Proizvodnja hrane i turizam – važne gospodarske …alensimek.com/pdf/ZiPH.pdf5 Proizvodnja hrane i turizam – važne gospodarske grane Geografski položaj, raznolika klima, prirodne

Proizvodnja hrane i turizam – važne gospodarske grane

analiza poslovanja sektora 2008. uspješne kompanije institucije iudruge izvorno hrvatsko hrvatska kvaliteta hrvatsko gospodarstvo u 2008.

Poslovnom suradnjom s nama dobivate financijsku podršku koja Vam u Vašim poduzetničkim potrebama i planovima

daje najpogodniji i najbrži način financiranja kojim Vi upravljate.

Agencija Nikom obavlja financijsko i poslovno zastupanje koje Vam omogućuje:

bitno poboljšava Vašu operativnu likvidnost; brži koeficijent obrtaja kapitala u Vašem poslovanju; prodaju robe onim kupcima kojima ste do sada odbijali pro-daju zbog straha od nemogućnosti naplate potraživanja;

povećanje opsega proizvodnje i prometa roba te time poveća-nje Vašeg dohotka i dobiti;

jačanje Vašeg poslovnog ugleda kod poslovnih partnera i banaka.

Lujzinska cesta 22HR-51300 Delnice

Tel. +385 51 812 283Fax: +385 51 812 289 +385 51 813 106Mob. +385 99 2812 283

[email protected]

Agencija „Nikom” financijski je jaka i ima velik broj zado-voljnih klijenata kojima putem alternativnih financijskih

instrumenata (višestrukih kompenzacija, faktoringa, pozaj-mica...) pomažemo:

u skraćivanju roka naplate potraživanja; bitno poboljšavamo operativnu likvidnost klijenata; ubrzavamo koeficient obrtaja robe i novca; omogućavamo klijentu sigurniji nastup na tržištu u prodaji roba i usluga.

Takav način rada omogućava našim klijentima prodaju roba onim kupcima koji sporo plaćaju zbog svoje nenaplaćene realiza-cije, te iz tog razloga nerijetko dolazi do raskida poslovnog odno-sa zbog straha nemogućnosti naplate iz potraživanja. Naš odnos sa klijentima omogućava klijentu povećanje opsega proizvodnje i prometa roba, te time povećanje dohotka i dobiti.

Ukoliko znamo da se naplata kratkoročnih potraživanja danas produžila na prosječno 100 dana, nije teško utvrditi da je naša pomoć malim i srednjim poduzetnicima neophodno potrebna jer:

sa nama poduzetnici dobivaju snažnu financijsku podršku za svoje poduzetničke potrebe i planove;

pružajući klijentima našu uslugu naplate i potraživanja putem višestrukih financijskih kompenzacija i cesija tj. faktoringa te davanja pozajmica, dajemo klijentima najpogodniji i najbrži način usluge financiranja;

svojim znanjem savjetujemo i stručnim radom pomažemo poduzetnicima da prevladaju svoje poteškoće izazvane ne-likvidnošću;

radni smo tim sa desetogodišnjim uspješnim i stručnim po-slovanjem, a svojim smo predanim i poštenim odnosom pre-ma potrebama klijenata stekli niz prijatelja koji nas zadovoljni preporučuju dalje šireći dobru riječ o nama;

posebnu pažnju polažemo na poštivanje zakonitosti agencij-skog poslovanja čuvajući ugled i tajnost poslovanja.

Naša agencija radi i postoji od 1999.god., visoko je likvidna, te za Vas udruženo znanjem i radom radi 14 djelatnika.

Obavljamo financijsko i poslovno zastupanje i posredovanje u Vaše ime i za Vaš račun u naplati Vaših financijskih potraživanja, obavljamo plaćanje Vaših nepodmirenih obaveza, dajemo po-zajmice te vršimo otkup potraživanja temeljem vlastite procjene Vaših dužnika.

Prema Vašim poslovnim potrebama obavljamo i ostale poslovne usluge kao što su:

ispitivanje likvidnosti budućeg poslovnog partnera; usmjeravanje na poslovne partnere sa dobrim bonitetom; putem svog odvjetnika opomenuti dužnika i pokrenuti sudski spor u svrhu naplate potraživanja;

izrada poslovnih planova i investicijskih elaborata; poduzetnicima sa ekonomskim i financijskim poteškoćama pruža savjetodavnu podršku do uspostavljanja normalnog funkcioniranja poslovanja.

FINANCIJSKI KONZALTING I INŽENJERING

3


4


444

Sadržaj

7 Poslovanje poduzetnika Hrvatske u 2008. godini Usporavanje gospodarskog rasta i najava ekonomske krize

18 Veći prihodi – pad dobitka Koliko su uistinu važni proizvodnja hrane i turizam za hrvatsko gospodarstvo?

22 Analiza poslovanja 300 najbolje rangiranih poduzeća po poslovnim prihodima u 2008. u 4 zeleno – plave grane djelatnosti

60 O znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko Svi proizvodi - nositelji znakova u prehrambenoj industriji

67 Živjeti s prirodom – zadovoljstvo, društvena odgovornost i dobar posao O uzgoju ljekovitog bilja i izazovima koji stoje pred poljoprivrednicima s ulaskom

Hrvatske u EU

99 Ministarstvo turizma Poticajima do boljih turističkih rezultata

123 Bob Doppelt: Sedam problema održivosti Koncepcija održivog razvoja kao odgovor na sve veće ekološke i društvene izazove jer

priroda više ne može apsorbirati cjelokupno zagađenje i otpad ljudskog društva

Impressum

NAKLADNIK:Wer liefert was? d.o.o.Fallerovo šetalište 22HR – 10000 ZagrebTelefon: 01 30 30 500

ZA NAKLADNIKA:Zvjezdan Čorbić

GLAVNA UREDNICA:Valentina Kuharić

UREDNIŠTVO:Nikola NikšićDamir Došen

OBLIKOVANJE I PRIPREMA:Studio Pro Plus

TISAK:Grafički zavod Hrvatske

NAKLADA:13.000 primjeraka

Zagreb, srpanj 2009.

Mišljenja i stavovi u stručnim tekstovima su osobni stavovi autora članaka a ne uredništva WLW kontakta.

5


Geografski položaj, raznolika klima, prirodne ljepote, plod-na zemlja, more i bogato kul-turno nasljeđe čine Hrvatsku idealnim mjestom za razvoj turizma i proizvodnje hrane. Gotovo bez iznimke, stručnja-ci se slažu kako ove dvije dje-latnosti trebaju biti značajna komponenta strateškog razvo-ja hrvatskog gospodarstva.

stvo, industriju proizvodnje hrane i pića te poslovanje ho-tela i turističkih agencija. Mo-žete potražiti nove poslovne partnere između 300 kompa-nija koje su u navedenim dje-latnositma ostvarile najveće poslovne prihode te se infor-mirati o aktivnostima i potica-jima državnih institucija i gos-podarskih udruga povezanih s ovim sektorima. Saznajte sve o znakovima „Izvorno hrvat-sko“ i „Hrvatska kvaliteta“, o proizvodima koji nose ove znakove te kompanijama koje ih proizvode. U člancima o održivom razvoju te organiza-cijskom učenju pronađite nove ideje za uspješnije poslovanje vaših kompanija.

Cjelokupni sadržaj publikacije s aktivnim linkovima na web stranice poduzeća, institucija, udruga te medija, dostupan je i kao posebni portal u okviru po-slovne tražilice www.wlw.hr .

Uvodnik

Izazovi i prilike za proizvodnju hrane i turizam

Zvjez dan Čor bić,di rek tor WLW Hr vat ska

Z j d Č bić

Pokrovitelj projekta

Ministarstvo turizma

Glavni partner projekta

Poslovni dnevnik

Komunikacijski partneriNet.hr

Kapital networkInfoTrend

Podupiratelji projektaHGK Centar za kvalitetu

Institut za turizam

S druge strane, u ovoj se go-dini, kao posljedica globalne recesije, očekuje značajan pad prihoda od turizma. Seljaci za-htijevaju otkupne cijene mli-jeka i pšenice koje su za 20% odnosno 33% veće od otku-pnih cijena na europskom trži-štu. To znači da se u ovakvim uvjetima poslovanja i velikih ulaznih cijena proizvodnje, ne mogu nositi s konkurencijom na globaliziranom tržištu.

U uvjetima krize suočeni smo s traženjem novih rješenja. Za to bismo trebali preispita-ti naša razmišljanja i stavove o značaju i ulozi proizvodnje hrane i turizma u hrvatskom gospodarstvu. Kakva je ona danas i kakva bi trebala biti u budućnosti.

Zato vjerujemo kako projekt „Zelana i plava Hrvatska“ do-lazi u pravo vrijeme. U publi-kaciji donosimo analizu po-slovanja poduzetnika u 2008. s posebnim osvrtom na poljo-privrednu proizvodnju i ribar-

7


Poduzetnici Hrvatske i u 2008. godini nastavili su relativno uspješno poslo-vati, ali s lošijim financijskim rezulta-tima nego prethodne, 2007. godine, koja je bila najuspješnija poslovna godina (po ostvarenoj neto dobiti) u prethodnom petogodišnjem razdoblju odnosno od 2003. godine.Ostvareno je 17,2 milijarde kuna neto dobiti što je smanjenje od 30,2% u odnosu na prethodnu godinu. Dobit nakon oporezivanja u iznosu od 34,7 milijardi kuna ostvarilo je u 2008. go-dini 58.333 poduzetnika, dok je gubit-ke ukupne vrijednosti od 17,5 milijardi kuna iskazalo 31.323 poduzetnika. Rezultat je to ostvarenog ukupnog pri-hoda od 709,8 milijardi kuna i 685,6 milijardi kuna ukupnih rashoda.Navedeni rezultat poslovanja poduzet-nika Hrvatske u 2008. godini rezultat je rasta bruto domaćeg proizvoda od svega 2,4% (najmanji rast od 2000. godine) te je ujedno i pokazatelj uspo-ravanja gospodarskog rasta i indikator početka gospodarske krize i na našim prostorima.Ovi rezultati poslovanja poduzetni-ka Hrvatske još su jednom potvrdili osnovnu karakteristiku našeg gospo-darstva u kome je dominantna uloga poduzetnika u privatnom vlasniš-tvu, poduzetnika iz tri najznačajnije djelatnosti; prerađivačke industrije, trgovine te djelatnosti informacija i komunikacija, poduzetnika Grada Za-greba te malog poduzetništva (mali i srednji poduzetnici).

Na osnovi podataka iz godišnjih finan-cijskih izvještaja za 2008. godinu, koje su poduzetnici iz realnog sektora (bez banaka i društava za osiguranje od-nosno bez poduzetnika iz financijskog sektora) te pravne i fizičke osobe, pod-nijeli Financijskoj agenciji do 31. ožuj-ka o.g. u nastavku članka prezentirani su osnovni financijski rezultati poslo-vanja poduzetnika s kratkim osvrtom na poslovanje po djelatnostima i po veličinama poduzetnika.

Makroekonomski uvjetiposlovanja

Rast bruto domaćeg proizvoda u 2008. godini iznosi svega 2,4% - po-kazatelj usporavanja gospodarsko-ga rasta i indikator početka gospo-darske krize;

Smanjena je potražnja za našim ro-bama a time i smanjen izvoz na za nas najvažnijem tržištu 27 članica Europske unije, na kome ostvaruje-mo dvije trećine ukupne vanjskotr-govinske razmjene, što je manjim dijelom utjecalo i na usporavanje gospodarskog rasta kod nas;

Na gospodarska kretanja i dalje bit-no utječe domaća potražnja temelje-na na rastu osobne potrošnje i inve-sticija. Stopa rasta osobne po troš nje, koja zbog svoje veličine (60,0% bru-to domaćeg proizvoda), najviše utje-če na rast bruto domaćeg proizvoda, bila je 0,8%. To je znatno manje ne-go prethodne godine kad je iznosila 6,2%. Uslijed visokog rasta cijena od

6,1% te realnog rasta plaća od samo 0,2% došlo je do pada kupovne moći stanovništva te smanjenje prometa u trgovini na malo za 0,5%;

Gospodarski rast ostvaren je pove-ćanom zaposlenošću, porastom pla-ća te uz relativnu stabilnost tečaja i visoku stopu inflacije;

Do smanjenja osobne potrošnje, a time i bruto društvenog proizvoda, došlo je zbog povećanja cijena ro-ba i usluga namijenjenih osobnoj potrošnji (indeks potrošačkih cije-na krajem 2008. godine bio je veći za čak 6,1% u odnosu na kraj 2007. godine);

Usporavanje gospodarskog rasta u 2008. godini posljedica je smanje-ne unutrašnje potražnje, a tek ma-njim dijelom i posljedica smanjene inozemne potražnje uzrokovane globalnom financijskom krizom od-nosno pogoršanim gospodarskim okruženjem.

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika1 - lošije nego 2007. godine za čak 30%Poslujući u relativno stabilnim makro-ekonomskim uvjetima uz rast bruto domaćeg proizvoda od svega 2,4%, uz relativnu stabilnost tečaja i uz inflaci-ju od 6,1% hrvatski su poduzetnici i u 2008. godini nastavili relativno uspješ-no poslovati, ali sa lošijim financijskim rezultatima nego prethodne, 2007. godine te ostvarili neto dobit (ukupna dobit minus ukupni gubici) od 17,2 mi-lijarde kuna odnosno za 30,2% manje nego u 2007. godini.

U 2008. godini poslovalo je ukupno 89.655 poduzetnika koji su imali 933.958 zaposlenih odnosno 5,1% više nego u 2007. godini. Navedeni broj poduzetnika ostvario je ukupne prihode u iznosu od 709,8 milijardi kuna ili za 10,6% više nego u 2007. godini te 685,6 milijardi kuna rasho-da ili za 12,4% više nego u 2007. go-dini, što znači da su ukupni rashodi imali brži rast od ukupnih prihoda.

1 poduzetnici - obveznici poreza na dobit iz nefinancijskog sektora (bez banaka, štedionica i društava za osiguranje)

Poslovanje poduzetnika Hrvatske u 2008. godiniUsporavanje gospodarskog rastai najava ekonomske krize

Financijska agencija Koturaška 43HR – 10000 Zagreb01 63 04 [email protected]

Dra gu tin Ko va čić, dipl. oecc.

8


Istovremeno je ostvarena dobit nakon oporezivanja u iznosu 34,7 milijardi kuna ili za 3% manje nego u 2007. godini te je povećan gubitak nakon oporezivanja za 58,4% odnosno gubitak nakon oporezivanja povećan je s 11,0 milijardi kuna u 2007. godini na 17,5 milijardi kuna u 2008. godini.

Tome treba dodati i druge znatno slabije rezultate nego prethodne godine, i to sljedeće: povećane su investicije u dugotrajnu imovinu za 5,7% u odnosu na 2007. godinu i povećane su neto plaće za 6,3% nominalno, a uslijed rasta cijena,realno za samo 0,2%.

Slika 1. Kretanje dobiti i gubitaka poduzetnika Hrvatske 1999. – 2008.

DOBIT NAKON OPOREZIVANJAGUBITAK NAKON OPOREZIVANJA

40.000

35,000

30,000

25.000

20.000

15.000

10.000

5.000

0

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Tablica 1. Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske u 2008. godini (u milijunima kuna)

Opis 2007. 2008. Indeks 2008/07Broj poduzetnika - 89.655 -Broj zaposlenih 888.798 933.958 105,1Ukupni prihodi 641.978 709.827 110,6Ukupni rashodi 610.103 685.638 112,4Dobit prije oporezivanja 42.976 41.950 97,6Gubitak prije oporezivanja 11.101 17.760 160,0Porez na dobit 7.197 6.960 96,7Dobit nakon oporezivanja 35.736 34.746 97,2Gubitak nakon oporezivanja 11.057 17.517 158,4Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit 24.679 17.230 69,8Investicije u dugotrajnu imovinu 60.289 63.717 105,7Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 4.275 4.543 106,3

Povećan broj poduzetnika koji posluju s gubitkom!

U 2008. godini aktivno je poslovalo najviše poduzetnika obveznika poreza na dobiti u posljednjih sedam godina (od 2002. godine), njih 89.655 koji su zapošljavali ukupno 933.958 radnika (na temelju sati rada) što je 5,1% više zaposlenih nego prethodne 2007. godine.

Kontinuirani rast broja poduzetnika u posljednjih nekoliko godina ilustracija je živosti i rasta hrvatskog gospodarstva. U tom rastu rastao je i broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti i broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom. Osnovna je karakteristika promatranoga razdoblja velik broj poduzetnika koji posluju s gubitkom, gotovo svaki treći. Tako je i u 2008. godini 31.323 poduzetnika ili njih 35,0% poslovalo s gubitkom, dok ih je 2007. godine bilo 32%.

Tablica 2. Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske 2004. - 2008. godine

Opis 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Ukupan broj poduzetnika 68.981 71.803 78.509 83.532 89.656

- broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti 47.871 49.408 54.132 54.037 58.333

- broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom 21.110 22.395 24.377 24.854 31.323

Broj zaposlenih 811.776 813.762 844.307 888.798 933.958

9


I nadalje prihodi nadmašuju rashode

Ukupni prihodi poduzetnika Hrvatske u 2008. godini od 709.8 milijardi kuna bili su veći od ukupnih rashoda koji su iznosili 685,6 milijardi kuna. U odnosu na 2007. godinu ukupni prihodi sporije su rasli (10,6%) od ukupnih rashoda (12,4%) pa je pogoršana ekonomičnost poslovanja jer je na ostvarenih 100,00 kuna ukupnog rashoda ostvareno103,53 kune ukupnih prihoda što je za 1,70 kuna manje nego prethodne godine kada je ostvareno 105,22 kune ukupnih prihoda.

Pozitivna je karakteristika kretanja ukupnih prihoda i rashoda u tome da su prihodi nadmašili rashode, a negativna ka-rakteristika je u tome da su prihodi povećavani najvećim dijelom zbog rasta cijena, a manjim dijelom zbog fizičkog rasta poslovnih aktivnosti poduzetnika.

Slika 2. Kretanje ukupnih prihoda i rashoda poduzetnika Hrvatske 1999. – 2008.

UKUPNI PRIHODIUKUPNI RASHODI

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

800.000

700.000

600.000

500.000

400.000

300.000

200.000

100.000

0

Poslovni prihodi i nadalje najvažniji Analiziramo li strukturu ukupnih prihoda poduzetnika nefinancijskog sektora Hrvatske u posljednjih deset godina može-mo konstatirati da su najvažniji poslovni prihodi koji sudjeluju s 96% u ukupnim prihodima, dok ostatak čine financijski i izvanredni prihodi.

U 2008. godini poslovni prihodi sudjelovali su s 96,3% udjela u ukupnim prihodima, financijski s 2,9% a izvanredni sa sve-ga 0,8%. Značajno je da se udjel poslovnih prihoda u 2008. nije promijenio, dok je povećan udjel financijskih, a smanjen udjel izvanrednih prihoda što je svakako pozitivna činjenica koja govori o usmjerenosti poslovanja na osnovnu djelatnost kojom se poduzetnici bave.

Tablica 3. Struktura ukupnih prihoda u 2008. godini (iznosi u milijunima kuna, struktura u %)

Vrsta prihoda2007. 2008. Indeks

2008/07.Iznos Struktura Iznos StrukturaPoslovni 618.472 96,3 683.837 96,3 110,6Financijski 16.459 2,6 20.309 2,9 123,4Izvanredni 16.459 1,1 5.682 0,8 80,6Ukupni prihodi 641.978 100,0 709.827 100,0 110,6

Najveća kategorija u ukupnom prihodu su poslovni prihodi, pa je posebno zanimljiva analiza njihove strukture na priho-de na domaćem i inozemnom tržištu i ostale prihode koje čine najvećim dijelom prihodi od kompenzacija i subvencija te ostvareni prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda, robe i usluga.

U proteklih pet godina imamo relativno stabilnu strukturu poslovnih prihoda s malim oscilacijama. Najveći su prihodi na domaćem tržištu sa oko 80% ukupnih poslovnih prihoda, zatim prihodi na inozemnom tržištu oko 14% a prihodi od kom-penzacija, subvencija i ostali prihodi sudjeluju sa oko 6% u ukupnim poslovnim prihodima.

Slično je bilo i u 2008. godini, poslovni prihodi ostvareni na domaćem tržištu sudjelovali su s 80,1%, prihodi ostvareni na stranom tržištu s 13,7%, a prihodi od kompenzacija i subvencija i ostali prihodi sa 6,2% u ukupnim poslovnim prihodima. U odnosu na 2007. godinu došlo je do neznatnog povećanja udjela poslovnih prihoda na domaćem tržištu, do neznatnog smanjenja udjela na inozemnom tržištu uz zadržavanje udjela ostalih poslovnih. Ti podaci ilustriraju činjenicu da se najveći dio poslovnih prihoda realizira na domaćem tržištu gdje je manja konkurencija negoli na inozemnim tržištima.

10


Tablica 4. Poslovni prihodi poduzetnika Hrvatske 2008. godine (iznosi u milijunima kuna, struktura u %)

Vrsta prihoda2007. 2008.

Indeks 2008/07.Iznos Struktura Iznos Struktura

Prihodi od prodaje 579.350 93,7 641.136 93,8 110,7- na domaćem tržištu 493.323 79,8 547.765 80,1 111,0- na inozemnom tržištu 86.027 13,9 93.371 13,7 108,5Prihodi na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga 8.186 1,3 9.118 1,3 111,4Ostali poslovni prihodi 30.936 5,0 33.582 4,9 108,6Ukupni poslovni prihodi 618.472 100,0 683.837 100,0 110,6

Slika 3. Struktura poslovnih prihoda poduzetnika Hrvatske 1999. – 2008.

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

KOMPENZACIJE, SUBVENCIJE I OSTALI PRIHODI

PRODAJA NA INOZEMNOM TRŽIŠTU

100,0

80,0

60,0

40,0

20,0

0,0

3,03 ,1 4,94 ,4 4,24 ,4 4,53 ,9 6,3 6,2

91,6 90,4 79,7 81,5 82,7 82,0 81,0 81,5 79,8 80,1

5,56 ,5 15,4 14,1 13,0 13,5 14,5 14,5 13,9 13,7

Stalni rast poslovnih rashodaAnaliziramo li strukturu ukupnih rashoda poduzetnika iz nefinancijskog sektora u posljednjih deset godina možemo konstatirati da su u ukupnim rashodima najveći udjel imali poslovni rashodi i to od 92% do 95%., dok ostatak čine financijski i izvanredni rashodi. Tako i u 2008. godini prevladavaju poslovni rashodi sa udjelom od 95,5%, financijski rashodi imaju udjel od 4,0% te izvanredni rashodi 0,5% ukupnih rashoda.Analiza strukture ukupnih rashoda u 2008. godini u odnosu na 2002. godinu pokazuje da su poslovni rashodi porasli sa 92,8% u 2002. godini na 95.5% u 2008. godini, udjeli financijskih rashoda također su povećani sa 3,5% u 2002. godini na 4,0% u 2008. godini, dok su izvanredni rashodi smanjeni sa 3,7% u 2002.godini na svega 0,5% u 2008. godini. Ovo je pozi-tivan trend jer pokazuje porast poslovnih aktivnosti, a samim time i poslovnih rashoda, koji su nastali dijelom i zbog porasta cijena sirovina, energije i poslovnih usluga, ali i većim dijelom zbog povećanja proizvodnje roba i usluga. Povećanje finan-cijskih rashoda pokazuje na veće izdvajanje za kamate i ostale financijske rashode što je znak većeg oslonca na tuđe izvore financiranja i smanjenje vlastitih izvora financiranja. Tablica 5. Struktura ukupnih rashoda u 2008. godini (iznosi u milijunima kuna, struktura u %)

Vrsta rashoda2007. 2008.

Indeks 2008/07Iznos Struktura Iznos Struktura

Poslovni 588.812 96,5 654.826 95,5 111,2Financijski 17.658 2,9 27.577 4,0 156,2Izvanredni 3.633 0,6 3.235 0,5 89,1Ukupni rashodi 610.103 100,0 685.638 100,0 112,4

Poznato je da se u analizi poslovanja osim veličine i strukture prihoda posvećuje jednako tako velika pažnja kretanju visine i strukture rashoda. U analizi strukture ukupnih rashoda posebna se pažnja posvećuje troškovima rada odnosno troškovi-ma osoblja, koje čine neto plaće i porezi i doprinosi iz plaća i na plaće.

U strukturi ukupnih rashoda u posljednjih pet godina udio troškova osoblja u ukupnim rashodima poduzetnika iz nefi-nancijskog sektora kreće se u visini od 12%. U 2004. godini troškovi osoblja imali su udjel od 12,4% u ukupnim rashodi-ma, a u 2008. godini taj udjel je zadržan na istih 12,4%. Zaposleni kod poduzetnika iz nefinancijskog sektora primili su prosječne mjesečne neto plaće u 2008. godini od 4.543,00 kuna što je prema 4.275,00 kuna iz 2007. godine nominalni rast od 6,3% ili realno 0,2%.

11


Tablica 6. Troškovi osoblja poduzetnika Hrvatske 2004. - 2008 godine (iznosi u milijunima kuna)

Opis 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Ukupni rashodi 470.477 489.842 550.941 610.103 685.638

Troškovi osoblja 58.418 60.204 66.667 76.445 85.187

Udjel troškova osoblja u ukupnim rashodima (u %) 12,4 12,3 12,1 12,5 12,4

Neto plaće i nadnice 35.204 36.341 39.977 45.595 50.913

Broj radnika 811.776 787.803 844.307 888.798 933.958

Prosječna mjesečna neto plaća u kunama 3.614 3.844 3.946 4.275 4.543

KRATKOTRAJNA IMOVINA

GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

DUGOTRAJNA IMOVINA KAPITAL I REZERVE

3,0 0,7

35,560,8

40,731,3

23,6

3,4

Dobit smanjena za 30% u odnosu na 2007.

Poduzetnici iz nefinancijskog sektora ostvarili su u 2008. godini slabije rezultate poslovanja nego prethodne 2007. godine. Ostvareno je 17,2 milijardi neto dobiti (ukupni dobici minus ukupni gubici) što je pad od 30,2% prema prethodnoj 2007. godini. U 2008. godini s dobiti je poslovalo 58.333 poduzetnika koji su ostvarili dobit nakon oporezivanja u iznosu od 34,7 milijardi kuna, dok je gubitke ukupne vrijednosti od 17,5 milijardi kuna iskazalo 31.323 poduzetnika.

U posljednjih nekoliko godina (od 2002. godine) poduzetnici ostvaruju sve bolje poslovne rezultate, ali je 2008. godina ipak nešto slabija, a poduzetnici su ostvarili neto dobit na razini 2005. godine. Smanjene dobiti nakon oporezivanja i pove-ćanje gubitka nakon oporezivanja doprinijelo je smanjenu konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti poduzetni-ka, i to sa 24,8 milijardi kuna u 2007. godini na 17, 2 milijarde kuna u 2008. godini.

Tablica 7. Dobit i gubitak poduzetnika Hrvatske 2004. - 2008. godine (u milijunima kuna)

Opis 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Dobit prije oporezivanja 26.632 32.096 36.532 42.976 41.950

Gubitak prije oporezivanja 13.030 9.744 10.370 11.101 17.760

Porez na dobit 3.840 4.879 6.277 7.197 6.960

Dobit razdoblja 22.801 27.236 30.313 35.736 34.746

Gubitak razdoblja 13.039 9.764 10.428 11.057 17.517

Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit 9.762 17.472 19.885 24.679 17.230

Struktura imovine i kapitala i nadalje nepovoljnaPoduzetnici Hrvatske imali su na kraju 2008. godine vrijednost ukupne aktive od 1.055 milijardi kuna. U strukturi aktive najveći udjel od 60,8% ima dugotrajna imovina, zatim slijede sa 35,5% kratkotrajna imovina, s 3,0% gubitak iznad visine kapitala te s 0,7% plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi.

Ako usporedimo podatke na kraju 2008. godine s podacima na početku 2008. godine onda je vidno da je došlo do sma-njenja relativnog udjela dugotrajne imovine i porasta udjela kratkotrajne imovine uz jednake udjele ostale imovine i malog porasta gubitka iznad visine kapitala.

Slika 4. Stanje imovine i izvora sredstava poduzetnika Hrvatske krajem 2008. godine

12


Tablica 8. Imovina poduzetnika Hrvatske na kraju 2008. godine (u milijunima kuna)

Imovina Stanje 31.12. Struktura u %2007. 2008. Indeks 31.12.2007. 31.12.2008.

Potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital 197 138 69,8 0,0 0,0

Dugotrajna imovina 588.230 642.102 109,2 62,1 60,8

Kratkotrajna imovina 326.797 374.285 114,5 34,5 35,5

Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi 6.656 7.772 116,8 0,7 0,7

Gubitak iznad kapitala 25.078 31.304 124,8 2,6 3,0

Ukupno aktiva 946.958 1.055.601 111,5 100,0 100,0

Imovina poduzetnika, krajem 2008 godine od 1.055 milijardi kuna imala je izvore u vlastitom kapitalu i rezervama od 430,0 milijardi kuna (udjel 40,7%), u 249,0 milijardi kuna dugoročnih obveza (udjel 23,6%), u 330,0 milijardi kratkoročnih obve-za (udjel 31,3%) i u 36 milijardi kuna vremenskih razgraničenja (udjel 3,4%).

U usporedbi sa stanjem izvora sredstava s početka 2008. godine došlo je do negativnog pomaka u smanjenju relativnog udjela vlastitog kapitala i rezervi i povećanju relativnog udjela kratkoročnih i dugoročnih obveza.

Tablica 9. Kapital i obveze poduzetnika Hrvatske na kraju 2008. godine (u milijunima kuna)

Kapital i obvezeStanje 31.12. Struktura u %

2007. 2008. Indeks 31.12.2007. 31.12.2008.

Kapital i rezerve 418.825 429.853 102,6 44,2 40,7

Rezerviranja 9.201 10.211 111,0 1,0 1,0

Dugoročne obveze 210.003 248.995 118,6 22,2 23,6

Kratkoročne obveze 277.232 330.344 119,2 29,3 31,3

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja 31.698 36.197 114,2 3,3 3,4

Ukupno 946.958 1.055.601 111,5 100,0 100,0

Strukture imovine i kapitala te obveza poduzetnika je kao i proteklih godina nepovoljna. Prevelik je udjel dugotrajne imo-vine u strukturi imovine. Istodobno je nepovoljna struktura kapitala i obveza jer prevladavaju tuđa sredstva (dugoročne i kratkoročne obveze) u odnosu na vlastita (kapital i rezerve).

Investicije u dugotrajnu imovinu

Tijekom 2008. g. poduzetnici iz nefinancijskog sektora su u dugotrajnu imovinu uložili 90 milijardi kuna ili 18,8% više nego u istom razdoblju 2007. g., što je iznimno bitno s obzirom da je to preduvjet budućeg rasta poslovanja. Te investicije ostva-rilo je 29.194 poduzetnika ili 32,6% od ukupno 89.656 poduzetnika.

Tablica 12. Investicije u dugotrajnu imovinu poduzetnika Hrvatske 2004. - 2008. godine

Opis 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Investicije u novu dugotrajnu imovinu u milijunima kuna 50.019 53.043 64.426 75.481 89.656

Broj investitora 26.699 25.340 28.758 30.303 29.194

Udjel broja investitora u ukupnom broju poduzetnika RH u % 38,7 35,3 36,6 36,3 32,6

Trgovina ponovno najuspješnijaKao i kod broja poduzetnika i broja zaposlenih tako i prema ostvarenom ukupnom prihodu i ukupnom rashodu i nadalje je dominantna uloga djelatnosti trgovine, prerađivačke industrije i informacije i komunikacije i one sudjeluju s preko 50% udjela u ukupnim rezultatima. Tako i u 2008. godini te tri djelatnosti sudjelovale sa 46,1% u ukupnom broju poduzetnika, sa 53,7% u broju zaposlenih, 65,3% u ukupnom prihodu, 62,5% u ukupnim rashodima, 56,8% dobiti nakon oporezivanja, 52,6% gubitaka nakon oporezivanja i 60,8% u ukupnoj neto dobiti. Po poslovnim rezultatima ističu se također građevinar-stvo i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti dok je značaj ostalih djelatnosti mali.

Djelatnost trgovine ima i nadalje najveće udjele i to kod ukupnih prihoda 36,1% (256,4 milijardi kuna), kod ukupnih rasho-da 36,4% (249,5 milijardi kuna) te kod neto dobiti 29,8% (5,1 milijardi kuna). Osim toga u trgovini je poslovalo najviše po-duzetnika i to od ukupno 89.655 poduzetnika njih 27.208 (31,6%), a isto tako u trgovini je poslovao i najveći broj dobitaša i to njih 18.410 (31,6%) od ukupno 58.333 poduzetnika koji su poslovali s dobiti u 2008. godini.

13


Tablica 10. Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Hrvatske u 2008. po djelatnostima (iznosi u milijunima kuna)

Područje djelatnosti Ukupni prihodi

Ukupni rashodi

Indeks 2007.=100,0Prihodi Rashodi

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 18.480 17.965 120,9 123,7B Rudarstvo i vađenje 9.886 8.150 139,5 128,2C Prerađivačka industrija 174.398 171.711 108,5 111,6D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 24.499 24.396 113,2 113,5E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 7.698 7.395 107,7 110,0F Građevinarstvo 72.586 70.444 119,5 121,0G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 256.472 249.514 109,0 109,7H Prijevoz i skladištenje 33.786 32.427 110,8 111,4I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 13.362 14.321 105,7 111,4J Informacije i komunikacije 33.126 28.274 108,1 110,6K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 5.254 4.456 113,2 125,5L Poslovanje nekretninama 9.314 9.510 98,6 104,5M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 32.793 29.826 108,1 113,0N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 9.224 8.947 116,0 114,5O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 373 209 111,0 121,0P Obrazovanje 964 920 114,7 116,3Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.743 1.571 123,5 122,3R Umjetnost, zabava i rekreacija 3.849 3.647 115,0 119,5S Ostale uslužne djelatnosti 2.023 1.956 108,5 108,3Ukupno 709.827 685.638 110,6 112,4

Analiza podataka za protekle godine o visini ostvarene dobiti i gubitka nakon oporezivanja te njihovog salda – konsolidi-ranog financijskog rezultata ili neto dobiti sektora, potvrdila je da su tri najuspješnije djelatnosti: trgovina, prerađivačka industrija i informacije i komunikacije.

Prema visini ostvarene dobiti i prema visini ostvarenog gubitka u 2008. godini redoslijed prve tri djelatnosti ostao je isti. Kad se analizira konsolidirani financijski rezultat – neto dobite (ukupni dobici minus ukupni gubici) sektora u 2008. godini na prvom mjestu je trgovina (u prijašnjim godinama je to bila djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza), na dugom mjestu su informacije i komunikacije, na trećem mjestu su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i na četvrtom prerađivačka industrija.

Tablica 11. Dobit i gubitak poduzetnika Hrvatske u 2008. godini po djelatnostima (u milijunima kuna)

Područje djelatnosti Dobitrazdoblja

Gubitak razdoblja

Konsolidirani financijskirezultat – neto dobit

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 776 332 444B Rudarstvo i vađenje 1.457 57 1.400C Prerađivačka industrija 7.041 5.521 1.519D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 317 247 70E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 393 150 243F Građevinarstvo 3.083 1.669 1.414G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 7.608 2.474 5.134H Prijevoz i skladištenje 2.112 984 1.128I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 571 1.626 -1.056J Informacije i komunikacije 5.056 1.227 3.829K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 816 206 610L Poslovanje nekretninama 575 908 -333M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3.674 1.497 2.177N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 480 296 185O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 132 0 131P Obrazovanje 63 36 27Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 169 34 135R Umjetnost, zabava i rekreacija 322 192 130S Ostale uslužne djelatnosti 102 60 42Ukupno 34.746 17.517 17.230

Rast zaposlenosti od 5,1%Iz obrađenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja za 2008. godinu vidno je da je kod 89.655 poduzetnika bilo 933.958 zaposlenih, što je 5,1 više nego u istom razdoblju protekle godine. Rezultati su još jednom potvrdili osnovno obilježje hrvatskog gospodarstva koje karakterizira velika koncentracija broja poduzetnika i broja zaposlenih u djelat-nosti trgovine, u prerađivačkoj industriji i u građevinarstvu.

14


Najviše je poduzetnika iz djelatnosti trgovine, njih 27.208 (30,3% svih poduzetnika), u kojoj ima 208.654 zaposlena (22,3% ukupno zaposlenih). Prerađivačka industrija imala je najveći broj zaposlenih 260.392 (27,9% ukupno zapo-slenih) i to kod 11.054 poduzetnika (13,2% svih poduzetnika), a u građevinarstvu kod 11.991 poduzetnika bilo je zapo-sleno 112.010 radnika (12,0% svih zaposlenih). U strukturi hrvatskog gospodarstva ove tri djelatnosti imaju zajedno preko polovice ukupnog broja poduzetnika i broja zaposlenih odnosno 50.029 poduzetnika (56,0% svih poduzetnika) zapošljava 581.056 radnika (62,2% ukupno zaposlenih).

Od ostalih djelatnosti prema broju zaposlenih važno mjesto imaju djelatnost poslovanja prijevoza, skladištenja i veza sa 7,1% (66.511 zaposlenih), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 5,2% (49.343 zaposlenih) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 4,8% (44.916 zaposlenih).

I dalje dominantna uloga velikih poduzetnikaU posljednjih nekoliko godina u ostvarenim financijskim rezultatima poduzetnika prema veličini poduzetnika povećava se udjel malog poduzetništva (mali i srednji poduzetnici), ali i dalje dominantnu ulogu imaju veliki poduzetnici.Tablica 14. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2008. godini po veličini poduzetnika (u milijunima kuna)

Opis Ukupno Mali Srednje veliki VelikiBroj poduzetnika 89.656 87.807 1.396 453Broj zaposlenih 933.958 448.803 170.038 315.117Ukupan prihod 709.827 250.977 129.329 329.523Ukupni rashodi 685.638 241.767 126.260 317.611Porez na dobit 6.960 3.213 1.135 2.612Dobit razdoblja (nakon oporezivanja) 34.746 14.146 5.453 15.147Gubitak razdoblja (nakon oporezivanja) 17.516 8.150 3.518 5.848Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit 17.230 5.996 1.935 9.299Investicije u novu dugotrajnu imovinu 63.717 19.915 8.730 35.072Uvoz u razdoblju 120.489 33.523 27.363 59.603Prihodi od prodaje u inozemstvu 93.371 18.804 19.290 55.277Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 4.543 3.750 4.669 5.603

Indeksi 2007. godina =100,0Broj zaposlenih 105,1 109,7 100,4 101,5Ukupan prihod 110,6 113,8 104,1 110,8Ukupni rashodi 112,4 115,5 105,8 112,8Porez na dobit 96,7 107,7 88,7 89,0Dobit razdoblja 97,2 106,7 91,7 91,7Gubitak razdoblja 158,4 161,9 153,9 156,6Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit 69,8 72,9 52,8 72,7Investicije u novu dugotrajnu imovinu 105,7 126,6 73,9 107,1Uvoz u razdoblju 114,3 118,1 99,1 120,7Prihodi od prodaje u inozemstvu 108,5 113,1 102,0 109,5Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 106,3 106,9 108,1 106,5

Slika 5. Izabrani pokazatelji poslovanja poduzetnika Hrvatske prema veličini poduzetnika u 2008. godini

MALI

100,0

90,0

80,0

70,0

60,0

50,0

40,0

30,0

20,0

10,0

0,0

SREDNJI

VELIKI

PODUZETNICI ZAPOSLENI PRIHODI RASHODI DOBIT GUBITAK NETO FIN REZ

98,4 48,1 35,4 35,3 40,7 46,5 34,8

1,6

18,2

18,2 18,415,7

20,1

11,2

0,5

33,7 46,4 46,3 43,6 33,4 54,0

15


Tako i rezultati poslovanja poduzetni-ka Hrvatske za 2008. godinu, prema kriterijima veličine iz Zakona o raču-novodstvu iz 2007. godine, pokazuju da su veliki poduzetnici sudjelovali s 0,5% udjela u broju poduzetnika i 33,7% u broju zaposlenih, ali istovre-meno sa 46,4% u ukupnom prihodu, sa 43,6% u dobiti nakon oporezivanja, s 33,4% u gubitku nakon oporeziva-nja, s 54,0% u neto dobiti (ukupna dobit minus ukupni gubici) i s 55,0% u investicijama u dugotrajnu imovinu.

Međutim, malo poduzetništvo (mali i srednji poduzetnici) i u 2008. godini ostvarilo je dobre rezultate poslovanja, ali ipak nešto lošije nego prethodne 2007. godine. Mali i srednji poduzetni-ci sudjelovali su s preko 50% udjela u ukupnim rezultatima poduzetnika Hr-vatske; odnosno sa čak 99,5% udjela u broju poduzetnika i 66,3% udjela u broju zaposlenih, 53,6% udjela u uku-pnim prihodima, 53,7% udjela u uku-pnim rashodima, 45,0% udjela u uku-pnim investicijama i sa 46,0% u neto dobiti. Tako je malo poduzetništvo povećalo relativni udjel u ostvarenoj neto dobiti sa 45,8% u 2007. godini na 46,0% u 2008. godini odnosno za 0,2 postotna udjela što je rezultat sma-njenja gubitka za 1,1 postotna udjela odnosno sa 67,7% u 2007. godini na 66,6% u 2008. godini.

Dakle, veliki su poduzetnici od uku-pnog konsolidiranog financijskog re-zultata – neto dobiti (razlika između ukupne dobiti i ukupnog gubitka) od 17,2 milijarde kuna ostvarili 9,3 mili-jardi kuna, srednje veliki 1,9 milijardi, a mali poduzetnici 6,0 milijardi kuna.

Ti podaci pokazuju da je 2008. godina bila relativno uspješna za sve sekto-re prema veličinama poduzetnika jer je ostvarena neto dobit, ali manja od neto dobiti ostvarene u 2007. godini.

Zaključak U 2008. godini ostvareno je 17,2 mi-lijarde kuna neto dobiti - za 30,2% manje nego 2007. godine;

Rast bruto domaćeg proizvoda u 2008. godini iznosi svega 2,4% - po-kazatelj usporavanja gospodarsko-ga rasta i indikator početka gospo-darske krize;

Gospodarski rast ostvaren je pove-ćanom zaposlenošću, porastom pla-ća te uz relativnu stabilnost tečaja i visoku stopu inflacije;

Usporavanje gospodarskog rasta u 2008. godini posljedica je smanjene unutrašnje potražnje, a tek manjim dijelom i posljedica smanjene inoze-mne potražnje uzrokovane global-nom financijskom krizom;

U 2008. godini poslovalo je ukupno 89.655 poduzetnika koji su imali 933.958 zaposlenih odnosno 5,1% više nego u 2007. godini. Navedeni broj poduzetnika ostvario je ukupne prihode u iznosu od 709,8 milijardi kuna ili za 10,6% više nego u 2007. godini te 685,6 milijardi kuna rasho-da ili za 12,4% više nego u 2007. go-dini, što znači da su ukupni rashodi imali brži rast od ukupnih prihoda;

U 2008. godini ostvarena je dobit nakon oporezivanja u iznosu 34,7 milijardi kuna ili za 3% manje nego u 2007. godini te je povećan gubitak

nakon oporezivanja za 58,4% odno-sno gubitak nakon oporezivanja po-većan je s 11,0 milijardi kuna u 2007. godini na 17,5 milijardi kuna u 2008. godini;

U 2008. godini povećan je broj gubi-taša s 32 na 35% odnosno s 26.353 na 31.323 poduzetnika;

I u 2008. godini su prihodi nadmašili rashode, što je dobro, a loše je to što je do toga došlo zbog rasta cije-na, a ne zbog fizičkog rasta poslov-nih aktivnosti poduzetnika;

U odnosu na 2007. godinu došlo je do neznatnog povećanja udjela po-slovnih prihoda na domaćem tržištu te do neznatnog smanjenja udjela na inozemnom tržištu;

Struktura imovine i kapitala te obve-za poduzetnika je i nadalje nepovolj-na jer prevladaju tuđa sredstva i du-gotrajna imovina;

I nadalje je dominantna uloga djelat-nosti trgovine, prerađivačke indu-strije i djelatnosti informacija i ko-munikacija i one sudjeluju s preko 50% udjela u ukupnim rezultatima poslovanja poduzetnika;

U trgovini je poslovalo najviše podu-zetnika i to njih 27.208 (31,6% svih poduzetnika), a isto tako u trgovini posluje i najveći broj dobitaša i to njih 18.410 (31,6%) od ukupno 58.333 poduzetnika koji su poslova-li s dobiti u 2008. godini;

2008. godina bila je relativno uspješna za sve veličine poduzetni-ka jer je ostvarena neto dobit, ali manja od neto dobiti ostvarene 2007. godine.

18


Projekt „Zelena i plava Hrvatska“ pokrenuli smo s namjerom da

još jednom potaknemo na razmišlja-nje o potencijalima koji postoje u proizvodnji hrane i turizmu, te njiho-voj boljoj međusobnoj povezanosti. Brojni stručnjaci se slažu da bi proi-zvodnja hrane i turizam trebali biti jedna od bitnih komponenti hrvat-ske razvojne strategije.

Vjerujemo da će sljedeći podaci pomo-ći boljem razumijevanju postojeće si-tuacije i pokrenuti novi dijalog o tome kako dalje.

Prilike ili prijetnje?

Stvari izgledaju tako jednostavno – imamo prekrasnu zemlju, boga-to kulturno nasljeđe i raznoliku ga-stronomsku ponudu; s druge strane imamo velike potencijale proizvodnje kvalitetne hrane (od slavonskih rav-nica do „plodova“ mora) koju bismo turistima mogli prodavati. Možemo učiniti Hrvatsku turističkim rajem i tako iskoristiti svoje prednosti. No, je li sve tako idealno?

Već dugi niz godina raspravlja se o ulozi i značaju turizma za razvoj hrvat-skog gospodarstva. Od 2002. godine počela se i kod nas primjenjivati tzv. „satelitska bilanca turizma“. Riječ je o pokušaju da se izračuna ukupni fi-

nancijski učinak turističkih putovanja i različitih oblika turističke potrošnje na gospodarstvo zemlje-domaćina. Takva metoda koristi se u više od 160 zemalja. Financijski učinci tako obu-hvaćaju tekuću turističku potrošnju kao izdvojeni („satelitski”) dio osobne potrošnje te turističke investicije kao posebni („satelitski”) dio ukupne vri-jednosti investicija.

Prema ovoj metodi hrvatski je turizam u 2008. godini ostvario gotovo 7,5 mi-lijardi € i tako sudjelovao u BDP-u Hr-vatske sa značajnih 15%. U Europi se ti postoci kreću ispod 5% a na svjetskoj razini ispod 3%. Neke procjene govore da bi udio turizma u hrvatskom BDP-u u budućnosti mogao biti i značajno veći (čak do 30%).

Aktualna globalna gospodarska kriza ukazuje na opasnosti od ovakve „ovi-snosti“ nekog gospodarstva od turi-stičkih prihoda. U vremenima recesije, kada se sve manje ljudi odlučuje na putovanja, dramatičan pad prihoda od turizma može bitno ugroziti stabilnost cijelog sustava, pogotovo ukoliko bi njegov udio u BDP-u bio i veći nego što je danas.

A što reći za proizvodnju hrane? Iako uistinu imamo velike potencijale, uvoz hrane je u 2008. bio za 2,5 milijarde kuna veći nego 2007. i dosegnuo 15

milijardi kuna!? Vrijednost porasta uvoza hrane gotovo je jednaka svim državnim potporama sektoru proi-zvodnje hrane u 2009. godini.

Nedavni prosvjedi seljaka ukazali su zapravo na činjenicu da je ovakav na-čin poljoprivredne proizvodnje pre-skup jer ne omogućuje postizanje kon-kurentne cijene na tržištu.

Poslovanje odabranih djelatno-sti u 2008. godiniNa temelju podataka FINA-e o poslo-vanju gospodarskih subjekata u 2008. godini, posebno smo analizirali djelat-nosti poljoprivredne proizvodnje i ri-barstva, industrije hrane i pića, hotela te turističkih agencija. Svjesni smo da ovakva analiza ima svojih ograničenja jer obuhvaća samo gospodarske su-bjekte obveznike podnošenja godiš-njih financijskih izvješća.

Ovdje bismo željeli dati i neka pojaš-njenje vezana uz turizam. Prema defi-niciji WTO-a (Svjetske trgovinske or-ganizacije) „turizam je skup aktivnosti osoba tijekom njihova putovanja i boravka u mjestu izvan uobičajenoga boravišta, i to bez prekida ne duže od jedne godine, a radi odmora odnosno zbog poslovnih i drugih sličnih ra-zloga…”. Zato je teško govoriti o turiz-mu kao gospodarskoj grani. Značajan dio prihoda od turizma ostvaruje se izvan djelatnosti koje su usko pove-zane uz usluge namijenjene turistima, kao što su organizacija putovanja i smještaj. Prijevoz, trgovina, industrij-ska proizvodnja, djelatnosti muzeja, nacionalnih parkova, itd. također ge-neriraju prihode od turista na što uka-zuje i prije navedena „satelitska bilan-ca turizma“.

Mi smo analizom ipak obuhvatili hotele i turističke agencije, tradicio-nalno najuže povezane s pružanjem usluga turistima.

Veći prihodi – paddobitkaPoslovanje sektora proizvodnje hrane i turizma u 2008.

Koliko su uistinu važni proizvodnja hrane i turi-zam za hrvatsko gospo-darstvo?

Zvjez dan Čor bić,di rek tor WLW Hr vat skaZvjezdan Čorbić

19


Naziv pozicije iz GFI-a Poljoprivreda iribarstvo

Proizvodnja hrane i pića Hoteli

Djelat. putničkih agencija i

turoperatora

Broj poduzetnika 2.196 1.445 617 1.334

Broj zaposlenih 21.022 51.087 24.762 5.171

Ukupan prihod* 15.559 37.268 8.529 3.877

Ukupni rashodi* 15.058 36.080 9.372 3.711

Porez na dobit* 70 325 58 36

Dobit razdoblja (nakon oporezivanja)* 817 1.846 422 259

Gubitak razdoblja (nakon oporezivanja)* 316 657 1.265 94

Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit* 501 1.188 -842 166

Investicije u novu dugotrajnu imovinu* 1.546 2.078 2.919 217

Uvoz u razdoblju* 1.058 5.067 222 143

Prihodi od prodaje u inozemstvu* 733 4.882 3.684 1.075

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 3.979 4.472 4.755 4.229

* iznosi u milijunima kuna

Indexi (2007. godina = 100)

Broj zaposlenih 103,9 102,5 100,6 107,1

Ukupan prihod 123,6 110,4 99,4 120,0

Ukupni rashodi 126,6 110,7 107,7 113,5

Porez na dobit 111,0 108,7 79,1 228,5

Dobit razdoblja (nakon oporezivanja) 90,8 107,5 65,5 327,7

Gubitak razdoblja (nakon oporezivanja) 154,2 121,7 164,9 80,5

Konsolidirani financijski rezultat – neto dobit 72,1 101,0 687,9 -446,6

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 153,4 89,3 105,9 179,5

Uvoz u razdoblju 111,8 103,5 132,3 235,0

Prihodi od prodaje u inozemstvu 90,1 107,6 106,8 104,8

Prosječne mjesečne neto plaće u kunama 108,3 103,2 106,1 105,3

Poslovanje odabranih djelatnosti u 2008. godini

U odabranim djelatnostima u 2008. godini poslovalo je ukupno 5.592 su-bjekta što je 6,2% od ukupnog broja subjekata u Hrvatskoj. U njima je ra-dilo malo više od 102.000 zaposle-nika što je 10,9% od ukupnog broja zaposlenika, koji su ostvarili 65, 23 mi-lijarde kuna prihoda i neto dobitak od 1,01 milijardi kuna. Tako su u ukupnim prihodima hrvatskog gospodarstva sudjelovali s 9,2% a u ukupnom neto dobitku s 5,9%.

U 2008. godini u navedenim djelatno-stima radilo je gotovo 2.500 zaposleni-ka više nego 2007. te ostvaren prihod veći za 7 milijardi kuna. Istovremeno je neto dobitak smanjen za 700 miliju-

na kuna na što je najveći utjecaj imalo loše poslovanje hotela. Oni su generi-rali neto gubitak od 842 milijuna kuna ili za 720 milijuna gubitaka više nego u 2007. godini. I sve druge djelatnosti zabilježile su pad neto dobitka u od-nosu na godinu dana ranije, osim in-dustrije hrane i pića koja je ostvarila 11 milijuna neto dobitka više.

Prihod po zaposleniku u odabranim djelatnostima je 640.000 kuna što je za 120.000 kuna ili 15% manje od pro-sjeka hrvatskog gospodarstva. Na to najveći negativni utjecaj ima poslova-nje hotela čiji su zaposlenici ostvarili samo 345.000 kuna po zaposlenom a sve druge djelatnosti su blizu hrvat-

skog prosjeka. Od svih djelatnosti je-

dino su hoteli generirali neto gubitak

od 34.000 kuna po zaposlenom. Ri-

barstvo je s 9.000 kuna neto dobitka

ispod hrvatskog prosjeka od 18.500

kuna dok su sve druge djelatnosti

značajno iznad prosjeka: poljoprivre-

da 34.000 kn; industrija hrane i pića

32.000 kn te turističke agencije 43.000

kn neto dobitka po zaposlenom.

Iako su hoteli generirali velike gubitke

u 2008. godini, značajne investicije od

gotovo 3 milijarde kuna mogle bi upu-

ćivati na njihova očekivanja boljih po-

slovnih rezultata u budućnosti.

PROMODAR d.o.o. je poduzeće u 100%-tnom privatnom vlasništvu. Osnovano je 1994. godine. Od 2000. godine specijalizirali smo se u isporukama poslovnih darova i pro-motivnih artikala. Pri tome naručitelju nudimo cjelovitu uslugu - od prijedloga do najrazličitijih oblika personalizaci-je. 2006. godine u trgovačko-poslovnom centru «Prečko» (Slavenskoga 1) otvorili smo maloprodajnu trgovinu darov-nih artikala.

Nudimo raznolike, maštovite i originalne artikle: pisaći pri-bor svih boja i materijala,uredski pribor, koji uključuje sve od kutijice za vizitke, do najnovijih elektronskih «gadgeta» poput USB memorij-skih stickova.

Ponuda tekstila započinje šiltericama, kvalitetnim t-shirt i polo majicama, a završava najtoplijim zimskim kapama i flis jaknama. Značajno mjesto pronalaze i artikli od frotira – ručnici, ogrtači i papuče.

U ponudi su i raznoliki „lifestyle” artikli: vaze, vinski setovi i wellness setovi, osobito originalno i osebujno dizajnirani keramički proizvodi, kao i raznoliki kuhinjski artikli. Od artikala za prirodu izdvajamo – deke, termosice, roštilje i torbe za izlete, te hobi artikle – dže-pne alate, kompase i dalekozore. Za ljetni period tu su ra-zni „napuhanci” poput madraca, lopti, jastuka, narukvica za plivanje, te sunčane naočale i cooler torbe.

Ni jedno putovanje nije izvedivo bez torbi i putnih artikala, a neizostavni pratioci velikih promotivnih događanja su pri-vjesci i vezice za mobitel - nudimo ih izrađene prema dizajnu klijenta. Samo je mašta granica!

Naši sportaši neprestano trebaju našu potporu i navijače jednostavno ne smijemo zaboraviti! Zato su tu razni navijački rekviziti. Poslije se od navijanja liječimo antistres figuricama.

U cijeloj gomili svakodnevnih obveza često zaboravljamo na brigu i zaštitu naše majke Zemlje. Za nju i zbog nje osmislili smo tzv. „zelenu liniju” proizvoda koji ili ekološkim načinom prikupljaju energiju za svoje djelovanje – solarna lampica, kalkulator na vodu, ili su pak izrađeni od recikliranih, ekološki pri-hvatljivih i bio razgradivih materijala – kemijska od bio-plastike, torba od recikliranih materijala itd. Svakodnevnim korištenjem zelenih proizvoda briga za prirodu i njeno očuvanje postaju stil života.

U našem poslovanju najvažniji su nam kvaliteta proizvoda i zadovoljstvo klijenta zbog čega uspješno poslujemo čitav niz godina, te smo postali vjeran partner mnogim poduzećima. Kroz svo to vrijeme pratio nas je naš moto, koji je prerastao u slogan, da je DAR - ZAČIN ŽIVOTU, a začini su oduvi-jek bili na visokoj cijeni!

Slavenskog 1,Shopping centar Prečko, 2. kat

1000 ZagrebTelefon: 01 38 30 579

Telefaks: 01 36 44 [email protected]. promodar.hr

22


Cilj ove analize koja obuhvaća 300 „naj“ poduzeća iz četiri zeleno –

plave grane, odabranih i rangiranih po poslovnim prihodima i alternativno rangiranih po „produktivnosti“ (po-slovni prihodi / broj djelatnika na bazi sati rada), osim kao uvod u tabelarne prikaze, ima za cilj prikazati kako se osnovni financijski pokazatelji trenut-no „uparuju“sa željama i promišljanji-ma da se turizam i proizvodnja hrane organiziraju i podupru kao područja od strateškog značaja za razvoj hrvat-skog gospodarstva i društva u cjelini.

Odabrane grane: Poljoprivreda i ribarstvo (NACE A 01 i B 05)

Proizvodnja hrane i pića (DA 15) Hoteli (H 551) Putničke agencije i touroperateri (I 633)

Za uvod u analizu 300NAJ poslužiti će odnosi određenih ekonomski pokaza-telja u 4 zeleno-plave grane u odnosu na ostale grane i sve poduzetnike koji su u Registar GFI pri FINA predali izvje-šća za 2008. godinu:

broj poduzeća (oni koji su u RGFI pri FINA predali godišnja financijska iz-vješća

broj djelatnika poslovni prihodi

Sva tri obrađena pokazatelja ukazuju da poduzeća u izdvojenim granama

čine svega 6,2% ukupnog broja poduzeća, zapošljavaju 11% djelatnika i generi-raju 9% poslovnih prihoda.

U gospodarstvu (RGFI 89656 poduzeća, velikih 453, srednjih 1396, malih i mikro 87807) u kojem u malom poduzetništvu većinu čine mikro organizacije (75000), kada se izdvoji manji broj tržišnih lidera, može se uočiti kako oni generiraju ne-proporcionalno veći udio uposlenih djelatnika i prihoda.

Odnosi „NAJ” i grane

Analiza poslovanja 300 najbolje rangiranihpoduzeća po poslovnim prihodima u 2008.u 4 zeleno – plave grane djelatnosti

Nikola Nikšić,voditelj sektora logistike WLW-a

2008. Ukupno RHPoljo-

priverda i ribarstvo

Proizvodnja hrane i pića Hoteli

Putničke agencije i

turoperatoriOstale grane

Broj po-duzetnika 89.656 2.196 1.445 617 1.334 84.064

Broj zaposlenih 933.958 21.022 51.087 24.762 5.171 831.916

Ukupan prihod(mil. KN) 709.827 15.559 37.268 8.529 3.877 644.594

POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO GRANA 100 NAJ 100 NAJ / GRANA

Broj poduzetnika 2.196 100 4,6%

Broj zaposlenih 21.022 11.824 56,2%

Ukupan prihod u mil KN 15.558.749 10.934.234 70,3%

PROIZVODNJA HRANE I PIĆA GRANA 100 NAJ 100 NAJ / GRANA




HOTELI GRANA 70 NAJ 70 NAJ / GRANA

Broj poduzetnika 617 70 11,3%


Ukupan prihod u mil KN 8.529.192 6.692.419 78,5%PUTNIČKE AGENCIJE ITOUROPERATERI GRANA 30 NAJ 30 NAJ / GRANA




U granama proizvodnje hrane i pića i hotelima, izdvojena elita, po obujmu (dje-latnici i ukupni prihodi) koji potvrđuje njihove liderske pozicije na tržištu, osvaja više od dvotrećinske većine. Ujedno, u te dvije grane, po odredbama Zakona o računovodstvu, o odabranoj grupi prevladavaju srednje velika i velika poduzeća.

Pregled osnovnih pokazatelja u 4 „naj“ grane

23


Raspodjela broja „naj” poduzetnika u odabranim granama po veličini

OZNAKA DJELATNOSTI DJELATNOST RASPODJELA VELIKI SREDNJI MALI UKUPNO

A01 B05 Poljoprivreda i ribarstvobroj 10 32 58 100

udio u % 10,0% 32,0% 58,0%

DA15 Proizvodnja hrane i pićabroj 38 47 15 100

udio u % 38,0% 47,0% 15,0%

H551 Hotelibroj 25 42 3 70

udio u % 35,7% 60,0% 4,3%

I633 Putničke agencijebroj 2 6 22 30

udio u % 6,7% 20,0% 73,3%

Ukupnobroj 75 127 98 300

udio u % 25,0% 42,3% 32,7%

OZNAKA DJELATNOSTI DJELATNOST RASPODJELA VELIKI SREDNJI MALI UKUPNO

A01 B05 Poljoprivreda i ribarstvoKN 4.870.830 2.538.197 2.081.211 9.490.238

udio u % 51,3% 26,7% 21,9% 100,0%

DA15 Proizvodnja hrane i pićaKN 24.391.913 5.451.427 870.271 30.713.610

udio u % 79,4% 17,7% 2,8% 100,0%

H551 HoteliKN 4.335.841 2.019.583 114.397 6.469.821

udio u % 67,0% 31,2% 1,8% 100,0%

I633 Putničke agencijeKN 629.921 569.634 719.849 1.919.404

udio u % 32,8% 29,7% 37,5% 100,0%

UkupnoKN 34.228.504 10.578.841 3.785.728 48.593.073

udio u % 70,4% 21,8% 7,8% 100,0%

Strukture vlasništva u granama putničkih agencija i touroperatera te poljoprivrede i ribarstva pokazuju da se radi o grana-ma u kojima je privatna poduzetnička incijativa izraženija. Među „odabranima“ u tim granama prevladavaju poduzeća u privatnom vlasništvu od osnutka. U podatcima o hoteljerstvu, a i u proizvodnji hrane i pića, može se uočiti dinamika pre-tvorbe koja je djelomično dovršena a djelomično još u tijeku.

U djelatnostima hotela i putničkih agencija izraženije je prisustvo većeg broja malih u tržišnoj utakmici, što se proporcio-nalno odražava na distribuciju poslovnih prihoda po veličinama poduzeća u tim granama.

Raspodjela poslovnih prihoda „naj” poduzetnika u odabranim granama po veličini (u tisućama kuna)

Raspored 100NAJ u grani PROIZVODNJA HRANE I PIĆA po djelatnostima (djelatnost; broj; udio u %)

Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa; 11; 11%

Proizvodnja stočne hrane; 8; 8%

Proizvodnja proizvoda od mesa i peradi; 7; 7%

Prerada mlijeka i proizvodnja sira; 7; 7%

Proizvodnja mlinarskih proizvoda; 10; 10%

Proizvodnja kruha, peciva, tjesten i kolača; 13; 13%

Proizvodnja šećera; 4; 4%

Proizvodnja vina; 4; 4%

Proizvodnja piva; 10; 10%

Ostali; 26; 26%

Za dvije robusnije grane, proizvodnju hrane i pića te poljoprivredu i ribarstvo, koje u 300NAJ sudjeluju sa po 100 „odabra-nih“, napravljena je podjela prihoda i poduzeća po ključnim djelatnostima.

„Mlijeko, šećer, sir“ su „te tri slatke riječi“ koje identificiraju „naj“ djelatnosti u grani „proizvodnja hrane i pića“. Mliječno bijela boja vezana je prvenstveno je uz Vindiju, Dukat i Meggle, Viro, Sladorana i Kandit su najveći „šećeraši“, a PIK Vrbo-vec, Gavrilović, Puris i Vajda „naj“ mesari.

24


„Perad i žitarice“ su ključne riječi koje izdvajaju dvije djelatnosti u grani „poljoprivreda i ribarstvo“. U peradarstvu ma-nji je broj igrača od kojih je lider Koka, koja po visini prihoda daleko odskače od prvog pratitelja, Vindona. Vindon pak, kao drugi, također daleko odskače od ostala četri koja su se našla u krugu izdvojenih.

Belje je u usporedi s prvim pratiteljem u 2008., PIK Vinkovci, ostvario 3 x više poslovnih prihoda a iza njih se pozicio-niralo Kutjevo.

Poslovni prihodi 100 NAJ u grani PROIZVODNJA HRANE I PIĆA po djelatnostima (djelatnost; tisuće KN; udio u %)

Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa2.656.621, 9%

Proizvodnja stočne hrane; 1.038.552; 2%

Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi2.754.369; 9%

Prerada mlijeka i proizvodnja sira5.380.933; 17%

Proizvodnja kruha, peciva, tjestenin i kolača; 1.139.859; 2%

Proizvodnja mlinarskih proizvoda; 8.430.602; 16%Proizvodnja šećera; 1.820.878; 6%

Proizvodnja vina; 91.410; 2%

Proizvodnja piva; 2.353.596; 8%

Ostali; 22.842.169; 43%

Poslovni prihodi 100 NAJ u grani POLJOPRIVREDA I RIBARSTVOpo djelatnostima (djelatnost; tisuće KN; udio u %)

POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO po djelatnostima(djelatnost, broj, % udjela)

Uzgoj žitarica idrugih usjeva; 38; 38%

Vinogradarstvo; 5; 5%

Uzgoj goveda za proizvodnju mesa; 6; 6%

Uzgoj svinja; 9; 9%

Uzgoj peradi; 6; 6%

Uzgoj usjeva i stoke17; 17%

Ostali; 14; 14%

Morska mrjestilišta i ribnjaci; 5; 5%

Uzgoj žitarica i drugih usjeva; 4.761.805.410; 50%

Vinogradarstvo278.567.9513%

Uzgoj goveda za proizvodnju mesa

241.392.5183%

Uzgoj svinja421.747.483; 4%

Uzgoj peradi1.569.000.730

17%

Uzgoj usjeva i stoke842.820.377

9%

Ostali; 1.073.617.483; 11%

Morska mrjestilišta i ribnjaci301.285.598; 3%

Pregled 300 uspješnih poduzeća iz 4 zeleno-plave grane pokazuje da se u Osječko-baranjskoj županiji nalazi grupacija prihodovno velikih gospodarskih subjekata koji igraju značajne uloge, ponajviše u poljoprivredi a potom u proizvodnji hrane. Uz nju, u sektoru poljoprivrede, značajnu ulogu imaju poduzeća iz Vukovarsko-srijemske županije, a kada je riječ o proizvodnji hrane i pića, iz Splitsko-dalmatinske županije. Naravno, hoteljerstvo „drže pod kontrolom“ igrači iz plavih županija, uz jadransku obalu.

Ineresantno, nažalost, u grupi 300NAJ Ličko-senjska županija nema niti jednog svojeg predstavnika.

25


POZ ŽUPANIJA Poljoprivreda i ribarstvo

Proizvodnja hrane i pića Hoteli Putničke agencije UKUPNO

1 Zagrebačka 8 7 2 17

2 Krapinsko - zagorska 4 1 1 6

3 Sisačko - moslavačka 4 3 7

4 Karlovačka 1 4 5

5 Varaždinska 3 5 1 9

6 Kopriviničko - križevačka 5 5 10

7 Bjelovarsko - bilogorska 4 2 6

8 Primorsko - goranska 4 13 4 21

9 Ličko - senjska 0

10 Virovitičko - podravska 4 3 7

11 Požeško - slavonska 3 1 4

12 Brodsko - posavska 5 1 6

13 Zadarska 8 2 3 1 14

14 Osječko - baranjska 26 15 1 42

15 Šibensko - kninska 2 4 6

16 Vukovarsko - srijemska 11 3 14

17 Splitsko - dalmatinska 3 11 15 5 34

18 Istarska 3 6 11 20

19 Dubrovačko- neretvanska 2 14 6 22

20 Međimurska 2 5 7

21 Grad Zagreb 4 20 7 12 43

Ukupno 100 100 70 30 300

U tabelama su prvenstveno kategori-zirani i izmjereni uspjesi, ali pogled u cijelu bazu koja je korištena u njihovoj pripremi, mogu se uočiti i „potonuća“. Umjesto neugodnog isticanja imena „gubitnika“, slijedi nekoliko interesan-tnih analitičkih detalja:

U „poljoprivredi i ribarstvu“ 24 od 100 rangiranih poduzeća u 2008. je lošije rangirano u odnosu na 2007. Četri poduzeća je palo za više od mjesta, a“rekorder“ je „potonuo“ za 30 mjesta, sa 43. na 73. poziciju.

U „proizvodnji hrane i pića“ čak 55 od 100 poduzeća u 2008. je lošije rangirano u odnosu na 2007. No, u cjelini, negativne (a time i pozitivne) promjene su se dogodile s manje turbulencije, po svega nekoliko mje-sta gore – dolje. Šest poduzeća je palo za više od 10 mjesta, a rekorder je „potonuo“ za 19 mjesta, sa 40. na 59. poziciju.

U hoteljerstvu, 30 gubitnika od 70 rangiranih. U ovoj grani nije bilo po-tonuća za više od 10 mjesta. Rekor-der je pao za 10 mjesta, sa 12. na 22. mjesto.

U grani“putničke agencije i tourope-ratori“, neusporedivo slabijom od ostalih izdvojenih, zbog čega je ran-girano samo 30 poduzeća, 14 ih je palo na rang listi 2008. u odnosu na 2007. Samo 3 poduzeća izgubila su više od 3 pozicije. Rekorder je pao za 6 mjesta, sa 12. na 18. poziciju.

Neosporno, u svim granama, lideri rangirani po poslovnim prihodima teško gube osvojene pozicije. To su pravi „teškaši“, s velikim brojem za-poslenih, od šireg interesa za gospo-darsku i društvenu zajednicu. U klu-bovima „top 10“ po granama, u 2008. je došlo samo do 3 upada u odnosu na 2007.:

Prvih 10 iz poljoprivrede i ribarstva nije se dalo izbaciti iz „top 10“. Belje

je zamijenilo Koku na 1. poziciji a njoj prepustilo 2.

Mesna industrija Braća Pivac je u protekloj godini napredovala za 3 mjesta što je značilo napredak s 12. na 9. poziciju u proizvodnji hrane i pića

Turisthoteli Zadar zamijenilo je čeka-onicu iz 2007. ( 11. pozicija) s 10. po-zicijom u 2008. u grani hotela.

Poduzeće IBCI iz Splita sa 14. iz 2007. došlo je na 9. poziciju u grani putničkih agencija i touroperatora.

Definitivno i neosporno, promišljanja o tome da se turizam i proizvodnja hrane organiziraju i podupru kao područja od strateškog značaja za razvoj hrvatskog gospodarstva i društvo u cjelini su do-bra. Trenutni rezultati ukazuju da će za ostvarenje toga cilja trebati itekako dobro „potegnuti“ na duge staze; su-stavno, strpljivo i principijelno. Koristiti informacije i razvijati znanje da bi radili prave stvari na pravi način.

Raspodjela broja poduzetnika iz „naj“ djelatnosti po županijama

28


28

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Poljoprivreda i ribarstvo – 100 tvrtki s najvećim poslovnim prihodima u 2008.Rang

1. Naziv Mjesto Internet Opis djelatnosti

1 BELJE d.d. DARDA www.belje.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

2 KOKA PERADARSKO PREHRAMBENA INDUSTRIJA d.d. VARAŽDIN www.vindija.hr Uzgoj peradi

3 PIK VINKOVCI d.d. VINKOVCI www.pik-vinkovci.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

4 AGROKOR d.d. ZAGREB www.agrokor.hr Uzgoj povrća, cvijeća, ukras. bilja i rasada

5 KUTJEVO d.d. KUTJEVO www.kutjevo.com Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

6 NOVI AGRAR d.o.o. OSIJEK Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

7 VUPIK d.d. VUKOVAR Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

8 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA OSATINA SEMELJCI Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

9 POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE ORAHOVICA d.d. ORAHOVICA www.pporahovica.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

10 FERMOPROMET d.o.o. NOVI BEZDAN www.fermopromet.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

11 VINDON d.o.o. SLAVONSKI BROD www.vindija.hr Uzgoj peradi

12 POLJOCENTAR d.o.o. KRIŽEVCI www.poljocentar.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

13 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA PRVČA PRVČA Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

14 PIONEER SJEME d.o.o. SESVETE www.cratia.pioneer.com Uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji; uređenje i održavanje krajolika

15 NAPREDAK POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ŽUPANJA Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

16 POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENI KOM-PLEKS d.o.o. NOVA GRADIŠKA www.ppkompleks.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

17 AGROLAGUNA d.d. POREČ www.agrolaguna.hr Vinogradarstvo

18 DRVENIK TUNA d.o.o. MARINA Morska mrjestilišta i ribnjaci

19 POLJOPRIVREDNO-TRGOVAČKA ZADRUGA BEKETINCI BEKETINCI Uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji; uređenje i održavanje krajolika

20 KALI TUNA d.o.o. KALI www.kali-tuna.hr Morska mrjestilišta i ribnjaci

21 MERKUR VETERINARSKA AMBULANTA d.o.o. TRNJANI Uzgoj svinja

22 AGROMEĐIMURJE d.d. ČAKOVEC www.agromedjimurje.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

23 AGRO-TOVARNIK d.o.o. TOVARNIK Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

24 SIZIM d.o.o. VELIKI OTOK Uzgoj goveda za proizvodnju mesa

25 CENMAR d.d. ZADAR www.cenmar.hr Oceanski i morski ribolov

26 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA s p.o. ČAKOVEC Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

27 AGRO-PROMES d.o.o. SVETI IVAN ZELINA Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

28 FARMA SENKOVAC d.d. SLATINA www.farma-senkovac.hr Uzgoj svinja

29 AGRO-ČEPIN d.o.o. OSIJEK www.agro-cepin.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

30 OPG TATJANA KUKURUZOVIĆ NUŠTAR Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

31 FRAGARIA d.o.o. ZAGREB www.fragaria.hrUzgoj voća, oraha i sličnog orašastog voća, usjeva za pripremanje napitaka i začina, osim vinogradarstva

32 HANA-BREZNICA d.o.o. NAŠICE Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

33 GAVRILOVIĆ POLJOPRIVREDA d.o.o. PETRINJA Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

34 AGROVOĆE d.o.o. IVANIĆ GRAD Uzgoj voća, oraha i sličnog orašastog voća, usjeva za pripremanje napitaka i začina, osim vinogradarstva

35 PROMATA d.o.o. SLAVONSKI BROD Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

36 ILOČKI PODRUMI d.d. ILOK www.ilocki-podrumi.hr Vinogradarstvo

37 ŠIRJAN d.o.o. GORNJA RIJEKA Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

38 KRNDIJA d.o.o. PUNITOVCI www.krndija.hr Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

39 PAŠKA SIRANA d.d. PAG www.paskasirana.hr Uzgoj ovaca i koza

40 VRANA d.o.o. BIOGRAD N/M www.vrana.hr Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

41 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA NAŠE SELO JAGODNJAK Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

42 JADRAN-TUNA d.o.o. TURANJ Morska mrjestilišta i ribnjaci

43 FARMA JELAS d.o.o. HRVATSKA DUBICA www.mesnice-fiolic.hr Uzgoj svinja

44 FARMALAND d.o.o. SUHOPOLJE www.farmaland.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

45 DUBRAVICA d.d. DUBRAVICA www.dubravica.hr Uzgoj svinja

46 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ĐURĐEVAC ĐURĐEVAC www.naturaagro.hr Uzgoj svinja

47 MATICA d.o.o. PODGAJCI PO-DRAVSKI www.matica-modicus.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

48 ERDUTSKI VINOGRADI d.o.o. ERDUT www.erdutski-vinogradi.hr Vinogradarstvo

49 MIRNA RIBOLOV d.o.o. ROVINJ www.mirna-rovinj.hr Oceanski i morski ribolov

50 TRENK POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE d.o.o. POŽEGA Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

29


Veličina Vlasništvo Ukupni prih.2008.

Ukup prih.2008/2007.

Poslovni prih. 2007.

Poslovniprihod 2008.

Posl. prih.2008/2007.

Zaposleni2008.

Zaposleni 2008/2007.

Posl prih./zaposl. 2008.

Posl. pr./ zap.

2008/2007.

Rang2.

3 41 1.555.317.017 1,87 818.533.663 1.533.199.718 1,87 1.858 1,01 825.188 1,85 61

3 22 1.303.129.858 1,11 1.172.393.185 1.295.670.723 1,11 1.654 1,00 783.356 1,10 65

3 22 462.116.755 1,78 257.105.817 458.271.944 1,78 337 1,11 1.359.857 1,60 44

3 21 1.378.048.239 1,20 382.686.918 389.655.026 1,02 356 1,26 1.094.537 0,81 48

3 41 345.169.419 0,81 404.788.531 334.218.886 0,83 895 1,07 373.429 0,77 90

3 22 278.513.890 1,35 201.400.367 270.662.725 1,34 356 0,94 760.289 1,43 67

3 42 330.836.483 1,44 173.450.540 226.988.546 1,31 894 1,00 253.902 1,31 97

2 31 201.278.616 1,27 156.941.208 198.441.221 1,26 195 1,03 1.017.647 1,23 52

3 21 185.793.335 1,11 154.691.648 177.312.926 1,15 504 1,00 351.811 1,15 92

2 21 156.677.442 1,12 137.289.145 154.642.438 1,13 51 1,28 3.032.205 0,88 20

2 21 148.534.868 1,23 121.124.255 148.534.868 1,23 226 1,04 657.234 1,18 74

2 21 137.559.536 1,27 107.971.300 137.238.024 1,27 85 0,93 1.614.565 1,36 33

2 31 132.085.351 0,99 130.675.063 131.750.000 1,01 95 1,19 1.386.842 0,85 43

2 21 134.184.582 1,33 98.331.228 131.369.822 1,34 10 1,00 13.136.982 1,34 5

2 31 131.106.366 1,20 108.269.334 129.768.312 1,20 66 0,88 1.966.187 1,36 28

2 21 124.567.542 1,51 80.458.353 121.611.610 1,51 81 1,03 1.501.378 1,47 37

3 22 105.536.430 1,09 96.296.256 105.347.728 1,09 257 0,93 409.913 1,18 87

2 21 104.514.048 1,12 93.313.136 104.252.446 1,12 3 1,00 34.750.815 1,12 2

2 31 93.860.704 1,57 59.757.039 93.095.521 1,56 8 0,89 11.636.940 1,75 8

2 21 95.789.402 1,28 64.652.089 90.253.644 1,40 61 0,95 1.479.568 1,46 39

1 21 85.388.830 1,39 61.324.751 85.300.023 1,39 21 1,00 4.061.906 1,39 13

3 22 79.562.440 1,00 79.112.274 79.501.440 1,00 252 1,03 315.482 0,97 93

2 22 80.248.798 1,03 77.520.760 78.574.545 1,01 98 0,96 801.781 1,05 62

2 21 77.066.064 1,39 53.204.235 75.729.665 1,42 54 1,06 1.402.401 1,34 41

2 22 74.466.259 1,03 70.929.691 72.670.083 1,02 137 1,05 530.439 0,98 81

2 31 74.069.643 1,01 70.732.816 71.828.089 1,02 96 0,97 748.209 1,05 68

1 21 71.488.800 1,19 60.188.696 71.461.613 1,19 28 1,27 2.552.200 0,93 22

2 41 70.824.328 1,18 58.314.443 69.977.585 1,20 99 1,00 706.844 1,20 72

1 21 65.826.069 1,75 36.216.246 64.742.092 1,79 28 1,04 2.312.218 1,72 24

1 21 62.692.757 - - 62.692.360 - 3 - 20.897.453 - 4

2 21 62.044.540 1,11 55.694.462 61.901.725 1,11 74 1,14 836.510 0,98 60

2 22 63.191.637 1,24 49.280.002 61.485.947 1,25 70 0,96 878.371 1,30 58

1 21 60.187.548 1,49 40.393.906 60.173.736 1,49 58 1,23 1.037.478 1,21 51

2 21 59.517.291 1,19 49.865.066 59.492.199 1,19 95 1,04 626.234 1,14 77

1 21 58.647.669 1,35 42.904.135 58.294.211 1,36 5 1,00 11.658.842 1,36 7

2 22 69.300.091 1,35 51.208.443 57.915.458 1,13 187 1,04 309.708 1,09 94

1 21 57.248.925 1,06 53.884.278 57.151.391 1,06 27 1,08 2.116.718 0,98 25

2 21 58.347.542 1,23 43.279.913 56.177.972 1,30 61 1,13 920.950 1,15 57

2 22 56.405.078 1,04 53.262.126 54.898.915 1,03 77 0,97 712.973 1,06 71

2 21 53.859.382 0,96 56.057.989 53.859.382 0,96 153 0,73 352.022 1,32 91

1 31 52.700.497 1,43 33.495.855 52.266.134 1,56 45 1,50 1.161.470 1,04 46

2 21 50.560.458 0,46 108.217.694 48.118.164 0,44 48 0,74 1.002.462 0,60 53

1 21 47.782.477 1,06 44.270.658 47.443.005 1,07 23 1,10 2.062.739 0,98 27

1 21 45.353.902 1,30 34.542.545 45.210.014 1,31 25 1,00 1.808.401 1,31 29

2 41 45.268.429 1,00 45.172.872 45.011.823 1,00 84 0,93 535.855 1,07 80

1 31 44.437.348 0,75 58.601.781 44.274.851 0,76 84 0,92 527.082 0,82 82

1 21 44.561.975 1,10 40.158.689 43.914.589 1,09 15 1,00 2.927.639 1,09 21

2 22 43.139.591 1,31 31.892.964 42.163.754 1,32 153 1,12 275.580 1,18 96

1 21 42.438.676 0,82 51.115.753 42.008.703 0,82 13 1,18 3.231.439 0,70 18

1 21 41.805.041 1,04 40.048.793 41.804.848 1,04 1 0,50 41.804.848 2,09 1

30


30

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Rang1. Naziv Mjesto Internet Opis djelatnosti

51 AGROLAND d.o.o. SUHOPOLJE Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

52 BLATO 1902 d.d. BLATO www.blato1902.hr Vinogradarstvo

53 POLJOPRIVREDNO PODUZEĆE IVANEC d.o.o. IVANEC Uzgoj goveda za proizvodnju mesa

54 BIFF d.o.o. DUBRAVICA Uzgoj svinja

55 KAPELNA d.o.o. VILJEVO Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

56 GALA d.o.o. BJELOVAR Uzgoj peradi

57 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JANKOVCI STARI JANKOVCI Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

58 KORINA PROIZVODNJA d.o.o. RAJIĆ Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

59 OBRT ZA UZGOJ GOVEDA STOČARSTVO RAIČ, vl.TONI RAIČ GUDOVAC Uzgoj goveda za proizvodnju mesa

60 AGRO RAVLIĆ d.o.o. OSIJEK Uzgoj svinja

61 PERFA d.o.o. DONJA STUBICA www.perfa.hr Uzgoj peradi

62 ZMH HORVAT d.o.o. KONJŠČINA www.zmhhorvat.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

63 KUNIS d.d. BOŠNJACI www.kunis.hr Uzgoj ostalih životinja

64 FERTUS d.o.o. DALJ www.zito.hr Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

65 DALMAR d.o.o. PAKOŠTANE Morska mrjestilišta i ribnjaci

66 MAJDAK PROMET d.o.o. DARUVAR Uzgoj goveda za proizvodnju mesa

67 RWA RAIFFEISEN AGRO d.o.o. SESVETE www.rwa.hr Uzgoj povrća, cvijeća, ukras. bilja i rasada

68 ALEGRA d.o.o. ERDUT Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

69 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA I VINARIJA DINGAČ POTOMJE Vinogradarstvo

70 BOŽJAKOVINA d.d. DUGO SELO www.bozjakovina.com Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

71 OSILOVAC d.o.o. FERIČANCI www.osilovac.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

72 KRAPINA, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA KRAPINA www.krapina-pz.hr Uzgoj goveda za proizvodnju mesa

73 STOČAR d.o.o. VARAŽDIN www.vsv.hr Uzgoj svinja

74 POLJOPRIVREDNI CENTAR d.o.o. GAT Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

75 ORO INTERNATIONAL d.o.o. VRBOVEC Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

76 VALMED, vl. KUBAT BRANKO VALPOVO Uzgoj ostalih životinja

77 LANDIA d.o.o. TORDINCI Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

78 POLJODAR TIM d.o.o. DARUVAR www.poljodar-tim.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

79 PIKO d.o.o. JASTREBARSKO Uzgoj peradi

80 IPK MLIJEČNA FARMA HOLSTEIN d.o.o. ANTUNOVAC Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

81 BERAK d.o.o. SEMELJCI Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

82 ARATOR d.o.o. LOVAS Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

83 AGRO SRIJEM d.o.o. ILOK Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

84 VIGENS d.o.o. KOŽINO www.vigens.hr Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

85 SIMENTAL COMMERCE d.o.o. TENJA Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

86 CONEX TRADE d.o.o. SOLIN Oceanski i morski ribolov

87 ADRIATIC TUNA d.o.o. ZADAR Morska mrjestilišta i ribnjaci

88 AGRO SIMPA d.o.o. SISAK www.agrosimpa.hr Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

89 S. I M. ZELINA d.o.o. SVETI IVAN ZELINA www.sim-zelina.hr Uzgoj goveda za proizvodnju mesa

90 KAŠTELANSKI STAKLENICI d.d. KAŠTEL STARI www.staklenici.hr Uzgoj povrća, cvijeća, ukras. bilja i rasada

91 RIBNJAK VRNJIKA, vl. IVICA LIPOŠĆAK PLAŠKI Slatkovodna mrjestilišta i ribnjaci

92 FARMA LIPINE d.o.o. LIPINE Uzgoj svinja

93 AGROKOKA PULA d.o.o. PULA www.agrokoka.hr Uzgoj peradi

94 SUNCOKRET d.o.o. BROĐANCI Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

95 HANA VUKA d.o.o. BUDIMCI Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

96 SVETI KRIŽ ZAČRETJE POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

97 KWS SJEME d.o.o. POŽEGA Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

98 ANAGALIS d.o.o. STIPANOVCI Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

99 AGRO VET d.o.o. KRIŽEVCI Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

100 POLJOPRIVREDNA ZADRUGA ALMUS ERNESTINOVO Uzgoj žitarica i drugih usjeva, d. n.

Rang 1 – rang po ostvarenim poslovnim prihodima u 2008. / Rang 2 – rang po produktivnosti (poslovni prihod po zaposlenom)Veličina tvrtke: 3 – veliki; 2 –srednji; 1 – mali

31


Veličina Vlasništvo Ukupni prih.2008.

Ukup prih.2008/2007.

Poslovni prih. 2007.

Poslovniprihod 2008.

Posl. prih.2008/2007.

Zaposleni2008.



Posl. pr./ zap.

2008/2007.

Rang2.

1 21 42.282.504 1,02 40.127.127 41.664.475 1,04 10 1,25 4.166.448 0,83 12

1 22 41.575.034 1,11 37.056.930 40.723.933 1,10 134 1,00 303.910 1,10 95

1 21 40.034.671 1,01 39.434.900 39.923.942 1,01 42 0,98 950.570 1,04 56

1 21 39.622.040 1,32 29.991.470 39.576.193 1,32 22 1,05 1.798.918 1,26 30

1 21 48.811.694 3,21 14.537.271 38.805.471 2,67 26 1,18 1.492.518 2,26 38

1 22 39.343.771 1,07 35.477.614 38.750.812 1,09 72 1,00 538.206 1,09 79

2 31 39.586.412 0,64 60.885.802 38.521.283 0,63 57 0,93 675.812 0,68 73

1 21 37.256.246 1,24 29.044.743 37.162.606 1,28 43 0,98 864.247 1,31 59

1 21 37.011.982 1,02 36.264.157 37.011.982 1,02 26 1,04 1.423.538 0,98 40

1 21 36.354.170 24,98 1.455.152 36.353.998 24,98 0 100

1 22 35.451.879 0,86 40.928.494 35.372.036 0,86 55 0,69 643.128 1,26 75

1 21 36.884.402 1,28 27.678.701 34.979.653 1,26 46 1,18 760.427 1,07 66

2 21 46.298.435 1,00 34.921.298 34.921.298 1,00 25 0,36 1.396.852 2,76 42

1 21 217.534.144 8,96 24.027.394 34.742.925 1,45 5 1,00 6.948.585 1,45 10

1 21 34.648.735 1,08 32.026.679 34.611.494 1,08 54 1,10 640.954 0,98 76

1 21 34.423.489 0,92 37.510.457 34.373.937 0,92 22 0,92 1.562.452 1,00 35

1 21 33.712.307 1,12 29.879.715 33.506.633 1,12 10 1,11 3.350.663 1,01 15

1 21 33.185.357 8,57 3.870.653 33.185.357 8,57 5 2,50 6.637.071 3,43 11

1 31 33.503.172 0,78 40.316.444 32.417.078 0,80 19 1,06 1.706.162 0,76 32

2 41 43.881.730 0,78 40.114.675 31.886.722 0,79 67 1,14 475.921 0,70 85

2 41 32.306.719 1,23 25.930.170 31.725.340 1,22 56 1,12 566.524 1,09 78

1 31 31.998.936 0,84 34.902.544 31.475.299 0,90 66 0,97 476.898 0,93 84

1 22 31.229.260 0,95 32.760.879 31.215.109 0,95 32 0,89 975.472 1,07 54

1 21 32.602.352 1,37 22.810.390 31.186.919 1,37 18 0,82 1.732.607 1,67 31

1 21 30.697.720 155,65 197.225 30.697.720 155,65 1 30.697.720 3

1 21 30.419.788 1,60 18.963.171 30.407.390 1,60 3 1,50 10.135.797 1,07 9

1 21 31.546.765 0,94 32.233.218 30.315.973 0,94 20 1,00 1.515.799 0,94 36

1 21 29.795.067 1,17 25.344.191 29.737.027 1,17 28 1,12 1.062.037 1,05 49

1 21 29.088.440 1,24 22.830.751 28.315.974 1,24 36 1,13 786.555 1,10 64

2 21 28.374.247 0,75 35.165.614 27.518.658 0,78 58 0,97 474.460 0,81 86

1 21 27.989.838 1,14 23.811.209 26.801.222 1,13 37 1,03 724.357 1,10 69

1 21 26.826.933 1,26 20.618.776 26.043.448 1,26 64 1,31 406.929 0,97 88

1 21 25.397.036 1,31 19.280.736 25.168.889 1,31 8 1,14 3.146.111 1,14 19

1 21 24.805.468 1,17 20.193.360 24.430.839 1,21 31 0,89 788.092 1,37 63

1 21 24.099.899 1,24 19.508.033 24.066.247 1,23 18 1,20 1.337.014 1,03 45

1 21 24.209.573 1,30 11.741.444 24.057.426 2,05 60 1,33 400.957 1,54 89

1 21 24.175.200 3,85 4.595.285 24.049.850 5,23 2 0,15 12.024.925 34,02 6

1 21 23.144.163 1,13 20.434.139 23.144.163 1,13 24 0,96 964.340 1,18 55

1 31 23.579.636 0,85 25.603.639 22.877.693 0,89 7 0,78 3.268.242 1,15 16

2 13 23.005.134 1,18 19.363.928 22.860.726 1,18 158 1,17 144.688 1,01 99

1 21 22.807.361 1,32 17.293.736 22.772.016 1,32 7 0,25 3.253.145 5,27 17

1 22 25.080.394 0,86 27.445.960 22.594.896 0,82 20 0,54 1.129.745 1,52 47

1 21 22.933.595 1,09 20.474.920 22.356.317 1,09 31 1,00 721.172 1,09 70

1 21 23.435.401 1,65 13.193.060 22.229.185 1,68 14 1,08 1.587.799 1,56 34

1 22 22.385.033 1,04 20.328.201 21.723.147 1,07 42 1,02 517.218 1,04 83

1 31 21.514.416 0,98 22.019.114 21.487.595 0,98 92 0,92 233.561 1,06 98

1 21 21.311.148 0,96 21.906.362 21.273.052 0,97 6 1,00 3.545.509 0,97 14

1 21 22.223.405 1,69 12.496.635 21.143.196 1,69 20 1,05 1.057.160 1,61 50

1 21 21.694.353 1,16 18.298.065 20.898.789 1,14 10 1,43 2.089.879 0,80 26

1 31 21.102.899 1,36 15.296.536 20.841.173 1,36 9 1,13 2.315.686 1,21 23

32


32

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je


1 PREHRAMBENA INDUSTRIJA VINDIJA d.d. VARAŽDIN www.vindija.hr Prerada mlijeka i proizvodnja sira

2 PODRAVKA d.d. KOPRIVNICA www.podravka.com Ostala prerada i konz. voća i povrća, d. n.

3 DUKAT d.d. ZAGREB www.dukat.hr Prerada mlijeka i proizvodnja sira

4 PIK VRBOVEC - MESNA INDUSTRIJA d.d. VRBOVEC www.pik-vrbovec.hr Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

5 LEDO d.d. ZAGREB www.ledo.hr Proizvodnja sladoleda

6 COCA COLA HBC HRVATSKA d.o.o. ZAGREB www.coca-colahellenic.hr Proizvodnja osvježavajućih napitaka

7 JAMNICA d.d. ZAGREB www.jamnica.hr Proizvodnja mineralne vode

8 ZVIJEZDA d.d. ZAGREB www.zvijezda.hr Proizvodnja rafiniranih ulja i masti

9 MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC d.o.o. VRGORAC www.pivac.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

10 KRAŠ d.d. ZAGREB www.kras.hr Proizvodnja kakaa, čokolade i bombona

11 ZAGREBAČKA PIVOVARA d.d. ZAGREB www.ozujsko.com Proizvodnja piva

12 VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. VIROVITICA www.secerana.hr Proizvodnja šećera

13 KARLOVAČKA PIVOVARA d.o.o. KARLOVAC www.karlovacka.com Proizvodnja piva

14 FRANCK d.d. ZAGREB www.franck.hr Prerada čaja i kave

15 GAVRILOVIĆ d.o.o. PETRINJA www.gavrilovic.hr Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

16 PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d. KARLOVAC www.ppk.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

17 SLADORANA d.d. ŽUPANJA www.sladorana.hr Proizvodnja šećera

18 KANDIT PREMIJER d.o.o. OSIJEK www.kandit.hr Proizvodnja šećera

19 DANICA, MESNA INDUSTRIJA d.o.o. KOPRIVNICA www.podravka.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

20 CARLSBERG CROATIA d.o.o. KOPRIVNICA www.tuborg.com.hr Proizvodnja piva

21 GRANOLIO d.o.o. ZAGREB www.granolio.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

22 MLINAR d.d. KRIŽEVCI www.mlinar.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

23 PURIS d.d. PAZIN www.puris.hr Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

24 CEDEVITA d.o.o. ZAGREB www.cedevita.hr Proizvodnja homog. gotove i dijetetske hrane

25 ISTRAVINO d.d. RIJEKA www.istravino-rijeka.hr Proizvodnja vina

26 PERUTNINA PTUJ - PIPO ČAKOVEC d.o.o. ČAKOVEC www.perutnina.com Proizvodnja, obrada i konzerv. mesa peradi

27 IPK TVORNICA ULJA ČEPIN d.o.o. ČEPIN www.uljara.hr Proizvodnja sirovih ulja i masti

28 ĐAKOVŠTINA d.d. ĐAKOVO www.djakovstina.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

29 MEGGLE - HRVATSKA d.o.o. OSIJEK www.meggle-hrvatska.hr Prerada mlijeka i proizvodnja sira

30 AGROPRERADA d.d. IVANIĆ GRAD www.agrokor.hr Proizvodnja stočne hrane

31 TOMBIA d.o.o. SPLIT www.gloria.hr Prerada čaja i kave

32 ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d. ZAGREB www.klara.hr Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

33 SLAVONIJA - SLAD d.o.o. NOVA GRADIŠKA Proizvodnja slada

34 MESNA INDUSTRIJA - VAJDA d.d. ČAKOVEC www.vajda.hr Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

35 VIVERA d.o.o. GLINA www.vivera.hr Proizvodnja homog. gotove i dijetetske hrane

36 ADRIA d.d. ZADAR www.adria-zadar.hr Prerada i konzerv. riba i ribljih proizvoda

37 ZVEČEVO d.d. POŽEGA www.zvecevo.hr Proizvodnja kakaa, čokolade i bombona

38 PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT d.d. RIJEKA www.pikrijeka.hr Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

39 BAVARIA PIVO d.o.o. ZAGREB www.bavariapivo.hr Proizvodnja piva

40 NATURA AGRO d.o.o. ĐURĐEVAC www.naturaagro.hr Proizvodnja stočne hrane

41 ČAKOVEČKI MLINOVI d.d. ČAKOVEC www.cak-mlinovi.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

42 PPK VALPOVO d.d. VALPOVO www.valpovo-ppk.hr Proizvodnja stočne hrane

43 EURO - ALFA d.o.o. ZAGREB www.euroalfa.hr Prerada i konzerv. riba i ribljih proizvoda

44 IPK KANDIT d.d. OSIJEK www.kandit.hr Proizvodnja kakaa, čokolade i bombona

45 TVORNICA STOČNE HRANE d.d. ČAKOVEC www.tsh-cakovec.hr Proizvodnja stočne hrane

46 KAROLINA d.o.o. OSIJEK www.karolina.hr Proizv. dvopeka, keksa, trajnog peciva i kolača

47 KOESTLIN d.d. BJELOVAR www.koestlin.hr Proizv. dvopeka, keksa, trajnog peciva i kolača

48 MM KLAONICA, vl. MILIVOJ MEDVEN t.p. KRAŠIĆ www.medven.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

49 JADRANSKA PIVOVARA - SPLIT d.d. VRANJIC www.jadranska-pivovara.hr Proizvodnja piva

50 NOVI DOMIL d.o.o. ŽUPANJA Prerada mlijeka i proizvodnja sira

Proizvodnja hrane i pića – 100 tvrtki s najvećim poslovnim prihodima u 2008.

33


Veličina Vlasništvo Ukupni prihodi 2008.

Ukup prih. 2008/2007.

Posl. prihod 2007.

Posl. prihod 2008.

Posl. prih. 2008/2007.

Zaposleni 2008.


Posl. prih/zaposl. 2008.

Posl. pr./zap. 2008/2007.

Rang2.

3 22 2.884.884.404 1,12 2.533.565.169 2.863.518.745 1,13 1.053 1,06 2.719.391 1,07 5

3 41 2.465.559.735 0,98 2.377.944.411 2.291.813.160 0,96 3.986 0,97 574.966 0,99 61

3 22 1.844.008.860 1,09 1.693.437.703 1.842.567.489 1,09 1.379 0,99 1.336.162 1,10 25

3 22 1.520.059.403 1,35 1.118.764.478 1.508.236.511 1,35 1.746 1,06 863.824 1,28 47

3 41 1.198.524.984 1,17 1.007.339.066 1.164.209.714 1,16 1.133 1,11 1.027.546 1,04 39

3 22 1.075.234.983 1,05 1.018.094.062 1.072.317.775 1,05 744 1,01 1.441.287 1,04 19

3 41 1.087.601.901 1,13 946.628.059 1.068.417.883 1,13 1.236 1,04 864.416 1,08 46

3 22 994.320.948 1,21 812.716.569 985.368.932 1,21 725 0,97 1.359.130 1,25 24

3 21 954.735.358 1,32 703.084.074 954.332.853 1,36 475 1,18 2.009.122 1,15 10

3 41 926.298.955 1,02 888.679.143 910.289.860 1,02 1.633 0,91 557.434 1,12 65

3 22 829.882.070 1,01 806.324.393 814.369.751 1,01 507 0,98 1.606.252 1,03 15

3 21 819.326.478 1,10 730.863.980 787.922.928 1,08 358 0,84 2.200.902 1,29 7

3 22 643.947.971 1,14 541.730.632 624.458.055 1,15 390 0,93 1.601.175 1,24 16

3 22 618.356.435 1,10 540.910.916 578.433.950 1,07 481 0,96 1.202.565 1,12 30

3 21 528.492.223 1,07 487.631.536 523.993.597 1,07 686 1,07 763.839 1,00 52

3 22 500.838.820 1,23 407.369.498 500.136.842 1,23 308 1,07 1.623.821 1,15 14

3 42 498.661.193 0,86 574.296.601 497.140.613 0,87 545 1,01 912.185 0,85 44

3 21 474.746.091 0,78 595.118.792 459.391.322 0,77 631 0,99 728.037 0,78 53

3 41 423.643.354 1,06 396.932.462 421.989.816 1,06 698 1,02 604.570 1,04 60

3 21 427.626.760 1,18 353.232.123 417.349.238 1,18 354 1,16 1.178.953 1,02 32

3 21 345.532.039 1,33 258.944.057 343.991.717 1,33 92 0,99 3.739.040 1,34 4

3 21 335.396.161 1,34 215.692.659 327.188.108 1,52 1.083 1,34 302.113 1,14 92

3 22 328.463.621 1,11 292.853.152 326.356.087 1,11 486 0,98 671.515 1,14 58

3 21 322.605.758 1,09 290.113.178 314.239.786 1,08 253 0,93 1.242.054 1,16 29

3 22 311.418.810 0,78 390.702.020 308.427.085 0,79 224 0,62 1.376.907 1,28 23

3 21 304.935.402 1,16 261.985.892 304.013.679 1,16 580 1,03 524.162 1,13 69

2 42 300.110.958 1,23 240.632.357 298.951.025 1,24 210 0,97 1.423.576 1,28 20

3 41 289.038.290 1,24 225.715.111 286.661.968 1,27 507 0,99 565.408 1,29 64

2 21 279.079.257 1,07 258.092.189 278.633.143 1,08 249 1,01 1.119.009 1,07 34

2 22 235.687.240 1,43 163.223.873 232.274.666 1,42 98 0,93 2.370.150 1,52 6

2 21 233.133.264 1,43 159.709.484 230.083.929 1,44 112 1,13 2.054.321 1,27 8

3 41 222.190.615 1,06 207.740.439 220.466.090 1,06 726 1,00 303.672 1,07 91

2 21 218.644.012 1,55 138.513.219 215.041.833 1,55 45 0,98 4.778.707 1,59 1

3 22 213.493.528 1,12 189.262.010 212.889.133 1,12 374 1,01 569.222 1,12 62

2 22 199.269.259 1,38 143.086.307 197.873.351 1,38 149 1,23 1.328.009 1,12 26

3 22 199.174.108 1,35 147.248.029 197.285.804 1,34 521 1,31 378.668 1,03 82

3 41 196.984.420 1,02 192.582.020 195.678.886 1,02 495 1,06 395.311 0,95 79

3 41 186.794.801 1,13 161.497.232 184.773.382 1,14 460 0,99 401.681 1,16 78

2 21 184.689.940 0,98 186.723.686 182.485.497 0,98 98 1,05 1.862.097 0,93 12

2 21 182.897.129 1,23 145.494.602 181.570.478 1,25 195 1,00 931.131 1,25 43

2 22 197.994.086 1,29 143.686.575 179.837.076 1,25 208 1,00 864.601 1,25 45

3 22 178.833.900 1,02 173.181.558 177.613.430 1,03 505 0,97 351.710 1,06 87

2 21 181.216.769 1,03 169.460.925 171.668.583 1,01 91 1,01 1.886.468 1,00 11

3 22 188.334.617 1,04 158.540.040 166.885.683 1,05 486 0,94 343.386 1,12 88

2 22 163.627.933 0,98 163.241.079 161.050.609 0,99 114 0,94 1.412.725 1,05 21

3 41 161.207.531 1,19 128.762.012 160.119.837 1,24 296 0,97 540.945 1,28 67

3 22 164.109.973 0,55 134.829.300 157.619.360 1,17 553 0,98 285.026 1,19 93

2 21 153.403.266 1,23 121.426.257 146.313.588 1,20 114 1,24 1.283.453 0,97 27

2 41 144.184.495 0,99 138.394.609 142.252.344 1,03 174 1,05 817.542 0,97 49

2 21 142.525.981 1,03 138.106.427 141.482.530 1,02 96 1,28 1.473.776 0,80 18

34


34

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je



51 DALMESSO d.o.o. KLIS www.dalmesso.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

52 SARDINA d.o.o. POSTIRA www.sardina.biz Prerada i konzerv. riba i ribljih proizvoda

53 KVASAC d.o.o. PRIGORJE BRDOVEČKO www.kvasac.hr Proizv. ostalih prehrambenih proizvoda, d. n.

54 KIM MLJEKARA KARLOVAC d.d. KARLOVAC Prerada mlijeka i proizvodnja sira

55 MLIN I PEKARE d.o.o. SISAK www.mip.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

56 IMI d.o.o. IVANEC www.imi-ivanec.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

57 PAN PEK d.o.o. ZAGREB www.panpek.hr Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

58 NOVI ŽITAR d.o.o. DONJI MIHOLJAC Proizvodnja mlinarskih proizvoda

59 PULJANKA - BRIONKA d.o.o. PULA www.brionka.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

60 AGROPROTEINKA d.d. SESVETE www.agroproteinka.hr Proizvodnja stočne hrane

61 MESNICE FIOLIĆ d.o.o. ZAGREB www.mesnice-fiolic.hr Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

62 RAVLIĆ U.T.D., vl. ZLATKO RAVLIĆ OSIJEK www.ravlic.com Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

63 PAPUK d.d. NAŠICE www.papuk.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

64 PIVOVARA d.d. OSIJEK www.pivovara.hr Proizvodnja piva

65 DALMACIJAVINO d.d. SPLIT www.dalmacijavino.hr Proizvodnja vina

66 ZDENKA - MLIJEČNI PROIZVODI d.o.o. VELIKI ZDENCI www.zdenka.hr Prerada mlijeka i proizvodnja sira

67 BUP d.o.o. BUZET www.bup.hr Proizvodnja piva

68 P.T.U.O. BABIĆ, vl. IVICA BABIĆ SPLIT Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

69 ANAMARIJA COMPANY d.o.o. SESVETE www.anamarija.hr Prerada čaja i kave

70 AGRO RIJEKA d.o.o. ŠKRLJEVO www.agro-rijeka.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

71 JEDINSTVO d.o.o. LABIN Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

72 KAMIX d.o.o. VARAŽDIN www.kamix.hr Proizvodnja šećera

73 DERMA - CRIJEVARA d.d. VARAŽDIN www.derma.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

74 FANON d.o.o. PETRIJANEC www.pehra.hr Proizvodnja stočne hrane

75 TVORNICA KRUHA ZADAR d.d. ZADAR www.tkzd.hr Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

76 KUDELIĆ d.o.o. BEDENICA www.kudelic-bedenica.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

77 MARKET SVAGUŠA, vl. JOŠKO SVAGUŠA SOLIN Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

78 JIL d.o.o. ZAGREB Proizvodnja osvježavajućih napitaka

79 POLJOPRERADA d.d. HRVATSKI LESKOVAC www.poljoprerada.hr Proizvodnja stočne hrane

80 DALMACIJA RIBA d.o.o. DRNIŠ www.dalmacija-riba.hr Prerada i konzerv. riba i ribljih proizvoda

81 EUROVOĆE ZADRUGA ORAHOVICA www.eurovoce.hr Ostala prerada i konz. voća i povrća, d. n.

82 ŽITOPROIZVOD d.d. KARLOVAC Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

83 FAMI d.o.o. MIHOLJAČKI POREČ www.fami.hr Proizvodnja osvježavajućih napitaka

84 DURATA d.o.o. DUGO SELO www.durata.hr Proizvodnja osvježavajućih napitaka

85 PRERADA d.o.o. SPLIT Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

86 MRAZ d.o.o. KRALJEVEC NA SUTLI www.mesnice-mraz.hr Proizvodnja, obrada i konzerviranje mesa

87 RADNIK d.d. OPATIJA www.radnik-opatija.hr Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

88 BOBIS d.o.o. STOBREČ www.bobis-svagusa.hr Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

89 VINOPLOD VINARIJA d.d. ŠIBENIK www.vinoplod-vinarija.hr Proizvodnja vina

90 RIONE d.o.o. DARDA www.biljemerkant.hr Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

91 VALIPILE d.o.o. SESVETSKI KRALJEVEC www.valipile.hr Proizvodnja stočne hrane

92 PRODUKTIVNO ZAJEDNIŠTVO DARDA d.o.o. DARDA Proizvodnja mlinarskih proizvoda

93 ITAL - ICE d.o.o. POREČ www.ital-ice.hr Proizvodnja sladoleda

94 BERMES d.o.o. PUŠĆA www.bermes.hr Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

95 RAGUSA d.o.o. NEDELIŠĆE www.ragusa.hr Proizvodnja makarona, njoka i slične suhe tjestenine

96 MILS, MLJEKARA SPLIT d.d. SPLIT www.mils.hr Prerada mlijeka i proizvodnja sira

97 SILOSI VTC d.o.o. VIROVITICA Proizv. kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača

98 SLAVONIJA NOVA d.d. ŽUPANJA www.slavonija-nova.hr Proizvodnja mlinarskih proizvoda

99 ĐAKOVAČKA VINA d.d. DRENJE www.djakovacka-vina.hr Proizvodnja vina

100 PISINIUM d.o.o. PAZIN www.pisinium.hr Proizvodnja proizvoda od mesa i mesa peradi

35


Veličina Vlasništvo Ukupni prihodi 2008.

Ukup prih. 2008/2007.

Posl. prihod 2007.

Posl. prihod 2008.

Posl. prih. 2008/2007.

Zaposleni 2008.


Posl. prih/zaposl. 2008.

Posl. pr./zap. 2008/2007.

Rang2.

2 21 141.841.895 1,11 127.718.240 139.182.007 1,09 123 1,21 1.131.561 0,90 33

3 22 137.891.183 0,93 138.825.155 136.902.781 0,99 272 0,98 503.319 1,01 70

2 21 137.970.368 0,83 161.883.437 131.854.853 0,81 131 0,92 1.006.526 0,88 40

2 22 125.846.451 1,04 120.557.317 125.586.890 1,04 182 0,83 690.038 1,25 55

2 41 123.329.297 1,42 86.521.478 122.784.173 1,42 318 1,28 386.114 1,11 81

2 22 116.807.105 1,12 102.359.474 114.899.139 1,12 168 0,99 683.923 1,13 56

2 21 104.472.019 1,08 95.975.363 104.024.172 1,08 342 1,03 304.164 1,05 90

2 21 106.178.879 1,35 76.298.141 101.596.510 1,33 50 0,98 2.031.930 1,36 9

2 41 100.351.483 1,16 85.324.635 99.433.352 1,17 321 0,94 309.761 1,24 89

2 22 97.707.562 1,20 79.143.958 95.854.922 1,21 88 1,05 1.089.260 1,16 37

2 21 94.721.161 0,96 82.590.301 94.009.661 1,14 166 0,92 566.323 1,24 63

2 21 100.047.279 1,09 82.439.288 92.962.954 1,13 129 1,10 720.643 1,02 54

2 22 92.532.875 0,90 100.419.908 89.842.711 0,89 115 1,02 781.241 0,88 51

2 22 95.949.946 1,05 88.875.537 89.432.875 1,01 165 0,95 542.017 1,06 66

3 11 84.599.728 0,99 85.206.317 84.540.890 0,99 504 1,08 167.740 0,92 100

2 22 91.565.497 5,07 16.962.840 84.045.841 4,95 231 4,53 363.835 1,09 85

2 21 84.573.854 0,67 124.756.582 83.248.048 0,67 59 1,00 1.410.984 0,67 22

2 21 84.135.948 1,07 76.976.330 82.521.195 1,07 398 0,96 207.340 1,12 99

2 21 82.570.350 0,91 89.869.036 81.664.963 0,91 97 1,09 841.907 0,83 48

2 21 81.401.708 1,17 69.122.280 81.385.252 1,18 102 1,11 797.895 1,06 50

2 22 81.236.270 0,98 79.487.082 79.322.461 1,00 160 0,98 495.765 1,02 71

1 21 76.688.902 0,86 89.095.619 76.423.077 0,86 16 1,07 4.776.442 0,80 2

2 22 75.701.747 0,98 76.705.909 75.416.884 0,98 204 1,02 369.691 0,96 84

1 21 77.069.699 1,39 55.009.427 75.170.898 1,37 41 1,17 1.833.437 1,17 13

2 22 75.185.208 0,96 73.703.613 75.161.297 1,02 304 0,95 247.241 1,07 98

1 21 75.450.286 1,28 59.120.530 73.999.127 1,25 62 1,11 1.193.534 1,13 31

2 21 71.694.059 1,18 60.475.053 70.183.880 1,16 281 1,04 249.765 1,11 97

1 21 69.382.107 2,28 30.293.013 68.814.363 2,27 15 1,25 4.587.624 1,82 3

2 22 67.527.481 0,83 78.364.056 66.263.914 0,85 126 0,91 525.904 0,93 68

1 21 63.575.934 3,07 17.064.567 63.404.829 3,72 97 5,39 653.658 0,69 59

2 31 62.462.327 1,31 47.194.916 61.757.577 1,31 230 1,08 268.511 1,21 95

2 22 60.893.710 1,09 54.397.798 59.246.361 1,09 157 1,00 377.365 1,09 83

1 21 59.575.574 1,07 55.076.607 58.473.392 1,06 164 1,01 356.545 1,05 86

1 21 58.266.422 2,81 20.429.049 57.843.334 2,83 53 1,61 1.091.384 1,76 36

1 21 56.904.623 1,28 42.697.849 56.424.782 1,32 133 1,01 424.246 1,31 75

1 21 56.072.712 1,18 47.584.007 56.002.660 1,18 56 1,08 1.000.048 1,09 42

2 22 56.273.619 1,07 52.239.929 55.460.832 1,06 130 0,94 426.622 1,14 74

2 21 55.353.989 1,13 48.938.641 55.318.484 1,13 221 1,05 250.310 1,08 96

2 22 58.318.174 0,90 58.691.550 54.765.540 0,93 135 0,89 405.671 1,05 77

1 21 52.819.104 8,97 5.890.494 52.818.759 8,97 190 1,64 277.993 5,47 94

1 21 49.606.499 1,07 45.997.439 48.753.203 1,06 38 1,03 1.282.979 1,03 28

2 21 48.884.256 1,30 37.304.307 48.079.604 1,29 48 0,86 1.001.658 1,50 41

1 21 47.861.335 0,87 54.837.755 47.567.906 0,87 44 0,88 1.081.089 0,99 38

1 21 46.037.399 1,24 37.079.999 46.020.943 1,24 31 0,61 1.484.547 2,04 17

1 21 45.755.941 1,50 30.207.155 45.690.979 1,51 67 1,12 681.955 1,35 57

2 22 45.256.918 0,90 49.786.775 45.098.603 0,91 98 1,02 460.190 0,89 72

2 21 44.605.746 0,98 44.685.684 44.137.410 0,99 112 0,89 394.084 1,11 80

2 13 44.609.632 1,41 28.010.688 43.689.493 1,56 103 1,02 424.170 1,53 76

2 22 46.640.680 1,13 39.320.354 43.676.278 1,11 101 1,00 432.438 1,11 73

1 21 43.215.140 1,17 36.315.413 42.862.624 1,18 39 1,26 1.099.042 0,94 35

36


36

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Podravka – tradicija, kvaliteta i poznatemarke

Prehrana i pića te farmaceutika osnovne su djelatnosti Podravke.

U prehrambenoj industriji Podravka se ubraja među vodeće kompanije u jugoistočnoj, srednjoj i istočnoj Euro-pi, dok je Belupo drugi po veličini pro-izvođač lijekova u Hrvatskoj. Danica d.o.o. posluje kao društvo s ograni-čenom odgovornosti u potpunom vlasništvu Podravke, a osnovna dje-latnost joj je prerada i konzerviranje mesa.

Podravka ima vlastite tvrtke i pred-stavništva u 18 zemalja te proizvod-ne kapacitete u Hrvatskoj, Poljskoj i Češkoj, a vlastita snažna distributivna mreža proteže se od Jadranskog do Baltičkog mora.

Tijekom godina postojanja Podravka je stvorila brojne tržišne marke koje su potrošači prepoznali po vrhunskoj kvaliteti. Prema tajnom receptu prof. Zlate Bartl nastala je Vegeta, jedin-stvena kombinacija povrća i začina koja ne dominira okusom jela, nego ga

obogaćuje i naglašava njegove pojedi-ne sastojke. Karakteristična plava boja ambalaže i lik kuhara koji označava kvalitetu i danas su vrlo važni elementi koji čine pakiranje Vegete prepoznat-ljivim. Još 1959. g. Podravka je svojim proizvodom kreirala novu kategoriju, pa je na većini Podravkinih strateških tržišta Vegeta sinonim za cijelu kate-goriju univerzalnih dodataka, a ove go-dine obilježen je njezin 50. rođendan. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među kojima ističemo nagradu Super-brands dobivenu na nekoliko tržišta, a nositelj je i oznake „Izvorno hrvatsko”.

Oznaku „Izvorno hrvatsko” nosi i Po-dravkin Pekmez od šljiva, proizvod prepoznatljive vrhunske kvalitete s posebno velikom količinom voća i vrlo malom količinom dodanog šećera što proizvodu daje izrazito bogat okus.

Nositelj ove oznake je i Goveđi gulaš, vrhunski proizvod karakterističnoga pi-kantnog okusa i standardne kvalitete, kao i nagrade Superior Taste Award,

koja potvrđuje izvrsnost okusa i visoku kvalitetu prepoznatu na dvadesetak tr-žišta svijeta na kojima je ovaj proizvod prisutan već više od 50 godina.

Čajna kobasica nositelj je znaka „Hr-vatska kvaliteta” što je priznanje i ga-rancija visoke kvalitete trajnih kobasica Podravkine mesne industrije. Proizvodi se od najkvalitetnijeg svinjskog i gove-đeg mesa te se prilikom procesa pro-izvodnje podvrgava vremenski duljem i skupom procesu zrenja (fermentacije), u kontroliranim uvjetima.

Poznate marke proizvodaPodravka ima i druge poznate marke proizvoda kao što su: Lino dječja hra-na, Dolcela slatki praškasti proizvodi, Kviki snack, izvorska voda Studena, mineralna voda Studenac, Lero bezal-koholni napici, Fant dodatak jelima, Eva riblje konzerve, a krovna marka Po-dravka obuhvaća brojne grupe proizvo-da: Podravka juhe, prerađevine voća i povrća, prilozi jelima i gotovi umaci, čajevi, Provita cornflakes, sladoledi, zamrznuti proizvodi, mlinarski i pekar-ski proizvodi, riža, Taliannetta tjeste-nine. Među novoakviriranim markama su poljski dodatak jelima Warzywko, Čoko i Čokolešnik dječja hrana te Bel-sad marmelade, a Podravkin kulinarski portal Coolinarika.com promovira stil života vezan uz hranu i kuhanje.

Danas Grupa Podravka zapošljava oko 7000 djelatnika koji, zahvaljujući svo-jim znanjima i vještinama, kompaniju čine prepoznatljivom među konkuren-cijom i uspješnijom na tržištu. Osim u obrazovanje svojih zaposlenika, Po-dravka kontinuirano ulaže u razvoj i obrazovanje mladih ljudi dodjelom sti-pendija iz Zaklade „prof. Zlata Bartl”. Tijekom svojeg postojanja Podravka stalno potvrđuje kako je društveno od-govorna kompanija te socijalno osjet-ljiv partner. Cilj joj je podizanje razine svijesti o važnosti zdravog načina ži-vota, brinući o zdravim prehrambenim navikama i razvoju društvene svijesti u aktivnoj brizi za vlastito zdravlje. U svojoj okolini prepoznata je kao kom-panija sa srcem, jer brine o zadovolj-stvu svojih zaposlenika, potrošača i okoline u kojoj djeluje.

PODRAVKA d.d.A. Starčevića 32HR-48000 KoprivnicaTelefon: 048 65 11 44Telefaks: 048 62 20 [email protected]

37


37

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Dugu tradiciju punjenja mineralne vode Jamnica d.d. započela je još dav-ne 1828. godine, a do danas je izrasla u najvećeg proizvođača mineralne i izvor-ske vode i bezalkoholnih pića na jugo-istoku Europe s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 400 milijuna litara.

U sastavu Jamnice d.d. su punionica prirodne mineralne vode Jamnice u Pisarovini, punionica prirodne izvor-ske vode Jana i bezalkoholnih pića u Svetoj Jani, punionica prirodnih voć-nih sokova Juicy, punionica prirodne mineralne vode i bezalkoholnih pića

benefiti Jamnice poznati su od samih početaka njene proizvodnje kada se distribuirala isključivo u ljekarnama i preporučivala u prevenciji različitih bolesti, a njen kemijski sastav ostao je nepromjenjen još od prve kemijske analize objavljene 1823. godine.

Premda je tržištu predstavljena 2002. godine, prirodna izvorska voda Jana stoljećima je bila dobro čuvana tajna u 800 metara dubokom vrelu Sv. Jana skrivenom usred netaknute prirode svetojanskih brežuljaka. Karakterizira ju izbalansiran odnos minerala, poseb-no omjer kalcija i magnezija, te okus svježine i lakoće koji proizlazi iz pot-puno prirodnog i postepenog procesa filtracije. U boce se puni najsuvreme-nijom aseptičkom tehnologijom, bez ikakvih vanjskih utjecaja. Zahvaljujući svojoj vrhunskoj kvaliteti i jedinstve-nosti okusa, Jana je osvojila domaće tržište dok se sve više etablira i na za-htjevnim europskim i svjetskim tržišti-ma zbog čega je i postala prepoznatljiv hrvatski izvozni proizvod.

1999. godine Jamnica je pokrenula pro-izvodnju prirodnih voćnih sokova Juicy. Sokovi Juicy proizvedeni su iz dozrelih i zdravih plodova voća, provjerene su kakvoće i mogu zadovoljiti dnevne potrebe organizma za svim hranjivim tvarima koje uvjetuju njegovo zdravo i pravilno funkcioniranje. Proizvode se bez uporabe konzervansa i pune na suvremenoj liniji koja osigurava zadr-žavanje izvornih svojstava voća.

U svom asortimanu Jamnica d.d. tako-đer ima i voćne sokove TO, funkcional-na pića Smart, aromatiziranu prirodnu izvorsku vodu Jana, aromatiziranu ga-ziranu mineralnu vodu Jamnica Sen-sation, izotonični napitak Jamnica pro Sport i Jamnica ledeni čaj.

JAMNICA d.d.Getaldićeva 3HR-10000 ZagrebTelefon: 01 23 93 111Telefaks: 01 23 71 [email protected]

Sarajevski kiseljak u BiH, punionica mineralne vode Fonyódi u Mađarskoj te vlastite distributivne kompanije u Sloveniji, Srbiji i SAD-u.

Najstariji brand tvrtke Jamnica, ujedno i jedan od najstarijih hrvatskih auten-tičnih proizvoda, je prirodna mineral-na voda Jamnica. Prve pisane zapise o Jamnici ostavili su još stari Kelti, a 1772. godine carica Marija Terezija uvrstila ju je u registar mineralnih voda bečkog dvora. Jamnica se crpi iz 500 metara dubokih ležišta, zaštićenih od svakog onečišćenja i vanjskih utjecaja te je obogaćena mineralima i prirod-nim ugljičnim dioksidom. Zdravstveni

38


38

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Kutjevo i Kutjevačka vina odnjego-vana u starom cistercitskom podru-mu izgrađenom davne 1232. g. jedan su od simbola hrvatske vinske kultu-re. Uz tradiciju tu je i gotovo najbolja sloga prirodnih faktora na kontinen-tu Hrvatske.

Danas Kutjevo proizvodi vina s 1.150 ha vinograda koji se prostiru na juž-nim obroncima planina Papuk i Krn-dija, nadmorske visine od 200 do 350 metara.

No, Kutjevački podrum su i njegovi ljudi, iskusni podrumari, tehnolozi, vrhunski enolozi, te agronomi u vino-gradima, svi s istim ciljem postizanja vrhunske kvalitete kutjevačkih vina.

Kutjevo je najnagrađivanija vinska kuća Hrvatske na sajmovima u zemlji i svijetu. Godišnje se osvoji 70-ak prestižnih vinskih nagrada: šampi-onske, velike zlatne i zlatne medalje. Ova godina je od posebnog značaja za nas jer slavimo 777 godišnjicu od osnutka podruma.

Kutjevačka vina

Najpoznatije naše vino je Graševina, vrlo pitko i osvježavajuće, uz ostala vina Rajnski rizling, Chardonnay, Pi-not bijeli, Pinot sivi, Pinot crni, Sauvi-gnon, Traminac, Merlot.

Prije nekoliko godina, izašla je nova serija ekskluzivnih vina pod nazivom de Gotho. To je naziv srednjevjekov-ne cistercitske opatije u Kutjevu, pa je ova duhovnost na nas djelovala in-spirativno.

Pod etiketom de Gotho na tržištu se nalaze vina sorti: graševina, char-donnay, te tri crna vina merlot, pinot crni i Maximo. Na miris najraskošnija, na okus najbogatija u kategoriji suhih vina de Gotho, nose oznaku Aureus.

Također, Kutjevo je najveći proizvo-đač predikatnih i ledenih vina, a ima i najbogatiju vinsku arhivu u zemlji, ustrojenu još davne 1890. godine, s oko 70.000 pohranjenih butelja vina.

KUTJEVO d.d.Kralja Tomislava 1HR-34340 KutjevoTelefon: 034 25 50 02Telefaks: 034 25 50 [email protected]

39


39

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

MEGGLE Hrvatska d.o.o. je firma kćer njemačke mljekare MEGGLE AG i nalazi se u njenom 100%-tnom vla-sništvu. MEGGLE AG kao firma majka postoji od daleke 1887.g., a danas broji više od 1.600 zaposlenih diljem svijeta te je proizvodnim pogonima i prodajnim predstavništvima prisutna u više od 47 zemalja svijeta, uključu-jući i Daleki istok.

U Hrvatskoj smo prisutni od 1996. godine kada smo na hrvatsko tržište ušli kao trgovačko poduzeće pod na-zivom Meggle Adria d.o.o. 1998. god. sa osječkom mljekarom IPK Mia d.d. osnovana je proizvođačka joint-ven-ture firma Meggle MIA d.o.o., koja je brzo po osnutku postala treći proi-zvođač mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj.

U rujnu 2004. godine joint-venture fir-ma Meggle MIA d.o.o. se pripojila mlje-kari IPK Mia d.d., koja je do tada bila dijelom IPK grupe, te su poslovanje nastavile kao jedno poduzeće s novim nazivom MEGGLE Osijek d.d. i to sve do prosinca 2005., kada se proizvod-ni pogon MEGGLE Osijek d.d. pripojio trgovačkom poduzeću Meggle Adria d.o.o. te je nastala današnja MEGGLE Hrvatska d.o.o., koja zapošljava nešto manje od 230 djelatnika te otkupljuje mlijeko od 1100 kooperanata s područ-ja Slavonije i Baranje.

Asortiman se sastoji od trajnog mli-jeka, svježeg mlijeka te svih vrsta fermenata (vrhnja, jogurta, maslaca, šlaga, sira...), koji su proizvedeni iz najkvalitetnije domaće sirovine te uz potpuno novu opremu, u koju je ulo-ženo više od 6 milijuna €.

Uz kontinuirani razvoj proizvoda pod prepoznatljivim brandom MEGGLE njegujemo i vrijednost branda Mia Mill, kao zasigurno najjačeg regio-nalnog branda u Slavoniji, i to kroz modernizaciju tehnike pakiranja, ali i očuvanja domaće kvalitete.

Isto tako Meggle Hrvatska d.o.o. uvozi i MEGGLE asortiman iz Njemačke, Slo-vačke, Austrije i Bosne i Hercegovine kao nadopunu domaćoj pro izvodnji.

Koristimo najkvalitetniju sirovinu ek-stra klase s novijih mliječnih farmi na području Slavonije, u koju smo pot-puno sigurni. U svrhu opskrbljivanja naših kupaca samo dobrim proizvodi-ma, uveli smo sustav osiguranja kva-litete te sistem HACCP, važeći unutar Europske unije. Time smo kontrolu izlaznog gotovog proizvoda doveli do najvišeg mogućeg nivoa. Odnedavno smo i vlasnici certifikata za organiza-ciju sustava ISO 9001:2000, jer želimo svojim potrošačima osigurati siguran i kvalitetan proizvod. Ponosni smo i na činjenicu što smo nosioci EU izvo-znog broja te smo jedinstveni poljo-privredni pogon u Županiji, koji u ci-jelosti ima EU dozvolu, za cjelokupni proizvodni opseg.

Svatko od nas poznaje one male pre-krasne trenutke „koji život znače” i daju nam osjećaj topline oko srca: smi-ješak, udijeljeni kompliment, raz go vor s prijateljima, postignuti uspjeh, pro-vedeno vrijeme s najbližima. Ti trenu-ci sreće, koje doživljavamo svaki dan, čine život vrijedan življenja.

MEGGLE zna kako cijeniti male stvari u svakodnevnom životu. I iz tih razlo-ga MEGGLE uzima najbolje iz mlijeka i pretvara ga svaki dan u sasvim pose-ban doživljaj – u taj mali dijelić sreće!

Probiotik PROVIE je prirodni jogurt s dodatkom probiotskih kultura, ili jednostavnije rečeno, kul-tura koja se i inače nalaze u našem organizmu te služe zaštiti cjelokupnog organizma, posebice probave. Redovitim konzumiranjem probiotskog napitka ojačava se naš postojeći zaštitni sustav te se pospješuje rad probavnog sustava i svih povezanih dijelova organizma. Osim što ćemo time postići izlučivanje štetnih bakterija i virusa iz organizma, pospješivanjem probave poboljšat ćemo i ukupno stanje i izgled tijela.

Zeleno polje 34HR-31 000 OsijekTelefon: 031 514 999Telefaks: 031 505 [email protected]

MEGGLE HRVATSKA d.o.o.

Ponosni smo na naše trajno mlijeko, koje kao je-dinstveno u Hrvatskoj ima navojni čep, što omo-gućava lakše rukovanje i jednostavnije čuvanje. Tako svoje omiljeno mlijeko možete spremiti polegnuto u frižider – bez straha od prolijevanja, a možete ga i držati na kuhinjskom stolu – bez straha da će u njega ući prašina ili da će ga Vaši najmlađi proliti.

40


40

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

PIK d.d. RIJEKA, s tradicijom dugom preko 60 godina proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode prema visokim standardima. S 500 zaposlenih djelat-nika i još toliko kooperanata vodeći je proizvođač pekarskih, slastičarskih proizvoda te tjestenine u Primorsko-goranskoj županiji, te jedini prerađivač mlijeka i mliječnih proizvoda.

Kvaliteta na prvom mjestuPolitika kvalitete PIK-a od samog je početka bila usmjerena na krajnjeg potrošača s ciljem proizvodnje pre-hrambenih proizvoda prema visokim standardima, te kvalitetom dostići ra-zinu konkurentnosti vodećih europ-skih proizvođača.

U PIK-u sve sirovine moraju proći kroz strogi sistem kontrole i moraju zadovo-ljiti parametre propisane pravilnicima, a sirovine s genetski modificiranim sa-stojcima se ne koriste.

PIK je dobitnik međunarodnih prizna-tih certifikata kvalitete ISO 9001:2000 i ISO 2200:2005 kao i certifikata Hrvat-ske gospodarske komore - ‚Iz vor no hr-vat sko’ i ‚Hrvatska kvaliteta’ za kruh, kolače i tjesteninu iz programa ‚Zlatno zrno žita’.

Duga pekarska tradicijaUspješnim spojem pekarske tradicije i iskustva Primorskoga kraja, sa suvre-menom tehnologijom, PIK postiže vrhunsku kvalitetu i raznovrsnost pe-karskih proizvoda: cca 200 vrsta pe-karskih i isto toliko slastičarskih proizvoda. U sklopu pekarske djelat-nosti posebno se ističe linija Zlatno zr-no žita, razvijena u suradnji s Nastav-nim zavodom za javno zdravstvo Primorsko- goranske županije Rijeka,

a sastoji se od visokokvalitetnih proiz-voda na bazi cjelovitoga zrna žitarica i prirodnih namirnica, bez šećera, jaja i bez industrijskih dodataka aroma, bo-ja i aditiva.

Domaće mlijekoIz netaknute prirode Gorskoga kotara, Istre i Like PIK-u dolazi sirovina za pro-vjereno Tonka mlijeko. Danas kada se u Hrvatsku uvozi sve više kako sirovo-ga mlijeka (za daljnu obradu) tako i gotovog konzumnoga mlijeka, PIK mo-že garantirati 100% domaću sirovinu!

Riječka tjestninaPo uzoru na talijanske manufakture u Genovi i Napulju, početkom 19. st. postavljena su prva manufakturna postrojenja za proizvodnju tjestenine u Rijeci. To je ujedno bio početak proizvodnje tjestenine u Hrvatskoj!

Najkvalitetnija tjestenina se proizvodi od krupice durum pšenice (Triticum durum) visoke kvalitete. U programu Riječka tjestenina PIK danas nudi slije-deće vrste, a na bazi krupice tvrde pše-nice: DURUM, JAJNU, SA ŠPINATOM i TRECOLORE, a u sklopu svake od njih brojne oblike i pakiranja.

Piko trgovineRazvijajući se tijekom 60 godina PIK je oduvijek nastojao biti na usluzi potro-šača. Do danas je otvoreno preko 30 Piko Butiga i Delicija lociranih u Rijeci, Crikvenici, Kraljevici, Opatiji, Lovranu, Delnicama i Fužinama. Uz trgovine, otvoren je i Piko Delicija Bar.

Briga za okoliš i zajednicu prožima sva područja našeg poslovanja i dio je svih razvojnih planova.

PREHRAMBENO INDUSTRIJSKIKOMBINAT d.d. RijekaKrešimirova 26HR-51 000 RijekaTelefon: 051 650-333Telefaks: 051 330-019www.pikrijeka.hr

41


41

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Prehrana d.o.o. jedan je od vodećih i najstarijih proizvođača kiselog zelja i repe, octenih proizvoda te bučinog ulja u Republici Hrvatskoj. Temelji tradicionalnog i prirodnog načina pro-izvodnje sadržani u svakom našem proizvodu prenošeni su iz generacije u generaciju, te su i danas osnova sva-kog našeg proizvoda. Prehrana d.o.o. danas posluje u sastavu Ekos Holding grupe. Ostvareni su visoki standardi u proizvodnji i kontroli kvalitete proi-zvoda, što je najbolje vidljivo kroz do-bivanje certifikata HACCP i ISO 9001, te dobivanjem prava korištenja znaka „Izvorno Hrvatsko” za Varaždinsko ki-selo zelje i repu, kao i za Varaždinsko bučino ulje, te oznake „Hrvatske Kva-litete” za cjelokupni asortiman octe-va, čime samo potvrđujemo vrhunsku kvalitetu naših proizvoda. Uspješnost poslovanja društva na tržištu može se promatrati kroz prisutnost proizvoda Prehrane d.o.o. u svim većim trgovač-kim lancima u Republici Hrvatskoj. Društvo je i snažno izvozno orijenti-rano, te su naši proizvodi cijenjeni u mnogim europskim zemljama, pose-bice u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Norveškoj te drugim zapadnoeuropskim zemljama, kao i u Japanu. Za potrebe proizvodnje i osiguranja sirovine društvo surađu-je sa preko 200 kooperanata, dobrim djelom iz Varaždinske Županije, koji za nas proizvode svježe zelje i repu, te bundevske koštice.

Varaždinsko kiselo zeljeVaraždinsko kiselo zelje vrlo je ukusna i hranjiva namirnica koja se može kon-zumirati čitave godine na mnogo nači-na. Dugogodišnja tradicija proizvodnje rezultirala je dobivanjem proizvoda

vrhunske kvalitete čija su osobitost malo plosnate čvrste glavice karak-teristične zelene boje. Od ostalih slič-nih proizvoda na tržištu izdvajaju ga listovi tanke nervature, što ga čini idealnim za pripremu sarme. Iznimno je bogato vitaminom C i mineralima, a uz to ima karakteristike niskokalo-rične namirnice što ga čini pogodnim u dijetalnoj prehrani te za ublažava-nje probavnih tegoba.

Varaždinska kisela repa Ukiseljena repa može se kuhati ili kon-zumirati sirova, primjerice kao salata začinjena octom i bučinim uljem. Zbog niske kalorične vrijednosti preporučlji-va je kao sastavni dio dijetalnih jela. Bogata je biljnim vlaknima, a od vita-mina sadrži najviše vitamina C, te vita-mina B grupe.

Varaždinsko bučino uljeVaraždinsko je bučino ulje visokovri-jedna namirnica vrhunske kvalitete, kod koje je proizvodnja bazirana na kvalitenoj sirovinskoj osnovi, bez ko-rištenja aditiva i konzervansa. Bogat je izvor vitamina A, E, C, K, vitamina B grupe, nezasićenih masnih kiseli-na (prije svega Linolske), minerala (fosfora, kalcija, magnezija, kalija) te elemenata u tragovima (željezo, cink, mangan). Bučino ulje sadrži tvari koje pomažu u u prevenciji i liječenju bole-sti prostate. Bučino ulje ima pozitivan utjecaj kod upale mokraćnih kanala, probavnog trakta, te kožnih bolesti po-put psorijaze. Bučino ulje ne sadrži ko-lesterol, lako je probavljivo, a najveću uporabu nalazi kao desertno, začinsko ulje. Idealan je dodatak vegetarijan-skim jelima, te je nezaobilazna delicija na stolovima gurmana.

PREHRANA d.o.o.Ulica Biškupečka 56HR-42000 VaraždinTelefon : 042 24 16 44Telefaks :042 24 15 [email protected]

42


42

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Priča o Paprenjaku

„Prišivak paprenjarka pako nadjenuše joj zato: u svemu gradu ne bijaše ni ve-likaške ni građanske žene koja bi umi-jela mijesiti paprenjake kao što Mag-da. Stoga je bilo i svetkom i petkom dosta jagme za njezinim paprenjaci-ma, i sam varoški sudac Ivan Blažeko-vić znao je kadšto ostaviti lijep dinar u njezinoj kesi!”

A. Šenoa, Zlatarovo Zlato: Mladost,Zagreb 1973, str 6.

Tržište

Poduzetnički duh, obiteljski blagdan-ski običaji i prvi hrvatski umjetnički roman, motivirali su Sanju Opačak, profesoricu pedagogije, da se upusti u poslovni podhvat oživljavanja zabo-ravljene izvorne kulinarske tradicije karakteristične za naše podneblje te tržištu ponudi slasticu-suvenir „Papre-njak-tradicionalni hrvatski kolač”.

1998.g. pokrenuta je proizvodnja pa-prenjaka po vlastitoj tehnologiji i re-cepturi, a do danas tvrtka Paprenjak d.o.o. Zagreb proizvela je više od 4.000.000 paprenjaka po komad i oko 50 tona ovog proizvoda od čega je u zadnje dvije godine kapacitet proizvod-nje 10 tona godišnje.

Ovaj je proizvod vođen projektno s velikim razumijevanjem uloge vizu-alnog identiteta u funkciji proizvo-da, on je brendiran od samog svog početka i autorski zaštićen. Planski vođenom proizvodnjom Paprenjak se tržištu nametnuo kvalitetom, kon-stantnošću i kvantitetom.

Paprenjak d.o.o. Zagreb i projekt Pa-prenjak-tradicionalni hrvatski kolač odradili su na tržištu pravi pionirski posao stvaranja specifičnog tržišta tradicijskih proizvoda i nametanja spoznaja o „domaćem” i „našem” te mijenjali svijest kupaca o tradicijskom hrvatskom proizvodu i stvaranjem po-trebe za istim.

Dostignuća

„Paprenjak” je svrstan u kategori-ju zdrave hrane, a proizvodi se poHaccp standardu koji pruža jasne upute sistemu proizvodnje namirnice kako bi se tržištu ponudio proizvod potpune zdravstvene ispravnosti. To je kolač koji se priprema po izvor-nom, tradicionalnom receptu koji po-tječe iz 16. st.

Pravokutnog je oblika i s reljefnim motivima na prednjoj strani. Ima pre-poznatljiv okus oraha, meda i papra. Posebno se ističe njegov specifičan dizajn, a na tržište je postavljen kao pojedinačan proizvod koji na sebi

CMP Savica Šanci 115HR-10000 ZagrebTelefon: o1 24 06 300Telefaks: 01 24 06 [email protected]

PAPRENJAK d.o.o.

43


2000. godine Hrvatska gospodarska komora potvrđuje „Paprenjak-tradi-cionalni hrvatski kolač” znakom kva-litete „Izvorno hrvatsko”

2000. godine Turistička zajednica grada Zagreba dodjeljuje mu status Suvenir Zagreba

2006. godine Cropak dodjeljuje Pa-prenjak d.o.o.-u nagradu za ambala-žu s prepoznatljivim vizualnim iden-titetom Hrvatske

2008. godine Paprenjak-tradicional-ni hrvatski kolač dobio je naslov „Superbrands 2008.”

Na tržištu tradicijskih proizvoda i je-stivih suvenira Paprenjak d.o.o. ima status pionira. Razvojem proizvoda i plasmanom na domaće postojeće trži-šte, kreirao je vremenom specifičnost ponude hrvatske robne marke proizvo-da utemeljenih na tradicijskim vrijed-

nostima i nametao je tržištu u turizmu potrebu za brendi-ranim nacionalnim proizvodom.

Brand je bio po-stavljeni poslovni cilj ove tvrtke, a me-tode dolaska do tog cilja bile su znan-stveno utemeljene i kao takve primi-jenjene. Paprenjak d.o.o. doprinosi razumijevanju po-trebe jačanja malog poduzetništva i po-stavljanja nacional-nog proizvoda na globalno tržište koje lako osvajaju jake svjetske marke, ali bez obzira na sna-gu kapitala, snaga znanja, emocije i planiranog rada na vlastitom proizvo-du stvara specifi-čan prostor na tom

istom tržištu koji je prepoznatljiv i profitabilan.

U proteklih deset godina ova je tvor-nica razvila majstorsku izradu slastice paprenjak te majstorstvu podučila de-setke zaposlenih djelatnica u tvornici paprenjaka.

Jeste li znali...

da je paprenjak današnjeg izgleda nastao još u doba renesanse, a spravljali su ga fratri u samostanima

da je prvi kalup za paprenjake bio izrađivan u glini i prvi su se papre-njaci spravljali kao peka. Iskopine kalupa od gline datiraju još od 13. st.

paprenjaci se razlikuju po regija-ma: slavonski paprenjak ima na se-bi reljef i bezkvasan je, a paprenja-ci s juga su sa šećerom glazirani i s kvasom.

da se izvorni recept za paprenjak promijenio, u sastavu smo zamije-nom svinjske masti s masnoćom bilj-nog podrijetla zbog zahtijeva tržišta

da je Paprenjak - tradicionalni hrvat-ski kolač autorsko djelo

da je projekt” Paprenjak” znanstve-no obrađen kao poslovni slučaj u knjizi „Marketing” urednici: Jozo Pre-višić, Stjepan Bratko

ima privjesnicu s pričom prevedenu na engleski jezik, autor priče je Z. Mil-čec, književnik i novinar.

Vrste proizvoda Paprenjak Suvenir, 17 grama Paprenjak C.A. bez dotiska, 17 grama Paprenjak 200 grama Paprenjak Lux, 200 grama Retro limenka, 250 grama Proizvodi u porculanu Proizvodi od lana Kalup za paprenjak

Nagrade i priznanja 1999. godine Hrvatski oglasni zbor dodijelio je Paprenjaku Kristalno zvono za autentični brand koncept i razumijevanje uloge vizualnog iden-titeta u plasmanu proizvoda

44


44

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Politika kvalitete društva GASTRO GRUPA d.o.o. je izvorište na kojemu smo izgradili i stalno unapređujemo naš sustav kvalitete, te zbog toga ona sadrži sve ono što smatramo naj-važnijim elementima naše ukupne poslovne filozofije:

1. Odgovornost uprave - Uprava druš-tva snosi odgovornost za uvođenje i primjenu sustava kvalitete. Odluka o uvođenju i primjeni sustava kvalitete izraz je naše ukupne po-slovne filozofije te izraz trajnoga opredjeljenja za poslovanje po načelima međunarodnih normi.

2. Zadovoljni kupci - Jedina objektivna mjera kvalitete naših proizvoda i usluga su - naši kupci. Mi smo tu da udovoljimo njihovim zahtjevima i potrebama. Zadovoljni kupci su ja-mac našega opstanka i poslovnog uspjeha. Mi smatramo svojom ob-vezom učiniti sve što je potrebno kako bi nam se kupci vraćali, zbog

toga im uvijek pružamo proizvod koji točno odgovara specificiranim zahtjevima.

3. Proces stalne provjere dobavljača - Niti jedan dobavljač u našem susta-vu nije toliko dobar da ne bi mogli odabrati još boljeg. Svi naši dobav-ljači su neprekidno provjeravani. Želimo da svaki od njih bude dugo-ročno naš partner na zadovoljstvo naših kupaca i naših zaposlenika. Naše zadovoljstvo dobavljačima je jamstvo poslovnog uspjeha kojemu trajno težimo. Učiniti ćemo sve kako bi naši dobavljači bili zadovoljni na-ma, a naše obveze prema njima ne bi nikada bile upitne.

4. Proces stalnog unapređenja - Ništa u našem sustavu nije toliko dobro da ne bi moglo biti i bolje. Sve po-slovne procese vodimo prema pro-pisanim postupcima, ali uvijek i iznova promišljamo o tome da li je to najbolji način i kako možemo

stvari pojednostaviti i poboljšati.

Doprinos zaposlenika iznimno je

važan, zbog toga svačiji glas sluša-

mo pozorno kako bismo svaki dan

napravili još jedan mali korak napri-

jed. Proces stalnog unapređenja

stanja sustava kvalitete jamstvo je

trajnog napretka i ukupne kvalitete

naših proizvoda.

5. Tehnološka i radna disciplina - Ono

što nas razlikuje od konkurencije je

stručno, osposobljeno i motivirano

osoblje, te besprijekorna tehnološ-

ka i radna disciplina. Svaka operaci-

ja kod izvođenja naših proizvoda i

usluga traži maksimalnu tehnološ-

ku disciplinu i stalnu pažnju u radu.

Narušavanje tehnološke i radne dis-

cipline direktno utječe na kvalitetu

naših proizvoda i usluga, zbog toga

svaki takav postupak smatramo

najtežim oblikom povrede radne

dužnosti i izrazom nepoštivanja

svojih suradnika.

6. Zadovoljni zaposlenici - Mi želimo

dobro i kvalitetno raditi, želimo se

ugodno osjećati u svojoj radnoj sre-

dini, jer smatramo da tako možemo

pružiti najviše i dati najbolje rezul-

tate. Svaki uspjeh našeg društva

smatramo i svojim osobnim uspje-

hom. Želimo živjeti i raditi u društvu

koje je bolje i uspješnije od drugih i

zbog sveg toga smo ponosni što

radimo u društvu GASTRO GRUPA.

GASTRO GRUPA d.o.o.Ulica grada Vukovara 271/VIHR-10000 ZagrebTelefon: 01 60 62 700Telefaks: 01 60 62 701www.gastro-grupa.hr

Gastro Grupa – politika kvalitete

45


MisijaKontinuiranim poboljšanjima u dis-tribuciji želimo postati prepoznatlji-vi kao najpouzdaniji partner naših kupaca, dobavljača, zaposlenika i lokalne zajednice.

VizijaGastro Grupa je ime koje stalnim una-pređenjem kvalitete poslovanja svima u lancu vrijednosti želi omogućiti za-jednički rast na tržištu. Vrhunska teh-nologija i znanje u distribuciji pridono-se našoj pouzdanosti i konkurentnosti.

Temeljni ciljevi Tehnološka izvrsnost i inven-tivnost u stvaranju zajedničkog,

konkurentnog proizvoda i usluge za HoReCa tržište

Zadovoljstvo potrošača, vlasnika udjela i zaposlenih – stvaranje dodatne vrijednosti

Internacionalizacija

Zadržavanja lanca vrijednosti u zemlji

Konkurentnost Gastro Grupe

Fleksibilnost i privrženost klijenata.

50 istovarnih mjesta

Efikasna logistika – kratki rok dostave, klijent je najvažniji

Ljubaznost i susretljivost osoblja, te specijalizirani putnici za obradu HoReCa tržišta

Asortiman koji u potpunosti zado-

voljava sve potrebe HoReCa kupaca

Paralelno razvijanje regionalnog i

nacionalnog pristupa kanalu

distribucije

Marketinška podrška kupcima,

u pravljanje odnosom s klijentima

Kapacitet proizvodnih i uslužnih ino-

vacija potvrđuje se kroz naš asorti-

man i aktivnosti

Konkurentan i profitabilan zajednički

proizvod u lancu vrijednosti

Upravljanje prodajnim mjestom

44455445455455455545454544545454544

49


49

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

FANITO35. Ulica 6HR - 20270 Vela LukaTelefon: 020 813 833Telefaks: 020 813 [email protected]

Nastavno na aktivnosti nekoliko ge-neracija obitelji Žuvela, 1999. godine osnovan je obrt Fanito®. Vlasnik i osni-vač obrta je Fanito Žuvela iz Vele Luke.

Rođen u Veloj Luci u težačkoj obite-lji, odrastao uz masline, vinovu lozu i smokve, u ranoj mladosti postaje svje-stan neiscrpnog potencijala rodnoga kraja, stoga svoje obrazovanje nastav-lja u poljoprivrednom usmjerenju, a kasnije ga praksom proširuje. Osniva-njem Fanita, svoje do tada planove i ideje, postavlja na realne temelje.

Cilj i vizija obrta Fanito je postaviti naše visoko kvalitetne autohtone proizvode na trpeze naših ljudi i pokazati cijelom svijetu što imamo i što sve možemo proizvesti ovdje, na zapadnom dijelu otoka Korčule, u Veloj Luci.

Bavimo se isključivo domaćom proi-zvodnjom. Koristimo autohtonu sirovi-nu, koju potičemo i razvijamo u našoj proizvodnji ili u proizvodnji naših ko-operanata.

Posebno naglašavamo da svoje pla-nove i aktivnosti usmjeravamo prema ekološkoj proizvodnji.

Vela Luka je poznata po stoljetnoj tra-diciji proizvodnje najkvalitetnijeg ma-slinovog ulja, smokava i vina, proizvo-da namijenjenih svima nama.

Najveće jamstvo kvalitete, izvornosti i autohtonosti naših proizvoda Fanito® je vlastiti sustav proizvodnje i kontrole.

Naša velika prednost je što znamo čime raspolažemo i koliko je to kvali-tetno, a upravo tu kvalitetu želimo da-lje razvijati i s Vama je podijeliti.

Da je tome tako, mo-žemo se pozvati na našu više tisućljetnu baštinu koja se dan danas njeguje i ra-zvija, te koju posjeti-telji Vele Luke mogu osjetiti i svojim oči-ma vidjeti.

Kada pišemo i govo-rimo o kvaliteti mo-žemo se pohvaliti da je sustav Fanito® no-sitelj pre stižnog zna-ka geografskog po-drijetla i to ‘’Oznake izvornosti‘’ od 2001. godine za prvo i za sada jedino zaštiće-no maslinovo ulje u Republici Hrvatskoj – ekstra djevičansko maslinovo ulje TORKUL. S ponosom ističemo i ostale preporuke i oznake za naše ekstra djevičansko maslinovo ulje TORKUL: visoku preporuku Wine & Gastro Akademy kao jedinstveni proizvod hrvatske bazične gastronomi-je, „Izvorno hrvatsko” i oznaku „Hrvat-ski otočni proizvod”.

50


50

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

U samim njedrima Velebita, u mjestu koje s pravom i ponosom nosi ime Kra-sno, nalazi se sirana „Runolist” u vla-sništvu obitelji Tomaić. Baš kako joj i naziv kaže, zavukla se ova mala tvorni-ca jedinstvenog i ekološki spravljenog sira, u svu tu pustu ljepotu, dajući joj posebnu čaroliju, poput cvijeta runoli-sta među velebitskim stjenjem.Uz cestu koja od svetiša Majke Božje od Krasna vodi prema Svetom Jurju na obali najljepšeg mora, nalazi se objekt u kojemu nastaju sirevi o čijoj kvaliteti svjedoče sve brojnije medalje i prizna-nja osvojeni na specijaliziranim sajmo-vima i izložbama, kako u Lijepoj našoj, tako i izvan granica Hrvatske. Bez obzi-ra je li riječ o kravljem ili ovčjem siru, o svježem škripavcu ili nekom trajnijem proizvodu, u njihovom okusu prepo-znatljiv je neodoljivi domaći okus.Mlijeko se otkupljuje od poljoprivred-nih proizvođača koji imaju dvije do pet krava, a rijetki su oni s više grla. Krave se hrane isključivo prirodnom hranom što proizvodu daje specifičan okus, boju i miris. Obilje aromatičnog bilja i izostanak bilo kakvih umjetnih sredstava garantiraju nastanak pravog zdravog prehrambenog proizvoda.

Krasnarski sirPerjanica proizvodnog programa Sira-ne „Runolist”, sir koji je osigurao pre-poznatljivost na tržištu. Tvrdi kravlji sir rađen prema tradicionalnoj recep-turi od mlijeka s obližnjih pašnjaka. Najbolje ga je poslužiti na sobnoj tem-peraturi kako biste u potpunosti mo-gli uživati u punoći okusa koja se pri tome razvija.

Velebitski sirTvrdi ovčji sir čija aroma u sebi obje-dinjuje mirise Velebitskih pašnjaka u ljetnim mjesecima. Svoju punu aro-

mu razvija u postupku zrenja. Pogo-dan kao samostalan obrok ili kao do-datak jelima.

Sir škripavacPolumeki sir u tipu fete je tradicional-ni lički proizvod. Odličan kao dio hladnog buffea u kombinaciji s ličkim krumpirom i suhomesnatim proizvo-dima. Pakira se u vakum pakiranja te-žine 50 do 80 dag.

SkutaProizvodi se od kravlje, a tijekom ljet-nih mjeseci od ovčje sirutke. Ovaj proizvod visoke energetske vrijedno-sti iznimno je pogodan za dijabetiča-re i ljude koji paze na liniju kao i sve one koji se žele zdravo hraniti zbog visokog udjela bjelančevina i uma-njene količine masnoća. Pakira se u pakiranja od 50 do 150 dag.

Svježi kravlji sirSir je specifičan po tome što se pravi od neobranog mlijeka te nije potrebno dodavati vrhnje. Izuzetan je za pripre-mu slastica i drugih jela ali i kao samo-stalni obrok. Lako je probavljiv pa se naročito preporučuje djeci i osobama osjetljivoga želuca. Pakira se od 0,50 do 1 kg.

MisijaStvaramo nove vrijednosti temeljene na tradiciji na dobrobit svih uključenih u proces i zajednice u kojoj živimo.

VizijaBiti vodeći proizvođač autohtonih sire-va, koji se stvaraju u suglasju s tradici-jom i prirodom, poštujući trud seljaka uložen u proizvodnju mlijeka i respek-tirajući želje i potrebe kupaca da dobi-ju vrhunski proizvod.

TOMAIĆ COMMERCE d.o.o. Sirana RunolistKrasno bbHR – 53276 Krasno PoljeTelefon: 053 85 11 10Telefaks: 053 85 12 [email protected]

Dujmex d.o.o. osnovano je 1992. godi-ne sa sjedištem u Imotskom.

Glavna djelatnost poduzeća je proi-zvodnja i prodaja kruha i pekarskih proizvoda.

Dujmex d.o.o. se može uvrstiti u rijetke proizvođače pekarskih proizvoda koji imaju uveden standard ISO 9001:2000, te HACCAP.

Imotska torta i rafi oli su brandirani proizvodi na kojima Dujmex gradi svo-ju budućnost. Za oba proizvoda 2007. Godine HGK odobrila im je oznaku Izvorno hrvatsko.

Rafi oli su izvorni imotski kolač. Izra-đuju se od sirovina koje su bile na raspolaganju domaćicama u starim vremenima – orasi, bademi, jaja, brašno i šećer.Pogodni su za pojedinačno pakiranje.

Rafi oli

Imotska torta

Imotska torta je službeni suvenir grada Imotskog.Proizvodi se prema starom obitelj-skom receptu – od puno badema i malo brašna, u dvije veličine od 1500g i 300g.Proizvod je zapakiran u ekološku ambalažu.

Fra Stjepana Vrljića 2HR-21 260 IMOTSKI

Ljiljana Dujmović, direktor+385 21 842 031+385 98 286 [email protected]

HACCAP

55


55

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

MIJUKIĆ PROM, sušionica mesa osno-vana je 13. 06. 2002., a objekt je regi-striran pod veterinarskim brojem 1521. U kratkom vremenu postali smo vode-ća tvrtka za proizvodnju trajnih suho-mesnatih proizvoda na našem područ-ju. Proizvodimo po principu HACCP sustava, a certificirani smo od strane SGS-a (Sustav upravljanja zdravstve-nom ispravnošću hrane) prema normi CODEX ALIMENTARES. Ukupno 196 na-ših proizvoda je dobilo znak „Hrvatska kvaliteta”, te 98 „Izvorno hrvatsko”.Na prvom nacionalnom sajmu pršuta, 08. 04. 2006. u Sinju dobili smo prvu nagradu za najbolji hrvatski pršut. Godišnje proizvedemo približno 750 tona Dalmatinskog pršuta i Dalmatin-ske pancete.MIJUKIĆ PROM je obrt obitelji Leši-na. Vlasnica je gospođa Rosanda Lešina, a komercijalu vodi gospodin Mijo Lešina. U pogonu je stalno za-posleno 10 djelatnika. Posebno isti-čemo odličnu poslovnu suradnju s tvrtkom TOMMY d.o.o. Split, s kojom surađujemo već 2 godine.

ProizvodiDalmatinski pršutRiječ pršut dolazi od talijanskog glago-la „prosciugare” sa značenjem „osuši-ti”. Pršut se u jelovnike širom svijeta uvrstio u doba starih Rimljana koji su poznavali ovu delikatesu i svakodnev-no je konzumirali.Pršut je poznat po svom laganom i aromatičnom okusu, te nas ne čudi što drži mjesto najpoznatijeg proizvo-da u kategoriji tradicionalno sušenih proizvoda. Napravljen je od svježeg svinjskog buta s kosti, a proizvodnja počinje laganim soljenjem i masa-žom. Nakon toga slijedi rashlađivanje pršuta, ponovno soljenje i masiranje, te spremanje u posebnu komoru gdje pršut čeka dimljenje. Nakon dimljenja i sušenja na prirodnom dimu i vjetru naš pršut dobiva onu poznatu aromu

koju može dati samo Dalmatinska Za-gora, te se premješta u komore pod posebno kontroliranim uvjetima tem-perature, protoka zraka i vlažnosti.Vrijeme je jedan od najvažnijih čimbe-nika proizvodnje pršuta. Čak jedanaest mjeseci soljenja, sušenja i sazrijeva-nja potrebni su da se stvori specifična duboka crvena boja i struktura mesa protkana primamljivim mirisom dima.

Dalmatinska pancetaRiječ panceta dolazi od talijanske imenice „pancia” što znači „stomak”. Opće prihvaćen naziv označava vrlo ukusan proizvod koji je po svojim gur man skim odlikama poznat još od srednjeg vijeka. Nezaobilazni dio hr-vatskih jelovnika stoljećima, postao je zaštitni znak tradicionalne kuhinje Dalmatinske Zagore.Receptura proizvodnje pancete mi-jenjala se tijekom stoljeća, a svaki je proizvođač kreira sam za sebe. Naša receptura odlikuje se posebnim na-činom soljenja, sušenja i sazrijevanja proizvoda. Pažljivo izabrano drvo za dimljenje i savršena klima Dalmatinske Zagore koja je prožeta hladnim i toplim vjetrovima i tako pogoduje zdravom sušenju i sazrijevanju proizvoda, ga-rancija su našim kupcima kvalitete i je-dinstvenosti Dalmatinske pancete. Pro-ces proizvodnje Dalmatinske pancete uvelike ovisi o ljudskom faktoru jer se prava aroma i boja proizvoda može do-biti jedino istančanim osjećajem koji se stječe dugogodišnjim iskustvom. Dim i vjetar kao glavni čimbenici u receptu Dalmatinske pancete, također su ne-izostavno vezani za njenu boju i aromu.Tajna recepta Dalmatinske pancete je u omjeru vremena boravka svježe svinjske potrbušine u soli, na dimu, na vjetru i na sazrijevanju. Specifična re-ceptura garantira jedan od, vjerujemo, najboljih i najkvalitetnijih hrvatskih izvoznih proizvoda u budućnosti.

MIJUKIĆ PROMRunović bbHR – 21261 RunovićTelefon: 021 84 91 00Telefaks: 021 84 94 [email protected]

Sušenje „dalmatinske pancete”

Zrenje pršuta

U sušionici pršuta MIJUKIĆ PROM (Runovići)

59


59

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Djelatnost Centra za kvalitetu je unapređivanje kvalitete u gospo-

darastvu kroz: Projekt vizualnog označavanja hrvat-skih proizvoda i usluga znakovima „Hrvatska kvaliteta” i „Izvorno hrvat-sko”. Pravo obilježavanja ovim zna-kovima imaju proizvodi i usluge, koji su zadovoljili visoke zahtjeve kvalite-te u razvoju, proizvodnji i pružanju

Hrvatska gospodarska komora

usluga. Centar organizira i nadzire sustav obilježavanja znakovima.

Unapređivanje kvalitete putem po-moći malim i srednjim tvrtkama u uvođenju sustava upravljanja kvali-tetom u okviru Projekta LÛK, praće-njem područja, te uspostavom baze podataka o subjektima djelatnih na području kvalitete.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORACentar za kvalitetu Rooseveltov trg 2 10000 Zagreb Tel: 45 61 551, 48 28 448 Fax: 45 61 614 e-mail: [email protected]

Program pomoći subjektima u po-slovanju s hranom sa ciljem održa-vanja nivoa informiranosti članica, Županijskih komora i Sektora o za-konodavstvu i implementaciji zakon-skih uvjeta u procesu prilagodbe EU uvjetima u području sigurnosti hra-ne. Implementacija preduvjetnih programa, sustava sigurnosti te ja-čanje uloge sektorskih vodića za im-plementaciju HACCP načela u malim i srednjim subjektima osnovne su teme Programa koji se provodi u vi-du edukacija, radionica, seminara. Centar za kvalitetu podstiće multi-disciplinarni i interaktivni pristup u unaprijeđenju sigurnosti hrane u cjelini i podupire suradnju gospo-darstva, znanosti, nadležnih tijela i svih drugih zainteresiranih strana sa ciljem jačanja izvoza i podizanja konkuretne sposobnosti subjekata u poslovanju s hranom.

Stalnu tribina o kvaliteti ISO FORUM CROATICUM, koja se održava već če-trnaest godina i na kojoj se okuplja-ju hrvatski stručnjaci iz područja kvalitete kao predavači i raspravljači

Centar za kvalitetu HGK

o aktualnim temama u području kvalitete. Tribi-na se organizira u surad-nji sa Centrom za razvoj ljudskih potencijala HGK, Hrvatskim zavodom za norme i Hrvatskom akre-ditacijskom agencijom.

Aktivno djelovanje u nor-mizacijskim i akreditacij-skim tijelima i odborima Centar raspolaže s ba-zom podataka, kojom omogučava brzu i jedno-stavnu informaciju o in-stitucijama, normizacij-skim dokumentima i tehničkom zakonodav-stvu, te povezivanje s in-stitucijama, koje su nad-ležne za rješavanje pitanja s područja normi-zacije, akreditacije i certi-fikacije.

60


60

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

O znakovima Hrvatska kvaliteta i Izvornohrvatsko

promotivnim aktivnostima postići prepoznatljivost i povjerenje u zna-kove na domaćem i stranom tržištu.

Pravilnik o znakovimavizualnog označavanja hrvatskih proizvoda i uslugaZnakovi kvalitete dodjeljuju se suklad-no Pravilniku o znakovima vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda i usluga. Pravo uporabe znaka „Hrvat-ska kvaliteta” dodjeljuje se proizvodi-ma koji posjeduju natprosječnu kvali-tetu i koji su proizvedeni na području Republike Hrvatske.

Pravo uporabe znaka „Izvorno hrvat-sko” dodjeljuje se proizvodima koji po-sjeduju natprosječnu kvalitetu, najma-nje kao proizvodi na razini „Hrvatske kvalitete”, a nastali su kao rezultat hr-vatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije ili invencije.

Postupke za dodjelu prava uporabe znakova provode nezavisne stručne tehničke komisije u kojima su priznati stručnjaci iz određenih područja. Do sada je u 23 tehničke komisije angaži-rano više od 150 stručnjaka.

Tehnička komisija s predsjednikom ima pet članova od kojih obvezno moraju biti dva stručnjaka iz područ-ja kojem pripada proizvod koji je u postupku rješavanja, jedan stručnjak iz područja marketinga ili dizajna i je-dan stručnjak iz područja osiguravanja kvalitete.

Tehnička komisija, nakon što dobije dokumentaciju od Centra za kvalitetu HGK, provodi postupak za dodjelu pra-va uporabe znaka „Hrvatska kvaliteta” prema slijedećim kriterijima, sukladno gore navedenom Pravilniku:

hrvatsko podrijetlo proizvoda zadovoljavanje nacionalnih zakon-skih i podzakonskih propisa te normi koje se odnose na proizvod (rješe-nja, potvrde, izvještaji o ispi ti vanju, certifikati)

provedena ispitivanja koja to potke-pljuju i dokazuju (ispitivanja moraju biti provedena u laboratorijima koji su akreditirani prema normi HRN EN ISO/IEC 17025)

kvaliteta sirovine i dokumentacija koja potvrđuje tu kvalitetu (certifika-ti i analitička izvješća)

ekološki prihvatljive sirovine (certifi-kati i analitička izvješća)

provjereni i sigurni dobavljači uporabna svojstva, trajnost i po-uzdanost (certifikati i analitička iz-vješća)

suvremeni dizajn proizvoda i am-balaže

nagrade koje proizvod ima tehnologija proizvodnje i tehnološ-ka opremljenost tvrtke

postojanje sustava osiguranja kva-litete ili upravljanja kvalitetom koji jamči stalnost kvalitete proizvoda (kod hrane postojanje sustava upravljanja sigurnošću hrane)

prepoznatljivost proizvoda na tržištu (oglašavanje, promidžbeni materija-li, reklame, ankete kupaca,...)

tržišni rezultati proizvoda na doma-ćem i stranom tržištu i njegova do-stupnost na tržištu (broj kupca, refe-rence)

kompetentnost zaposlenika briga o kupcima (praćenje broja i za-dovoljstva kupaca, praćenje rekla-macija kupaca i njihovo rješavanje)

prepoznatljivost i image tvrtke (društvena odgovornost, etika u po-slovanju, zadovoljni kupci, kvaliteta proizvoda i dr.)

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORACentar za kvalitetu, Rooseveltov trg 2, 10000 ZagrebTel: 45 61 555, 45 61 551Fax: 45 61 614 e-mail: [email protected]

Trpimir Župić, dip. inž., direktor

Projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda

Hrvatska gospodarska komora po-krenula je 1997. godine Projekt vi-

zualnog označavanja hrvatskih proi-zvoda znakovima „Hrvatska kvaliteta” i „Izvorno hrvatsko” s ciljem poticanja razvoja domaće proizvodnje, podiza-nja razine kvalitete hrvatskih proizvo-da i proizvodnih tehnologija, poticanja stvaralaštva, kreativnosti, izvornosti, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije te promocije hrvatske drža-ve i stvaranja hrvatskog identiteta na svjetskom tržištu.

Uloga HGK je operativno vođenje Pro-jekta i briga o ostvarenju ciljeva:

identificiranje proizvoda koji se glo-balno mogu prepoznati kao kvalite-tan hrvatski proizvod i ravnopravno uključiti u svjetsku tržišnu utakmicu

potaknuti kvalitetnije promišljanje hrvatskog proizvoda kroz prepozna-vanje i priznavanje napora uloženih u stvaranje kvalitetnih proizvoda od strane proizvođača

istaknuti važnost kvalitete kao osnovne pretpostavke konkurentno-sti na globalnom tržištu

potaknuti stalno unapređenje sva-kog aspekta kvalitete proizvoda

potaknuti tvrtke na uvođenje susta-va upravljanja u poslovanje

dati hrvatskim tvrtkama dodatnu mogućnost za komunikaciju s kupcima

61


briga o zaposlenicima (sigurnost na radu, uvjeti rada, plaće, poticaji, si-dikati)

briga o zaštiti okoliša (sustav uprav-ljanja okolišem, zbrinjavanje otpa-da, uređenje okoliša i dr.).

Svi gore navedeni kriteriji su preduvjet da bi proizvod bio razmatran za dodje-lu znaka „Izvorno hrvatsko”, a dodat-no se mora zadovoljiti najmanje jedan od tri niže navedena kriterija:

dugogodišnja tradicija i jedinstve-nost proizvoda koja mora biti argu-mentirana,

razvojno-istraživački rad koji mora biti argumentiran,

inovacija ili invencija argumentira-na kroz patenete ili druge oblike za-štite intelektualnog vlasništva.

Dodjela prava uporabe znakaU svakom postupku rješavanja zahtje-va za dodjelu prava uporabe znaka Tehnička komisija obvezno obavlja i pregled proizvodnje u samoj tvrtki.

Nakon provedenog postupka Tehnička komisija donosi stručno mišljenje ko-jim Savjetu projekta predlaže dodjelu ili nedodjelu prava uporabe jednog od znakova.

Savjet projekta na osnovu stručnog mišljenja Tehničke komisije donosi od-luku o dodjeli ili nedodjeli prava upo-rabe znaka za proizvod.

Članovi Savjeta su predstavnici Mini-starstva turizma, Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetništva, Mini-starstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Državnog inspektorata, Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Hrvatskog zavoda za nor-me, Hrvatske akreditacijske agencije, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospo-darske komore.

Trenutno 208 proizvoda ima pravo uporabe znaka „Hrvatska kvaliteta”, a 104 proizvoda pravo uporabe znaka „Izvorno hrvatsko”. Ukupan broj tvrtki

koje imaju proizvode s pravom upora-be znakova je 171.

Od ukupno dodjeljenih znakova „Hr-vatska kvaliteta” i „Izvorno hrvatsko”, kojih je 312, na hranu otpada 55% ili 172 proizvoda. Od toga 108 proizvoda ima pravo uporabe znaka „Hrvatska kvaliteta”, 64 proizvoda pravo upora-be znaka „Izvorno hrvatsko”.

Dobivanjem prava uporabe znaka za proizvod:

struka je potvrdila natprosječnu kva-litetu proizvoda

znak je kupcu jamstvo da se radi o proizvodu koji zadovoljava visoke svjetske kriterije

tvrtka ima dodatnu mogućnost za promociju i komunikaciju s kupcima

Hrvatska gospodarska komora jamči za proizvod i promovira ga.

Sve informacije o znakovima „Hrvat-ska kvaliteta” i „Izvorno hrvatsko” i proizvodima koji imaju pravo uporabe znakova, dostupne su na internet stra-nicama Hrvatske gospodarske komore www.hgk.hr.

NAZIV POŠTA GRAD WEB PROIZVODI

ABN - TVORNICA ULJA d.o.o. 10000 Zagreb www.abn.hr

Fritol jestivo suncokretovo uljeZlatni dukat - hladno prešano suncokretovo uljeZlatnik - jestivo repičino uljeZlatnik - jestivo suncokretovo ulje

ADRIATIC DISTILLERS d.o.o. 10000 Zagreb www.akvinta.com Votka Akvinta

AERONAUTIKA d.o.o. 48000 Koprivnica Domaća rakija od kruške tepke

ANAMARIJA COMPANY d.o.o. 10360 Sesvete www.anamarija.hr Anamarija kava bez kofeinaAnamarijaSanta Maria

ARABESCA d.o.o. 10360 Sesvete www.arabesca.hrArabesca cappuccinoArabesca kava

BADEL d.o.o. 10360 Sesvete www.badel.hr KISKO alkoholni ocat KISKO jabučni ocatKISKO vinski ocat

BELJE d.d. 31326 Darda www.belje.hr abc svježi krem sir

BLATO 1902 d.d. 20271 Blato www.blato1902.hr Korčulanka - kvalitetno vinoPlavac Blato - kvalitetno vino

C - M d.o.o. 52210 Rovinj www.caffemonte.hr Caffe Monte

CARLSBERG CROATIA d.o.o. 48000 Koprivnica www.tuborg.com.hr Pan BEZ pivoPan lagan pivoPan pivo

CEDEVITA d.o.o. 10000 Zagreb www.cedevita.hr Cedevita

Proizvodi prehrambene industrije s pravom uporabe znaka „Hrvatska kvaliteta”

62


62

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je


CLARUM d.o.o. 35400 Nova Gradiška www.clarum.hr Listovi za pite i savijače

COCA - COLA HBC HRVATSKA d.o.o. 10000 Zagreb www.coca-colahellenic.hr Bistra - prirodna izvorska voda i gazirana izvorska voda

DANICA d.o.o. 48000 Koprivnica www.podravka.hr Čajna kobasica

DARNA d.o.o. 52210 Rovinj www.darna.hrChocolate CocktailOVO LIKER (OVO BRANDY)Pelinkovac

DARUVARSKA PIVOVARA d.o.o. 43500 Daruvar www.daruvarska-pivovara.hr Staročeško svijetlo pivo

DELICIA d.o.o. 52420 Buzet www.delicia.hr Čajna peciva bez bijelog šećera

DUKAT d.d. 10000 Zagreb www.dukat.hr

ab kulturaRibanacTrapistDukat svježe mlijeko: 1,5% i 3,2%

FRANCK d.d. 10000 Zagreb www.franck.hr Čipi čipsEspresso kavaJubilarna kava

GAVRILOVIĆ d.o.o. 44250 Petrinja www.gavrilovic.hr Jetrena paštetaMesni doručak

GRANOLIO d.o.o. 10000 Zagreb www.granolio.hr Pšenično brašno Farina

ILOČKI PODRUMI d.d. 32236 Ilok www.ilocki-podrumi.hr Traminac

IMPROM d.o.o. 48260 Križevci www.improm.hr

Bambina kuhana šunkaMediteranska salamaPrešanica od svinjskih jezikaTartufina

IPK TVORNICA ULJA ČEPIN d.d. 31431 Čepin www.uljara.hrČepinsko biljno jestivo uljeČepinsko suncokretovo jestivo uljeFrigal - suncokretovo jestivo ulje za višestruko prženje

JAMNICA d.d. 10000 Zagreb www.jamnica.hr Jamnica prirodna mineralna voda

KALNIČKE VODE BIO NATURA d.d. 48260 Križevci www.bionatura.hr Prirodna izvorska voda Unique

KARLOVAČKA PIVOVARA d.d. 47000 Karlovac www.karlovacko.hr Karlovačko svijetlo pivoRally bezalkoholno pivo

KAROLINA d.o.o. 31000 Osijek www.karolina.hr Jadro napolitanke

KOESTLIN d.d. 43000 Bjelovar www.koestlin.hrParis punjeno čajno pecivoPiknik keks

KRAŠ d.d. 10000 Zagreb www.kras.hr Griotte

KUDELIĆ d.o.o. 10381 Bedenica www.kudelic-bedenica.hr Domaća dimljena šunka s kostima

KUNIS d.d. 32275 Bošnjaci www.kunis.hr Meso kunića

KUTJEVO d.d. 34340 Kutjevo www.kutjevo.comGraševinaRajnski rizling

MADIG - MREŽNICA d.o.o. 47300 Ogulin www.madig-mreznica.hr Ogulinski kiseli kupus

MAREX - GEL d.o.o. 23000 Zadar www.marex-gel.hr Njoki

MATAŠ M.N. d.o.o. 10000 Zagreb www.matas.hr Dalmatinska buđola MatašDalmatinska panceta Mataš

MEL - JAKOV LOVRIĆ t.p. 21000 Split www.mel-mesnicelovric.hr Alkarska salama i Alkarska salama Srma

MESNA INDUSTRIJABRAĆA PIVAC d.o.o. 21276 Vrgorac www.pivac.hr

Dalmatinska pancetaKraški vratVrgorački pršut bez kosti

MESNICE FIOLIĆ d.o.o. 10000 Zagreb www.mesnice-fiolic.hr

Barbi paštetaDelikates šunka bez kostiDomaći jegerFiolićeva salamaKulen FiolićKulenova sekaLinija obarenih kobasica FiolićSrijemska kobasicaTurist kobasica

MESOPRERADA d.o.o. 33520 Slatina Domaća slatinska kobasicaSlatinski kulen

MIJUKIĆ - PROM 21261 Runović www.mijukic-prom.hr Dalmatinska panceta

63



PEKARNICA LATICA d.o.o. 42000 Varaždin www.vindija.hr Specijalne vrste kruha: Ražek i Zrnek

PIP d.o.o. - PČELARSTVOPRIRODA TEHNIKA 10000 Zagreb www.pip.hr

Prirodni medoviApiterapija PIPMedolada - medni namaz s lješnjakom i kakaomAmbrozije – gorki biljni liker s medom i liker od meda

POLJODAR TIM d.o.o. 43500 Daruvar www.poljodar-tim.hr Zlatko – sjeme hibridnoga kukuruza

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA DINGAČ 20244 Potomje Pelješac - kvalitetno vino

Plavac - kvalitetno vinoPOLJOPRIVREDNA ZADRUGA JEDINSTVO 20272 Smokvica Pošip Korčula – kvalitetno vino

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SVIRČE 21462 Vrbanj www.pz-svirce.hr Plavac Hvar - kvalitetno vino

PREHRAMBENA INDUSTRIJAVINDIJA d.d. 42000 Varaždin www.vindija.hr

Bovidur - tvrdi sir od kravljeg mlijekaKozje mlijekoVindija svježe mlijeko

PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT d.d. 51000 Rijeka www.pikrijeka.hr Zlatno zrno žita - Integralna tjestenina

PREHRANA d.o.o. 42000 Varaždin www.prehrana-varazdin.com Ocat

SARDINA d.o.o. 21410 Postira www.sardina.biz Sardi riblje konzerve

TOMBIA d.o.o. 21000 Split www.gloria.hr Gloria - mljevena kava

TRENTON d.o.o. 21220 Trogir www.trenton.hr Bakalar bianco

VALS d.o.o. 10000 Zagreb www.vals.hr Acidoverus i Acidoverus S

ZAGREBAČKA PIVOVARA d.d. 10000 Zagreb www.ozujsko.com

Fresssh by OžujskoOžujsko pivoOžujsko CoolTomislav

ZDENKA d.d. u stečaju 43293 Veliki Zdenci www.zdenka.hr Topljeni sirevi

ZVEČEVO - PREHRAMBENAINDUSTRIJA d.d. 34000 Požega www.zvecevo.hr Barun - gorki biljni liker

Clementina desert

ZVIJEZDA d.d. 10000 Zagreb www.zvijezda.hrZvijezda majonezaMargo margariniZvijezda stolni margarini

Proizvodi prehrambene industrije s pravom uporabe znaka „Izvorno hrvatsko”NAZIV POŠTA GRAD WEB PROIZVODI

BADEL 1862 d.d. 10000 Zagreb www.badel1862.hr Badel PelinkovacStara Badel šljivovica

BELJE d.d. 31326 Darda www.belje.hr Baranjski kulen

BLATO 1902 d.d. 20271 Blato www.blato1902.hr Marco Polo - ekstra djevičansko maslinovo ulje

DANICA d.o.o. 48000 Koprivnica www.podravka.hr Podravkin goveđi gulaš

DUJMEX d.o.o. 21260 ImotskiImotski rafioliImotska torta

DUKAT d.d. 10000 Zagreb www.dukat.hr

Mliječni namaz DukatelaSir DimsiSir PodravecZagrebački sir

FANITO 20270 Vela Luka www.fanito.hr TORKUL ekstra djevičansko maslinovo ulje

GAVRILOVIĆ d.o.o. 44250 Petrinja www.gavrilovic.hr Gavrilovićev kulenGavrilovićeva salama

GRADINA - proizvodnja, prerada i trgovina mesom 21265 Gradina www.prsutanagradina.com Studenački pršut

KALNIČKE VODE BIO NATURA d.d. 48260 Križevci www.bionatura.hr Kapljice - gazirana prirodna mineralna voda

64


64

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je


KRAŠ d.d. 10000 Zagreb www.kras.hr Bajadera

MARASKA d.d. 23000 Zadar www.maraska.hr AmarenaMaraschino

MATAŠ M.N. d.o.o. 10000 Zagreb www.matas.hr Dalmatinska pečenica MatašDalmatinski pršut Mataš

MEL - JAKOV LOVRIĆ t.p. 21000 Split www.mel-mesnicelovric.hr Dalmatinski pršut - MeL

MESNA INDUSTRIJABRAĆA PIVAC d.o.o. 21276 Vrgorac www.pivac.hr Vrgorački pršut

MESNICE FIOLIĆ d.o.o. 10000 Zagreb www.mesnice-fiolic.hr Svježe svinjsko meso

MESOPRERADA d.o.o. 33520 Slatina Slavonski kulen - Mesoprerada

MIJUKIĆ - PROM 21261 Runović www.mijukic-prom.hr Dalmatinski pršut Premium

MILS MLJEKARA SPLIT d.d. 21000 Split www.mils.hr Lećevački sir

OBITELJ FILIPEC BERMET specijalna vina , MUŠTARDA 10430 Samobor www.bermetfilipec.hr Bermet Filipec

PALACE DELIKATESE d.o.o. 10000 Zagreb www.palace.hr Zagorski štrukli

PAPRENJAK d.o.o. PRVA TVORNICA PAPRENJAKA, TRADICIONALNOG HRVATSKOG KOLAČA

10000 Zagreb www.paprenjak.hr Paprenjak - tradicionalni hrvatski kolač

PEKARNICA LATICA d.o.o. 42000 Varaždin www.vindija.hr Jurek – domaći kukuruzni kruh

PODRAVKA d.d. 48000 Koprivnica www.podravka.com Pekmez od šljiva - zaslađeniVegeta

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA GOSPOJA 51516 Vrbnik www.gospoja.hr Žlahtina Toljanić – kvalitetno vino

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA DINGAČ 20244 Potomje

Dingač - vrhunsko vino, barrique i arhivsko vinoPostup - vrhunsko vino i arhivsko vino

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA JEDINSTVO 20272 Smokvica

Pošip Smokvica - vrhunsko vinoRukatac Smokvica - vrhunsko vino

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA MARINA 21222 Marina www.pz-marina.com Ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA POŠIP 20273 Čara Pošip - vrhunsko vino

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA SVIRČE 21462 Vrbanj www.pz-svirce.hr IVAN DOLAC - vrhunsko vino, barrigue i arhivsko vino

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA VRBNIK 51516 Vrbnik www.pz-vrbnik.hr Zlatna vrbnička žlahtina, kvalitetno vino

PREHRAMBENA INDUSTRIJAVINDIJA d.d. 42000 Varaždin www.vindija.hr

Caprilo - meki sir od kozjeg mlijeka s plemenitom bijelom plijesniCapro blue - meki masni sir od kozjeg mlijeka splemenitom plavom plijesniCapron - meki masni sir od kozjeg mlijekaCaprodur - tvrdi sir od kozjeg mlijekaOvidur - tvrdi sir od ovčjeg mlijekaVaraždinski svježi sir u marami

PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT d.d. 51000 Rijeka www.pikrijeka.hr

Zlatno zrno žita - Beskvasni kruh, Integralni kruhZlatno zrno žita - Integralni medenjaci, Integralnivanilija keksiZlatno zrno žita - Miješani ječmeni kruh, Miješani zobeni kruh, Miješani heljdin kruh

PREHRANA d.o.o. 42000 Varaždin www.prehrana-varazdin.comVaraždinska kisela repaVaraždinsko bučino uljeVaraždinsko kiselo zelje

PRŠUT - VOŠTANE d.o.o. 21240 Trilj www.prsut-vostane.hr Voštane dalmatinski pršut

PRŠUTANA POSEDARJE d.o.o. „Šokol” 23242 Posedarje www.prsutana-posedarje.hr

Dalmatinski šokolIzvorni posedarski dalmatinski pršut

RIBNJAČARSTVO POLJANA d.d. 43283 Kaniška Iva www.ribnjacarstvo-poljana.hr Poljanski šaran

RO - TRADE d.o.o. 51500 Krk www.ro-trade-krk.com Smrznuti kvarnerski škamp

SIRENA - MALA SIRANA d.o.o.Paški sir GLIGORA 23250 Pag www.sirena.hr Paški sir

WILLIJAMS 34000 Požega www.willijams.hr Požeška viljamovka

ZVEČEVO - PREHRAMBENAINDUSTRIJA d.d. 34000 Požega www.zvecevo.hr

Mikado - mliječna čokolada s rižomTrenk vinjak

65


66


66

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Voda je nezamjenjiv dio prirode. Svježa kišnica prolazi površinom

tla te dolazi u kontakt s prirodnim i umjetnim materijalima. Tijekom te in-terakcije različite suspenzije, otoplje-ne čestice, organski i anorganski sa-stojci dolaze u vodu. Značajan dio tih otopljenih sastojaka je često kalcij, magnezij kao i željezo i mangan.

Voda s otopljenim željezom u prvom trenutnku može izgledati čista i pro-zirna, no uslijed stajanja, izloženosti zraku ili zagrijavanjem može postati smeđe-crvena boje. Voda sa želje-zom ili manganom ima vrlo neugodan miris, gorak i metalan okus te je vrlo neprijatna za piće. Željezo i mangan u vodi mogu prouzročiti štetu prilikom korištenja vode, stoga se moraju od-straniti iz vode.

Za uklanjanje željeza i mangana kori-stimo katalitičku filter masu koja pre-tvara ione željeza i mangana u čestice

netopljive u vodi. Te čestice izdvojimo iz vode, a nakupljeni talog se kontra pranjem ispire iz filtera. Filter radi pot-puno automatski te je vrlo jednosta-van za samog korisnika.

Ovakvi sistemi su našli primjenu u pre-hrambenim industrijama i farmama (peradarstvo, svinjogojstvo, govedar-stvo itd.)

Današnje moderne farmame vrše mu-žnju i hranidbu kompjutorski s auto-matskim doziranjem koncentrata pre-ma individualnim potrebama svakog grla gdje je kvaliteta vode vrlo bitna.

Voda kao vodeća namirnica na farma-ma manifestira se kroz prirast, razvoj i na krajnji proizvod kao što su mlijeko, mesne prerađevine itd.

Filteri za uklanjanje željeza imangana iz vode

3M d.o.o.Zavrtnica 59HR-10415 Novo ČiČeTelefon: 01 6233077Telefaks: 01 [email protected]

Primjer:desna boca - voda prije prerade,lijeva boca - voda poslje prerade

67


67

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Bilje je vrednije od nafteUpotreba ljekovitog bilja i njihovih pri-pravaka najstariji je oblik medicine. Pretpovijesni je čovjek patio od mno-gih bolesti, iako je bio više vezan za biljnu hranu, nego ljudi danas. Jedući najrazličitije biljke, ljudi su otkrivali njihova ljekovita svojstva, pa su usko-ro s njima počeli i eksperimentirati. Takva znanja nisu zaboravljena, već su se prenosila s generacije na gene-raciju - najprije usmenom predajom, a potom i u pisanom obliku. Kad bi se ljudi razboljeli, obraćali bi se za pomoć vračevima i iscjeliteljima. Kako se po-većalo znanje o ljekovitim svojstvima, o metodama branja, sušenja i čuvanja ljekovitog bilja, tako se povećavala i blagodat koju su ti pripravci donosili bolesnicima. Tada su i te biljke izdvo-jene u posebnu skupinu ljekovitog bi-lja. S vremenom su postale temeljem današnjih farmaceutskih disciplina, kao što su kemija prirodnih spojeva (znanost o djelatnim tvarima biljaka), farmakologija (znanost o biološkom djelovanju, toksičnosti i terapeutskom učinku biljaka), te naročito fitoterapija (korištenje biljnih proizvoda u vidu lje-kovitih pripravaka za liječenje cijelog niza bolesti). Ljekovito bilje u svojoj strukturi sadrži spojeve koji mogu lije-čiti, spriječiti ili ublažiti simptome mno-gih bolesti. Te se biljke mogu koristiti u svježem ili u konzerviranom stanju kao biljne droge, tj. osušene i konzervirane biljke. Riječ “droga” starogermanskog

je podrijetla i označava osušene dijelove biljke koji služe za pripremanje lje-kovitih pripravaka. One se mogu koristiti i za dijagno-stičke pripravke, ali i kao sirovina za izdvajanje čistih djelatnih tvari. Ljekovito bilje može se koristiti i za liječenje složenih bolesti, ali pritom nije važno samo prepoznati svojstva ljeko-vitih biljaka, nego i odrediti odgovarajuću dozu biljnih pripravaka, što ovisi o bolesti i svakom organizmu individualno.

Tradicija, a to je zapravo znanje prido-dano iskustvu, nigdje kao u narodnoj medicini nema tako duboko korijenje i opravdanje.

Danas u većem dijelu svijeta, liječenje ljekovitim biljem koristi se kao najvaž-niji način liječenja. Mnogi suvremeni lijekovi neposredno ili u djelomično promijenjenom obliku potječu od lje-kovitih biljaka. U cijelom svijetu koristi se oko 20 000 ljekovitih biljaka, a od toga 1100 dobro je istraženo. Za dobi-vanje suvremenih lijekova koristi se oko 250 vrsta ljekovitog bilja. Prema podacima Svjetske zdravstvene or-ganizacije, 4/5 čovječanstva oslanja se na tradicionalnu medicinu u kojoj uporaba ljekovitog bilja ima posebno mjesto. Svuda u svijetu, pa i u najra-zvijenijim zemljama, raste broj biljnih

ljekarni, što medicinski sociolozi uzi-maju kao dokaz povećanog zanimanja za liječenje biljem, odnosno povratak prirodnim izvorima liječenja.

Hrvatska raspolaže sa oko 600 samo-niklih ljekovitih biljaka i ima milijun hektara neobrađenih poljoprivrednih površina, a poljoprivrednici vape za zemljištem koje ne mogu dobiti u za-kup zbog neriješenih imovinsko-prav-nih odnosa. To znači da bismo mogli izvesti neograničene količine nevena, matičnjaka, kadulje, buhača, koprive i ostalih aromatičnih i ljekovitih biljaka i time zaposliti tisuće ljudi na selu. U mogućem „crnom“ scenariju da više nećemo moći izvoziti ni vino, ni meso, ni pšenicu, ni mnoge druge poljopri-vredne kulture, ostati će neograničen prostor za izvoz ljekovitog bilja koje dobro uspijeva u Hrvatskoj zbog po-voljnih klimatskih uvjeta. Izazov je na-učiti ljude da proizvode po pravilima EU. Ni jedan kilogram bilja ne možete izvoziti ako nisu udovoljene stroge EU norme, a one se mogu sažeti u tri riječi - kvaliteta, količina i konstanta!

Izazovi pristupanja u članstvo EUNišta u dosadašnjoj hrvatskoj povi-jesti ne zahtijeva tako korjenite pro-mjene kao buduće članstvo u EU. Po-sebice je zahtjevan i slojevit proces prilagodbi u području poljoprivrede. To se potvrdilo i u svim dosadašnjim širenjima EU. Europski model poljopri-vrede i politike je proces kontinuiranih reformi, koje najbolje oslikava izraz „politika pomičnih ciljeva”.

Zakon o potporama u poljoprivredi važan je dio prilagodbe hrvatskog su-stava poljoprivrednih potpora sustavu Europske unije, a za cilj ima jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sekto-ra. Danas stare članice EU imaju pravo na poticaj od 300 eura po hektaru, dok je za nove članice taj iznos 75 eura po hektaru. Daljnje prilagodbe i promjene zakona trebali bi spriječiti „šokove” pri ulasku u EU. U EU se primjenjuje jedin-stveni model plaćanja potpora, a u Hr-vatskoj je još uvijek više od 100 mode-la poticaja u poljoprivredi. U Hrvatskoj su poticaji 10 do 15 posto veći nego u

Nikola Nemčević, magistar poljoprivrednih znanosti, direktor i suvlasnik Spider grupe, Pitomača

Živjeti s prirodom –zadovoljstvo, društvenaodgovornost i dobar posao

“Svaka bolest ima svoju ljekovi-tu biljku!”

„Bez dobrih seljaka nema dobre poljoprivrede, a samim time ni dobre prehrambene industrije”

Nikola Nemčević mag

SPIDER GRUPAP. Preradovića 183HR-33405 PitomačaTel 033 78 38 79Fax 033 78 37 [email protected]

68


68

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

zemljama EU. Pitanje je može li se oče-kivati da će se ulaskom u EU održati takva razina poticaja, ili će oni biti na nivou priljeva iz poljoprivrednog pro-računa EU, odnosno bitno smanjena. Promijena strukture plaćanja trebala bi povećati udjel sredstava za ruralni razvoj. Visina izravnih plaćanja nakon ulaska u EU ovisiti će o površini kori-štenog zemljišta i poštivanje ekoloških i drugih propisa. Najvažniji elementi modela izravnog plaćanja su pojedno-stavljenje sustava izravnog plaćanja uz smanjenje broja poticaja, postupnost prilagodbe od 2009. do 2011., ravno-mjernija raspodjela među korisnicima i veća financijska disciplina.

Od prilagodbe se očekuje rast izrav-ne potpore u biljnoj proizvodnji i pre-usmjeravanje potpora u stočarstvu, primjerice povećanje poticaja za paš-njake i po grlu za krave, smanjenje po-ticaja po litri mlijeka, uz uvođenje kom-penzacijskih plaćanja u mljekarstvu, i smanjenje poticaja u svinjogojstvu. Stvaranje ekonomski održivog seljač-kog i krupnog poljoprivrednog gospo-darstva, sustav javnih investicija u po-ljoprivrednu infrastrukturu (primjerice u sustav navodnjavanja) i osnivanje kreditne institucije za poljoprivredu su uvjeti za optimizaciju poljoprivredne proizvodnje.

Veliki problem predstavlja i uvoz hra-ne. Hrvatska je od zemlje izvoznika, postala uvoznik hrane, pa se tako ne-kadašnji suficit od pola milijarde dola-ra pretvorio u deficit od 700 milijuna dolara. Seljaci u Hrvatskoj proizvode 50 puta manje od najboljih europskih seljaka, odnosno 15 puta manje od EU prosjeka.

Primjer dobre prakse„ŽIVJETI S PRIRODOM“ je slogan gru-pacije Spider, vodećeg regionalnog prerađivača visokokvalitetnog ljekovi-tog bilja.

Grupa se sastoji od tri povezana po-duzeća, Jan Spider, Herbarium i Đolta. Nosač grupe, Jan Spider d.o.o. je osno-van 1990 god. sa sjedištem u Pitomači, u sjevernom dijelu Hrvatske, između rijeke Drave na sjeveru i Bilogore na jugu. Proizvodnjom i preradom ljeko-vitog bilja intenzivno se bavi od 1996.

„Stvarati nove vrijednosti, kvalitet-ne i konkurentne proizvode i usluge, prepoznatljive na tržištu regije, una-prjeđujući zadovoljstvo djelatnika, poslovnih partnera i okruženja u ko-jem djeluje.“

„Biti najveći regionalni proizvođač i prerađivač visokokvalitetnog ljeko-vitog bilja kao sirovine za proizvo-đače prehrambenih i medicinskih čajeva i pripravaka na bazi ljekovi-tog bilja.“

su ključne izjave o strateškim namjera-ma Spider grupe.

Potvrda izvrsnosti na putu realizacije strateških namjera kontinuirano dolazi u obliku novih i potvrde postojećih cer-tifikata kvalitete te nagrada i priznanja gospodarskih institucija:

2000., 2003. - dobitnik Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore, ŽK Virovitica

2001. - član „Kluba dobrostojećih” Zavoda za poslovna istraživanja RH Zagreb

2002. - implementiran sustav kvali-tete, certifikat ISO 9001:2000

2003., 2004., 2005. - dodijeljen sta-tus „Gazela“, kao jednom od najbrže rastućih gospodarskih subjekata

2007. - uveden sustav upravljanja si-gurnošću hrane ISO 22000:2005, HACCP i GMP (Good Manufacturing Practice) za prirodne lijekove

Zašto Spider grupa kao primjer dobre prakse? Završni dio teksta iz prvog poglavlja ovog članka glasi: “Ni jedan kilogram

bilja ne možete izvoziti ako nisu udo-voljene stroge norme Unije, a one se mogu sažeti u tri riječi - kvaliteta, koli-čina i konstanta!«

Upravo su „kvaliteta, količina i kon-stanta“ ključne pretpostavke koje dik-tiraju organizaciju poslovnih procesa u Spider grupi.

Ljekovito i aromatično bilje uzgaja se na vlastitim površinama i u kooperaciji s obiteljskim gospodarstvima Podra-vine i Slavonije. U konvencionalnom uzgoju-proizvodnji ljekovitog bilja striktno se primjenjuju načela Dobre Agronomske Prakse (GAP), vode za-pisi o proizvodnji biljnih vrsta - smje-štaj parcele, površina, vrsta ljekovitog bilja, pretkultura, susjedne parcele, kontrola i zapis o obradi tla, njezi, sje-tvi, upotrebi zaštitnih sredstava, žetvi. Izbor parcela usmjeren je na one koje osiguravaju proizvodnju bez ostataka pesticida u robi. To su parcele koje u susjedstvu nemaju kulture koje se tretiraju pesticidima kao i parcele koje u prethodnoj godini nisu tretirane pe-sticidima. U uzgoju dominira kamilica a u manjem obimu ostalo spomenuto ljekovito bilje. Na površini od 120 ha proizvodi se ljekovito bilje po načelima ekološke proizvodnje. Ekološka proi-zvodnja kamilice, mente, matičnjaka, komorača, timijana i trpuca certifici-rana je od strane Bioinspekt Osijek. Ove površine su od 2006. godine cer-tificirane i po europskom standardu od švicarske kuće IMO iz Züricha. Za proizvodnju kamilice organizirana je sjemenska proizvodnju gdje je koope-rantima osigurano deklarirano sjeme

lj EU Pi j j ž li č

69


kamilice. Otkup samoniklog ljekovi-tog bilja odvija se na 20-tak otkupnih stanica s područja čitave Hrvatske, a na osnovi Zakona o zaštiti prirode. Pri sakupljanju ljekovitog bilja provodi se Dobra Sakupljačka Praksa (GCP), čime se osigurava bilje iz prirodnih staništa, vodeći računa o održavanju optimalnih uvjeta za očuvanje pojedine biljne vr-ste na nekom području.

Kooperanati uzgajivači su uglavnom obiteljska gospodarstva Podravine i Slavonije. Otkup od sakupljača obav-lja se putem otkupnih stanica u Dal-maciji, Lici, Gorskom Kotaru, Slavoniji, Zagorju , Podravini, Bilogori. Uvoz de-ficitarnih vrsta (Hibisci flos, Senae foli-um, Arnicae flos, Ginko biloba folium, Ginseng radix, Rooibos, Tea Sinensis) usmjeren je na direktni uvoz iz njiho-vih prirodnih staništa iz raznih zema-lja svijeta.

Prodajno tržište koje se širi na dnevnoj razini je prehrambena i farmaceutska industrija galenski laboratoriji, biljne drogerije, ljekarne. Izvoz je za sada usmjeren na zemlje iz bližeg europ-skog okruženja (Njemačka, Austrija, Francuska, Italija, Slovenija, BiH, Švi-carska, Makedonija, Srbija…)

U modernom pogonu prerade različiti postupci objedinjuju se u tehnološki visoko razvijen sustav za preradu bilja.

Koriste se strojevi za rezanje, mljeve-nje, granuliranje, prosijavanje, mije-šanje i inspekciju (magneti, metal-de-tektori) sirovine i gotove robe. Prema specifikacijama kupaca, sirovina se prerađuje u formi klasičnog reza (kon-cis), finog reza (pulvis), granulata i pra-ha (pulver), kao monokomponente ili mješavine biljnih, medicinskih ili voć-nih čajeva. Preko 120 robnih tipova lje-kovitog bilja prerađuje se do faze paki-ranja u natron vreće i kartonske kutije ili do faze potpunog opremanja u filtar vrećice i kutijice. Dekontaminacija je jedan je od najvažnijih postupaka u preradi. Obavlja se pomoću pregrijane suhe vodene pare u vakuum komori. Potpuno je ekološki prihvatljiv oblik mikrobiološke dekontaminacije i teh-nološki razvijen kako bi se u što većoj mjeri sačuvala koncentracija aktivnih sastojaka u samom bilju

Spider grupa posebnu pozornost usmjerava na sustav upravljanja kva-litetom i kontrole kvalitete što obu-hvaća sve segmente poslovanja od same nabave, proizvodnje, prerade do prodaje ljekovitog bilja. U nabavi se provode periodični auditi kod svih dobavljača, domaćih i inozemnih. Pri-je uskladištenja, kontroliraju se uvjeti sušenja i skladištenja sirovine. U pro-

Izdvojeno – PREPORUKA ZA UZGOJ CVIJEĆA

Devedeset posto cvijeća uvozimo. Vrijednost uvoza iznosi 50 milijuna dolara, a zbog prekomjernog uvoza domaći cvjećari teško nalaze put do potrošača. Zemlje najveći izvoznici cvijeća i biljaka u Hrvatsku su Italija (cca 9000 t) a iza nje je Nizozemska sa (cca 6500 t). Značajne količine cvijeća i ukrasnog bilja uvoze se i iz Mađarske, Njemačke i Španjolske, te u manjim količinama iz Slo-venije, Srbije pa čak i iz dalekog Ekvadora.

Domaći proizvođači cvijeća drže da kontrola uvoza cvijeća treba biti pooštre-na, posebno provjera deklaracije na proizvodima. Na domaće tržište dolazi cvijeće koje je već vraćeno s aukcijske prodaje na robnim burzama u drugim zemljama i koje uvene već za dva do tri dana nakon kupnje.

Hrvatska je zbog malih i rascjepkanih poljoprivrednih površina, koji u prosje-ku iznose pet hektara, ali i povoljne klime, pogodna za proizvodnju cvijeća na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Takvo gospodarstvo može proi-zvoditi cvijeće, prvenstveno sezonsko cvijeće koje je ujedno i izvozni proizvod (gladiole, ljiljani, božuri) na samo jednom hektaru površine, koje je natkriveno zaštitnom mrežom uz navodnjavanje te pripadajućim plastenikom.

cesu prerade primjenjuju se specifič-ni postupci prema zahtjevima kupaca uz maksimalno očuvanje aktivnih komponenti. U vlastitom laboratoriju provodi se kontrola kvalitete svih ula-znih sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda, što obuhvaća fizikalno-kemijske (određivanje eteričnih ulja, pepela, vlage, stranih primjesa, site-ne i organoleptičke analize) te mikro-biološke analize.

Svaka usluga ili svaki gotov proizvod, izvršena ili proizvedena kroz opisani ti-jek poslovnog procesa, neupitno zado-voljava zahtjeve vezane uz zdravstve-nu ispravnost ljekovitog bilja prema zahtjevima tržišta (zakonodavstvo ze-mlje kupca) što se dodatno kontrolira i potvrđuje u ovlaštenim laboratorijima u zemlji i inozemstvu.

Kad se poduzetništvo, uz intuitivnost i hrabrost, temelji na znanju, prilago-đavanju i neprestanom učenju, uspjeh kroz održivi razvoj ne može izostati. EU ne mora biti daleko, a pristupni procesi EU mučenje i bauk. Takav pri-mjer je i Spider grupa, poslovno izvr-sna organizacija koja već „igra po me-đunarodnim pravilima igre“.

k ili O k ikl lj k i

72


72

Proi

zvod

nja

hran

e –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

„Strategija ruralnog razvoja RH 2008. – 2013.“ na sljedeći način definira ulo-gu Ministarstva poljoprivrede, ribar-stva i ruralnog razvoja (MPS): „MPS treba osigurati da politika ruralnog razvoja, koja se provodi u njegovoj nadležnosti i čiji je cilj povećanje kon-kurentnosti ključnih gospodarskih sektora u ruralnim područjima (poljo-privreda, šumarstvo, ribarstvo, lov-stvo, prehrambena industrija i dr.), također izravno doprinese povećanju gospodarske aktivnosti, konkurentno-sti i tržišnosti te ekonomskom razvit-ku i dugoročnom povećanju životnog standarda ruralnog stanovništva.“

Od brojnih zadaća (MPS) ovdje ćemo posebno istaknuti one povezane uz ra-zvoj ruralnih krajeva Hrvatske te aktiv-nosti povezane s različitim poticajima u nadležnosti Ministarstva.

Razvoj ruralnih krajevaKako bi se smanjila negativna demo-grafska kretanja u ruralnim područji-ma potrebno je postaviti pretpostavke za povećanje razine kvalitete života i povećati mogućnost zapošljavanja. U tom pravcu potrebno je izgraditi neop-hodnu fizičku, socijalnu i gospodarsku infrastrukturu, posebice onu vezanu izravno na poljoprivredu kao gospo-darsku djelatnost, kako bi se život u ruralnim prostorima učinio lakšim i kvalitetnijim. Također je vrlo značajno podići i poboljšati naobrazbu seoskog stanovništva, kako opću tako i poljo-privredno-strukovnu.

Uloga i aktivnostiMinistarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Poljoprivreda i seljak u modernom selu trebaju biti usko povezani s osta-lim djelatnostima i zanimanjima. Zato danas svako izdvojeno promatranje i rješavanje problema ne daje uspješ-ne rezultate. Samo planiranje cjelovi-tog, sveobuhvatnog razvitka manjih prostornih ruralnih cjelina na načeli-ma održivog razvitka, pokazalo se u Europskoj Uniji uspješnim modelom oživljavanja i napretka nerazvijenih ru-ralnih krajeva.

Vlada Republike Hrvatske, uklju-čujući i resorno Ministarstvo svo-jim programima razvoja posebice ruralnih područja nastoji čitavim nizom potpora u vidu nepovratnih novčanih sredstva što je moguće bolje i brže povećati konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje, a time i ostvariti veći dohodak pučanstva koje živi na tim prostorima.

Razvojnim projektima ministarstvo potiče razvitak autohtonih proizvo-da i djelatnosti, kojima se na taj način osigurava dobar položaj na tržištu, veća konkurentnost te se istodobno ističe vrijednost tradicije hrvatskih proizvoda.

Poticaji za razvoj

Prema javno objavljenom rebalansu državnog proračuna, za potpore u poljoprivredi i ribarstvu predviđeno je 2,5 milijarde kuna. Značajan dio sred-stava namijenjen je tržišnoj i struktur-noj potpori poljoprivrede i ribarstva.

Brojni su projekti povezani s razvojem infrastrukture koja bi trebala omogu-ćiti uspješnije poslovanje ovog sek-tora. U ribarstvu su planirane brojne aktivnosti: praćenje biološkog bogat-stva mora te slatkovodnog ribarstva, osnivanje i razvoj ribarskih zadruga, izgradnja ribarskih veletržnica i iskr-cajnih mjesta, itd. Posebne mjere pro-vodit će se u stočarstvu kroz hrvatski stočarski centar. Uspostavit će se re-gistar stočarskih farmi a ispitivanju ka-kvoće proizvoda (osnivanje laboratori-ja, utvrđivanje procedura, inspekcijski nadzor) dana je posebna pozornost. Za veterinarstvo je predviđeno gotovo 248 milijuna kuna a poseban projekt odnosi se na usklađenje poljoprivrede s pravnom stečevinom EU. Pojedinač-no najznačajnija stavka predviđenih potpora odnosi se na ruralni razvoj, za što je predviđeno 668 milijuna kuna.

MPS na svojim web stranicama www.mps.hr kontinuirano objavljuje na-tječaje kojima se omogućuje sufini-aciranje najrazličitijih projekata. Od aktualnih programa za 2009. godinu izdvajamo:

Natječaj za sufinanciranje prerade mlijeka u trajne proizvode, te njiho-vo skladištenje

Natječaj za sufinanciranje plasmana viškova mliječnih proizvoda

Program ruralnog razvoja (više pro-jekata)

Natječaj za sufinanciranje troškova kupnje opreme, ribolovnih alata, plo-vila i pogonskih strojeva za obavlja-nje gospodarskog ribolova na moru

Natječaj za prijavu projekata za sufi-nanciranje osnivanja i razvoja ribar-skih zadruga i udruga

VIP: Natječaj za podnošenje ponuda za primjenjena i razvojna istraživa-nja u poljoprivredi i ribarstvu

73


IPARD – program za prilagodbu standardima EU-a

Posebne mogućnosti poljoprivredni-cima se otvaraju kroz predpristupne fondove Europske unije.

IPARD je novi pred pristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. Sastavni je dio IPA-e (Instrument pred pristupne pomoći, eng. Instru-ment for Preaccession Assistance) od-nosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj.

Program je dobio pozitivno mišljenje 19. 12. 2007. na Odboru za ruralni ra-zvoj u Bruxellesu te ga je Europska ko-misija službeno prihvatila 25. 2. 2008.

IPARD program provodi se kroz tri osnovna cilja ili strateška prioriteta:

1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedba standarda Zajednice

1.1. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva

1.2. Ulaganje u preradu i trženje

2. Pripremne radnje za provedbu po-ljoprivredno okolišnih mjera i lo-kalnih strategija ruralnog razvoja

2.1. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

3. Razvoj ruralne ekonomije

3.1. Ulaganje u ruralnu infrastrukturu

3.2. Diversifikacija gospodarskih aktivnosti

Ta tri cilja predstavljaju okosnicu hr-vatske europske budućnosti jer se kroz EAFRD (Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) provode mjere na gotovo identičan način tako da je ovo prava prilika da se RH pripremi na ponešto novi pristup financiranju po-ljoprivrede i ruralnog razvoja.

IPARD programom upravlja Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkci-ja SAPARD/IPARD programa dok će program provoditi Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljo-privredi u sklopu Ministarstva poljo-privrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Tijekom ove godine Uprava za ruralni razvoj u suradnji sa Ravnateljstvom za tržišnu i strukturnu potporu u poljopri-vredi te drugim upravama ministarstva napraviti će i objaviti Pravilnik o pro-vedbi IPARD programa koji će definira-ti i sažeti uvjete natjecanja za dodjelu sredstava dok će stvarna realizacija započeti objavom natječaja od strane Ravnateljstva za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi.

Korisnici IPARD programa ovisno od mjere mogu biti OPG u sustavu

PDV, obrti i tvrtke što znači da ogra-ničenja u tom smislu ne postoje. Od 2007. - 2011. godine kroz IPARD program u Republici Hrvatskoj kori-snicima će biti dostupno 179 milijuna eura ili 1,3 milijarde kuna potpore. Vjerujemo da će, kroz prave projekte, poljoprivrednici i lokalna uprava iskori-stiti sve mogućnosti i raspoloživa sred-stva ovog predpristupnog fonda.

Sve informacije vezane uz IPARD program mogu se dobiti na telefon01/60 02 700.

Ministarstvo poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvojaUlica grad Vukovara 78HR-10000 ZagrebTelefon: 01 6106 908

Izvor: www.mps.hr, www.vlada.hr

75


skraćuje vrijeme pretraživanja a zain-teresirane kupce vodi direktno do po-tencijalnog dobavljača.

Mogućnost kreiranja vlastitog profila, galerije slika, prezentacije kompanije ili proizvoda putem videa i isticanje osoba za kontakt, olakšat će odluku

Danas više nego ikad vrijedi izreka da je „vrijeme novac”. Poslovni

ljudi ne mogu si dozvoliti da „gube vri-jeme” (a tako i novac). Opće tražilice u rezultatima pretraživanja daju tisuće i tisuće linkova koji profesionalcima sa-mo otežavaju pronalaženje i produlju-ju vrijeme odabira željenih poslovnih partnera. Zato poslovne tražilice u B2B sektoru imaju sve važnije mjesto u procesu odlučivanja o kupnji odre-đenih proizvoda ili usluga.

Potvrđuju to i podaci o rastu broja ko-risnika, posjeta i pregledanih stranica poslovne tražilice WLW-a. U prvih 6 mjeseci 2009. broj korisnika je pora-stao za 65%, broj posjeta za 62% a broj pregledanih stranica za 45%.

Ciljano pretraživanje prema proizvo-du i dobivanje popisa poduzeća, na poslovnoj tražilici WLW-a, značajno

Online oglašavanjem do novih kupaca

Profil poduzeća, foto galerija i video

500.000

400.000

300.000

200.000

100.000

0 I - VI 2008. broj korisnika

broj pregledaniha stranicaI - VI 2008.

I - VI 2009.

I - VI 2009.

4.000.0003.500.0003.000.0002.500.0002.000.0001.500.0001.000.000

500.0000

Wer liefert was? d.o.o.Fallerovo šetalište 22HR-10000 ZagrebTelefon: 01 30 30 500Telefaks: 01 30 30 [email protected]

(Izvor podataka: WLW online anketa)

www.wlw.hr - struk tu ra ko ri sni ka

marketing 8% IT 1% direktor/predsjednik uprave 20%

vlasnik/direktor 18%

uprava - ostali članovi 5%

nabava 22%

prodaja 14%

financije 4% ostalo 8%

(izvor: Gemius)

Značajan rast broja korisnika i pregledanih stranica

Osvojite nove kupce kvalitetnom online promocijom

Detaljan prikaz ponude proizvoda i usluga, imena osoba za kontakt, komunikacijski podaci

„Pogodite” svoju ciljnu grupu Korisnici: 92% poslovni ljudi

Povodom starta nove tražilice, WLW Vas poziva da iskoristite priliku i do 31. 8. 2009. naručite svoju online promociju uz popust od 30% (vrije-di za nove kupce koji usluge naruče online na www.wlw.hr ili telefonski na 01 30 30 500).

www.wlw.hr – jedna adresa za sve poslovne ljude

potencijalnog kup-ca da kontaktira određenu tvrtku. Sve je to omoguće-no na novoj rediza-jniranoj poslovnoj tražilici WLW-a.Različiti paketi u slu-ga omogućuju pla-niranje troškova a da poslovnu traži-licu uistinu koriste profesionalci iz ra-zličitih odjela potvr-đuju rezultati naše

posljednje online ankete. Čak 92% ko-risnika pripada navednoj grupi poslov-nih ljudi. U uvjetima kada je nužno „biti prisu-tan” na tržištu i osvajati nove kupce a istovremeno racionalno upravljati troš-kovima promocije, online oglašavanje na www.wlw.hr jako je dobar odabir.

76


Izvanredan zemljopisni položaj, povoljni klimatski uvjeti i ekološka

očuvanost pretpostavka su daljnjeg razvitka hrvatske poljoprivrede, a očuvanje tih prirodnih ljepota i tra-dicionalnih vrijednosti preduvjet su održivog razvoja hrvatskog turizma. Nužnost povezivanja tih dviju grana koje generiraju više od trećine BDP-a i zaposlenosti u Hrvatskoj danas je izraženija no ikada jer njihovo jača-nje i stvaranje novih vrijednosti izravno utječe na smanjenje ovisno-sti o uvozu, povećanje izvoza, odno-sno u konačnici na bilancu plaćanja. Poljoprivredni sektor tako u turistič-kom može vidjeti distributera svojih proizvoda, a turistički upravo na specifičnostima hrvatske poljopri-vrede i proizvodnje hrane graditi svoju konkurentsku prednosti i ra-zvijati ponudu.

S obzirom na ove osobitosti i moguć-nosti daljnjeg razvitka, brojnost gos-podarskih subjekata koji su izravno ili neizravno uključeni u te djelatnosti i utjecaj na uravnoteženi regionalni razvitak, HBOR financiranju kako po-ljoprivrede, tako i turizma daje pose-ban značaj, a upravo poduzeća koja se bave proizvodnjom hrane i pića

imaju najveći udio u ukupno odobre-nim kreditnim sredstvima HBOR-a. Putem svojih programa HBOR krediti-ra i obiteljska poljoprivredna gospo-darstva, i male i srednje poduzetnike, i velika poduzeća.

Kreditiranje razvitka turizma

U suradnji s Ministarstvom turizma, osim kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva „Poticaj za uspjeh“, kreditiramo i razvoj seoskog turizma koji na najbolji način pokazuje kako ova dva sektora mogu biti međusobno povezana. Razvoj turističke ponude i novog turističkog proizvoda u ovom se kontekstu shvaća kao dopunska aktiv-nost na poljoprivrednim gospodarstvi-ma, a promocija i oživljavanja starih zanata i lokalnih običaja ima poseban značaj za očuvanje kulturne baštine.

Produljenje sezone kroz povećanje smještajnih kapaciteta, poboljšanje kvalitete te podizanje razine turističke usluge ciljevi su HBOR-ovog programa kreditiranja turističkog sektora koji je namijenjen kako malim i srednjim,

Hrvatski proizvodi za hrvatski turizam

Ponuda autohtonih prehrambenih proizvoda dodatna je prednost hrvatskog turizma.

Hr vat ska ban ka za ob no vu i raz vi takStros smaye rov trg 9HR - 10000 Za grebTe le fon: 01 45 91 666Te le faks: 01 45 91 [email protected]

77


tako i velikim hotelskih društvima. Kroz ovaj program se ne kreditira kupovina, gradnja i opremanje apartmana, osim ulaganja u aparthotele s restoranom, kao niti kockarnice, kladionice i slične djelatnosti, te ugostiteljski objekti koji isključivo pružaju usluge točenja pića, kao niti kupnja, izgradnja, rekonstruk-cija i opremanje poslovnih prostora za trgovačke djelatnosti, osim na područ-jima od posebne državne skrbi. Ovim programom HBOR kreditira do 50% predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a. Krediti se odobravaju s ro-kom otplate do 10 godina uključujući poček koji iznosi najduže 2 godine uz kamatu 2, 4 ili 6% ovisno o područ-ju ulaganja, tržišnoj konkurentnosti i veličini poduzetnika koji podnosi za-htjev za kredit. HBOR kredite odobrava izravno ili putem poslovnih banaka.

Cilj programa kreditiranja pripreme turističke sezone je omogućavanje pravovremene nabave hrane, pića, sitnog inventara, pokrivanje troškova

tekućeg održavanja, plaća i sl. radi kvalitetnog pružanja usluge turisti-ma. Ovim programom omogućuje se povezivanje turističkog sektora sa sektorom proizvodnje i usluga u cilju poticanja konkurentnosti kako proi-zvođača, tako i turističkih subjekata. Krediti se odobravaju u kunama uz valutnu klauzulu, a rok korištenja je od 15. prosinca do 30. lipnja sljedeće godine. Kredit se otplaćuje u 2 jedna-ke rate koje dospijevaju 15. listopada i 15. studenog tekuće godine, a ka-matna je stopa promjenjiva i iznosi tromjesečni EURIBOR plus 375 b.b. godišnje (u vrijeme pisanja ovog tek-sta1 ukupno cca. 5%). Krediti se odo-bravaju putem poslovnih banaka.

Smanjenje ovisnosti o uvozu razvitkom poljoprivredePonuda koja se bazira na dugoj tra-diciji ribarstva i proizvodnje hrane, gotovo svih vrsta voća i povrća, kva-

litetnih mesnih i mliječnih prerađevi-na, maslinova ulja i vrhunskih sorta vina dodatna je prednost Hrvatske kao turističke destinacije. Razvitak hrvatske poljoprivrede HBOR kre-ditira nizom programa kojima je za-jedničko poticanje održivog razvitka proizvodnje i povećanje konkuren-tnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Od ukupno 26 programa, 8 ih je namijenjeno isključivo kredi-tiranju poljoprivredne proizvodnje, a HBOR u posljednje četiri godine aktivno sudjeluje u provedbi Ope-rativnih programa Vlade Republi-ke Hrvatske te kreditira ulaganje u dugogodišnje nasade, govedarsku proizvodnju, svinjogojstvo, proi-zvodnju kulena, obnovu i moderni-zaciju ribolovne flote, cvjećarstvo i povrtlarstvo. Osnovne značajke ovih programa su duži rokovi otplate (do 15 godina) i niže kamatne stope (2 do 4% godišnje).

HBOR je do sada za razvoj turističkih djelatnosti odobrio preko 6,7 milijardi kuna, a po programima kreditiranja poljoprivrede više od 1,8 milijardi kuna podržavši više od 7,5 tisuća projekata.

HBOR će i nadalje pružanju podrške razvoju ovih grana posvećivati punu pažnju budući da pojačanje suradnja između turističkog i poljoprivrednog sektora može pokazati koliko je važ-no integracijsko djelovanje turizma koji plasiranjem dobara i usluga kon-tinentalnih i manje razvijenih regija može ublažiti regionalne nejednakosti i gospodarski povezati sva područja, a upravo je to jedan od glavnih ciljeva poslovanja HBOR-a.

Više informacija o ovim i svim ostalim programima HBOR-a možete saznati na stranicama www.hbor.hr ili pozi-vom na broj telefona 01 45 91 666.

Suvremeni postupak uzgoja vinove loze preduvjet je za proizvodnju vrhunskih sorti vina.

1 Lipanj 2009. godine

78


78

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Hoteli – 70 tvrtki s najvećim poslovnim prihodima u 2008.Rang

1. N aziv Mjesto Internet Veličina Vlasništvo Ukupni prihodi2008.

Ukup prih. 2008/2007.

1 MAISTRA d.d. ROVINJ www.maistra.hr 3 21 499.856.896 0,94

2 RIVIERA POREČ d.d. POREČ www.valamar.com 3 41 451.739.650 1,02

3 PLAVA LAGUNA d.d. POREČ www.plavalaguna.hr 3 22 446.164.855 1,03

4 ISTRATURIST UMAG d.d. UMAG www.istraturist.com 3 22 375.379.573 1,06

5 VALALTA d.o.o. ROVINJ ROVINJ www.valalta.hr 3 22 229.471.080 1,08

6 LIBURNIA RIVIERA HOTELI d.d. OPATIJA www.liburnia.hr 3 42 226.111.524 1,04

7 ARENATURIST d.d. PULA www.arenaturist.hr 3 41 199.154.881 1,04

8 HUP - ZAGREB d.d. ZAGREB www.hupzagreb.com 3 22 202.080.810 0,80

9 SOLARIS d.d. ŠIBENIK www.solaris.hr 3 41 190.320.209 1,06

10 TURISTHOTEL d.d. ZADAR ZADAR www.zaton.hr 3 22 171.054.522 1,13

11 DUBROVNIK BABIN KUK d.d. DUBROVNIK www.valamar.com 3 41 163.728.944 1,06

12 GRAND HOTEL LAV d.o.o. PODSTRANA www.grandhotellav.com 3 21 153.352.133 1,26

13 JADRANKA HOTELI d.o.o. MALI LOŠINJ www.losinj-hotels.com 3 21 139.381.491 1,10

14 SUNČANI HVAR d.d. HVAR www.suncanihvar.com 3 41 126.830.028 1,37

15 RABA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM d.d. RABAC www.rabac-hotels.com 2 41 120.549.725 1,05

16 IMPERIAL d.d. RAB www.imperial.hr 3 42 102.599.343 1,06

17 HOTEL OSIJEK - CENTAR ŠKOJO d.o.o. OSIJEK www.hotelosijek.hr 3 21 94.076.547 1,06

18 HOTEL DUBROVNIK PALACE d.o.o. DUBROVNIK www.dubrovnikpalace.hr 2 21 92.450.396 0,84

19 ILIRIJA d.d. BIOGRAD N. M. www.ilirijabiograd.com 3 22 90.746.665 1,16

20 MILENIJ HOTELI d.o.o. OPATIJA www.milenijhoteli.hr 3 41 93.022.305 1,00

21 HOTELI CROATIA d.d. CAVTAT www.hoteli-croatia.hr 3 41 93.425.313 0,94

22 HOTELI BRELA d.d. BRELA www.hotelibrela.hr 3 41 87.594.159 1,10

23 ZLATNI RAT d.d. BOL www.bluesunhotels.com 3 22 93.307.338 1,17

24 ESPLANADE OLEANDER d.o.o. ZAGREB www.theregentzagreb.com 2 21 81.299.536 0,95

25 HOTELI CAVTAT d.d. CAVTAT www.iberostar.com 2 22 81.248.039 1,09

26 LAGUNA NOVIGRAD d.d. NOVIGRAD www.laguna-novigrad.hr 2 22 78.927.942 1,05

27 SUNCE KONCERN d.d. ZAGREB www.bluesunhotels.com 2 21 76.991.979 1,10

28 HOTELI TUČEPI d.d. TUČEPI www.bluesunhotels.com 3 41 79.846.595 1,03

29 HOTELI BAŠKA d.o.o. BAŠKA www.hotelibaska.hr 2 22 77.627.474 1,10

30 H.B.I. d.o.o. ZAGREB www.sheraton.com/zagreb 2 41 74.118.112 0,92

31 MASLINICA d.o.o. RABAC www.maslinicarabac.com 2 21 73.093.380 1,06

32 CRESANKA d.d. CRES www.cresanka.hr 3 41 63.394.328 1,08

33 GRAND VILLA ARGENTINA d.d. DUBROVNIK www.gva.hr 2 22 59.160.456 1,02

34 HOTELI MAKARSKA d.d. MAKARSKA www.hoteli-makarska.hr 2 42 58.452.159 1,00

35 HOTEL HILTON IMPERIAL d.o.o. DUBROVNIK www.dubrovnik.hilton.com 2 22 57.377.032 0,96

36 MULINO d.o.o. BUJE www.mulino.hr 2 21 60.858.978 0,84

37 ŽELJEZNIČKO UGOSTITELJSTVO d.o.o. NOVI ZAGREB www.zug.hr 3 11 54.786.554 0,97

38 HOTELI MAESTRAL d.d. DUBROVNIK www.hotelimaestral.com 2 13 63.843.414 0,94

39 HTP KORČULA d.d. KORČULA www.korcula-hotels.com 3 11 51.637.175 1,03

40 HOTEL DUBROVNIK d.d. ZAGREB www.hotel-dubrovnik.hr 2 41 53.111.761 0,98

41 BOBITA d.o.o. MAKARSKA 1 21 50.753.575 0,86

42 SVPETRVS HOTELI d.d. SUPETAR www.watermanresorts.com 2 22 50.105.664 0,98

43 NEVA KERUM d.o.o. SPLIT www.neva-kerum.hr 2 21 48.716.184 0,94

44 LIBERTAS RIXOS d.o.o. DUBROVNIK www.rixos.com 2 21 48.920.078 4,75

45 GRAND HOTEL ADRIATIC d.d. OPATIJA www.hotel-adriatic.hr 2 22 47.554.018 1,09

46 RIVIJERA HOTELI I KAMPOVI d.d. ŠIBENIK www.riviera.hr 2 22 43.860.617 1,02

47 TERME TUHELJ d.o.o. TUHELJ www.terme-tuhelj.hr 2 21 41.624.567 1,10

48 ZLATNI OTOK d.d. KRK www.zlatni-otok.hr 2 41 42.897.582 1,16

49 IMPORTANNE RESORT d.o.o. DUBROVNIK www.importanneresort.com 2 41 41.591.086 1,06

50 HOTELI MLINI d.d. MLINI www.hotelimlini.hr 2 41 40.872.224 1,00

51 HOTEL EXCELSIOR d.d. DUBROVNIK www.hotel-excelsior.hr 2 41 38.444.870 0,67

52 JADRAN HOTELI d.d. RIJEKA www.jadran-hoteli.hr 2 41 37.741.135 1,01

53 HOTEL MEDENA d.d. SEGET DONJI www.hotelmedena.com 2 42 37.085.363 0,95

54 HOTEL MIRAMAR d.o.o. OPATIJA www.hotel-miramar.hr 2 21 35.026.457 1,02

55 HOTELI ŽIVOGOŠĆE d.d. ŽIVOGOŠĆE www.hoteli-zivogosce.hr 2 42 38.817.559 1,06

79


Poslovni prihod2007.


Posl prih. 2008/2007.

Zaposleni2008.


Posl prih./ za-posl. 2008.

Posl pr./zap. 2008/2007.

Rang2.

511.167.104 495.710.148 0,97 1.193 1,04 415.516 0,94 21

427.100.686 426.642.782 1,00 1.166 0,98 365.903 1,02 29

409.867.718 417.375.236 1,02 1.054 1,01 395.992 1,01 25

347.000.045 371.241.428 1,07 866 1,01 428.685 1,06 18

208.935.186 224.619.354 1,08 327 1,05 686.909 1,03 5

214.637.281 223.240.912 1,04 854 1,01 261.406 1,03 56

190.019.391 198.683.339 1,05 453 1,00 438.595 1,05 15

232.255.150 194.210.858 0,84 477 1,01 407.151 0,83 22

176.412.943 184.356.804 1,05 460 1,09 400.776 0,96 23

146.988.744 162.446.168 1,11 416 1,06 390.496 1,04 26

151.650.996 160.530.537 1,06 345 0,96 465.306 1,10 13

121.003.507 148.180.939 1,22 302 0,83 490.665 1,47 10

125.127.499 135.778.609 1,09 367 1,11 369.969 0,98 28

87.920.459 117.149.955 1,33 589 0,93 198.896 1,44 66

110.825.548 113.865.703 1,03 334 0,86 340.915 1,19 37

95.701.443 101.672.389 1,06 326 0,99 311.878 1,07 41

79.688.266 93.528.626 1,17 352 1,09 265.706 1,08 52

97.292.835 91.031.710 0,94 257 1,06 354.209 0,88 32

76.993.751 89.643.909 1,16 317 1,02 282.788 1,15 46

85.678.456 89.115.502 1,04 224 1,22 397.837 0,85 24

96.616.151 87.719.587 0,91 268 0,93 327.312 0,98 39

78.730.349 86.391.535 1,10 303 1,01 285.121 1,09 45

78.919.112 84.654.296 1,07 362 1,04 233.852 1,03 63

84.027.556 80.738.389 0,96 156 0,97 517.554 0,99 8

72.495.766 80.737.500 1,11 229 1,05 352.566 1,06 33

73.037.147 77.283.979 1,06 183 1,06 422.317 1,00 20

68.967.913 76.991.979 1,12 33 1,00 2.333.090 1,12 2

76.674.355 75.979.780 0,99 286 0,97 265.664 1,02 53

68.617.883 75.818.419 1,10 138 1,16 549.409 0,95 6

75.359.260 70.973.865 0,94 141 0,97 503.361 0,97 9

66.460.698 70.534.234 1,06 201 1,00 350.917 1,07 34

57.590.655 61.481.096 1,07 177 0,94 347.351 1,13 36

57.178.407 57.060.293 1,00 131 0,91 435.575 1,10 16

56.585.363 56.984.140 1,01 226 1,04 252.142 0,97 58

58.881.314 55.863.305 0,95 102 1,05 547.679 0,90 7

68.633.782 55.057.573 0,80 64 1,14 860.275 0,70 4

55.224.460 54.171.209 0,98 242 0,84 223.848 1,17 64

57.070.864 52.870.348 0,93 195 0,92 271.130 1,01 49

49.138.194 51.315.689 1,04 278 0,95 184.589 1,10 68

52.927.355 51.165.015 0,97 118 1,02 433.602 0,95 17

58.652.327 50.225.583 0,86 17 0,94 2.954.446 0,91 1

47.812.917 49.139.832 1,03 189 0,99 259.999 1,04 57

50.595.928 48.595.016 0,96 34 0,64 1.429.265 1,50 3

5.605.395 48.538.795 8,66 168 1,47 288.921 5,88 44

42.707.024 45.817.801 1,07 169 0,99 271.111 1,09 50

40.584.636 42.854.054 1,06 213 1,01 201.193 1,05 65

37.500.417 41.481.381 1,11 117 0,94 354.542 1,18 31

35.317.435 40.008.288 1,13 85 1,21 470.686 0,93 12

37.996.603 39.965.994 1,05 115 1,26 347.530 0,83 35

40.328.201 39.484.148 0,98 148 0,96 266.785 1,02 51

56.433.186 37.883.062 0,67 138 0,93 274.515 0,72 48

37.100.121 37.389.367 1,01 158 1,05 236.642 0,96 62

36.901.220 36.956.993 1,00 197 0,99 187.599 1,01 67

31.643.629 34.445.409 1,09 95 1,36 362.583 0,80 30

32.255.613 34.356.203 1,07 137 0,96 250.775 1,11 59

80


80

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je


Rang1. N aziv Mjesto Internet Veličina Vlasništvo Ukupni prihodi

2008. Ukup prih. 2008/2007.

56 GRAND HOTEL PARK d.o.o. DUBROVNIK www.grandhotel-park.hr 2 41 35.364.659 3,54

57 HOTELI PUNAT d.d. PUNAT www.hoteli-punat.hr 2 41 34.104.848 0,96

58 TURIST d.o.o. VARAŽDIN VARAŽDIN www.hotel-turist.hr 2 22 33.727.185 1,00

59 PRIMOŠTEN HOTELI d.o.o. PRIMOŠTEN www.zora-hotel.com 1 22 33.823.699 0,97

60 MAGNUM OPATIJA d.o.o. Hotel BRISTOL OPATIJA www.hotel-bristol.hr 2 21 33.076.262 0,96

61 HOTEL BRANIMIR d.o.o. ZAGREB www.arcotel.at 1 21 31.784.790 1,07

62 GRUBER d.o.o. BOL www.bretanide.hr 2 21 30.119.355 1,14

63 HOTELI BAŠKA VODA d.d. BAŠKA VODA www.hoteli-baskavoda.hr 2 22 30.155.207 0,80

64 HOTELI ZADAR d.d. HOTEL KOLOVARE ZADAR www.hotel-kolovare.com 2 41 30.556.466 1,14

65 ROVINJTURIST d.d. ROVINJ www.rovinjturist.hr 2 22 29.713.973 1,09

66 HOTELI JADRAN d.d. PLOČE www.hoteli-jadran.hr 2 41 27.535.916 0,89

67 HOTELI PODGORA d.d. PODGORA www.hotelipodgora.com 2 42 27.620.592 0,95

68 HELIOS FAROS d.d. STARI GRAD www.heliosfaros.hr 2 22 24.352.402 0,92

69 OLYMPIA VODICE d.d. HOTEL OLYMPIA VODICE www.olympiavodice.hr 2 21 25.495.336 0,82

70 JADRANKA d.d. MALI LOŠINJ www.jadranka.hr 2 22 32.804.319 0,70

Turističke agencije – 30 tvrtki s najvećim poslovnim prihodima u 2008.Rang 1. Naziv Mjesto Internet Veličina Vlasništvo Ukupni prihodi

2008.

1 ADRIATICA.NET d.o.o. ZAGREB www.adriatica.net 3 21 470.597.561

2 GENERALTURIST d.o.o. ZAGREB www.generalturist.com 3 21 276.790.441

3 ATLAS TURISTIČKA AGENCIJA d.d. DUBROVNIK www.atlas-croatia.com 2 22 337.618.054

4 KOMPAS ZAGREB d.d. ZAGREB www.kompas.hr 2 21 99.779.744

5 GULLIVER TRAVEL d.o.o. DUBROVNIK www.gulliver.hr 2 21 85.252.780

6 SPEKTAR - PUTOVANJA d.o.o. ZAGREB www.spektar-putovanja.hr 1 21 73.200.278

7 KATARINA LINE d.o.o. OPATIJA www.katarina-line.hr 1 21 72.598.574

8 ELITE TRAVEL d.o.o. DUBROVNIK www.elite.hr 2 21 64.216.481

9 IBCI d.o.o. SPLIT www.ibci.hr 1 21 57.756.076

10 BAN TOURS d.o.o.. ZAGREB www.bantours.hr 1 21 57.624.437

11 SAMOBORČEK d.o.o. SAMOBOR www.samoborcek.hr 2 21 56.798.703

12 CLUB ADRIATIC d.o.o. ZAGREB www.club-adriatic.hr 2 11 43.669.444

13 F-TOURS PUTOVANJA d.o.o. SPLIT www.f-tours.hr 1 21 40.518.989

14 TRAVELANA d.o.o. RIJEKA www.travelana.hr 1 21 39.015.654

15 EXCLUSIVE TOURS d.o.o. PAKOŠTANE 1 21 33.335.653

16 ULTRA d.o.o. SPLIT www.ultra-sailing.hr 1 21 36.043.520

17 BALTIK d.o.o. SAMOBOR www.croatiaholidays.com.hr 1 21 31.337.382

18 PUTNIČKA AGENCIJA SNAV d.o.o. SPLIT www.snav.hr 1 21 29.568.213

19 O TOURS d.o.o. ZAGREB www.otours.hr 1 21 29.228.478

20 DUBROVNIK TRAVEL d.o.o. DUBROVNIK www.dubrovniktravel.hr 1 21 25.161.273

21 GLOBAL HOTEL PLUS d.o.o. ZAGREB www.global-travel.com 1 21 23.832.421

22 JADRANSKI LUKSUZNI SERVISI d.o.o. DUBROVNIK www.als.hr 1 21 23.280.571

23 SPERANZA d.o.o. ZAGREB www.speranza.hr 1 21 22.355.232

24 RI.AK. d.o.o. RIJEKA www.ri-ak-tours.hr 1 21 21.591.260

25 OLIVARI d.o.o. MALINSKA www.volivari.com 1 21 19.956.913

26 METROPOL TOURS d.o.o. ZAGREB 1 21 19.917.712

27 PENTA d.o.o. ZAGREB www.penta-zagreb.hr 1 21 19.679.867

28 GRAND CIRCLE DUBROVNIK d.o.o. DUBROVNIK www.gct.com 1 21 18.816.125

29 GLOBTOUR EVENT d.o.o. ZAGREB www.globtour.hr 1 21 17.159.272

30 SPLIT TOURS d.d. SPLIT www.splittours.hr 1 21 16.265.448

81




Posl prih. 2008/2007.

Zaposleni2008.


Posl prih./ za-posl. 2008.

Posl pr./zap. 2008/2007.

Rang2.

9.831.738 34.261.841 3,48 103 1,39 332.639 2,50 38

33.319.539 33.827.721 1,02 73 0,92 463.393 1,10 14

33.873.607 33.727.185 1,00 136 0,99 247.994 1,00 60

34.556.580 33.521.440 0,97 119 1,03 281.693 0,95 47

33.210.940 32.770.125 0,99 112 0,96 292.590 1,03 43

29.224.624 30.650.192 1,05 65 1,03 471.541 1,02 11

25.202.033 29.768.604 1,18 123 1,17 242.021 1,01 61

27.632.841 29.604.190 1,07 112 0,85 264.323 1,26 54

26.009.580 29.354.310 1,13 94 1,07 312.280 1,06 40

26.119.939 28.633.463 1,10 92 0,98 311.233 1,12 42

30.690.521 26.691.556 0,87 101 0,73 264.273 1,20 55

25.776.387 24.642.026 0,96 163 0,97 151.178 0,99 69

24.095.558 24.350.949 1,01 180 0,93 135.283 1,08 70

24.917.418 24.111.092 0,97 64 0,80 376.736 1,21 27

44.693.739 23.947.090 0,54 56 0,97 427.627 0,55 19

Ukup. prih. 2008/2007.



Posl. prih. 2008/2007.

Zaposleni2008.



Posl pr./zap. 2008/2007.

Rang2.

1,62 287.106.179 359.639.378 1,25 425 1,02 846.210 1,23 22

0,96 277.505.459 270.281.641 0,97 245 0,91 1.103.190 1,07 20

1,68 185.565.298 229.807.481 1,24 505 1,12 455.064 1,10 26

1,09 90.575.132 99.213.468 1,10 72 1,03 1.377.965 1,06 16

0,89 95.571.151 82.222.235 0,86 105 0,89 783.069 0,97 23

0,97 75.047.052 73.008.911 0,97 21 1,05 3.476.615 0,93 6

1,06 68.170.075 72.012.341 1,06 18 1,06 4.000.686 1,00 2

0,85 72.835.372 59.996.205 0,82 87 0,97 689.612 0,85 24

1,51 38.283.368 57.756.076 1,51 15 1,15 3.850.405 1,31 4

1,14 50.304.823 57.506.566 1,14 24 1,14 2.396.107 1,00 10

1,11 51.264.487 54.988.907 1,07 176 1,14 312.437 0,94 28

1,05 41.337.228 43.406.148 1,05 233 0,98 186.292 1,07 30

1,35 29.943.079 40.511.123 1,35 25 1,56 1.620.445 0,87 12

0,90 43.379.745 38.730.826 0,89 11 1,22 3.520.984 0,73 5

1,20 27.661.131 33.195.969 1,20 85 1,00 390.541 1,20 27

1,06 29.484.264 31.745.542 1,08 13 1,30 2.441.965 0,83 9

1,42 22.069.936 31.306.942 1,42 11 0,85 2.846.086 1,68 8

1,62 18.149.616 29.399.513 1,62 10 1,43 2.939.951 1,13 7

0,76 38.518.714 29.191.503 0,76 25 1,00 1.167.660 0,76 19

0,90 26.075.740 24.193.990 0,93 23 1,21 1.051.913 0,77 21

1,03 22.982.204 23.799.779 1,04 6 1,00 3.966.630 1,04 3

0,86 25.774.728 22.973.019 0,89 19 1,19 1.209.106 0,75 18

1,09 20.385.300 22.295.519 1,09 12 0,92 1.857.960 1,18 11

1,06 19.773.173 21.489.128 1,09 15 1,07 1.432.609 1,01 15

0,73 27.280.810 19.874.489 0,73 13 0,59 1.528.807 1,23 13

1,13 17.515.995 19.778.311 1,13 2 1,00 9.889.156 1,13 1

1,12 17.581.369 19.330.024 1,10 13 1,08 1.486.925 1,01 14

1,00 18.863.419 18.812.601 1,00 65 1,08 289.425 0,92 29

2,45 6.434.963 16.752.296 2,60 13 1,00 1.288.638 2,60 17

0 16.184.491 30 539.483 25

82


82

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

VIENNA INTERNATIONAL HOTELS & RESORTS predstavlja grupu individu-alnih i ekskluzivnih hotela i ljetovališta - svaki ima svoj jedinstven stil, karak-ter i neodoljivi šarm. Ova management kompanija osnovana 1989. godine tre-nutno upravlja s 45 hotela i ljetovališta u 9 europskih zemalja: Austrija, Češka, Poljska, Hrvatska, Švicarska, Francus-ka, Rumunjska, Njemačka i Rusija.

Od 2005. godine u Hrvatskoj upravlja poslovanjem 3 hotelske kuće u Opatiji: hotel Opatija, hotel Bristol i Design ho-tel Astoria. Četvrti hotel Apoksiomen nalazi se na Malom Lošinju.

Opatija, elegantna i slikovita turistička destinacija, smještena u Kvarnerskom zaljevu može se pohvaliti s najdužom turističkom tradicijom u Hrvatskoj, a zbog svoje prirodne ljepote i povijes-nih znamenitosti nazivaju ju “biserom Jadrana”.

Hotel Opatija** smješten je u središtu grada, u ne po-srednoj blizini čuvene obalne šetnice

“lungomare”, i okružen je jedinstven-im parkom.

Ukupno 200 jednostavno, ali ugodno namještenih soba pružaju pogled na more ili prekrasan hotelski park. U restoranu “Vienna” i na prostranoj te-rasi – jednoj od najljepših u Opatiji – mogu se kušati domaći i međunarodni specijaliteti. Za konferencije, sastanke, prezentacije ili privatne zabave stoji Vam na raspolaganju 6 konferencijskih dvorana kapaciteta od 15 – 250 osoba. U vlastitom centru za opuštanje nude se mnogobrojne usluge poput zatvore-nog bazena s grijanom morskom vo-dom, saune i masaže.

Za više informacija molim posjetite web stranicu www.hotel-opatija.hr .

Hoteli Bristol i Design hotel Astoria nakon temeljite obnove i rekonstruk-cije prema pravilima struke zasjali su novim sjajem 2005. godine i oba pon-osno ističu svoje 4 zvjezdice.

HOTEL OPATIJATrg V. Gortana 2/1HR-51410 OpatijaTelefon: +385 51 271 373Telefaks: +385 51 712 [email protected]

Luksuzni hotel Bristol****, izgrađen 1906. godine, svijetli je primjer opatijske originalne arhitekture. Hotel zrači jedinstvenim šarmom, od pročelja zgrade, pa sve do unutrašnjosti hotela i soba. Gosti će uživati u hotelskoj diskretnoj i in-timnoj atmosferi, bilo da se radi o privatnim proslavama ili poslovnim događanjima.

Hotel raspolaže sa 66 superior i de-luxe soba, te 12 ukusno namještenih apartmana. U hotelskom restoranu i kavani “Palme” - namještenim u bečkom K.u.K. stilu – serviraju se bi-rani domaći i međunarodni specijal-iteti, osvježavajući kokteli i ukusna

83


83

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

je baza za otkrivanje lokalnih gastro i kulturnih delicija. 46 soba i 4 luksuz-na apartmana udovoljavaju najvišim standardima dizajna i opremljenosti, a iz većine njih pruža se spektakularan pogled na Kvarnerski zaljev. Hotelski lobby bar savršeno je mjesto za Vaš predah uz poslijepodnevni koktel. U moderno uređenom restoranu kao i na terasi gosti mogu uživati u domaćim i internacionalnim specijalitetima. Obližnji Thalasso Wellness centar pravi je izbor za opuštanje u širokoj le-pezi wellness sadržaja i usluga.

Za više informacija molim posjetite web stranicu www.hotel-astoria.hr.

U srcu kvarnerskog otoka Lošinja, poznatog po svojoj blagoj i ljekovitoj klimi, smjestio se romantičan gradić pomoraca Mali Lošinj. Mnogobro-jne uvale, plaže i šetališta uz obalu, kao i raznolik kulturni život, izvr-sna kuhinja i gostoprimstvo lokalnog stanovništva, čine Mali Lošinj jednim od najomiljenijih mjesta za godišnji odmor u Hrvatskoj.

Ekskluzivni “boutique” Hotel Apoksiomen**** smješten je u središtu slikovite lagune Malog Lošinja, tik uz morsko šetalište. Hotel je temeljito renoviran 2004. godine te odiše savršenim skladom tradicije i modernog uređenja. Hotel raspolaže s 24 superior i deluxe sobe i 1 apartmanom, a iz većine od njih

brzo pripremljena jela. Za poslovne događaje stoji Vam na raspolaganju “Plavi salon” koji prima do 150 osoba, te 3 prostorije za sastanke (do 25 osoba). Spa & Beauty kutak prava je oaza mira i privatnosti koja gostima pruža potpuni užitak i relaksaciju. Uz whirlpool, saunu, parnu kupelj i fit-ness, nudi Vam se širok izbor masaža i tretmana za njegu lica i tijela.

Za više informacija molim posjetite web stranicu www.hotel-bristol.hr .

Design hotel Astoria****, jedini design hotel u regiji, odiše savršenim skladom arhitekton-skog nasljeđa i modernog stila. Idealna

možete uživati u prekrasnom pogledu na zaljev. Restoran Apoksiomen svoje goste mazi vrhunski pripremljenim jelima od morskih plodova uz bogatu ponudu vina. U hotelskoj kavani s je-dinstvenom terasom uz more gosti mogu uživati u domaće pripremljenim slasticama. Hotel raspolaže s jednom prostorijom za sastanke i seminare do 40 osoba. Predivno prirodno okruženje Malog Lošinja poziva na opuštanje i uživanje u raznim sportskim aktivnostima. Možete izabrati između šetnje mnogo-brojim uređenim šetnicama, jogginga, biciklizma, jedrenja, ronjenja, itd. Lošinjski akvatorij je obitavalište do-

j b k i j l k l ih ib i lj j l Z l ž ži i k l d

brih dupina i uz malo sreće možete uživati u prekrasnoj slici njihove igre na morskim valovima.

Za više informacija molim posjetite web stranicu www.apoksiomen.com .

Nadamo se da ćemo imati prilike izraziti Vam dobrodošlicu u jednom od naših hotela, i Vaš boravak učiniti ne-zaboravnim i jedinstvenim.

84


84

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Hotel Tragos smješten je u staroj baro-

knoj palači iz 18. stoljeća u samoj jezgri

Trogira, grada pod zaštitom UNESCO-a.

Sama zgrada se počela graditi na po-

četku 12. stoljeća, a iz toga razdoblja

(1275.) je sačuvan grb kuće koji se na-

lazi iznad samog ulaza u hotel.

Svega dvadesetak metara udaljen je

od središnjeg gradskog trga, Pjace i

čuvene katedrale sv. Lovre.

Raspolaže s dvanaest komfornih soba

i restoranom dugogodišnje tradicije.

Sobe su opremljene telefonom, klima

uređajem, mini barom, SOS sustavom,

vatrodojavnim sustavom, TV/SAT i In-

ternet priključkom.

Room - service je omogućen 24 sata

dnevno.

Za goste hotela je osiguran besplatan

parking na gradskom parkiralištu (ulaz

u parkiralište je 150 m od hotela).

Restaurant Tragos, kojim dominiraju

plafonske grede (17. st.) i kamene plo-

če (17. st.) tzv. saliže te razni detalji,

reljefi i skulpture ima dugogodišnju

tradiciju u serviranju tradicionalnih,

domaćih specijaliteta, kao što su pašti-

cada, brudet, riba, sipa...

U ljetnim mjesecima na raspolaganju

su dvije ljetne terase (150 sjedećih

mjesta) odakle se pruža pogled na

zvonik katedrale svetog Lovre.

Budislavićeva 3HR-21220 TrogirTelefon: 021 88 47 29Telefaks: 021 88 47 [email protected]

HOTEL TRAGOS

85


85

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

V. C. Emina 6HR-51410 Opati jaTelefon: 051 278 007 Telefaks: 051 278 [email protected]

MILENIJ HOTELI d.o.o.

Milenij hoteli iz Opatije vodeća su hotelska grupacija koju čine hoteli kategorije 4 i 5 zvjezdica: Hotel Mile-nij*****, Milenij Grand Hotel 4 opa-tijska cvijeta**** i Milenij Hotel Aga-va****. Svi hoteli smješteni su u srcu Opatije, bisera Jadrana, uz samo more i šetnicu Lungo mare, a na svega sat vremena od Zagreba.

Povijest tvrtke Milenij hoteli (nekadaš-nje Ugo hoteli) započela je 2000. go-dine otvaranjem danas najluksuznijeg opatijskog hotela – hotela Milenija. U svibnju 2004. godine vrata otvara i drugi u lancu Milenij hotela – Grand Hotel 4 opatijska cvijeta. Četiri među-sobno povezane vile nose imena naj-poznatijih opatijskih cvjetova: Came-llia, Wisteria, Melia i Magnolia. Milenij Grand Hotel 4 opatijska cvijeta vodeći je business i leisure hotel prema po-dacima Turističke zajednice Opatije. U hotelskom kompleksu smješten je i najmoderniji kongresni centar Tama-ris, koji sa svojih sedam polivalentnih dvorana može primiti tisuću sudionika. Krajem godine trebao bi se renovirati i kompleks hotela Royal, smješten tik do Grand Hotela 4 opatijska cvijeta u veliki kompleks hotela s dodanim po-pratnim sadržajima poput wellnessa, sportskih i shopping sadržaja.

Hotel Agava, u samom srcu Opatije, otvoren je 2006. Godine i smješten je na glavnoj opatijskoj ulici. 160-godiš-nja tradicija turizma u Opatiji vidljiva je na svakom koraku u Milenij hoteli-ma – u arhitekturi, tradiciji kavana u bečkom stilu, freskama u restoranu Argonauti, jelima iz 19. stoljeća koja su u ponudi restorana Sv. Jakov.

Milenij hoteli prepoznati su po kvali-teti svojih proizvoda i usluga po ugod-nim cijenama tijekom cijele godine jer

Opatija je inače destinacija poznata za odmor cijele godine. Posebnost Mile-nij hotela je u tome što su prepoznali važnost kvalitete i usluge u svojim hotelima, a što je još važnije i njihovi gosti. Tijekom boravka gost svakako treba probati dnevno svježu, domaću hranu, pripremljenu na tradicionalan način isključivo od prirodnih namirnica iz domaćeg uzgoja; domaće proizve-deni kruh i pogače, marmelade, jogurt i kiselo mlijeko, rakije, usoljene srdele, ručno rađenu čokoladu, kolače i kek-se, domaće sireve i pršut. Za roditelje s djecom na raspolaganju je prvi Mini Club u Opatiji – dok se djeca igraju u igraonici, roditelji se mogu opustiti u dva wellness centra s bogatom ponu-dom raznovrsnih masaža, tretmana i paketa, po ugodnim cijenama.

Milenij hoteli hrvatski su lanac hotela koji jedini proizvodi ručno rađenu čo-koladu nazvanu Milenij Choco, slatki detalj koji Milenij hotele zasigurno ra-zlikuje od konkurencije. Milenij Choco postao je tako jedinstveni slatki su-venir i poklon iz Opatije. Naziv Milenij preuzet je od hotela Milenij, najjačeg „brand namea” u lancu, te se njime brandira čitava grupacija hotela, svi proizvodi i usluge unutar hotelskog lanca te time uspostavlja jedinstvena razina kvalitete i usluge.

86


86

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

HOTEL SELCE d.o.o.Ivana Jeličića 14HR - 51266 SelceTelefon: 051 768 222Telefaks: 051 768 [email protected]

Ako ste umorni od stresne svakodne-vice, gradske gužve i buke, potreban Vam je odmor, hotel Selce u mjestu Selce idealan je odabir za Vaš odmor.Selce je životopisno primorsko mje-stašce s prekrasnim šljunčanim plaža-ma i kristalno čistim morem, udaljeno 40 km južno od Rijeke. Hotel se nalazi u centru Selca, samo nekoliko meta-ra od mora i 50-tak metara od plaže. Kompletno je klimatiziran. Smještaj se

pruža u 93 udobno namještene klima-tizirane sobe, opremljene kupaonicom s kadom, sušilom za kosu, Sat Tv-om, Mini barom i telefonom. Sve su sobe renovirane 2005.Hotel pruža uslugu polupansiona. Do-ručak i večera poslužuju se na principu „buffea”. Za vrijeme večere u cijenu je uključeno piće (vino, pivo, sok).U pogledu same opremljenosti hotela izdvojili bi neizostavan restoran, Lobby

bar, Boutique, frizerski salon, Wirelless uslugu na području recepcije, Internet Corner. Mogućnost različitih seminara, work shop radionica, pruža novoure-đena sala za sastanke do 35 osoba. Pravu oazu mira i spokoja, osjetiti ćete u našoj maloj Wellness oazi, s mirisom sandalovine, te zvucima opuštajuće glazbe uz najrazličitije masaže, poput tajlandske, shiatsu, aroma masaže, cijelog tijela, djelomične masaže tijela, refleksologija.Ugodno vrijeme u hotelu možete pro-vesti aktivno, ali i pasivno, ležeći u hla-du na vrelini ljetnog sunca. Mogućnost najma suncobrana i ležaljki na obli-žnjoj plaži.Izletničke mogućnosti su idelane: Plitvička jezera, izleti brodom i auto-busom po Kvarneru, Istri i Gorskom kotaru.Mogućnosti rekracije: biciklizam, pla-ninarenje, ronjenje, paintball, jahanje.Za sve informacije osoblje hotela stoji Vam na raspolaganju.

87


87

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

TOPLICE SVETI MARTIN d.d.Grkaveščak bbHR - 40313 Martin na MuriTelefon: 040 37 11 11Telefaks: 040 37 11 [email protected]

Uskoro otvaranje najveće inve-sticije kontinentalnog turizma, SPA & GOLF RESORTA SVETI MARTIN!Kontinentalni turizam je u Hrvatskoj donedavno bio zanemaren, ali pro-mjenom navika i preferencija gostiju te porastom potražnje za aktivnim odmo-rom u očuvanom ruralnom krajoliku u

jacuzzi-a, 8 vrsta sauna, 11 prostora za masaže te beauty i frizerskim salonom.

Pred samim završetkom je i golf teren s 9 rupa s green-ovima od umjetne trave grijanih zimi. To je četvrti takav u Europi sa školom golfa te Golf klub s indoor simulatorom golfa! S poseb-nom brigom i pažnjom odnosimo se prema okolišu jer samo tako možemo zadovoljiti potrebe naših sve zahtjev-nijih gostiju čija je svijest o očuvanju prirode na visokoj razini.

Sportska dvorana s profesionalnom te-retanom, fitness-om i fizioterapeutom te trim stazom dužine 10 km uz posto-jeće sportske terene bit će idealna za pripreme sportskih klubova i sportaša.

Nakon otvorenja najveće investicije u turizmu u kontinentalnoj Hrvatskoj, vrijedne 30-tak milijuna Eura, predvi-đenog za kraj lipnja, Toplice Sveti Mar-tin pružati će najrazličitije visokokvali-tetne usluge za organizaciju kongresa i Team buildinga, sportskih priprema ili odmora, rekreacije, zabave i opuštanja na jednoj od najljepših kontinentalnih lokacija u Hrvatskoj i ovom dijelu Eu-rope. Organizacija kongresa postaje naša specijalizirana usluga koja se svakodnevno unaprijeđuje.

Naš personalizirani odnos prema go-stima izdvaja nas u našem okruženju te nas sve veći broj gostiju ponovno posjećuje. Osoblje toplica vrlo je lju-bazno, prijateljski se, i iznad svega profesionalno odnosi prema svakom gostu, shvaćajući da takav odnos čini temelj kulture gostoprimstva našeg kraja. Trenutačno se zapošljava 80-tak novih djelatnika svih profila, dok se postojećim djelatnicima omogućava profesionalno napredovanje i konti-nuirana edukacija. Sveukupno, toplice će nakon otvaranja zapošljavati preko 200-tinjak ljudi iz bliže okolice.

stalnom je porastu. To otvara prilike koje su Toplice Sveti Martin prepozna-le i počele koristiti, te su u vrlo kratkom roku izrasle u jednu od najpoželjnijih destinacija kontinentalne Hrvatske.Toplice Sveti Martin predstavljaju vo-deće mjesto u konkurenciji hrvatskih toplica i kontinentalnog turizma s ten-dencijom prijelaza u vrhunski SPA & WELLNESS RESORT. Trenutno je pred završetkom izgradnja SPA GOLFER HOTELA 4*, sa 151 sobom i 6 suita, najmodernije opremljenim kongre-snim centrom za 500 osoba, s lounge barom, caffe barom, night clubom, pansionskim i a-lá carte restoranom, dječjim vrtićem i garažom. Murad In-clusive Health Center u sklopu hotela prostirat će se na preko 1500 m2 s unu-tarnje/vanjskim bazenom, nekoliko

89


89

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Zagrebačka avenija 100aHR-10 090 ZagrebTelefon: 01 2041 121Telefaks: 01 2041 [email protected]

ANTUNOVIĆ TA d.o.o.

Hotel Antunović Zagreb**** najmlađi je od zasad četiri hotela tvrtke Antuno-vić TA d.o.o., koji osim smještaja pruža i raznovrsne usluge organizacije kon-gresa, sastanaka, seminara i domjena-ka. Vrhunska opremljenost smještaj-nih kapaciteta i high - tech oprema, te kapacitet kongresnog centra aduti su na kongresno-turističkom tržištu ovog dijela Europe.

Kongresni centar proteže se na dvije etaže s ukupnom površinom od 2500 m2 u 20 dvorana. Najveća dvorana može primiti 1000 osoba, druga po veličini 500, a ostale su kapaciteta od 10 do nekoliko stotina sudionika. Sve dvorane imaju izvor prirodnog svjetla, klimatizirane su, te opremljene be-splatnim 10 Mbit/s wireless interne-tom. Od high-tech opreme izdvajamo DSS, digitalni sustav označavanja koji sa svojih 47 umreženih monitora, uz usmjeravanje klijenata služi i za ostale obavijesti, te promotivne filmove ugo-vornih partnera i klijenata; AMX ame-rički sustav središnjeg upravljanja, omogućuje bežično upravljanje svim uređajima povezanim električnom energijom, te smart-board ploču za pi-sanje koja ručne zapise i crteže pretva-ra u elektronske, a dokument kamera ima neograničene mogućnosti 3D pri-kaza, zamrzavanja i povećavanja slike.

Hotel Antunović Zagreb raspolaže sa 158 suvremeno uređenih i prostranih soba koje uključuju 8 ekskluzivnih apartmana, te predsjednički apar-tman, a garancija su opuštenog bo-ravka bilo da su gosti u hotelu poslov-no ili turistički.

U idealnom spoju topline drveta, čvr-stoće kamena i snazi vode pronaći ćete izgubljenu energiju, opustiti duh i

tijelo uz profesionalnu njegu terapeuta na 8. katu u Aspa wellness centru. Ba-zen s protustrujnim plivanjem, jacuzzi, trim kabinet, relax zona sa sunčanom livadom (stropni bio-solarij s vodenim krevetom), finska i bio-finska sauna s panoramskim pogledom, parna ku-pelj, gostima smještenim u hotelu stoje besplatno na raspolaganju. Pedikura i manikura, razne klasične i egzotične masaže uz upotrebu preparata pozna-tih svjetskih marki samo su dio garanci-je maksimalnog hedonističkog užitka.

Raznovrsna ponuda u ugostiteljskim objektima prilagođena je svim gosti-ma, pa i onima najistančanijeg ukusa. Započnite svoj dan lepršavo i napuni-te se pozitivnom energijom u Lobby baru Bulle, a u večernjim satima opu-stite se u ugodnoj atmosferi uz takto-ve pianina, odličan izbor pjenušaca i šampanjaca, te profesionalno osoblje. Ultra moderno uređeni samo-poslužni restoran „Lucija” odlikuje se svakod-nevnom bogatom ponudom svježih namirnica, nezaobilazno je mjesto za brzi poslovni ručak, obiteljsko okuplja-nje, vrhunsku jutarnju kavu i croissant. A la carte restaurant Argante ima naj-bolji izbor hrvatskih specijaliteta – art cuisine, jedinstven je u flambiranju i spremanju jela pred gostima, bogatoj vinoteci, šarmantnom osoblju i po-gledu na dinamičan grad. Izuzetno je mjesto za poslovni ručak, ali i roman-tičnu večeru. Nakon gastronomskih delicija , preporučujemo posjet Vertigo baru, iznad svih barova koji sa svojom rotirajućom kupolom i prekrasnim po-gledom na cijeli grad Zagreb očarava pri prvom susretu, a ponuda svjetskih cocktaila, vina i konjaka zasigurno obećava povratak svakog gosta.

91


91

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

HOTEL OSIJEK Šamačka 4HR-31 000 OsijekTelefon: 031 230 333Telefaks: 031 230 [email protected]

Hotel Osijek odlikuju **** (4) katego-rizacijske zvjezdice, a gostima je na raspolaganju 140 soba i 7 apartmana opremljenih mini barom, izravnom te-lefonskom linijom, sustavom inteligen-tnih soba, interaktivnim TV sistemom, Pay TV-om, klimatskim uređajem, sob-nim sefom, te preduvjetima za žično i bežično spajanje na Internet.

Izgradili smo i opremili suvremeni konferencijski prostor unutar kojega funkcionira sustav polivalentnih dvo-rana koje se mogu koristiti odvojeno, s potpunom vizualnom i zvučnom izola-cijom, ili kao jedinstveni prostor. Dvo-rane su ukupnog kapaciteta 450 oso-ba, a veličinom se mogu prilagođavati potrebama gostiju što ih čini pogod-nim prostorom za sve vrste poslovnih i privatnih okupljanja.

Restoran Zimska luka pruža užitak ra-znovrsne gastronomske ponude koja uključuje ukusne nacionalne i interna-cionalne specijalitete, te bogat izbor pomno odabranih hrvatskih vina.

Caffe bar Strossmayer je elegantno i moderno uređen prostor smješten u predvorju hotela.

Za trenutke opuštanja na 14. katu hote-la gostima je na raspolaganju wellness

centar (moderno opremljen fitness stu-dio, jacuzzi, finska sauna i turska ku-pelj) koji je uključen u cijenu noćenja.

Slastičarna Promenada nudi veliki iz-bor ukusnih i svježih kolača, torti i sla-doleda. Uz šetnicu se također nalazi i kavana Osijek s raznolikom ponudom pića i napitaka. Tijekom ljetnih dana možete se opustiti na velikoj terasi hotela uz pogled na osječko šetalište, njegove prolaznike i rijeku Dravu.

Beauty centar KA je oaza mira i ljepo-te za bijeg iz užurbane svakodnevice (frizerski salon, studio za sunčanje, programi njege lica i tijela, više vrsta masaža, manikura i pedikura, profesi-onalno šminkanje).

Kontinuitet u kvaliteti poslovanja do-kazuju dosad osvojene nagrade za najbolji hotel u unutrašnjosti Hrvatske u kategoriji hotela s 4 zvjezdice:

2005. godine – osvojeno treće mjesto (u kategoriji 4 i 5 zvjezdica),

2006. godine – osvojeno prvomjesto,

2007. godine – osvojeno drugo mjesto i

2008. godine – osvojeno prvo mjesto, u akciji Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku.

Redovne hotelske cijene:

Smještajna jedinicaRedovne hotelske cijene na bazi noćenja s doručkom

1/1 1/2 1/2 soba po osobi

Soba Classic 840,00 kn 1.050,00 kn 525,00 kn

Soba Superior 950,00 kn 1.150,00 kn 575,00 kn

Soba Deluxe 1.190,00 kn 1.450,00 kn 725,00 kn

Cijene apartmana

Classic Apartman 1.690,00 kn

Superior Apartman 2.190,00 kn

Deluxe Apartman 4.500,00 kn

92


92

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Obitelj Živković bavi se ugostiteljskom djelatnošću od 1936. godine. Zahva-ljujući dugogodišnjem iskustvu koje je započeo još pokojni gospodin Mihovil, a nastavio njegov sin Slavko, a danas i unuk Mihovil postali su najpoznatiji i najdugovječniji ugostitelji i hoteljeri u gradu Kninu.

Komparativne prednosti hotela su da se on nalazi na samo 2 km od centra Knina, dakle u okruženju netaknute prirode, podno najviše planine u Hr-vatskoj, Dinare, te vrlo atraktivnog slapa Krčić, koji je ujedno i izvorište rijeke Krke. Hotel raspolaže s vlasti-tim čuvanim parkingom, koji je pod 24 satnim video nadzorom, raspolaže i s velikom baštom, a od novina ističemo objekt koji služi lovnom turizmu. Nai-me, u sklupu objekta je kompleks koji služi za kontrolu odstrijeljene krupne i sitne divljači, te je jedini takav objekt na području Dalmacije koji posjeduje dozvolu Komisije za hranu, Europske Unije, čime je omogućeno lovcima da svoje lovine veterinarski pregledaju, te dobiju izvoznu markicu za zemlje članice EU-a.U sklopu tvrtke Živković d.o.o. u či-jem je sastavu i hotel Mihovil, djeluje i caffe - bar, pizzeria M&S, te ovlaštena mjenjačnica.Hotel Mihovil prima na smještaj i kuć-ne ljubimce, a za lovačke pse osigu-ran je smještaj u posebno izrađenim boksevima.Više o tvrtci Živković d.o.o i hotelu Mihovil može se pronaći i u brošu-rama HTZ, te brošurama i portalu Nacionalne udruge malih i obitljskih hotela, čiji je jedan od utemeljitelja upravo tvrtka Živković d.o.o., te na portalu www.hotelmihovil.com.

Vrpolje bbHR-22300 KninTelefon: 022 66 44 44Telefaks:022 66 44 [email protected]

ŽIVKOVIĆ d.o.o. HOTEL MIHOVIL

Još prije domovinskog rata sagrađen je motel „Mihovil”, koji je odmah po oslobođenju dograđen i adaptiran, tako da danas raspolaže s 30 soba (jednokrevenih, dvokrevenih, tro-krevetnih i apartmanima) koje su optimalno (TV, bar, klima, telefon, internetska veza) opremljene. Osim smještaja pruža i uslugu hrane, ali isto tako organizira i vjenčanja, krštenja, domjenke, seminare i ostale vidove turističko-hoteljerske ponude. Hotel radi 365 dana u godini i 24 sati.

93


939393


94


94

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Obitelj Crnko bavi se poljoprivredom. Obrađujemo 20 hektara oranica na ko-jima uglavnom sijemo kukuruz i žitari-ce. Imamo farmu za tov svinja kapaci-teta 850 komada u turnusu. Bavimo se i vinogradarstvom. Na lokaciji Pustike imamo 3500 čokota vinove loze, a na lokaciji Veliki Vrh 12000 čokota. Od sorti je najzastupljeniji rajnski rizling, zatim chardonay, graševina, pinot crni i sivi, zeleni silvanac, souvignon, trami-nac i žuti muškat.

Vina su kontroliranog porijekla i osvo-jila su u posljednjih petnaestak godina mnogo zlatnih medalja na domaćim i stranim izložbama. U našem podrumu nađu se i kvalitetna arhivska vina, a u Varaždinskoj županiji jedini smo proi-zvođači „ledenog vina”.

1992. godine odlučili smo zaokružiti našu proizvodnju i na Pustikama smo počeli razvijati seoski turizam. U lijepo uređenom restoranskom dijelu objek-ta možemo ugostiti do 140 osoba, a u 6 soba nalazi se 16 obnovljenih starin-skih kreveta.

04. 04. 2008. godine na lokaciji Veliki Vrh u Kelemenu otvorili smo seljački turizam „CRNKO II”. Vinograd i šuma površine oko 3 hektara kupljen je od grofa Bombelesa. 1929. godine sagra-đena je klet koja je danas obnovljena u originalnom starinskom stilu.

Na istoj lokaciji nalazi se i poseban objekt s dva lijepo uređena apartma-na koji nude posjetiteljima odmor i opuštanje daleko od vreve suvremene svakodnevnice. Apartmani se sastoje

od spavaće sobe s bračnim krevetom i ormarima, kupaonice s tuš kabi-nom i kuhinje. Svaki apartman ima te-rasu s pogledom na vinorodni krajolik.

Doživljaj stare kuhinje bogatiji je u briž-no uređenom interijeru seoske kuće. Višenamjenski prostor podijeljen je na tri dijela od kojih svaki nudi drugačiju atmosferu. Povišeni prostor galerije uređen jednostavno s pažljivo biranim detaljima odaje svakodnevni život na selu i prozračnost starinske kuće.

Podrumski dio nudi romantičnu atmos-feru vinskog podruma, dok je treći dio idealan za intimno druženje kruga ljudi uz opijajuće arome iz obližnje kuhinje.

2009. godine dogradili smo restoran-ski dio objekta i tako povećali kapa-citet sjedećih mjesta na 125 osoba u zatvorenom dijelu i 50 osoba na tera-si. 19. 06.2009 pokrenuli smo projekt „PLESNJAK - KAO NEKAD”. Svakog petka, subote i nedjelje organiziramo plesne večeri uz živu glazbu i razna iznenađenja.

Pozivamo vas da nas posjetite i ugod-no se provedete.

Širok pogled, a sve kao na dlanu.Svud ljepota kud okreneš glavu.Sve je lijepo, sve je srcu drago,Sve poznato, sve je naše blago.

Kelemen, Veliki vrh bbImbrovec, Pustike bbTelefon: 042 647 771, 042 647 622Telefaks: 042 674 [email protected]. seljacki-turizam-crnko.hrwww.seljacki-turizam.com

SELJAČKI TURIZAM CRNKO

d ć b b č i k

95


GALEB - DALMATINSKA TRIKOTAŽA d.d.Punta 6

HR-21310 OmišTelefon: 021 43 47 77

Telefaks: 021 43 47 [email protected]

www.galeb.hrwww.kamp.galeb.hr

Galeb d.d. je tvrtka koja preko 50 godi-na spaja tradiciju s trendovima u stal-noj težnji da zadovolji potrebe i ukuse svojih kupaca te uđe u srca novih.

Pri odabiru sirovina i repromaterijala Galeb surađuje samo s renomiranim dobavljačima europskog podrijetla (Švicarska, Njemačka, Austrija …), što rezultira proizvodom koji zadovoljava visoke kvalitetne i ekološke norme.

Svi Galebovi proizvodi imaju pravo korištenja oznake Hrvatska kvaliteta koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora i Öko 100 certifikata koji do-djeljuje najpoznatiji institut za ovjeru kvalitete iz Njemačke (Textil-Service-Verglas-und Zertifizierungsstelle iz Ho-hensteina) na osnovi godišnjih testira-nja pletiva i gotovih proizvoda.

Navedeni certifikat kupcu jamči da pri-likom kupnje takvog proizvoda kupuje ekološki neškodljiv odjevni predmet koji se može nositi uz kožu.

S ponosom naglašavamo da u svom proizvodnom procesu Galeb ima sva tri potrebna procesa za stvaranje odjev-nog predmeta iz prediva: pletenje, do-radu sirovog pletiva i konfekcioniranje.

Tijekom godina stjecanja iskustva i na-stojanja da zadovolji potrebe kupaca u svim dobnim skupinama, GALEB je unutar svog proizvodnog programa stvorio tri robne marke proizvoda:

je brand koji sadrži rublje, spavaći program i vanjske odjevne predmete koji su prilagođeni ozbiljnijoj publici. Kao posebnost u okviru branda Galeb razvija se program za trudnice, dječji program i program za bebe uz na-glasak na zdrave prirodne materijale.

je brand koji sadrži rublje i vanjske odjevne predmete, a ciljna skupina su aktivne i energične žene

i muškarci koji imaju visoke zahtjeve prvenstveno glede udobnosti, funkcio-nalnosti i kvalitete, ali ne odustaju niti od specifičnih zahtjeva za estetikom.

– brand koji je namijenjen mla-đima, ali i onima koji se tako osjećaju. U ovom brandu su najviše zastupljene nove vrste vlakana (micromodal, mo-dal, elastan, viskoza... ), uz širi spektar boja, a modeli su naglašenijih kontura i trendovskog designa.

Sva tri branda imaju dvije kolekcije go-dišnje, proljeće ljeto i jesen zima dok brand GLB ima i dvije mini kolekcije za Božić i Valentinovo.

Kamp GalebČuli ste toliko prekra-snih stvari o Hrvatskoj? Jedva je čekate posjeti-ti i provesti svoj odmor iz snova?!

Prava Hrvatska je Omiš, mali gradić na jadranskoj obali, smješten 25 km juž-no od Splita.

Omiš je grad nevjerojatne gusarske prošlosti, mediteranskog šarma i broj-nih mogućnosti za aktivno provođenje odmora (rafting, slobodno penjanje, canyoning, jedrenje….)

Kamp Galeb jedan je od većih dalma-tinskih kampova, smješten na iznimno atraktivnom ušću rijeke Cetine u more.

Sportski tereni, pješčana plaža, more, ljubazno osoblje i bogata gastronom-ska ponuda idealna su kombinacija za savršen odmor i razonodu.

Osim smještaja na kamp parcelama, gostima je na raspolaganju smještaj u moderno opremljenim mobilnim kući-cama (klima, sat Tv, hladnjak, kuhalo, vrtna garinitura…)

Veselimo se vašem dolasku…

98


98

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

UGOSTITELJSKA OPREMA ALUMENPulska 2HR-52220 LABINTelefon: 052 880 118 Telefaks: 052 855 [email protected]

Stroj za ljuštenje krumpira

Montaža el. strojeva za mljevenje mesa

El. stroj za mljevenje mesa

UGOSTITELJSKA OPREMA ALUMEN bavi se proizvodnjom i prodajom ugo-stiteljskih strojeva kao što su: elek-trične gravitacione salamoreznice, električni strojevi za mljevenje mesa, ljuštilice krumpira, kuhinjski univerzal-ni stroj sa svim priključcima, električne pile za kosti i smrznutu hranu, univer-zalne sjeckalice, otvarači konzervi, itd.

UGOSTITELJSKA OPREMA ALUMEN je društvo izraslo na temeljima „KONČAR ugostiteljski strojevi“ koje je osnovano 1964. godine i djelovalo je pod tim na-zivom do 2003. godine. Nakon privati-zacije, tvrtka je u privatnom vlasništvu obitelji Privrat koja vodi komercijalu i proizvodnju, a u pogonu je 8 stalno za-poslenih djelatnika.

S obzirom na dugogodišnje iskustvo u projektiranju, proizvodnji i prodaji ugostiteljskih strojeva nastoji se za-dovoljiti potrebe i želje kupaca kvalite-tom i dizajnom proizvoda.

Kao jedini proizvođači takvih strojeva u Hrvatskoj, surađujemo s velikim bro-jem veletrgovaca i opremaša u Hrvat-skoj i inozemstvu.

Na domaćem tržištu posebno ističemo odličnu poslovnu suradnju s tvrtka-ma kao što su: KONČAR ugostiteljska oprema, KONČAR – kućanski aparati, NOVAL, OPREMA RADMAN, HONESTA, BRODOMERKUR te još mnoge druge.

Isto tako važnu ulogu za naše poslo-vanje ima inozemno tržište na koje plasiramo 50% proizvoda. Najviše na Istočno tržište (Rusiju, Ukrajinu, Litvu i druge) te u Italiju, Sloveniju, BIH, Srbi-ju, Crnu Goru i Makedoniju.

Sve proizvode tj. ugostiteljske stro-jeve pakiramo u odgovarajuće kar-tonske kutije te uz stroj prilažemo

upute za rad i garanciju. Po potrebi prilažemo i kopiju certifikata o elek-tričnoj sigurnosti i potvrdu o suklad-nosti, izdane od ovlaštenog Zavoda za ispitivanje kvalitete.

Svakom kupcu garantiramo kvalitetan, brz i efikasan servis i rezervne dijelove jer imamo ugovore s privatnim servise-rima širom Hrvatske .

ProizvodiIz vlastite proizvodnje izdvajamo:

električne salamoreznice veličine noževa:– Ø 220, Ø 275, Ø 300

električni strojevi zamljevenje mesa:– MEM 12E monofazni– MEM 22T Trofazni– MEM 32T Trofazni

kuhinjski univerzalni stroj sa svim priključcima: – priključak za mljevenje mesa– priključak za pasiranje– planetarna mješalica tijesta s

priborom– priključak za rezanje kupusa i

ostalog povrća– priključak za rezanje povrća sa

svim pripadajućim diskovima – priključak za pasiranje i miješanje

s loncem 50 lit ljuštilice krumpira:

– LK 8T, LK 25T

Poslovni planoviS obzirom na upite i potrebe naših poslovnih partnera, plan nam je u vrlo skoro vrijeme proširiti djelatnost na trgovinu ostalom ugostiteljskom opremom.

99


99

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Temeljem programskih smjernica ra-da Vlade Republike Hrvatske i ra-

zvojne strategije turizma Republike Hrvatske, Ministarstvo turizma provo-di raznolike programe poticaja razvoj-nim projektima hrvatskog turizma kroz bespovratne potpore i povoljno kredi-tiranje, od čega su najviše poznati pro-grami ‘Poticaj za uspjeh’ i ‘Razvoj tu-rizma na selu’.

Također, kroz Program poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, Ministarstvo turizma ima za cilj podići kvalitetu hrvatskog turiz-ma kroz obrazovanje novih i stručno usavršavanje postojećih kadrova, ali i pojačati interes mladih za stjecanjem zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu kroz podizanje standarda obrazova-nja uređenjem kabineta za stručnu nastavu u školama. Potpore kroz ovaj program potaknut će kvalitetni-je povezivanje obrazovnih institucija i gospodarskih tvrtki u turizmu, una-prijediti suradnju poslodavaca i obra-zovnog sustava, te, uz pozitivne efek-te u zapošljavanju, podići ukupnu kvalitetu kadrova u ugostiteljstvu i turizmu i time poboljšati ukupnu razi-nu usluga u ovom području.

Poticajni razvojni programi za seoski turizam, kako u kontinentalnim tako i županijama na moru, produljuju tu-rističku sezonu i daju novu kvalite-tu ukupnom hrvatskom turizmu. Za ostvarivanje ovih ciljeva važna je su-radnja i stvaranje partnerskih odnosa

javnog i privatnog sektora, što poseb-no naglašavamo.

Programom Vlade RH za ovaj mandat jasno je istaknuta namjera stvaranja integralne turističke ponude, turistički razvijenog primorskog dijela naše ze-mlje i nedovoljno iskorištenih područja kontinentalne Hrvatske, posebice kra-jeva koji imaju potencijale. U tom smi-slu, Ministarstvo turizma provodi pro-grame poticaja seoskog turizma, kao i malih obiteljskih hotela, sudjeluje u educiranju domicilnog stanovništva o prednostima i učincima razvoja turiz-ma u tim područjima i potiče progra-me lokalne zajednice koji istovremeno imaju promotivni karakter povijesne i kulturne baštine kraja, ali čine i dio ukupnog turističkog proizvoda.

S obzirom na bogatu prirodnu i kultur-no-povijesnu baštinu, Hrvatska ima velike preduvjete za razvoj posebnih oblika turizma, a tako i plasiranja bo-gate ponude za različite segmente turi-stičkog tržišta.

Ministarstvo turizma će u Glavnom planu razvoja hrvatskog turizma obu-hvatiti sve pretpostavke primorskog i kontinentalnog dijela zemlje za dalj-nji razvoj turizma, te definirati vrste i sadržaj, kao i prostornu i vremensku distribuciju novih turističkih sadržaja i kapaciteta.

Poticanje raznolikih razvojnih projekata bespovratnimsredstvima Ruralni prostor kontinentalnog dijela Hrvatske tek posljednjih godina stvara turističku infrastrukturu između osta-log i korištenjem poticaja i potpora iz državnog proračuna. Kako je kod nas desetljećima bio dominantan turizam na moru i jadranskoj obali, razumljivo je da će nam trebati još vremena za pomake u razvoju kontinentalnog tu-rizma.

Uz to, Ministarstvo turizma će i u ovoj godini objavljivati javne pozive kojima nastoji poduprijeti raznolike razvojne projekte u turizmu i to bespovratnim sredstvima.

Protekle je godine formirano nekoliko novih programa bespovratnih pot-pora koji bi trebali, između ostalog, potaknuti suradnju svih sudionika u turizmu kroz osnivanje turističkih kla-stera koji mogu biti vezani za turizam (proizvođači hrane i opreme za ugo-stiteljstvo i turizam, agencije, turistički vodiči, mediji i dr.), potaknuti stvaranje turističkih destinacija, omogućiti edu-kaciju kadrova u turizmu, stvoriti kva-litetnu turističku infrastrukturu i una-prijediti posebne oblike turizma. Isto tako, bili su raspisani i javni pozivi za razvoj posebnih oblika turizma na kon-tinentu i moru („ZELENA BRAZDA” i „PLAVA BRAZDA”), kao za ulaganja u

Ministarstvo turizma RepublikeHrvatske – programi poticajahrvatskom turizmuMINISTARSTVO TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKEHR-10000 ZagrebTelefon: 01 6169 111Telefaks: 01 6169 [email protected] Bajs, ministar

Pokrovitelj projekta

100


100

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

javnu turističku infrastrukturu u funk-ciji razvoja turizma na određenoj desti-naciji („TURIZAM KROZ REGIJE”).

Na ruralnom prostoru, koji čini više od 90 posto površine Republike Hr-vatske, živi oko 40 posto njezinih sta-novnika koji su izravno ili neizravno vezani za poljoprivredu. Ako imamo u vidu prirodnu i kulturnu raznolikost naših regija, bogatu resursnu osnovu turističkih atrakcija, očuvani okoliš, te više od 160 tisuća upisanih poljopri-vrednih gospodarstava, Hrvatska ima preduvjete za razvijanje seoskog turiz-ma, ali i drugih posebnih oblika turiz-ma vezanih za ruralni prostor.

Svaka hrvatska županija odlikuje se raznolikim prirodnim i kulturno-povije-snim bogatstvima u ruralnom području i uz registrirana seljačka gospodarstva treba poticati i uključivanje novih do-maćinstava u neke od oblika seoskog turizma. Upravo zato su i dosadašnji programi Ministarstva turizma, vezani uz razvojnu strategiju turizma, imali za cilj stvoriti podlogu za produljenje turi-stičke sezone i povezivanje kontinen-talnog i turizma na moru.

Hrvatska otvara mogućnost za održivi razvoj, koji se temelji na gospodarstvu, povijesti, kulturi, osnovi prirodnog bo-gatstva ruralnih područja zemlje te re-gionalnoj raznolikosti. U prilog spome-nutoga govori činjenica da Hrvatska ima važnu i brojnu prirodnu i kulturnu

resursnu osnovu i znatne gospodarske uvjete za razvitak ruralnog prostora kroz turizam u svim svojim područji-ma. Uz tradicionalnu proizvodnju hra-ne, treba ravnopravno uključiti i seoski turizam kao dopunsku djelatnost u sklopu cjelokupnog razvitka ruralnog prostora.

Za ruralni turizam važnu ulogu ima domaća kulinarska ponuda, te je i poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost turističkih seljačkih doma-ćinstava, kojima turizam pruža moguć-nost najkvalitetnijeg plasmana poljo-privrednih proizvoda. Ali kod drugih oblika registracije ruralnog turizma poljoprivreda ne mora biti osnovna djelatnost. Bilo bi dobro da takvi sudi-onici ruralnog turizma koriste lokalne proizvode, te time doprinesu cjeloku-pnom razvoju svog kraja i učine ga pre-poznatljivim na turističkom tržištu.

Za sve kreditne linije Ministarstvo tu-rizma sklopilo je ugovore skoro sa svim poslovnim bankama, primjerice u provedbi programa „Poticaj za uspjeh” Ministarstvo surađuje s 24 banke u Hrvatskoj. Kada je riječ o ovom pro-gramu, dobro je napomenuti kako ga je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 2. ožujka 2006. godine, kao nastavak ‘Programa kreditiranja malog obitelj-skog poduzetništva u turizmu’ tijekom kojega je odobreno 460 kredita u izno-su od gotovo dvije milijarde kuna, a više od 3500 ljudi je dobilo posao.

Kroz kreditni program „Razvoj turizma na selu” do sada je odobreno 23 kredi-ta, u ukupnom iznosu od 2,6 milijuna eura. Na sjednici Vlade RH od 12. velja-če 2009. godine prihvaćen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministar-stvu turizma za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna RH za razdoblje od 2010. do 2026. go-dine, te će u idućih 16 godina obveze za subvencioniranje kamata za kredite iz tog programa iznositi više od 155 mi-lijuna kuna. Tako je u sljedećoj, 2010. godini za ovaj kreditni program plani-rano 7,5 milijuna kuna za subvenciju kamate, dok će u 2011. taj iznos nara-sti na više od 14 milijuna kuna. Riječ je o kreditima za razvoj seoskog turiz-ma koji mogu biti od 10 do 300 tisuća eura, a kamatu od 8 posto godišnje su-financiralo bi Ministarstvo turizma sa 6 posto, pa bi ona za krajnje korisnike bila 2 posto.

Cilj je iskoristiti već stvoreni zamah i postići novi razvojni skok ukupnog hr-vatskog turizma sustavno se usmjera-vajući na visokokvalitetni elitni turizam i na uključivanje kopnenih, do sada turistički nedovoljno iskorištenih, po-dručja Hrvatske. Integralna turistička ponude zelene i plave Hrvatske, pri-morja i kontinenta, omogućiti će mak-simalno kvalitetnu i jedinstvenu razno-liku ponudu koja će dodatno ojačati turističku prepoznatljivost Hrvatske.

Novi Strateški marketinški plan hrvat-skog turizma dat će i odgovor na pita-nje kako afirmirati Hrvatsku kao kvali-tetnu destinaciju, destinaciju koja će našim posjetiteljima pružiti jedinstve-no i nezaboravno iskustvo putovanja i odmora. Naravno, zadatak je u izradi i provedbi plana slijediti strateške cilje-ve hrvatskog turizma: obnova, zaštita i potpunije vrednovanje hrvatskih turi-stičkih potencijala; utvrđivanje novog identiteta hrvatskog turizma i pozicio-niranje Hrvatske kao jedne od vodećih turističkih zemalja na Mediteranu, te kvalitetni turizam u suglasju s održi-vim razvitkom.

101


101

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Šime Klarić, predsjednikNatalija Oštrić, izvršna direktorica

Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela (OMH) osnovana je

2004. godine potaknuta potrebom rastućeg broja malih hotelijera za udruženjem koje će zastupati njiho-ve specifične interese te omogućiti stalno unapređenje kvalitete njiho-ve ponude.

Misija i ciljeviMisija Udruge OMH je okupiti najbolje obiteljske i male hotele u Hrvatskoj, koji se odlikuju posebnošću, prepo-znatljivom kvalitetom i autentičnošću osiguravajući gostima neponovljiv do-življaj, članovima utjecajan glas i bolje poslovne mogućnosti, turističkom

sektoru naprednu grupaciju, a lokal-nim zajednicama i zemlji u cjelini soci-jalno i ekološki odgovornog partnera. Imajući za svoj vrhunski cilj poboljša-nje uvjeta poslovanja obiteljskih i ma-lih hotela, Udruga je kao svoje primar-ne podciljeve postavila: stvaranje međunarodno konkurentnog proizvo-da utemeljenog na kvaliteti, posebno-sti, individualiziranosti i autentičnosti; osiguranje boljih uvjeta nabave/akvi-zicije kapitala, proizvoda i usluga; stjecanje kredibiliteta i utjecaja u od-nosu na nositelje turističke politike; podizanje kvalitete smještajnih obje-kata i njihovih usluga kroz programe certifikacije kvalitete te edukacije i sa-

vje tovanja. Kako bi bila u mogućnosti ostvariti navedene ciljeve, Udruga je predvidjela aktivnosti u domenama marketinga, kategorizacije, certifikaci-je i inspekcije, lobiranja, edukacije, savjetodavnih usluga te diseminacije informacija. Predviđeno je također ustrojavanje međunarodno tržišno prepoznatljivog brenda hrvatskih obi-teljskih i malih hotela.

Pravi projekt u pravo vrijemeNacionalna udruga obiteljskih i malih hotela u svom redovnom i pridruže-nom članstvu danas broji oko 120 ho-tela i oko 60 visokokvalitetnih pansi-ona i agrodomaćinstava s područja cijele Hrvatske predstavljajući finan-cijski neovisnu interesnu grupaciju. U protekle dvije godine Udruga je ini-cirala i realizirala nekoliko vrlo zna-čajnih projekata, pri čemu svakako valja istaknuti programe ‘Poticaj za uspjeh’ odnosno ‘Poticaj za obitelj-sko hotelijerstvo’ koji osiguravaju povoljnije izvore financiranja za male hotelijere; izradu kataloga ‘Obiteljski i mali hoteli’ koji se u suradnji s HTZ-om distribuira u 95.000 primjeraka na jedanaest svjetskih jezika; ugovo-re s 20-tak dobavljača, uključujući Konzum, Podravku, Croatia osigura-nje, SMS, HAK i sl., osiguravajući čla-novima povoljnije rabate i godišnje bonuse na ostvareni promet.

Osnivanje Udruge OMH nedvojbeno se pokazuje kao ‘pravi projekt, u pra-vo vrijeme’. Naime, imajući na umu u današnjem trenutku sve prisutniju svijest o potrebi strateškog zaokreta hrvatskog turizma ka ponudi koja će, s obzirom na konkurentsko okruženje, nužno morati u što većoj mjeri nagla-šavati autentične vrijednosti lokalnog miljea, očuvani i uređeni prirodni oko-liš, individualizirani pristup gostu te maštovitost i doživljajni aspekt proi-zvoda, OMH, kao poduzetna i trendo-vima lako prilagodljiva grupacija, ima izuzetan potencijal ne samo pridonije-ti, već i biti nositelj strateškog zaokreta hrvatskog turizma.

Nacionalna udruga OMHObala hrvatskog narodnog preporoda 7/3HR – 21 000 SplitTelefon: 021 317 880Telefaks: 021 317 [email protected]

Nacionalna udruga OMH

102


102

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

50 godina u službi održivog razvoja turizma

Institut za turizam je jedini znanstveni javni institut specijaliziran za istraži-

vanje i savjetovanje u turizmu i ugosti-teljstvu u Hrvatskoj. Svoje znanje te-melji na znanstvenom radu, kon tinuiranim istraživanjima, praćenju poslovnog okruženja, te stalnom usa-vršavanju multidisciplinarnog radnog tima koji broji 22 znanstvenika i surad-nika uz podršku 10-ak administrativnih djelatnika. Institut za turizam kontinui-rano prati i unapređuje razvoj turizma u Hrvatskoj, njegovi djelatnici prate svjetska dostignuća na određenim po-dručjima struke, te objedinjuju spe ci ja-li stič ka znanja iz različitih domena važ-nih za razvoj i upravljanje turizmom, primjerice ekonomije, marketinga, upravljanja, prometa, zaštite prostora i suvremenih tehnologija, a sve s ciljem unapređenja turizma u Hrvatskoj.

U svojoj 50-oj jubilarnoj godini rada In-stitut se može pohvaliti kontinuiranim razvojem čiju prepoznatljivost određu-ju istraživački projekti koji su postali temeljem vođenja turističke politike u zemlji, suradnjom s drugim specijalizi-ranim institucijama u zemlji i inozem-stvu, te pružanjem kvalitetne i indivi-dualizirane usluge svojim klijentima, što ga čini pouzdanim partnerom. Naj-važnija područja primijenjenih istra-živanja Instituta su TOMAS - grupa tr-

žišnih istraživanja turističke potražnje. Istraživanje pod nazivom „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj” obuhva-ća više različitih istraživanja – TOMAS Ljeto, TOMAS Nautika, TOMAS Nacio-nalni parkovi, TOMAS Zagreb i TOMAS Tranzit. Druga kontinuirana istraživa-nja Instituta su „Konkurentnost hrvat-skog turizma” te „Turistička aktivnost domaćeg stanovništva”.

Planiranje i razvoj u turizmuU svojoj dugogodišnjoj praksi Institut za turizam je stekao vrlo bogato isku-stvo u planiranju i razvoju turizma. Na tom području rada danas se najčešće bavi planovima razvoja i upravljanja tu-rističkim destinacijama, razvojem i im-plementacijom pojedinih turističkih proizvoda, zatim planovima razvoja tu-rističkih poduzeća, kao i planiranjem i vođenjem niza operativnih aktivnosti. Područja najčešće izrade projekata su strateška razvojna pitanja i glavni pla-novi razvoja turizma na nacionalnoj, re-gionalnoj ili lokalnoj razini. Djelatnost uključuje i strateške marketinške pla-nove turizma na nacionalnoj, regional-noj ili lokalnoj razini, konkurentno po-zicioniranje turističke destinacije, ko munikacijske strategije što uključuje i promociju, strateško planiranje, po-slovne planove, studije ekonomske izvodljivosti projekta kao i mnoge dru-ge konzultantske usluge u turizmu. Su-radnici Instituta vrlo često održavaju edukacijske radionice te prema potrebi i edukaciju za potrebe naručitelja.

Institut za turizam

Vrhovec 5HR - 10000 ZagrebTelefon: 01 39 09 666Telefaks: 01 39 09 [email protected]

Dr. sc. Sanda Čorak, ravnateljica

103


Korištenje naprednihinformacijskih tehnologijaUnutar Instituta djeluje Informacijsko-dokumentacijski centar (INDOK) u čijoj bazi podataka se pohranjuju rezultati istraživanja Instituta, turistička statisti-

ka iz različitih domaćih i inozemnih izvora. Institut je pokrenuo razvoj BIST sustava koji je od 2004. godine online dostupan svim korisnicima. BIST kao menadžment sustav za turističke desti-nacije Hrvatske korisniku nudi informa-

cije o razvoju turizma, tržišnim trendo-vima i smještajnim kapacitetima te omogućava brzu analizu konkurentno-sti hrvatskih turističkih destinacija i druge vrste online analize. BIST se te-melji na najsuvremenijoj tehnologiji za izgradnju informacijskih sustava u su-stavu poslovne inteligencije (Business Intelligence) čije su glavne prednosti - mogućnost integracije podataka iz ra-zličitih izvora, online analitička obrada podataka, te vizualizacija podataka.

Biblioteka, časopis TURIZAM i znanstvena edicijaDjelovanje Instituta za turizam upot-punjava i biblioteka (BIT) specijalizira-na za područje turizma i ugostiteljstva. Ono što biblioteku čini jedinstvenom u zemlji je sustavna izgradnja međuna-rodno relevantne jedinstvene biblio-grafske baze podataka koja pruža uvid u sadržaje članaka eminentnih znan-stvenih i stručnih časopisa te domaćih i inozemnih skupova s područja turiz-ma. Jedinstvena bibliografska baza podataka broji više od 27.000 biblio-grafskih jedinica. Biblioteka je putem međubibliotečne suradnje, dostupna i vanjskim korisnicima, a bibliotečni fond je online dostupan i može se pre-traživati primjenjujući napredne tehni-ke pretraživanja. Izdavačka djelatnost Instituta za turizam usmjerena je na tri najvažnije aktivnosti i to: kontinuirano izdavanje domaćeg i engleskog izda-nja međunarodnog časopisa TURI-ZAM/TOURISM, znanstvenu ediciju Istituta za turizam i edukacijsko-pro-motivne publikacije kroz koje Institut nastoji popularizirati znanstvenoi-straživački rad na području turizma. Institut je u suradnji s Hrvatskom tu-rističkom zajednicom izdavač znan-stve no-stručnog časopisa TURIZAM koji je već preko 50 godina forum stručnjaka i znanstvenika iz Hrvatske i svijeta.

104


104

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Optima Telekom uhotelu Le Meridien Lav

OT-Optima Telekom d.d.Bani 75a, BuzinHR-10010 ZagrebTelefon: 01 5492 212Telefaks: 01 5492 019www.optima.hr

U svojoj petoj godini poslovanja Optima nastavlja rast broja novih korisnika, ali i razvoj brojnih us-pješ no započetih suradnji. Jedna takva je i ova priča o splitskom Le Meridien Lav resortu.

Optimina naprednaposlovna rješenja

Prednosti novog operatora, osobi-

to u cijeni usluga, ali i fleksibilno-

sti prilagođavanja specifičnim potre-

bama i dalje prepoznaje sve veći broj

korisnika od Euroherca, IBM-a, Ma-

gme, Jadrolinije, Medike, Elka kabe-

la, Credo banke, 24 sata, Croatia Re-

cordsa, Algoritma, McDonaldsa, pa

do prestižnih turističkih objekata me-

đu kojima su luksuzni hotelski lanci

visokih kategorija kao: opatijski Mi-

lenij, 4 opatijska cvijeta, zagrebački

Sheraton, Westin, Panorama, Palace,

Jadranski luksuzni hoteli (Excelsior,

Belleveue, Kompas, Bonavia) i Hotel

Le Meridien Lav u Splitu.

Specifičnost inovativnih usluga prila-gođenih upravo turističkom segmentu hrvatskog gospodarstva, gdje su za-htjevi i zadovoljstvo gostiju - standard mnogih inozemnih destinacija - na pr-vom mjestu, imperativ su poslovnih rješenja koja nudi Optima Telekom.

U svojoj petoj godini poslovanja Opti-ma nastavlja rast broja novih korisni-ka, ali i razvoj brojnih uspješno zapo-četih suradnji.

Jedna takva je i ova priča o splitskom Le Meridien Lav resortu. „Kako je i naša hotelska kuća usmjerena na ko-munikaciju s inozemstvom, a teleko-munikacijski troškovi prema inozem-

stvu su uvijek izuzetno visoka stavka

poslovanja, cijena usluga imala je bit-

nu ulogu u procesu biranja operatera.

Ušteda koju smo ostvarili koristeći

usluge Optima Telekoma omogućila

nam je da sredstva usmjerimo prema

drugim važnim razvojnim projektima

unutar hotela. Naša pozitivna isku-

stva podijelili smo i sa svim ostalim

tvrtkama koje surađuju sa hotelom ili

imaju prostore unutar resorta Le Meri-

dien Lav stoga su sada svi, uključujući

Grand Casino Lav i Eurodom prešli na

Optimu” dodao je Robert Režić.

Optima od početka uz vodeći kongresni hotel u Europi

Hotel Le Meridien Lav, dobitnik nagra-de World Travel Awards 2008 za vo-deći europski kongresni hotel usluge Optima Telekoma koristi od samog po-četka poslovanja te je jedan od prvih poslovnih subjekata u Dalmaciji koji je odabrao upravo Optimu za svoje tele-komunikacijske potrebe.

O važnosti telekomunikacijskih i inter-net usluga u poslovanju vrhunskih ho-tela govorio je voditelj IT odjela hotela Le Meridien Lav, Robert Režić „Za Opti-mu Telekom smo se odlučili nakon raz-matranja pristiglih ponuda svih tele-komunikacijskih operatera dostupnih

u Hrvatskoj. Tvrtka Optima Telekom

ponudila je najkompletniju uslugu uz

105


najpovoljnije cijene, a kako su od dana implementacije njihovih usluga do da-nas prošle gotovo tri godine, sada sa sigurnošću mogu reći kako su u pot-punosti ispunili naša očekivanja. Kori-snička podrška i pomoć koju mo od pr-vog dana primili od strane zaposlenika Optime, doista je na svjetskom nivou i uvelike olakšava naš posao.”

Hotel Le Meridien Lav je hotel u kojem velik broj gostiju sačinjavaju poslovni ljudi, stoga se telekomunikacijske po-trebe ne svode samo na telefoniranje već i na naprednije IT usluge i narav-no usluge interneta. Osim bežičnog pristupa internetu koji je dostupan u svim unutrašnjim i vanjskim dijelovima kompleksa, te broadband interneta unutar 381 hotelske sobe i apartmana, hotel koristi i usluge koje su neophod-

ne za organizaciju velikih kongresa

- posebne internet usluge i naravno,

usluge live feed-a i live streaminga.

Le Meridien Lav – destinacijau malom

Le Meridien Lav resort, prvi je hotel

najviše kategorije na području Dalma-

cije, a otvoren je u prosincu 2006. go-

dine. Uz 381 sobu i apartman, resort

uključuje i Casino, restorane, noćni

klub, Penguin club za najmlađe goste

i potpuno opremljenu marinu. Uspješ-

nost poslovanja hotela okrunjena je

prošle godine sa čak tri nagrade World

travel awards i to za vodeći europski

kongresni hotel, Vodeći hrvatski hotel

Tvrtka Optima Telekom ponudila je najkomplet-niju uslugu uz najpovoljnije cijene, a kako su od dana implementacije njihovih usluga do danas prošle gotovo tri godine, sada sa sigurnošću mogu reći kako su u potpunosti ispunili naša očekivanja.

i Vodeći hrvatski Spa hotel. Ovogodiš-

nju turističku sezonu hotel Le Meridien

Lav dočekuje s obogaćenim ljetnim

programom zabave, posebnim aran-

žmanima koji uključuju besplatna no-

ćenja kao i jedinstvenom suradnjom s

Muzejima Meštrović zahvaljujući kojoj

ključevi Vaše hotelske sobe „otključa-

vaju” i sve prostore ove svjetski pozna-

te kulturne ustanove. Više informacija

o posebnim ponudama hotela potraži-

te na www.lemeridien.com/split.

TT

106


106

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Kao pojam „Uniform System of Accounts for the Lodging Industry“

(USALI) uveden je 1996. godine u si-stem izvještavanja o rezultatima ostvarenim u hotelijerskoj industriji i to objavljivanjem devetog revidiranog izdanja knjige „Uniform system of Accounts of the Lodging Industry“ u iz-danju American Hotels & Motel Asso-ciation, New York.

USALI metodologija podržala je sustav praćenja i izvještavanja u hotelijerstvu koji je odgovorio zahtjevima menad-žmenta za svrsishodnim i kvalitetnim informacijama. Metodologija se teme-lji na jedinstvenom sustavu vrijedno-sno izraženih podataka i to na način da se mogu i eksterno uspoređivati. Dakle, iako se primarno radi o izvješta-vanju internih korisnika, USALI sustav predstavlja metodološku podlogu koja se u pravilu koristi i pri eksternom iz-vještavanju. Eksterno izvještavanje u nadležnosti je zakonodavstva one zemlje u kojoj poduzeće posluje.Tako je u praksi eksternog izvještavanja Republike Hrvatske na snazi Zakon o računovodstvu koji propisuje primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, odnosno Hrvatskih stan-darda financijskog izvještavanja. Isto tako oblik i sadržaj financijskih izvje-štaja propisan je Odlukom o njihovom sadržaju i obliku. U praksi to znači da

sva poduzeća koja posluju u RH imaju obvezu sastavljati financijske izvješta-je uvažavajući i primjenjujući propi-sane sheme za financijske izvještaje. Stoga se izvještaji po USALI standardi-ma sastavljaju kao dopunski izvještaji financijskim izvještajima i kao takvi osiguravaju dodatnu kvalitetu za sve zainteresirane korisnike koji na teme-lju tako sublimiranih informacija dono-se poslovne odluke.

Prema USALI standardima predmetom promatranja pa stoga i izvještavanja su centri odgovornosti koji mogu biti organizirani kao troškovni, prihodovni, profitni i investicijski, uvažavajući spe-cifičnost hotelijerske djelatnosti. Cilj je osigurati informacije o uspješnosti

svakog od centara odgovornosti i to na način da se svaki nastali poslovni događaj evidentira na mjestu gdje se spomenuta aktivnost dogodila. Za ta-kav sustav funkcioniranja hotelskog poduzeća potrebno je ustrojiti decen-

Kontroling i primjena USALI metodeu hotelijerstvuAltius savjetovanje d.o.o.Maksimirska 5HR-10000 ZagrebTelefon/Telefaks: 01 48 52 [email protected]

Andreja Švigir, dipl.oec. i ovl. rev.

Mr.sc. Jasmina Očko

d ć k j l j RH i j

traliziranu organizacijsku strukturu te omogućiti odgovarajuću informa-tičku podršku. Bez obzira posluje li hotel kao zasebni pravni subjekt ili je pak dio hotelskog poduzeća, njegove operativne funkcije u organizacijskom smislu moraju biti postavljene kao centri odgovornosti (usluga smješta-ja, prehrane, pića, ostalo…). Gdje je tu kontroling? Za kontroling bismo mogli reći da je upravljački koncept koji po-maže menadžmentu u upravljanju. Zadatak kontrolinga je da na temelju mnoštva prikupljenih informacija iz po-duzeća, ali i njegove okoline odabere optimalan broj onih koje za određeno poduzeće imaju značajnost prilikom donošenja poslovnih odluka. Da bi kontroling imao uvjete za rast i razvoj, potrebno mu je stvoriti uvjete za pre-življavanje. Dakle, za uspješan razvoj kontrolinga potrebno je imati:

zainteresirani menadžment, koji pre-poznaje važnost i ulogu kontrolinga u poslovnom upravljanju, čije uvo-đenje rezultira donošenjem kvalitet-nijih i manje intuitivnih poslovnih odluka,

razvijeno računovodstveno praćenje poslovnih aktivnosti na način koji u potpunosti zadovoljava interne kori-snike koji su svakodnevno u situaciji


donošenja poslovnih odluka važnih za uspješnost poduzeća,

informatičku podršku, bez koje je ra-zvoj funkcije kontrolinga nemoguć te

educirane i stručne kontrolere, koji će funkciju kontrolinga neprestano razvijati i usavršavati.

Uvođenje i razvoj kontrolinga u hotel-ska poduzeća koja posluju prema USA-LI metodi jednostavnije je te se kao lo-gičnost nameće samo po sebi. Razlog tome je činjenica da takvo hotelsko poduzeće već posluje prema metodo-logiji koja zahtjeva razvijeni računo-vodstveni sustav, razvijenu i svesrdnu informatičku podršku, decentralizirani

organizacijski sustav te menadžment kojeg zanima uspješnost, odnosno neuspješnost te mjesta njihovog ge-neriranja. Iako bi se moglo zaključiti da hotelska poduzeća koja posluju i izvještavaju prema USALI metodologi-ji, znači da već imaju kontroling, istina može biti upravo suprotna. Objekti koje promatra kontroling postavljeni su vrlo široko te ulaze u sve pore po-duzeća, odnosno nisu usmjereni samo na centre odgovornosti bez obzira na njihovu nepobitnu važnost. Objekti kontrolerskog promatranja su sustav vrijednosti, odnosno misija, vizija i strategija, sustav organiziranja, sustav planiranja, sustav upravljanja ljudskim potencijalima i još mnogo toga. Mogli

bismo zaključiti da kontroling proma-

tra poduzeće u cjelini, dakle i njegov

kvalitativni segment, ali i kvantitativni

koji je posljedica njegovog kvalitativ-

nog funkcioniranja. Hotelska poduze-

ća koja ne primjenjuju USALI metodu i

nemaju razvijenu funkciju kontrolinga

ne mogu osigurati dugoročnu uspješ-

nost, jer u pravilu ne funkcioniraju na

prethodno spomenutim načelima te ne

donose odluke na temelju egzaktnih,

pravilno kombiniranih te kontinuirano

„proizvedenih“ informacija.

Stoga, s primjenom USALI metode i

kontrolingom, ruku pod ruku do mo-

dernog i uspješnog upravljanja.

108


108

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Turizam i ICT u doba krizeVrijeme novih strategija

Vrhovec 5HR - 10000 ZagrebTelefon: 01 39 09 666Telefaks: 01 39 09 [email protected]

Blaženka Vrdoljak-Šalamon

Danas, kada su svi gospodarski sek-tori u krizi, pa i turizam, neke od

ICT tehnologija smatraju se ključnim za prevladavanje teškoća s kojima se susreću turistička odredišta i turistič-ka poduzeća širom svijeta. Takva oče-kivanja potkrepljuju i prognoze IPK In-ternational za 2009. godinu, objavljene na nedavno završenom najvećem turi-stičkom sajmu ITB u Berlinu. IPK Inter-national predviđa da će se internetski, odnosno online booking jako poveća-ti, kao i potražnja za online virtualnim poslovnim sastancima ili videokonfe-rencijama, budući da će najveći pad potražnje biti upravo kod poslovnih pu to vanja i u MICE sektoru (Meeting, Incentive, Conference, Event). Da bi ublažile posljedice krize, kom-panijama se preporuča kontrola i smanjenje troškova, snižavanje cijena

Odnos turizma i informacijsko-komunikacijskih tehnologija oduvijek se smatrao „obostrano poticajnim i inovativnim”. Kao i prije 50-60 godina, kada je započeo razvoj globalnih distribucijskih sustava (GDS), tako i danas mnoge tehnologije svoju prvu implementaciju dožive u turizmu. Jednako tako, potrebe i zahtjevi koje dolaze iz turi-stičke industrije potiču iznalaženje novih ICT rješenja.

usluga, sklapanje partnerstva s javnim sektorom, puno agresivnije informira-nje o novim atrakcijama te pojačavanje e-marketinga i e-prodajnih inicijativa. Sve su to područja za koja se nude od-govarajuća ICT rješenja, odnosno u ko-jima sustavi poput CRM-a, RM-a mogu pomoći i koja već koriste veliki hotelski lanci, međunarodne putničke agencije, turoperatori i drugi. Međutim, primarni strateški ciljevi ostaju povećanje broja putovanja, odnosno učinkovite strate-gije prodaje, a upravo u online distri-buciji, marketingu i prodaji svi sudioni-ci u turizmu vide svoju priliku.

Online prodajaDanas se više od četvrtine (28%) eu-ropskih putovanja bukira online, i pret-postavlja se da će do 2010. godine taj

udio iznositi jednu trećinu. Ovaj poda-tak je objavila istraživačka ustanova PhoCusWright koja je već nekoliko go-dina partner ITB-u. Ukupni online bu-king u Europi će rasti po stopi većoj od 15% u sljedeće dvije godine, a prihod u 2010-oj iznosit će više od 90 milijar-di dolara. Sve su to pokazatelji koji idu u prilog tezi da web mjesta turističkih subjekata imaju mogućnost da budu najveći i najprofitabilniji prodajni kanal.

Za razliku od velikih GDS i CRS sustava koji su samo velikim i financijski jakim sudionicima omogućavali prisutnost na elektroničkom tržištu, web tehnolo-gija je to omogućila svima, ne postav-ljajući ni uvjete ni ograničenja. Stoga je u turizmu vrlo brzo i široko prihva-ćena i procjenjuje se da se najveći dio web sadržaja danas odnosi upravo na turizam. Skoro neograničene moguć-

Očekivani broj e-putnika do 2010. godine u europskim zemljama/regijama (postotak od ukupnog stanovništva)

(Izvor: European Online Travel Report 2007, EyeForTravel Research, June 2007)

109


nosti komuniciranja koje osigurava in-ternetska i online prodaja korjenito su promijenili tradicionalnu distribuciju turističkih proizvoda, što je dovelo do značajnih promjena u strukturi turistič-kog tržišta, kao i do korjenitih promje-na u ponašanju potrošača u turizmu.

Mogućnosti online prodaje stoje na raspolaganju: zrakoplovnim kompa-nijama, autobuserima, željeznicama, trajektnim i brodskim prijevoznicima, organizatorima kružnih putovanja, žičarama, rent-a-car kompanijama, putničkim agencijama, turoperatori-ma, hotelima, kampovima, restorani-ma, iznajmljivačima turističkih soba, aparatmana i kuća za odmor, kaza-lištima, muzejima, sportskim centri-ma; ukratko, svima koji nude neku turističku uslugu.

Model online prodaje može se ugradi-ti na vlastitu web stranicu, a može se koristiti ponuda jednog ili više online turističkih posrednika ili se pak mogu iskoristiti sve kombinacije. Stvoreno online okruženje ne pogađa samo tra-dicionalne turističke posrednike, nego postavlja nove zahtjeve i na poslova-

nje ponuđača turističkih usluga te mi-jenja ponašanje samih potrošača.

Potrošač je postao vrlo spretan u sa-mostalnom prikupljanju informacija, organizaciji putovanja i rezerviranju, a broj i složenost zahtjeva koje traži od web mjesta u stalnom je porastu. Po-trošači sve češće nastoje odabrati pu-tovanje po vlastitoj mjeri kombinirajući različite turističke proizvode i usluge. Da bi udovoljili tom trendu, čak i turo-peratori mijenjaju svoju tradicionalnu poslovnu praksu pa uz gotove paket aranžmane nude i odvojene pojedinač-ne proizvode, stvarajući pretpostavke za dinamičko pakiranje. Obim online prodaje pojedinačnih proizvoda „samo let” ili „samo smještaj” višekratno je veći od prodaje paket aranžmana. Ra-zumijevanje ovih promjena koje su se dogodile u ponašanju i očekivanju po-trošača u turizmu, od ogromne su važ-nosti za profitabilno online poslovanje.

Strategije za povećanje turističkog prometa, koje su sastavni dio akcij-skih planova za prevladavanje krize, najčešće se izvode iz trenda rasta on-line bukinga i prodaje te mogućnosti

korištenja mobilnih uređaja za pristup internetu. Drugim riječima, od web stranica i online prodaje očekuje se mnogo. Međutim, nisu sve stranice napravljene tako da potiču i pogoduju online prodaji bez obzira na osobine samog modela online prodaje odno-sno kvalitete turističkog proizvoda. Mnogo čimbenika utječe na taj uspjeh: u prvoj su se fazi vlasnici web strani-ca usredotočili na web optimizaciju (SEO – Search Engine Optimization) kako bi ih tražilice što bolje rangirale u procesu pretraživanja, zatim na se-gmentaciju korisnika, na poboljšanje postupaka pretraživanja unutar strani-ca samog web mjesta te učinkovitost i sigurnost online postupaka prodaje. Evolucija „od weba do weba 2.0” do-nijela je nove mogućnosti i dodatne potpore online prodaji. Online sadržaj obogaćen web 2.0 dodacima kao što su RSS, online video, mash-ups, UGC, XML, Geo, Ajax i drugi mogu poveća-ti prodaju za 30%, kao što pokazuju istraživanja kompanije EyeForTravel, specijalizirane za istraživanje medija.


Prognoza online prodaje u europskim zemljama/regijama do 2010. godine (u milijardama eura)

U online prodaji vrlo važnu ulogu ima-ju još dvije vrste web mjesta nastale iz potrebe usporedbe cijena online do-stupnih turističkih usluga i potrebe da se iskustvo stečeno na putovanju pre-nese online zajednici. TripAdvisor je primjerice jedno takvo društveno web mjesto na kojem se stvara posttravel kontekst koji može, pozitivno ili nega-

tivno, utjecati na proces donošenja od-luka o online kupnji.

Razvoj online prodaje prati se s razli-čitih aspekata. Dostignuća, kao i pro-blematika, razlikuju se od regije do regije. Veoma aktivnu ulogu u tome ima EyeForTravel koja godišnje orga-nizira veliki broj skupova (oko 30) gdje sudjeluju vodeći ljudi kompanija koje

su glavni sudionici u online prodaji da-nas kao što su: Sabre Travel Network, Opodo, MakeMyTrip, SkyEurope, Tra-velodge, Expedia.com, TripAdvisor, Priceline, STA Travel Group, Yatra, Ju-meriah, lastminute.com, Google, Lo-nelyPlanet, Hostelbookers, Starwood Hotels&Resorts, Cathay Pacific, Micro-soft, TUI, Walt Disney Parks&Resorts,

110


110

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Vodafone i drugi, ovisno o temi konfe-rencije i području gdje se održava. Na regionalnim koferencijama sudjeluju sudionici značajni za to područje pa adriatica.net sudjeluje na konfenreciji za Srednju i Istočnu Europu. Na grafič-kim prikazima vidi se prognoza razvoja online prodaje do 2010. godine, obav-

ljena u njihovom izvještaju „European Online Travel Report 2007”.

Online sadržaj prilagođenonline prodajiKorisnici već imaju bogato web isku-stvo i za njih je manje privlačno web mjesto koje nudi tradicionalne sadrža-

je koji nemaju multimedijalne dodatke ni funkcionalnosti najnovijih dostignu-ća web tehnologije i koja, eventualno, susreću u web aplikacijama drugih područja. Što je sadržaj bogatiji i zani-mljiviji, to je vjerojatnost veća da će se korisnik duže zadržati na stranici, da će njegovo web iskustvo biti veće te

Prognoza online tržišta putovanja po sekorima do 2010. godine (u milijunima eura)


da će se dogoditi poželjni preobražaj: „posjetitelj – kupac”. Obogaćenje sa-držaja, koji je od samog početka klju-čan za uspjeh web stranica, postiže se dodavanjem relevantnih video zapisa koji mogu biti službeni, ali i napravlje-ni od strane samih posjetitelja. Pored toga, za online prodaju je važno da web mjesto nudi sve što je potrebno za putovanja, kako korisnik ne bi imao potrebe tražiti na drugom mjestu na webu.

Potrošači danas imaju potpunu kon-trolu nad time što žele kupiti, a i puno više mogućnosti za izbor nego bilo kada ranije. Objavljivati samo cijene i datume više nije dovoljno. Da bi se putovanje prodalo, praksa pokazuje da je prije svega potrebno zaokupiti i angažirati mogućeg kupca. Zahvaljuju-ći online sadržaju, dizajnu i navigaciji, web mjesto postaje uspješan ili manje uspješan savjetnik i agent u procesu „nadahnuće-planiranje-buking” kroz koji prolazi posjetitelj.

U tom smislu, web mjesta turističkih zajednica zadiru u posebnu proble-

matiku. Preporuku tipa „ponuditi sve kako bi se putovanje kupilo na jednom mjestu” ne mogu primijeniti budući da se zakonski vode kao neprofitne organizacije. Stoga će web stranice turističkih zajednica i dalje biti (bogati) izvori informacija u skladu s njihovim zadaćama: „što bolje predstaviti odre-dište, ponuditi mnoštvo informacija i sadržaja, raditi na stvaranju brenda”, što sasvim sigurno pozitivno djeluje na prepoznatljivost odredišta na elektro-ničkom tržištu, ali je neizvjesno kakav je njihov utjecaj na online prodaju. Pre-poruku stvaranja „javno-privatnog” partnerstva koju je IPK International najavio u Berlinu kao jednu od mjera „spasa” u doba krize mogu se odnositi i na ovaj aspekt djelovanja turističkih zajednica.

Mobilna tehnologijaUpotreba mobilnih telefona u turistič-kom marketingu je već poznata. Isto tako, danas su u upotrebi i mobilni tu-ristički vodiči. Ostale mogućnosti pri-mjene mobilne tehnologije u turizmu

još se istražuju, uključujući i poboljša-nje dostupnosti različitim sadržajima na internetu.

Splitska tvrtka Gideon Mobile, specija-lizirana za razvoj i objavljivanje multi-medije, napravila je turistički vodič koji Nokia distribuira svojim korisnicima. Mobi Explore Croatia je mobilni vodič za Hrvatsku koji uključuje 157 odre-dišta, nacionalne parkove, kulturna i povijesna mjesta u Hrvatskoj, interak-tivnu kartu Hrvatske te karte pojedinih gradova, animacije, fotografije, vodiče, zatim aktualne informacije o aktiv-nostima u odredištima, restoranima, zabavi, lokalnim običajima, korisnim savjetima itd.

Važnost i potencijal mobilne tehnolo-gije izvodi se iz nekoliko bitnih stati-stičkih podataka koje je objavio Eye-forTravel na WTM 2008 u Londonu.

Prema tom izvoru: U svijetu postoji preko 3 milijarde mobilnih korisnika, što je 2,3 puta više od broja korisnika osobnih ra-čunala (PC korisnika ima oko 1,3 milijarde)

111


Na razvijajućim tržištima bilježi se 100-postotan prodor, dok je u cije-lom svijetu 50%

Na plodonosnim tržištima Brazila, Rusije, Indije i Kine postoji 680 mili-juna mobilnih internetskih korisnika

Prihod od mobilnog pretraživanja će se utrostručiti te će, prema predvi-đanjima, iznositi 2,2 milijarde USD do 2012. godine

Mobilni operateri iz SAD-a očekuju mjesečni porast od 20% u svojim mobilnim mrežama

U Japanu sve više ljudi pristupa in-ternetu putem mobilnog uređaja, naspram pristupa putem osobnog računala

9,2 milijuna korisnika u SAD-u već je kupovalo pomoću mobilnog telefo-na, a očekuje se da će 50% stanov-ništva imati to iskustvo u skoroj bu-dućnosti

U 12 sati se pregleda pola milijuna stranica s mobilnih telefona, a 12,5% klikova stiže s promidžbenih kampa-nja na mobilnim uređajima.

Na kraju se nameće neminovan zaklju-čak: svi sudionici u turizmu trebat će svoje poslovne strategije preispitati, polazeći od rastućih trendova u online prodaji i korištenju mobilnih tehnologi-ja. Tim prije što je mobilna industrija u ovom trenutku otpornija na krizu u od-nosu na druge.

Online i offline prodaja putovanja – prognoza do 2010. godine


Smjernice za poboljšanje online prodaje: Osigurati da korisnik može pristupiti, pregledavati sadržaj i bukirati bez ob-zira gdje se nalazio i kojim se uređajem koristio (osobno računalo, dlanov-nik – PAD ili mobilni telefon).

Primijeniti napredne tehnike pretraživanja i maksimalno poboljšati sve di-jelove web mjesta koji mogu utjecati na povećanje prometa i prodaje.

Ponuditi jedinstveni sadržaj koji stvara dobar dojam kod potrošača, vodeći pri tome računa i o tome kako takav sadržaj rangiraju tražilice.

Ponuditi posjetiteljima sve što putovanje zahtijeva, uz bogato web isku-stvo, tako da nemaju potrebe tražiti dalje.

Povećati funkcionalnost kroz ugradnju mash-upa, koristeći mnogobrojne mogućnosti dostupne na internetu, čime web mjesto nudi posjetiteljima zanimljive dodatne vrijednosti.

Otkloniti sve prepreke, a navigaciju podesiti tako da buking bude što jed-nostavniji.

Ponuditi pomoćne proizvode koji doprinose boljem položaju ponuđenog proizvoda i koji povećavaju dodatnu zaradu (na primjer, uz smještaj nuditi rent-a-car i slično).

Omogućiti korisnicima da na web mjestu ostavljaju vlastite sadržaje veza-ne uz ponuđene proizvode, a koji govore o njihovim iskustvima s tim u ve-zi. Takve mogućnosti su poznate pod zajedničkim imenom User Generated Content (UGC). Zahvaljujući njima, korisnici postaju stručnjaci putovanja koji govore iz vlastitog iskustva. Vrijednost takvog sadržaj može s vreme-nom rasti i postati vrijedan i utjecajan izvor informacija koji posjetiteljima mogu pomoći u donošenju odluke.

Iskoristiti prednosti web 2.0 tehnologije kako bi se povoljno djelovalo na lo-jalnost klijenta, odnosno povećao broj konverzija. Tu se prije svega misli na RSS, online video, mash-ups, UGC, XML, Geo, Ajax te druga rješenja koja vode sadržajno boljem, vizualno kvalitetnijem i pristupačnijem web mjestu.

Pratiti podatke korištenja web mjesta i aktivnosti posjetitelja (web analyti-cs) kako bi se na vrijeme napravila potrebna podešavanja na stranicama u cilju stvaranja kompetitivne prednosti.

(I(Izvor E: Europea On O linline ee TTraTraTrarrr lvelvvv RReport 2007 E, E FyeF TorTrav lel RReesear hch, JJune ee 200202 0 )7)

mjernnnnnrnniciiccciccce eeee zaaaaa ppobobololjšjšananjeje onlineeeeeeeeee ppppppprorororrooororrrorrooodadajeje:: eeeeOsigurati daaaaaaaaaa kkkkkkkkoroo isnininiiiniiik k kk kkkkkkkkkk mommm žežežeeežeeeeee pppppppppppppprirrrrrrrr stupupuppupupppupuppupupititititititititti i,iiii,i,ii, preeeereereeeereeeeglglglglgglgggglglglgglglgglggg edeeeeeeee avavavavvvvavavvvvvvvataaatatatataatatatatatatiiiii sadrddrdrddrdrddrrdrrdrržažažžažažžažažažaaj jj i buuuuububuuukikkkikkkikikirarrrr ti bbbbbbbbbezeezeeezeezeezeezeezee ob--b--b-zira gdje se nalazio i kojim se uređajem koristio (osobno računalo dlanov

112


112

Turiz

am –

vod

eće

tvrt

ke, p

rofil

i kom

pani

ja i

inst

ituci

je

Laser Line je informatička tvrtka s 15-godišnjim iskustvom čiji su sof-

tverski proizvodi ugrađeni u sustave nekih od najpoznatijih hrvatskih hotel-skih kompanija. Ti su se softverski proizvodi razvijali zajedno s poslovnim i organizacijskim rastom hotelskih tvrtki te su se prilagođavali novim tr-žišnim uvjetima kao i promijenjenim zahtjevima poslovodstva.

Informatička podrška hotelskom poslo-vanju sastoji se od nekoliko složenih proizvoda. Prvi i osnovni je ERP sustav koji obuhvaća poslovne transakcije u svim segmentima poslovanja kao što su hotelske rezervacije odnosno sve aktivnosti u radu s gostima i agencija-ma, narudžba i ulaz robe i usluga do

praćenje izlaza robe, knjiženje poslov-nih događaja itd. Ovaj je model teme-ljen na upravljanju a ne na praćenju poslovnih funkcija, a izrastao je iz vi-šegodišnje suradnje s konzultantskom tvrtkom Horwath Consulting te hotel-skim kućama Istraturist i Maistra.

U drugoj razvojnoj fazi Laser Line je proširio svoju ponudu s novim pro-izvodom Laser*CRM koji je nastao kao izraz interesa i potreba hotelskih tvrtki. Naime, fokus njihova interesa premješta se s „rezanja“ troškova na upravljanje prihodima. Upravo u toj fazi - ističe direktor Laser Linea – gost dobiva pravo značenje i praćenje nje-govih navika dolazi u prvi plan te pro-izvod za Upravljanje odnosima s kup-

cima postaje izvor informacija o gostu kao sadašnjem i budućem kupcu.

Daljnji razvoj poslovnih modela kao i razvoj informatičke tehnologije rezul-tira razvojem softvera za Business Intelligence Laser*BI. Ovaj proizvod postaje alat managementu za donoše-nje poslovnih odluka. Prvi su projekti s ovom posljednjom generacijom sof-tvera već primijenjeni u praksi a drugi su upravo u fazi implementacije, tako da se sa sigurnošću može reći da tvrt-ka Laser Line hrvatskim hotelijerima nudi softver u potpunosti prilagođen potrebama modernoga turizma.

Naime, poslovna se logika hrvatskih tvrtki uvelike razlikuje od međuna-rodne, što proizlazi iz same organiza-cijske forme – ističe gospodin Ferlin. Za razliku od velikih međunarodnih tvrtki u kojima se uprava i hoteli na-laze u različitim gradovima, država-ma pa i kontinentima, u nas između uprave i hotela postoji znatno čvršća poslovna povezanost pa je i softver-ski program izrađen u skladu s nji-hovim potrebama.

Budući da je organizacijski oblik slo-venskih hotelskih kuća vrlo sličan hr-vatskome, to Laser Line sve više radi i na slovenskom tržištu. Do sada je izvršena implementacija cjelovitih in-formacijskih rješenja u nekoliko slo-venskih tvrtki.

Laser Line – softverska rješenjakoja rastu s turizmomLASER LINE d.o.o.Tribje 17HR-52470 UmagTelefon: o52 72 56 00Telefaks: 052 72 56 [email protected]

OdjelDnevnarealizacija (1)

Mjesečni kumu-lativ Realizirano (2)

Mjesečni kumulativPlanirano (3)

+/-% Mjesečno Plan (2/3) (4)

Mjesečna realizacija Prošla godina (5)

+/-% Prošle godine Real (2/5) (6)

Godišnji kumu-lativ Realizirano (7)

Godišnji kumulativ Planirano (8)

+/- % Plan (7/8) (9)

Realizirano Prošle godine (10)

Hrana i piće 15.381,97 85.981,93 775.184,80 88,91 57.584,66 -49,31 943.211,63 1.472.061,77 35,93 141.773.571,30Smještaj 14.899,02 29.326,24 396.222,87 92,6 13.740,38 -113,43 584.686,07 745.729,58 21,6 317.065.715,29Sport 0 0 0 0 2.088,11 100 314,55 0 0 3.843.822,34Wellness 0 0 0 0 0 0 32,8 0 0 1.890.833,07Zakupi i ostali prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.392.804,25Sveukupno 30.280,99 115.308,17 1.171.407,66 90,16 73.413,16 -57,07 1.528.245,05 2.217.791,34 31,09 465.966.746,24

Područje Zračne luke Pula predstavlja teritorijalno i klimatski vrlo povoljnu lokaciju za odvijanje zračnog prometa. Zamisao o ci-vilnom aerodromu datira još s početka 1965.

Najveći zabilježeni promet u povijesti Zračne luke Pula bio je 1987. Kad je kroz Zračnu luku prošlo 670.000 putnika.

Uz potporu lokalnih vlasti projekt izgradnje nove zgrade od 8.000 m2 započet je 1987., a završen 1989. godine omogu-ćivši istodoban dolazak/odlazak 10 zrakoplova te 5.000 putni-ka (1.000.000 putnika godišnje).

Najjače destinacije su nam:

Ruska federacija

Engleska

Irska

Francuska

Norveška

Danska

Švedska

Međunarodni promet čini 93%, a domaći 7%. Čarter promet čini 80%, redovni 20% te se može utvrditi da je Zračna luka Pula tipična sezonska i regionalna zračna luka.

Zračna luka Pula prima i najveće zrakoplove kao Boeing 747 i utire svoj razvojni put novoj modernizaciji, tehničko-tehnološ-kom obnavljanju te pravilnoj distribuciji prometa redovnih linije međunarodnog prometa tijekom cijele godine.

U svojim planovima Zračna luka Pula ide pod ruku s gospodar-stvom Istarske Županije. Zbog velikog interesa Low cost carrie-ra, Uprava Zračne luke Pula intenzivno radi na razvoju LCC.

ZRAČNA LUKA PULA d.o.o.

Valtursko Polje 210HR - 52100 Pula

Telefon: 052 53 01 11Telefaks: 052 55 09 14

[email protected]

115


Tvrtka Sajam Split je orijentirana prema razvoju malog i srednjeg po-

duzetništva kroz organizaciju specijali-ziranih sajamskih manifestacija i struč-nih popratnih događanja po potrebi tržišta. Upravo je sajamska industrija jedan od idealnih generatora gospo-darskog razvoja Hrvatske pa se tvrtka nametnula profesionalnošću pri orga-nizaciji projekata koji izravno povezuju ponudu i potražnju Hrvatske i inozem-stva, posebno na području prehram-bene industrije i turizma.

Projekti tvrtke Sajam Split omogućili su ugled najvećeg privatnog orga-nizatora sajmova u Hrvatskoj, pri-znatog i poznatog u međunarodnim poslovnim krugovima. Značajan me-đunarodni status potvrđuje i članstvo u UFI-ju, Međunarodnoj udruzi saj-mova, kao i EASE-i, Asocijaciji sajmo-va jugoistočne Europe.

Već 14 godina za redom, Split je do-maćin međunarodnom sajmu GAST. Sajam GAST vodeći je međunarod-ni gastronomski i tu ristički događaj u Hrvatskoj, te nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevan-tnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku sezonu. Na ovogodišnjem GAST-u čak 78% izla-gača je započelo pregovore o budućoj suradnji, dok su od ukupnog broja po-

sjetitelja, čak 43% donositelji odluka u tvrtkama u kojima rade.

Sajam GAST u sebi obuhvaća niz spe-cijaliziranih sajmova: sajam prehrane, sajam pića, sajam hotelske i ugosti-teljske opreme, sajam kave, sajam

namještaja - FURNITURA, sajam vina – Dionizijana, SATURN – Sajam turizma i projekt GAST AROUND THE WORLD.

Internacionalni status sajma GAST po-tvrđuje i projekt pod okriljem sajma GAST, GAST AROUND THE WORLD. Projekt uključuje suradnju s diplomat-skim predstavništvima u Republici Hr-vatskoj, s ciljem promicanja turističke, gastronomske, kulturološke i gospo-darske integracije. Države sudionice putem svojih veleposlanstava imaju priliku skupno predstaviti svoju ponu-du hrvatskom gospodarstvu.

Pored izlagačkog dijela, na sajmu GAST i GAST AROUND THE WORLD održavaju se i važne stručne gospodar-ske konferencije, natjecanja i ocjenji-vanja kvalitete proizvoda: međunarod-no ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, CROTOP 10 – natjecanje kuhara Hrvatske kuharske reprezentacije, Regionalno natjecanje barmena, Na-tjecanje Flare Barmena, Food Festival, Kuharska revija- Poznati u kuhinji, te SATURN – Edukacijski i konferencijski program koji se održava s ciljam podi-zanja kvalitete usluga turističke ponu-de i prezentacije istih, kao i promovira-ti brži razvoj turističke industrije.

Sajam Split – vodeći organizator sajmovau regiji

Tvrtka Sajam Split već 14 godina organizira međunarodne sajam-ske manifestacije, a vodeći pro-jekti su sajmovi GAST i SASO

Sajam d.o.o.Zoranićeva 61aHR-21210 [email protected]

117


InfoTrend kao prvi informatički časo-pis u Hrvatskoj bez prekida izlazi od

srpnja 1992. Njegova misija je prikupiti i komunicirati kvalitetne informacije o potrebi i načinima korištenja informa-tičkih i komunikacijskih znanja i tehno-logije u poduzetništvu.

U duhu misije, sadržaj InfoTrenda obu-hvaća informacije o informatici u or-ganizaciji i upravljanju poduzetničkih organizacija i institucija te savjete važ-ne za odabir, uvođenje i efikasno kori-štenje informatičke i komunikacijske tehnologije i aplikacija. Posebni do-datak e-GOVERNMENT, u suradnji sa Središnjim državnim uredom za e-Hr-vatsku pruža informacije s globalnog

ICT tržišta tehnologije koja se korisiti u ustroju i djelovanju državne uprave. U prilogu Biro Trend zasebno se obrađu-ju teme iz organizacije poduzetništva, menadžerskih znanja i vještina, zdrav-lja te uredske opreme i namještaja.

InfoTrend je namjenjen poduzetništvu odnosno ljudima, intelektualnim živim bićima, koji u stvaranju novih vrijedno-sti za poduzetničke organizacije u koji-ma djeluju i društvo u cjelini, razumiju, cijene i koriste znanje i informacije.

Uvažavajući potrebe tržišta za brzim, jednostavnim i točnim informacijama, InfoTrend je tijekom razdoblja poslo-vanja prilagođavao i širio oblike svo-

jeg djelovanja i ponude usluga. DanasInfoTrend djeluje pokrivajući cijeli me-dijski trokut: „papirnata izdanja – por-tal – događanja i skupovi“.

U vremenima krize i globalizacije, u traženju pravih rješenja u uvjetima slabe vidljivosti, nesigurnosti i neuobi-čajenih događaja, tržišna pozicija Info-trenda jača, informacijski izazovi rastu. Nove FINA analize poslovanja hrvat-skih poduzetnika za 2008. ukazuju da uz već standardni broj velikih i srednjih poduzeća (2500 – 3000), što dobrih što loših, grupa od cca 14-15000 malih poduzeća (od njih 90000 koji predaju godišnja financijska izvješća u RGFI) i dalje se razvija i napreduje. Pokazuju dobru krvnu sliku, izdržljivost i fleksi-bilnost, pokazuju elemente poslovne izvrsnosti koji su prvenstveno nastali i održali se poduzetničkom intuitivno-šću, upornošću i hrabrošću. Upravo je recesija, određeno zastajanje, pravo vrijeme za kvalitetnu pripremu slje-dećeg iskoraka. Takva priprema se sastoji od „propuhivanja postojeće organizacije“, usvajanja novih i razvoja postojećih kompetencija, izrade novih srednjeročnih strategija. Sve u cilju ja-čanja efektnosti i efikasnosti, ili „raditi prave stvari na pravi način“.

Značajan dio dobrih odgovora na ta-kav izazov za poduzetnike upravo leži u uvođenju ili daljnjem unaprijeđenju cjelovitih i kvalitetnih ICT rješenja, aplikacija i opreme za upravljanje i po-dršku poslovnim procesima po mjeri, ovisno o djelatnostima i veličinama organizacija, strateškim namjerama i strategijama. Strategije koje su tre-nutno najzastupljenije u primjeni u hrvatskom gospodarskom sustavu, „optimizacija troškova“ i „njega odno-sa s klijentima“, zahtjevaju snažnu ICT potporu u implementaciji odgovaraju-ćih CRM i kontroling rješenja, ERP-ova.

Potencijalni kupci, potencijalni dobav-ljači, partneri, i jedni i drugi i treći – po-duzetnici, radnici znanja. Da bi ostvarili zajednički interes i osigurali održivi ra-zvoj, moraju biti, ostati ili postati, po-slovno i operativno izvrsni.Za to im je neophodno znanje i infor-macije, INFOTREND.

Infotrend – izvor ICT informacija za podu-zetnike, menadžere i ICT specijalisteINFO PRESS, stručne publikacije, Rockfellerova 47HR - 10 000 ZagrebTelefon: 01 2344 666Telefaks: 01 2442 [email protected]

118


Govorimo li o institucijama koje po-tiču razvoj malog i srednjeg podu-

zetništva, neizostavna među njima je Hrvatska agencija za malo gospodar-stvo (HAMAG), najsnažnija agencija za poticanje i razvoj sektora malog i sred-njeg poduzetništva (MSP). Agencija je do prije tri godine bila prepoznatljiva najčešće po garancijama kojima jamči za kvalitetne poduzetničke projekte, omogućavajući im na taj način da zaži-ve u stvarnosti i općenito olakšavajući poduzetnicima pristup izvorima finan-ciranja. U posljednje vrijeme u svoj-stvu garancijskih agencija javljaju se i regionalne agencije koje jamče za niže iznose kredita i preuzimaju rizik za ma-nje projekte, a HAMAG i dalje ostaje potpora razvoju većih investicijskih projekata. Agencija izdaje jamstva kroz osam jamstvenih programa („No-vi poduzetnik“, „Rast i razvoj“, „Poljo-privreda“, „Nove tehnologije“, „Podu-zetnik u zoni“, „Mikrokrediti“, „Obrtni kapital“, „Područja od posebnog dr-žavnog interesa“ te „Financiranje pro-nalazaka“) kreiranih sukladno potre-bama tržišta.

Iako je u segmentu garancija polučila značajan rezultat (omogućivši gotovo dvije milijarde kuna investicija u gos-podarstvo u posljednje tri godine), Agencija je djelokrug poslovanja pro-

širila i na druge aktivnosti jačanja i ra-zvoja MSP-a.

Jedna od važnih aktivnosti koju Agen-cija provodi je dodjela bespovratnih potpora sukladno godišnjem Operativ-nom programu poticanja malog i sred-njeg poduzetništva. Projekti bespo-vratnih potpora namjenjeni su jačanju konkurentske sposobnosti, obrazova-nju u poduzetništvu, poticanju razvo-ja poduzetništva u regijama te ostva-renju projekata EU za malo i srednje

poduzetništvo. Za poticanje MSP-a HAMAG je u 2008. godini isplatio go-tovo 100 milijuna kuna bespovratnih sredstava od kojih je najviše dodjelje-no za jačanje konkurentnosti malog gospodarstva koje u prvom redu obu-hvaća poticanje razvoja brzorastućih djelatnosti, stvaranje uvjeta za pove-ćanje produktivnosti, povećanje broja malih i srednjih poduzeća utemeljenih na visokim tehnologijama, povećanje ulaganja u malo gospodarstvo, pove-ćanje izvoza i ulaganje u cjeloživotno obrazovanje.

U sklopu Projekta „Mreža konzultana-ta“, Agencija provodi izobrazbu i certi-ficiranje konzultanata za malo gospo-darstvo i sufinancira njihove usluge u visini do 50 posto. Na taj način želi iz-graditi kvalitetnu mrežu konzultanata i napraviti iskorak na način da konzul-tanti sudjeluju u svim fazama projekta, od pripreme pa sve do evaluacije, što u postojećoj praksi nije čest slučaj. Sufinanciranje konzultantskih usluga značajan je poticaj koji poduzetniku olakšava korištenje usluge u svim fa-zama poslovanja i čini je dostupnijom.

Poduzetnička infrastruktura u Hrvat-skoj koju čine regionalne razvojne agencije, centri za poduzetništvo, po-

HAMAG – neizostavna karika razvoja i jačanja malog i srednjegpoduzetništva

HA MAGHr vat ska agen ci ja za ma lo go spo dar stvoPri laz Gju re De že li ća 7 HR - 10000 Za greb, Te le fon: 01 488 10 00Te le faks: 01 488 10 09ha mag@ha mag.hrwww.hamag.hr

Tomislav KovačevićPredsjednik Uprave

119


duzetnički inkubatori i tehnološki parkovi, sve je bolje razvijena, ali još uvijek nedovoljno povezana. Kroz programe poticaja HAMAG nastoji ojačati infrastrukturu, sufinancirajući određene aktivnosti njenih dionika, primjerice; promociju poduzetništva u regijama, izradu studija regional-nog i lokalnog razvoja, jačanje izvo-znih potencijala, poticanje i privlače-nje ulaganja i sl.

Jačanje poduzetničke infrastruktu-re HAMAG provodi i kroz edukaciju predstavnika regionalnih razvojnih agencija i poduzetničkih centara i to u vidu edukacije za pomoć poduzet-nicima u vrijeme krize te stručnog os-posobljavanja za pripremu projektnih prijedloga za povlačenje sredstava Europske unije.

Stečena znanja predstavnici regional-nih agencija i poduzetničkih centara prenose na poduzetnike čime utječu

na njihovu bolju pripremljenost za konkuriranje na zahtjevnom tržištu EU.

Uzimajući u obzir značaj koji ima u poticanju razvoja poduzetništva, HA-MAG-u je namjenjena uloga posrednič-kog tijela za preuzimanje strukturnih fondova EU i u procesu je pripreme za akreditaciju kako bi što spremniji mo-gao preuzetu ovu važnu ulogu.

U travnju ove godine Agenciji je do-djeljen certifikat ISO 9001:2008 koji dokazuje da je sustav upravljanja kvalitetom u HAMAG-u sukladan za-htjevima iz norme te da je usklađen s propisima.

Cilj implementacije ISO standarda u HAMAG bio je podizanje kvalitete poslovanja i unaprjeđenje poslovnih procesa uključujući poboljšanje in-ternog rada HAMAG-a s jasno defini-ranim zadacima i odgovornostima, učinkovitu organizaciju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, praćenje i

upravljanje učinkovitošću poslovnih procesa te usklađivanje s poslova-njem u okvirima EU.

Vidljivo je da se HAMAG u vrlo kratkom razdoblju od male garancijske agencije isprofilirao u sveobuhvatnu razvojnu agenciju koja poduzetnicima nudi cje-lovite razvojne pakete. Od početnika kojima je potreban savjet o ulasku u poslovanje i konkretne pomoći pristu-pa financiranju pa do uspješnih podu-zetnika koji razvijaju poslovanje i ulažu u veće projekte, HAMAG može ponu-diti kvalitetno rješenje ukoliko ocijeni investicijsku opravdanost.

Budućnost Agencija vidi u daljnjem poticaju MSP-a i osmišljavanju novih proizvoda za njegovo jačanje, a pose-bice u poticanju uspješnih izvoznika, brzorastućih i inovativnih tvrtki, jer je to dokazano najučinkovitiji način snaž-nog razvoja malog gospodarstva.

120


Što je “Peta disciplina“?„Peta disciplina“ je inače naslov po-slovnog bestselera, knjige P.M. Sen-gea, nedavnog gosta SoL Hrvatska i ključne osobe konferencije „Kriza – prijetnje i prilike“. Knjiga datira iz 1990. i smatra se jednim od najzna-čajnijih sadržaja na temu menad-žmenta i liderstva, kamenom temelj-cem koncepta „učećih organizacija”. Prožeta je Einsteinovom mišlju: „Bez promjena u načinu razmišljanja, ljudi nisu sposobni riješiti probleme koje su sami stvorili.“

U završnom dijelu knjige iznesen je do-življaj jednog od astronauta iz progra-ma Apollo tijekom boravka u svemiru: „Kružio sam u letjelici oko Zemlje, sat i pol za jedan krug. Gledao sam pojedi-ne dijelove svijeta, prisjećao se njihove povijesti. Svaki novi krug identificirao sam se sa sve većim dijelom. Na kra-ju jednog od krugova, zanemarujući gradove, granice država i kontinena-ta, shvatio sam da sam se identifici-rao sa cijelinom. I postalo mi je jasno da sam se promijenio. Izgubio sam osjećaj da se nalazim unutar letjelice iz koje kroz prozor gledam određenu sliku. Imao sam osjećaj da se nalazim u prostoru bez okvira i granica.“ Ovo je priča čovjeka koji je otkrio koncept sistemskog razmišljanja kroz izravno i relativno brzo stečeno iskustvo. Ve-ćina ljudi, ako to želi, otkriti će načela

sistemskog razmišljanja tek uz veliki trud i iskreno davanje, sazrijevajući i mijenjajući se. S aspekta gospodar-stva, u tu većinu ubrajaju se poduzet-nici, menadžeri i djelatnici. Uvažava-jući Arhimedovo: „Dajte mi dovoljno dugu polugu i jednom ću rukom po-maknuti svijet“, najuspješnije podu-zetničke organizacije su one učeće organizacije koje uče brže od svojih konkurenata, koriste predanost i po-tencijal svojih djelatnika.

Principi takvih organizacija su: sistemsko razmišljanje osobno usavršavanje

identifikacija mentalnih modela, ukorijenjenih predodžbi

građenje zajedničke vizije timsko učenje.

Za procjenu nivoa organizacijske spo-sobnosti (ili nesposobnosti) za učenje, koristi se „sedam identifikatora nes-posobnosti učenja“:

Moj položaj – to sam ja. Raditi svoj posao je jedina odgovornost i nema potrebe voditi brigu zašto je netko drugi nešto „zaribao“. Ne razmišljati o široj svrsi onoga što radimo, u da-našnje vrijeme je pogubno i brzo do-vodi do negativnih posljedica.

Mišljenje da je naš neprijatelj neg-dje vani je često, i na žalost, uglav-nom netočno.

Kada se pod „proaktivnošću“ samo maskira reakcija, sakrije neodluč-nost i time stvori iluzija preuzimanja odgovornosti, tada događaji sve in-tenzivnije upravljaju nama a ne mi njima.

Ako se fokusiramo samo na doga-đaje, najbolje što će nam se desiti je da predvidimo neki događaj, ali na taj način nećemo naučiti stvarati.

Hitno nije uvijek i bitno. Veliki i bitni procesi se odvijaju polako, postu-pno i tek se mogu vidjeti usporava-

Peta disciplina– kamen temeljacučećih organizacija

Sistemsko razmišljanje ili konti-nuirano sazrijevanje je temeljni preduvjet dugoročnog i održi-vog razvoja poduzetničkih orga-nizacijaMarko Lučić

Telefon: 051 453 605Fax: 051 626 [email protected]

121


njem grozničavnog ritma i posveći-vanju najvećim prijetnjama.

Privid učenja iz iskustva. Iako je učenje iz iskustva najbolje, rijetko možemo izravno procijeniti posljedi-ce najvažnijih odluka koje djeluju i osjećaju se tek godinama kasnije.

Mit o timu pri kojem se sumnje, zbog razvijene društvenosti i soli-darnosti, obično „guraju pod tepih“ i ne izriču javno. Takav tim dobro funkcionira na rutinskim za da cima, ali pri sučeljavanju s kompleksnim problemima, timske značajke obič-no nestaju a time i dobri rezultati izostaju.

Pri promišljanju kako da principom poluge, dobro usmjerenom akcijom i promjenama umjesto velikih napora, dovedemo do trajnih poboljšanja po-trebno je poštivati „pravila igre“:

Današnji problemi potječu od juče-rašnjih loših rješenja

Što jače guraš, druga strana će se ja-če odupirati

Ponašanje postaje nešto bolje prije nego što postane jako loše

Kratak put do izlaza obično vodi na-trag, i to dalje nego gdje ste bili prije

Lijek može biti gori od bolesti Brže je sporije, a sporije je brže Uzrok i posljedica nisu bliski u pro-storu i vremenu

Male promjene mogu dovesti do ve-likih rezultata, no centri najvećeg utjecaja su teško prepoznatljivi i ostaju skriveni

Novce i ovce možete imati, ali nika-da istovremeno

Dijeljenjem slona na pola nećete do-biti dva mala slona

Nema samo jednog krivca.

Kako bi provjerili koliko je organizacija u određenom trenutku daleko ili blizu od koncepta „učeće organizacije“ po-moći će iskreni i jasni odgovori na slje-deća pitanja:

Je li u organizaciji važnije tko što ka-že ili što tko kaže ? Rade li ljudi ono što se od njih traži ili ono što oni mi-sle da je korisno napraviti?

Kada stvari krenu po zlu, vraća li se odlučivanje i kontrola brzo na višu instancu?

Je li se pri nekom od druženja zami-jetilo da riječi koje su ljudi izrekli u jutarnjem radnom dijelu ne odgova-raju onome što se o istoj stvari izre-klo u kasnim večernjim satima na-kon „dobre kapljice“ ili nekog drugog oblika opuštanja?

Rade li kolege/ice posao koji zaista vole ili ga primarno rade zbog toga da zarađuju za život? U kojem su omjeru te dvije opcije?

Jesu li strateške izjave i poslovni pla-novi izrađeni na temelju zajedničkog učešća i gledišta i time predstavljaju opće dobro cijele organizacije?

Je li u organizaciji osigurano vrijeme kada se umjesto bavljenja trenut-nom stvarnošću, ljudi mogu usredo-točiti na njegu vizije i definiranje du-goročnih ciljeva i strategija?

Kada se mijenjaju strategije i plano-vi, utvrdi li se prije svega zašto pret-hodni nisu uspijeli i što se želi posti-ći promjenom ili sve to jednostavno prepustite zaboravu?

Vježba li se poticanje vrtloga ideja (brainstorming) po sljedećim pra-vilima:

Suzdržati se od pretpostavki i grčevitog branjenja stajališta

Komunicirati kolegijalno, bez obzira na funkcije i položaje

Propitivati se međusobno (Zbog čega u to vjeruješ? ...) i poticati.

Ima li organizacija uvijek u tijeku ne-ki eksperiment ograničenog rizika

koji se provodi u izdvojenoj grupi ili timu, materijalno motiviranim za njegovu provedbu?

Potiče li se na akciju i rizik istinskim opraštanjem, tj. apsolutnim zabo-ravljanjem grešaka?

Je li uspjeh koji se ostvaruje na po-slu donekle identičan onome koji se ostvaruje u krugu obitelji, bližnjih i prijatelja; ili jedna od te dvije opcije značajno prevladava?

Ili, pojednostavljeno. Potvrda da orga-nizacija zaista funkcionira kao učeća su ljudi, koji su prije dvije-tri godine bili nesigurni, imali uzak pogled na svijet i svoje mogućnosti, a sada bez straha od odgovornosti, razmatraju složene zamisli i procjenjuju različita stajališta, nude rješenja.

Upravo u vrijeme krize koju je Senge na konferenciji opisao kao globalnu, nepredvidivu i višeslojnu (osim što je financijska, ekonomska i kredit-na, ujedno je i sociološka, ekološka i kulturološka) koncept učećih orga-nizacija je pravi alat za uspjeh. Po-gotovo za gospodarstva u kojima većinu čine mikro i male fleksibilne organizacije nastalih poduzetničkom intuitivnošću i hrabrošću. Procjenju-jući poziciju Hrvatske u svijetu, „veli-kom kasinu“, ukazao je na činjenicu da male zemlje, na marginama, izvan kruga velikih gdje se dešavaju najve-ći potresi, imaju veće mogućnosti da sustavnim razvojem kompetencija i inovativnosti, zadržavajući fleksibil-nost, na pravi način uzvrate na izazo-ve i prežive bez većih stresova.

I za kraj, da ne ostane kao nepoznani-ca. Što znači „sustavno razvijati kom-petencije“? Jednostavno, znači raditi, raditi i raditi. Učenje je trajno radni pro-ces. Ili po domaći: Tko radi, taj i griješi! Ne griješe oni koji ne rade. Ti nam ne trebaju. Trebaju nam oni koji griješe, uče na greškama, ne ponavljaju ih, mijenjaju se, razvijaju i postaju bolji. Za sebe i bližnje, organizacije u kojima rade, društvo u cjelini.

122


omogućuju razlikovanje između proi-zvođača i trgovaca, sužavanje pretra-živanja prema lokaciji potencijalnog partnera te odabir poduzeća prema certifikatima kvalitete.

Povezali smo našu tražilicu s javno objavljenim podacima o financij-skom poslovanju hrvatskih poduze-ća (FINA RGFI – javna objava) i tako korisnicima tražilice omogućili uvid u poslovanje potencijalnih partnera u posljednje dvije godine (2008. i 2007.).

Danas se većina hrvatskih poduze-ća i obrta suočava s velikim izozo-

vima na sve zahtjevnijim tržištima. Gu-bitak kupaca i narudžbi, propadanje dosadašnjih dobavljača i nelikvidnost postali su svakodnevnica gospodar-stvenika. U takvim uvjetima, osvajanje novih kupaca (koji mogu i platiti naru-čeno), odabir povoljnijih dobavljača i moguće uštede u procesu nabavke postaju iznimno važne.

Klikom do 735.000poslovnih partneraWer liefert was? d.o.o.Fallerovo šetalište 22HR-10000 ZagrebTelefon: 01 30 30 500Telefaks: 01 30 30 [email protected]

www.wlw.hr – jedna adresa za sve poslovne ljude

Jedan od korisnih alata, koji može učinkovito pomoći u navedenim pro-cesima svakako je i poslovna traži-lica WLW-a.

Zajedno s našim partnerima u WLW Grupi osigurali smo besplatno pretra-živanje podataka za više od 35.000 hrvatskih te više od 700.000 europskih poduzeća iz poslovnog, B2B sektora.

Ciljano pretraživanja prema željenom proizvodu dodatno je „obogaćeno” alatima za selekciju (filtriranje). Oni

Od sredine 80-ih godina dvadesetog stoljeća, kao pokušaj odgovora na

rastuće probleme zagađenja okoliša i društvene nejednakosti, u svijetu je pokrenuto na tisuće privatnih i javnih inicijativa s ciljem dostizanja „održi-vog razvoja”. Unatoč tome, stručnjaci se uglavnom slažu kako su postignuti rezultati u najmanju ruku vrlo skromni. Stoga se pitanje: „Zašto je tako teško učinkovito implementirati mjere za dostizanje održivosti?” samo po sebi nameće. Također se možemo zapitati zašto je tako teško prijeći s priče na djela, te zašto, čak i kada se organiza-cije odluče na uvođenje takvih mjera, one vrlo brzo postaju „mrtvo slovo na papiru”? Kako bih saznao odgovore na ova pitanja tri godine sam istraživao na koji je način 25 javnih i privatnih organizacija pristupilo problemu odr-živosti (Rezultati istraživanja su objav-ljeni u autorovoj knjizi Leading Change Toward Sustainability: A Change Ma-nagement Guide for Business, Gover-nment and Civil Society, Greenleaf Pu-blications, UK - op.ur.) .

Definiranje termina„održivost”Dozvolite mi da na početku ovog tek-sta pojasnim i definiram termin „održi-vost”. Postojeći ekonomski sustav na našoj planeti po svojoj je prirodi linea-ran. Usmjeren je na proizvodnju proi-zvoda te na dostavu istih klijentima, i to na najbrži i najjeftiniji mogući način. Resursi se crpe s površine i unutraš-

njosti Zemlje kako bi se transformirali u potrošačka dobra, a nusprodukti tog procesa, ogromne količine često vrlo otrovnog, molekularnog otpada (koji uzrokuje zagađenje zraka, vode i tla) ili krutog, industrijskog i opasnog otpa-da (kojeg „zbrinjavamo” na odlagali-štima ili u spalionicama) vraćaju se u prirodu. Nakon 200 godina postojanja, taj tzv. „cradle to grave” sustav proi-zvodnje čvrsto se usadio u našoj psihi kao dominantna paradigma.

No, čovjek je nedavno spoznao jedan važan problem povezan s ovim mode-lom: pokazalo se kako zrak, šume, oce-ani, tlo, biljke i životinje nisu „neiscrpni resursi”, te kako priroda više ne može apsorbirati cjelokupno zagađenje i ot-pad ljudskog društva. Koncepcija održi-vog razvoja nastala je kao odgovor na sve veće ekološke i društvene izazove koji potječu iz tradicionalne paradigme ekonomskog razvoja. Začetnici ovog novog pristupa, koji linearni model pre-tvara u kružni, jesu Bill McDonough i Michael Braungart, stručnjaci koji su novom proizvodnom sustavu nadjenuli naziv „cradle to cradle”.

Navedena revolucionarna ekonomska paradigma potpuno isključuje kate-goriju otpada jer se dobra i usluge od samog početka proizvodnog ciklusa smatraju sirovinom za neku drugu, buduću korisnu uporabu. Sukladno tome, organizacije dolaze do sirovi-na i energije bez da negativno utječu na prirodu i zajednicu. Kako kažu Mc-

Donough i Braungart (vidi: Cradle to Cradle: Remaking the Way We Make Things, North Point Press, 2002. - op.ur.): „Proizvodi mogu biti načinjeni od bio-razgradivih materijala koji na kraju ciklusa postaju hrana u novim bio-ciklusima ili od tehnoloških (pone-kad otrovnih) materijala koji ostaju u okvirima zatvorenih tehnoloških ciklu-sa unutar kojih neprestano kruže kao vrijedne sirovine za industriju.”

Organizacije poput Herman Miller Inc., međunarodnog proizvođača uredskog namještaja i pokućstva (vidi: Nasljeđe lidera: Razgovor s Maxom De Pree-om, Quantum21.net, listopad 2006. - op.ur.), Interface Inc., jednog od naj-većih svjetskih proizvođača podnih obloga, i Henkela, njemačke tvrtke koja proizvodi široki asortiman indu-strijskih, komercijalnih i potrošačkih kemijskih proizvoda, sve više usvajaju model „cradle to cradle”. Kao rezultat navedenih promjena znatno su sma-njili troškove i rizike poslovanja, a po-većali konkurentnost. Uz sve to, druš-tvene i ekološke prednosti usvajanja novog poslovnog modela su ogromne. Nažalost, čini se kako lideri u drugim organizacijama baš i ne razumiju fun-damentalnu promjenu poslovne pa-radigme koju koncepcija „održivog razvoja” zahtijeva. Zaslijepljeni starim mentalnim modelima ne uspijevaju promijeniti metode uz pomoć kojih njihove organizacije proizvode dobra i usluge. Vjeruju kako održivost po-drazumijeva jednostavno povećanje kontrole, marginalna unapređenja ili neko drugo povećanje „efikasnosti” u okvirima postojećeg, linearnog poslov-nog modela. Žive u zabludi po kojoj su tradicionalne, hijerarhijske organizaci-je sposobne upravljati zatvorenim ci-kličkim sustavima, odnosno „cradle to cradle” sustavima.

Sedam problema održivosti Shodno navedenom, organizacije koje se bave ekološkim i društvenim pro-blemima u svojoj zajednici obično padnu pod utjecaj nekog od sedam ključnih „problema održivosti”. Osvje-šćivanje tih problema prvi je korak u stvaranju održive organizacije.

Sedam problemaodrživosti

Bob Doppelt, stručnjak na području uvođenja održivih promjena. Izvršni direktor organizacije Resource Inno-vations koja se bavi istraživanjima na području održi-vosti. Partner je u Factor 10 Inc., savjetničkoj tvrtki za upravljanje promjenama. Autor je knjige Leading Change Toward Sustainability: A Change-Management Guide for Business, Government and Civil Society koja je samo šest mjeseci po izdavanju uvrštena na popis 10 najznačajnijih knjiga o održivom razvoju.

Bob Doppelt

123


Problem br. 1: Staromodnorazmišljanje koje navodi na lažnu sigurnostGotovo sve organizacije kod kojih se uočavaju problemi s uvođenjem kon-cepcije održivosti koriste staromodni pristup upravljanju. Djelatnici rade is-ključivo prema uputama menadžera. Djelatnici i organizacija u cjelini rijetko kada, a najčešće nikada, istražuju po-dručja izvan zahtjeva nadređenih. Nit-ko u organizaciji sustavno ne propituje linearnu ekonomsku paradigmu ili pak mehanicistički dizajn koji kontrolira razmišljanje. Od svih sedam navede-nih, ovo je najveći problem održivosti obzirom da stvara ovisnost o odluka-ma viših menadžera te stoga što ljude potiče na abdikaciju od osobne odgo-vornosti.

Problem br. 2: „Silos” pristup ekološkim i društveno-ekonomskim pitanjima U većini organizacija različite poslovne funkcije odvajaju se u posebne sekto-re pa je tako isti slučaj i s ekologijom i koncepcijom održivosti koju izvršni li-deri vide kao još jedan „poseban pro-gram”, te pri tome ne razumiju na koji način održivost utječe na planiranje, nabavu, proizvodnju i ostale funkcije u poduzeću. Obzirom da niti jedna po-slovna funkcija ne može samostalno stvoriti „veliku sliku” (odnosno prepo-znati sve načine utjecaja poslovnih procesa i proizvoda na okoliš i druš-tvo), status quo se i dalje održava.

Problem br. 3: Nepostojanje jasne vizije održivostiČesto se događa da organizacijama koje streme prema održivom razvoju nedostaje jasnoća krajnjeg cilja. U ne-dostatku jasne vizije one često pretpo-stavljaju kako su njihova nastojanja usmjerena isključivo na usklađivanje sa zakonom. No, takvo je promišljanje nazadno i predstavlja negativnu viziju onoga što bi trebalo učiniti te shodno tome, negativno utječe na motivaciju članova. S druge strane, održivost je vizija usmjerena prema budućnosti, vi-zija koja uzbuđuje ljude te na taj način

u njima oslobađa puni potencijal i energiju.

Problem br. 4: Nejasnoće vezane za uzroke i posljedice Prevladavajući mentalni modeli lidera usmjeravaju njihovu pozornost na simptome, a ne na uzroke problema održivosti. Organizacije troše ogromna sredstva kako bi smanjile emisiju tok-sičnog materijala u okoliš te pri tome ne razumiju da je emisija rezultat, a ne i uzrok njihovih problema. Kontrolom zagađenja problemi se privremeno za-maskiraju, a organizacija se ne usre-dotočuje na upravljanje uzrocima već posljedicama problema.

Problem br. 5: Nedostatnost informacijaKako bi ispravno razumjeli negativne strane linearne proizvodne paradigme i koristi kružnog „cradle to cradle” pri-stupa, ljudima je potrebno osigurati veliku količinu jasnih i lako razumljivih informacija. Nažalost, organizacije uglavnom ne uspijevaju učinkovito ko-municirati svrhu, strategije i očekivani ishod dostizanja održivog razvoja. In-terni treninzi, obavijesti i nekoliko spo-radičnih događanja nedostatni su da bi se ljudima na kvalitetan način poja-snila koncepcija održivog razvoja i ra-zlozi zbog kojih bi oni trebali u svemu tome sudjelovati.

Problem br. 6: Nedostatnost mehanizama za učenje Kada se ljudi u organizacijama ne na-građuju za testiranje novih ideja, ka-da im se ograničava prostor za takvo djelovanje, tada je novo učenje uvi-jek veoma ograničeno. Organizacije koje se susreću s problemima u do-stizanju održivosti rijetko kada ras-polažu kvalitetnim mehanizmima koji bi djelatnicima osigurali kontinuirano testiranje novih ideja, proširivanje znanja i prevladavanje prepreka koje koče promjene.

Problem br. 7: Neuspješna instituci-onalizacija održivosti Konačni uspjeh inicijativa za promje-nom očituje se u situacijama kada

koncepcija održivosti postaje temelj razmišljanja i ponašanja u organizaciji, odnosno temelj svakodnevnih aktiv-nosti, procesa, politike i kulture. Nave-deno se događa kada organizacija po-vezuje bonuse, promociju, zapošljavanje i sukcesiju s karakteri-stikama koncepcije održivosti. Naža-lost, malobrojni su primjeri u praksi gdje je ova koncepcija postala ključ-nom komponentom organizacijske po-litike i procedura. Sve dok se to ne do-godi, djelatnici neće vjerovati u pozivne namjere svojih poslodavaca.

Kotač promjenaIako se u većini organizacija pojavlju-je jedan ili više navedenih problema, u posljednje vrijeme svjedočimo po-rastu broja tvrtki koje nas vode pre-ma istinski održivom razvoju. Te tvrt-ke mijenjaju svoje tradicionalne paradigme proizvodnje i organizira-nja, a njihovi lideri stalno rade na promjeni duboko ukorijenjene kultu-re. U daljnjem tekstu se iznose inter-vencije kojima se ti lideri koriste u borbi s problemima održivosti:

Intervencija br. 1: Promijeniti dominantno razmišljanjenaglašavanjem imperativa dostiza-nja održivosti Uskladiti poslovanje organizacije sa zakonskim normama je neophodan, ali u isto vrijeme nedovoljan korak iz kojeg nastaje lažan osjećaj sigurnosti. Lideri stoga moraju ukazati da je po-trebno napraviti mnogo više od toga kako bi zaposlenici prihvatili kružni „cradle to cradle” pristup. Zato se pre-ispitivanje kontrolnog organizacijskog mentalnog modela nameće kao prvi - a ujedno i najvažniji - korak prema ra-zvoju novih načina i metoda rada. Li-deri koji ne provedu uspješno navedenu intervenciju ne mogu raču-nati na promjene.

U malenoj organizaciji kvalitetni lider može ponekad jednostavno promijeni-ti kontrolni mentalni model, i to putem razgovora s višim menadžerima, za-poslenicima i drugim dionicima. Tom Kelly, predsjednik tvrtke Neil Kelly Co.

124


iz Portlanda, najveće tvrtke za preu-ređenje kuća u Oregonu, pojasnio je jednom prilikom članovima organizaci-je načela održivosti te ih zatim upitao ako žele ta načela primijeniti u svakod-nevnom radu, na što su oni potvrdno odgovorili. Nedugo kasnije, tvrtka je proizvela prvu liniju namještaja koju je certificiralo Vijeće za upravljanje šuma-ma i za koju su primili prvu LEED pro-izvodnu certifikaciju u SAD-u od ame-ričkog Vijeća za ekološku gradnju.

Usprkos tome, čini se kako je većina organizacija spremna reagirati isključi-vo u kriznim situacijama. Tako se IKEA, jedan od vodećih proizvođača namje-štaja u svijetu, okrenula održivom ra-zvoju tek nakon suočavanja sa serijom kriznih situacija povezanih s ekologi-jom i pravima radnika. Ray Anderson, predsjednik i bivši izvršni direktor tvrtke Interface, jednog od najvećih proizvođača podnih obloga u svijetu, posvetio se problemu održivosti tek nakon što su kupci njihovih proizvoda sve glasnije počeli propitivati njihovu politiku zaštite okoliša. Ako lideri žele zaštiti svoje organizacije od zakonskih kazni, društvenih protesta, ekoloških problema, financijskih gubitaka i odlje-va kupaca, tada moraju poslati jasnu, snažnu i nedvosmislenu poruku kako je sve to ostvarivo jedino prihvaćanjem novih poslovnih modela koji se teme-lje na održivosti.

Intervencija br. 2: Reorganizacija dijelova sustava uz pomoć „timova za promjenu”Nakon što se uspijemo osloboditi tra-dicionalnog načina razmišljanja može-mo prijeći na drugu intervenciju, reor-ganizaciju dijelova postojećeg sustava. Da bi se dijelovi postojećeg sustava mogli reorganizirati, potrebno je angažirati ljude iz svih poslovnih funkcija, odjela i organizacijskih razina kao i ključne dionike - i to u fazi anali-ze, planiranja i implementacije. Nave-deno je iznimno važno zato što se oso-be koje planiraju i donose odluke često okružuju ljudima sličnima sebi, ne vjeruju novinama ili se ponekad osjete ugroženi promjenama. Poslje-

dično tome, probleme tretiraju uvijek iznova na isti način. Zato je vrlo važno da članstvo u radnim timovima bude šaroliko kako bi grupe uspjele stvoriti svježe perspektive i ideje. Novi ljudi uvijek vide probleme na drugačiji na-čin od starosjedioca, te stoga mogu predložiti drugačija rješenja obzirom da ih dominantna kulturalna paradi-gma ne ograničava.

Organizacije koje uspješno uvode odr-živost suprotstavljaju se ustaljenom statusu quo uz pomoć tzv. „timova za promjenu” koji razvijaju nove ciljeve, strategije i planove implementacije. Kako ljudi sve dublje uranjaju u orga-nizacijske probleme, razbijaju stare perspektive i obrasce promišljanja te usklađuju praksu s održivim razvojem, tako se i sastav „timova za promjenu” mijenja. Primjerice, jedan od mogućih pristupa je da inicijalni tim ocijeni poli-tiku i procedure tvrtke te obavi reviziju sveukupnog ekološkog i društvenog utjecaja. Nakon toga neki drugi tim radi na implementaciji novog pristupa unutar pojedinih poslovnih jedinica i funkcija. Najvažnije od svega je da svakom angažiranom timu bude savr-šeno jasno:1. Što želi postići?, 2. Koja je uloga svakog pojedinog

člana?, 3. Koja su „pravila igre” za

dostizanje cilja?

Tvrtka Herman Miller Inc. osnovala je EQAT - Environmental Quality Action Team, kako bi pomogla kompaniji „kr-čiti put kroz mutne vode ekologije.” EQAT je zatim oformio 9 pododbora koji su započeli s oblikovanjem održi-vih proizvoda. Tako je osmišljena ured-ska stolica Ergon 3, koja je načinjena od 60% recikliranog materijala, dok se 95% materijala ugrađenog u nju kasni-je može reciklirati ili ponovo upotrijebi-ti. Ostali pododbori su uvidjeli kako su putem nastojanja da stvore ekološki održive proizvode smanjili potrošnju energije te na taj način kompaniji ušte-djeli milijune dolara.

Intervencija br. 3: Promjena ciljeva putem osmišljavanja idealne vizije i usmjeravajućih načela održivosti Treći ključni korak u promjeni kulture organizacije koja će biti usmjerena prema održivosti odnosi se na pro-mjenu ciljeva. Promjena organizacij-skih ciljeva automatski utječe na do-nošenje odluka što zahtijeva njihovo opisivanje i donošenje smjernica koje upućuju na koji način bi te ciljeve tre-balo dostići.

Vodeće organizacije na području odr-živosti koriste se metodom „ends-pla-nning” (u stručnoj literaturi metoda se još naziva „backcasting” - op.ur.) kako bi stvorile uzbudljivu viziju koja im po-kazuje kako će izgledati i funkcionirati u trenutku kada u potpunosti usvoje načela održivosti. Poticajne vizije su jasne i razumljive, a povrh toga diraju srca uključenih. Nakon stvaranja slike idealne budućnosti, organizacija usva-ja pravila koja podržavaju viziju i osi-guravaju da se odlučivanje događa u željenom kontekstu. Npr. jedno od tih pravila može biti odluka da se u proi-zvodnji koriste isključivo prirodni ma-terijali ekstrahirani metodama koje ne ugrožavaju ekosustav.

Tako je kompanija Herman Miller kre-irala viziju po kojoj će „postati održivi biznis koji će proizvoditi proizvode na način koji neće smanjivati eko-kapa-citete okoliša budućim naraštajima.” Tvrtka koristi The Natural Step pro-gram (www.naturalstep.org) i načela eko-učinkovitosti Billa McDonougha (www.mcdonough.com) kao smjernice za podržavanje inicijative održivosti. Drugi pozitivni primjer je kompanija Scandic Hotels koja je stvorila viziju održivosti po kojoj „resurse neće ra-sipati već će o njima brinuti”, što ih je dovelo u situaciju kada su odjednom shvatili kako ekološka održivost nije trošak već izvor profita i konkurentne prednosti.

125


Intervencija br. 4: Restrukturiranje pravila kroz usvajanje novihstrategija Nakon što je organizacija prihvatila novu svrhu i ciljeve, sljedeće što treba učiniti je promijeniti ustaljena pravila i metode rada. Navedeno se u prvom redu odnosi na razvoj novih strategija, taktike i planova implementacije iz ko-jih će nastati nova upravljačka i opera-tivna organizacijska strategija. U tom smislu svaka organizacija mora odgo-voriti na četiri pitanja:1. Koliki stupanj održivosti smo dose-

gli u ovom trenutku? Za odgovor na ovo pitanje potrebni su nam osnov-ni podaci o poslovanju koji govore o tome gdje i kako trenutni proizvod-ni procesi i proizvodi organizacije utječu na okolinu i društveno blago-stanje.

2. Koliki stupanj održivosti želimo do-stići u budućnosti? Odnosi se na prihvaćanje jasnih ciljeva i planove koji pojašnjavaju u kojem razdoblju sve to treba ostvariti.

3. Na koji način ćemo to ostvariti? Osmišljavanje upravljačkih i opera-tivnih strategija koje će nam osigu-rati ostvarivanje postavljenih ciljeva.

4. Na koji način mjeriti napredak? Pri-hvaćanje vjerodostojnih indikatora održivosti i mjernog sustava kako bi se napredovanje prema ciljevima moglo kvantificirati.

Početkom 90-ih godina prošlog sto-ljeća, organizacija Xerox Corporation stvorila je novu viziju po kojoj su željeli postati tvrtka „bez otpada”. Vizija je pokrenula duboke promjene u načinu i metodama rada koje su obuhvatile sve proizvodne procese. Nova vizija je za-htijevala decentralizaciju odlučivanja što je dramatično unaprijedilo moral i kvalitetu rada članova organizacije. Do kraja 2001. g. pokrenuta inicijativa je dovela do toga da je sva njihova pro-izvodnja, dakle 1,8 milijuna printera i kopirnih uređaja godišnje, mogla biti reciklirana ili ponovno upotrijebljena. Nadalje, ukupni troškovi poslovanja smanjeni su za milijardu dolara, a ne-gativni utjecaj na okoliš je također u ogromnoj mjeri smanjen.

Intervencija br. 5: Promjena infor-macijskih tijekova kako bi se osiguralo kontinuirano i neumorno komuniciranje svrhe, vizije i strate-gije dostizanja održivosti Čak i u slučaju uspješnog provođenja prethodnih intervencija, napredak pre-ma održivosti će zasigurno biti uspo-ren ako se ne osigura razmjena jasnih informacija o potrebi dostizanja održi-vosti, njezinoj svrsi i koristima koje ona donosi. Učinkovita komunikacija angažira ljude na osjećajnoj razini, po-maže im da shvate što ona znači za njih na osobnoj razini te stoga pozitiv-no utječe na prihvaćenost vizije i stra-tegije održivosti unutar organizacije. Slobodno se može reći kako je tran-sparentna komunikacija temelj razu-mijevanja.

Lideri u kompaniji Interface su osmi-slili opsežan program razmjene in-formacija kako bi angažirali djelatni-ke i druge dionike da ulože napor u dostizanju održivosti. Taj je program usmjerio maksimalnu pozornost na ekološke probleme te se o njima danas raspravlja na gotovo svakom sastanku unutar organizacije. Pred-sjednik Uprave Ray Anderson o tome je rekao: „Održivost je postala glavna tema unutar naše tvrtke.”

Intervencija br. 6: Korigirajte povratne veze na način da se učenje i inovacije podržavaju i nagrađuju Kod uvođenja promjena možemo oče-kivati probleme čak i onda kada raspo-lažemo sjajno osmišljenim strategija-ma. Kako bi se ti problemi prevladali organizacija mora izmijeniti mehaniz-me povratnih veza i učenja tako da djelatnici i drugi dionici kontinuirano razvijaju svoje vještine, znanje i razu-mijevanje. Prihvaćanje novih mehani-zama za učenje uvijek vodi prema pro-mjeni tradicionalnog sustava povratne sprege koji je uvijek orijentiran prema održavanju statusa quo.

Vodeće organizacije stvaraju mehaniz-me koji osiguravaju točnost povratnih informacija o zastojima i napretku te nagrađuju ljude sklone eksperimenti-ranju i učenju. Tako je npr. kompanija

Henkel prihvatila strategiju diferencija-cije od konkurenata na temelju ekološ-kih i društvenih dostignuća. Obzirom da vjeruju kako su „inovacije ključ odr-živosti”, pokrenuli su „Henkel Innova-tion Awards” - nagradu za djelatnike koji najviše doprinesu osmišljavanju novih održivih proizvoda. Pored nagra-đenih ideja, u organizacijskoj bazi po-dataka se pohranjuju i drugi uspješni prijedlozi djelatnika koji na taj način postaju dostupni članovima organiza-cije širom svijeta.

Intervencija br. 7: Prilagodite parametre usklađivanjemorganizacijskih sustava istrukture s održivošću Budući da interne sustave, strukturu, politiku i procedure ne bi trebali mi-jenjati sve dok se novi način promi-šljanja i ponašanja ne identificira i implementira unutar organizacije, promjena navedenih parametara po-sljednji je korak u sveukupnom pro-cesu promjene. Pri tome ne smijemo zaboraviti da „dostizanje održivosti” nije neka fiksna točka u vremenu već kontinuirani proces koji nikada ne završava. Kotač promjene se ne bi smio nikada zaustaviti. Kako djelatni-ci stječu nove vještine i novo znanje, organizacija stalno traži nove načine za implementaciju novog pro mi šlja-nja u svakodnevni rad.

Patagonia, američki proizvođač sport-ske odjeće i opreme, predano radi na stvaranju kulture u središtu koje se nalazi briga za okoliš i zajednicu. Povećanje plaća, bonusi i napredo-vanje u potpunosti su usklađeni s doprinosom djelatnika zaštiti okoliša i ostvarenju društvene pravednosti. IKEA slijedi sličan put. Prema riječima Thomasa Bergmarka, menadžera za društvenu odgovornost u toj organiza-ciji,”... u IKEA-i ne možete napredovati ako se ozbiljno ne posvetite problemu održivosti. U prošlosti nije bilo tako. U upravi ste mogli sresti ljude koji se nisu brinuli o okolišu i društvenoj za-jednici. Danas oni više nisu s nama. U IKEA-i ulažemo veliki trud kako bismo promovirali prave ljude.”

126


„Kotač promjena prema dostizanju održivosti” pokazuje nam na koji način navedenih sedam intervencija međusobno sudjeluju u stvaranju kontinuiranog procesa transformacije prema dostizanju održivosti. Mnogi lideri su spoznali kako su upravo promjene u načinu upravljanja orga-nizacijama ključna poluga za pospješivanje i podržavanje željenih promjena.

Prom jena

prema dostiz anju

održivosti

Korekcija

povratne veze (U enje i

motivacija)

Promjena

informacijskih

tijekova

(Komunikacija )

Rest rukturiranje

pravila

(Strategije)

Prom jena

ciljeva (Vizije i na ela)

Reorganizaci ja

dijelova sustava(Timovi)

Prilagodba parame tara

(Politika i procedure)

Promjena

dominant ne

paradigme (Snažna potreba)

Što je to „upravljanje”? U časopisu The Journal of Manage-ment and Governance nailazimo na sljedeću definiciju: „Upravljanje... se odnosi na različite oblike alociranja odluka, kontrole i nagrađivanja unutar i između privrednih organizacija.” Dru-

gim riječima, sustav upravljanja odre-đuje na koji način se:

1. Informacije prikupljaju, razmjenjuju

i dijele,

2. Donose odluke,

3. Distribuiraju resursi.

Navedeni čimbenici upućuju nas na koji način ljudi koji „upravljaju” perci-piraju svijet u kojem se nalaze, što ih motivira te na koji način koriste moć i autoritet koji im stoje na raspolaganju

Sustav održivog upravljanja – Da bi se neka organizacija uspjela transformirati i postala istinski održiva, uprava mora svoju moć i autoritet vje-što podijeliti s djelatnicima i drugim dionicima i to prije svega putem učinkovite raspodjele informacija, odluč ivanja i alokacijom resursa.

rodijelni interakti vni proces

Donošenje odluka i odgovornost

Distribucija resur sPrikupljanje i razmjena informacija

Svaki od navedenih imbenika utj e e na m o i autorite t

127


Organizacije koje nastoje dostići održi-vost, sve ljude uključene u svoje ope-racije - članove organizacije i druge dionike - vide kao važne dijelove me-đuovisnog sustava. Njihovi lideri znaju kako je za učinkovito funkcioniranje cjeline neophodna maksimalna anga-žiranost i učinkovitost komponenti. Da bi navedeno bilo ostvarivo, moć i autoritet se moraju vješto distribuirati među djelatnicima i dionicima putem učinkovite raspodjele informacija, do-nošenja odluka i alokacije resursa.

Opisani model upravljanja, za razliku od autokratskog pristupa vođenju, održiv je tijekom vremena obzirom da prirodnim putem generira visoku razi-nu posvećenosti i angažmana djelatni-ka i dionika. Uz ispravnu svrhu, viziju i načela, stvara se nova organizacijska paradigma i proizvodni model koji po-stupno eliminira ekološke i društveno-ekonomske probleme i vodi prema no-vim poslovnim mogućnostima.

Sustavi održivog upravljanja karakteri-stični su po sljedećem:

1. Budno slijede viziju i načela usmje-rena na zaštitu okoliša i unapređe-nje društveno-ekonomske situacije.

Svaki sustav ima svoju svrhu koja pripada cjelini, a ne nekom pojedi-nom dijelu ili osobi. Koncepcija odr-živosti podupire cilj profitabilnosti.

2. Kontinuirano proizvode i distribui-raju informacije potrebne za širenje znanja i mjerenje napretka prema postavljenoj misiji.

Sustav povratnih informacija stvara i u širokom opsegu proširuje pravo-vremene i vjerodostojne informacije o okolišu te društvenom i financij-skom stanju, koje su neophodne za kontinuirano učenje.

3. Uključuje sve dionike zahvaćene operacijama organizacije.

Sustavi održivog upravljanja u pro-ces planiranja i odlučivanja uključu-ju sve članove organizacije, kao i ključne dionike poput dobavljača,

investitora, distributera i raznih ne-profitnih organizacija koje djeluju unutar zajednice.

4. Resurse i bogatstvo koje organiza-cija generira raspodjeljuju prema principu „svima jednako”.

Poštenom distribucijom resursa (osoblje, vrijeme, kapital) pomoću internih podsustava kao i podje-lom profita s članovima i dionici-ma, lideri organizacija usmjerenih prema održivosti osiguravaju mak-simalnu podršku i angažman svih uključenih.

5. Ljudima osiguravaju slobodu i od-govornost samostalnog djelovanja unutar dogovorenog okvira.

Jasne strategije i planovi implemen-tacije rezultat su jasno definiranih i međusobno dogovorenih ciljeva, pravila, uloga i odgovornosti. Time su moć i autoritet u organizaciji de-centralizirani, a ljudima se osigura-va sloboda, ali i odgovornost za nji-hovo djelovanje.

Od svih organizacija koje sam osobno proučavao i naveo u ovom tekstu niti jednu još ne možemo smatrati potpu-no održivom. Svaka se od njih bori sa svojim problemima, uhvaćena u jazu između idealne vizije i trenutačno pre-vladavajuće prakse. Iako su uspjeli implementirati većinu novih upravljač-kih načela, svi oni govore o tome kako osjećaju da se nalaze tek na početku

putovanja. Bez obzira što ta načela tu-mače i koriste na drugačiji način, ona im osiguravaju upravljačku strukturu neophodnu za putovanje prema istin-skoj održivosti.

Nadalje, primijetio sam kako su kvali-tetne organizacije neobično posvećene stvaranju uzoritog sustava liderstva, posebice u samom vrhu organizacije. Iniciranje značajnih i dugotrajnih pro-mjena koje iziskuje održivost jedno-stavno nije moguće bez uzoritog lider-stva u cijeloj organizaciji.

Organizacije koje nastoje primijeniti navedene intervencije te stoga imple-mentirati „credle-to-credle” sustav proizvodnje u budućnosti će sigurno biti pobjednici. Pritisak od strane ku-paca, javnog i civilnog sektora te fi-nancijskih tržišta u godinama koje su pred nama zasigurno će rasti što će od svih učesnika zahtijevati kvalitet-niji odnos prema okolišu i zajednici. Lideri koji vjeruju kako će taj pritisak ublažiti jednostavnim zakonskim in-tervencijama mogu biti u pravu jedi-no kratkoročno gledano. Dugoročno, međutim, tvrdoglavo inzistiranje na održavanju statusa quo može ugro-ziti opstojnost njihovih organizacija. Uspješni lideri budućnosti stvorit će održive modele vođenja poslovanja.

Sljedeći koraci Definirajte dominantni proizvodni model i organizacijsku paradigmu va-še organizacije putem dijaloga i istraživanja;

Definirajte „probleme održivosti” koji muče vašu organizaciju. Započnite otvoreni dijalog o načinu na koji prevladavajući mentalni modeli utječu na dostignuća organizacije i dovode do društveno-ekonomskih kriza i zaga-đenja okoliša;

Procijenite svoju strategiju održivosti kako biste odredili neophodne inter-vencije koje morate poduzeti;

Usporedite postojeći sustav upravljanja s načelima održivog upravljanja. Podržite one aspekte koji podržavaju održivo upravljanje. Ako se pokaže neophodnim, uvedite nove mehanizme.

128


POSLOVNA TRAŽILICAINFO CENTAR

FINANCIJSKI SEKTOR

PUT U CENTAR POSLOVANJA!Naš je posao ubrzati vaš posao!

Zato smo pripremili bazu s više od 35.000 hrvatskih i 700.000 europskih poduzeća. Cjelovite informacije o poslovnim

subjektima i jednostavno pretraživanje omogućuje ciljani odabir poslovnih partnera.

Odaberite kamo dalje.

Mi vam nudimo nekoliko pravaca:

POSLOVNA TRAŽILICA / klikom do 735.000 poslovnih partnera

INFO CENTAR / promocija najuspješnijih hrvatskih gospodarskih grana, poduzeća i obrtnika

FINANCIJSKI SEKTOR / financijski sektor i osiguranja

www.wlw.hr

Documents

Proizvodnja hrane i turizam – važne gospodarske …alensimek.com/pdf/ZiPH.pdf5 Proizvodnja hrane i turizam – važne gospodarske grane Geografski položaj, raznolika klima, prirodne