Upload
rosina
View
62
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Proizvodnja papira , Tiskanje I umno žavanje snimljenih zapisa. Maja Filipovi ć Hrvoje Cerjan Ana Kundid. PROIZVODNJA PAPIRA. Kinezi pronalaze papir. Pojavio se u KINI oko 105.godine nove ere - PowerPoint PPT Presentation
Citation preview
1
Proizvodnja papira, Tiskanje I umnožavanje snimljenih zapisa
• Maja Filipović• Hrvoje Cerjan• Ana Kundid
2
PROIZVODNJA PAPIRA
3
Kinezi pronalaze papir
• Pojavio se u KINI oko 105.godine nove ere• Kinezi su papir izrađivali ručno od bambusove
trske, rižine slame, lika, konoplje,starih ribarskih mreža, uopće, od sirovina koje u osnovi imaju vlaknastu strukturu
• Kinezi su ljubomorno čuvali tajnu pravljenja papira
4
ZA TAJNU SAZNAJU ARAPI
• U gradu Samarkandu 751. godine pojavljuje se radionica za proizvodnju papira. To je bio početak pohoda papira u Europu a zatim i u cijeli svijet
• Arapi su uveli proizvodnju papira u različitim bojama(za obične potrebe koristio se bijeli papir,za žalobne svrhe-modri papir,za sretne događaje-crveni)
• Najstariji papiri iz Maurskog carstva potječu iz 873. godine
5
ARAPI PRENOSE PROIZVODNJU PAPIRA U EUROPU
• Proizvodnja papira se tek u 13.stoljeću počinje širiti po Europi i Americi
6
7
8
• Danas, oko polovice EU-proizvodnje papira temelji se na recikliranom papiru, sa rastom 25% od 1998.
• Papiri za recikliranje omogućili su znatno povećanje proizvodnje, bez potrebe za korištenjem novih drva.
• Ukupni troškovi za izradu papira:• Vlakna 32%• Kapital 18%• Osoblje 14%• Energija 13%• Kemikalije 12%
9
Najveće hrvatske grafičko-prerađivačke tvrtke 2007.
10
Naziv tvrtkeUkupni prihod (2007.) Br.
(u 1.000 kn) Zap.
Belišće d.d., Belišće 781.144 1.504
Europa Press Holding d.o.o., Zagreb 702.278 231
Aluflexpack d.o.o., Umag 661.598 458
Radin-grafika d.o.o., Zagreb 557.763 74
Narodne novine d.d., Zagreb 426.186 589
Pan - Papirna industrija d.o.o., Zagreb 369.567 1.029
Večernji list d.d., Zagreb 347.524 220
Radin-repro i roto d.o.o., Zagreb 282.168 195
Tetra Pak d.o.o., Zagreb 272.404 32
Školska knjiga d.d., Zagreb 264.285 292
Vjesnik d.d., Zagreb 255.533 536
Slobodna Dalmacija d.d., Split 234.556 629
Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb 190.434 265
Novi list d.d., Rijeka 186.110 325
Tiskara Zagreb d.o.o., Zagreb 186.085 103
11
Naziv tvrtkeUkupni prihod (2007.) Br.
(u 1.000 kn) Zap.
Glas Istre d.o.o., Pula 186.054 372
Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. Zagreb 175.403 306
Profil international d.o.o., Zagreb 170.945 207
Bilokalnik IPA d.o.o., Koprivnica 169.165 453
Istragrafika d.d., Rovinj 154.111 172
Valoviti papir - Dunapack d.o.o., Zabok 141.389 143
Drvenjača d.d., Fužine 138.749 211
Algoritam d.o.o., Zagreb 131.755 155
Adria media Zagreb d.o.o., Zagreb 119.974 136
Grafički zavod hrvatske d.o.o., Zagreb 117.824 181
Model pakiranja d.d., Zagreb 97.741 144
Unija papir d.d., Zagreb 93.889 279
Hartmann d.o.o., Koprivnica 91.566 192
Grafičar d.d., Ludbreg 83.864 270
Lana-karlovačka tiskara d.d., Karlovac 83.626 248
Zrinski d.d., Čakovec 78.324 253
Oglasnik d.o.o., Zagreb 69.044 129
12
STRUKOVNO UDRUŽIVANJE GRAFIČKOPRERAĐIVAČKEINDUSTRIJE U HGK
• Unutar Odjela za papir, tisak i medije Sektora za industriju HGK Udruženje grafičko-prerađivačke industrije objedinjava tvrtke registrirane u djelatnostima (NKD) DE 21 - Proizvodnja i prerada papira te DE 22 - Izdavačka i tiskarska djelatnost.
• Navedene tvrtke objedinjavaju svoje interese i kroz tri zajednice HGK: • Zajednica ambalažera HGK
• Zajednica nakladnika i knjižara HGK• Zajednica za audiovizualnu djelatnost HGK
• Od 1. lipnja 2004. godine temeljem čl. 12. Zakona o medijima (NN 59/04.) u okviru Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore vodi se Upisnik o izdavanju i distribuciji tiska HGK. Do srpnja 2008. godine u Upisniku HGK evidentirano je sukladno čl. 2. i 12. Zakona o medijima (NN 59/04.) izdavanje 830 novina i časopisa te 9 distributera tiska (http://www.hgk.hr).
13
• U proizvodnji i preradi papira te nakladničkoj i izdavačkoj djelatnosti zaposleno je 7,21 posto ukupno zaposlenih u hrvatskoj prerađivačkoj industriji (2007.).
14
PROIZVODNOST 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Republika Hrvatska 103,9 111,3 109,6 109,6 107,7 105,7 107 105,6 105,2
Prerađivačka Industrija 103,1 105,8 110,6 109,6 108,2 106,4 107,2 105,7 105,8
21 - Proiz. celul. i pap. i proiz. od papira 123,7 100,7 131,5 108,7 103,7 105,9 114,2 112,4 109,6
22 - Izdavačka i tiskarska djelatnost 99,9 106,2 115,8 119 120,8 105,1 105,3 104,3 110,2
15
• Proizvodnja i prerada papira te izdavačka i tiskarska djelatnost, dio prerađivačke industrije, obuhvaća proizvodnju celuloze, papira i preradu papira te izdavačku i tiskarsku djelatnost.
• U strukturi industrijske proizvodnje proizvodnja i prerada papira te izdavačka i tiskarska djelatnost 2007. sudjeluju sa 11,52 posto.
16
Tablica 1.1. - Proizvodnja i prerada papira (21) - u tonama - DZS (NKD ) 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
08./07. I.-V. %
Drvenjača i celuloza 115,71 122.304 105.450 108.770 98.609 106.989 96.823 12
Grafički papir i karton 1.562 2.309 1.823 2.672 2.675 959 434 0
Ostali nepremazni papir i karton 87.945 84,782 90.573 27.935 30.164 26.913 37.345 110.3
Valoviti papir i karton 74.328 81.331 79.262 90.210 102.141 123.430 138.865 106Kutije i slična ambalaža od valovitoga kartona 69.377 78.075 76.944 78.758 90.343 101.476 109.764 102
Vreće i vrećice od papira 15.046 12.354 12.534 14.836 14.264 15.101 15.409 98
Složiva ambalaža od papira i kartona 11.912 12.185 12.740 12.033 10.912 11.312 13.059 86.8
Ostala papirna i kartonska ambalaža 3.304 3.383 4.005 3.888 3.635 4.405 5.320 100.7Papir za kućanske, higijenske i toaletne potrebe 1.045 198 0 603 1.238 876 1.322 137
Omotnice (kuverte) od papira 1.180 1.027 1.616 1.937 2.341 2.522 3.160 110.4
Tiskani, ispupčeni ili perforirani papir 1.536 1.793 1.677 1.508 1.295 1.211 1.137 106.1
Etikete 1.259 1.162 1.119 1.891 2.494 2.851 2.756 73.4
Ostali proizvodi od papira 8.966 9.665 10.813 11.484 11.630 11.226 11.767 115.9
“Stari papir” 49.417 59.205 70.920 75.746 82.916 115.157 129.216 114.1
Filtri za cigarete (u mil. kom.) 2.968 3.109 3.377 2.864 2.641 2.572 2.636 94.3
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
Tiskanje I umnožavanje snimljenih zapisa
35
INDUSTRIJA C18 EUROPE• C18: Tiskanje I umnožavanje snimljenih zapisa• C18.1:Tiskanje i uslužne djelatnosti povezane s tiskanjem
– novine, knjige, periodične publikacije, zemljopisnie karte, atlasi, plakati, reklamni katalozi, prospekata i drugih tiskanih oglasa, poštanskih marki, upravnih biljega, dokumenata, čekova i drugih vrijednosnih papira, pametnih kartica, albuma, dnevnika, kalendara, poslovnih obrazaca
– Usluge pripreme za tisak i objavljivanje, knjigoveške usluge • C18.2: Umonožavanje snimljenih zapisa
– skupina uključuje umnožavanje s master-kopija gramofonskih ploča, CD-a, DVD-a i vrpca s glazbenim i drugim zvučnim zapisima; umnožavanje s master-kopija zapisa, CD-a, DVD-a i vrpca s filmovima i drugim videozapisima; umnožavanje s master-kopija softvera i podataka na diskovima i vrpcama.
– isključuje: umnožavanje tiskanog materijala, izdavanje softvera (NACE rev2, 58.2) izdavanje i distribuciju filmova, videovrpci i filmova na DVD-u i sličnim medijima (NACE rev2, 59.11, 59.12, 59.13), umnožavanje filmova za javnu distribuciju (NACE rev2, 59.12), proizvodnju master-kopija za snimljeni ili audiomaterijal (59.20).
36
Čega se najviše tiska?
37
Stanje u industriji 2009.godini
• 130 539 poduzeća• 90 mlrd eura ukupnih prihoda• Tiskarstvo i djelatnosti povezane s njome čine
120 832 poduzeća (95% sektora C18), dok broj poduzeća u umnožavanju snimljenih zapisa iznosi svega 6 066 poduzeća (ili 5% sektora C18)
38
CY - CyprusLT - Lithuania
LV - LatviaEE - Estonia
BG - BulgariaSK - SlovakiaSI - SloveniaHR - Croatia
RO - RomaniaHU - Hungary
GR - GreecePT - PortugalNO - Norway
FI - FinlandDK - Denmark
IE - IrelandCZ - Czech Republic
PL - PolandSE - SwedenAT - Austria
BE - BelgiumNL - Netherlands
ES - SpainFR - France
IT - ItalyUK - United Kingdom
DE - Germany
0.0 5,000.0 10,000.0 15,000.0 20,000.0 25,000.0
Ukupni prihodi za industriju 2009.godine (u mil) , EU27
39
LU - LuxembourgEE - EstoniaCY - Cyprus
SK - SlovakiaIE - Ireland
LT - LithuaniaLV - Latvia
AT - AustriaDK - DenmarkBG - BulgariaSI - SloveniaFI - Finland
NO - NorwayHR - Croatia
RO - RomaniaPT - PortugalSE - SwedenGR - Greece
HU - HungaryNL - Netherlands
BE - BelgiumPL - Poland
CZ - Czech RepublicDE - Germany
FR - FranceUK - United Kingdom
ES - SpainIT - Italy
0 2,000 4,000 6,000 8,000 10,000 12,000 14,000 16,000 18,000 20,000
Ukupan broj poduzeca prema zemlji Europe 2009. godine u C18
40
LithuaniaLatvia
SloveniaEstonia
SlovakiaNorwayCroatia
BulgariaFinland
PortugalRomaniaSweden
HungaryGreece
BelgiumDenmark
PolandNetherlands
Czech RepublicSpain
FranceUnited Kingdom
ItalyAustria
GermanyIreland
0.0 200.0 400.0 600.0 800.0 1,000.0 1,200.0 1,400.0
Ukupan prihod u zemljama Europe za sektor umnozavanje snimeljnih zapisa 2009. godine (u mil. eura)
41
0and9 10and19 20and49 50and249 250more
Broj poduzeca 110377 8943 5079 2291 238
10000
30000
50000
70000
90000
110000
Struktura poduzeca prema broju zaposlenih za EU-27 u C18 (2009)br
oj p
oduz
eca
42
Trendovi u industriji
2007 2008 20090.0
20,000.0
40,000.0
60,000.0
80,000.0
100,000.0
120,000.0
Trend prema ukupnim prihodima za C18.1 u mil. eura (EU-27)
European Union
43
2007 2008 2009
EU27 134671 126698 120832
112,500
117,500
122,500
127,500
132,500
137,500
Trend broja poduzeca EU27 za Tiskarstvo i usluzne djelatnosti povezane s tiskarstvom
44
2007 2008 20090
5,000
10,000
15,000
20,000
25,000
Trend prema ukupnim prihodima C18.2 za EU-27 u mil. eura
European Union
45
2007 2008 2009
EU27 6637 6414 6066
5,750
5,850
5,950
6,050
6,150
6,250
6,350
6,450
6,550
6,650
Trend broja poduzeca u industriji Umozavanje snimljenih zapisa za EU27
46
Intelektualno vlasništvo i industrija Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa
• Intelektualno vlasništvo obuhvaća autorsko i srodna prava, te prava industrijskog vlasništva.
• Autorsko pravo je isključivo pravo autora na raspolaganje njihovim književnim, znanstvenim ili umjetničkim djelima, te djelima iz drugih područja stvaralaštva
47
• Objavljenim autorskim djelom može se koristiti bez autorovog odobrenja ili bez autorovog odobrenja i bez plaćanja naknade, samo u slučajevima kada to zakon izričito dopušta:
• 1.privremene radnje reproduciranja autorskog djela• 2.reproduciranje autorskog djela - fizička osoba može reproducirati autorsko djelo na bilo koju
podlogu ako to čini za privatno korištenje, kao i reproducirati autorsko djelo u obliku fotokopije i za drugo vlastito korištenje, koje nema izravno ili neizravno komercijalnu svrhu i nije namijenjeno ili pristupačno javnosti. Nije dopušteno reproduciranje cijele knjige osim ako su primjerci te knjige rasprodani najmanje dvije godine, notnih zapisa, elektroničkih baza podataka, kartografskih djela kao ni izgradnja arhitektonskog objekta.
• 3.javni arhivi, javne knjižnice, obrazovne i znanstvene ustanove, ustanove za predškolski odgoj i socijalne (karitativne) ustanove, a koje svoje usluge ne naplaćuju, mogu iz vlastitog primjerka reproducirati autorsko djelo na bilo koju podlogu u najviše jednom primjerku
• 4.korištenje autorskog djela u nastavi ili znanstvenom istraživanju, sudskim i upravnim odlukama, u svrhu informiranja javnosti
• 5.citati• 6.dopušteno je reproduciranje autorskih djela koja su trajno smještena na ulicama, trgovima,
parkovima ili drugim mjestima pristupačnim javnosti te distribuiranje i priopćavanje javnosti takvih reprodukcija.
• 7.dopuštena je prerada autorskog djela u parodiju u mjeri koja je potrebna za njen smisao, kao i karikaturu, a uz navođenje djela koje se prerađuje i njegovog autora
48
• Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno. Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro, te se može slobodno koristiti uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora.
49
• Google i digitalna univerzalna knjižnica• Napster, Amazon, Internet piratstvo i industrija
Umnožavanje snimljenih zapisa
50
TISKARSTVO U HRVATSKOJ
51
Počeci tiskarstva u Hrvatskoj
strojno tiskanje u Hrvatskoj je počelo prije više od 500 godina
prva tiskara u Hrvatskoj i u jugoistočkoj Europi uopće nalazila se u Kosinju- osnovali knezovi Frankopani tiskali na latinskom jeziku1483. Misal po zakonu rimskog dvora- prva knjiga tiskana na narodnom jeziku i pismu
druga tiskara u Hrvatskoj je osnovana u gradu Senju, gdje su je 1494. osnovali glagoljaši
52
- ta duga tradicija tiskarstva i danas je prepoznatljiva u vrlo razvijenoj grafičko-prerađivačkoj industriji koja danas može proizvesti sve vrste papirnih i grafičkih proizvoda, a od svih industrijskih grana prerađivačke industrije izdavačko-tiskarska industrija ima najveći indeks porasta proizvodnje - 325 % - u odnosu na 1990. godinu (travanj 2008. godine)
53
U sektoru za industriju Hrvatske gospodarske komore -tiskarska djelatnost , kao dio prerađivačke industrije (skupina DE 22)
obuhvaća:
novina i časopisa koje izlaze najmanje četiri puta tjedno poslovnih (komercijalnih) materijala ostalih tiskanih materijala, d.n. obrazaca, bilježnica i trgovačkih knjiga knjiga i brošura novina i časopisa koje izlaze manje od četiri puta tjedno ostalih tiskanih proizvoda tiskanih proizvoda izravno na drugim materijalima osim na papiru i tekstilu
54
Izdavačka i tiskarska djelatnost (22) – (u tonama - DZS (NKD )
55
Volumen proizvodnje sektora tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa prema ukupnom volumenu industrijske proizvodnje u Hrvatskoj 2010. godine (u
postotku,%)
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (3,43%)
Ukupno industrija
56
Zaposleni u sektoru tiskanja i umnožavanja snimljenih zapisa prema ukupnom broju zaposlenih u industriji 2010.god u
Hrvatskoj, (u postocima,%)
Tiskanje i umnožavanje sniml-jenih zapisa(2,66%)Ukupno industrija
57
Robna razmjena sa inozemstvom – IZVOZ(- u mil. $ - DZS)
IZVOZ - u mil $ - DZS
58
Robna razmjena sa inozemstvom- UVOZ
( u mil. $ - DZS)
59
Akteri u HrvatskojNajznačajnije tvrtke : MABA-COM, d.o.o., KRATIS, d.o.o., A.G. MATOŠ, d.d., TISKARA ZELINA, GRAFIKA- GRAFOPRINT, d.o.o., TIPOMAT, d.o.o., BAUER GRUPA, d.o.o.Najznačajniji izvoznici : GRAFIKA- GRAFOPRINT, d.o.o., KRATIS, d.o.o. i MABA-COM, d.o.o., a najznačajniji uvoznici su MABA-COM, d.o.o., INTERGRAF-BI, d.o.o., TISKARA ZELINA i GRAFIKA- GRAFOPRINT, d.o.o
Najveća tiskara: Vijesnik –pokriva 65 % tržista
60
Privatizacija i restrukturiranje
- sve tvrtke skupine DE prošle su proces privatizacije - strojna opremljenost u mnogim je tvrtkama na zavidnoj razini - digitalni skeneri i digitalne kamere - instalirane sve vrste digitalnih tiskarskih kapaciteta - digitalni tisak u sve većoj primjeni
61
Problemi
- najveći problem hrvatske grafičko-prerađivačke industrije danas je razmjerno niska iskorištenost proizvodnih kapaciteta, što pred menadžment i zaposlene stavlja brojne zadatke
62
Budućnost tiskarstva u Hrvatskoj- izdavačka i tiskarska djelatnost unatrag nekoliko godina ostvarile su značajne razvojne rezultate
- tehničko-tehnološka opremljenost u mnogim je tvrtkama na visokoj razini, jer se dosta ulagalo u opremu
- veliki broj tvrtki u tiskarskoj djelatnosti govori i o zaintersiranosti privatnog kapitala za ulazak u ovaj dio prerađivačke industrije
63
Osnovna pitanja daljnjeg razvitka – na razini Hrvatske gospodarske komore kroz Udruženje grafičke industrije i Hrvatsku zajednicu nakladnika i knjižara.
Udruženje djeluje na izgradnji gospodarskog sustava kako bi se stvorile pretpostavke za:
• izmjene odnosno donošenje novih zakonskih okvira za kvalitetnije integriranje naše industrije u europke gospodarske tokove tijekom idućih godina
• suradnju sa Zajednicom nakladnika i knjižara te novinskim nakladnicima u cilju pozicioniranja knjige, novina te ostalih tiskovina na hrvatskom jeziku u gospodarskom i kulturnom sustavu zemlje
• poticanje i povezivanje članica glede zajedničkih nastupa na inozemnim sajmovima
• poticanje povezivanja naših tvrtki s tvrtkama iz inozemstva (europskim te zemljama CEFTA-e).
64
- brojne nove tvrtke pooštravaju konkurenciju
- povećanje kvalitete
- pojačano okretanje izvozu
- pojačano zanimanje stranih ulagača
65
KRAJ