Programsko usmjerenje- verzija 2

8/10/2019 Programsko usmjerenje- verzija 2

1/10

ol l

]jen

odgajatelj mora b r l ~ u t l da u organiziranju zlvota i

'ada u grupi djece o'sigura uvje teza

pun

razvoj

e.ktualnih

i

potencijalnih

!unkcija

i

sposobnosti

djece. .

Javnu

odgovornost za kva.lltetu

r ada i procesa uz odgaja.

l ~ I ~

snose

ravnatelji

I

tlmovl strucnlh suradnlka. pedagog,

pSIJ:lolog, v i ~ a medicinska sestra, defektolozi raznih pro(ila,

I l J e c n ~ k ,

socijalnl

djelatnic1

I dr:

Oni svojlm

zajedniCklm

dje

lovan)em moraju pridonositi

o$tvarenju

svih

!unkcija

djec

Jeg

vrtica,

od programiranja,

pra.eenja, ostvarivanja,

ocje

njivanja

postignutog,

strucnog unapredlvanja I u s a v r ~ a v a .

nja , . bibliotecno-in!orms,c1jsko-dokumentacijskog djelova.

n)a,

do

povezivanja obiteljskog

OOgoja

5 Instltuclonalnim, ne

samo

vrtiekim, nego

i

drugim prosvjetno-kulturnim cinioci

m a u

vertikali

i

horizontali

odgojno-obrazovnog sustava . .

.

Sv e

. to, ujedno, treba prldonosltl razvoju Instltuclje

djee

leg vrtlea kao s r e d i ~ t a p r e d ~ k o l s k o g odgoja u sVQjoj sredini.

.

Uz

opee zadaee strucnl se suradnic lmoraju

usmjeriti

na

poslove istrai lvanja odgojne pre.kse,

uvodenje

I

promovlra.-

n!e inovacija ,

podlzanje

kvalitete r ada i zajednickog zlvlje

nJa

djece i odraslih.

Strucni

5U

timovl obveznl

djelovati

tako

da osnovna odgojno-obrazovna funkclja djecjeg vrtiea

razvlJa ne

zanemarujuel druge,

zdravstvene I socijalno-za

sti tne

funkcije

.

..

_._ . _

-

Zaposljavanje

strucnlh suradniko. evrsto'

je

Povezano s

osposobljavanjem .djecjeg vrtlea za optlroalno p e d a g o ~ k o

djeIo",:anje . .

I .. _

Osocnt

doprinos

raivoju p r e d ~ k o l s k o g

odgoja

u teorij

skom I prakticnom smislu .mog)..l

dati strucno-znanstvene

in

stitucije

i oblici, kao

sto

suo strucno-metodlckl

centrl, vjet

baonlce I

eksperlmentalnl

.vrtlcl. .

Strucno-metodicki centr i su djecji

vrticl

Ii.

kOjima

se su.s

tavno i planski provodi

teorijsko

i prakticno osposobljava.

nje

odgajateJja i

strucnih

suradnika uz primjenu najnovijih .

znanstveno

dokazanih strucnih

postignuea.

. Vjezbaonice su

djecjl

vrt id

kdji

u

cjelinl

nude pogodan

model

rada za buduce OOgajatelje i s trucne suradnike te

imaju dovoljan broj mentora za

vecinu metodicklh

sadrt.a.ja.

. Eksperlmentalni vrtlci

su

djecji

vrtlci

u kojlma

se

provo

.

de

temeljna

istrai ivanja iz

podrucja razvoja, odgoja i obra.-.

zovanJa

p r e d ~ k o l s k e

djece te druga istra.Zlvanja

korlsna za

razvoj teorije

i prakse p r e d ~ k o l s k o g odgoja.. .

Predlozena Koncepc1ja

razvoja

predskolskog odgoja je

polaziste

za.

izradu

Zakona 0 p r e d ~ k o l s k o m

odgoju te

drugih

podze.konskih i

proved be

nih e.kata Mlnistars tva prosvjete

I

kulture

Republike

Hrvatske . .

~ r l l e d l o g lzradlle

Mira Kunstek

Mira O r e ~ k o v i c - P e k 1 i c

Zelenka Skert

Konzultanu

Matilda Markotlc

Dubravka M a l e ~

Arijana Miljak

(vanko. Strleevic

53, PROGR MSKO USMJERENJE ODGOJ

OBR ZOV NJ PREDSKOlSKE DJECE

UVOD

Novi

dokument .Programsko usmjerenje

odgoja

I obra.-.

zovanja p r e d ~ k o l s k e

djece.temelji

se n a

novoj

.Koncepcljl

.razvoja predt;kolskoga odgoja- I predstavlla strucnu podlo

gu

za

provodenje razllcitih

program

a

OOgoja

I

obrazovanla

djece predt;kolske dobi u organ1z.iranim izvanobiteljsklm

uv

jetima.

Ovaj dokument

polazl

00

p o ~ t l v a n j a slijedeclh n a c e ~

la

:

-

pluraJlzma

i

slobode

u primjenl

p e d a g o t ; ~ l h

ideja

I

koncepcija,

-

razllcltostl

u vrstama I

obllcima

provodenja progra-:

ma . .

-

demokratizacljl

d r u ~ t v a prema

subjekt lma

kOjl

se

pravno Lzakonom definiraju kao nositeljl

programa.

Sirinom humanistlckog .prls tupa I priznavanjem prlorl

teta zakonitostlma j

suvremenlm

znanstvenlm spoznajama .

o razvoju djeteta ovaj.ce dokument

t 1 c a t l

slobOOu Izvrlte

Ija

programa

u planiranju,

programiranlu

I

ostvarlvanju ne

posrednog

odgojno-obrazovnog ra.da

5

p r e d ~ k o l s k o m dle

com.

U koncipiranju

Programskog

usmjerenja uva.t,ene su no

vije znanstvene spoznaje 0 prlrodi i eflkasnosti programa

.za predskolsku djecu, kao i

zajednicke

procjene

predlaga.ea.

dokumenta

i prakticara 0

nivou

dostignute

p e d a g o ~ k e

prak

se

i

stvarnim

izgledima

za

njegovo

prihvacanje

te se

one

predlaie u vidu

smjernica

za odgojno-obrazovnl rad . (stov

remeno se

ocekuje

i

njegova

upotrebljiyost za sve

cimbenike

koji vode

brigu

0 promjenama I razvoju p r e d ~ k o l s k o g odgo

ia. a posebice za

kreatore

i realizatore programa obrazova.-.

nia

dielatnika u

p r e d ~ k o l s k o m odgoju

.

T8.koder, ovaj dokument korespondira 5 mogul!:no(;Cu

us

postave

sustava

javne

odgovornosti

pra tenjem I vrednova.

njem

doprinosa pojedlnca, Instituc1ja I djelatnosti u cjeUni.

Primjena dokumenta zahtijeva. sustavno praeenje I vred

novanje

postignuca i promjena u pedagoskoj praksl . primje

nu organizacljsklh i drugih standarda. ze.konsklh proplsa

lz.radu

razllclUh

strucnlh

uputa

Za. neposrednu p e d i J , g o ~ k u

praksu,

te

public1ranje

Informacija

0

Inovacijarna

U,

svljetu

I

unM.

.

HUMANISTlCKO-RAZVOJNA

KONCEPCIJA IZVANOBlTEWSKOG

ODGQ JA I O B R A Z O V A N ~ A

PREDSKOLSKE

DJECE

.

Odgoj predt;kolske

.djece zasnlva se na humanlstlcko-raz

vojnoj koncepcljl, koju cine .

-

Ideja humaniZma

,

-

spoznaje

0 specificnlm osoblnama I zakonltostlma .

razvoja djeteta

p r e d ~ k o l l k e dobl,

te spoznaje 0

eovjekovu

razvoju u

cjeUni,

' . . .

- 'spoznaje 0 znaCajkama izvanoblteljskog odgoja

pred-

'

skolske djece. ..

P o l a z i ~ t a

su humanisticke razvojne koncepclje odgoja _

p r e d ~ k o l s k e djec.e, spoznaje I opredjeljenja:

. ' - da je dljete

vrljednost

po sebl

kola

se

prihvaCa

u5vojoj

.osobltostl, a

takoder

kao clan obltelji 5

njenlm

osobltosttma

I'

sustavom vrtjednosti,

-

da dijete

Ima i posebna prava 1.zrai.ena I u Deklaraclji

o pravlma djeteta

(UN,

1959

.),

tj

.

pravo.

d a

:i1ve u zdravoj sre

din!. do. im, bez lz.uzetka I

dlskrimlnaclje,

d r u ~ t v o oslgurava

najbolje moguce uvjete za

rMt.

razvoj

.j

ucenje,

kako

bl

se

skladno razvljala

u

tjelesnom,

umnom cudorednom I d r u ~

tvencim

pogledu

, uuvjeUma

slobode.

dostolanstva.

prihvaCa

nja,

Ijubavl i razumljevanja I

zato

kad

je

god to mogute

pod

okriljem rodlteljske Ijubavl,

brige

I odgovornosU, te da se

djeca s t e ~ k o t a m a u razvoju

odgajaju

u skladu 5 njlhovim

posebnlm potrebama,

- da se u

odgoju uvaiava djetetovo

dostojanstvo, te

stal

no razvija njegov p o z i t ~ v n i Identitet ( s o . m o . p o ~ t o v a n j e ) ..

HumanlsUcka

razvojna koncepcl ja

zahti jeya prlmjenu

.demo!


2/10


3/10

9

:' (} : ';" ,

,

... '.

, , '; - 1'( ' ( i i i . : l j ~ U 7. :

( -. ~ s ranle.crtanje,sllkanje.

modeliranje.gradenle

i konstrul

V'\ ,..... ranje.

govorno.

scensko

izraZavanje. izraZavanje clelokup

n ~

motorikom,plesanlei

dr.

predmeUma, promatranje. upoznavanje

netega

111 nekoga.

Setnje.posjeti,susretl

s

Ijudlma

razllcltih

profesija

.stvarao

cima

. istra:tlvaekeaktlvnosUu

uzemsmlslu

-

otkrlvanla

I

jednostavnogeksperlmentlranla,

praktlcnog

I sarnoverbal

'

nog

rjeSavanjarazlicitih

problema.

namjernog

utenla

Ivjez..

b ~ postupaka. pona!;anja,pravila

I

dr

.

r

speclncne aktlvnostl s

kretanjem

-

tlelesnovjezba-

.

n ' ,plivanje,

sanjkanje,

kllzanle,koturaljkanle.voznjana bi

~ l u skljanje

i

dr.

.

Na

takve

se

naelne

omogUcavanjem

I

motlv1ranlemrazll

cltlhaktlvnostiprllagodenihstupnju razvola

I

Interesadie

teta

mozebogatltl I strukturlratl nlegovo Iskustvo 0 sebl I

svljetu.

utlU

naelne

rjeSavanjavlastitihizajednlcklhproble

ma

I

zada.ea.

clmese

moZe

postlcl

svestranill razvltakdlete

ta

o

Raznovrsnemogucnostl

psoblto

su vazne za

djecu

kola

zlveu

tzv

nuklearnlm- oblteljlma.nestlmulatlvnlm

obltelji

rna,

u skucenlm.stambenlmuvjetlma, uoblealenim

uvjetlma

gradskogpa Iseoskog:tlvota. .

Zbog

sveganavedenogIi :tlvotI

djelatnostl

djece

na

sv1m

.

mjestlma

na kollmase

provodlpred!;kolskl

odgoj

moraluse

\.

ukljuclvatlrodlteljl.kaodjed najblizl, za

njlhov

razvoj lo d

7

gol najzaintereslranljl,

te

Castovrlo

inspiratlvnl

s obzlrom

nasvojeIludske

I

profeslonalne

mogucnostl.

Na

taj

se

naeln

moZe

najboljepovezlvatloblteljsko

i izvanoblteljsko

Iskustvo

djeteta. MoZe se u jedno usmjeravatl I uskladlvatl

odgoj

u

oblteljl

I izvannje, tlto

je

osoblto

vaZno

u predSkolsko

d o b a ~

Osobltosuvaini

za

cjelokupan razvojdjetetauvjetlkoji

omogueuju prikladnuInterakelju i komunlkaclludjeteta s

dlecomsllcneI

razllclte,

pa i

Akolske

dobl.

te uvjeUzarazvi

jar:tje

njegoveIndlvldualneIgre

I

Igre

I>

druglm

djetetom

,

vUe

djece Is odrasllma,s odgajateljemprljesvega. .

Buduci

daIgra

u predtlkolsko

doba

Imavellku

razvojnu

vrijednostdjetjl

vrtlcl I

drugi

abltcl

Izvanoblteljskogodgola

morajubitlmjestazaIgrudjece .Uz struenenat:ine

pretetno

posrednogdjelovanjana

djetetovo

Igranjeobltkovanjempo

Ucajnematerijalne

sredlne.

uborom

I

rasporedomIgra.ea.ka

Idruglhpredmeta. te

materijala

za igruu prostoru Ivreme

nu.

omogueavanjedjetetu da

stlece odredeno

Inspiratlvno

iskustvo

izvan

Igre,dljete

Igrajucl

se.IstraZuje,eksperimen

Ura

s razlleltlm materijalima, izraZajnim. Is traZlvaeklm i

druglm

postupeima'i sredstvlma,

zamitliia

I

kombinlra ono

tlto

je

do7.l.vjelo.

pa

Iono

tonile,it d

..

te se na

tal

naeln

razvi

jaju

u Igri razllclte Intelektualne i drugemogucnosti . .

Svakako je odgolnovaZnoomogucavanje

i

oplemenjiva

nie

dletetovespontane

Igre. naroti to

simbollcke

u vldu

ak

Uvnostl .kaoda-,

.toboze-.

Uz

vecspominjane

razvolne

mo

gucnostitakveidruglh

spontanlh

Igara(funkcionalnih,kon

r : '

. : ~ " \ I 1

I

,i1'.l

0

: ; ;

i ..I("[

. ..

, ~ r i

n ' : c : ~ . . r . , .

~ : : < : ~ ~ - : : : ' \'

"

r!je:;l.

j , . ; : t . , ; C ; ; : j ~ l

n;"..c:;! u1 ; , : u

.. : - : ; , : u ; ~ ~ ; . . : j ~ - ( .. (;.;

,-

: (- :.,:,

.

djece, mogu

se

razvijati djetetov

osjecaj

sigurnosli . sarno

potltovanja.

sarno

stalnostl.

stvaralaekoga

prlstu.p& prob!e

mirna, s a m o k o n t r o l ~ novimotlvii dr. Buducl

da

Ie to

.

akUv-

.

nostpoizborudjeteta. koju

ono

prilagodavasvojlm p o t r e ~

rna imogucnostima, u kolimase

na

osebulaQnat:ln

A\O

jotl

ne

mozeu

stvarnostl.pridrZa,:,a

'se

pravllakole

sl.le

samoodabra lo i i i prihvatllo, ponavl)a.mllenja

p o n ~ e :

postupke, rjetlenja problema, lzraZava

osleea.je,

a maze I

prevladavatl

neke

vlastlteosletalneprobleme.

: Utjecanje

odr.aslih na igrumo:a sezasnlvati na dobro,?

poznavanju Igre I

aktualne

razvo)nerazlne

djetet&.

Moguce

je

primjenjlvatl

IusavrllavatlsustavI

vel:1zgr&denlh.

pozna

tlh

Igara.

tzv.19ara

s

gotovimpravllIma.

pokretnih e l ~ m ~ n

tarnlh. motorlckih): te

istraZivaeklh,

druStvenlh.

)eZlCkih.

.

gJazbenih; likovnlh,

dramskib. scensk.lh .logieklh,

'! 'atema

tlcklh

Igara. odnosnoigara gradenja I konstrulranJe.

dakle

Igarakojese obleno

nazivaju

dldaktlcklma.

.

Djeci

5

tzv.

posebnim potreban:'a

mogu se

(i

moraJu)

u

strucnoekiplranlm

ustanovama

oSlgurattI

posebni

odgo)nl..

terapeutskipostupcl.

korektivna

gimnastlka

I

d.r

.

U odgoju.osobltou neposrednojInterakcili I.komunlka

eljlodgajatelja

s djetetom.bltnu

ulogu Imajumotivaclja

00

gajateljaidruglhodrasl thkojikomunlcirajusdjecorn . .

Posebiceje pritomu ~

odgajatelja

vaZno

s t rueno

znan)e.

mogutnostprepoznavanja

I

osletljivost

na

dletetove

raznov

rsne

potrebe, kao

I

pravovremeno p o d u z l ~ a n j e praviJnih

radnjl njegova

sllka

0

tomu

tltodljetemoZe I t reba

tilekorn

predtlkolskog

per loda

. dakle njegova

oteklvanja

0

moguc

nosttma

ucenja

I

razvoja

djeteta. .

Procljenlvtll aktu'alnerazvolnepotrebeImoguenostidje

teta

I

poznavajucl

u osnovl

nlegove razvolne

mogucnosti u

cilelom

predtlkolskom

razdoblju. odgalatelj .moZe

koristiti

date

I

oslguraUdrugeprlkladne

uvjete

I

potlcaje

zasta lno

dletetovo

unapredivanjeprema

svevl!;lm razvojnim

postig

nuc1ma.

.

Isto

Ie takovaZnodastrucnlkolektivu opcem

program

i

ranju

Ivrednovanluostvarenih

programa

odgoja, ima

cjelo

vitus llku

osnovnih

razvojnih

potreba

i

mogucnosti

djeteta

predSkolskedobl. . . .

S obzirom na

cjelovltost

razvoja,

takvas i tka d J e t e t o ~ < ] h

potreba

I

mogucnosti lednako je vaZna

za

programiranje.

ostvarlvanje

I

vrednovanle

elelovitlh.

kont lnulranlhobhka

odgola.kojlm

se

mogu i

trebajupoticatl

svenjegove

raD'oj

ne

mogucnosti.

kao

Izastvaranle

kraelhprograma.

vi!;e

us

rnlerenih

napoticanlenekihrazvojnlh

mogutnosti .

ali koji

ipak,

uvllekutleeunarazvoju cjelini.

. Za Izgradlvanle

.slike 0 djetetu u

skladu

s

izloZenomhu

manlst ickomrazVolnomkoneepcljompotrebnoIe imati u

,"i

duda

predSkolskodljete

imaslijedece

osnovne

potrebe.da

se moze u t j e c a ~ 1 ria razvoi

osoblto

ovlh

njegovih

osoblna

i

sposobnosti

: .

:r

1. - osnovne tjelesne potrebe -

za

hranom, zrakom.

kretanjem.

Ig r

.

om,boravkom

u

prlrodl

I

dr.

,

- morfoloklstatusdjetetalnjegovanjemlSltnih

reakci-

, '

japotrebnlhza

odrZavanje

stavaUjela

I ravnoteze) . .. :

_ povlSenle.funkcijekrvozilnog Idltlnog

sustava

s tezl!i- ~

ternna

funkclonalnom

prilagodavl!-nlu,

: taktilnu I ml!;ltno-zglobnu

osjetijtvost, te

nervno-mi

Icnuosjetljlvost.

-

usavravanle prlrodnlh obllka

kretanla

- .puzanje.

hodanle,

treanle.

skakanje. provlacenle, penjanje.guranje.

vueenje.

pottsklvanje, bacanle,

hvatanle,

diZanje, no!ienje.

kotrljanle

Ikolutanje, .

- povecanleotpornostt

organizma

.

na

nepovoljneokolin

ske

utlecale I

dr

.

2. -

stvaralat:keosoblne kOje dllete

spontan,opokazuje

-

Iskreno tzratavanle svoJih

potreba. osobnostl , osleeaja.

opaianja, zamlsl l,

radoznalosti.

Inicljative,

utivljavanja

Idr.

-

optlmlstlckog

dozlvljavanlazlvotaI

temeljnogpovjere

nlau okoltnu I

sebe,

.

- slgurnosU.samopouzdanla. pozltlvnesltke0 sebi .

svo

11m osobltost tma,mogucnostlma.post1gnuclmasada iu

bu

duenostt

.

osjeeajal

spoznaja

0

t o m ~ da

Ie

voljeno

,

zbrlnuto

i

pri

hvaeeno u svolol oblteljl,u grupl.ododgalatelja.oddlece i

drugihlludi,

da jeosebujno.vrijedno.kaotlto

l U

idrug Ijudi.

da

hote.moZe

i

zna.

sve

vitle

clnlti

za

sebe.

suosjeea.tI

.druziti

se,pomagati drugima.sudlelovatiu aktlvnostimavrijednim

za njega I nlegovu '

obltall.

grupu,

pa

I lIlru zajednlcuKoju

opaZa.

da

stalnoraste

I razvllase.lako

poVFemenone uspi

jevau neeemu I

mora

prlhva.ea.ti odredenaogranll :enja.

- osjeeajaprlpadnosUi prlvrZenosti

svolol

obltelji ,

gru

pi,vrt i tu .pa

i

tliremokruzenjukolegkaotakvog.opaZa

.

Inte

resa za njene

osobltosti , vrijednosti . sudlelovanlau aktiv.

nostima,

. - samostalnost!ikompetencile- teznleda sve!;to

moze

opazi,

smisli.

uclnl.samostalno

odluci

I

provleri rje!;enja

.

ov

ladava ponallanjima. postupcima. radnjama. vjelltinama.

osoblto

onimakojlmapostize

zadovoljavanje

svojlhpotreba

.

tuvanja

svojega i zdravlja

drugih.

odrZavanlareda iclstoCe

/
http:///reader/full/Igra.ea.kahttp:///reader/full/osleea.jehttp:///reader/full/scensk.lhhttp:///reader/full/scensk.lhhttp:///reader/full/scensk.lhhttp:///reader/full/organizma.nahttp:///reader/full/organizma.nahttp:///reader/full/organizma.nahttp:///reader/full/organizma.nahttp:///reader/full/suosjeea.tIhttp:///reader/full/suosjeea.tIhttp:///reader/full/prlhva.ea.tihttp:///reader/full/vrtitu.pahttp:///reader/full/Igra.ea.kahttp:///reader/full/osleea.jehttp:///reader/full/scensk.lhhttp:///reader/full/organizma.nahttp:///reader/full/suosjeea.tIhttp:///reader/full/prlhva.ea.tihttp:///reader/full/vrtitu.pa


4/10


5/10

,bornuzsvemanjeZAvisnosti izahtjevada druginecine

jegaone

sto

mozesamoi d r ..

samokontrole.

osobito opasnih PQI1llSanja za sebe I

Jge

te

neprihvatljivih

naclna

izraiavanjaneugodnih

sta.

1.

i rjesavanja

sukoba.

-

drustvenostl.

suosjecajnostl.

oSjetijivosti

za potrebe

rugih. teznje da sudjeluje

u

radosti

s drugima I

pomogne

.grozenom.suraduje i dogovara s

druginia. provodizajed

licke

dogovore

i

svekonstruktivnije

rjesava

sukobe.

-

osjecaja

i pocetnih

shvacanja

0

vrljednosti

r ada iCu-

anjamaterijalnih i kulturnihdobara;osobitoprirode.

3.

- radoznalosti

iaktivnog.stvaralatkogodnosaprema

vijetu.

teznje

da

dozivljava.

traii

i

stvaranovo.

uocavapita.

lja

i

probleme.sarno

pronalaziodgovoreirjesenja.pa Iraz

leita.drugacija

od drugih.

provjeravarjesenjaidr.

- mogucnosti

sve

boljeg

opaianja

gledanjem.

slusanjem.

>pipom.

mirisom.

okusom idr. '

- izgradivanja

sve

bogatijeIpreglednijesllke

svijeta.

tj.

skustvai

znanja

,al

0

sebi (fizicko.aktivno.socijalno

I

psiholosko

-ja.)

b 0 osobinama Ijudi.

liudsklm

aktivnostimai odnoslma

,

c)

0 prirodnimpredmetima i

matenjalimate

onimakOje

n1 \

;u Ijudi

stvorili

.

j

d)

0

materijalnim

i

duhovnimdobrima

e)

0

prlrodi.

- postupno

razvijanjemogucnostl

uvidanjazajednicklh

;vojstava

iodnosau

pojavama.grupiranja

predmeta i

poja

'a.

nepromjenjivostiduzlne. kolicine

I

tezine

unatocmije

l janja

polozajapredmeta"il! radnjl

koje

su

s njima

obavljene

j. prostornih.vremenskih.

kvalitativnlh

ikvantitativnlhod

10sa.te

otkrivanjauzrocno-posljedicnlh

veza

-

dasvevise

uocavapi tanja i probleme.

pretpostavlja.

Jlanira.proejenjuje u r jesenjimaodnose.

zajednicko.

slljed.

", leze. dogadaje.

radnje. rezultat

i provjerava

ih

promatra

ljem. jednostavnlmpokusom. radom.razlicitim

oblieima

iz

'aiavanja i stvaranja. pridruiivanjem. mjerenjem.

broje

:ljem

i

dr.

4. - komunielranja.

a

osobito

prirodnu

osjetljivost

i

raz..

lIoj mogucnostidozivljavanja.primanja. razumijevanja i !z

~ a i a v a n j a (stvaranja)poruka:

a) neverbalnim.te

pogotovo

verbalnimputem.svepree!z

nijim i svestranij imkoristenjemgovora.verbalnihsredsta.

lIa -

jezika

u

razlicitesvrhe.

.

b)

tijelom

(ejelokupnom

motorikom)

c)

glazbenlm

sredstvima

d)

Iikovnim sredstvima

e)

seensklmsredstvlma

f) primjerenim

oblleima

stvaralastvaI umjetnosti - je

zicnog (pripovijednog

i

poezije). glazbenog (vokalnog

i

in

strumentalnog).

Iikovnog

(svevrste)Ifilmskog

(najjednostav

n i j e ~ ) . seenskog.

plesnog'

g}

razumijevanja funkeije

pismene

komunikaclje

(a na

predllijadjeeai

pocetnog

ovladavanjapisanja).

h)

uz

ovladavanje

komunlkacllomna

mater inskomjezlku

i nanjenoj

osnovidijete Imamogucnostda

(u

povoljnimuv

jetima) uSPlesnoovladava I verbal

nom

komunikaeljom na

nematerlnskom

jeziku

(zadjecukOja

zive

u uvjetima

gdje

je

zik

drustvene

sredine

nijematerinskl).

Medudjeeom iste

a

pogotovu

razlicltedobi pr i rodnesu

bitnerazlikeu potrebama.

osoblnama

imogucnostimaunu

tar

svakog

navedenogsklopa

(npr.velike

surazllkeu

os6bi

namagovora

dvogodisI1jegI s e s t o g o d ~ n j e g djeteta ltd.).

Ta

kOder su

u

svakogdjeteta

moguce i

prlrodne osebujnene

ravnote:ie

izmeduaspekatarazvojau

pojedlnim

fazamanje

gova

razvoja(zastoji.

nazac!ovanja.ubrzanjau necem\.lI

dr.).

Medutim.prlvremene'lli

t ra jne

veceneravnote:te.zacsta.-

'

janjaiiiubrzanjau

pojedlnlm

aspektlmarazvoja

111

razvoja

u

ejelinl

kOjesekod

djeee

razllcitolzraiavaju.

mogu

se

ozna

cltikaotzv.posebne

potrebe

dleteta.Onezahtljevaludodat

nu painju

odgajatelja(prepoznavanje

prije svega) 1 pomoc

osposobljenih

strucnjaka -

pedagoga.psihologa.defektolo

gao zdravstvenih i soeijalnlh

djelatnlka.

flzloterapeuta. te

s t rucnjakaza

speelficna podrucja'

za

kOja

dljete pokazuje

_vecu

sklonost

I

darovltost.

Posebne potrebedjeteta

mogu

se izraiavat l

kao

potenel

jalne.

prolazne

I

trajnije.

a)

potencljalneposebne

potrebemoZe imatl

dijete

kOje je

u

svojemrazvoju

illzivotu

Imalo

odredene

tzv. rizlcnefakto

re (izvanjskoglIili unutarnjegporljekla). kao sto su

prena

talnl.

perinatalnii

postnatalni rizlei

(nedonoseno

dljete.tes

ki

porod.

bolest

i dr.) i i i su

bila

i l l su jos

uvljekizioZenane

kim

nepovoljnim okolinskim

uvjetima (nepotpuna

obitel!.

bo'lest

u obiteliiidr.);

takve

potrebe

moze

takoderImati i

dl

jeteu

kOjegrazina

nekogaspektarazvoiabitnijeoduda ra

ostalih

iii se u necemu znatno razl ikuje od djeee u grupi

(sporijimotorni razvoj.

izrazito

zivo dljete.

one s izrazltim

sklonostima

i Interesima

itd.);nagla.$en

individualni

pristup

i brigaza individualne

potrebesvakogdjeteta

u

grupi ga

raneijasu

usmjeravajueeg

ipreventivnogdjelovanjaodgaja

telja.

tj. sprecavanje preras tanja

takvlh pojava

u smet.,nje

daljnjemzdravom

razvoju

djeteta; '

b)

prolazne posebne

potrebe

moze imati svako dijete

zbog

oceklvanih.

razvojno

prirodnlh raskoraka lzmedu

dle

tetovih potreba

i

mogucnosti

u pojedinim fazama

razvola

(tzv.

krizna

ra.zdoblja1

pojavekao

lito

je

negativizam

U

trecol

i

sestol godini. fiziolosko muca.nje

u

treeoj dr.);prolazne

posebne

potrebemozepokazivati

1

dljetezbog

t r ~ u ~ ~ t l z l r a -

jueih

dogadaja u njegovu

zivotu

(npr. smrt u obiteili. bora

vakdjeteta

i i i

roditeljau bolniei.rodenjesestreiiibrata.

po..

lazak

u

vrtic. likolu

I

dr.);liZ lndividualnlpristupodgajatelja

djetetu

(koji

se zasnlvai na usmjerenjlmadrugihstrucnja

ka).te

eventualno

i terapijumoZese.uspostavit1

novaravno

teta.

izmedu

djetetovih

potreba1

mogu cn o s t 1 ; ,

.

c)

trajnljeposebne

potrebe

moZena razlU:itenacinelzra-

Za.vatl dljete u

kojeg

nekeod

prethodnlh

(poteneijalnih i i i

prola.znlh) potreba nlsu

pr:avodobno

uocene i I i pravllnotre

t irane; trajnije posebne

potrebe.

lma dIlete s

te!;kocama

u

razvolu, kOje se upravo.zbognllhove

ozbillnostl. utvrduju;

odgoj takvogdjeteta

provodl se prema posebnimzakonom

utvrdenim uvjetlma; to su urodena lU steeenastanjaorgs.

nizma

kOja

prems,

svojoj

prirodl

zahtijevajupose

banstrucni

pristupkako

bl

se

omogucilo i z r ~ v a ~ j e

1

. ~ o j

s ~ : I ~ ; L n i h

sposobnostldjeteta

1

time

stokvalltetmjldal)n)lodgo)IZIVOt;

trajnije

posebne

potrebe

ima

1

dllete

kOje

se bez

rodlteljske

brige

duzeodgaja u

dleclem

domu,

bolnlel

1sl.;

identlflelra

na

darovitost

d'E!tetaznaci tak der t ra

nl

u sebnu tre

b 1 sve t r ~ m osebne potre e

snip- (tl.

uz

odgajatelja i angaZ lr ano s t r ug ih

vrstastrucnja

ka).

Stose tice-dleees posebnimpotrebama.a pogotovu

dleee

s teskocama u

razvoju. t reba

naglaslti

da

Ie

osnovnl

nacm

sprecavanja i ublaiavanjauzrokakoji

izazivalu

smetnjudje

tetu(1

njegovoj

okolinl).

kao

1potieanjerazvojadarovltedje

ee.

odgoj

svedjeee

i

takvogdjeteta

u grupl

na nacelimahu

manls t lcke

razvojne

koneepelje.No.

primlenlujuse

1

speel

ficni pedago!;ko-metodicki postupct

koli

mogu imat l I zna

cajkerehabilitacije

(sto

zahtijeva interdiseipliniranistrucni

prlstupdjetetu).Nadalje. to znaci

izbjeci

preranoetlketira

njedjetetas posebnimpotrebama;uocavatl

mogucnostl

koje

suoouvane.

dobre

osoblne

1 sposobnostdjeteta i

na

njima

gradlt i

pozl t ivan

odnosokolineprema njemuteslikudleteta

o sebl

samomu

kaopreduvjetuspje!;nesoeilalizacijeIlnteg

raclje

u

dru!ltvo.

,

Spoznaje

0

meduzavlsnostlsvlh

aspekata

razvoja.

usmje

ravanle

odgoja

na lito

veci

doprinosoptimalnom

cjelovitom

razvojudjeteta.

spoznala

0

tomu

da

na

dljeteutjeeesodjalna

i fizlckaokolina. da seonerazvilau lnterakeili Ikomunika

eljl

sa svojom

okolinom.

zahtilevada se u svim

oblleima

lz -

vanobltellskogodgojauvaiavaju

lo!;

neka

zalednlcka

usmle

renja. '

1..

Uva.Za.vajuclcjelovitost razvoja1 zbog

povoljnog

djelo

vanja

ns.

ejelovit

razvoj djeteta. u

svakom

se Izvanobltel

jskom

obliku

pred!lkolskog

odgojaprtgodom rje!;avanjaod

redenihpitanja primjenjujunaeela: _

da

je

uVaZavanje

osnovnih

tlelesnih

potreba

dleteta.

dakle.

tlelesnl razvoj i roravl le dleteta preduvjet

razvoja

u

ejellni (lito Ie

dlletemlade. to

Ie tjelesno

oSletillvijelte da

Ie

zato

to uvjetno i l l u pravilupriori tetnousmjerenje1 Izadaea

u

odgajanj\.l

L : . . . . : . : : : . ~ ; r ; ; ; ; : ; ; m ; ; 0 ; : : ; c l o n a l n o s o c 1 j a l n e potrebedjeteta Istog

i l l

gotovouvilek

Istog

znacenjakao

1

tlelesne.

a nlihovozadovo- .

Ijavanjepreduvjet k8.kospoznalnog.tako

1 razvojau cjelinl

-,-

da

je

spoznajnl

razvoj i razvolsposobnostl uvjet

optl

malnogemoclonalnO-soc1jalnograzvoladjeteta.

2, Prama

tomu,

izvanoblteljsklodgojpretpostavlla

izaht1

jeva:

- razmlernosWan zalednlckidnevnlr i tamaktlvnostl

1

odmora

dlece

uzprimlerenopolitivanlelndlvidualnog

ritma.

-

hlgijenske

uvjetezazlvot

1 aktlvnostl

dleteta.

- kvalitetnu.

raznovrsnu

1

pravodobnuprehranu

-

lito

dulji

boravakdjetetaizvan

zatvorenlhprostorauz

odredenedlelatnostidjeee

-

omoguC8.vanle

1 potlcanle

motorickill aktlvnosti d l e t e ~

ta

u skladu

sa

spontanompotrebom dletet:a.za kretanlem.

- sprecavanje

1

aktivnoza!ltlc1van d'etetaodne ovol

jnlh ll)eCRa oRonne

povr

a.mfekclla. lnto

i dr.). .

UvjeU i

povollnlutlecaji

na zdravlle

djece

u Izvanobitel

Iskom

odgoluostvarujuseu

skladu

s hlgijensklmIdrugim

zdravs tvenim

s tandardlma

te

prema

programumjera

speei

.

ficnezdravstvene

za!ltlte i normat iva

prehrane.

,

3.Svadjeca.a pogotovUmladatenekas posebnimpotre

bama. Imalu-u'odnosu

na

kasnljarazvojna

razdoblla

ogranl

cene

mogucnost i pr l lagodavanla

na

promlene

u okollnl,a

potogovuna novuizvanobltellskusredinultakvese

m o g u ~ -

nosti

postupno

razvijajuuzznatnuovisnost

0

uspjehu

ramh

adaptaol la . Takvadjeea Imajupr i rodnetelikoceu

uspostav

Ilanju

novlh emocionalno-socijalnlh

veza. komunlelranju,

s

nepoznat lm

ill slabo

poznat imosobama.

a osoblto

akQ se

javljajuveei

i i i

ucestallji

prekldl u boravku u

izvanobltel

jskoj sredini

i neposrednolkomunlkaclji s

l ludima

u tojsre

din!

(npr.

karl

se r&di 0 tzv. kraeimdlskontlnuiranim pro

gramima i i i

kad

dijete

izost8.je

zbogbolestl. i i i semljenjaju

odgajatelj i idleca u grupl i dr.l.

/l
http:///reader/full/izost8.jehttp:///reader/full/izost8.je


6/10


7/10

11

, . . ' J" .

J

cjC: e

l:o

. ;i:l

j , i \ ; : ~ . inl ;t i

svakocinevni boravak

u

obiLelji radi

smjestaja u bolnieu, od

laska a odmaral l ! i te

I

51

U

takvlm se sltuaci jama moze oee

kivat l da

ce

dl jete imat l

posebne

emocionalno-SOCijalne po

trebe

.

Stoga je bltno da

pr ipremom

djeteta

i te

nove sredine

,opseg novlna

bude povoJjan

Z8; dijete, da se t l lva I podrt.ava

osjecaj

povezanostl

djeteta s

obltel j l

Is

grupom

u vrt l t l l , da

nova sredlna

bude

potieajna

odnosno da omogucuje

raznov

rsne akt ivnost l

djeteta, u koj lma

moZe

dozlvljavatl '

uspjeh

.

Uspje! in l jaadaptacl ja

djeteta na novu

izvanobltel jsku

sredlnu zahti jeva funkelonalnu suradnju struenjaka

I rodl

tel ja prl je

I za

vr i jeme uvodenja

djeteta u novu

sredlnu (me

dulnformlranje, stvaranje medusobnog pOvjerenja i td

.) te u

pravl lu

njegovo postupno ukl juelvanje

u

grupu

I

to uz akt iv

no sudjelovanje rodltel ja.

, .

, ,

"

,

SlIene prlstupe zaht i jeva

I

prlpremanje

djeteta ,

za pola

zak

u

osnovnu ! ikolu

s ci l jem

njegova

uspje!inljeg

pri lagoda

vanja na

p.ove

uvjete Zivota.

5.

Ne sarno u svezi

5

adaptaci jsklm I druglm te!ikocamll

pojedlnog djeteta, nego naeelno,

vr l jedl

upozorlt l

da

pred

! ikolsklodgoj pretpastavl ja i zaht l jeva spreeavanje moguc

nost l

djelovanja negativnih utjecaja te

akt ivno

za!;t lclvanje

djeteta od

djelovanja ut jecaja

koj i b l

mogli lzazvatl izrazit l

Ui t rajr i l j l

strah, t jeskobu, posramljenost, dugo mlrovanje I

dosadu te

pretjeranl

osjecaj odgovornostl

za

uspjeh

akt lv

nost l

u

koj lma

sudjeluje.

6

Omogucavanje I poUcanje djetetovlh spontanlh

stvara

laekih

pona!ianja osnovno je

naeelo rada

odgajatelja

kOje

treba blt l prepoznatl j lvo

U: '

- ,

organizacl j lodgojno-Obrazovnog

procesa

uvaiavanje

spontanlh I n t e r e ~ a I aktlvnostl djeteta-nasuprot domlnael j l

') Ianlranlh sadrtaja.

- organ1zaclj l prostora.

, - komunlkacl j l

5

djecom.

. - u

svlm sl tuaci jama

I

akt ivnost lma

djeee (spontanlm

I

C, planlranlm. Indlvldualnlm I grupnlm -

zajedniekim),

S

t im

da

je ,omogucavanje I potlcanje

spontanlh

(slobodnlh)

akt lv-

,

nostl,

Igre osoblto.

od presudne vainostl.

7. Treba

stalno ImaU pred

oelma

elnjenlcu da je odgoj

meduljudskl. sustvaralaekl odnos Izmedu

odraslog

I

djeteta

prl je

svega. Cjel inom svojega blca

svoje l Ienosti odgajatelj

[drugi

odrasl i

I

djeea) utjeee na dl jete

I suprotno.

P rl

, tomu

takoder

,djeluju odgajatelj l

(I pedago!ikoj teorl j l ) mnogi

ne

poznati

I

te!lko spoznatlj lvl utjecaj i njegove

l ienosti I ejelo

kupne okol ine na

dljete.

Prema tomu je

osoblto

vaino da od

gajatelj Ima mogucnost I stalno razvi ja potrebu samouvida I

stjeeanja znanja 0

svojem

'djelovanju

na

dljete

u Odriosu na

humanlst leku

razvojnu k o n e e ~ l j u . .

Prom1!;ljanje odgo)a 1

akelle

oqgajatelja

(I

drugih strue

njaka)

moraju bl t l

usmjerene na ,

tra ienje

pedago!iklh

rje!le

nja kako

bl

svaka

zlvotna

sltuaclja djeteta u

vrl jeme

njegova

boravka u djeejem vrt l t l l

bUa

ostvarena kao odgojna, tj . da

se oslguraju povoljnl

uv jet l

za razvoj djeteta u

cjel lni

I d a

se

svakako predusretne djelovanje ometajuclh

CinUaca

na

ne

ke aspekte djetetova razvoja

(drugim

r l jeelma

da

je u fun

keij l ostvarlvanje svih odgojnib U1

razvojnih

zadataka).

Tako

je.

npr:

za podrZavanje I razvi janje djetetove spon

tanostl

u

lzraiavanju.

za razvoj

samopouzdanja.

uspostav

I janje njegove emoclonalne povezanostl s odgajateljem.

raz..

voj gevora. I spoznajnlh

moguenosti

I

drugog bltno:

- da u

sltuacl jama

zadovoljavanja osnovnlh t jelesnlh

po

treba djeteta. vri jeme obroka. pred

spavanje I

dr. cjelokup

na

komunikaci ja odgajatelja I

drugih odrasl lh

djetetu

omo

, gut l l je

da sve !Ito odrasl l

elne

dozlv l java kao lzraz pr lvr te-

""'" nosti I

brige

za

njega

I svako drugo dljete. za njlhove

potreee

.\. .. I

zadovoljstvo

i zdravlje. To

Is tobno

moze blU Ikomunlka

elja koja unapreduje

govornl

I spoznajnl razvoj djeteta (npr.

ako odgajatelj korlst i I oeekuje ad djeteta korltenje

kul tur-

nih

f raza

I

dr.).

,

-

da

u

sltuacl jama njege. pi"esvlaeenja, hranjenja

u jasl1

cama

dljete

pr ima

i

reagira na

postupke I

poruke

odgajate

I ja

izraZene

dodlrom

i

mlmlkom.

odnosno

cjelokupnlm

nje

govlm

pona!ianjem;

va ino

je da

postupcl

I

cjelokupn.o pona

! ianje

odgajatelj l

lzra iavaju

emocionalno

prlhva.ean)e

djete

tao

njegovlh porlva

k

s a m o s ~ l n o s t l kQmunlelranju

s

odgaja

tel j lma I dr.. , '

-

da

odgajatelja djetetu omoguel potakne

djecu da

sudjeluju s

nj lme i i i drugim

I judlma

u

razlleltlm djelatnostl

rna.

te

uskladl svoj sveukupnl odnos

(I

drugih Ijudl)

prema

t im aktlvnostlma

s

pojavama

koje

dl jete d,o:ilvljava

I

djeteto

v im

pona!ianjem .

N pr

.,

nlje vaino da se

djeel

same prleaju

I

eltaju

prlmjerene

price

pjesme.

pjeva, da budu okruZena

knj lgama

Iu

dodlru

s

njlma. da se upoznaju

s

pojavama

U

prlrodl. Imaju prigodu dotivl javatl

I sudjelovatl u

radu Ijudl.

,

t dr

bl tan

je

takoder' l

stvaml.

odgajateljev odnos prema

svemu

tomu,

njegovo

po!it lvanje

vrl jednost i

toga

oduevlja

vanje, eudenje, dlvl jenje poku! iaj lma

i

naporima djeteta. ak

t lvnost i

i

sudjelo'(anju

djeteta u

tomu

I

51.,

-

da stvara prlgode

I situacije u

koj lma ce

dljete

na

raz..

I iel te

naelne ,

zbog razl ielt lh potreba

i

njemu

blisklh,

razum

I j lv lh

razloga

komunlelrat i 5

d\eeom

i odrasl ima (razgovara

ti,

prleat l . pltat i).

I

da ce

1I

t im sl tuaci jama dat i

djeci

dobar

. _ : u \ n

i

jczito tza:zlva nlegovu znatl ie l ju. Inlellat lve. pltanla I

probleme

.

Odgajatel j

potiee I

stvara

uvjete za dletetovu ~ 7

t lvnost.

predla ienove

mogucnosti za I g r ~ n l e . p r o m a t r ~ n l e I

otkr lvanje, t ra ienje i

ueenje

novlh rje!ien)a.

provjeru

t1hI le

! ienja

l td.

9.

Na dl lete

I

njegovu aktlvnost

djeluje

cjelokupno

obUko

vanle

prostora

u kojem

dl jete

11vI.Dljete od

tuda pr ima va.Z

ne poruke 0 sebl I drug ima. pot leaje I ogranteenja za svoje

aktivnostl I djelovanje. Stoga je

obl lkovanje

ejelokupne rna

terl jalne

sredine

u djeejem vrt leu

bl tn l

aspekt

odgoj&.

Oblikovanje

mater l ja lne

sredlne

sa

stajall! ita razvoja dle

tetove slgurnost l .

pozltlvne

sl lke

0 sebl I drugima. moguc

nostlma

i potieaja

za $ve

vecu samostalnost,

In ici lat lvu

dje

teta, za razvoj motor ike.

njegovu spoznaju.

za razl leite obl i

ke lzra:!a.vanja i

stvaranja, Igranje

pogotovo

l td., dakle.

obl i

kovanje

prostora u

funkelj l

razvoja, ueenja. akt lvnosU

dlete

ta;

bl tn l je aspekt programiran ja ostvarivanja. praeenja

i

vrednovanla

svakQg obl ika

odgoja. Ovlsno 0 usmjerenostl,

tra janju

I

drugim

osoblnama

programa

I

uvjeta rada

sdje

com

neminovne

su razl lke

u

praks l

obl ikovanja

materi jalne

'

sredlne

u

pojedlnlm obl le lma

odgoja.

Medutlm. nastojanje

da

se prostor. predmeti

i

mater l ja l l za

akt lvnost

djeee struk

tur l ra ju uz l i to vece uvaiavanje djeej lh potreba

i mogucnos

tt,treba bl t l zajednleko oblljezje svlju. Djeca i nj ihov rodttel j

takoder

moraju

Imat i

mogucnost

! Iekslbl lnog kor l l i tenja

prostora. aktlvnog sudjelovanja u njegovu obllkovanju. oso

blto u

ejelodnevnlm

I

poludnevnlm

kont lnui ranlm

progra

mlma..

10. Sva dosad

Izlozen

'a

usmjerenja Idu

u pri log provode

nja

l ito elastlcnl je

I ! lekslbl lnl je

organlzacl je

odgojno-Obra

zovnog

proeesa. R&dl Indivldualnog zadovol javanja

potreba

I

potlcanja djetetova razvoja bltno

je

omogucl t l t rajanje

ak

t lvnosU

djeee

u

skladu

s

nj ihovlm

Interesom. koneentrael

jom.

potleati

Indlvldualne akUvnosU u

manj im

i

veCim

sku

plnama

djeee podjednake

I

razl lelte dobl

uz

fJeksibiino ko

rl l i tenle

prostora.

pr idruzlvanje odgajatel j lma druglh

za dje

eu Insplrat lvnlh

odz::asllh

osoba u

svakodnevnlm aktivnostl

rna s

djecom

I dr.

11. Uz

uva iavan je ejelovltostl razvoja

djeteta i osnovnih

zakonltostl

ejelokupnog njegpva razvoja

u uvjet ima izvano

bltel jskog

odgoja. takoder

treba uvaiavatl

i

cinjenlcu da se

odredenl sk lop razvojnlh mogucnost i

djeteta (npr.

sl ika

0

se

bl.

razvoj govora

i

d r

.)moze

pot leat l

sarno

ako su t i potlcaj i

uskladenl

I

sa speelfi l :nlrn zakonitost lma razvoja

tog

sklopa

mogucnostl .

Tako

je

npr

.

za razvl janje Interesa

za

pjesmu

i

djetetove

sposobnost l pjevanja. uz druge uvjete pre

su d

no

da

odgajatel j

i drugi

odrasl l pjevaju

pjesme

prlmjerene

djecj lm

glasovnlm

I c;irugim razvojnlm m o g u c n ~ s t l m a . da. vla:>.tI

Urn ui lvan jem

u

tom pjevanju. potaknu zelju da

d)eca

po d

Ile

Ie s nj lma

to.-u:tivanje.

de.m u se pridru:f.e 151.

Takva su se pl tan ja

u

nas rjel lavala

u

okv l ru pojedlnlh

metodika.

Do sada

poznata

metodlcka naeala, u pedago!ikoj

praks( prov jerenl I a!1rmlranl sadrt.ajl l'

aktlvnostl

kao -

godnl za razv1janje odredenlh sposobnostl djece znaee veli

ko

bogatstvo

mogucnost l

za

odgoj

djece. Medutlm,

treba

ih

prelspltat l I pravl lno ,korist1t1 u odgoju zasnovanom

na

hu

manlst lekoj razvojnoj koncepclj l .

.

12.

N a

osncivi danlh spoznaja i opredjel)enla, odgajatelj l I

drugi stl 'Ucnjacl utvrduju.

ostvaDl ju

I samoproejenjuju zada

ce odgoja. odnose

izmedu

odrasl lh I

djece.

djece ~ e d u s o b n o

postupke.

sadrt.aje. sredstva. odgojne sltuaclje. tl .

sveultup

'ne uvjete razvoja 1

odgoja

dlece u djet jem

vrt lcu d,:ugdje.

OSNOVNI

tJVJETI ZA PRIMJENU HUMANISllCKE RAZVOJNE

KONCEPCIJE

U

PEDAGOSKOJ PRAKSI

, l .Pr lmjena ove koneepclje

zaht l jeva

pobolj! iavanje po s'

to

jeelh

osnovnlh uvjeta odgoja djeee

u

djet j lm

vrt lc ima

(mate

r l jalnlh. organiza.cl jsklh

1

dr.)

.

Dakle. utvrdlvan!e

i

pr lmjenu

i;to povol jn l j lh pedago!>klh standarda (broja

dleee u gruPI,

opce i dldakt leke

opreme, kadrovsklh

uvjeta) i

njlhovo

dal

jnje poboljavanje

u

skladu

s

mogucnost lma rodltel ja

i dru!i

tva u

ejel inl.

' .

2 .Prlmjena koneepc1je znael

korltenje

danlh I stvaran)e

novlh uvjeta kOji : . '

a)

omogucuju

Ipotleu

odgajatel je

i

druge

struen)ake

da

u

suzlvotu

s

djecom

I

poUcanju nj ihova

.

razvoja ~ a . d u !ito

vl!i17

zadovol jstva I mot iva za ostvar lvanle

vlastl t lh

struC:n1h

Ijudsklh sposobnost l . ,

, b)

omogucuju

I potleu odgajatel,je i d r u ~ e

s ~ r u c : n l a k e

.

da

stje.l:u znanstvene

spoznaje 0

razvOlu

I

odgo)';I dlece.

Istrazu

ju

I

samoproejenjuju

utjeeaj

na nl ihov

razvOI.

odnosno vlas

t l tu

,pedago! iku praksu. ,

I
http:///reader/full/Ol%E7%A3%BE.rLhttp:///reader/full/Ol%E7%A3%BE.rLhttp:///reader/full/jczi%3C.Lihttp:///reader/full/jczi%3C.Lihttp:///reader/full/jczi%3C.Lihttp:///reader/full/vla:%3E.tIhttp:///reader/full/Ol%E7%A3%BE.rLhttp:///reader/full/jczi%3C.Lihttp:///reader/full/vla:%3E.tI


8/10


9/10

J ~ 2

3.

Primjena

koncepcijezahtijeva

takoderjaeanje

strucne

kompetencije i autonomlje djeejih vrt icakaopretpostavke

za p r o m i ~ l j a n j e ostvarivanje, praeenje I

vrednovanje

razll.

.

titihodgojnlhprograma

-

uskladenih5 potrebamadjece

I

rodltelja.

To

ee

bltl.

moguce

akoseoslgura

: . ..

-

opt imalnavel iina

i

strucnaeklplranostdjecjeg

vrtl.

Ca.

.

-

dobroplanlranje

organizacije

rada

(promjenljivu,

tj .

stalnouskladlvanus

promjenanw.

potreba

djeceI

roditeljaj,

- razlicltost

oblika

suradnjes rodlteljima i

druglh

vldo

.

va premapotrebamaprograma

iu

skladus

zakonsklmproplsom.

. .

U

skladu

5 programom rada djeejeg ~ i c a odgajateljl

trebaju:

.

a) samostalno,

aliI

naosnovl

suradnje

5 rodlteljlma,dru.

glmodgajateljlma

Istrucnjaclma:u vrticu I

izvannjega)ut

vrdlti,

ostvariti,

pratit i

I

vrednovatiprogram

odgojadjeceu

svojojgrupl,

. b) suradlvat l 5 roditeljlma,strucnimsuradniclmau'vrti

eu

I izvan

njega radi oslguravanja I poboljsavanja

uvjeta

razvoja

I

odgojapo

ereno mud

eteta,osobito radldjeteta

s

po

e

ama 1 os vanvanja programa

odgoja

d.i.,e-

ce u grupl - zvan

prostoralll

tlea , -.-----

e)

sRmOstAlno

i u

okvlru raih6tlh

oblika stalnog

usav

r!;avanJa

u djecjem vrticu i Izvan

njega,

stjeeati znanja i

vjestine re levantne za unapredlvanje v1astite p e d a g o ~ k e

prakseI

prakse

vrtlea,

. . .

d)

voditl proplsanu

pedagosk.u dokumentaclju.

onu sam

kojusmatra

potrebnomI

kojuutvrdl

strucnJ

organ

vrt ica

te

e)sudjelovatiu

r.adu

strucnog

organa

vrt ieaidrugo .

U ostvarlvanju

strucneautonomije

i kompetencljedjec.

jeg

vrtiea

I

stalnomunapredlvanjup e d a g o ~ k e

prakse

u

nje

mu

va:i.nuulogu Ima

razvojno-pedagoska

slu:i:ba .Djelovanje

te

slu:i:be

karakterizlra

osoblto:

-

interdiscip!inarni

itimskl

pristuprazvoju

i

odgojudje

teta.

-

suodgovornl

i

sustvaralaekl

odnos s odgajateljima,

drugim

strucnjacima

Ivodlteljlmau kreiranju

odgojno-ob

razovnih programa"na osnovi

istra:i.lvanja

I znanstvenih

spoznala.

I

\\

-.;

sa.vjetodavnl rad

5 roditeljlma ,

- ostvllrivanjeneposrednog

odgojno-abrazovnog

Tada

djecom u skladu sa s t rukom

(programom

rada)

suradnika

.

- predoCa:vs.nje

postignuUh

rezultataunapredlvanja u

okvlruoblikastalnogusavnavan ja

i

dr.

: Odgoj p r e d ~ k o l s k e djece

u

drugimustanovama

zahtije .

va

takoder

osiguravanje

veelne

navedenlh

osnovnih

uvjeta.

odnosno

pr is tupa

u

radu.

. .

SASTAV

STRUCNE KOMISIJE

KOJA

JE

IZRADILA PRIJEDLOG

PROGRAMSKOG

USMJERENJA

ODGOJA

I

OBRAZOVANJA

. PREDSKOLSKE DJECE .

NosUaczadatka:

Marlja Kne:tevie. prosvjetna Inspek

clja za predAkolskl

edgoj

.

Matilda

Markotlc,

prosvjetna savjet

nlea za

predAkOI

skiodgoj

.Ostall

l:lanovi:

Mehmed

Dautovie

,

Tatjana

Jakominie.

CizelaKiricenko,

Mira

Kunstek.

Jasenka Lizalovie.

Dr.DubravkaMales,

Dr

.

ArlanaMUjak,

Dr

.

Mira

ObradovicCudina.

Mira Oreskovle

Peklie,

AnaPlesa.

ZelenkaSkert,

BrankaStarc

.

LjiljanaSarie.

Bla:i.enkaSimrak,

Danica

Varlak,

U

tijeku

Izradenavedenogdokumentakonzultlran jeveel

broj

strucnlhdjelatnlka

Iz djelatnostl

pred{;kolskogodgoja.

Koordlnaclju

rada

u struenoj

komisljiprovodilaje Zelen

kaSker t .

Lekturu

tekstaobavio

je Stjepan

Codle.

Zagreb,veljaca

199i

Mlnlstarstvoprosvjete Ikulture

Zavodza

&kolstvo

\


10/10

Documents

Programsko usmjerenje- verzija 2