Upload
api-3841190
View
269
Download
31
Embed Size (px)
BETON
• Beton je umjetni građevni materijal dobiven miješanjem cementa krupnog i sitnog agregata s vodom, sa ili bez kemijskih i mineralnih dodataka, koji očvršćuje hidratacijom cementa.
PODJELA BETONA Beton se dijeli prema:
a) sastavu: cementni, asfaltni, polimer beton
b) gustoći: običan, lagan, težak
c) konzistenciji: krut, slabo plastičan, plastičan, tekući
d) prema zahtjevnim osobinama:
• projektirani beton
• beton zadanog sastava
• normirani beton zadanog sastava
• običan beton, gustoće od 2000 do 2600 kg m-3
• lagani beton, gustoće 800 do 2000 kg m-3
• težak beton, gustoće veće od 2600 kg m-3
• projektirani beton je beton čija su svojstva i dodatne osobine zahtijevane projektom
• beton zadanog sastava je beton čija su svojstva i dodatne osobine zahtijevane od kupca
• normirani beton zadanog sastava je beton čiji je sastav dan u normi važećoj na mjestu korištenja
PROSTORNI MODEL UZORKA SVJEŽEG BETONA
Vz = 1 do 7 vol.%
Vv = 14 do 21 vol.%
Vcv = 7 do 15 vol.%
Va = 60 do 70 vol.%
PRORAČUN MASENIH UDJELA SASTOJAKA
• masa cementa za 1 m3 betona • masa vode za 1 m3 betona
• masa agregata za 1 m3 betona • ispravak mase vode za površinsku vlažnost agregata • omjere masenih postotaka pojedinih frakcija agregata• obujamski udio zraka u 1 m3 betona• masu dodatka (aditiva)
• Vb = Va + Vc + Vv + Vd + Vz
1 masa cementa mc se izabire iz tablice
2 masa vode mvr se računa iz w mvr = w · mc = Vv
3 ispravak mase vode mv = mvr – Asm
4 obujam zraka Vz
Vz = 1 do 2 vol.% za D = 31,5 mm
5 masa agregata ma Va = Vb – (Vc + Vv + Vz)
ma = Va · a ili ma = A · mc
6 masa dodatka md
bz Vzraka.%vol
V 100
cd mdodatka.%mas
m 100
c
cc
mV
MASE CEMENTA ZA POJEDINE RAZREDE BETONA• D = 31,5 mm
Razred tlačne
čvrstoće (N mm-2)
Razred cementa
32,5 (kg)
Razred cementa
42,5 (kg)
12/15
20/25
30/37
40/45
200
300
350
400
180
270
320
350
45/55 i više pokusom pokusom
Za D = 16 mm povećati masu cementa za 10%
Za D = 8 mm p0većati masu cementa za 20%
VODOCEMENTNI OMJER ZA POJEDINE RAZREDE BETONA
Razred tlačne
čvrstoće (N mm-2)
Vodocementni omjer
(w)
40/50 + dodatak
20/25 do 40/50
20/25 i niže
0,40 do 0,45
0,45 do 0,60
0,60 i više
RAZREDI IZLOŽENOSTI BETONA OKOLIŠU
Norma HRN EN 206-1 dijeli okoliš u kojem je beton na 6 razreda izloženosti okolišu:
1 Kada nema rizika korozijeX0 - za nearmirani beton u okolišu bez smrzavanja,
abrazije ili kemijskog djelovanja iza armirani beton u vrlo suhim uvjetima uporabe.
2 Korozija uvjetovana karbonatizacijomXC1 – suh ili stalno vlažan okolišXC2 – vlažan,rijetko suh okolišXC3 – umjereno vlažan okolišXC4 – izmjenično vlažan i suh okoliš
3 Korozija uvjetovana kloridima koji nisu iz moraXD1 – umjereno vlažan okoliš (beton izložen Cl- iz
zraka)XD2 – vlažan, rijetko suh okoliš (Cl- iz otpadnih voda)XD3 – izmjenično vlažan i suh okoliš (solima za
otapanje)4 Korozija uvjetovana kloridima iz moraXS1 – okoliš uz more izložen solima iz zrakaXS2 – okoliš stalnog djelovanja mora (betoni u moru)XS3 – zona plime i oseke i zona zapljuskivanja valovima5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa ili bez soli
za odmrzavanjeXF1 – umjerena zasićenost vodom bez soli za
odmrzavanje
XF2 – umjerena zasićenost vodom sa solima za odmrzavanje
XF3 – visoka zasićenost vodom bez soli za odmrzavanje
XF4 – visoka zasićenost vodom sa solima za odmrzavanje
6 Kemijsko djelovanje
XA1 – lagano kemijsko djelovanje
XA2 – umjereno kemijsko djelovanje
XA3 – jako kemijsko djelovanje
Razred izloženosti
okolišu
Najmanji
v/c omjer
Najmanji razred tlačne
čvrstoće
Najmanja masa
cementa (kg)
Najmanji obujamski % zraka
Drugi zahtjevi
1 Nema rizika od korozije (suh okoliš)
X0 C 12/15
2 Korozija uvjetovana karbonatizacijom
XC1
XC2
XC3
XC4
0,65
0,60
0,55
0,50
C 20/25
C 25/30
C 30/37
C 30/37
260
280
280
300
3 Korozija uvjetovana kloridima koji nisu iz morske vode
XD1
XD2
XD3
0,55
0,55
0,45
C 30/37
C 30/37
C 35/45
300
300
320
4 Korozija uvjetovana kloridima iz morske vode
XS1
XS2
XS3
0,50
0,45
0,45
C 30/37
C 35/45
C 35/45
300
320
340
5 Djelovanje smrzavanja i odmrzavanja sa ili bez soli za odmrzavanje
XF1
XF2
XF3
XF4
0,55
0,55
0,50
0,45
C 30/37
C 25/30
C 30/37
C 30/37
300
300
320
340
4a
4a
4a
Agregat s dovoljnom otpornošću
na smrzavanje
6 Kemijsko djelovanje
XA1
XA2
XA3
0,55
0,50
0,45
C 30/37
C 30/37
C 35/45
300
320
360
Sulfatno otporni cementb
PRORAČUN RECEPTUREZadano: a) CEM II / B-M (P-S) 42,5 N, c = 3,10 kg dm-3
b) 4 frakcije agregata, a = 2,7 kg dm-3 , granulometrijski sastav frakcija i površinska vlažnost dani su u tablicama
c) dodatak Glenium ACE se dodaje u masenom udjelu od 0,45% prema preporuci proizvođača
Traži se: a) projektirani razred betona C 40/50
b) slijeganje svježeg betona, S2 od 50 do 90 mm c) maseni udjeli pojedinih frakcija i dodatka d) receptura za 1 m3 zbijenog betona e) receptura za jedno miješanje u miješalici
učinka 25o dm3
PRORAČUN SASTOJAKA BETONASastojci betona Masa Gustoća
(kg dm-3)
Obujam
(dm3)% (kg)
CEM II/B-M (P-S) 42,5 N 350,0 3,10 112,9
w, omjer 0,45
Voda: gradski vodovod 157,5 1,00 157,5
Zrak 1,5 15,0
Dodatak: Glenium ACE 30 0,45 1,57 1,07 1,48
Ukupno: 286,9
Agregat: 1925,4 2,70 713,1
Agregat: Frakcija 0-4 mm
Frakcija 4-8 mm
Frakcija 8-16 mm
Frakcija 16-32 mm
UKUPNO: 2434,5 1000
PRORAČUN SASTAVA RECEPTURESastojci betona Maseni udjeli Ispravak za
vlažnost agregataIspravljeni
udjeli za 1 m3
Udjeli za 250 dm3
% (kg) % (kg) (kg) (kg)
Frakcija 0-4 mm 45 866,4 4,0 34,6 901 225,2
Frakcija 4-8 mm 14 269,6 1,2 3,2 272,8 68,2
Frakcija 8-16 mm 19 365,8 0,7 2,6 368,4 92,1
Frakcija 16-32mm 22 423,6 0,4 1,7 425,3 106,3
UKUPNO: 100 1925,4 42,1 1967,5 491,9
Voda: 157,5 115,4 115,4 28,8
Dodatak: 0,45 1,57 1,57 0,39
Cement 350,0 350,0 87,5
UKUPNO: 2434,5 2434,5 608,6
GRANULOMETRIJSKI SASTAV GREGATABroj frak.
Veličina mm
Brojčani granulometrijski sastav agregata, amn
Prolaz %0,125 0,25 0,5 1 2 4 8 16 31,5 63
1 0-4 8 13 28 39 66 98 100 100 100 100
2 4-8 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 13 94,0 100 100 100
3 8-16 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 4,0 12,0 96,0 100 100
4 16-31,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1,0 10,0 97,0 100
Preporučeni zbrojni granulometrijski sastav agregata, Ai Sito mm
0,125 0,25 0,5 1 2 4 8 16 31,5 63
Prolaz %
4 8 18 28 37 47 62 80 100 100
STVARNI GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA
Frak.
mm
Frakmas.
%
STVARNI GRANULOMETRIJSKI SASTAVAGREGATA
PROLAZ (%)0,125 0,25 0,5 1 2 4 8 16 31,5 63
0-4
4-8
8-16
16-31,5
45
14
19
22
3,6
0,0
0,0
0,0
5,8
0,0
0,0
0,0
12,6
0,0
0,0
0,0
17,5
0,0
0,0
0,0
29,7
0,14
0,0
0,0
44,1
1,8
0,76
0,0
45
13,2
2,28
0,2
45
14
18,2
2,2
45
14
19
21,3
45
14
19
22
zbroj 100 3,6 5,8 12,6 17,5 29,8 46,7 60,7 79,4 99,3 100
NAJVEĆE ZRNO AGREGATA Dmax)Mora biti manje od:
• a) ¼ najmanjeg presjeka betonskog elementa (za ploče 1/3 debljine)
• b) 1,25 · najmanji vodoravni razmak armature
ISPITIVANJE KAKVOĆE SVJEŽEG BETONA
Prema normama HRN EN 12350-1 do HRN EN 12350-7
1 Uzorkovanje
2 Ispitivanje slijeganjem
3 Vebe postupak
4 Ispitivanje stupnjem zbijenosti
5 Ispitivanje rasprostiranjem
6 Određivanje gustoće
7 Određivanje obujamskog udjela pora
ISPITIVANJE SLIJEGANJEM
RAZREDI SLIJEGANJA Dmax = < 40 mm
Razred Slijeganje
(mm)
Dopuštena odstupanja (mm)
S1
S2
S3
S4
S5
Od 10 do 40
Od 50 do 90
Od 100 do 150
Od 160 do 210
> 220
±10
±20
±30
±30
PRIBLIŽNE VRIJEDNOSTI SLIJEGANJA ZA KONSTRUKCIJE
Tip konstrukcije Slijeganje (mm)
Slabo armirani ili nearmirani temelji
Armirani temelji, ploče nosači i stupovi
Jako armirane ploče nosači i stupovi
Cestovne ploče, industrijski podovi
Masivni hidrotehnički beton
Betoniranje pod vodom
10 do 50
30 do 100
60 do 140
10 do 50
10 do 50
80 do 160
VEBE POSTUPAK
VEBEOVI STUPNJEVI Dmax. = 63 mm
(Vebeovih stupnjeva)tV
VN
0
1
V0 – obujam Abramsovog kalupa 5,50 dm3
V1 – obujam betona poslije zbijanja, t – vrijeme zbijanja (s)
Razred Vebeov stupanj (s) Dopuštena odstupanja (s)
V1 (kruta)
V2 (slabo plastična)
V3 (plastična)
V4 (tekuća)
21 do 30
11 do 20
6 do 10
3 do 5
±3
±3
±2
±1
STUPANJ ZBIJENOSTI
200 mm
400 mm
s
RAZREDI STUPNJA ZBIJENOSTI
Dmax. = 63 mm
sh
hC
h – unutarnja visina posude (mm)
s – udaljenost od površine zbijenog betona do gornjeg ruba posude
Razred Stupanj zbijenosti Dopuštena odstupanja
C1
C2
C3
1,26 do 1,45
1,11 do 1,25
1,04 do 1,10
±0,10
±0,08
±0,05
ISPITIVANJE KONZISTENCIJE RASPROSTIRANJEM
)(2
21 mmdd
T
d1
d2
RAZREDI RASPROSTIRANJA Dmax. = 63 mm
Razred Promjer rasprostiranja
(mm)
Dozvoljena odstupanja
(mm)
T1
T2
T3
T4
T5
350 do 410
410 do 480
490 do 550
560 do 640
> 650
± 30 za sve vrijednosti
DJELOVANJE VAN DER WAALSOVIH SILA
DJELOVANJE SLOJA MOLEKULA VODE
DJELOVANJE KAPILARNIH SILA
DJELOVANJE ORG. MOLEKULA, VODE I ČESTICA CEMENTA
UTJECAJ VLAGE NA UGRAĐENI BETON
UTJECAJ TEMPERATURE NA UGRAĐENI BETON
MODEL UZORKA SVJEŽEG I OČVRSNULOG BETONA
Vc = 13,6 %
Vv = 17,4 %
Vz = 1,4 %
Va = 67,6 %
Vh = 20,7%
Vpg = 7,3%
Vpk = 4,4%
Va = 67,6%
Vh – obujamski udio hidrata, Vpg – udio pora cementnog kamena
Vpk – obujamski udio kapilarnih pora i šupljina
VCK = VPA
ISPITIVANJE OČVRSNULOG BETONAHRN EN 12390-1 do HRN EN 12390-8
1 Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe
2 Izradba i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće
3 Ispitivanje tlačne čvrstoće
4 Uređaji za ispitivanje tlačne čvrstoće
5 Ispitivanje čvrstoće na savijanje
6 Ispitivanje vlačne čvrstoće cijepanjem
7 Gustoća očvrsnulog betona
8 Dubina prodiranja vode pod tlakom
OBLIK I DIMENZIJE ISPITNIH UZORAKA
Dopušteno odstupanje od (d) manje od ± 0,5% .
Dopušteno odstupanje ravnosti plohe je ± 0,0006 · d u mm .
Dopušteno odstupanje okomitosti stranice manje od 0,5 mm.
d, mm 100 150 200 250 300
d, mm 100 150 200 250 300
Dopušteno odstupanje od promjera (d) je 0,5%.
Dopušteno odstupanje ravnosti na ispitnim plohama je ± 0,0006 · d u mm.
Dopušteno odstupanje od okomitosti stranice je ± 0,5 mm.
Dopušteno odstupanje visine (2d) je ± 0,5%.
L 3,5 d
Dopušteno odstupanje od normirane veličine (d) je 0,5%
Dopušteno odstupanje okomitosti stranice je ± 0,5 mm.
Dopušteno odstupanje ravnosti površine plohe je ± 0,2 mm.
d, mm 100 150 200 250 300
ISPITIVANJE TLAČNE ČVRSTOĆE
kockuzammNa
FR m
mt )( 22
Fm – maksimalna sila (N), A – ploština poprečnog presjeka (mm2 )
valjakzammNr
FR m
mt )( 22
ČIMBENICI O KOJIMA OVISI TLAČNA ČVRSTOĆA
• vrsti, razredu i masenom udjelu cementa
• kakvoći i masenom udjelu agregata
• vodocementnom omjeru
• utjecaju dodataka
• načinu ugradnje
• načinu njege betona
TIPOVI LOMA BETONA
OVISNOST TLAČNE ČVRSTOĆE O VODOCEMENTNOM OMJERU
OVISNOST ČVRSTOĆE BETONA O SASTAVU
Popovics:
Rmt – tlačna čvrstoća betona
A i B su konstante, A = 353,64 i B = 23,66
v / c – vodocementni omjer
c – masa cementa u kg m3
z – obujamski udio zraka
Krstulović:
C i N su konstante, C = 152 i N = 15
Vpk – obujamski udio kapilarnih pora
)( 20279,0000637,0/
mmN
B
AR
zccvmt
)()1( 2 mmNVCR Npkmt
ISPITIVANJE ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE
)(2
3 22
mmNha
lFR m
ms)(
5,1 23
mmN
h
lFR m
ms
za a = h
OPTEREĆENJE ISPITNOG UZORKA S DVIJE SILE
)( 22
mmNha
lFR m
ms
Rms – čvrstoća na savijane (N mm-2)
Fm – sila loma (N)
a i h – dimenzije bridova prizme
l – udaljenost između valjaka
ISPITIVANJE VLAČNE ČVRSTOĆE CIJEPANJEM
)(2 2
NmmDL
FR m
mc
ODREĐIVANJE OBUJAMSKE GUSTOĆE BETONA
w
stwstaZ
mmmmVmkg
V
m
),( 3
Z - obujamska gustoća uzorka (kg m-3), V – obujam uzorka (m3)
ma – masa uzorka određena na zraku (kg)
mst – masa potopljenog držača (kg), w - gustoća vode pri 20 ºC
mw – masa potopljenog uzorka (kg) (998 kg m-3)
OBUJAMSKE PROMJENE BETONA• zbog promjene temperature, b = 1 · 10-5 za 1 ºC• zbog skupljanja i bubrenja
Ovisnost skupljanja betona o masenom udjelu vode i veziva
DEFORMACIJE BETONA• deformacije pri kratkotrajnom opterećenju
• deformacije pri dugotrajnom opterećenju
Pri kratkotrajnom opterećenju deformacije betona su određene:
• modulom elastičnosti (E)
• modulom posmika (G)
• Poissonovim omjerom ()
Pri dugotrajnom opterećenju deformacija betona je određena:
• puzanjem betona
DEFORMACIJA BETONA PRI KRATKOTRAJNOM PTEREĆENJU
TIPIČNI DIJAGRAM NAPREZANJE-DEFORMACIJA ZA TLAČNO OPTEREĆENI
UZORAK BETONA
Rmt – točka maksimalnog tlačnog naprezanja
Rp0,4 – granica proporcionalnosti
u – ukupna deformacija dobivena maksimalnim tlačnim naprezanjem
RADNI DIJAGRAM ISPITNOG UZORKA OPTEREĆENOG NA TLAK
)(, 2
mmkNEilitgE
dg
dg
ISPITIVANJE MODULA ELASTIČNOSTI TRENIRANJEM ISPITNOG UZORKA
DINAMIČKI MODUL ELASTIČNOSTI
v – brzina prolaska ultrazvučnih valova
- gustoća betona
- Poissonov omjer
Ecs =1,25 ·Ecd – 19
Prema HRN ENV 1992-1-1 statički modul elastičnosti se može proračunati:
)(1
)21()1( 22
mmkNv
Ecd
)(85,9 23 mmkNfE ckcs
fck – karakteristična tlačna čvrstoća betona
Zavisnost modula elastičnosti o starosti betona
Poissonov omjer
Omjer između poprečne deformacije (p) i uzdužne deformacije (u)
u
p
EGzaE
G
4,0,25,0,)1(2
Modul posmika
PUZANJE BETONA
e (t0) – elastična deformacija u t0
s(t0) – deformacija skupljanja u t0
s (t,t0)– deformacija skupljanja u t, pri stalnom opterećenju od t0
p (t,t0)– deformacija puzanja u t, pri stalnom opterećenju od t0
u (t,t0)– ukupana deformacija u t, pri stalnom opterećenju od t0
t0 t Vrijeme
s(t, t0)
e(t0)
p(t, t0)u(t, t0)
s(t0)e(t0)
Def
orm
acij
e ,
mm
/m
DEFORMACIJA PUZANJA BETONA
),()(
)(),( 0
0
00 tt
tE
tttp
(t0) – naprezanje u trenutku stalnog opterećenja
E (t0) – modul elastičnosti u trenutku stalnog opterećenja
(t,t0) – koeficijent puzanja u t, pri stalnom opterećenju od t0
)(
),(),(
0
00 t
tttt
e
p
)()(),(),(),( 00000 tttttttt sesup
POVRATNO PUZANJE
PROIZVODNJA BETONA1 Skladištenje sastojaka2 Doziranje sastojaka3 Miješanje sastojaka4 Otprema betona1 spremnici dodataka2 spremnik tople vode3 spremnik hladne vode4 spremnici cement5 spremnik sitnog agregata6 spremnik krupnog agregata7 miješalica dodataka8 miješalica dodataka i vode9 miješalica sastojaka10 kontrola procesa11 ured otpreme12 otprema betona
PROIZVODNJA BETONA
TIPOVI BETONARA• vertikalne ili toranjske betonare
• horizontalne betonare
V > 10 000 m3
TORANJSKA BETONARA1 Usipni koš za agregat
2 Otpremni transporter
3 Razdjeljivač agregata
4 Spremnici agregata
5 Pokazivač napunjenosti spremnika
6 Sustavi za doziranje agregata
7 Vaga agregata
8 Spremnici cementa
9, 10, 11 Sustav za miješanje, pužnica, vaga cementa
12 Miješalica
13 Ispusni lijevak
14 Upravljački prostor
18 Vaga za vodu
HORIZONTALNE BETONARE• betonare sa skladištenjem agregata navlačenjem
V > 2 000 m3
HORIZONTALNE BETONARE• betonare sa slobodnim skladištenjem agregata
PROIZVODNJA BETONA ZA MANJE RADOVE
MIJEŠANJE BETONA• prisilna tanjurasta protustrujna miješalica
• miješalica sa slobodnim padom (bubnjasta)
OTPREMA BETONA• bubnjastom automiješalicom
• kamionom-kiperom
• agitatorom
OTPREMA BETONA NA GRAĐEVINI• posudom ili korpom
• transportnom trakom
• žlijebom
• pneumatski
• pumpanjem
D = 16 mm …400-600 kg m-3
D = 31,5 mm..360-420 kg m-3
D = 63 mm…..340-400 kg m-3
C > 0,20
UGRADNJA BETONA IZMEĐU OPLATE
Pravila pri ugradnji:
•beton ne smije padati s visine veće od 1 metar
•beton ne smije udarati u prepreke, kao što su armatura i oplata
•beton mora padati okomito na prethodno ugrađeni beton
UGRADNJA BETONA• uranjajući vibratori (pervibratori)
• oplatni vibratori
• vibroploča (vibrogreda)
VIBROIGLE
• promjer 25 mm
• promjer 38 mm
• promjer 48 mm
• promjer 58 mm
OPLATNI VIBRATOR I VIBROPLOČA
DOKAZIVANJE USKLAĐENOSTI UGRAĐENOG BETONA SA ZAHTJEVIMA NORME
1 KONTROLA USKLAĐENOSTI TLAČNE ČVRSTOĆE
Proizvodnja Broj rezultata
(n) u grupi
Kriterij 1
Srednja vrijednost
n rezultata
Xn (N mm-2)
Kriterij 2
Pojedinačni rezultati
Xi (N mm-2)
Početna 3 Xn fck + 4 Xi fck - 4
Ustaljena Ne manje od 15
Xn fck + 1,48 · s Xi fck - 4
fck – karakteristična čvrstoća betona, s – standardna devijacija
GAUSSOVA KRIVULJA NORMALNE RASPODJELE
sfX ckn 64,1
Xn – srednja vrijednost
xi – pojedinačni rezultatn – broj rezultata ispitivanjas – standardna devijacija
fck – karakteristična tlačna čvrstoća1,46 – faktor vjerojatnosti raspodjele
n
xx in
n
xxs in
2)(
RASIPANJE REZULTATA KOD DOBRE I LOŠE KONTROLE PROIZVODNJE
PRIMJER PRORAČUNA ZA C 30/35i xi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
37,8 -1,9 3,61
36,4 - 0,5 0,25
39,2 - 3,3 10,89
30,8 5,1 26,01
32,6 3,3 10,89
41,7 - 5,8 33,64
25,9 10,0 100,00
32,6 3,3 10,89
37,1 -1,2 1,44
34,0 1,9 3,61
35,3 0,6 0,36
39,8 -3,9 15,21
36,3 -0,4 0,16
40,9 -5,0 25,00
37,2 -1,3 1,69
36,8 -0,9 0,81
i574,4 244,46
in xx 2)xx( in
PRORAČUN
MPan
xx in 9,35
16
4,574
MPan
xxs in 0,4
15
46,244
1
)( 2
fck za faktor vjerojatnosti raspodjele 1,3 je:
7,3043,19,353,1 sxf nck
Prema kriteriju 1
Prema kriteriju 2
sfx ckn 48,1
4 cki fx4 cki fx
35,9 < 36,6
25,9 < 26,7
Proizvodnja Broj rezultata
(n) u grupi
Uvjet 1 Uvjet 2
Srednja vrijednost n
rezultata
xn (N mm-2)
Pojedinačni rezultati
xi (N mm-2)
Početna 3 xn fvk + 0,5 xi fvk – 0,5
Ustaljena Ne manje od 15
xn fvk + 1,48 · s
xi fvk – 0,5
fvk - karakteristična vlačna čvrstoća betona
s – standardna devijacija
KRITERIJ USKLAĐENOSTI ISPITIVANJA VLAČNE ČVRSTOĆE CIJEPANJEM
Broj (n) rezultata ispitivanja tlačne
čvrstoće za pojedini beton
Uvjet 3
Srednja vrijednost od (n) rezultata za pojedinog člana porodice
xn (N mm-2)
2 xn fck - 1
3 xn fck + 1
4 xn fck + 2
5 xn fck + 2,5
6 xn fck + 3
UVJETI USKLAĐENOSTI ZA ČLANOVE PORODICE BETONA
Razred tlačne čvrstoće fck, valj (N mm-2) Fck, koc (N mm-2)
C 8 / 10
C 12 / 15
C 16 / 20
C 20 / 25
C 25 / 30
C 30 / 37
C 35 / 45
C 40 / 50
C 45 / 55
C 50 / 60
C 55 / 67
C 60 / 75
C 70 / 85
C 80 / 95
C 90 / 105
C 100 / 115
8
12
16
20
25
30
35
40
45
50
55
60
70
80
90
100
10
15
20
25
30
37
45
50
55
60
67
75
85
95
105
115
RAZREDI TLAČNE ČVRSTOĆE ZA OBIČAN I TEŠKI BETON
Razred tlačne čvrstoće fck,valj (N mm-2) fck,koc (N mm-2)
LC 8 / 9
LC 12 / 13
LC 16 /18
LC 20 / 22
LC 25 / 28
LC 30 / 33
LC 35 / 38
LC 40 / 44
LC 45 / 50
LC 50 / 55
LC 55 / 60
LC 60 / 66
LC 70 / 77
LC 80 / 88
8
12
16
20
25
30
35
40
45
50
55
60
70
80
9
13
18
22
28
33
38
44
50
55
60
66
77
88
RAZREDI TLAČNE ČVRSTOĆE ZA LAGANI BETON
KONTROLA USKLAĐENOSTI KONTROLNIM KARTICAMA
Pojedinaèni rezultati
Klizna sredina 5 uzastopnih rezultata
C 35/45fck - 4
40/50
Èvrstoæa na tlak, MPa
C 35/45
40/50
Ožujak Travanj Svibanj
ISPITIVANJE BETONA U KONSTRUKCIJI
Beton u konstrukciji se ispituje prema normama
HRN EN 12504-1, HRN EN 12504-2 i HRN EN 1542
a. izrezivanjem ispitnih tijela (valjak)
b. pomoću odskočnog čekića (sklerometra)
c. mjerenjem sile otkidanja (pull-off postupak)
d. mjerenjem sile čupanja (pull-out postupak)
ODSKOČNI ČEKIĆ
1 čekić, 2 beton, 3 udarna masa,
4 kućište, 5 okidač, 6 jahač,
7 skala, 8 držač, 9 opruga
ODSKOČNI ČEKIĆI
MJERENJE SILE OTKIDANJA PULL-OFF POSTUPAK
)(4 2
2
mmNd
F
A
FR mm
m Fm – sila otkidanja (N)
A – ploština lijepljenja (mm2)
d – promjer pločice (mm)
MJERENJE SILE ČUPANJA PULL-OUT POSTUPAK
)mmN(A
FR m
m2 Fm – sila čupanja (N)
A – ploština loma, stožac (mm2)
BETONI POSEBNE NAMJENEBetonom posebne namjene smatra se beton koji osim
sastojaka običnog betona sadrži i sastojke, dodatke ili umetke koji mijenjaju njegova osnovna svojstva.
U betone posebne namjene spadaju:
• lagani betoni• prepakt betoni• betoni za podlijevanje i ispune• prskani betoni (mlazni betoni)• uvaljani betoni• samougradivi betoni• armirani betoni
LAGANI BETONI
• betoni s laganim agregatom
• betoni od jednozrnog agregata
• porasti betoni
• ekspandirana pečena glina
• granulirana šljaka visoke peći
• ekspandirani perlit ili vermikulit
• ekspandirani polimerni materijali
PORASTI BETONISirovine: cement, vapno, leteći pepeo, gips sitno
samljeveni kvarcni pijesak i dodatak za širenje
• siporex (aluminijski prah vodik)
• ytong (kalcijev karbid acetilen)
SIPOREX I YTONG• ekološki materijali
• lagani, 4 puta lakši od betona
• dobri toplinski i zvučni izolacijski
materijal
• postojani na atmosferske utjecaje
• nezapaljivi
• lako se kombiniraju s drugim
građevnim materijalima
• manja čvrstoća i otpornost na habanje
• veće puzanje, skupljanje i bubrenje
Zidna ploča
Zidni
termoblok
PRSKANI (MLAZNI) BETON
SAMOUGRADIVI BETON
• vrlo mekan, tečan, i stabilan beton bez razdvajanja koji ne zahtjeva dodatno zbijanje vibriranjem
Dobiva se:
• ograničenjem masenog udjela krupnozrnog agregata
(Dmax.= 12-20 mm)
• povećanjem masenog udjela sitnozrnog praškastog agregata
• povećanjem masenog udjela posebnih superplastifikatora koji smanjuju vodo cementni omjer
PREDNOSTI SAMOUGRADIVOG BETONA
• brža izgradnja, nema zbijanja betona vibriranjem• bolja kakvoća, smanjena propusnost, bolja otprema
pumpom, bolji i ljepši izgled površine• poboljšana trajnost betona zbog bolje zbijenosti u
oplati i armaturi posebice u nedostupnim zonama gdje je zbijanje vibratorom otežano
• veća produktivnost, smanjen broj radnika, nema troškova zbijanja vibriranjem
• smanjena razina buke• mogućnost projektiranja gušće armature
ISPITIVANJE SAMOUGRADIVOG BETONA
• Rasprostiranje (obrnuti Abramsov kalup)
• L-kutija (Švedska kutija)
65-75 cm
50 cm doseći u 3-6 sekundi
40 cm 3-6 sekundi
razlika u visini < 20%
ARMIRANI BETON
Armirani beton predstavlja spoj betona i armiranog čelika koji na jednom mjestu objedinjuje dobre osobine betona (relativno velika tlačna čvrstoća) i dobre osobine čelika (visoka vlačna čvrstoća).
Pronašao ga i 1867 patentirao francuski vrtlar Joseph Monier.
ČELIKČelik je legura željeza s ugljikom i drugim elementima.
Sadrži najviše do 1,7 mas.% C, 0,8 mas.% Mn, 0,4 mas.% Si, 0,07 mas.% P i 0,0 6 mas.% S.
FIZIKALNO-MEHANIČKA SVOJSTVA BETONSKIH ČELIKA
• naprezanje – deformacija• granica razvlačenja, vlačna čvrstoća• duktilonost• žilavost i tvrdoća
DIJAGRAM DEFORMACIJA ČELIKA PRI VLAČNOM OPTREĆENJU
• utvrđeno naprezanja • rasterećenje
A- granica proporcionalnosti Rp
B- granica elastičnosti Re
B-C-točke popuštanja (RT1 i RT2)
D-granica čvrstoće Rm
E-granica lomaE’- stvarno naprezanje
DIJAGRAM DEFORMACIJA ČELIKA PRI VLAČNOM OPTEREĆENJU
pl = granica proporcionalnosti, y = granica elastičnosti
f = granica loma, u = granična čvrstoća
TIPIČNI - DIJAGRAMI ZA BETONSKI ČELIK
DUKTILNOSTDuktilnost je svojstvo materijala da podnese plastičnu
deformaciju bez loma.
KRHKI I DUKTILNI MATERIJAL
Dijagram krhkog i duktilnog materijala
<
>
IZRAČUN IZDULJENJA (EL) I DUKTILNOSTI (A)
%L
LLEL
o
of 100
EL – izduljenje (%)
Lo – duljina uzorka prije naprezanja
Lf – duljina uzorka nakon deformacije
%A
AAA
o
fo 100
A – duktilnost (%)
Ao – ploština uzorka prije naprezanja
Af – ploština uzorka nakon deformacije
OZNAČIVANJE ČELIKA ZA ARMIRANI BETON
• B 450 C Prema normama HRN EN 10080-2
• B 500 A do 10080-6 betonski čelici su podijeljeni
• B 500 B prema granici razvlačenja Re u dva
• B 500 C razreda: 450 i 500 i prema duktilnosti u
tri razreda: A, B i C. A – obična duktilnost (2,5%)
B – visoka duktilnost (5,0%)
C – vrlo visoka duktilnost (7,5%)
SVOJSTVA BETONSKIH ČELIKAOznaka čelika B 500A B 500B B 450C B 500A B 500B B450C
Razred duktilnosti
A B C A B C
Način isporuke
kolutovi šipke kolutovi
šipke kolutovi
mreže
Oblici rebrasti glatki
rebrasti rebrasti rebraste
Promjer d (mm)
4-16 6-40 6-16 6-40 6-16 5-16 6-16 6-16
Re (N mm-2) 500 500 450 500 500 450
Rm/Re 1,05 1,08 1,15-1,35 1,05 1,08 1,15-1,35
A (%) 2,5 5,0 7,5 2,5 5,0 7,5
Re – granica razvlačenja, Rm – vlačna čvrstoća (N mm-2), A – duktilnost (%)
OZNAČIVANJE ČELIKA ZA PREDNAPETI BETON
• Y 1770 C-5,0-I, žica• Y 1860 S 7-16,0-A, uže• Y 1030 H-26-R, šipkaPrema normama HRN EN 10138-1 do 10138-4 čelici za
prednapeti beton su podijeljeni na: žice, užad i šipke.Oznake za žicu znače:
Y – čelik za prednapinjanje
1770 – vlačna čvrstoća (Rm) (N mm-2)C – hladno vučena žica (cold drawen wire)5,0 - promjer žice (mm)I – izgled udubljena u presjeku (identation)
OZNAKE ZA UŽE I ŠIPKU• Y 1860 S 7-16,0-A, uže Y 1030 H-26-R šipka
Y – čelik za prednapinjanje Y – čelik za prednapinjanje
1860 – vlačna čvrstoća (N mm-2) 1030 – vlačna čvrstoća (N mm-2)
S – uže (strand) H – toplo valjana šipka
7 - broj žica ( hot-rolled bar)
16,0 - promjer (mm) 26 – promjer šipke (mm)
A – razred duktilnosti R – rebrasta
HRN EN 10138-3 Y 1860 S7-16,0-A
HRN EN 10138-4 Y 1030 H-26-R
PROIZVODNI OBLICI I OZNAČIVANJENorma Proizvodni
oblikIme Broj Promjer
d (mm)
Vlačna
čvrstoća
(MPa)
HRN EN
10138-2
žica Y 1860 C
Y 1770 C
Y 1670 C
Y 1570 C
11353
11352
11351
11350
3-5
3,2-6,0
6,9-7,5
9,4-10,0
1860
1770
1670
1570
HRN EN
10138-3
uže Y 1960 S3
Y 1860 S3
Y 1860 S7
Y 1770 S7
11361
11360
11366
11365
5,2
6,5-7,5
7,0-16,0
15,2-18,0
1960
1860
1860
1770
HRN EN
10138-4
šipka Y 1100 H
Y 1030 H
Y 1230 H
11381
11380
11382
15,0-20,0
22,5-50,0
26,0-40,0
1100
1030
1230
UTJECAJI OKOLIŠA NA BETON• mehanički utjecaji: djelovanje mraza, visokih
temperatura, habanje, erozija, abrazija, kavitacija
• kemijski utjecaji: kiselinska, karbonatna, sulfatna korozija
• biološki utjecaji: mikroorganizmi, školjke
• elektrokemijski utjecaji: korozija armature
ABRAZIJA I EROZIJA• abraziv, sitna čestica pijeska
velike tvrdoće pomoću koje se trenjem, brušenjem ili struganjem s površine betona skidaju sitne čestice betona
• erozija, proces trošenja betona djelovanjem vode, leda ili vjetra
• riječna erozija
• ledenjačka erozija
• eolska erozija
KOROZIJA ARMATURE
Da bi došlo do korozije armature trebaju biti ispunjeni slijedeći uvjeti:
• postojanje razlike elektrokemijskog potencijala prema betonu između anode i katode na površini šipke armature
• dovoljna zasićenost pora u betonu elektrolitom
• mogućnost ulaska kisika iz zraka kroz pore
KOROZIJA ARMATURE
A (+): Fe Fe2+ + 2 e-
K (-): H2O + ½ O2 + 2 e- 2 OH-
Fe2+ + 2 OH- Fe(OH)2
hrđa
KOROZIJA ARMATURE
KOROZIJA ARMATURE (KLORIDI)A (+) : Fe3+ + 3 Cl- FeCl3
FeCl3 + H2O + ½ O2 Fe(OH)2 + 3 Cl-
hrđa
ZAŠTITA ARMATURE OD KOROZIJE
• pocinčavanjem ili premazom epoksidnom smolom prije ugrađivanja
• katodna zaštita• premazivanje površine betona da se spriječi
ulazak vlage, kisika i drugih štetnih tvari u beton
• uporaba zaustavljača (inhibitora) korozije armature
ZAŠTITA ARMATURE ZAUSTAVLJAČIMA KOROZIJE
Nezaštićena armatura Napad kloridnih iona
Zaštićena armatura
ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI