lokalno zbog mogućeg utjecaja na zdravlje. Najviše emisija amonijaka potječe iz poljoprivrede, 94%, kao posljedica postupanja s prirodnim gnojivom te s gnojenih poljoprivrednih površina.

Odlagališta otpada, izvorišta nafte i prirodnog plina, plinovodi, prijevoz prirodnog plina, tresetišta i dr. prirodna su izvorišta metana (CH4), stakleničkog plina koji nastaje kod anaerobne biološke razgradnje organske mase. Metan je, odmah iza CO2, najveći uzročnik efekta staklenika. Efekt na učinak staklenika je kod metana 23 puta jači nego kod CO2. Najbolje rješenje njegova zbrinjavanja bilo bi da se na spomenutim izvorištima metan učinkovito prikuplja, a zatim u plinskim motorima ili plinskim turbinama iskorištava.

Iako očuvanje ozonskog omotača i zaštita klime nije pitanje koje se prvenstveno rješava na lokalnom nivou, doprinos rješavanju problema globalnog zagrijavanja kreće od nižih razina koje zbirnim efektom mogu utjecati na ukupno stanje. Ovaj Program, između ostalog, predlaže mjere koje je moguće poduzeti na županijskoj razini kao minimalni doprinos ublažavanju uznapredovalog procesa globalnog zagrijavanja, ali i smanjenja ozonskog omotača. 1.3. PROSTORNE OSOBITOSTI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osječko-baranjska županija se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera graniči s Republikom Mađarskom, s istoka SR Jugoslavijom, a četiri susjedne županije su: Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. S gledišta globalnog planskog pristupa pripada skupini županija sjeveroistočne Hrvatske s kojima čini prostorno-plansku cjelinu Istočne Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike državne i međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce. Prometni i geostrateški položaj Osječko-baranjske županije određuju podravski i podunavski koridor koji prolaze njezinim područjem, dok posavski koridor tangira Županiju i od velikog je značaja za njezine prometne tokove. Razvoj podunavskog koridora i istočnog urbanog područja je Strategijom prostornog uređenja Hrvatske ocijenjen kao osobito značajan za uravnoteženi razvoj Hrvatske.

Površina Osječko-baranjske županije iznosi 4.149 km2 što čini 7,3% kopnenog državnog teritorija, a 330.506 stanovnika (prema Popisu stanovništva 2001. godine) činilo je 7,4% ukupnog stanovništva Hrvatske. Po površini zauzima četvrto, a po broju stanovnika treće mjesto među županijama u Hrvatskoj. Gustoća naseljenosti od 88,5 st./km2 iznad je prosječne gustoće naseljenosti na području Države koja iznosi 78 st./km2. Stanovništvo Županije naseljeno je u 264 naselja što čini 3,9% naselja u Hrvatskoj. Najveću površinu ima Općina Bilje sa 343,52 km2, a najmanju Općina Vuka sa 34,91 km2. Površina svih gradova iznosi 23,1% ukupne površine Županije, a površina ostalih općina 76,9%. Prosječna veličina jedinice lokalne samouprave iznosi 98,9 km2, a 23 općine i 2 grada imaju površinu ispod prosjeka.

Obzirom na iznesene podatke o gustoći naseljenosti, napominjemo da Pravilnik o praćenju kakvoće zraka naseljenim područjem smatra ono s više od 250.000 stanovnika ili naseljeno područje s manjim brojem od navedenog, ali u kojem je gustoća stanovništva veća od prosječne republičke (78 st/km2), što je upravo slučaj sa svim gradovima u Osječko-baranjskoj županiji, osim Donjeg Miholjca te općinama Čepin i Darda. Naglašava se da je u naseljenim područjima nužna procjena i upravljanje kakvoćom zraka, upravo zbog velike koncentracije stanovništva na malom prostoru koje je izloženo i koje ujedno samo emitira određeni udio onečišćujućih tvari u zrak svojim kućnim ložištima.

7

Slika 1.: Gustoća naseljenosti u OBŽ

Izvor: PPOBŽ

Promet je, općenito, jedan od vodećih sektora s negativnim utjecajem emisija onečišćujućih tvari na kakvoću zraka. Geografsko-prometni položaj Osječko-baranjske županije obilježavaju dva pravca: istok-zapad i sjever-jug.

Pravac sjever-jug omogućuje povezivanje Bosne i Hercegovine te južnog dijela Republike Hrvatske sa srednjeeuropskim i istočnoeuropskim zemljama. Pravcem istok-zapad povezuje se središnja Hrvatska te zapadnoeuropske i srednjoeuropske zemlje s jugoistočnom Europom. Planirani i već djelomično izgrađeni koridor VC djelomično će rasteretiti uži gradski prostor te se može zaključiti da, iako dodatno prostorno opterećuje okoliš obzirom na zaštitu tla, voda, prirode, utjecaje buke lokalnih neurbanih područja, rasterećuje gradski zračni prostor jer izmičući tranzitni promet izvan gradova doprinosi boljoj kakvoći zraka u užim gradskim područjima.

Iz kartograma o prikazu naselja prema veličini, moguće je zaključiti da je, pored jednog grada koji ima više od 30.000 stanovnika (grad Osijek), te gradova Đakovo i Našice s preko 15.000 stanovnika, većina naselja u grupaciji do 2.000 stanovnika (240 naselja, 91%) te su ravnomjerno raspoređena po cijeloj županiji. Takva mala i raštrkana naselja otežavajuća su okolnost u uređenju prostora. Ona je posljedica još uvijek velikog značenja tradicionalnog ratarskog i stočarskog gospodarenja i niskog stupnja urbanizacije. 31 naselje ima manje od 100 stanovnika. Pozitivna strana slabe urbanizacije i prometa je manja onečišćenost zraka u OBŽ.

Razmještaj naselja jedan je od bitnih čimbenika pri određivanju mogućih lokacija mjernih postaja za mjerenje kakvoće zraka, ali je još značajniji čimbenik gustoća naseljenosti. Područja s velikim brojem manjih naselja, zapravo mogu biti brojčano manje naseljena nego područja sa samo nekoliko većih centara. Stoga, su ova zadnja imala prednost pri izboru lokacija mjernih postaja. Isto tako, gospodarska opredijeljenost stanovništva k industriji ili poljoprivredi te urbanom ili ruralnom načinu života od značaja je za modeliranje i predviđanje mogućih centara izvora pojedine vrste kritičnog onečišćenja zraka.

8

Slika 2.: Razmještaj i veličina naselja u Osječko- baranjskoj županiji Izvor: PPOBŽ

Poljoprivredna djelatnost, odnosno poljoprivredne površine zauzimaju 266,245 ha što čini 58% ukupne površine Županije. Pod poljoprivrednim zemljištem podrazumijevaju se osim obradivih površina i druge vrste površina: ribnjaci, trstici i bare, na kojima se ne koriste pesticidi te one ne doprinose padu kakvoće zraka. Poljoprivredne površine županije čine oranica (86,6%), voćnjaci (1,1%), livade (2,2%), vinogradi (1,1%) i ostale površine (pašnjaci, ribnjaci; 9%). 91,0% ukupnih poljoprivrednih površina je obradivo. Korištenje velikih količina pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji značajno pridonosi onečišćenju zraka. Veliku opasnost za kakvoću zraka predstavljaju i njihova skladišta u slučaju požara te je izuzetno važno za takve slučajeve osigurati brzo i efikasno djelovanje osposobljenih vatrogasnih postrojbi.

Osim poljoprivredne djelatnosti onečišćenju zraka pridonosi i veliki broj farmi za uzgoj stoke, koje emitiraju u zrak značajne količine štetnih plinova metana i amonijaka.

Zemljišta na kojima se obavlja eksploatacija plina i nafte pripadaju poljoprivrednim površinama jer se bušotine i prateći uređaji ne predstavljaju trajnu namjenu prostora.

Nafta se na području Osječko-baranjske županije crpi iz sedam polja u sjeverozapadnom dijelu županije: Bizovac, Crnac, Beničanci, Kučanci-Kapela, Bokšič-Klokočevci, Obod, Štekovica, a plin se eksploatira na polju Sječe. Područjem županije prolaze dva naftovoda: jedan od otpremne stanice u Beničancima do Ruščice (istočno od Sl. Broda) dužine 51 km i drugi međunarodni naftovod JANAF uz željezničku prugu Vinkovci - Zagreb, u dužini od oko 11 km.

9

Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske, gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni položaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Na cijelom području Županije izražena je homogenost klimatskih prilika, što je posljedica reljefnih obilježja (pretežito ravničarski reljef), dok se određene mikroklimatske diferencijacije mogu javiti na područjima Baranjske planine, Erdutskog brijega, te zapadnih dijelova Županije (krndijskog i diljskog pobrđa). Prosječna temperatura zraka, prema izvršenim mjerenjima, iznosi 10,7°C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnim mjesečnim temperaturama promatranih postaja od 19,5°C - 21,9°C. Najhladniji mjesec je na svim promatranim postajama siječanj sa srednjom temperaturom od - 1,4°C (Osijek) do 1,2°C (Ðakovo). Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature na području Županije zabilježen je u Osijeku 38,6°C i Ðakovu 38,4°C, a u Donjem Miholjcu i 39,2°C izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimumi zabilježeni u vremenu od 1959.-1978. godine, iznosili su u Osijeku - 25,4°C, Ðakovu - 25,7°C, te Donjem Miholjcu - 26,0°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%.

Prosječna godišnja količina oborine na prostoru Županije kreće se od 642 mm (Brestovac-Belje), do 753,2 mm (Donji Miholjac). U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III mjesecu.

Gradovi i naselje Zoljan za koje postoje potpuni meteorološki podatci poslužili su za opis ruža vjetrova u Osječko-baranjskoj županiji. Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.

Na području meteorološke postaje Ðakovo, izražena je predominantnost vjetrova iz sjeverozapadnog smjera prema godišnjoj ruži vjetrova, dok je pojavljivanje vjetrova iz ostalih smjerova znatno manje izraženo.

Prema godišnjoj ruži vjetrova za područje Donjeg Miholjca, dva prevladavajuća smjera strujanja se javljaju tijekom cijele godine, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a njih slijede zapadni i istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje iz ostalih smjerova znatno manje. Na temelju analize godišnjih ruža vjetrova za tri navedene postaje, može se zaključiti da su najdominantniji vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i to u toplom dijelu godine, a zimi vjetrovi iz jugoistočnog pravca. Što se tiče jačine vjetrova u 80-90% slučajeva to su vjetrovi jačine 1-2 bofora.

10

Slika 3.: Opće klimatske karakteristike Osječko- baranjske županije

Izvor: PPOBŽ

Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje, za meteorološke postaje Osijek, Ðakovo i Donji Miholjac. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima.

Analizirani su i podatci o vjetru meteorološke postaje u Našicama, dobiveni klasičnim motrenjima pomoću vjetrulje i subjektivne procjene jačine vjetra po boforovoj ljestvici, lako je procjena subjektivna, iz dugogodišnjeg niza podataka mogu se dobiti kvalitetni i pouzdani pokazatelji o strujanju na razmatranom području. To je osobito slučaj u ravničarskom području. Osim klasičnih podataka korišteni su i podatci mjerenja na postaji u Zoljanu. To je kontinuirani niz mjerenja visoke satne razlučivosti koji daje detaljniji uvid u dnevni hod vjetra, kao i realnu procjenu mjerene brzine vjetra. Na raspolaganju smo imali podatke postaje za 2004., 2005. i proljeće 2006. godine. Nakon toga došlo je do prekida u radu meteoroloških uređaja, tako da mjerenih podataka od proljeća 2006. do danas nema.

Podatci motrenja pokazuju da je vjetar na promatranom području u prosjeku slab, te da se uglavnom kreće od 2-2,5 bofora. Jaki vjetrovi javljaju se najviše 4-5 dana godišnje (vjetar jači od 6 bofora), a olujni vjetar vrlo je rijedak i pojavljuje se u rano proljeće i kasnu jesen. Smjer vjetra je pod utjecajem orografije i strujanja na većoj skali. Dominiraju vjetrovi jugozapadnog i sjeverozapadnog smjera, dok se sredinom dana učestalost jugozapadnog vjetra nešto smanjuje. Iz ruža vjetra vidi se da su zastupljeni i ostali smjerovi vjetra s približno sličnom, ali malom učestalošću. Dana je i ruža vjetra dobivena iz podataka automatske postaje i vidi se da su podatci i jedne i druge postaje međusobno usporedivi. Oni ne mogu biti identični i zbog toga što se radi o lokacijama koje su međusobno udaljene nekoliko kilometara i drugačije izložene strujanju. Postaja u Zoljanu bliže je tvornici cementa i u brdovitijem dijelu terena, tako da se na njoj osjeća i jači lokalni utjecaj orografskog zakretanja vjetra.

Atmosferske prilike, općenito, imaju utjecaj na trenutnu kakvoću okoliša odnosno imisije onečišćujućih tvari u zraku. Koncentracija onečišćujućih tvari se mijenja tijekom dana, tjedna i godine ovisno o meteorološkim uvjetima. Njihovo taloženje ovisi o vrsti i intenzitetu oborina, o smjeru i brzini vjetra, o difuziji u visinu, o temperaturnim inverzijama, magli. Fotokemijski smog npr. nastaje pri suhom i sunčanom vremenu fotokemijskim reakcijama dušikovih oksida i ugljikovodika iz ispušnih plinova automobila.

11

Slika 4. Ruže vjetra za Našice u razdoblju 1981.-2007. godine - podatci klasičnih motrenja

Slika 5. Ruže vjetra za Zoljan u razdoblju 2004.-2006. godine - podatci s automatske postaje Zoljan

Kakvoća oborina se, obzirom na onečišćujuće tvari (SO24

-, NO

-3, NH

+4, Na+, Cl-, K+, Ca2+,

Mg2+), pH i druge pokazatelje, prema dostupnim podatcima, ne prati na području Županije uz iznimku Grada Osijeka (mjerna postaja Osijek -1). Kemijski sastav oborine pokazuje utjecaj udaljenih izvora onečišćenja na nekom području, uz mogućnost utjecaja lokalnih izvora ovisno o položaju mjerne postaje. Utjecaj pH vrijednosti oborina je značajan obzirom na osjetljivost biocenoza na promjene kiselosti. Šumski sustavi su posebno osjetljivi na snižavanje pH vrijednosti oborina ("kisele kiše"). Kako ne postoji praćenje kakvoće oborina, nije moguće utvrditi moguću povezanost zdravstvenog stanja šuma sa stanjem atmosfere. 1.4. PREGLED ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAKU, IZVORA I KOLIČINA EMISIJA

NA PODRUČJU OSJEČKO- BARANJSKE ŽUPANIJE

Redovito praćenje emisije iz izvora onečišćavanja zraka, te dobivanje informacija o onečišćivačima, količinama i stanju emisija na određenom području, a radi praćenja trendova osnovnih indikatora o okolišu te kontrole uspješnosti poduzetih mjera zaštite okoliša, osigurava se provođenjem redovitih mjerenja, prikupljanjem i obradom podataka o izmjerenim emisijama.

Izvori onečišćavanja zraka dijele se na stacionarne i pokretne emisijske izvore.

Stacionarni izvori mogu biti točkasti: postrojenja, tehnološki procesi, ložišta, plinske turbine, spalionice otpada, uređaji, aktivnosti, građevine i difuzni stacionarni izvori kod kojih se onečišćujuće tvari ispuštaju u zrak bez ispusta/ dimnjaka.

Pokretni emisijski izvori su. Motorna vozila, šumarski, poljoprivredni traktori i necestovni pokretni strojevi, lokomotive, plovni objekti i zrakoplovi.

12

Granične vrijednosti emisije (GVE) onečišćujućih tvari u zrak iz točkastih i difuznih stacionarnih izvora (i) i dopušteno prekoračenje GVE za određeno razdoblje propisani su Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora iz 2007. godine. Stacionarni izvori moraju udovoljavati GVE u otpadnim plinovima, fugitivnim emisijama, GV ukupnih emisija i dr. propisanim spomenutom Uredbom.

Granične vrijednosti emisija iz pokretnih izvora propisuju se posebnim propisima.

Određivanjem kakvoće zraka zapravo se ne provode direktna emisijska mjerenja već se uzima u obzir kompleksni sustav modela kretanja onečišćujućih tvari koji obuhvaća: emisije (prirodne i antropogene), vertikalno miješanje zraka, transport vjetrom, kemijske reakcije u zraku, apsorpcijske procese u tlu i druge vrste odvoda (sink) onečišćujućih tvari koje su primarno dospjele u zrak.

U većini zemalja Europe bilježe se štetni zdravstveni učinci unatoč znatnom smanjenju koncentracija mnogih onečišćenja u zraku. Ta se pojava pripisuje porastu koncentracija lebdećih čestica (čestice sačinjene od mješavine organskih i anorganskih supstanci koje potječu od energetskih postrojenja kao produkt izgaranja dizelskih goriva) čiji je aerodinamični promjer manji od 10 µm. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije štetni zdravstveni učinci uključuju oštećenja imunološkog, neurološkog, reproduktivnog sustava, bolesti respiracijskog sustava, a mogu povećati mogućnost nastanka karcinoma Upravo zbog toga su mjerenja koncentracija čestica aerodinamičnog promjera manjeg od 10 µm, odnosno manjeg od 2.5 µm postala uobičajena u većini razvijenih zemalja svijeta te dolazi do preorijentacije mjerenja s ukupnih lebdećih čestica (ULČ) na mjerenje frakcija njihove veličine. Prema iskustvima provedenih istraživanja s područja gdje su vršena mjerenja ULČ, veći dio čestica aerodinamičnog promjera do 10 µm potječe od industrije, dok čestice promjera manjeg od 2.5 µm u jednakoj mjeri potječu od industrije i prometa tj. ispušnih plinova automobilskih motora. Kako je i za očekivati, koncentracije spomenutih čestica najmanje su u nenaseljenim područjima, bez direktnog utjecaja prometa i industrije.

Dim predstavljaju lebdeće čestice masene koncentracije ekvivalentne smanjenju refleksije filter papira zbog skupljanja crnih čestica. Crne čestice dima su neposredan pratilac svih procesa spaljivanja goriva te se pojavljuju u naseljima gdje se loži drvom i ugljenom. Osim što predstavljaju vidljivu zagađenost atmosfere, pokazatelji su i neekonomičnog trošenja goriva. Crni dim sadrži veliki broj, kako po količini tako i po sastavu, organskih spojeva, tipa policikličkih aromatskih molekula, koji su potencijalno kancerogeni.

Ukupne taložne tvari (UTT) su sve one tvari u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju koje se talože gravitacijom ili ispiranjem s padalinama iz atmosfere na tlo. U taložnim tvarima prevladavaju čestice veličina od 20 do 40 µm (prema nekim autorima od 10-40 µm). Te su čestice prekrupne da bi udisanjem mogle ući dublje u respiratorni sustav, pa se zadržavaju na nosnim dlačicama ili talože na sluzokoži nosa, ždrijela i grla, odakle se mehanički uklanjaju kihanjem, brisanjem nosa ili gutanjem. Krupne čestice narušavaju kvalitetu okoline, talože se na svim izloženim površinama, pa tako na površini biljaka mogu zatvoriti stome i otežati njen normalan razvoj, onečišćuju tla i površinske vode te tako indirektno nepovoljno utječu i na čovjekovo zdravlje. One su mjerilo vidljivog onečišćenja okoline.

Najznačajnije onečišćujuće tvari koje se emitiraju u zraku, općenito su: SO2, NOx, H2S, ukupni ugljikovodici, PAH, CO2, CO, merkaptani te krute čestice s adsorbiranim teškim metalima (Hg, Pb). Glavni izvori su ložišta, procesi pri dobivanju i rafiniranju naftnih ugljikovodika te distribucija nafte, plina i njihovih derivata. Takvom aktivnošću, proizvodima i servisom moguće je onečišćenje zraka lokalnog karaktera (porast koncentracije onečišćujućih tvari u nižim slojevima atmosfere), regionalnog karaktera (emisija kiselih plinova) i globalnog karaktera (emisija stakleničkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama). Svi veći potrošači fosilnih goriva donose svoje kratkoročne i dugoročne programe zaštite zraka koji su od značaja za vođenje i održavanje pogona i opreme, modifikaciju procesa, a obuhvaćaju ulaganja u novu tehnologiju koja doprinosi poboljšanju kakvoće zraka. Oni su zbog svog utjecaja na kakvoću zraka uključeni u rješavanje nacionalnih prioriteta kao što su: klimatske promjene, zakiseljavanje i eutrofikacija, sprječavanje nastanka troposferskog ozona i zaštitu slojeva stratosferskog ozona.

13

Produkcija sumporovodika i merkaptana je tipična za procese raspadanja organskih tvari i ljudsko osjetilo njuha je izuzetno osjetljivo na ove spojeve intenzivno neugodnog mirisa. Na primjer, H2S je moguće osjetiti već pri koncentraciji od nekoliko µg/m3, no pri toj koncentraciji štetnost po zdravlje ne postoji, ali umanjuje kvalitetu življenja. Upravo ovi spojevi povremeno bilježe nedopušteno visoke vrijednosti na plinskim i naftnim poljima. Koliko je to zaista učestalo, treba provjeriti redovitim praćenjem emisija na tim lokacijama.

HClH - heksaklorcikloheksan (lindan) spada u pesticide, a oni u postojane organske onečišćivače. Do emisije dolazi prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi. Prema Popisu sredstava za zaštitu bilja koja imaju dozvolu za promet i primjenu u Hrvatskoj dozvoljena je samo primjena lindana. Potrošnja heksaklorcikloheksana, kao aktivne tvari za proizvodnju insekticida, u 2002. godini iznosila je u Republici Hrvatskoj 4,2 tone, od čega se 75% emitira u zrak. Sukladno navedenom, emisija heksaklorcikloheksana u 2002. godini iznosila je 3150 kg.

PCDD - poliklorirani dibenzo-dioksini i PCDF - poliklorirani dibenzo-furani - su postojani organski spojevi koji nastaju kao produkt izgaranja organskih tvari koje sadrže klor, na nižim temperaturama (250-400°C). Najveće emisije dioksina i furana nastaju pri izgaranju ogrjevnog drva u domaćinstvima. Ostali značajni izvori su cestovni transport i procesi izgaranja goriva u energetskim postrojenjima (termoelektrane, toplane i postrojenja za pretvorbu energije).

Živa (Hg) radi svojih karakteristika, izuzetno toksično djeluje na ljudski organizam i cijeli ekosustav, a uz to korozijski ugrožava i procesnu opremu. Emisija žive je 2002. godine u Republici Hrvatskoj iznosila 452 kg, što je 11% više od emisije prethodne godine, ali 61% niže od emisije 1990. godine. Emisija žive je u najvećoj mjeri posljedica izgaranja ogrjevnog drva i ugljena, a do emisije dolazi i iz prirodnog plina. Gotovo jednak udio u emisiji žive imaju sva tri stacionarna energetska sektora.

Emisije dušikovog (IV) oksida NO2 najvećim dijelom potiču od izgaranja goriva, primarno od strane motornih vozila i velikih industrijskih postrojenja kao što su cementare te toplana. NO2 je jedan od tipičnih indikatora zagađenja koji utječe na zakiseljavanje i eutrofikaciju, a u atmosferi s hlapivim organskim spojevima, uz prisutnost sunčevog zračenja, sudjeluje u stvaranju prizemnog ozona. Zdravstvene posljedice povišenih koncentracija NO2 u zraku kojeg udišemo su višestruke. Njegovo prodiranje u dišne putove uzrokuje iritaciju i oštećenje tkiva kao i smanjenje otpornosti na mikroorganizme. Poznat je i utjecaj NO2 na simptome alergijskih respiratornih oboljenja pa je tako veća učestalost peludne groznice i napada astme u urbanim, nego u ruralnim sredinama.

Sumporov (IV) oksid SO2 je plin karakterističnog zagušljivog mirisa, koji nadražuje organe za disanje, naročito osoba koje spadaju u rizičnu grupu populacije (bolesnici, starije osobe i djeca).

SO2 uglavnom nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor, naročito ugljen i loživa ulja. Jedan je od najopasnijih sastojaka gradskog smoga, naročito u tijeku zimskih mjeseci. Smog je zrak onečišćen čađom, CO2 i SO2, koji se zbog guste magle ili slojeva hladnog zraka ne može uzdići u visinu. U velikim gradovima najčešće se javlja za vrijeme zimskih anticiklona. Glavni izvori emisije SO2 u gradovima su mala kućna ložišta.. Povišene koncentracije SO2 kroz duži period mogu uzrokovati povećanu pojavu respiratornih infekcija kod djece, te kroničnih oboljenja gornjih dišnih putova. Najosjetljiviji dio populacije su astmatičari, kod kojih povišene koncentracije mogu izazvati gušenje. SO2 štetno djeluje i na ekološki sustav i dobra. Njegova se toksičnost povećava na vlažnom zraku. Naziva se i "kiseli" plin, jer se kemijski veže u atmosferi na vodu i vraća se na zemlju u obliku "kiselih" kiša koje imaju razorno djelovanje na biljni i životinjski svijet. Kisele kiše i tzv. suho taloženje kiselih tvari zagađuju rijeke, potoke i jezera, štetno djeluju na ribe i cijeli ekosustav vodenog staništa te na šume, usjeve i tlo. Jele su najugroženija vrsta drveća, a prema podatcima samo 3% jela u Gorskom Kotaru je zdravo.

14

Promet je u Osječko-baranjskoj županiji jedan od najvećih emitera onečišćujućih tvari sa značajnim utjecajem na zdravlje ljudi, vegetaciju ali i mnogo širim, globalnim efektnom (staklenički plinovi i zatopljenje, oštećenje ozonskog omotača). Prizemne koncentracije polutanata na prometnicama s intenzivnim, gustim cestovnim prometom mogu doseći izrazito visoke razine, dok je u ruralnim područjima ova pojava često beznačajna jer se radi o otvorenim prometnicama. U urbanim središtima, naročito u gusto izgrađenim ulicama, pojavljuje se "tunel"- efekt povećanja i nakupljanja izrazito visokih koncentracija onečišćujućih tvari zbog velikog zagušenja i nemogućnosti dobrog provjetravanja.

Najčešće emisije koje su produkt intenzivnog prometa, odnosno izgaranja goriva iz vozila su: ugljični monoksid CO (benzinska vozila), SO2 (dizel-motori), ugljični dioksid CO2, dušikovi oksidi NOx, čestice NMHOS (nemetanski hlapivi organski spojevi- benzen, toluen, ksilen i ostali) te olovo Pb. Emisije SO2 i olova direktno ovise o kakvoći goriva, dok je emisija CO2 dobar pokazatelj utroška goriva. Zbog emisije NOx iz prometa stvara se prizemni ozon koji najviše koncentracije obično dosegne na rubnim dijelovima urbanog područja i nešto podalje od mjesta najintenzivnijeg prometa, jer se kemijske reakcije ne uspiju još "dogoditi" na samom području grada. Pojedini polutanti u okolišu stvaraju određeno kemijsko međudjelovanje i mogu utjecati na procjenu kretanja drugih onečišćujućih tvari u zraku. Tako smanjenje emisije CO2 utječe na smanjenje emisije SO2, NOx i CO i time doprinosi boljem stanju u pogledu smanjenja zakiseljavanja, pojave troposferskog ozona i kvalitete zraka općenito u urbanim sredinama. S druge strane, aerosoli sumpora imaju rashladni učinak u atmosferi pa, na neki način, njihovo smanjenje ne doprinosi umanjenju globalnog zatopljenja. Zaključno, onečišćenje zraka je najočitija posljedica prometa, a udio onečišćenja zraka izazvanog prometom u ukupnom onečišćenju zraka u Republici Hrvatskoj je, u prosjeku - skoro 50% CO, više od 20% CO2, oko 10% SO2, gotovo 50% NMHOS, više od 60% NOX, preko 90% olova, te neodređeni udio onečišćenja benzenom, poliaromatskim ugljikovodicima i prašinom. Ovi spojevi stvaraju fotooksidativne plinove i indirektno, osim na zdravlje, utječu na zakiseljavanje i globalno zatopljenje. Značajan udio emisije javlja se prilikom punjenja goriva u rezervoare vozila na benzinskim crpkama, kad dolazi do emisija benzinskih para iz rezervoara.

Industrija, odnosno industrijska postrojenja, razne procesne tehnologije, postrojenja za proizvodnju pare i tople vode za grijanje prostorija te termoelektrane, značajni su izvori emisija raznih onečišćujućih tvari u zrak. Količine emisija predmet su praćenja, odnosno mjerenja, a onečišćivači zraka obveznici su plaćanja naknada za njihovo ispuštanje u zrak.

Vlasnici (korisnici) stacionarnih izvora emisija u zrak od 2006. godine podatke o svojim emisijama dostavljaju Agenciji za zaštitu okoliša (AZO), koja ih obrađuje i objavljuje u godišnjim izvješćima o praćenju emisija onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora na području RH. Posljednje takvo Izvješće Agencija je objavila 2007. godine (za 2006. godinu). Uspostavom Registra onečišćavanja okoliša županije (skraćeno ROO OBŽ) od 1. siječnja 2009. godine, upravno tijelo županije nadležno za zaštitu okoliša prikuplja podataka o godišnjim emisijama u zrak sa svog područja i prosljeđuje ih u Informacijski sustav zaštite okoliša Republike Hrvatske (ISZO) koji vodi AZO.

Koristeći dostupne obrađene podatke iz prethodno navedenih izvora, u nastavku se daje pregled stacionarnih izvora emisija u zrak na području Osječko-baranjske županije te količine emisija iz tih izvora. Tablica 1. Stacionarni točkasti izvori emisija u zrak u Osječko- baranjskoj županiji

Godina Industrijska postrojenja

Procesna tehnologija Grijanje Termoelektrane Ukupno

2006. 24 15 100 1 140 2008. 23 13 77 1 114

Izvor: ROO OBŽ

15

Tablica 2. Količine emisija u zrak po vrstama i izvorima onečišćavanja u 2006. godini u t/god

Vrsta emisija Ind. postrojenja Procesna teh. Grijanje Termoelektrana Ukupno

anorganski plinovi 15.414,48 6.593,61 265.729,69 164.700,83 452.438,61organski plinovi i pare 2,31 4.753,72 250,47 0 5.006,5prašina 82,64 59,49 71,98 45,50 259,61Ukupno 15.499,43 11.406,82 266.052,14 164.746,33 457.704,72

Izvor: ROO OBŽ Tablica 3. Količine emisija u zrak po vrstama i izvorima onečišćavanja u 2008. godini u t/god

Vrsta emisija Ind. postrojenja

Procesna teh. Grijanje Termoelektrana Ukupno

anorganski plinovi 646.097,53 1.378,34 151.106,01 149.102,64 947.684,52organski plinovi i pare 96,92 0 0 0 96,92prašina 629,43 0,018 130,82 22,33 782,598Ukupno 646.823,88 1.378,358 174.939,36 149.124,97 948.564,03

Slika 6. Usporedni prikaz emisija u zrak po izvorima onečišćavanja u 2006. i 2008. godini

u t/god. (Tablice 2. i 3.)

0,00

100.000,00

200.000,00

300.000,00

400.000,00

500.000,00

600.000,00

700.000,00

Ind. postrojenja Procesna teh. Grijanje termoelektrana

20062008

16

Tablica 4. Ukupne količine emisija pojedinih onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora u Osječko-baranjskoj županiji u 2008. godini u kg/god.

Ispuštanja u zrak

SO2 NO2 CO

CO2

HCl HF N2O NMHOS

Benzen

Arsen Kadmi Krom

Bakar

Živa

Nikal j Olovo Vanadij Čestice

PM 10

Proizvodni procesi bez izgaranja goriva

961343,1 2709920,6 1537478,8 640884489,0 4342,3 40,9 - 96785,1 135,7 1,8 0,2 3,9 0,7 6,8 0,9 0,7 1,2 629432

proizvodni procesi koji uključuju izgaranje goriva bez izravnog kontakta produkata izgaranja sa sirovinom

213,5 4886,0 4871,7 1368385,5 - - 0,2 - - - - - - - - - - 18,2

procesi izgaranja goriva za dobivanje toplinske i/ili električne energije

508111,3 297123,2 195850,0 173804178,6 - - 3279,4 - - - - - - - - - - 130817

Ukupno 1469667,8 3011929,7 1738200,6 816057053,2 4342,3 40,9 3279,6 96785,1 135,7 1,8 0,2 3,9 0,7 6,8 0,9 0,7 1,2 760268

Izvor: AZO

17

Slika 7. Prikaz (logaritamski) ukupnih količina emisija onečišćujućih tvari iz stacionarnih izvora u 2008. godini u kg/god. ( Tablica 4.)

0,1

1

10

100

1000

10000

100000

1000000

10000000

100000000

1000000000

SO2 kg/g

odNO2 k

g/god

CO kg/go

d

CO2HCl k

g/god

HF kg

/god

N2O kg

/god

NMHOS kg

/god

Benze

nArse

n kg/g

odKad

mij kg/g

odKrom

kg/go

d

Bakar

Živa

Nikal i

kg/go

dOlov

o kg/g

odVan

adij k

g/god

Česti

ce P

M 10 kg

/god

NMHOS = smjesa nemetanski hlapivih organskih spojeva (benzen, toluen, ksilen i ostali)

18

Podatci dani u prethodnim Tablicama 2., 3. i 4. ukazuju na sljedeće:

Tijekom 2006. i 2008. godine industrijska postrojenja, postrojenja za grijanje, termoelektrana i procesne tehnologije bili su značajni emiteri emisija u zrak, prije svega anorganskih plinova, koji čine najveći udio onečišćenja zraka u županiji.

Najčešće emisije onečišćujućih tvari u zrak su iz neenergetskih izvora (industrijska postrojenja), koja imaju najveći količinski udio među izvorima onečišćenja, odnose se na: CO2, NOx (dušikovi oksidi preračunati na dušik (IV)-oksid, SOx, CO,), prašina različitog sastava (organska i anorganska, mjereno PM10).

Uočava se značajno povećanje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz industrijskih postrojenja u 2008. godini iz razloga što je 2008. godina u odnosu na 2006. godinu obuhvatila i emisije CO2 tvrtke Našicecement, koje su za 2008. godinu iznosle 601.558,24 tona, što predstavlja 93% od ukupno prijavljenih emisija onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja u 2008. godini.

Emisije onečišćujućih tvari iz procesne tehnologije, grijanja i termoelektrana bilježe pad u 2008. godini, u odnosu na 2006. godinu, zbog smanjenog korištenja njihovih kapaciteta.

U procesnoj tehnologiji također dominiraju emisije ukupnih anorganskih plinova, ali sa znatno manjim količinama. Najčešća onečišćenja zraka proizvedena u procesnoj tehnologiji su emisije: organska i anorganska prašina, prašina od izgaranja ulja i plina, NOx, CO, SOx, spojevi klora, benzen koji se koristi kao otapalo, spojevi fluora, amonijak, prašina iz sušionica, prašina od izgaranja drveta itd.

Najčešća onečišćenja zraka emitirana uslijed grijanja prostorija, pripreme vode, pare i sl. su: ugljikovi oksidi, dušikovi oksidi, prašina od izgaranja plina, ulja i dr.

Iz prikazanog se vidi da od ukupne količine anorganskih plinova "staklenički plin" CO2 ima najveći postotak udjela, dok dušikovi oksidi preračunati na NO2, kao i CO, SO2 i drugi čine preostali dio emisija.

Ukupna emisija prašine i organskih plinova i para je vrlo mala u usporedbi s količinom anorganskih plinova emitiranih iz industrijskih postrojenja. Ukupna emitirana prašina, najvećim dijelom je prašina nastala izgaranjem ulja.

Vlasnici velikih stacionarnih izvora emisija u zrak obvezni su svojim ispustima provoditi kontinuirana mjerenje emisija u zrak. Obveznici takvih mjerenja u Osječko- baranjskoj županiji navedeni su u sljedećoj tablici. Tablica 5. Obveznici kontinuiranog mjerenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na stacionarnim

izvorima u Osječko-baranjskoj županiji

Br.

Vlasnik stacionarnog izvora

POGON CEM sustav Proizvodne jedinice

1.

NEXE grupa Našicecement d.d.

Pogon Našicecement Rotacijska peć Rotacijska peć

2.

HEP Proizvodnja d.o.o.

Pogon TE-TO Osijek PT1 Plinska turbina

PT1

3.

Belišće d.d. za proizvodnju papira, kartonske ambalaže, strojeva,

primarnu i finalnu preradu drva i suhu destilaciju

Energana 2 parna kotla

Izvor: AZO

19

Rezultate kontinuiranih mjerenja emisija sa stacionarnih izvora godišnje se dostavljaju u AZO, koja ih obrađuje i objavljuje u godišnjim izvješćima. Prema rezultatima objavljenim u Izvješću AZO za 2006. godinu stanje na ispustima navedenih stacionarnih izvora bilo je 2006. godine sljedeće: - Stacionarni izvor: HEP PROIZVODNJA d.o.o.,TE-TO Osijek - uređaj za loženje - lokacija:

Martina Divalta 352, 31000 Osijek, udovoljavao je kriteriju graničnih vrijednosti (GVE) za SO2 i NOx, a bile su prekoračene GVE vrijednosti za CO (prekoračenje dnevnoga prosjeka) i krute čestice.

- Stacionarni izvor: NAŠICECEMENT d.d.- Uređaji za loženje u Proizvodnja, lokacija: Tajnovac 1, Našice, udovoljavao je kriteriju graničnih vrijednosti emisija (GVE) za sve mjerene parametre.

- Stacionarni izvor: BELIŠĆE d.d., Proizvodnja papira, kartonske ambalaže, strojeva, primarnu i finalnu preradu drva i suhu destilaciju, lokacija: Belišće, udovoljavao je kriteriju graničnih vrijednosti emisija (GVE) za sve mjerene parametre.

Navedeni rezultati pokazuju da vlasnici stacionarnih izvora vode brigu o svojim postrojenjima kako bi emisije u zrak održali ispod propisanih graničnih vrijednosti (GV) za pojedine parametre. 2. PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI U

RAZDOBLJU 2005.-2008. GODINE

Kakvoća zraka, po definiciji, je svojstvo zraka kojim se iskazuje značajnost u njemu postojećih razina onečišćenosti, a razina onečišćenosti predstavlja koncentraciju onečišćujuće tvari u zraku ili njeno taloženje na površinu u određenom vremenu.

Ocjenjivanje onečišćenosti zraka u urbanim područjima provodi se mjerenjem. Prema razinama onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV), tolerantne vrijednosti (TV), ciljne vrijednost i dugoročne ciljeve za ozon utvrđuju se kategorije kakvoće zraka, kao pokazatelj stanja zraka.

Praćenje kakvoće zraka predstavlja sustavno mjerenje ili procjenjivanje razine onečišćenosti prema prostornom i vremenskom rasporedu. Mjerenja se provode u organiziranoj mreži mjernih postaja.

Organizacija mjerne mreže za praćenje onečišćenja u zraku na nekom urbanom području dinamički je proces koji se mijenja, harmonizira i unaprjeđuje u ovisnosti o kakvoći zraka i novim znanstvenim saznanjima s tog područja. Značajnu ulogu u kvaliteti urbanog zraka imaju i meteorološki faktori.

Mjerenja koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, odnosno praćenje kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije, kontinuirano se provode još od 1995. godine.

U razdoblju 2005. do 2008. godine na području Osječko-baranjske županije provodila su se sustavna mjerenja razine onečišćenosti zraka na mjernim postajama koje su bile u sustavu: Državne mreže, Županijske mreže, Mreže Grada Osijek te na mjernoj postaji za mjerenja posebne namjene u naselju Zoljan. Najopsežnija mjerenja provodila su se tijekom 2005. i 2006. godine na čak ukupno 22 mjerne postaje, što je stvorilo dobre preduvjete za kvalitetnu ocjenu kakvoće zraka na području Županije i donošenje ovog Programa. Mjerenja razine onečišćenosti zraka provodila su se prema godišnjim Programima mjerenja koja je donosila Skupština Osječko-baranjske županije, a mjerenja je provodio Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, o čemu su izrađena godišnja izvješća koja je usvajala županijska Skupština.

S obzirom na rezultate mjerenja, koji će biti prezentirani u nastavku Programa i ustanovljenu I kategoriju kakvoće zraka u Županiji te prestanak zakonske obveze i obveze iz Plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine ("Narodne novine" broj 61/08.) te Uredbe o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka, 2007. godine prestalo se sa kontinuiranim mjerenjima. U 2007. i 2008. godini mjerenja su nastavljena na postaji Državne mreže u Osijeku i postaji za mjerenja posebne namjene u naselju Zoljan kraj Našica.

Osim zakonom propisane obveze u praćenju kakvoće zraka za propisane parametre, od 2001. godine u Osječko-baranjskoj županiji prati se i koncentracija peludi ambrozije u zraku, koja predstavlja javno zdravstveni problem županije i šireg okruženja. Podatci ovih mjerenja također se obrađuju u ovom Programu.

20

2.1. MREŽA ZA PRAĆENJE KAKVOĆE ZRAKA

Mrežu za praćenje kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije u periodu 2005. do 2008. godine činile su: mjerna postaja Državne mreže, mjerne postaje Županijske mreže, mjerne postaje Mreže Grada Osijeka te mjerna postaja posebne namjene u naselju Zoljan kraj Našica. Lokacije mjernih postaja i na njima mjerene onečišćujuće tvari u određenim godinama dane su u nastavku: Tablica 6. Mreža za praćenje kakvoće zraka u Osječko-baranjskoj županiji

u razdoblju 2005.-2008. godine Br.

postaje Lokacije mjernih postaja Mjerene onečišćujuće tvari

Državna mreža: 2005. 2006. 2007. 2008.

1. Osijek-1 raskrižje Ulice kneza Trpimira i Europske avenije

NO2, CO SO2

Benzen PM10

NO2, CO SO2

Benzen PM10

NO2, CO SO2

Benzen PM10

rezultati nisu

objavljeni

Županijska mreža:

1. Beli Manastir, Školska 5. UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

2. Belišće, Dom zdravlja UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

3. Donji Miholjac, Carinarnica UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

4. Donji Miholjac, Dom zdravlja UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

5. Đakovo, Industrijska zona "Posavina"

UTT Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

6. Đakovo, Dom zdravlja UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

7. Našice, Bana Jelačića 6

SO2 Dim UTT

Pb, Cd i Tl u UTT

SO2 Dim UTT

Pb, Cd i Tl u UTT

nije mjereno

nije mjereno

8. Valpovo, INA trgovina (benzinska crpka)

UTT Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

9. Zoljan, Tajnovac, nasuprot k.br.1 UTT

Pb, Cd i Tl u UTT

UTT Pb, Cd i Tl u UTT

nije mjereno

nije mjereno

10.

Zoljan, N. Zrinskog 6a od 1.1.2005. do 5.07.2006.god., a Zoljan, cesta prema Štukinu brdu od 17.7.do 31.12.2006. god.

SO2 Dim

SO2 Dim

nije mjereno

nije mjereno

21

Mreža Grada Osijeka:

1. Osijek, F. Krežme 1

SO2 Dim UTT

Pb, Cd i Tl u UTT

SO2 Dim UTT

Pb, Cd i Tl u UTT

nije

mjereno

nije

mjereno

2. Osijek, Županijska 4 UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

3. Osijek, Plješevička 16 UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

4. Osijek, Vinkovačka cesta 1a UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

5. Osijek, Prolaz kod Snježne Gospe bb

UTT Pb i Cd u UTT

UTT Pb, Cd i

Tl u UTT

nije mjereno

nije mjereno

6. Osijek, Zeleno Polje (Tv."Sloboda")

UTT Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

7. Osijek, Bakarska bb (zdrav. stanica)

UTT Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

8. Osijek, Drinska bb (zdrav. stanica) UTT

Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

9. Osijek, Ulica kralja Petra Svačića (Vatrogasni dom)

UTT Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

10. Osijek, Industrijska zona, Sv.L.Mandića (Panonija)

UTT Pb i Cd u UTT

UTT Pb i Cd u UTT

nije mjereno

nije mjereno

Mjerna postaja posebne namjene

1. Naselje Zoljan- okolica tvornice Našicecement

postaja nije bila usposta- vljena

SO2 NO2 PM10 UTT

Pb, Cd, Tl, Ni, As i

Hg u UTT

SO2 PM10 UTT

Pb, Cd, Tl, Ni, As

i Hg u UTT

SO2 NO2

PM10 UTT

Pb, Cd, Tl, Ni, As

i Hg u UTT

Posebna mjerenja

Sjeverno od odlagališta komunalnog otpada Švajcerova ada, Darda

- -

PM10,NONO2

SO2,O3,CO,CO2

H2S toluen ksilen benzen

-

22

2.2. REZULTATI MJERENJA

Svi uzorci mjerenja iz razdoblja 2005. do 2008. godine su analizirani, statistički obrađeni i interpretirani sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku te prikazani kroz tablice koje slijede.

Radi lakšeg praćenja prikaza rezultata mjerenja onečišćujućih tvari u zraku u nastavku se daju pojašnjenja pojmova korištenih u tablicama i prikazi propisanih vrijednosti emisija u zrak za pojedine onečišćujuće tvari: C - srednja 24-satna koncentracija CM - najveća 24-satna koncentracija GV - granična vrijednost TV - tolerantna vrijednost Tablica 7. Granične i tolerantne vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom

na zdravlje ljudi

Onečišćujuća tvar

Granična vrijednost

(GV)

Učestalost dozvoljenih prekoračenja Tolerantna vrijednost (TV)

350 µg/m3sat

GV ne smije biti prekoračena više od 24 puta tijekom

kalendarske godine

500 µg/m3sat TV ne smije biti prekoračena više od 24 puta

tijekom kalendarske godine

125 µg/m3d

GV ne smije biti prekoračena više od 3 puta tijekom kalendarske godine)

- SO2

50 µg/m3god - -

200 µg/m3sat

GV ne smije biti prekoračena više od 18 puta tijekom

kalendarske godine

300 µg/m3sat TV ne smije biti prekoračena više od 18 puta

tijekom kalendarske godine

80 µg/m3d

GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom

kalendarske godine

120 TV ne smije biti prekoračena više od 7 puta

tijekom kalendarske godine

NO2

40 µg/m3god - 60 µg/m3god

Dim 50 µg/m3god - 75 µg/m3god

50 µg/m3d

GV ne smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom

kalendarske godine

75 µg/m3d TV ne smije biti prekoračena više od 35 puta

tijekom kalendarske godine PM10 40

µg/m3god - 60 µg/m3god

Benzen 5 µg/m3god - 10 µg/m3god

CO 10 mg/m3d - 16 mg/m3d

23

Tablica 8. Granične vrijednosti koncentracija onečišćujućih tvari u zraku s obzirom na zaštitu ekosustava i vegetacije

Onečišćujuća tvar Svrha Granična vrijednost (GV) µg/m3god

SO2 ekosustav 20

NOx vegetacija 30 Tablica 9. Granične vrijednosti ukupne taložne tvari (UTT) i sadržaja metala u njoj

Onečišćujuća tvar Granična vrijednosti (GV) µg/m2d

As 4

Pb 100

Cd 2

Ni 15

Hg 1

Tl 2

UTT 350 mg/m2d

24

DRŽAVNA MREŽA Mjerna postaja Osijek - 1 Na mjernoj postaji Osijek-1 u državnoj mjernoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka je u razdoblju 2005.-2007. godine provedena su mjerenja koncentracije sljedećih parametara: Tablica 10. Sumarni podatci koncentracije SO2, NO2, CO, benzen i lebdećih čestica u zraku (µg/m3)

Izvor: AZO, podatci za 2008. godinu nisu bili dostupni Maksimalna dnevna 8-satna srednja koncentracija (CM) određuje se pomoću 8-satnog prosjeka, koji se izračunava na temelju 1-satnih podataka koji se ažuriraju svakih sat vremena (odnosi se samo na CO).

1-satne koncentracije 24-satne koncentracije 8-satni pomični prosjeci Godišnje koncentracije Onečišćenje God.

C CM GV TV C CM GV TV C CM GV TV GV TV 2005. 14 104 350 500 - 304 125 - - - - - 50 - 2006. - 227 350 500 17 63 125 - - - - - 50 - SO2 2007. 200 350 500 11 66 125 - - - - - 50 - 2005. - 248 200 300 26 147 80 120 - - - - 40 60 2006. - 191 200 300 28 78 80 365 - - - - 40 60 NO2 2007. 172 200 300 30 72 80 120 - - - - 40 60 2005. - 9,04 - - 0,65 3,15 10 16 - - - - - - 2006. - - - - 0,58 2,10 10 - - 3,95 10 16 - - CO 2007. - - - - 0,53 2,10 10 - - 3,99 10 16 - -

Lebdeće čestice 2005. - 2708 - - 43 368 - - - - - - - -

2006. - 115 - - 8 35 50 75 - - - - 40 60 PM10 2007. - 850 - - 35 116 50 75 - - - - 40 60 2005. - - - - - - - - 3,05 21,18 5 10 5 10 2006. - 46,52 - - 3,68 16,92 - - - - - - 5 10 Benzen 2007. - 850 - - 35 116 - - - - - - 5 10

25

ŽUPANIJSKA MREŽA

Na 9 postaja županijske mreže mjerene su koncentracije ukupne taložne tvari i metala u njoj i dobiveni su sljedeći rezultati: Tablica 11. Sumarni podatci o količinama ukupne taložne tvari UTT u zraku (mg/m2d)

u 2005. i 2006. godini

C CM C>GV (350 mg/m3 d)

Br. posta

je Lokacija postaje

2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

1. Beli Manastir, Školska 103 57 288 138 nema nema

2. Belišće Dom zdravlja 189 195 407 350 nema nema

3. Donji Miholjac, Carinarnica 114 91 440 196 nema nema

4. Donji Miholjac, Dom zdravlja 83 137 283 339 nema nema

5. Đakovo Ind. zona "Posavina" 82 98 242

449 nema nema

6. Đakovo Dom zdravlja 101 98 265

449 nema nema

7. Našice Bana Jelačića 6 79 211 250 388 nema nema

8. Valpovo INA Trgovina 237 186 431 414 nema nema

9. Zoljan, Tajnovac, nasuprot k.br.1 303 92 678 315 nema nema

Tablica 12. Sumarni podatci o količinama olova (Pb) u ukupnoj taložnoj tvari (µg/m2 d)

u 2005. i 2006. godini

C CM C>GV (100 µg/m2 d)

Br. posta

je Lokacija postaje

2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

1. Beli Manastir, Školska 7 4 12 7 nema nema

2. Belišće Dom zdravlja 5 4 19 12 nema nema

3. Donji Miholjac, Carinarnica 6 3 15 9 nema nema

4. Donji Miholjac Dom zdravlja 5 4 12 8 nema nema

5. Đakovo Ind. zona "Posavina" 9 3 58 6 nema nema

6. Đakovo, Dom zdravlja 6 3 21 6 nema nema

7. Našice, Bana Jelačića 6 5 6 14 11 nema nema

8. Valpovo, INA Trgovina 13 8 31 16 nema nema

9. Zoljan, Tajnovac nasuprot k.br.1 8 6 15 38 nema nema

26

Tablica 13. Sumarni podatci o količinama kadmija (Cd) u ukupnoj taložnoj tvari (µg/m2 d) u 2005. i 2006. godini

C CM C>GV (2 µg/m2 d ) Br.

postaje Lokacija postaje 2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

1. Beli Manastir Školska 0,11 0,12 0,25 0,48 nema nema

2. Belišće Dom zdravlja 0,09 0,08 0,18 0,20 nema nema

3. Donji Miholjac Carinarnica 0,15 0,62 0,59 6,59 nema nema

4. Donji Miholjac Dom zdravlja 0,13 0,11 0,31 0,29 nema nema

5. Đakovo, Ind. zona "Posavina" 0,13 0,21 0,36

1,32 nema nema

6. Đakovo Dom zdravlja 0,12 0,21 0,69 1,32 nema nema

7. Našice, B. Jelačića 6 0,09 0,13 0,29 0,31 nema nema

8. Valpovo, INA Trgovina 0,25 0,08 1,84 0,26 nema nema

9. Zoljan, Tajnovac nasuprot k.br.1 0,19 0,12 0,49 0,54 nema nema

Tijekom 2005. i 2006. godine na mjernim postajama u Našicama, Ulica bana Jelačića 6 i u

Zoljanu, N. Zrinskog 6a. mjerene su koncentracije sumporova dioksida (SO2) i dima u zraku: Tablica 14. - Sumarni podatci koncentracije SO2 i dima u zraku u 2005. i 2006. godini

Tablica 15. Sumarni podatci o količinama talija (Tl) u ukupnoj taložnoj tvari (µg/m2 d)

u 2005. i 2006. godini C CM C>GV

(2 µg/m2 d) Br. postaje Lokacija postaje

2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006. 7. Našice, B. Jelačića 6 0,01 0 0,12 0,02 nema nema

9. Zoljan, Tajnovac nasuprot k.br.1 0,10 0,02 0,86 0,08 nema nema

SO2 Dim

2005. 2006. 2005. 2006.

Br.

postaje Lokacija mjerne postaje C CM C CM

C>GV 125 µg/m3d C CM C CM

C>GV 50

µg/m3god

7. Našice,

Ulica bana Jelačića 6

20 53 18 54 nema 9 56 7 48 nema

10.

Zoljan, N. Zrinskog 6a

i Zoljan, cesta prema

Štukinu brdu

18 53 14 94 nema 6 50 4 25 nema

27

MREŽA GRADA OSIJEKA

Na 10 mjernih postaja grada Osijeka mjerene su mjesečne količine ukupne taložne tvari i metala u njoj, a tijekom 2005. i 2006. godine na mjernoj postaji u Ulici F. Krežme mjerene su i koncentracije SO2 i dima. Tablica 16. Sumarni podatci koncentracije SO2 i dima u zraku (µg/m3) u 2005. i 2006. godini

SO2 Dim Br. postaje

Lokacijapostaje 2005. 2006. 2005. 2006.

C CM C CM GV TV

C CM C CM GV TV

1. Franje

Krežme 1 24 64 18 64 125 - 10 63 13 59 50 75

Tablica 17. Sumarni podatci i ocjena količine ukupne taložne tvari (UTT) u zraku (mg/m2 d)

u 2005. i 2006. godini

C CM C>GV (350 mg/m2 d) Br.

postaje Lokacija postaje 2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

1. F. Krežme 196 152 386 270 nema nema 2. Županijska ulica 222 148 753 417 nema nema 3. Plješivička 75 77 201 351 nema nema 4. Vinkovačka c. 173 175 359 295 nema nema

5. Prolaz kod Snježne gospe 260 203 689 528 nema nema

6. Zeleno polje "Sloboda" 256 179 736 467 nema nema

7. Bakarska bb (zdravstvena st.) 173 160 723 365 nema nema

8. Drinska bb (zdravstvena st.) 171 167 471 616 nema nema

9. Ul. kralja P.

Svačića (Vatrogasni dom)

205 211 488 510 nema nema

10. Sv. Leopolda Mandića 207 162 811 299 nema nema

Tablica 18. Sumarni podatci i ocjena količine olova u ukupnoj taložnoj tvari (µg/m2 d)

u 2005. i 2006. godini C CM C>GV

(100 µg/m2 d) Br.

postaje

Lokacija postaje 2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

1. F. Krežme 13 17 42 61 nema nema 2. Županijska ulica 6 6 13 11 nema nema 3. Plješivička 7 4 16 10 nema nema 4. Vinkovačka c. 10 9 22 21 nema nema

5. Prolaz kod Snježne Gospe bb 28 17 66 41 nema nema

6. Zeleno polje "Sloboda" 6 3 11 6 nema nema

7. Bakarska bb (zdravstvena st.) 6 6 14 13 nema nema

8. Drinska bb (zdravstvena st.) 4 3 10 4 nema nema

28

9. Ul. kralja P.

Svačića (Vatrogasni dom)

26 27 62 46 nema nema

10. Sv. Leopolda Mandića 7 9 19 17 nema nema

Tablica 19. Sumarni podatci i ocjena količine kadmija (Cd) u ukupnoj taložnoj tvari (µg/m2 d)

u 2005. i 2006. godini

C CM C>GV (2 µg/m2 d ) Br.

postaje Lokacija postaje 2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

1. F. Krežme 0,11 0,10 0,24 0,22 nema nema 2. Županijska ulica 0,08 0,09 0,16 0,22 nema nema 3. Plješivička 0,11 0,14 0,30 0,72 nema nema 4. Vinkovačka c. 0, 10 0,12 0,22 0,25 nema nema

5. Prolaz kod Snježne Gospe bb 0,20 0,25 0,67 0,51 nema nema

6. Zeleno polje "Sloboda" 0,09 0,11 0,24 0,25 nema nema

7. Bakarska bb (zdr. stanica) 0,08 0,10 0,14 0,20 nema nema

8. Drinska bb (zdr. stanica) 0,08 0,11 0,21 0,26 nema nema

9. Ul. kralja P.

Svačića (Vatrogasni dom)

0,17 0,19 0,57 0,33 nema nema

10. Sv. Leopolda Mandića 0,07 0,14 0,12 0,45 nema nema

Tablica 20. Sumarni podatci i ocjena količine talija (Tl) u ukupnoj taložnoj tvari (µg/m2d)

u 2005. i 2006. godini C CM C>GV (2 µg/m2 d) Br.

postaje Lokacija postaje 2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006.

1. F. Krežme 0,02 0,01 0,11 0,04 nema nema

5. Prolaz kod Snježne Gospe bb - 0,03 - 0,22 - nema

MJERNA POSTAJA ZA POSEBNE NAMJENE

Mjerna postaja u naselju Zoljan je uspostavljena u kolovozu 2003. godine za praćenje utjecaja rada tvornice Našicecement na kakvoću zraka u naselju Zoljan i šire, a kao rezultat provedenog postupka procjene utjecaja proširenja proizvodne linije tvornice na okoliš. Smještena je cca 2000 m sjeveroistočno od cementare, 3000 m sjeveroistočno od kamenoloma tvrtke Gradac i cca 3500 m jugozapadno od grada Našica. Na toj mjernoj postaji mjere se koncentracije: NO2, SO2, benzena i PM10 čestica u zraku te količine ukupne taložne tvari i metala olova, kadmija, talija, nikla, arsena i žive u njoj. Financiranje mjerenja na toj postaji i njeno održavanje osigurava tvrtka Našicecement, koja podatke o kakvoći zraka u okolici postaje dostavlja godišnje upravnom tijelu županije nadležnom za zaštitu okoliša.

29

Tablica 21. Sumarne koncentracije SO2, NO2 i PM10 čestica u zraku (µg/m3) u razdoblju 2005. do 2008. godine

C CM Onečišćenje 2005. 2006. 2007. 2008. 2005. 2006. 2007. 2008.

GV

TV

SO2 2,05 4 4,61 4,36 33,36 136 54,07 21,66 125 - NO2 8,13 22 - 2,30 38,83 121 - 23,99 80 120 PM10 29,44 28 20,58 26,21 201,41 179 123,79 131,68 50 75

Tablica 22. Sumarni podatci o količini ukupne taložne tvari (UTT) i metala Pb, Cd, Tl, Ni, As i Hg u njoj

(µg/m2 d) u 2006. i 2007. godini C CM C>GV Onečišćenje 2006. 2007. 2008. 2006. 2007. 2008. 2006. 2007. 2008.

Pb u UTT 5 4,3 5,29 15 12,9 14,23 nema nema nema Cd u UTT 0,08 1,06 0,13 0,18 3,39 0,91 nema nema nema Tl u UTT <0,05 0,54 2,17 <0,05 1,30 7,75 nema nema + Ni u UTT 2 5,01 4,98 4 16,59 14,48 nema nema nema As u UTT 0,21 0,78 1,01 0,67 1,80 2,54 nema nema nema Hg u UTT 0,03 0,13 0,07 0,07 0,26 0,491 nema nema nema

UTT mg/m2d 74 93 118 264 179 260 nema nema nema

POSEBNA MJERENJA

Posebno mjerenje kakvoće zraka na lokaciji odlagališta Švajcerova ada u općini Darda obavljeno je od strane izrađivača ovoga Programa u razdoblju od 15. do 22. studenoga 2007. godine, na zahtjev firme IPZ uniprojekt, a za potrebe izrade projekta sanacije tog odlagališta. Kako je po Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku mjerenja potrebno provoditi neprekidno 1 godinu, ovim mjerenjem dobiveni rezultati ne mogu se uspoređivati s Uredbom, ali mogu biti indikativni i ukazivati na stanje kakvoće zraka na području mjerenja. Kako se kakvoća zraka na lokacijama odlagališta i u njihovoj blizini inače ne prati, to ovo podatci mogu biti pokazatelj stanja i na drugim odlagalištima.

Mjerenje kakvoće zraka obavljeno je pokretnim ekološkim laboratorijem (PEL) koji je bio smješten u urbanom području općine Darda, 300 metara sjeverno od odlagališta komunalnog otpada Švajcerova Ada.

Mjereni su sljedeći parametri: koncentracije PM10, CO, NO, NO2, SO2, O3, CO2, H2S, toluena, ksilena i benzena.

U periodu mjerenja više od graničnih vrijednosti bile su koncentracije lebdećih čestica promjera do 10 µm (PM10) za 24 satno usrednjavanje. Granična vrijednost za 24 satno usrednjavanje iznosi 50 µg/m3 i ta je vrijednost bila prekoračena jednom - zadnjeg dana mjerenja. Ukupno je u godini dozvoljeno 35 prekoračenja. Kako je mjerenje trajalo 8 dana izvjesno je da bi u jednoj godini broj prekoračenja bio veći od dozvoljenih 35. Visoke vrijednosti koncentracija lebdećih čestica uvjetovale su i da su prosječne koncentracije za cijelo razdoblje mjerenja - 27 µg/m3 više od Gornje granice procjenjivanja (za 1 godinu mjerenja iznose 14 µg/m3). Ovo je indikativno i ukazuje na problem zagađenja zraka lebdećim česticama na toj lokaciji.

Sve ostale vrijednosti polutanata u periodu mjerenja bile su niže od graničnih.

30

2.3. MJERENJE KONCENTRACIJE PELUDI ALERGOGENIH BILJAKA U ZRAKU

Koncentracija peludi ambrozije u zraku mjeri se od 2001. godine na jednoj mjernoj postaji u Osijeku, F. Krežme 1, na zgradi Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Od 2002. godine mjerenja su proširena i na pelud ostalih alergogenih biljaka kao što su: drveće, trave i korovi. Tijekom 2007. i 2008. godine Osječko-baranjska županija financirala je nabavku novih mjernih uređaja za uspostavu tri dodatne mjerne postaje za iste namjene. Tako se od 2008. godine koncentracija peludi ambrozije prati i u Našicama, a od 2009. u Belom Manastiru i Đakovu. Ocjena je da su četiri mjerne postaje za mjerenje koncentracije alergogenih biljaka u zraku na području Osječko-baranjske županije zadovoljavajuće prostorno raspoređene, da je osigurana dobra pokrivenost cijele Županije te da su dovoljne za kvalitetno praćenje kakvoće zraka s obzirom na te parametre i identifikaciju najvećih izvora peludi te poduzimanje odgovarajućih mjera za suzbijanje širenja alergogenih biljaka.

Prikazi obrađenih podataka mjerenja iz razdoblja 2005. do 2009. godine dani su u nastavku: Tablica 23. Zastupljenost peludi po kategorijama u % za razdoblje 2005.-2009. godine

Peludi drveća, trava i korova u ukupnoj količini peludi Broj

postaje Lokacija mjerne postaje Godina mjerenja

Drveće Korovi Trave 2005. 58 33 9 2006. 38 53 9 2007. 54 41 5 2008. 55 39 6

1. Osijek, F. Krežme 1

2009. 57 37 6 Našice, Bana Jelačića 6 2008. 48 43 9 2. Našice, Vinogradska 4 2009. 30 64 6

3. Đakovo, Bana J. Jelačića 6/5 2009. 29 64 7 4. Beli Manastir, Republike 1 2009. 36 59 5

Slika 8. Udio pojedinih kategorija peludi u ukupnoj količini u razdoblju 2005.-2009. godine

31

Tablica 24. Izmjerene količine peludi biljke Ambrosia u zraku u razdoblju 2005.-2009. godine

Br. postaje

Lokacija mjerne postaje

Godina mjerenja

Ukupna godišnja količina

(br.zrnaca)

Max. dnevna koncentracija (br.zrnaca/m3)

Broj dana s max.dnevnom koncentracijom > 30 zrnaca/m3d

Broj dana polinacija

2005. 4.367 364 32 118 2006. 7.368 987 30 99 2007. 5.776 414 36 120 2008. 5.550 345 39 113

1. Osijek Franje Krežme 1

2009. 6.079 669 31 151 Našice Bana Jelačića 6 2008. 4.630 362 28 123

2. Našice Vinogradska 4 2009. 14.244 1.883 42 145

3. Đakovo B. J. Jelačića 6/5 2009. 13.097 1.012 42 158

4. Beli Manastir Republike 1 2009. 7.048 585 36 165

Pregledom podataka dobivenih u razdoblju od 2005. do 2008. godine utvrđeno je sljedeće:

- na mjernoj postaji br.1. u Osijeku, F. Krežme 1 tijekom proljetnih mjeseci najčešći alergen je pelud breze, čempresa, topole, vrbe i jasena;

- na mjernoj postaji br. 2. u Našicama, Bana Jelačića 6 najčešći alergen je pelud johe, breze i topole;

- na mjernoj postaji broj 3. u Đakovu najčešći alergen je pelud breze, čempresa i vrbe; - na mjernoj postaji broj 4. u Belom Manastiru najčešći alergen je pelud breze, čempresa, hrasta i

topole; - na svim mjernim postajama od svibnja je u zraku povećana koncentracija peludi trava, a od srpnja

do kraja sezone najbrojniji alergen je pelud korova ambrozije; - na svim mjernim postajama značajan je broj dana u kojima je prekoračena granica alergijske

reakcije za pelud ambrozije od 30 zrnaca/m3 na dan, a izmjerene vrijednosti su puno veća od one koja izaziva alergijsku reakciju

- na svim mjernim postajama ukupna godišnja količina peludi ambrozije bila je izuzetno velika, a posebno u Našicam i Đakovu;

- pored ambrozije najbrojnija je bila pelud koprive koja je niske alergogenosti te kod ljudi ne izaziva veće zdravstvene probleme.

Mjerenja koncentracija peludi alergogenih biljaka u zraku i dalje se kontinuirano provode, a

dobiveni podaci predstavljaju dobru informaciju za liječnike i osobe alergične na pelud, o vremenu pojavljivanja pojedinih vrsta peludi.

Svakodnevno, putem sredstava javnog priopćavanja, Zavod za javno zdravstvo, od proljeća do kasne jeseni, obavješćuje javnost o koncentraciji peludi alergogenih biljaka u zraku.

Skupština Osječko-baranjske županije prihvaćajući Izvješće o kakvoći zraka na području Županije u 2006. godini konstatirala je da je kvaliteta zraka na području Osječko-baranjske županije s obzirom na koncentraciju peludi alergogenih biljaka, s posebnim naglaskom na ambroziju, zabrinjavajuća te da postaje javnozdravstveni problem, kako Osječko-baranjske Županije, tako i šire. Iz tog razloga Program sadrži i od Skupštine Županije prihvaćene mjere za suzbijanje širenja alergogenih biljaka. 2.4. OCJENA STANJA I UTVRĐIVANJE KATEGORIJA KAKVOĆE ZRAKA

Prema razinama onečišćenosti zraka, s obzirom na propisane granične vrijednosti (GV) i tolerantne vrijednosti (TV), temeljem mjerenja provedenih u razdoblju 2005. do 2008. godine u mreži za praćenje kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije te dobivenih rezultata koji su dani u prethodnom poglavlju, utvrđene su sljedeće kategorije kakvoće zraka:

32

Tablica 25. Kategorizacija kakvoće zraka na područjima oko mjernih postaja mreže za trajno praćenje kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije za razdoblje 2005.-2008. godine

Kategorija kakvoće zraka Br. postaje Lokacija postaje 2005. 2006. 2007. 2008. Kritični pokazatelj

Državna mreža II I I * NO2 I I I * CO I I I * SO2

III I I * Benzen 1. Osijek-1 raskrižje Ulice kneza

Trpimira i Europske avenije

II I II * PM10 Županijska mreža

I I - - UTT I I - - Pb u UTT 1. Beli Manastir, Školska 5 I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 2. Belišće, Dom zdravlja I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 3. Donji Miholjac, Carinarnica I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 4. Donji Miholjac, Dom zdravlja I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 5. Đakovo, Industrijska zona

"Posavina" I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 6. Đakovo, Dom zdravlja I I - - Cd u UTT I I - - SO2 I I - - Dim I I - - UTT I I - - Pb u UTT I I - - Cd u UTT

7. Našice, Ulica bana Jelačića 6

I I - - Tl u UTT II I - - UTT I I - - Pb u UTT 8. Valpovo, INA Trgovina,

benzinska crpka I I - - Cd u UTT III I - - UTT I I - - Pb u UTT I I - - Cd u UTT 9. Zoljan, Tajnovac, nasuprot

k.br.1 I I - - Tl u UTT I I - - SO2 10. Zoljan, N. Zrinskog 6a i

Zoljan, cesta k Štukinu brdu I I - - Dim Mreža Grada Osijeka

I I - - SO2 I I - - Dim I I - - UTT I I - - Pb u UTT I I - - Cd u UTT

1. F. Krežme 1

I I - - Tl u UTT

33

III I - - UTT I I - - Pb u UTT 2. Županijska 4 I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 3. Plješivička 16 I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 4. Vinkovačka cesta 1a I I - - Cd u UTT

III I - - UTT I I - - Pb u UTT I I - - Cd u UTT 5. Prolaz kod Snježne Gospe bb

- I - - Tl u UTT III I - - UTT I I - - Pb u UTT 6. Zeleno polje Tvornica

"Sloboda" I I - - Cd u UTT III I - - UTT I I - - Pb u UTT 7. Bakarska bb (zdr.stanica) I I - - Cd u UTT I I - - UTT I I - - Pb u UTT 8. Drinska bb (zdr.stanica) I I - - Cd u UTT II I - - UTT I I - - Pb u UTT 9. Ul. kralja P. Svačića

(Vatrogasni dom) I I - - Cd u UTT III I - - UTT I I - - Pb u UTT 10. Industrijska zona,

Sv.L.Mandića (Panonija) I I - - Cd u UTT Mjerna postaja za posebne namjene

I I I I SO2 I II x I NO2 II I I II PM10 - I I I UTT - I I I Pb u UTT - I I I Cd u UTT - I I II Tl u UTT - I I I Ni u UTT - I I I As u UTT

1.

Naselje Zoljan- okolica tvornice Našicecement x- nije bilo validnih podataka zbog poremećaja u radu mjernog uređaja

- I I I Hg u UTT "-" nije mjereno « *» mjereno, podatci nisu objavljeni (AZO) Komentar:

Na temelju usporedbe prikazanih rezultata mjerenja s GV i TV vrijednostima, a prema članku 18. Zakona o zaštiti zraka (utvrđivanje kategorija kakvoće zraka) utvrđeno je da je 2006. godine na području svih mjernih postaja u lokalnoj mreži Osječko-baranjske županije, a s obzirom na sva onečišćenja koja su mjerena, zrak bio I. kategorije, što znači neznatno onečišćen.

Na mjernoj postaji za posebne namjene u naselju Zoljan, zrak je tijekom 2006. godine bio II kategorije s obzirom na NO2, dok je 2008. godine postignuta I kategorija zraka za NO2, ali je zrak bio II kategorije s obzirom na PM10 čestice (što se većim dijelom može pripisati pojačanom prometu kamiona kroz naselje Zoljan).

34

U Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine ("Narodne novine" broj 61/08.; u daljnjem tekstu: Plan) Vlada Republike Hrvatske utvrdila je, temeljem rezultata mjerenja na mjernoj postaji Državne mreže Osijek 1 za 2006. i 2007. godinu, a sukladno Uredbi o određivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka ("Narodne novine" broj 68/08.) I kategoriju zraka za Osječko- baranjsku županiju i dodijelila joj je oznaku područja HR1, izuzimajući grad Osijek koji je dobio oznaku HR OS.

Područje HR 1, kao i HR OS, prema razini onečišćujućih tvari nalaze se prema Planu u I kategoriji kakvoće zraka, dok se prema razini ozona HR 1 i HR OS nalaze u II kategoriji kakvoće zraka (kao i cijelo područje Republike Hrvatske).

Razina onečišćenosti za ozon odnosi se na zaštitu vegetacije i dobivena je za područje Osječko-baranjske županije primjenom standardiziranog matematičkog modela daljinskog prijenosa na području Europe, a ne mjerenjem.

Prema Planu samo jedno naselje u Županiji, naselje Zoljan, svrstava se za 2006. godinu u II kategoriju kakvoće zraka prema razini NO2, a što odgovara rezultatima s postaje za posebne namjene smještene u naselju Zoljan.

Rezultati mjerenja s mjerne postaje Osijek 1 iz 2006. godine također ukazuju na pogoršanje kakvoće zraka u odnosu na koncentraciju PM10 čestica, koje zrak na toj lokaciji u 2007. godini svrstavaju u II kategoriju, a što je najvjerojatnije posljedica pojačanog tranzitnog prometa kroz grad te će tek podaci mjerenja 2008. i 2009. godine, kada budu dostupni, pokazati da li se radi o značajnijem pogoršanju kakvoće zraka na toj lokaciji.

Pri izradi ovoga Programa uzeta je u obzir odluka Županijske Skupštine (iz Zaključka povodom razmatranja Izvješća o kakvoći zraka na području Županije u 2006. godini) da će u suradnji s jedinicama lokalne samouprave s područja Županije obaviti povremena mjerenja kakvoće zraka, putem ovlaštene institucije te da će se sredstava za provedbu povremenih mjerenja koja će biti definirana u nastavku Programa osigurati u proračunima Županije i jedinica lokalne samouprave na čijem području se mjerenja planiraju provoditi.

Sukladno stanju kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije, a temeljem navedenih propisa, zakonskih obveza i činjenica, u nastavku se obrađuju načela, smjernice, ciljevi i prioritetne mjere zaštite zraka za područje Županije. 3. NAČELA I MJERILA ZA ODREĐIVANJE CILJEVA I PRIORITETNIH MJERA

Županijski program zaštite okoliša je najviši strateški dokument zaštite okoliša na županijskom području koji interpretira smjernice nacionalne strategije sukladno lokalnim uvjetima, a služi i kao objedinjujući, usklađujući i usmjeravajući okvir za izradu nižih operativnih programa zaštite okoliša. Jedan od njih je i ovaj Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Njegov osnovni smisao, kao i drugih okolišnih programa, je trajni proces aktivnog uključivanja, suradnje i dijaloga svih nezaobilaznih aktera u provedbi mjera za ostvarivanje okolišnih ciljeva, dok je sam dokument samo inicijalni materijal. Program se, kao ishodište takvog jednog neprekinutog procesa, a ovisno o iskustvima stečenim tijekom njegove provedbe mora kontinuirano prilagođavati, mijenjati i dorađivati sukladno novostečenim uvjetima. Tako ovaj dokument, osim strateške, dugoročne, edukacijske i ishodišne uloge, uvažavajući odredbe nacionalne strategije zaštite okoliša, mora davati i potpuno konkretne, operativno provedive prioritetne mjere koje će se, ovisno o trenutnim okolnostima, ostvarivati u daljnjem kratkoročno/dugoročnom razdoblju. Načela određivanja važnosti ciljeva i mjera u ovom dokumentu vođena su osnovnim načelima zaštite okoliša koja su postavljena Zakonom o zaštiti okoliša.

Vremenski aspekt planiranja mjera bitan je kod određivanja hitnost provođenja pojedinih mjera i kod određivanja rokova za provođenje već započetih mjera.

35

Mjere se dijele na: - Dugoročne - trajne mjere (razdoblje dulje od 4 godine) za ostvarivanje ciljeva predstavljaju

okvirne generalne razvojne smjernice koje se moraju provoditi kontinuirano i više su sugestivnog karaktera (više naglašavaju značaj postojanja određene aktivnosti nego njeno vremensko određenje), a u budućnosti služe kao osnova za određivanje konkretnih operativnih mjera u razdoblju kad se steknu preduvjeti za njihovu realizaciju.

- Prioritetne mjere (razdoblje do 4 godine) predstavljaju konkretne prijedloge aktivnosti za buduće kraće razdoblje. Podijeljene su u kratkoročne (do 2 godine) i srednjoročne (do 4 godine). Kratkoročne mjere određuju se kada postoji rizik od prekoračivanja kritičnih razina i tolerantnih razina u cilju postizanja GV u zadanom roku.

Vremenski aspekt planiranja mjera Akteri u ovom programu, odnosno sudionici i nositelji za

provođenje određenih mjera su određeni planski i orijentacijski, definirajući vrstu mjera i moguće izvore financiranja.

Mjere su podijeljene naslovima na područja djelovanja (industrija, poljoprivreda, šumarstvo i dr.) gdje su mjere pod naslovom 5.1. Organizacijske, administracijske i nadzorne međusektorske mjere te edukacija, informacijski sustav i sudjelovanje javnosti općenite, predstavljaju temelj i polazište za sve ostale mjere. 4. CILJEVI ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA

Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Osječko-baranjskoj županiji, s obzirom na stanje kakvoće zraka u Županiji, orijentiran je isključivo na praćenje i održavanje kakvoće zraka u I. kategoriji i poboljšanje kakvoće zraka na područjima koja su identificirana u državnom Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine kao područja u kojima I. kategoriju zraka tek treba postići (Zoljan i Našice).

Tablica 26. sadrži primarne ciljeve politike zaštite zraka, kako su oni određeni u Strategiji i nacionalnom planu djelovanja za okoliš ("Narodne novine" broj 46/02.) i ugrađeni u Program zaštite okoliša za područje Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 17/05.) te stanje njihove realizacije u trenutku izrade ovog Programa: Tablica 26. Primarni ciljevi zaštite zraka u Osječko-baranjskoj županiji

Cilj Opis Stanje realizacije

C1 NADOGRADITI SUSTAV ZA PRAĆENJE EMISIJA I KAKVOĆE ZRAKA OSTVARENO C2 USPOSTAVITI INFORMACIJSKI SUSTAV O PRAĆENJU KAKVOĆE

ZRAKA KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA O OKOLIŠU PROVEDBA U

TIJEK C3 ODRŽATI I KATEGORIJU ZRAKA U GRADOVIMA I NASELJIMA U

KOJIMA JE I KAT., POSTIĆI I KATEGORIJU KAKVOĆE U DIJELOVIMA NASELJA U KOJIMA JE ZRAK II KATEGORIJE. SMANJITI EMISIJE IZ SVIH GLAVNIH IZVORA (PROMET, ENERGETIKA, INDUSTRIJA, LOŽIŠTA)

USPJEŠNO SE PROVODI

C4 SMANJITI EMISIJE ŠTETNIH TVARI KOJE UTJEČU NA REGIONALNU I GLOBALNU ONEČIŠĆENOST

PROVEDBA U TIJEKU

C5 RACIONALIZIRATI I OPTIMIZIRATI (POBOLJŠATI) STRUKTURU PROMETA

PROVEDBA U TIJEKU

36

U Planu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine kao prioritetna mjera do 2011. godine navodi se "Provedba planova zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u jedinicama lokalne samouprave za postizanje I. kategorije kakvoće zraka u urbanim aglomeracijama: Zagreb, Rijeka, Kutina, Split i u gradovima: Solin, Bakar, Urinj, Zoljan, Šibenik, Bjelovar, Viškovo i Našice" (mjera MGI-1 - Lokalni planovi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka). S obzirom da je za NO2 rok dosezanja I kategorije 2014. godina, taj rok se odnosi i na naselje Zoljan. Spominju se i sljedeće mjere u prometu: Izrada studije Analize mogućnosti smanjenja utjecaja prometa na onečišćenje zraka u gradovima Hrvatske (MPRA-3 - Izrada studije "Analiza mogućnosti smanjenja utjecaja prometa na onečišćenje zraka u gradovima Hrvatske") i Ocjena stanja u gradovima na razini prometnica i ulica (MPRA-4 - Prostorno i urbanističko planiranje uvažavanjem principa održivog transporta).

U Tablici 27. daju se mjere zaštite zraka iz Programa zaštite okoliša Županije iz 2005. godine dopunjene mjerama koje predviđa Plan zaštite zraka RH za razdoblje 2008. do 2011. godine. Tablica 27. Opće mjere zaštite zraka od onečišćenja

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Izvor financ.

Tijek realizacije

C1 M1

S obzirom na rezultate mjerenja iz 2005.godine na postaji Osijek-1, koji pokazuju razine NO2 i lebdećih čestica (LČ) koje povremeno (zimi) prelaze preporučene vrijednosti (jednom čak i GV za NO2), DOPUNITI POSTOJEĆA MJERENJA NA LOKALNOJ MREŽI mjerenjima kojima će se kontrolirati koncentracija navedenih onečišćivača u zraku i u drugim dijelovima OBŽ (izvan Osijeka).

RS-UTZO ZZJZ JLS NVU škole

PR ŽP LP ostvareno

C1 M2

FORMIRANJE I STALNO AŽURIRANJE REGISTRA ONEČIŠĆIVAČA I KATASTRA EMISIJA U ZRAK (kao dijela informacijskog sustava praćenja kakvoće zraka, po novom Registar onečišćavanja okoliša) na način koji dopušta pretraživanje, sortiranje i druge uobičajene funkcije obrade i korištenja unesenih podataka

RS-UTZO JPP JLS MZOPU

PR DP ŽP ostvareno

C2 M3

USPOSTAVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA STANJA ZRAKA kao dijela Informacijskog sustava okoliša OBŽ. Informacijski sustav treba na odgovarajući način OBJEDINITI I PREZENTIRATI INFORMACIJE DOBIVENE IZ SVIH POSTOJEĆI MJERENJA, uključujući: državnu i lokalnu mrežu, mjerenja pozadinske onečišćenosti, daljinskog onečišćenja, opažanje posrednih pokazatelja kvalitete zraka, mjerenja obavezna prema SUO i drugim propisima, mjerenja posebne namjene, i dr.

RS-UTZO Svi akteri koji mjere AZO

PR DP ŽP

ostvareno (većim

dijelom)

37

C2 M4

PROAKTIVNIJA PREZENTACIJA INFORMACIJA O STANJU ZRAKA - npr. Preko web stranica, tematskih panoa na javnim mjestima, prigodom obilježavanja međunarodnog dana zaštite okoliša, i sl.

RS-UTZO ZZJZ JLS

PR trajno

DP ŽP LP

ostvareno (većim

dijelom)

C3 C4 M5

ODRŽAVANJE I POVEĆANJE POVRŠINA PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA UNUTAR NASELJA. Zaštititi naselja od prašine (i buke) s jakih prometnica postavljanjem prirodnih barijera (drvoreda ili šuma).

HŠ KP JLS NVU JPP

PR trajno

LP ŽP GS

provodi se

C3 M6

Dosljedno PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM I IZGRADNJOM U PROSTORU, koje uzima u obzir emisije u zrak i njihove utjecaje. Izdvajati industrijske od stambenih zona, stočne farme od naselja, voditi računa o ukupnim emisijama na nekom području, i dr.

ZPU JLS

PR trajno

ŽP LP -

provodi se

C3 C4 M7

POTICANJE UVOĐENJA ČISTIJIH TEHNOLOGIJA KOD GLAVNIH ONEČIŠĆIVAČA: (nadzor nad poštivanjem zakonskih propisanih graničnih vrijednosti, porezne (prirezne) olakšice, kreditiranje, primjena "zagađivač plaća" principa).

HGK HCZČP IZO JLS RS JPP,NVU

PR trajno

FZOEU GS ŽP

provodi se

C3 C4 M8

Poticanje POLJOPRIVREDNE PRAKSE koje rezultiraju minimalnom emisijom onečišćivača u atmosferu (odgovarajuća upotreba otpadne biomase: proizvodnja bioplina, i sl.; pravilna upotreba zaštitnih sredstava; i dr.).

HZPSS RS JLS JPP ZI

PR trajno

FZOEU GS ŽP LP

uvodi se

C3 C4 M9 Nastavak PLINOFIKACIJE AZR, JLS,

UOPG SR DR

Vlasnik mreže provodi se

C3 C4 M10

ODRŽAVANJE I POVEĆAVANJE POVRŠINA POD ŠUMOM.

HŠ RS JLS, ZPU

PR trajno HŠ provodi se

C5 M11

Mjere oko POBOLJŠANJA JAVNOG PROMETA. Uspostavljanje biciklističkih staza. Popularizacija bicikla kao tradicionalnog prometala regije i javnog prijevoza. Porezne olakšice za čišća prometala (hibridni i plinski pogon). Izgradnjom zaobilaznica izmjestiti tranzitni promet iz naselja.

JLS OBŽ AZR OSTALI

PR trajno

LP ŽP FZOEU

provodi se

Kazalo: Pojašnjenja u Popisu kratica

38

Iz prethodnih tablica je vidljivo da je OBŽ u proteklim godinama bila aktivna u provođenju mjera za ostvarivanje zacrtanih ciljeva koji pridonose zaštiti kakvoće zraka. Navedeni ciljevi i mjere sadržani su u Programu zaštite okoliša Osječko-baranjske županije koji je donesen još 2005, godine. Iz tog razloga veći dio zacrtanih ciljeva je ostvaren uspješnim provođenjem predviđenih mjera, što se vidi i iz ocjene stanja kakvoće zraka na području Županije. Neke mjere, koje se još uvijek provode, sadržane su i u ovom Programu.

U tablicama koje slijede u narednim poglavljima određene su mjere zaštite zraka po sektorima (direktne ili indirektne) namijenjene još boljoj realizaciji postavljenih ciljeva. Ovdje se, među ostalim, spominje termin "dnevni indeks kakvoće zraka". Njegovo značenje vezano je uz što popularniji i široj javnosti pristupačniji način pojašnjenja utjecaja pojedinih razina izmjerenih onečišćujućih tvari u zraku na ljudsko zdravlje. Zapravo se radi o sustavu statističke obrade podataka izmjerenih koncentracija koji za svaki polutant daje ocjenu na određenoj "bodovnoj" skali. Podatci se skupljaju kroz 24-satno razdoblje i statističkom obradom rezultata svakodnevno se izračunava dnevni indeks kakvoće zraka za taj dan. Za bolje razumijevanje, dnevni indeks predstavlja one ključne informacije koje je moguće vidjeti na display-u kod nekih već instaliranih postaja za mjerenja kvalitete zraka (primjer: postaja državne mreže Osijek-1 u Osijeku na raskrižju Ulice kneza Trpimira i Europske avenije), koje upozoravaju na kakvoću zraka. Informacije su istaknute različitim bojama. 5. MJERE PO SEKTORIMA UTJECAJA I MEĐUSEKTORSKE MJERE 5.1. ORGANIZACIJSKE, ADMINISTRACIJSKE I NADZORNE MEĐUSEKTORSKE

MJERE, EDUKACIJA, INFORMACIJSKI SUSTAV I SUDJELOVANJE JAVNOSTI

Ostvarivanju ciljeva iz Tablice 26., osim mjera iz Tablice 27., pridonijet će i dodatne mjere koje se navode u ovom poglavlju. Tablica 28. Organizacijske, administracijske i nadzorne međusektorske mjere te edukacija,

informacijski sustav i sudjelovanje javnosti

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Izvor financ.

C1 C2 C3 C4 C5

M1

- IZRADA PROPISANIH DOKUMENATA zaštite zraka i uspostava procesa programiranja, planiranja, provedbe, nadzora i trajnog unaprjeđivanja sustava zaštite zraka/okoliša:

- Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka - Županijsko izvješće o provedbi Programa

zaštite i poboljšanja kakvoće zraka - dvogodišnje

- Gradovi/općine donose Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za gradsko/općinsko područje za četverogodišnje razdoblje, ukoliko je utvrđena razina onečišćenosti viša od tolerantnih vrijednosti (TV).

RS-UTZO JLS ZJZ AZO MZOPU ZI PT EOT ostali

SR trajno

ŽP LP GS

(EOT) FZOEU

39

C1 C2 C3 C4 C5

M2

- Za gradove/općine u kojima postoji osnovana sumnja ili pritužbe građana da je došlo do onečišćenosti zraka čija razina može ugroziti ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, moraju se obaviti MJERENJA POSEBNE NAMJENE određena odlukom JLS. Takva mjerenja su sastavni dio jednom uspostavljene lokalne mreže za trajni monitoring zraka i Informacijskog sustava kakvoće zraka/okoliša uspostavljenog na lokalnoj i nacionalnoj razini(1)

- Gradovi/općine izrađuju Plana mjera za smanjivanje onečišćenja zraka ukoliko je za njihovo područje utvrđena II kategorija kakvoće zraka radi postizanja GV .

- Inspekcije zaštite okoliša na terenu utvrđuje moguće uzroka onečišćenja te nalaže izradu sanacijskog programa za izvor koji prekoračuje TV.

RS- UTZO JLS AZO EOT ZI ostali

SR trajno

ŽP LP GS

(EOT) FZOEU

C1 C2 C3 C4

M3

- Izrada Programa POVREMENIH INDIKATIVNIH MJERENJA kakvoće zraka na području Osječko-baranjske županije u suradnji s JLS, pravilno prostornovremenski raspoređenih.

- Odabir pravne osobe (javni natječaj) ovlaštene za provođenje mjerenja, uzorkovanja i analize imisijskih koncentracija pomoću pokretne eko-postaje i/ili klasičnim metodama; statistička obrada tekućih i završnih rezultata sukladno važećoj zakonskoj regulativi i preliminarno utvrđivanje potencijalnih izvora onečišćenja pojedinih županijskih područja eventualne II i III kategorije kakvoće zraka radi određivanja lokacija mjernih postaja. Predlaže se mjeriti minimum 10 parametara kakvoće zraka, meteoroloških parametara i kakvoće oborina automatskim analizatorima na 4 lokacije.

RS-UTZO JLS Svi koji mjere kakvoću zraka EOT ZI

SR

LP ŽP GS

(EOT) FZOEU

(1) U slučaju da se identificira onečišćivač odgovoran za prekomjerno onečišćenje, isti je dužan snositi troškove mjerenja posebne namjene. Gradovi, općine mogu za svoje područje odrediti strože tolerantne vrijednosti (TV) kakvoće zraka od propisanih, uz suglasnost Vlade. Županija može, za svoje područje donijeti strože GV emisija od propisanih za stacionarni izvor, uz prethodnu suglasnost Vlade.

40

C1 C2 M4

- Objedinjavanje rezultata provedenih indikativnih mjerenja i ocjena kakvoće zraka (kategorizacija područja obzirom na razinu onečišćenosti izradom Izvješća o provedenim indikativnim mjerenjima kakvoće zraka Osječko-baranjske županije s programom zaštite zraka.

- REVIZIJA OCJENE KAKVOĆE ZRAKA na temelju rezultata ID mjerenja.

- Detektiranje lokacija kritičnih izvora emisije (stacionarnih i/ili difuznih) onečišćujućih tvari u zraku i kritičnih mjesta onečišćenja koja bi mogla utjecati na zdravlje ljudi.

- Detektiranje kritičnih parametara onečišćujućih tvari u zraku i/ili posrednih pokazatelja kakvoće zraka za pojedina područja.

RS-UTZO JLS Svi koji mjere kakvoću zraka

SR

ŽP LP GS

(EOT) FZOEU

C1 C2 C3 C4

M5

- Prezentacija rezultata ID mjerenja IZVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI o rezultatima ID mjerenja te potrebnim aktivnostima

RS-UTZO PT, GS SR

ŽP, LP GS

(EOT) FZOEU

C2 M6

- RAZVIJANJE baze podataka o kakvoći zraka i uspostava osnova za izgradnju lokalnog INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZAŠTITE ZRAKA/OKOLIŠA (ISZZ/ISZO) kao sastavnog dijela ISZO-a nacionalnog koordinacijskog tijela AZO-a; omogućen javni pristup bazi podataka lokalnog i nacionalnog nivoa (AZO) s izradom web stranica koje sadrže informacije vezane uz zaštitu zraka, okoliša i zdravstvenu ekologiju Osječko-baranjske županije te rezultati provedenih istraživanja.

RS-UTZO PT LU-gradovi NVU konz. GS

SR

DP ŽP LP GS

EOT

C4 M7

- PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI o potrebi očuvanja visoke kvalitete zraka, poznavanja stanja kakvoće zraka te zdravstvenih rizika uslijed pogoršanja njegove kakvoće, kao i važnosti uspostave ISKZ organiziranjem javnih tribina/radionica na temu zaštite zraka i okoliša općenito (isticanje potrebe provođenja praćenja stanja okoliša, informiranja i sudjelovanja javnosti) publiciranjem popularnih edukacijskih materijala itd.

- Stimulirati u školama uvođenje izvannastavnih aktivnosti koje uključuju probleme praćenja kakvoće zraka i okoliša, općenito.

RS-UTZO JLS ZZJZ PT GS NVU

DR

DP ŽP LP GS

C2 C4 C5

M8

- Intenzivnije UKLJUČIVANJE JAVNOSTI u sve faze planiranja i donošenja planskih i programskih dokumenata; namjensko financiranje NVU za programe iz područja odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj

RS-UTZO ostali nadležni upravni odjeli, JLS, NVU, GS

DR ŽP LP GS

41

C2 M9

- UNAPREĐIVANJE registra onečišćavanja okoliša (ROO) Županije u sklopu ISZO-a na način da je omogućena računalna statistička obrada podataka po raznim upitima; izrada web stranica ISZO/ISKZ i edukativnog materijala; redovno informatičko osposobljavanje zaposlenih na ROO u županiji

AZO RS-UTZO inspekcija PT, JLS, GS

DR

DP ŽP LP GS

C3 C4 C5

M10

- Primjena odredbi za provođenje prostorno-planske dokumentacije županijskog nivoa;

- primjena STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ pri izradi svih planskih i programskih dokumenata(2);

- nove zahvate građenja i korištenja prostora planirati na način da se smanje koncentrirane emisije onečišćujućih tvari svih izvora na određenom području;

- ne dozvoljavati novi zahvat ili rekonstrukciju postojećeg izvora onečišćivanja zraka u području I i II kategorije koji bi mogli ugroziti postojeću kategoriju kakvoće zraka; u području III kategorije kakvoće zraka nije moguće izdavanje lokacijske, građevinske, uporabne dozvole za novi izvor onečišćenja zraka sve dok se posebnim mjerenjima ne dokaže da zrak više nije III kategorije (čl. 42.,ZZZ);

- u Studijama utjecaja zahvata na okoliš (SUO)uključiti elemente procjene utjecaja zahvata na zdravlje

RS-UTZO Ostali upravni odjeli konz., ostali

trajno ŽP LP GS

C2 M11

- Za potrebe uspostave Informacijskog sustava zaštite zraka (ISZZ) u sklopu Integriranog informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO) na županijskom nivou trebaju se OBJEDINITI SVI PODATCI prikupljeni postojećim mjerenjima zraka ( u lokalnoj i u državnoj mreži - link), mjerenja na urbanim, industrijskim, pozadinskim postajama, mjerenja obvezna prema postupcima PUO, daljinska onečišćenja, posredni pokazatelji, mjerenja posebne namjene itd.

- Informacije (obrađeni podatci sadržajno prilagođeni za više različitih skupina korisnika tj. ciljnih skupina, s više različitih korisničkih sučelja) moraju biti kontinuirano DOSTUPNI JAVNOSTI putem interneta

- Identificiranje svih izvora podataka o zrak i utvrđivanje potencijalnih korisnika;

- Izrada primarne baze podataka; - Donošenje odluke o načinu korištenja baze

podataka.

RS-UTZO ZZJZ GS JLS ZI konz NVU PT škole ostali

SR trajno

ŽP LP DP GS

(2) SPUO - tijekom izrade nacrta prijedloga plana i programa, a prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja plana, odnosno programa za koji se provodi SPUO prema posebnom propisu.

42

C2 M12

- KORIŠTENJE uspostavljenog ISZZ s ciljem potpore procesu odlučivanja u okviru zaštite okoliša

- Integracijom prikupljenih postojećih podataka iz različitih izvora i njihovim oblikovanjem u informacije značajne za različite probleme zaštite okoliša

- Utvrđivanjem segmenata - "informacijskih praznina" u kojima ne postoje izvori podataka (nema mjerenja) ili za koje ne postoji kontinuirano prikupljanje podataka

RS-UTZO ZZJZ JLS GS ZI NVU ostali

SR trajno

ŽP LP DP GS

C2 M13

- UNAPRJEĐENJE ISZZ - integriranjem informacija zaštite zraka s informacijama ostalih sastavnica okoliša unutar ISZO:

- pronalaženjem poveznica i uzročno-posljedičnih veza između pojava sličnih opterećenja okoliša na istim lokacijama te, eventualno, prisutnošću određenih zdravstvenih teškoća kritičnih područja;

- provođenjem CILJANOG INTEGRIRANOG MONITORINGA više okolišnih sastavnica* (monitoring tla, podzemnih, površinskih voda, tijek otpada, kakvoća zraka, meteorološki parametri),koje povezuje ista mikrolokacija, isto razdoblje mjerenja, preporučene metode mjerenja, povećana incidencija određenih oboljenja ljudi, životinja, biljaka, evidencija zanimljivih posrednih pokazatelja kakvoće okoliša, pritužbe građana ili samo nasumično testno analiziranje kakvoće okoliša određenog područja;

- poboljšanjem dostupnosti informacija zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti (prezentacijama, publiciranjem, educiranjem javnosti, radionice…);

- usporedbom rezultata mjerenja istih parametara na određenim područjima (rezultati školskih eko-sekcija, jednostavne metode pasivnih sakupljača za UTT, SO2, dim, NOX koje treba uvesti gdje god je to moguće radi velike pokrivenosti izvorima dodatnih podataka);

RS-UTZO ZZJZ JLS ZI NVU GS ostali

SR trajno

DP LP GS

C2 M14

- UNAPRJEĐENJE ISZO utvrđivanjem informacijskih praznina u sustavu zaštite okoliša općenito, na razini Županije, prvenstveno u pogledu naglašavanja potrebe redovnog provođenja svih vrsta monitoringa okolišnih sastavnica i uspostave dosad nepostojećih oblika praćenja stanja okoliša (zrak, tlo…);

- ISZO povezati s informacijskim sustavom o zdravlju pučanstva radi omogućavanja izrade geospacijske analize povezanosti kakvoće okoliša sa zdravstvenim stanjem stanovništva; pratiti stanje na terenu i bilježiti sve pojave izvještajima terenskih obilazaka krajem godine

UTZO ZZJZ JLS ZI NVU GS konzul.

SR trajno

DP ŽP LP GS

43

C3 i C4 M15

- Trajno KONTROLIRATI provođenje mjera zaštite okoliša utvrđenih postupkom procjene utjecaja na okoliš / zrak ili dozvoli izdanoj za određeni zahvat po posebnom propisu

IZO,GS druga nadležna tijela

DR DP

Kazalo: Pojašnjenja u Popisu kratica

Pojašnjenje mjere M3:

Indikativna mjerenja ("ID" mjerenja), prema Pravilniku o praćenju kakvoće zraka su ona mjerenja koja se ne provode redovito, ali koja upotpunjuju ciljeve kakvoće drugih podataka mjerenja, koja se obavljaju mobilnim laboratorijem ili na privremeno određenom mjestu uzimanja uzoraka, odnosno metodom difuznog uzorkovanja. Ako se obavlja povremeno, skup podataka mjerenja mora biti dovoljno velik za kvalitetno ocjenjivanje razine onečišćenosti zraka. Ova mjerenja nagoviještaju, indiciraju koja onečišćenja bi mogla biti prisutna u promatranom okolišu.

U područjima većeg opterećenja zraka kao što su gradovi i industrijske zone, potrebno je, osim općih onečišćenja pratiti i koncentracije specifičnih onečišćujućih tvari ovisnih o vrsti izvora emisije. Osnovni smisao monitoringa zraka općenito i uspostave lokalne mreže za trajno praćenje njegove kakvoće je detektiranje trenutnih pojava visokih koncentracija zračnih onečišćenja radi mogućnosti pravovremenog poduzimanja korekcijskih aktivnosti u radu emitera te informiranja javnosti.

Kako je u OBŽ u 2006. i 2007. godini ustanovljena I. kategorija kakvoće zraka, preporuka je ovog Programa da se upravo takva indikativna mjerenja provedu za ostvarenje cilja C3 iz tablice 26. (održati I. kategoriju zraka). Predlaže se mjerenja obaviti pokretnim laboratorijem svake dvije godine (2011. i 2013. godine) dva puta godišnje (toplo i hladno doba godine) i to na po jednom mjernom mjestu u Donjem Miholjcu i Našicama (Zoljan) te na bar dva mjerna mjesta u Osijeku (može i više). Točne lokacije i parametri koji će se mjeriti dogovorit će se s lokalnom samoupravom pri izradi Programa mjerenja. 5.2. SEKTORSKE MJERE ZA SMANJENJE EMISIJA ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI I

STAKLENIČKIH PLINOVA IZ STACIONARNIH IZVORA PO DJELATNOSTIMA Tablica 29. Industrija, energetika, industrijski procesi i toplane

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Izvori financ.

C3 i C4 M1

- Uvođenje OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (vjetar, sunčeva energija, geotermalna, biomasa itd.) u sva područja gdje je to moguće

RS LU GS

SR ŽP,LP

GS (EOT)

C3 i C4 M2

- POTICANJE primjene ČISTIJE PROIZVODNJE (ekološka djelotvornost, minimiziranje utroška energije, emisija i prirodnih resursa, proizvodnje otpada i načelno, utjecaja na okoliš); primjena najbolje raspoloživih tehnika (BAT tj. NRT načelo) koje ne iziskuju previsoke troškove kod najvećih onečišćivača (naročito kad postoje pritužbe javnosti - asfaltne baze, farme, kamenolomi…) pomoću mjera inspekcijskog nadzora i manjih onečišćivača, poreznih olakšica, kreditiranja, primjene načela "onečišćivač plaća", uvođenjem sustava upravljanja okolišem ISO 14 000, EMAS u gospodarske subjekte i dr.

GS RS LU NVU

SR trajno

GS (EOT)

ŽP LP

44

C3 i C4 M3

- Smanjivanje emisije NOx, SO2, H2S, teških metala, postojanih organskih onečišćivala, čestica i dr. UNAPRIJEĐENJEM TEHNOLOGIJE proizvodnih procesa ili izmjenom vrste korištenog goriva, odnosno ugradnjom filtera radi smanjenja i potpunog uklanjanja pojava povremenih prekomjernih emisija u zrak

GS RS LU

SR trajno

GS (EOT)

C3 M4

- Unaprjeđivati proizvodnu djelotvornost postojećih postrojenja, POVEĆATI ENERGETSKU DJELOTVORNOST proizvodnje, prijenosa i distribucije električne i drugih oblika energije (kogeneracijska proizvodnja, štedljivo upravljanje potrošnjom energije, nove tehnologije izgaranja); primjenjivati nove tehnologije u proizvodnji energije - male kogeneracije i trigeneracijski sustavi (osim proizvodnje električne energ., osigurati proizvodnju topline i hlađenje)

GS RS LU

SR trajno

GS (EOT)

C3 i C4 M5

- Provođenje istraživanja i IZRADA STUDIJE MOGUĆNOSTI, prepreka, prednosti (ušteda) i preporuka u korištenju obnovljivih izvora energije na području Osječko-baranjske županije

RS,LU GS,ZI PT PR

ŽP LP GS

(EOT)

C4 M6

- Uključivanje gospodarskih subjekata u SUFINANCIRANJE IMISIJSKOG MONITORINGA zraka kao svojevrsnih sponzora projekata, ali i sanacijskih projekata okoliša

GS RS LU PT

SR trajno

ŽP LP GS

(EOT)

C3 i C4 M7

- Smanjivati emisije NOX u tehnološkim procesima unaprjeđenjem tehnologije te primjenom preventivnih mjera

EOT, GS, RS, LU trajno GS

(EOT)

Tablica 30. Poljoprivreda šumarstvo i komunalne djelatnosti

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Izvori financ.

C4 M1

- Poticanje korištenja poljoprivrednog zemljišta na način da rezultira minimalnom emisijom onečišćujućih tvari u atmosferu -odgovarajuća uporaba otpadne biomase - proizvodnja bioplina i sl, poticanje ekološke, manje intenzivne poljoprivrede (smanjenje uporabe pesticida, nadzor primjene Pravilnika o zaštiti poljopriv. zemljišta od onečišć. štetnim tvarima NN15/92) i uporabu poljoprivrednih i građevnih strojeva koji kao pogonsko gorivo rabe biogorivo i gorive ćelije; za toplinske potrebe u poljoprivredi primjenjivati obnovljive energetske izvore (sunce, energiju biomase i geotermalnu energiju)

RS LU GS konzult. PT ZI

SR trajno

ŽP LP DP GS

FZOEU

C4 M2 - Poticati povećanje šumskih površina, osobito uz veća naselja

RS-UOPG LU, HŠ

SR trajno

ŽP, LP, DP, GS

45

C4 M3

- Unaprijediti sustav suvremenog racionalnog gospodarenja otpadom koji uključuje iskorištavanje, vrednovanje i oporabu otpada s malim udjelom neiskorištenog komunalnog i industrijskog otpada koji predstavlja teret okolišu; primjenjivati pravilnike Zakona o otpadu u odredbama vezanim uz monitoring zraka za vrijeme i nakon zatvaranja odlagališta

RS LU GS KP IZO

PR trajno

ŽP LP DP GS

FZOEU

C3 i C4 M4

- Aktualna odlagališta otpada sanirati na način da proizvode što manje emisija i, općenito, utjecaja na okoliš (otplinjavanje, obrada, inertiziranje neiskoristivog dijela otpada) a paralelno s uvođenjem sustava selektiranja, reciklaže, oporabe otpada, odlagališta današnjeg tipa postupno ukidati, naročito ona manjeg kapaciteta, sukladno odredbama prostorno-planske dokumentacije županijskog nivoa (naglasak na centralizaciji i modernizaciji sustava s minimalnim brojem lokacija odlagališta, općenito i suvremenim metodama gospodarenja otpadom).

LU,RS GS, KP DR

ŽP LP DP GS

FZOEU

C3 i C4 M5

- Poticati angažman javno-privatnog sektora u osnivanju novog gospodarskog oblika prihodovanja otvaranjem minireciklažnih centara za preuzimanje, predobradu i iskorištavanje pojedinih vrsta otpada (otpadna ulja - proizvodnja biogoriva, plastika, guma, staklo, papir i ostalo) radi rasterećenja odlagališta, gospodarskog iskorištenja korisnih svojstava otpada i podupiranja razvoja organiziranog tržišta, burze otpada te učinkovitog zatvaranja ciklusa toka otpada stvaranjem novih uporabljivih proizvoda široke potrošnje

GS RS KP LU konzult.

SR trajno

ŽP LP DP GS

FZOEU

C3 i C4 M6

- Razvijati sustav primarne reciklaže osiguranjem preduvjeta njegove provedbe na razini nastanka svih tipova otpada (komunalni, industrijski, opasni) - nabava opreme, kanti za selektivno prikupljanje otpada, uvođenje markica za naplatu otpada prema težini, ne površini, ostvarivanje uvjeta za prikupljanja većih količina organskog otpada i sprječavanje odlaganja na odlagališta (stimulativne mjere za uključivanje u reciklažne cikluse i sl.)

LU KP GS RS

DR

LP ŽP DP GS

FZOEU

C4 M7

- Uspostaviti i razvijati sustav kontroliranog gospodarenja otpadnim vodama koje su potencijalno iskoristive (npr. energetski - gnoj na farmama - anaerobna fermentacija, proizvodnja metana) s ciljem umanjenja negativnog utjecaja otpadnih voda na zrak i ostale sastavnice okoliša

HV GS RS LU KP konzult.

DR

DP GS ŽP LP

FZOEU

46

C4 M8

- Kontrola komunalnih poduzeća u preuzimanju većih količina biljnog rastresitog otpada (lišće, trava, mekani biljni dijelovi) od svih izvora tog otpada koji imaju prostorne mogućnosti organiziranja kompostiranja u vlastitim vrtovima i dvorištima - radi rasterećenja odlagališta (plinovi, prostor, volumen, troškovi odvoza i ostalo) - i/ili - organiziranje kompostane naselja koja zbrinjava ovaj otpad i selektivno prikupljanje

LU, KP RS-UTZO IZO

DR LP DP GS

Tablica 31. Domaćinstva, naselja i poslovni prostori

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Izvori financ.

C3 i C4 M1

- Omogućiti priključivanje malih energetskih izvora u energetski sustav (vjetroelektrane, nove tehnologije..)

RS LU GS

DR ŽP, LP DP, GS

C3 i C4 M2

- Uvesti poticajne mjere na nivou JLS za izgradnju niskoenergetskih do pasivnih privatnih i javnih objekata radi poticanja individualne štednje kroz poboljšavanje toplinske izolacije u kombinaciji s korištenjem obnovljivih izvora energije (solarni sustavi, fotoćelije…) pri izgradnji obiteljskih kuća i drugih objekata, uporaba djelotvornijih kućanskih uređaja i rasvjete lokalnim stimulativnim mjerama; stimulativne mjere: ukidanje naknada, smanjenje poreza, kreditiranje, grantovi EU putem javnih natječaja na nivou gradova i sl.

MG MZOPU RS LU KP GS NVU JLS

PR DR

DP LP ŽP GS

C3 M3

- Poticati povećavanje i njegovanje površina parkova i zelenih površina unutar naselja kao mjeru zaštite, prirodnu barijeru od onečišćenja s prometnica, uspostavu ravnoteže između udjela izgrađenih površina i onih "zelenih"

GS NVU JLS

DR

LP DP GS ŽP

C4 M4

- Pratiti širenje ambrozije - poticajne mjere za uređenje zapuštenih gradskih površina, kazne/porezi za neodržavane površine i sl.

KP, NVU JLS RS LU GS

DR

LP ŽP DP GS

C3 M5

- Obveza planiranja minimalnog prostora za smještaj kompostana unutar svih dvorišta s objektima koji produciraju otpad (obiteljske kuće, stambene zgrade, poslovni prostori…)

LU KP NVU

DR LP DP GS

C4 i C5 M6

- Poboljšati i poticati javni prijevoz u naseljima izradom Planova, poreznim olakšicama za čišća prometala, daljnjom promidžbom zdravih načina kretanja, korištenja bicikala i po potrebi ukidanja prometa određenih dana u užem gradskom području

NVU JLS RS GS KP

DR

ŽP LP DP GS

47

C4 M7

- Provoditi plinofikaciju naselja i poticati zamjenu tradicionalnih ložišta učinkovitijim modernijim tehnologijama s boljim sagorijevanjem i većim energetskim iskorištenjem, a manjim emisijama u zrak; postupno ukinuti uporabu ugljena u domaćinstvima i javnim ustanovama; poticati energetski djelotvorne investicije (primjena solarne energije, geotermalne energije, energije vode, vjetra, biomase…)

JLS RS GS NVU

PR! DR

EOT FZOEU

ŽP LP

krediti

C4 M8

- Pratiti tijek uvođenja strožeg nadzora rada benzinskih postaja pri skladištenju i pretakanju motornih goriva, naročito unutar naselja (oprema za prikupljanje hlapivih plinova pri pretakanju goriva) prema Uredbi o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih org. spojeva pri skladištenju i distribuciji benzina NN 135/06 - obveza ugradnje uređaja za rekuperiranje para u spremnicima za skladištenje benzina na terminalima.

IZO JLS RS GS

PR! DR

EOT FZOEU

ŽP LP

C4 M9

- Smanjiti emisiju hlapivih organskih tvari primjenom postupaka dobre prakse pri uporabi otapala, boja i potisnih plinova u domaćinstvu, ustanovama i maloj privredi

GS RS LU

SR

EOT FZOEU

ŽP LP

Tablica 32. Smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz mobilnih izvora - cestovnog prometa

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Izvori financ.

C4 i C5 M1

- Racionalizirati promet kroz naselja - Izrada Programa potpore uvođenju javnog

gradskog prijevoza; uvođenje koncepcije i regulacije gradskog prijevoza po načelima održivog prometa,

- preusmjeriti promet teških vozila na zaobilaznice naselja opterećenih prometom te izgraditi zaobilaznice tamo gdje ih nema, a postoji potreba

LU NVU HC ŽUC

DR

ŽP LP

FZOEU NVU

C4 i C5 M2

- Provesti odgojno-obrazovni program poticanja rekreacije i kretanja, uporabe bicikala, korištenja biciklističkih staza unutar i izvan gradskih područja, popularizirati željeznički prijevoz,

- izmjestiti intenzivni tranzitni i transportni promet izvan naselja,

- oformiti zaštitne vegetacijske i dr. barijere uz veće prometnice,

- poticati racionalnu izgradnju parkirnih prostora uz poslovne/javne prostore, smanjivati vozne brzine, postrožiti tehnički nadzor ispravnosti vozila i druge slične mjere

škole NVU RS, LU ZZJZ HC PT MUP MZOPU

SR trajno

LP FZOEU

ŽUC ŽP

NVU

C4 i C5 M3

- Osigurati monitoring zraka za praćenje emisija iz prometa RS, LU,

PT SR

trajno

LP DP

FZOEU

48

C4 i C5 M4

- Planske dokumente - prometne studije, prostorne i urbanističke planove izrađivati s naglašenim načelima održivosti te prethodno provedenim postupkom strateške procjene utjecaja na okoliš (SPUO) u odnosu na prometnu infrastrukturu

LU RS PT ZI

DR ŽP LP

C4 i C5 M5

- Izraditi programe izobrazbe građana za uporabu javnog gradskog prijevoza (nakon uvođenja istog)

LU NVU, škole

SR LP NVU

C4 i C5 M6

- Uvođenje poreznih olakšica za čišća prometala (plinski pogon) i poticanje oporabe otpadnih ulja za proizvodnju ekološki prihvatljivih pogonskih goriva

RS LU, NVU SR

LP ŽP DP

C4 i C5 M7

- Rekonstruirati i obnoviti cestovnu infrastrukturu Županije sukladno planskim dokumentima

HC, ŽC RS LU

DR DP ŽP LP

C4 i C5 M8 - Osigurati pješačke i biciklističke staze u svim

većim naseljima. LU RS DR LP

ŽP Kazalo: Pojašnjenja u Popisu kratica 5.3. DODATNE MJERE - UKIDANJE TVARI KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ

Ispuštanjem u atmosferu spojeva koji sadrže klor (CFC-klorfluorougljikovodici) i brom (haloni-bromirani ugljikovodici) narušava se prirodna ravnoteža stvaranja i raspadanja ozona te se nizom kemijskih reakcija snizuju koncentracije ozona u stratosferi (uništavanje ozonskog omotača). Osnovni ciljevi za zaustavljanje i smanjenje tih promjena su: zabraniti ispuštanja u zrak tvari koje oštećuju ozonski omotač te osigurati njihovo prikupljanje i recikliranje primjenom donesenih zakonskih propisa i potvrđenih međunarodnih ugovora. Tablica 33. Ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Izvori financ.

C4 M1 Uspostaviti sustav za prikupljanje i oporabu freona (CFC) i halona

MZOPU LU, ZI SR DP, MS

C4 M2 Promovirati aktivnosti udruga vezano za očuvanje ozonskog sloja

MZOPU LU, NVU SR DP, MS

C4 M3 Obavješćivati javnost o stanju ozonskog omotača i njegovoj zaštiti

MZOPU LU, škole NVU, ZJZ

SR trajno

DP, LP, ŽP FZOEU

C4 M4 Uspostaviti sustav za kontrolu i sprječavanje curenja rashladnih uređaja

MZOPU MUP, IZO SR DP, MS

Kazalo: Pojašnjenja u Popisu kratica

Učinkovitost navedenih mjera očituje se prije svega kroz njihov zbirni efekt. Za ostvarenje

spomenutog cilja na regionalnoj razini treba poduzimati određene akcije. Obzirom da su u Republici Hrvatskoj tvari koje oštećuju ozonski omotač isključivo uvoznog podrijetla, moguće je prilično kvalitetno kontrolirati njihovu potrošnju i kretanje. Jedan od odobrenih deset projekata ukidanja potrošnje tih tvari u RH temelji se na Nacionalnom programu i obuhvaća distribuciju opreme za prikupljanje i oporabu freona serviserima rashladnih i klimatizacijskih uređaja. Opremu je na korištenje dobilo 38 servisera raspoređenih po svim regijama u Hrvatskoj, za koje su održani i prigodni tečajevi. Planirana je uspostava 3 centra za oporabu prikupljenih halona u Zagrebu, Rijeci i Splitu, od kojih je s radom u siječnju 2010. godine započeo centar u Zagrebu.

49

5.4. MJERE ZA SMANJENJE KOLIČINA ALERGOGENIH PELUDI U ZRAKU

Smanjenje količina alergogenih peludi u zraku moguće je postići učinkovitim provođenjem mjera za suzbijanje širenja alergogenih biljaka, posebno ambrozije, uz uključivanje svih sudionika koji mogu pridonijeti njihovom provođenju.

Za rješavanje ovog problema nužno je kontinuirano provođenje aktivnosti koje se navode u nastavku: Tablica: 34. Mjere za smanjenje količina alergogenih peludi u zraku

Mjera Aktivnosti za provođenje mjere Akteri Izvor financiranja

Edukacija stanovništva JLS ,RS NVU

LP,ŽP NVU

Odluka o obveznom uklanjanju ambrozije JLS LP Odluku o primjeni agrotehničkih mjera i uređenju poljoprivrednog zemljišta

JLS GS

LP GS

Redovito čišćenje kanala HV JLS

HV LP

Redovita košnja uz prometnice HV ŽUC

HV ŽP

Redovita košnja javnih zelenih površina JLS KP

LP KP

Redovita košnja površina u privatnom vlasništvu Vlasnici površina PS

Suzbijanje širenja alergogenih biljaka (ambrozija)

Poticati i podržavati akcije udruga na uklanjanju ambrozije

RS JLS

ŽP LP

Za postizanje cilja, smanjenje količina alergogenih peludi, osim redovitog provođenje navedenih

aktivnosti svrsishodno bi bilo uspostaviti suradnju Osječko-baranjske županije sa susjednim županijama i državama koje imaju isti problem. 5.5. PLAN PROVEDBE MJERA

Mjere zaštite zraka od onečišćenja za Osječko-baranjsku županiju opisane u Tablici 27. prioritetne su mjere zaštite zraka, koje se prema Zakonu o zaštiti okoliša dijele na kratkoročne i srednjoročne.

Kratkoročne mjere se provode unutar 2 godine, srednjoročne unutar 4 godine dok provođenje dugoročnih mjera traje više od 4 godine. Neke od mjera, bez obzira u koju su grupu svrstane, nose i oznaku trajnog provođenja. Tablica 35. Plan provedbe mjera za zaštitu zraka od onečišćenja u Osječko-baranjskoj županiji

Prioritetne mjere

Kratkoročne M4, M5, M6, M11 Srednjoročne M1, M2, M3, M7, M8, M9, M10

Organizacijske, administracijske i nadzorne međusektorske mjere te edukacija, informacijski sustav i sudjelovanje javnosti

Srednjoročne M1, M2, M3, M4, M5, M6, M11, M12, M13, M14 Dugoročne M7, M8, M9, M10, M15

Sektorske mjere za smanjenje emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova iz stacionarnih izvora po djelatnosti

Industrija, energetika, ind. procesi i toplane Kratkoročne M5

50

Srednjoročne M1, M2, M3, M4, M6 Dugoročne M7

Poljoprivreda šumarstvo i komunalne djelatnosti Kratkoročne M3 Srednjoročne M1, M2, M5 Dugoročne M4, M6, M7, M8

Domaćinstva, naselja i poslovni prostori Kratkoročne M2, M7, M8 Srednjoročne M9 Dugoročne M1, M2, M3, M4, M5, M6, M7, M8

Smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz mobilnih izvora - cestovnog prometa Srednjoročne M2, M3, M5, M6 Dugoročne M1, M4, M7, M8

Dodatne mjere - ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač Srednjoročne M1, M2, M3, M4 6. INSTRUMENTI PROVEDBE MJERA 6.1. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA/ZRAKA - MONITORING KAKVOĆE ZRAKA

Praćenja kakvoće zraka, glavni instrument kontrole provedbe mjera za zaštitu zraka, sustavno je mjerenje i/ili procjenjivanje kakvoće zraka, odnosno razine onečišćenosti zraka prema prostornom i vremenskom rasporedu. Kakvoća zraka je rezultanta količine i vrste tvari koje se ispuštaju u zrak, načina ispuštanja i visine ispusta te prostornog razmještaja i režima rada izvora emisije, ali i lokalnih klimatskih prilika koje uvjetuju disperziju ili gomilanje onečišćenja u prizemnom sloju zraka. Sustav motrenja stanja zraka ima dvije osnovne namjene: bilježenje promjena u kretanju pojedinih pokazatelja kakvoće zraka te nadzor nad poštivanjem zakonski postavljenih standarda njegove kvalitete. Na osnovu rezultata praćenja provodi se: ocjena kakvoće okoliša, odnosno zraka, kategorizacija područja prema kvaliteti, planiranje razvoja nekog područja, poduzimanje sanacijskih mjera gdje je potrebno, reagiranje na pritužbe građana o lokalnim onečišćenjima, ocjena nepovoljnog djelovanja na zdravlje i kvalitetu života te na prirodni okoliš i kulturna dobra.

Značajan problem u provedbi monitoringa predstavlja to što u mnogim sredinama uloga i njegov značaj nisu prepoznati i shvaćeni kao temelji kvalitetne baze podataka, na osnovu kojih je jedino moguće razumjeti i predvidjeti promjene u okolišu pa tako i djelovati preventivno ili sanacijski kad je to potrebno, zbog čega provedba monitoringa predstavlja opterećenje za proračune subjekata koji bi ih trebali provoditi.

Također treba naglasiti da se nijedan izvor emisije onečišćujućih tvari ne može prostorno sagledavati kao izdvojena pojava, neovisna i nepodložna djelovanju drugih utjecaja. Interakcije među pojedinim djelovanjima su moguće i stvarne. One se zbivaju svakodnevno i treba ih promatrati sinergijski i integrativno. Zbog toga je i monitoring koji se preporučuje, najbolje izvoditi na isti takav način, multidisciplinarno, cjelovito, integrirano - tako da svi segmenti okoliša budu promatrani istovremeno i kontinuirano. Nakon provedenih detaljnih istraživanja, održavanja kontinuiteta motrenja i interpretacije podataka, po mogućnosti, s prikazom u Geografskom informacijskom sustavu (GIS), moguće je donositi zaključke o potencijalnim međuutjecajima (jer rijetko je za bolest okoliša krivac samo izdvojeni parametar kakvoće zraka) i provoditi odluke o akcijskim planovima koji će umanjiti štetu u okolišu ili djelovati sanacijski. Monitoring tla, zajedno s praćenjem kakvoće zraka, domaćih i vrlo značajnih prekograničnih izvora, imajući uvid u trenutno stanje kvalitete površinskih i podzemnih voda, meteoroloških parametara, kakvoće oborina, utjecaj buke, vibracija i elektrosmoga, praćenje kvalitete prehrambenih namirnica i td. - sve to praćeno principom "all in 1" s naglaskom na "istovremeno" daje kompletan uvid u "zdravstveni karton" okoliša regije. Kada na kraju, nabrojene okolišne pokazatelje u sistematiziranoj bazi okolišnih

51

podataka, povežemo s incidencijom bolesti ljudi na istom promatranom području, kako i sa svim posrednim okolišnim pokazateljima (taloženjem, vanjskim promijenjenim svojstvima stvari i bića zbog nekog vanjskog utjecaja, itd.), moći ćemo donositi nešto relevantnije zaključke oko povezanosti pojedinog uzročnika, onečišćivača, izvora i njegovih implikacija na ljudsko zdravlje. To je, ujedno, krajnji cilj kvalitetnog monitoringa okoliša. Težnja ka uspostavi integriranog i informacijski prilagodljivog sustava praćenja stanja okoliša u realnom vremenu, tj. s trenutnim raspoloživim rezultatima ("real-time" monitoring)3 u cilju održavanja prihvatljive razine tvari koje ga opterećuju te detekcije i sankcije uzročnika prekomjernih opterećenja, kao i saniranje već oštećenog stanja, mora biti osnovni smisao suvremene zaštite okoliša koja je nedjeljiva s praćenjem ljudskog zdravlja.

Cilj integralnog motrenja onečišćenja okoliša je detaljno utvrđivanje fizikalnih i kemijskih značajki prisutnih onečišćujućih tvari i komponenti okoliša, međuzavisnosti pojedinih sastavnica okoliša i utvrđivanje procesa koji utječu na ponašanje tvari u okolišu. Na osnovu razrađenog modela s navedenim sadržajima, određuju se mjere za prevenciju i kontrolu, tj. sanaciju onečišćenja. Pri tome je važno odabrati parametre koji najočitije reflektiraju lokalne probleme i opasnosti. Budući da kod lokalnih onečišćenja vrlo teško unaprijed odrediti parametre od potencijalnog značaja i odgovorne obvezati na velike troškove (a mnogi se mogu pokazati nepotrebnim), važno je u pravilnim vremenskim intervalima izvršiti reviziju parametara i indikatora. Tako je moguće dodati novouočene, potrebne i izbaciti one koji nisu bitni za određeno područje. Neki od kriterija za odabir parametara su, među ostalim, izražena prisutnost u dovoljno visokim koncentracijama da predstavlja opasnost za zdravlje ili onečišćenje okoliša, sumnja ili činjenica da predstavlja zdravstveni rizik za ljude, ekosustave općenito (vodene, zrak, tlo), da ima sposobnost bioakumulacije. Određivanje lokacije monitoringa temelji se na istraživanjima koja su provele razne institucije u sklopu izrade studija utjecaja na okoliš i drugih znanstvenih istraživanja. Nakon utvrđivanja onečišćenih lokacija, identificiranja glavnih onečišćivača, potrebno je ocijeniti u kojoj mjeri potencijalni parametri predstavljaju stvarni rizik (načinu i vjerojatnosti izloženosti i dr.).

Postaje za trajni monitoring i njihov odabir parametara treba razlikovati od indikativnih (povremenih) mjerenja koja se predviđaju ovim Programom, jer je njihov odabir parametara već sužen i monitoring se provodi ciljano, a ne s namjerom "otkrivanja" neregistriranih onečišćenja. 6.1.1. PRIJEDLOG PRAĆENJA KAKVOĆE ZRAKA U OSJEČKO- BARANJSKOJ

ŽUPANIJI ZA PERIOD 2010. - 2014. GODINE

Osobitosti Osječko-baranjske županije su mali broj većih gradova i velika raštrkanost naselja s malim brojem stanovnika. Uvažavajući tu činjenicu i činjenicu da se kontinuirano praćenje onečišćenja zraka, koje se u Osječko-baranjskoj županiji provodilo do 2007. godine, ne predviđa nastaviti po istom modelu, jer ne postoji zakonska obaveza za provođenje trajnog praćenja s obzirom da je dokazana I. kategorija kakvoće zraka (što je prikazano u poglavlju 2.3.) te da su na području Županije kontinuirana mjerenja nastavljena (i danas se provode) na automatskoj mjernoj postaji državne mreže Osijek-1 i na mjernoj postaji za posebne namjene u naselju Zoljan - okolica Našicecementa, predlaže se proširiti postojeća mjerenja na području naselja Zoljan i obaviti kontrolu kakvoće zraka provedbom povremenih (indikativnih ) mjerenja na odabranim lokacijama.

3 Mjerenja posebne namjene, koja su prema Zakonu dužne obavljati pravne osobe, vlasnici izvora emisije, često manjkava, nepotpuna, nedostatna i, najčešće, nedostupna te javnost od njih šira zajednica nema velike koristi jer se ne objavljuju niti je moguće trenutno reagirati. Isto tako, u slučajevima kada se pojavljuju pritužbe građana, jedinice lokalne samouprave obvezne su donositi odluke o mjerenjima posebne namjene, a to nisu u mogućnosti realizirati samostalno. U slučaju da postoji županijska automatska mobilna mjerna postaja za praćenje kakvoće zraka, takva interventna iznenadna mjerenja kao i mjerenja u slučajevima akcidenata bilo bi moguće realizirati te na licu mjesta utvrditi razinu eventualnog prekomjernog onečišćenja zraka.

52

Posebnu specifičnost Županije predstavlja naselje Zoljan na području grada Našica, na čijem području se nalazi tvornica cementa Našicecement, značajan emiter onečišćujućih tvari u zrak. Nedaleko od naselja nalazi se kamenolom Gradac, a kroz naselje prolazi i prometnica s izuzetno gustim prometom teških vozila i kamiona. Iz tog razloga grad Našica treba posebnu pozornost posvetiti praćenju kakvoće zraka u naselju Zoljan. Iz podataka do sada provedenih mjerenja u naselju Zoljan da se zaključiti, da uspostavljeni sustav za praćenje kakvoće zraka na mjernoj postaji posebne namjene Zoljan - u okolici tvornice Našicecement, nije dovoljan za utvrđivanje i razlučivanje utjecaja tvornice Našicecement na šire područje budući da je za pretpostaviti da postoje i drugi značajni izvori emisija na tom području, kao što je promet. To se posebno odnosi na parametre za praćenje dušikovog dioksida (NO2) i lebdećih čestica (PM10 i PM2.5). Za razlučivanje utjecaja prometa od utjecaja tvornice i poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu kakvoće zraka u naselju Zoljan, bilo bi potrebno uspostaviti mjerenja na još jednoj lokaciji u naselju. Provedba monitoringa na toj lokaciji trebala bi biti obveza Grada Našica.

Takvo praćenje stanja kakvoće zraka na 2 lokacije različitog karaktera - mjerna postaja Zoljan i promet- omogućilo bi analizu i praćenje stanja kakvoće zraka u naselju Zoljan i nakon izgradnje novoplaniranog pogona u tvornici Našicecement (planirana je izgradnja nove linije za proizvodnju klinkera, za koju je provedena procjena utjecaja zahvata na okoliš i propisane su mjere zaštite zraka, koje se trebaju provoditi kada postrojenje bude započelo s radom).

Kao kontrolni parametar na obje postaje trebalo bi uspostaviti mjerenja CO (ugljikovog monoksida), s obzirom da su koncentracije CO neposredni pokazatelj emisija iz prometa, pri čemu ne ovise o emisijama iz tvornice cementa. Obje lokacije trebaju biti na približno jednakoj udaljenosti od tvornice, kako bi na njih djelovali približno jednaki meteorološki uvjeti tako da će se prijenos onečišćujućih tvari odvijati u približno jednakim okolnostima. Jačinu utjecaja emisija iz prometa pratilo bi se mjerenjem koncentracija ugljikovog monoksida (CO) i lebdećih čestica (PM10 i PM2.5) na obje lokacije.

U nastavku se daje pregled parametara koji se mjere i koji bi se trebali još mjeriti u naselju Zoljan: Na postojećoj mjernoj postaji za posebne namjene Zoljan u okolici tvornice Našicecement mjere se:

Onečišćujuće tvari koje se mjere SO2, NO2, PM10 čestice, ukupna taložna tvar (UTT) i u njoj metali Pb, Cd, TI, Ni, As, Hg

Meteorološki parametri Smjer vjetra, brzina vjetra, relativna vlažnost, temperatura

Onečišćujuće tvari koje bi trebalo dodatno mjeriti

CO, PM2.5 čestice

Program mjerenja i analiza koje se redovito provode od strane ovlaštene institucije treba nastaviti

uz navedene dopune te redovito dostavljati izvješća nadležnom upravnom tijelu u Županiji.

Ukoliko rezultati mjerenja pokažu da je zrak II ili III kategorije po bilo kojem mjerenom parametru, Grad Našice obvezan je sukladno Zakonu o zaštiti zraka odmah pristupiti izradi i provođenju Sanacijskog programa za poboljšanje kakvoće zraka u naselju Zoljan. POVREMENA (indikativna) MJERENJA kakvoće zraka

Glavna uloga povremenih mjerenja je provedba kontrole kakvoće zraka na područjima gdje je ona zadovoljavajuća ili na područjima za koja se sumnja da je zbog postojanja značajnijih izvora onečišćenja (blizina industrije, gust promet, gustoća kućnih ložišta i sl.) možda došlo do pogoršanja kakvoće zraka.

Predlaže se provesti kontrolna mjerenja na ukupno 4 lokacije u većim gradovima Osječko-baranjske županije: u Osijek 2, u Našicama 1 i u Đakovu 1. U Osijeku, budući da već postoji mjerenje kakvoće zraka automatskom postajom državne mreže, prijedlog je da se mjerenje obavi na rubnom području grada ili na nekoj prometnoj lokaciji u gradu po odabiru Grada Osijeka te u jednom od gradskih naselja s malim brojem stanovništva. Ovo je potrebno iz razloga što je i poljoprivreda jedan od većih zagađivača zraka, što se može reflektirati na stanje kakvoće zraka i u urbanim sredinama.

53

Mjerenja je potrebno provoditi u trajanju od min. 7 dana po lokaciji i to u zimskom i ljetnom periodu (ukupno je to 4 lokacije x 7 dana x 2 perioda = 56 dana mjerenja). Mjerenja bi trebalo provesti u ljeto 2011. i u zimu 2011. godine. Mjerenja bi se provodila pokretnim laboratorijem ovlaštene institucije, a prema Programu mjerenja koji treba usuglasiti s jedinicama lokalne samouprave po donošenju ovog Programa.

Ukoliko bi mjerenja pokazala da je zrak I kategorije iduća bi kontrolna mjerenja trebalo ponovno provesti 2013. godine na 4 nove lokacije u Županiji u: Osijeku 1, Donjem Miholjcu 1, Belom Manastiru 1 i Valpovu 1.

Ukoliko bi rezultati kontrolnih mjerenja pokazali da je na nekoj od lokacija mjerenja došlo do značajnijeg pogoršanja kakvoće zraka, da su prekoračene dopuštene GV emisija za bilo koju od mjerenih onečišćujućih tvari, obveza je jedinice lokalne samouprave na toj lokaciji uspostaviti mjernu postaju za kontinuirano praćenje kakvoće zraka kroz 1 godinu, nakon čega treba provesti ponovnu kategorizaciju zraka tog područja te po potrebi poduzeti mjere za dovođenje kakvoće zraka u I kategoriju.

Za naselje Zoljan i nadalje se predviđa praćenje kakvoće zraka kako je prethodno opisano, što znači da se u naselju Zoljan nastavlja s kontinuiranim mjerenjima onečišćujućih tvari u zraku.

6.1.2. FINANCIRANJE PROVEDBE MJERA I MJERENJA

Provedba mjera za zaštitu zraka predviđena ovim Programom prilično je kompleksna, a mjere su raznolike te s pozicije izrade ovog Programa nije moguće dati niti približnu procjenu ukupnih financijskih sredstava potrebnih za njihovu provedbu. Provedba Plana mjera iz Tablice 35. obveza je aktera raznih sektora koji su navedeni kroz prikaz mjera u Tablicama od 27. do 33. Sredstva za provedbu mjera osiguravaju se u proračunima aktera.

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji Osijek-1 financiraju se iz državnog proračuna, a mjerenja na postaji za posebne namjene u naselju Zoljan - okolica tvornice Našicecementa i nadalje je obveza tvrtke Našicecement.

Uspostava 1 stalne dodatne mjerne postaje u naselju Zoljan, obveza je Grada Našica za što se prema procjeni treba osigurati oko 70.000,00 kn.

Financiranje povremenih (kontrolnih) mjerenja kakvoće zraka koja su predložena ovim Programom obveza su jedinica lokalne samouprave na čijem području su planirana.

Procjena je da bi za mjerenja na 4 lokacije trebalo izdvojiti po 150.000,00 kn po periodu mjerenja (ljeto ili zima), odnosno za ljetni i zimski period ukupno 300.000,00 kn. Sredstva bi trebalo osigurati u proračunima jedinica lokalne samouprave za 2011. godinu.

Za mjerenja planirana za 2013. godinu može se predvidjeti isti iznos, uz moguću korekciju ovisno o cijenama usluga koje budu tada na snazi. Tablica 36. Procjena troškova provedbe mjera i mjerenja kakvoće zraka planiranih ovim Programom

Mjere i mjerenja Nosioci provedbe mjera i mjerenja

Izvor i procjena financijskih sredstava (kn/ god)

Mjere iz Tablice 31. Razni sektorski akteri Nije moguća Automatska mjerna postaja Osijek-1

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Državni proračun iznos nepoznat

Postaja za posebne namjene Zoljan - okolica Našicecement

Tvrtka Našicecement u suradnji s ovlaštenom institucijom

Tvrtka Našicecement iznos nepoznat

Dodatna mjerna postaja u naselju Zoljan

Grad Našice Proračun Grada Našice 70.000,00

Povremena mjerenja na ukupno 4 lokacije 2 puta godišnje 2011. godine

Gradovi: Osijek, Našice i Đakovo

Proračun JLS Svi zajedno 300.000,00

Povremena mjerenja na ukupno 4 lokacije 2 puta godišnje 2013. g.

Gradovi.: Osijek, Donji Miholac, Beli Manastir i Valpovo/Belišće

Proračun JLS Svi zajedno 300.000,00

54

6.2. OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI

Svi raspoloživi podatci o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku moraju biti dostupni javnosti, udrugama za zaštitu okoliša i zaštitu potrošača, zdravstvenim institucijama. Te podatke osigurava Ministarstvo zaštite okoliša, Agencija za zaštitu okoliša i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Najvažniji dokumenti koji se odnose na upravljanje kakvoćom zraka, donose se uz obvezno predstavljanje javnosti u roku od najmanje 30 dana. Instrument Strateške procjene utjecaja na okoliš za planske i programske dokumente na razini županije također će doprinijeti boljem sagledavanje očuvanja kakvoće zraka, sagledane iz različitih aspekata korištenja prostora i međusobnih interakcija postojećih i planiranih zahvata u okolišu.

Periodičnost odnosno učestalost objavljivanja rezultata mjerenja koncentracija pojedinih tvari tijekom monitoringa propisana je Pravilnikom. Poželjno je da se što veći broj rezultata mjerenja objavljuje (Internetom) u što je moguće kraćem vremenskom periodu od vremena kad je mjerenje stvarno obavljeno (za parametre gdje je moguće određivanje satnih vrijednosti, da i objavljivanje rezultata bude svaki sat, dakle, u potpunosti ažurno).

Za kvalitetno obavješćivanje javnosti o podatcima tj. rezultatima mjerenja potrebno je osigurati odgovarajuću ciljanu kakvoću podataka koja se temelji na ciljanim metodama mjerenja. Ukoliko se provode samo povremena nekontinuirana mjerenja umjesto trajnog monitoringa, tada ona moraju biti ravnomjerno raspoređena tijekom godine, radi izbjegavanja tendencioznosti i iskrivljavanja pri obradi podataka, temeljem čega bi javnost mogla donijeti neispravne zaključke. Isto tako se fiksna i indikativna mjerenja moraju ravnomjerno rasporediti tijekom godine kako bi se izbjegla nejednakost rezultata. Zahtjevi za najmanjim opsegom i najmanjom vremenskom pokrivenošću podataka ne uključuju gubitak podataka koji nastaje tijekom redovite kalibracije i održavanja instrumenata. Za svako stalno mjerno mjesto izrađuje se dvogodišnje izvješće o praćenju kakvoće zraka koje, uz ostalo, sadrži ocjenu onečišćenosti zraka, ocjenu prekoračenja graničnih vrijednosti te informacije vezane uz učinke na zdravlje ljudi i vegetaciju. Izvješća se dostavljaju Agenciji za zaštitu okoliša Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Konačne rezultate dvogodišnjih mjerenja svih parametara na promatranim postajama, u svakom slučaju, potrebno je usporediti s istovrsnim rezultatima mjerenja vođenih na područjima susjednih i odabranih nesusjednih županija na teritoriju Republike Hrvatske, kao i istraživanjima incidencije oboljenja na istim područjima te donijeti potrebne zaključke. Ovime bi se trebao pobuđivati interes za promicanjem procjene utjecaja na zdravlje kao i podizanje svijesti javnosti o potrebi očuvanja visoke kvalitete zraka, poznavanja stanja kakvoće zraka te uspostave ISKZ. Pri tom je važno da svi podatci budu kontinuirano dostupni javnosti (web, tribine, radionice, publiciranje edukacijskih materijala, bilteni, info-lokacije…).

Informiranje javnosti o kakvoći zraka moguće je putem interneta, pisanih izvješća ili drugih metoda obavješćivanja. Kako bi rezultati procjene kakvoće zraka bili potpuni potrebno je, osim prikaza samih mjernih vrijednosti, izvješća upotpuniti s dodatnim informacijama koje se odnose na aktivnosti koje su provedene za potrebe procjene, korištene metode s referencama na opis metoda, izvore podataka i informacija i konačno, opis rezultata s analizom nepouzdanosti, a osobito, veličinom područja ili ulice unutar zone ili aglomeracije (naseljenog područja) u kojima je došlo do prekoračenja GV, odnosno TV. Od značaja je, također, navesti veličinu populacije koja je potencijalno izložena prekoračenju zadanih vrijednosti. Mjerni instrumenti moraju imati stalnu kontrolu ispravnosti rada tako da se provodi redovito održavanje. Postupci osiguranja nadzora i kontrole kakvoće sustava moraju biti uspostavljeni i za postupke prikupljanja podataka i njihovog izvješćivanja tj. objavljivanja, a pravne osobe koje obavljaju te poslove trebale bi sudjelovati u odgovarajućim programima osiguranja kakvoće Europske unije (zahtjevi norme EN ISO/IEC 17025).

Prikaz rezultata javnosti, po učestalosti se razlikuje za praćenje razine pojedine skupine parametara, već sukladno podzakonskim aktima. Za projektiranje i uspostavu informacijskog sustava zaštite okoliša te izradu web stranica moguće je koristiti angažman ovlaštene tvrtke za tu namjenu koja već ima određena iskustva s prezentiranjem tako specifične vrste podataka na web-u.

55

6.3. INSPEKCIJSKI NADZOR

Inspekcijski nadzor kao instrument provedbe mjera obuhvaća nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obveza iz Zakona o zaštiti zraka i provedbenih propisa. Nadzor obavlja inspekcija zaštite okoliša nadležnog Ministarstva. Inspektori, u pravilu, najavljuju svoj dolazak prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, što u nekim slučajevima, vjerojatno, dovodi do nalaza stanja kakvo ne odražava stvarno stanje kod operatera (onečišćivača). U obavljanju svojih poslova inspekcija zaštite okoliša usko surađuje s ostalim nadležnim inspekcijama i tijelima lokalne i regionalne samouprave.

Intenzivniji nadzor inspekcijskih službi, uz jačanje suradnje s tijelima nadležnim za zaštitu okoliša, pridonio bi povećanju svijesti javnosti o značaju i potrebi zaštite kakvoće zraka u Županiji. 7. MJERE U SLUČAJEVIMA PREKORAČIVANJA KRITIČNIH RAZINA

Uredbom o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku ("Narodne novine" broj 133/05. propisane su kritične razine za tri onečišćujuće tvari: sumporov dioksid (SO2), dušikov dioksid (NO2) i ozon u zraku.

Iako se s obzirom na stanje kakvoće zraka i vrste izvora onečišćenja na području Osječko-baranjske županije ne očekuje pojava kritičnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku, obveza je u Programu dati i mjere zaštite zraka za slučaj njihovog pojavljivanja.

Kritična razina definira se kao razina onečišćenosti zraka čije prekoračenje predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje pri kratkotrajnoj izloženosti, pri čijoj se pojavi žurno moraju poduzeti odgovarajuće propisane mjere. Tablica 37. Kritične razine za SO2 i NO2

Onečišćujuća tvar Vrijeme usrednjavanja Kritična razina SO2 trosatni pomični prosjek 500 µg/m3 NO2 trosatni pomični prosjek 400 µg/m3

Praćenje kritičnih razina provodi se u postajama državne i lokalne mreže za trajno praćenje

kakvoće zraka prema Programu mjerenja kakvoće zraka, koje donose ministarstvo, županije, gradovi i općine.

U slučajevima prekoračenja kritičnih razina na području Županije tijekom provedbe ovog Programa upravno tijelo Osječko-baranjske županije nadležno za poslove zaštite i spašavanja osigurati će obavješćivanje javnosti posredstvom medija više puta tijekom dana.

Uredbom su propisane mjere koje se provode prilikom pojave kritičnih razina onečišćenosti zraka obuhvaćaju: Mjere obavješćivanja javnosti obuhvaćaju: Upozorenja i savjeti stanovništvu: - pozvati ugrožene skupine stanovništva da paze kako svojim ponašanjem i aktivnostima ne bi

doprinijeli dodatnom onečišćivanju vanjskog zraka; - preporučiti da se ne upotrebljavaju uređaji za zagrijavanje prostorija fosilnim gorivima, pogotovo ne

oni bez učinkovitog odvođenja dimnih plinova; - za kuhanje koristiti gdje god je to moguće električna kuhala i pećnice umjesto plinskih štednjaka i

štednjaka na kruto gorivo;

56

- ne pušiti u stambenim i radnim prostorijama; - odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne kemikalije i otapala, popravke pri kojima se

koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nisu hitne i neophodne, a pri kojima se onečišćuje zrak u prostorijama s obzirom da se prostorije ne mogu provjetriti otvaranjem prozora;

- preporučiti da se ne koristi mehanička ventilacija kojom se u prostorije ubacuje vanjski zrak i da se ne otvaraju prozori;

- preporučiti da mala djeca, trudnice, stariji ljudi, kronični bolesnici, osobe slabog zdravlja i osjetljive osobe u vrijeme kritične situacije ne izlaze na ulicu.

Ograničenja i zabrane: (1) Ograničenje ili zabrana uporabe motornih vozila u području prekoračenja kritičnih razina izuzimajući: - javni prijevoz i taksi vozila; - invalidska vozila; - službena vozila policije, vojske, željeznice i pošte, vozila za opskrbu građana osnovnim

potrepštinama; - vozila vatrogasne službe, prve pomoći, prijevoz bolesnika i liječnika i lijekova.

U vrijeme zabrane prometa moraju se na ulicama i prilazima ugroženom području postaviti znakovi zabrane. (2) Stacionarni izvori koji se moraju prijavljivati kao potencijalni izvori onečišćivanja zraka: - za vrijeme trajanja kritične razine onečišćenosti, ložišta snage veće od 1MWtop, a koja ne primjenjuju

odsumporavanje dimnih plinova, trebaju koristiti loživo ulje sa sadržajem sumpora do 0,5%, te plinovita ili ukapljena goriva;

- proizvodni proces treba pažljivo voditi i nadzirati kako bi se spriječilo svako onečišćivanje zraka koje se može izbjeći;

- odgoditi izvođenje svih operacija koje mogu onečistiti zrak, a nisu hitne ili neophodne; - po potrebi obustaviti privremeno pogon s time da se ne dovodi u pitanje sigurnost radnika i okoliša, ili

ne bi nastale štete koje su nepopravljive ili daleko veće od dobiti, ili pri obustavljanju pogona ne bi nastale još štetnije emisije nego li pri normalnom radu.

8. VAŽNOST UPRAVLJANJA KAKVOĆOM ZRAKA

Podatci o kakvoći okoliša pa tako i zraka moraju biti javni.

Javnost je vrlo senzibilizirana na pojave onečišćenja zraka bilo koje vrste te reagira pritužbama inspekciji, no još uvijek ne toliko da traži pokretanje učestalijeg redovitijeg monitoringa koji bi mogao detektirati sve povremene, lokalno veće emisije koje kao takve nisu prijavljene nadležnim službama, kao i sankcioniranje dokazanih izvora emisije u zrak. Iz Izvješća o kakvoći zraka na području Osječko-baranjske županije u 2006. godini i prethodnim godinama vidi se da je na području Županije zrak I kategorije. Indikativnim mjerenjima pomoću mobilne automatske postaje za zrak, moglo bi se ublažiti pojave povremenih prekomjernih izazivanja/ispuštanja onečišćujućih tvari u zrak i ugrožavanje zdravlja iz industrijskih izvora. Difuzne i mobilne izvore onečišćenja nije moguće kontrolirati na ovaj način, iako bi trebalo na nacionalnoj razini propisati učinkovitije instrumente njezine provedbe.

Iako su problemi poput globalnog zatopljenja, oštećenja ozona i zakiseljavanja vrlo zabrinjavajući, mogu se činiti dalekim od naše svakodnevice. Mnogo je izraženija zabrinutost zdravstvenih stručnjaka, donositelja odluka i javnosti općenito zbog utjecaja loše kakvoće zraka na ljudsko zdravlje. Problem onečišćenosti zraka najizraženiji je, naravno, u gradskim središtima, jer je tamo koncentrirana većine industrija, prometa pa tako i stanovništva s kućnim ložištima.

57

Nova okvirna direktiva o upravljanju kakvoćom zraka u gradovima ključna je sastavnica strategije EU za poboljšanje kakvoće zraka. Direktiva nameće stroge uvjete praćenja niza polutanata, kao i obvezu izrade planova djelovanja za rješavanje problema loše kakvoće zraka s kratkoročnim i dugoročnim mjerama. Važna mogućnost koja se nudi gradskim vlastima ovom direktivom je pravo na "obustavu djelatnosti, uključujući promet motornim vozilima u slučaju opasnosti od prijelaza graničnih vrijednosti". Informiranje je još jedan od važnih zahtjeva iste okvirne direktive, koji u slučajevima narušavanja normi kakvoće zraka obvezuje gradove da moraju obznanjivati svoje planove za poboljšanje stanja. Za osnaživanje područja zdravstvene ekologije, svakako je od značaja osiguravanje javnog pristupa bazi podataka preko web stranica koje sadrže informacije vezane uz zaštitu zraka, okoliša i zdravstveno stanje stanovništva (tlo, vode, otpad, EU pokret "Zdravi grad", Izvješće i Program zaštite zraka,Izvješća i Programi zaštite okoliša, sanacijski programi, planovi i izvješća zaštite okoliša operatera - obveznika izrade sanacijskih programa, statistička izvješća zdravstvenog stanja, realizacija obveza proizašlih iz postupaka procjene utjecaja na okoliš - monitoringa i sanacijskih programa, dokumentacija ROO-a Osječko-baranjske županije i AZO-a te rezultati svih provedenih istraživanja. Tablica 38. Utjecaji onečišćenog zraka na zdravlje ljudi

Polutant Najvažniji izvor Zdravstveni učinci

Benzen motorna vozila kemijska industrija

uzrokuje rak djeluje na središnji živčani sustav

Teški metali (arsen, živa, kadmij, olovo, nikalj…)

industrijski procesi proizvodnja energija motorna vozila

uzrokuju rak oštećuju živčani sustav uzrokuje probavne smetnje

Dušikov dioksid NO2

motorna vozila procesi izgaranja goriva

uzrokuju bolesti dišnih putova oštećuju plućno tkivo

Ozon transformacija dušikovih oksida i hlapljivih organskih spojeva nastalih u prometu uz prisutnost sunčeve svjetlosti

ometa rad pluća i uzrokuje dišne probleme pogoršava astmu nadražuje oči i nos smanjuje otpornost na zaraze

Lebdeće čestice raznih veličina najčešće PM10 i PM2.5

izgaranje goriva - dizel drvna industrija poljoprivreda (sijanje) spaljivanje korova sekundarne kemijske reakcije

uzrokuju rak uzrokuju srčane probleme utječe na bolesti dišnog sustava povećava rizik od smrtnosti u dojenčadi

Sumporov dioksid SO2

izgaranje goriva, procesi uzrokuje dišne probleme

U europskim okvirima, već postoje Informacijski sustav za okoliš i zdravlje koji integrira ove

dvije nedjeljive cjeline (Europski sustav za cjelovito praćenje i reagiranje na okoliš i zdravlje radi ocjenjivanja ukupnog učinka okoliša na ljudsko zdravlje, Budimpeštanska deklaracija). On pretpostavlja uspostavu zajedničkih pokazatelja, zajedničkih okvira za monitoring, a dugoročno ima za cilj razviti stalni i usklađeni sustav za EU biomonitoring. Time se nastoji povećati vjerodostojnost rezultata i omogućiti istraživanje različitih čimbenika i utjecaja na okoliš, odnosno ljudsko zdravlje. 9. PRAĆENJE PROVEDBE PROGRAMA

Praćenje provedbe Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je proces u kojem se aktualni rezultati provedbe mjera uspoređuju s prethodno utvrđenim ciljevima, aktivnostima i očekivanim rezultatima, kako bi se mogla ustanoviti eventualna odstupanja i njihovi uzroci te poduzeti mjere za otklanjanje neusklađenosti.

58

Provedba monitoringa kakvoće zraka, s ciljem dobivanja najkvalitetnije ocjene kakvoće zraka, moguća je jedino provedbom što dugotrajnijih mjerenja, na što većem broju lokacija, s izborom najvećeg raspoloživog broja parametara te izborom najoptimalnijih certificiranih metoda mjerenja. Takvi rezultati su usporedivi s mjerenjima bilo gdje u svijetu i dobar su temelj za donošenje akcijskih planova iz područja zaštite zraka. O iznosu financijskih sredstava koji stoje na raspolaganju, ovisi i kvaliteta dobivenih rezultata, odnosno razina obuhvata monitoringa (broj postaja, broj parametara, učestalost i kontinuitet mjerenja, odabir referentnih metoda, uporaba dodatnih metoda i sl.).

Učinkovitost poduzetih mjera pratit će se provedbom mjerenja opisanih u Poglavlju 6.1.1. i temeljem dobivenih rezultata, ocjenom kakvoće zraka.

Tijek realizacije mjera predloženih ovim Programom, prikaz rezultata mjerenja te ocjena kakvoće zraka bit će obrađeni 2012. i 2014. godine u Dvogodišnjim izvješćima o provedbi Programa.

Rezultati mjerenja, kao i dvogodišnja izvješća o provedbi Programa bit će objavljeni na web stranici Osječko-baranjske županije. 10. ZAVRŠNA ODREDBA

Ovaj Program bit će objavljen u "Županijskom glasniku". Klasa: 351-01/10-01/1 Urbroj: 2158/1-01-01-10-9 Osijek, 8. lipnja 2010. Predsjednik mr.sc. Zlatko Maksimović, v.r.

POPIS KRATICA AZO Agencija za zaštitu okoliša AZR Agencija za razvoj OBŽ DP Državni proračun DR Dugoročno (> 4 godine) EOT Emiteri onečišćujućih tvari u zrak, onečišćivači GS Gospodarski sektor GV Granična vrijednost FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost HCZČP Hrvatski centar za čistiju proizvodnju HC Hrvatske ceste HŠ Hrvatske šume HV Hrvatske vode ISZZ Informacijski sustav zaštite zraka ISZO Informacijski sustav zaštite okoliša IZO Inspekcija zaštite okoliša JLS Jedinice lokalne samouprave JPP Javna i privatna poduzeća konz. Konzultanti, stručne firme KP Komunalna poduzeća KR Kratkoročno (< 2 godine) LP Lokalni proračun LU Lokalna uprava MS Međunarodna sredstva, fondovi MZPOU Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva NN Narodne novine NVU Nevladine udruge OBŽ Osječko-baranjska županija OSTV. Ostvarene mjere PR Prioritetno PS Privatna sredstva PT Privatne tvrtke ovlaštene za monitoring kakvoće zraka RS Regionalna samouprava (županija) SR Srednjoročno (do 4 godine) TV Tolerantna vrijednost UTZO OBŽ, Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša već. dij. Većim dijelom ostvarene mjere ZI Znanstvene institucije ZPU OBŽ, JU Zavod za prostorno uređenje ZZJZ Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije HGK-ŽKO HGK - Županijska komora Osijek ŽP Županijski proračun ŽUC Županijska uprava za ceste