PROJEKTIRANJE I KORIŠTENJE RAČUNALNIH MREŽA1 . KOLOKVIJ

NOVEMBER 4, 2016jURICA šEAROVIĆ

RAČUNARSTVO 550

1.1. S obzirom na opća svojstva računalnih mreža nabrojati i opisati kako se dijele računalne mreže....................................................................................21.1. Opisati podjelu kanala u računalnim mrežama.......................................31.2. Navesti i opisati podjelu čvorišta u mreži................................................42.1. Opisati slojevitu hijerarhijsku arhitekturu mreža....................................52.2. Navesti slojeve ISO/OSI arhitekture i opisati ih.......................................52.3. Nabrojati i opisati osnovne mehanizme protokola..................................63.1 Opisati tehnologiju terminalskih mreža.....................................................73.2 Opisati i ilustrirati sučelje RS-232C............................................................83.3 Opisati vrste lokalnih mreža za prijenos podataka i skicirati i objasniti arhitekturu lokalnih mreža...............................................................................93.4 Opisati mehanizam CSMA/CD Ethernet tehnologije...................................93.5 Navesti koje se žičane Ethernet tehnologije koriste u izradi lokalnih mreža, njihove maksimalne domete, prijenosne brzine i tipove prijenosnih medija koje koriste........................................................................................104.1. Nacrtati i opisati polja Ethernet II okvira.................................................144.2. Nacrtati i opisati polja 802.2 okvira........................................................144.3. Navesti i opisati standarde bežične lokalne mreže (WLAN)....................154.4. Navesti i opisati način rada bežične lokalne mreže (WLAN)...................165.1 Opisati ATM mreže...................................................................................165.2 Opisati tehnologiju iznajmljenih linija......................................................165.3 Opisati DSL tehnologiju............................................................................175.4. Opisati karakteristike kabelskog modema..............................................176.1 Navesti i ukratko opisati osnovna svojstva strukturnog kabliranja..........186.2 Nacrtati osnovnu topologiju strukturnog kabliranja.................................186.3 Navesti i opisati tipove mreža u arhitekturi strukturnog kabliranja.........196.4. Navesti i opisati tipove razdjelnika u arhitekturi strukturnog kabliranja.196.5 Opisati dva ograničenja udaljenosti strukturnog kabliranja.....................207.1 Navesti i opisati vrste bakrenih parica koje se danas koriste..................217.2 Navesti i objasniti osnovna svojstva bakrenih kabela..............................217.3 Navesti mjerenja koja se obavljaju na bakrenim kabelima u svrhu određivanja kvalitete i ukratko ih objasniti....................................................22

7.4 Opisati izgled optičkih kabela, navesti vrste i glavne razlike među njima.......................................................................................................................238.1 Objasniti razliku između horizontalnih i vertikalnih mreža......................238.2 Skicirati i ukratko opisati spajanje bez prespojne naprave čvorišta........248.3 Opisati ulogu i osobine prespojne naprave..............................................248.4 Opisati i nacrtati raspored parica i vodiča po konektorima sukladno T568A i T568B standardima..........................................................................258.5 Opisati karakteristike optičkih konektora i njihovo povezivanje..............269.1 Opisati zahtjeve koji se postavljaju pri izvođenju instalacija...................279.2 Navesti i opisati mjerenja propisana standardima EIA/TIA 568A i ISO 1180.......................................................................................................................279.3 Opisati ukratko mjerenje na UTP vodovima (bez detaljnog nabrajanja i opisa mjerenja vezanih u raspored vodiča)...................................................289.4 Nabrojati i opisati pogreške koje mogu nastati pri kontroli rasporeda vodiča............................................................................................................299.5 Navesti i opisati mjerenja koja se obavljaju na optičkim kabelima..........2910.1 Navesti i opisati od kojih se cjelina sastoji projektna dokumentacija i od čega se sastoje pojedine cjeline....................................................................30

DRUGI KOLOKVIJ............................................................................................32

1

1.1.S obzirom na opća svojstva računalnih mreža nabrojati i opisati kako se dijele računalne mreže.Mreže možemo podijeliti prema elementima, topologiji, načinu korištenja usluge , obuhvatu područja I načinu prospajanja.

Prema Elementima: -mreže terminala - mreže računala

Kako se danas osobna računala koriste kao terminali , razlike među ovim mrežama baš I nema

Prema topologiji [5]: - zvjezdaste - stablaste

- prestenaste- isprepletene- sabirničke

Prema načinu korištenja usluge: - klijent – server mreže- Mreže ravnopravnih učesnika ( Peer to Peer)

Prema području koje obuhvaćaju: - lokalne (LAN) - gradske (MAN) - globalne ili širokog dosega (WAN)

Prema načinu prospajanja : - Mreže sa prospajanjem kanala- Mreže sa prospajanjem paketa- Mreže sa prospajanjem poruka

Današnje računalne mreže koriste prospajanje paketa !

2

1.1.Opisati podjelu kanala u računalnim mrežamaKanale gradimo od prijenosnih medija , a to mogu biti :- vodovi ( telefonska ili računalna parica , oklopljena parica ili koaksijalni kabel)- optički vodovi (jednomodna i višemodna svjetlosna vlakna)- elektromagnetska zračenja (infracrvena ,radio, mikrovalna kod satelitskih veza )

Kanali mogu biti : - osnovni – Nastaje potpunim korištenjem fizičkog voda. Najčešće

se koristi u osnovnom frekvencijskom području (baseband – zapravo se koriste signalni elementi u obliku pravokutnih impulsa )

- izvedeni – Nastaju podjelom informacijskog volumena osnovnih kanala po vremenu ( TDM , time division multiplexing) ili frekvenciji ( FDM , Frequency division multiplexing)

U oba slučaja, ukupni informacijski kapacitet izvorišta mora biti manji od prijenosnog kapaciteta , inače nastupa zagušenje.

Sinkronizacija se odnosi na prepoznavanje početka i kraja prijenosa informacije.Po načinu sinkronizacije kanali mogu biti :

- sinkroni - kod sinkronog prijenosa osim samih podataka prenosi se i podatak o taktu signala, čime je definiran trenutak uzorkovanja. Osigurava sinkronizaciju po bitu.- asinkroni – Kod asinkronog prijenosa, podatak je uokviren sa pokretačkim (start) i zaustavnim (stop) bitom. Stanice koje žele komunicirati moraju unaprijed dogovoriti brzinu prijenosa. Ovakav način prijenosa osigurava sinkronizaciju po bitu i oktetu.

Po načinu prijenosa razlikujemo :- dvosmjerni (duplex) prijenos - istovremeni prijenos podataka

po istom kanalu u oba smjera- obo smjerni (half duplex) prijenos – omogućava prijenos po

istom kanalu u oba smjera ali ne u isto vrijeme - jednosmjerni (simplex) prijenos – omogućava prijenos

podataka jednim kanalom u samo jednom smjeru.

3

1.2.Navesti i opisati podjelu čvorišta u mreži.Čvorišta u mreži dijelimo prema razini hijerarhijske strukture na kojoj rade, te prema broju priključaka ( 2 ili više)Obnavljač (repeater) je uređaj s dva priključka(ulaz i izlaz). Koristi se na fizičkoj razini (Layer 1) za proširenje dosega mreže ili za povezivanje više kabelskih segmenata u jednu (sabirničku) strukturu. Obnavljač proširuje doseg mreže tako da pojačava i prilagodi impedanciju ulaznog signala te ga šalje na svoj izlaz.

Zvjezdište (hub) je uređaj sa više priključaka koji se koristi na fizičkoj razini. Ako želimo poslati podatke sa računala A na računalo B , podatci prvo idu na zvjezdište te ih ono prosljeđuje na sva ostala računala u mreži (B,C,D). Računala D i C jednostavno zanemare primljene podatke. Hub koristi Half-duplex prijenos sto znači da ne može primiti i poslati podatak u isto vrijeme(cesto dolazi do kolizije).Nepotrebno koristi bandwith i ima sigurnosnih mana zbog toga što šalje podatke na sva ostala računala u mreži.Ovaj uređaj se više ne koristi , zamijenjen je sa switchem.

Premosnik (bridge) je uređaj s dva priključka koji se koristi na podatkovnoj razini (razumije i ući MAC adrese). On prima okvir protokola podatkovne razine i prosljeđuje ga prema odredištu. Korišten je da bi razdijelio lokalnu mrežu u manje segmente.Također se više ne koristi , sada koristimo switcheve.

Prospojnik (switch) je uređaj sa više priključnica koji prima okvir protokola podatkovne razine i prosljeđuje ga prema odredištu. Switch ima sposobnost da nauči na kojem se ulazu nalazi određena mac adresa te tako odmah proslijedi podatke na odgovarajuće odredište što štedi bandwidth i poboljšava sigurnost. Koristi full-duplex prijenos.

Usmjernik (router) je uređaj koji prima pakete mrežne razine(IP adrese zna) i nekim od algoritama prosljeđivanja i usmjeravanja ih šalje prema odredištu. Raspolaže znanjem o dostupnosti svih dijelova mreže.

Poveznik (gateway) je uređaj koji povezuje dvije raznorodne mreže te pri tome obavlja prevođenje protokola mrežne i prijenosne razine.

4

2.1.Opisati slojevitu hijerarhijsku arhitekturu mrežaDanašnje mreže imaju slojevitu hijerarhijsku arhitekturu

Na jednom uređaju mreže ( čvorište ili računalo ) obavljaju se funkcije više razina.Za svaku razinu pokreće se proces koji komunicira sa susjednima (nadređenim i podređenim) preko sučelja (engl. interface). Stvarni tok podataka odvija se putem sučelja među susjednim razinama na istom računalu te komunikacijskim medijem prema udaljenom računalu.

2.2.Navesti slojeve ISO/OSI arhitekture i opisati ih.

7. Korisnički sloj Application SMTP , FTP , Telnet ….6. Predodžbeni sloj Presentation Format Data , Encryption 5. Sjednički sloj Session Start & Stop Sessions4. Prijenosni sloj Transport TCP, UDP , Port Numbers3. Mrežni sloj Network IP Adresses , Routers2. Podatkovni sloj Data Link MAC Addresess ,

Switches1. Fizički sloj Physical Cable , Network

Interface

All People Seems To Need Data Procesing

5

1.) Fizička razina definira sučelje između računala i medija kojeg koristimo za prijenos. Specificiraju se električne, funkcionalne i mehaničke karakteristike kabela, konektora i ostalog kako bismo uređaj standardno mogli priključiti na kanal. Tu spadaju oblik i veličina konektora , broj pinova, naponi za 0 i 1 … Ostvaruje se sinkronizacija po bitu.

2.) Podatkovna razina neposredno nadzire fizičku razinu tako da upravlja vezom ostvarenom na mediju. Ostvaruje se sinkronizacija po oktetu i okviru.

3.) Mrežna razina osigurava prijenos paketa sa kraja na kraj mreže. Paketi se usmjeravaju kroz mrežu.

4.) Transportna razina osigurava vezu od korisnika do korisnika , obavlja se kontrola toka. Rastavlja poruku na pakete i sastavlja pakete u poruku.

5.) Sjednička razina provjerava da li je poruka stigla onakva kakva je poslana, Isporučuje poruku na pravo odredište unutar računala.

6.) Predodžbena razina obavlja prevođenje informacije sa formata koji su standardni na mreži u format prilagođen za računalo.

7.) Korisnička razina poslužuje korisničke procese i mrežne usluge2.3.Nabrojati i opisati osnovne mehanizme protokola Adresiranje – mehanizam koji omogućuje jednoznačno identificiranje korisnika na mreži. Ukupna adresa sastoji se od dijelova, koji se koriste po razinama hijerarhijske strukture. Adresiranje je moguće organizirati striktno , kada adresa nadređene razine predstavlja stvarne adrese svih podređenih razina. Adresiranje se može koristiti i distribuirano , kada ukupnu adresu čine adrese svih razinaSinkronizacija – Mehanizam sinkronizacije odnosi se na izdvajanje cjelovitih poruka PDU(Protocol dana unit) iz beskonačnog niza bita , kao i na usklađeni rad procesa iste razine.Kontrola pogreški – osigurava da podaci u neizmijenjenom obliku stignu na odredište bez obzira na zagušenje u mreži i smetnje. Kontrola pogreški se obavlja u koracima detekcije pogreške (zaštitno kodiranje) i oporavak od gubitka PDU (ponovno slanje , retransmisija). Da bi retransmisija bila moguća potrebno je numerirati PDU , te sinkronizirati rad prijemnika i predajnika. To se zove uspostava logičkog kanala , a protokoli su spojevni. Nasuprot tome, protokoli koji ne raspolažu kontrolom pogreški ne uspostavljaju logički kanal i nazivamo ih bespojnima (conectionless).

6

Kontrola toka - služi za usklađivanje brzine prijenosa podataka među učesnicima u odnosnu na prijenosni kapacitet mreže.

7

3.1 Opisati tehnologiju terminalskih mreža.Izgradnja terminalskih mreža dugo je vremena na fizičkoj razini podrazumijevala korištenje telefonskog kanala (iznajmljenog ili komutiranog), kojim je grupa terminala povezana s udaljenim centralnim računalom. Povezivanje na telefonski kanal ostvareno je razdvajanjem funkcija terminala (DTE, Data terminal equipment) od funkcija prilagodbe signala na telefonski kanal (DCE , Data Circuit terminating Equipment) , najčešće modem. Točku spajanja terminala na kanal zovemo sučelje DTE-DCE i njega je potrebno standardizirati. Primjena standarda omogućava priključak bilo kojeg terminala na bilo koji kanal.

Povezivanje grupe terminala na telefonski kanal ostvareno je na dva načina korištenjem :

1. jednospojnog povezivanja i komunikacijskog kontrolera Na ovaj način mreža poprima zvjezdastu topologiju. Terminali su povezani na komunikacijski kontroler po istom sučelju koje je originalno dizajnirano za povezivanjem modemom

2. višespojnog povezivanja - terminalska mreža se izvodi s topologijom sabirnice.

U oba slučaja upravljanje prijenosom je centralizirano.

8

3.2 Opisati i ilustrirati sučelje RS-232C.Jedan od najstarijih standarda za sučelje DTE-DCE je EIA RS-232C. Ugrađeno je na računalo kao COM1 I COM2, brzine prijenosa do 100kb/s na udaljenosti od 10m. Ovo sučelje spominjemo zbog njegove tadašnje masovne primjeneOvaj standard je objavljen kao preporuka :

- V.28 koja specificira električke karakteristike signala - V.24 koja specificira funkcionalne karakteristike kanala.

Za ovo sučelje specificirane su dvije vrste konektora 25-iglični D (ISO) i 9 iglični D konektor sa najčešće korištenim signalima (IBM ga je napravio radi uštede prostora).

Sučelje po RS-232C raspolaže sa više signala. Osim dvaju signala za prijenos podataka, tu je niz signala potrebnih za upravljanje modemom. Najčešće korišteni signali , ujedno se nalaze na 9-igličnom konektoru

9

3.3 Opisati vrste lokalnih mreža za prijenos podataka i skicirati i objasniti arhitekturu lokalnih mreža.Lokalne mreže za prijenos podataka (LAN , Local Area Network) obuhvaćaju fizičku i podatkovnu razinu OSI modela. Pri tome se podatkovna razina dijeli na dvije podrazine :

1) Sloj pristupa mediju (kod 802.X MAC Media Access Control)2) Protokol podatkovnog nivoa ( kod 802.X LLC , Logical Link

Control)

Lokalne mreže dijelimo na:- sabirničke s distribuiranim asinkronim pristupom (Ethernet)- sabirničke s distribuiranim sinkronim pristupom (Token Bus)- prstenaste s sinkronim pristupom (Token Ring)

Danas se najčešće koriste lokalne mreže tipa Ethernet , dok je broj ostalih zanemariv3.4 Opisati mehanizam CSMA/CD Ethernet tehnologije.Ethernet LAN je mreža sa distribuiranim asinkronim upravljanjem pristupom, koja za pristup mediju koristi CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Acces with Collision Detection) postupak.

Svaka stanica prati signal na mreži, te u trenutku tišine prelazi na predaju. Ukoliko dvije stanice istovremeno započnu sa emitiranjem, detektira se kolizija, stanice nakon emitiranja signala kolizije (jam) prestanu s emitiranjem, te ponovno započnu nakon slučajnog vremena s eksponencijalnim usporenjem(kako bi se izbjegla ista kolizija).

Sve aktivnosti stanica na mreži Ethernet izvode se s vremenskim korakom od 51.2 µs.Posebno slučajno vrijeme kašnjenja nakon kolizije računa se kao višekratnik od 51.2 µs. Time se efikasno sprječava ponovna kolizija istih stanica.

10

Maksimalna duljina kabela koja osigurava sigurnu detekciju kolizije je 2500m.(5x500m)Minimalna duljina okvira 512bitov.

11

3.5 Navesti koje se žičane Ethernet tehnologije koriste u izradi lokalnih mreža, njihove maksimalne domete, prijenosne brzine i tipove prijenosnih medija koje koriste.Ethernet 10Base5Osnovna specifikacija predviđa uporabu „debelog“ koaksijalnog kabela - Maksimalna duljina segmenta je 500m , a dozvoljeno je spojiti ukupno

5 segmenata (2500m). - Na jednom segmentu dozvoljeno je spojiti najviše 100 računala s

minimalnim međusobnim razmakom od 2,5m.Broj 10 u nazivu označava prijenosnu brzinu od 10 Mb/s. , 5 označava 500 metara duljine.

Priključivanje uređaja obavlja se korištenjem :- N koaksijalnog konektora – kod ovog načina potrebno je rezati

kabel , što je problematično s aspekta pouzdanosti , diskontinuiteta medija i cijene.

- Probojnog ( vampirskog ) kontakta – kod ovog načina može se desiti da prijelazni otpor kontakta bude velik.

U oba slučaja, na kabel se instalira priključna jedinica (MAU, Media Attachment Unit).

Veza između priključne jedinice i računala ostvaruje se posebnim sučeljem priključne jedinice AUI ( Attachment Unit Interface) , a maximalna duljina

kabela je 50m.Danas se mreže ne izrađuju ovom tehnologijom zbog visoke cijene osnovnog kabela , visoke cijene priključnih jedinica , male fleksibilnosti debelog kabela , teško se uklapa u sustav strukturnog kabliranja …

12

Ethernet 10Base2Da bi se pojeftinila primjena Etherneta kod malih sustava specificirana je 10Base2 mreža koja koristi „tanki“ koaksijalni kabel- Max duljina segmenta je 185m ,a dozvoljeno je spojiti ukupno 5

segmenata(925m)- kabel je dovoljno fleksibilan da ga se može dovesti do mjesta instaliranja

računala.

Priključivanje uređaja obavlja se korištenjem BNC koaksijalnog konektora i T razvodnog člana. Priključna jedinica (MAU) ugrađena je u vezni sklop.

10B2 mreže su zbog niske cijene bile dosta zastupljene i doprinijele su ukupnoj popularnosti Ethernet tehnologije. Unatoč većoj fleksibilnosti samog kabela , ni 10B2 mreža se ne uklapa u sustav strukturnog kabliranja.2- oko 200 m duljine

Ethernet 10BaseT [T-twisted] Daljnji razvoj doveo je do koncepta strukturnog kabliranja koji specificira stablastu topologiju i jednospojno povezivanje. Kod Etherneta je to omogućilo upotrebu jeftinijih oklopljenih ili neoklopljenih parica. Kabel sadrži 4 parice (8vodiča) i vanjskog je promjera oko 5mm.Maximalna duljina segmenta je 90m . Priključivanje uređaja obavlja se korištenjem RJ45 modularnog konektora. 10BaseT koristi samo dvije parice , jednu za slanje a drugu za primanje podataka.10BT mreže su zbog niske cijene i izvrsnog uklapanja u sustav strukturnog kabliranja bile značajan podstrek masovnoj primjeni Etherneta. Danas se ne izvode , odnosno umjesto njih izvode se 100BTX mreže.

13

Ethernet 100BaseTX [T-twisted]100BTX mreža je ista kao i 10BT samo sa povećanom maximalnom brzinom prijenosa na 100Mb/s koja se postigla upotrebom kvalitetnijih kabela.100BTX mreža je po svemu kompatibilna s 10BT specifikacijom, tako da se bez problema koristi kao 10BT mreža. Kod prijelaza na 100Mb/s , treba samo nadograditi aktivnu opremu. Koristi se CAT5 kabel.

Ethernet 10BaseFL [f-fiber optic cabel]Napredak u tehnologiji optičkih vlakana omogućio je njihovu primjenu u izgradnji lokalnih mreža. Prednost optičkih vlakana je u postizanju većih udaljenosti, većim brzinama prijenosa i manjoj osjetljivosti na elektromagnetske smetnje.10BFL specifikacija je uvedena da bi se tehnologija optičkih vlakana uključila u postojeće 10BT mreže za izgradnju osnovne (backbone) instalacije

Po 10BFL specifikaciji podatci se prenose brzinom 10 Mb/s na udaljenost do 500m.Koriste se jednomodna (skuplja,manje gušenje) i višemodna optička vlakna (jeftinija , veće gušenje). Za Ethernet su optimalna višemodna vlakna jer je maksimalna udaljenost ograničena vremenom propagacije s kraja na kraj mreže(detekcija kolizije).Priključivanje optičkih vlakana obavlja se korištenjem okruglih (ST bolji) ili četvrtastih (SC jeftiniji) optičkih konektora. Po svemu ostalom 10BFL je ekvivalentna s 10 BT , osim što se umjesto parica za svaki segment koriste po dvije optičke niti.

Ethernet 100BaseFXSpecifikacije 100BFX omogućavaju prijenos brzinom 100MB/s. Po svemu ostalom ekvivalentna je specifikaciji 10BFL.

GIGABITNI ETHERNETOsnovna upotreba danas za backbone mreže i povezivanje poslužitelja. Mediji koji se koriste za prijenos su bakrene parice i optička vlakna.1000Base-T- Za prijenos podataka koristi sve 4 parice dvosmjerno (po 250 Mb/s svaka)- UTP kategorije 5e (minimum) , cat6 , cat7- Koristi se za osnovne unutar zgrada , veze između prospojnika , farme servera ..1000Base-SX- Optička vlakna , višemodna -kratkovalni izvor svijetla(short-wave)- laser ili LED izvor svjetla -jeftinija izrada,ali manji domet1000Base-LX

14

- optička vlakna jednomodna (do 5000m) ili višemodna (do 550m)- laserski izvor svjetla 10-gigabitni Ethernet-IEEE 802.3ae – standard koji određuje prijenos 10 Gb/s, dvosmjerni isključivo preko optičkog kabela.-Razvija se ne samo zbog LAN mreža već i MAN i WAN mreža-Omogućuje na fizičkoj razini udaljenost do 40 m.-Dozvoljava samo dvosmjerni prijenos , CSMA/CD nije potreban.

10Gbase-SR-kratke udaljenosti preko već postavljenih višemodnih vlakana-podržava udaljenost između 26m i 82m10Gbase-LX4Podržava 240m do 300m preko već postavljenih višemodnih vlakana i 10 km preko jednomodnih10Gbase-LR i 10Gbase-ERPodržava 10km i 40km preko jednomodnih vlakana

RECAPEthernet teh

Medij Konektor Brzina Domet | jednomodna vlakna

10Base5 debeli koaksijalni N ili probojni kontakt

10 Mb/s 500m10Base2 tanki koaksijalni BNC ili T

razvodni10 Mb/s 185m

10BaseT parica RJ45 konektor 10 Mb/s 90m10BaseFL optika ST ili SC 10 Mb/s 500m100BaseTX Parica CAT5 RJ45 konektor 100

Mb/s90m

100Base FX optika ST ili SC 100 Mb/s

500m

Gigabitni Ethernet1000BaseT Parica (CAT

5e,6,7)RJ 45 1 Gb/s 90m

1000BaseSX

optika ST ili SC 1 Gb/s 260m

1000BaseLX

optika ST ili SC 1 Gb/s 550m 5km

10 - Gigabitni Ethernet10GbaseSR optika ST ili SC 10 Gb/s 26-82m

15

10GbaseLX4

optika ST ili SC 10 Gb/s 300m 10km

10GbaseLR optika ST ili SC 10 Gb/s 10km 40km10GbaseER optika ST ili SC 10 Gb/s 10km 40km

ST (okrugli) – jeftiniji SC (četvrtasti) -skuplji i kvalitetniji

16

4.1. Nacrtati i opisati polja Ethernet II okviraEthernet_II specifikacija omogućava prijenos paketa mrežne razine bespojnim logičkim kanalom.

PREFIKS - služi za sinkronizaciju po bitu i okviru SA , DA - izvorišna i odredišna adresa koje mogu biti globalno (duljine

6 okteta) ili lokalno administrirane (duljine 2 okteta) PID (Protocol indetifier) - služi za identifikaciju protokola mrežne razine

kojem pripadaju podaci u tijelu okvira , tako da se istim medijem mogu koristiti različite mreže.

PODACI – ograničeno je na 1500 okteta. CRC – ciklička zaštita s polinomom CRC-32

4.2. Nacrtati i opisati polja 802.2 okvira802.2 specifikacija obuhvaća LLC razinu I koristi se uz 802.3 (ili neki drugi) okvir. Uveden je koncept pristupnih točaka, tako da se korisnici komunikacije mogu identificirati dinamički dodijeljenim adresama. Ovaj pristup rješava problem raznih protokola mrežnog nivoa, ali ne potpuno jer zahtjeva dodatnu proceduru njihove identifikacije

PREFIKS – služi za sinkronizaciju po bitu i okviru SA , DA - izvorišna i odredišna adresa koje mogu biti globalno (duljine

6 okteta) ili lokalno administrirane (duljine 2 okteta) TPL (Total packet Lenght) – određuje duljinu okvira. DSAP (Destination Service Access Point) - izvorišna adresa pristupne

točke SSAP (Source Service Access Point) – odredišna adresa pristupne

točke CNTR – kontrolno polje veličine 1 oktet služi za specificiranje veze tipa

1 – bespojni kanal ili tipa 2-spojevni kanal). U praksi se koriste uskljucivo okviri tipa 1

CRC – ciklička zaštita s polinomom CRC-32 PODACI – ukupna duljina smanjena na 1497 okteta

17

4.3. Navesti i opisati standarde bežične lokalne mreže (WLAN)802.11- koristi DSSS (Direct Sequence Spread Spectrum) modulaciju- brzine 1 do 2 Mbit/s- frekvencije 2,4 GHz802.11a- frekvencija 5 Ghz – ne omogućava rad sa standardom 802.11 i 802.11b- brzine do 54 Mbit/s , te uz tehnologiju dupliranja brzine 108 Mbit/s- uređaji standardno rade sa brzinama između 20 i 26 Mbit/s802.11b- Wifi (Wireless Fidelity)– brze bežične mreže- brzina do 11 Mbit/s postiže se drugačijim načinima kodiranja- većina uređaja postiže brzine od 2 do 4 Mbit/s- frekvencije 2.4 Ghz802.11g- većina uređaja postiže brzine do 26 Mbit/s - frekvencija 2.4 Ghz -OFDM modulacija802.11n- Kompatibilna sa prethodnim WLAN tehnologijama- Brzine prijenosa do 600 Mb/s , rad u 2.4 i 5 Ghz frekvencijskom području- Kanali širine 20 Mhz ili 40 Mhz802.11ac- frekvencije 5 Ghz- kanali širine do 160Mhz , najčešće se koristi 80 MHz- brzine prijenosa od 1 Gb/s

Minimalna konfiguracija bežične mreže se sastoji od jedne bežične pristupne točke (Acces Point) i jednog klijenta. Za postizanje funkcionalnosti lokalne mreže, pristupna točka se kabelom spaja na lokalnu mrežu.Pristupne točke imaju antene kojima je standardni doseg 200-300m na otvorenom (omnidirekcionalna antena – signal šalje u krug). Radius dosega pada u zatvorenim prostorima. Za postizanje većih udaljenosti koriste se usmjerene antene (šalju signal samo u određenom smjeru).

18

4.4. Navesti i opisati način rada bežične lokalne mreže (WLAN)Radio frekvencijsko područje je dijeljeni medij, kolizije su moguće isto kao i na kabelu i ne postojji mehanizam detekcije kolizije. Zbog toga se koristi metoda izbjegavanja kolizija : CSMA/CA (Carrier Sense Multiple Acces/Collision Avoidance).Za svaki uspješno isporučen paket u WLAN mreži odredišna stanica šalje izvorišnoj okvir potvrde. Okvir potvrde (engl. Acknowledgment – ACK) mogu trošiti I do 50% propisne širine kanala. Zbog toga je praktična propusnost (u Mb/s) otprilike dvostruko manja od teorijske propusnosti

5.1 Opisati ATM mrežeATM (Asynchronous Transfer Mode) tehnologija nastala je sa ciljem izgradnje trajno dijeljene mreže koja omogućava malo kašnjenje pri znatno većim brzinama.Mogu se prenositi podatci, govor i video signal.Bazirana je na mreži s prospajanjem ćelija. Ćelije su fiksne duljine 53 byta. (48 podatci + 5 zaglavlje) što rezultira velikim overhead-om (do 20%).

Za brzinu do 155 Mb/s moguće je izgraditi lokalnu ATM mrežu koristeći instalacije izrađene za potrebe 100BTX i 100BFX Ethernet mreža. Samo je potrebno ugraditi nove čvorne uređaje (ATM prospojnike) i računala opskrbiti ATM veznim sklopovima

5.2 Opisati tehnologiju iznajmljenih linijaKoristi se kada je potrebna stalno uspostavljena veza. Brzine prijenosa mogu ići do 2,5Gbit/s.Naplaćuju se prema brzini prijenosa. Point-to-point su skuplje od recimo Frame relay mreža.Promet u mreži je promjenjiva, a kapacitet iznajmljene linije je stalan. To rezultira najčešće neprimjerenim kapacitetom veze.

19

5.3 Opisati DSL tehnologijuDSL(Digital subscriber line) tehnologija koristi činjenicu da telefonske kompanije imaju izgrađene preplatničke mreže od bakrenih parica. Ovi sustavi prenose podatke samo od korisnika do prve telefonske centrale , a ne s kraja na kraj mreže.

ADSL ( Asimetric DSL)Pruža veću brzinu pri dohvatu podataka od one pri slanju. Što odgovara korisnicima pa je dosta zastupljena.Symetric DSL (SDSL)- brzine dohvata i slanja signala su isteHigh Bit Rate DSL(HDSL)ISDN digital subscriber line (IDSL)priključak ne podržava istovremeni prijenos govornog signala. Nije bio pogodan za masovnu primjernu.

Brzina pada što je korisnik dalje od centrale.Za povećanje sigurnosti DSL koristi tehnologiju VPN (Virtual private network)5.4. Opisati karakteristike kabelskog modemaKabelski modem koristi koaksijalni kabel koji se služi za distribuciju televizijskog signala. Neke kabelske kompanije omogućavaju i pristup mreži preko istog ustava. Instalacija je jednostavna , a linija je uvijek aktivna. Brzine su od 50 do 60 Mbit/s

20

6.1 Navesti i ukratko opisati osnovna svojstva strukturnog kabliranja.Osnovna svojstva strukturnog kabliranja su :

1. Generalnost ožičenja (Generic Cabling) Strukturno kabliranje treba izvesti na način da zadovolji sve potrebe za umrežavanjem te omogući povezivanje sustava različitih proizvođača.2. Zasićeno ožičenje (Satruated Cabling) Potrebno je imati dovoljno priključaka na svim mjestima za sve buduće potrebe kako bi nam ugrađeni resursi bili dovoljni za neki dulji period npr. 5-10 godina. Da bi to postigli postavljamo dva priključka na svaka 2-3 m2 radnog prostora.3. Korištenje razdjelnika (Cross Connect) i prespojnih naprava (Patch

Panel)Da bi ostvarili mogućnost jednostavnog prespajanja priključaka s jednog sustava na drugi koristimo razdjelnike i prespojne naprave

Ako su ova svojstva zadovoljena govorimo o strukturnom kabliranju.6.2 Nacrtati osnovnu topologiju strukturnog kabliranjaDa bi se standardiziralo strukturno kabliranje dogovoren je standard EIA/TIA koji je kasnije uz male izmjene prihvaćen kao međunarodni ISO/IEC standard. ISO je dodao još neke vrste kabela koji su se koristili u Europi te je koristio izmijenjenu tehnologiju. Ova dva standarda su po svemu ostalom potpuno kompatibilna tako da mreže izrađene po jednoj odgovaraju i drugoj specifikaciji.

21

22

6.3 Navesti i opisati tipove mreža u arhitekturi strukturnog kabliranja.Osnovna mreža kruga – povezuje zgrade unutar tvorničkog ili sveučilišnog kruga. Vodovi se protežu od razdjelnika kruga do razdjelnika zgrada. Sastoji se od vodova i kabelskih završetaka, koji sačinjavaju razdjelnik kruga i razdjelnik zgrade.Osnovna mreža zgrade – često se zove vertikalna mreža , povezuje katove unutar zgrade. Vodovi se protežu od razdjelnika zgrade do razdjelnika katova. Sastoji se od vodova i kabelskih završetaka, koji sačinjavaju razdjelnik zgrade i razdjelnike kata.Horizontalna mreža – povezuje prostorije unutar kata. Vodovi se protežu od razdjelnika kata do telekomunikacijskih priključnica. Horizontalni vodovi trebaju biti kontinuirani od razdjelnika kata do priključnice, osim u slučaju kada se koristi prespojna točka. Sastoji se od vodova i kabelskih završetaka, koji čine razdjelnik kata i priključnice.Mreža radnog prostoraPovezuje priključnicu s korisničkom opremom. Često se svodi na priključne kabele, ali može sadržavati i aktivnu opremu. To nije stalni dio instalacije u smislu infrastrukture zgrade, pa nije pokriven specifikacijama strukturnog kabliranja.6.4. Navesti i opisati tipove razdjelnika u arhitekturi strukturnog kabliranja.Razdjelnik kruga(Campus Distributor) – je točka u kojoj se prespajaju vodovi osnovne mreže kruga. Često sadrži aktivnu mrežnu opremu. Na razdjelnik kruga se dovodi priključak javne mreže (Network Interface).Razdjelnik zgrade(Building Distributor) – je točka u kojoj se prespajaju vodovi osnovne mreže zgrade. U pravilu sadrži aktivnu mrežnu opremu, kao što su prospojnici i usmjernici te kućnu telefonsku centralu. Ova oprema je najčešće smještena u „sobi za opremu“. Ako je zgrada samostalna, na razdjelnik zgrade se dovodi priključak javne mreže. Priključak zgrade na javnu mrežu ili osnovnu mrežu kruga je posebna točka, koja sadrži opremu za zaštitu od udara groma i drugih smetnji.Razdjelnik kata (Floor distributor) - je točka u kojoj se prespajaju horizontalni vodovi. Razdjelnik kata obavezno sadrži prespojne naprave, a često i aktivnu mrežnu opremu kao što su prospojnici (switchevi). Tu se obavlja povezivanje horizontalne mreže sa vertikalnom mrežom zgrade. Preporučuje se ugradnja jednog razdjelnika kata na svaki 1000 m2 radne površine , a svakako najmanje jedan po svakom katu. Za slučaj da je takvo rješenje neisplativo, dozvoljava se povezivanje horizontalne mreže s više katova na isti razdjelnik.

23

Prespojna točka (Transition point) se iznimno ugrađuje u horizontalnu mrežu za slučaj kada se koristi namještaj sa ugrađenim priključnicama. Tada je dozvoljeno koristiti jednu prespojnu točku, gdje se spaja horizontalni kabel s kabelom u namještaju.Telekomunikacijska priključnica je fiksna točka u radnom prostoru u kojoj se završava horizontalni kabel. Sastoji se od standardnog konektora.

6.5 Opisati dva ograničenja udaljenosti strukturnog kabliranja Duljina horizontalnog kabela, koji povezuje razdjelnik kata s priključnicom ne smije biti veća od 90m, mjereno od same priključnice do točke u kojoj je kabel priključen na prespojni uređaj. Dozvoljena dodatna ukupna udaljenost od priključnice do korisnikove opreme ili do aktivnog uređaja je 10m. Ukupna udaljenost koja iznosi 100m prilagođena je mogućnostima 10Base-T Ethernet mreže. Kasnije je ta udaljenost (90+10) prihvaćena i za sve ostale vrste mreža od kojih je najvažnija (100-baseTX Ethernet). Pokazalo se je da se ovom duljinom horizontalnog kabela može pokriti više od 95% stvarnih radnih prostora.

Duljina osnovne mreže ovisi o izabranom mediju i tehnologiji same mreže, te da li se u strukturi koristi razdjelnik zgrade ili ne. CD – Razdjelnik kruga , BD – razdjelnik zgrade , FD – razdjelnik kata

24

7.1 Navesti i opisati vrste bakrenih parica koje se danas koristeDanas se koriste slijedeće parice :

UTP (Unshielded twisted pair) – četiri neoklopljene parice FTP ili SCTP – četiri zajednički oklopljene parice STP ili STP-a – dvije zasebno oklopljene parice.

7.2 Navesti i objasniti osnovna svojstva bakrenih kabela.Uzdužni kapacitet - je kapacitet između vodiča u vodu (između vodiča parice). Uzdužni kapacitet znatno utječe na karakterističnu impedanciju i brzinu prostiranja signala kroz kabel, ali i sam po sebi određuje opterećenje predajnika. Stoga se nastoji ograničiti iznos uzdužnog kapaciteta.Karakteristična impedancija voda određuje omjer struje i napona signala na vodu. Mjeri se u omima (za UTP 100oma , STP 150 oma), te varira s temperaturom i frekvencijom. Prijemnici i predajnici su dizajnirani za rad s određenom impedancijom kabela. Varijacije impedancije, kao i završetak kabela netočnom impedancijom izaziva refleksiju signala i tako smanjuje kvalitetu prijenosa.Faktor Brzine Pokazuje omjer brzine prostiranja elektromagnetskog vala kroz kabel prema brzini svjetlosti c.

25

7.3 Navesti mjerenja koja se obavljaju na bakrenim kabelima u svrhu određivanja kvalitete i ukratko ih objasnitiRazlike kabela u kvaliteti određuju se mjerenjem ključnih parametara na raznim radnim frekvencijama.Prigušenje signala (Attenuation) – je mjera kojom različite komponente spektra signala slabe za vrijeme prolaska kroz kabel. Ukupno prigušenje mjeri se u decibelima (dB), a kako ovisi o duljini segmenta, za neki kabel se specificira po jedinici duljine (npr. dB/100m). Pojedinačno preslušavanje na bližem kraju (PP NEXT ,Pair to Pair Near End Cross Talk)je prijenos energije predajnika na vlastiti prijemnik, čime se ometa normalni prijem korespondentnog signala. Kako je signal udaljene stanice prošao kroz čitav kabel, pa je znatno oslabljen, preslušavanje ozbiljno ograničava praktično primjenjivu duljinu kabela. Preslušavanje raste porastom duljine kabela, a iskazuje se u decibelima na referentnoj duljini.Zbirno preslušavanje na bližem kraju (PS NEXT , Power sum Near Near End Cross Talk) nužno je specificirati kada se koristi prijenos signala na više parica odjednom (Gigabitni Ethernet). Tada signali svih parica ometaju prijem po promatranoj parici. Prijenos po više parica koristi se npr. kod 100Base-T4 ili 1000Base-T Ethernet mreža.Pojedinačno relativno preslušavanje na daljem kraju (PP ELFEXT , Pair to Pair Equal Level Far End Cross Talk) je prijenos energije udaljenog predajnika na promatrani prijemnik, sveden na razinu signala na strani prijemnika. Značajan je kod korištenja više parica odjednom.Zbirno relativno preslušavanje na daljem kraju (PS , ELFEXT , Power SUM ELFEXT)Je prijenos energije svih udaljenih predajnika na promatrani prijemnik. Značajan je kod korištenja više parica odjednom.Odnos prigušenja i preslušavanja (ACR , Attenuation to Cross Talk Ratio) zapravo je apsolutni parametar kvalitete jer određuje minimalni omjer korisnog i ometajućeg signala na strani prijemnika.Razlika kašnjenja (DS, Delay Skew) je razlika u kašnjenju po raznim paricama istog kabela. Ovaj parametar je važan npr. kod 1000-BaseT mreža jer predajnik šalje signal po sve četiri parice. Bitno je da svi signali stignu na prijemnik istovremeno(max 50ns razlike)Strukturni povratni gubici mjere se s ciljem određivanja stvarne impedancije voda, narušene utjecajem prespojnih naprava, konektora i prespojnih kabela.

26

27

7.4 Opisati izgled optičkih kabela, navesti vrste i glavne razlike među njimaOptička nit sastoji se od optičke jezgre, optičkog plašta i optički nepropusnog plašta. Optička jezgra i plašt imaju različite optičke karakteristike, pa se svjetlost lomi prema sredini niti. Način prolaska svjetlosti ovisi o omjeru debljina optičke jezgre i plašta.

Kod jednomodnih (SM, Single Mode) optičkih niti jezgra je vrlo tanka 6-8µm, okružena staklenim optičkim plaštom promjera 125 µm. Stoga se svjetlo lomi na samo jedan način. Ovakav kabel može prenijeti podatke brzinom više od Gb/s na udaljenost od 5-25 kilometara. Za izvor signala koriste se laseri. Jednomodna optička nit i pripadajuća oprema su vrlo skupi pa se primjenjuju prvenstveno za izgradnju mreža širokog dosega (WAN) i novih sustava kabelske televizije.

Kod višemodnih (MM, Multi Mode optičkih niti jezgra je deblja (50-100µm), okružena staklenim optičkim plaštom promjera 125 µm. Svjetlo se lomi na više načina. Ovakva nit može prenijeti podatke brzinom od oko 500 Mb/s na udaljenost od 1-2 kilometra. Za izvor signala koriste se LED diode. Ove niti se koriste prvenstveno za izgradnju lokalne mreže zbog relativno niske cijene.

Prijenos signala optičkim kabelima je brz i neosjetljiv na smetnje te postiže znatne udaljenosti. Ovi kabeli ne prenose strujne udare stoga su idealni za izgradnju osnovne mreže kruga.Ugradnja optičkih kabela u vertikalnu mrežu je opravdana ako je udaljenost veća od 100m , a kod horizontalnih mreža nije opravdano jer UTP kabel u 95% slučajeva dovoljan (po brzini i dometu).

8.1 Objasniti razliku između horizontalnih i vertikalnih mreža Kod vertikalnih mreža kabeli se postavljaju okomito. Kada se radi o 1-2 kata, težina pojedinačnog kabela nije problematična. Kod vertikala od 3 i više katova, treba koristiti posebno ojačane kabele predviđene za vertikalnu ugradnju ili pričvrstiti i rasteretiti obične kabele. Primjena optičkih kabela za ovu mrežu je opravdana ako su udaljenosti između razdjelnika zgrade i kata veće od dosega UTP kabela (100m) ili ako želimo povećati brzine osnovne mreže zgrade.

Kod horizontalnih mreža, moguće je da će kabel za prijenos podataka prolaziti kanalima za ventilaciju, klimatizaciju, dvostrukim podom ili

28

plafonom. U tom slučaju zahtjeva se korištenje ojačanih kabela. Ugradnja optičkih kabela nije potrebna jer za potrebe horizontalne mreže UTP kabel najčešće zadovoljava tražene brzine prijenosa i pokriva cijelo područje.

29

8.2 Skicirati i ukratko opisati spajanje bez prespojne naprave čvorišta.Kod povezivanja bez prespojne naprave čvorišta, samo je kabel povezan na svoju prespojnu napravu. Prespajanje se obavlja prespojnim kabelom od prespojne naprave kabela direktno na konektor čvorišta. Ovaj način povezivanja koristi činjenicu da većina čvorišta, swicheva itd. ima ugrađene konektore. Tako konektori čvorišta služe zapravo kao prespojna naprava čvorišta.

Preporučuje se korištenje ovog načina prespajanja čvorišta, a velika većina instalacija strukturnog kabliranja je upravo ovako projektirana i izvedena. Aktivni uređaji i prespojni paneli montiraju se u ormare, te se povežu prespojnim kabelima.

8.3 Opisati ulogu i osobine prespojne napravePrespojne naprave (nalaze se u razdjelnicima) nužne su da bi se pojedinačna priključnica povezala s potrebnim priključkom na aktivnoj opremi (switchevi ruteri itd).

Prespojne naprave imaju ulogu kabelskih završetaka. Vodiči kabela povezuju se na prespojnu napravu korištenjem izolacijom razmaknutih kontakata. Radi se zapravo o kontaktima s utorima u koje se pojedinačni vodiči umeću posebnim alatom.Kod umetanja nije potrebno guliti izolaciju, tako da je sam proces vrlo jednostavan i brz.Prespojne naprave stvaraju dodatno gušenje i preslušavanje u vezi između aktivnih uređaja. Porastom brzine prijenosa po UTP kabelima, gušenje na prespojnim napravama je postalo zanemarivo. Ukoliko ugrađujemo kabel određene kategorije (npr. CAT5) potrebno je ugraditi i prespojnu napravu iste kategorije kako bismo postigli maksimalnu udaljenost (90+10m).

30

8.4 Opisati i nacrtati raspored parica i vodiča po konektorima sukladno T568A i T568B standardima.Raspored parica i vodiča po kontaktima nije potpuno jednoznačno određen pa imamo nekoliko varijanti spajanja , a prema EIA/TIA preporučuju se :T568A

T568B

Razlika između ovih standarda je u zamjeni parice 2 s paricom 3. Prednost T568A specifikacije je kompatibilnost s ISDN standardom, a T568B kompatibilnost s Ethernet 10Base-T standardom. U praksi je jedino važno izvesti čitavu instalaciju po jednom od rasporeda.

31

8.5 Opisati karakteristike optičkih konektora i njihovo povezivanje.Optički konektori koriste se za zaključivanje optičkih vlakana i njihovo priključivanje na aktivne uređaje ili na prespojne naprave. U tijeku razvoja umrežavanja optičkim vlaknima razvilo se je nekoliko vrsta konektora(ST,SC ,FSD,SMA). Kod svih optičkih konektora zajedničko je da se optička nit povezuje za keramičko vreteno (Cerramic Ferrule). Povezivanje na vreteno obavlja se kontaktno (višemodna vlakna, jeftinije rješenje) ili lijepljenjem epoksi smolom (višemodna i jednomodna vlakna, skuplje rješenje). Nakon toga se konektor priključi u priključnicu aktivnog uređaja ili u optički spojnik kojim se povezuju dva vlakna (konektor na konektor)

Prijenos optičkim vlaknima je jednosmjeran, pa se konektori koriste u paru. Optički spojnici mogu biti jednosmjerni i dvosmjerni.

32

9.1 Opisati zahtjeve koji se postavljaju pri izvođenju instalacija.Kod izvođenja instalacije potrebno se je pridržavati dodatnih pravila, koja su specificirana osnovnim ili nekim dopunskim standardima. Radi se o polumjeru savijanja kabela i udaljenosti od energetskih vodova.

Polumjer savijanja kabela definira se sa svrhom da se izbjegnu fizička oštećenja kabela, te da se očuvaju njegove performanse. Polumjer zakrivljenosti nekad se definira u odnosu na promjer kabela D , a nekad i apsolutno. Tablica predstavlja minimalni polumjer savijanja za određeni kabel.

Udaljenost od energetskih kabela se kontrolira da bi se izbjeglo nepotrebno preslušavanje signala 50Hz i raznih smetnji izazvanih uključivanjem i isključivanjem potrošača. Udaljenost od energetskih kabela je različita za neoklopljene i oklopljene parice.

9.2 Navesti i opisati mjerenja propisana standardima EIA/TIA 568A i ISO 1180Mjerenja na komponentama obavljaju se s ciljem određivanja kategorije kojoj pripada ta komponenta. Nakon obavljenih mjerenja (atestiranja), proizvođač dobiva pravo označavanja i prodaje svog proizvoda pod postignutom kategorijom. Mjerenja na komponentama se ne obavljaju kod izvođenja instalacija. Dovoljno je kupiti komponente nekog proizvođača i pogledati karakteristike koje komponenta ima. Kod velikih narudžbi može se od proizvođača tražiti da obavi pojedinačna mjerenja koja su potrebna.

Mjerenja na instalacijama obavljaju se s ciljem da se provjeri ispravnost izvedene instalacije s obzirom na deklariranu kategoriju. Ova mjerenja se obavljaju na terenu, nad završenom instalacijom(prilikom primopredaje). Ova mjerenja obuhvaćaju kontrolu rasporeda vodiča, identifikaciju kabela te mjerenja eklektičnih karakteristika.

Mjerenja kod održavanja obavljaju se u tijeku životnog vijeka mreže. U svakodnevnom radu mreže može doći do raznih kvarova, izazvanih mehaničkim ili električnim oštećenjima opreme. Osim mjerenja koja se obavljaju kod primopredaje instalacija , mjerenja kod održavanja uključuju i lociranje voda u kanalu te određivanje mjesta kvara (prekida).

33

9.3 Opisati ukratko mjerenje na UTP vodovima (bez detaljnog nabrajanja i opisa mjerenja vezanih u raspored vodiča).Mjerenja na UTP vodovima obavljaju se kod primopredaje instalacije i za vrijeme eksplotacije. Ova mjerenja obuhvaćaju kontrolu rasporeda, identifikaciju kabela, otkrivanje položaja voda, otkrivanje duljine i mjesta kvara, te mjerenja električnih karakteristika.

Kontrola rasporeda vodiča je osnovno mjerenje koje otkriva pogreške nastale u tijeku povezivanja kabelskih završetaka na prespojne naprave ili priključne umetke. Ova kontrola obavlja se posebnim uređajem za ispitivanje rasporeda (Wiremap Tester). Na ekranu instrumenta identificiramo pogrešku ako je ima.

Identifikacija kabela je osnovno mjerenje kojim se provjerava oznaka na oba kraja kabela. Potrebna je jer se nekad privremene naljepnice gube kada se skraćuju kabeli kod priključivanja kabelskog završetka. Obavlja se uređajem za ispitivanje rasporeda, koji može raspolagati s više identifikacijskih modula.

Mjerenje duljine voda je osnovno mjerenje kojim se provjerava duljina voda, kako bi se osigurala sukladnost sa primijenjenim standardnom, npr. 90m za horizontalnu mrežu. Obavlja se vremenskim reflektometrom. To je uređaj koji šalje kratki impuls na početku voda, te mjeri sve refleksije tog impulsa. Mjerenjem vremena do najkasnije reflektiranog impulsa, uz poznatu brzinu prostiranja po kabelu , precizno se odredi duljina kabela.

Otkrivanje položaja voda je pomoćno mjerenje, koje se obavlja za vrijeme korištenja mreže. Ukoliko je došlo do kvara na vodu, potrebno je otkriti kuda vod prolazi kroz zgradu. Na vod se priključi generator električnog signala frekvencije oko 2000Hz, te se posebnim prijemnikom prati staza kojom kabel prolazi.

Otkrivanje mjesta kvara se obavlja sa vremenskim reflektometrom. Mjerenjem vremena refleksije određuje se udaljenost od svakog diskontinuiteta, pa je moguće otkriti mjesto kvara (prekida).

Mjerenje električnih karakteristika se obavlja na fiksnom dijelu instalacije i na čitavom kanalu

34

9.4 Nabrojati i opisati pogreške koje mogu nastati pri kontroli rasporeda vodiča.Pri kontroli rasporeda vodiča mogu nastati slijedeće pogreške:Otvoreni krug je situacija kod koje nema provodnog puta od kontakta konektora prespojne naprave do kontakta priključenog umetka. Može nastati zbog prekinutog vodiča ili zbog lošeg kabelskog završetka.Kratki spoj je situacija kod koje postoji vodljivost između bilo koja dva vodiča u kabelu. Nastaje zbog oštećenja izolacije na ili zbog proboja u samom kabelu.Ukrštene parice je situacija kod koje je neka parica spojena na krivi par kontakta konektora. Nastaje pogrešnim povezivanjem vodiča.Obrnuta parica je situacija kada su vodiči neke parice međusobno zamijenjeni na jednom kraju, čime se narušava polaritet veze. Nastaje pogrešnim povezivanjem vodiča.Okrenuta parica je situacija kada su vodiči neke parice međusobno zamijenjeni na oba kraja. Ovim se ne narušava funkcionalnost parice, a najčešće niti električne karakteristike. Nastaje pogrešnim povezivanjem vodiča. Otkriva se samo vizualnim pregledom.Razdvojene parice je situacija kod koje je jedan vodič neke parice povezan na kontakte konektora neke druge parice. Ovim nije narušeno povezivanje s kraja na kraj voda, ali su drastično poremećene električne karakteristike(prvenstveno preslušavanje NEXT). Nastaje pogrešnim povezivanjem vodiča , a otkriva se mjerenjem električnih karakteristika.9.5 Navesti i opisati mjerenja koja se obavljaju na optičkim kabelima.Test kontinuiteta koristi se za identifikaciju optičke niti i otkrivanje prekida. Obavlja se priključenjem bljeskalice na optičku nit.Lociranje prekida obavlja se korištenjem vrlo snažnog svjetlosnog izvora, tako da je vidljiva osvijetljenost ovojnice kabela na mjestu prekida niti.Otkrivanje položaja voda moguće je korištenjem tonskog generatora priključenog na početak kabela. Vibracije u kabelu izazivaju svjetlosne gubitke, koje je posebnim prijemnikom moguće pratiti uzduž kabela.Mjerenje gušenja obavlja se izvorom svjetla i mjeračem snage svjetla.Mjerenje duljine i mjesta kvara obavlja se optičkim vremenskim reflektometrom. Može se koristiti i za mjerenje gušenja, ali daje manje precizne rezultate od mjerača snage svjetla.

35

10.1 Navesti i opisati od kojih se cjelina sastoji projektna dokumentacija i od čega se sastoje pojedine cjeline.Projektna dokumentacija se dijeli u 6 cjelina, označenim oznakama Lx.

To su opći dio (L), opis tehničkog rješenja (L0), projekt glavne mreže kruga (L1), projekt glavne mreže zgrada (L2), projekt horizontalne mreže (L3) i projekt opreme (L4).

Opći dio projekta (L): naslovna stranica : naziv projekta, naziv investitora, naziv

projektantske organizacije, oznaku revizije projekta i datum dovršenja projekta

sadržaj dokumentacije : popis dokumenata ili poglavlja i nacrta dokumentacije, s oznakama broja listova, veličine listova i broja stranice

projektni zadatak : opisuje ukratko što je bio zadatak projektanta te uvjete i propise koje propisuje investitor

idejno rješenje : može se navesti kao dio projektnog zadatka ili kao samostalni dokument

autori projekta : osobe koje su učestvovale u izradi projekta mjere zaštite : popis propisa kojima se regulira zaštita na radu i

zaštita od požara za vrijeme izvođenja i korištenja mreže tehnički uvjeti za opremu i radove : sadrži popis karakteristika

kojima treba udovoljavati izvedena instalacija i ugrađena oprema

Tehnički opis (L0): tekstualni dio : potanko opisuje rješenja korištena u projektu popis normi: spominju se svi standardi kojima moraju

udovoljavati dijelovi mreže i način izvođenja objašnjenje sustava označavanja : bitno je za lakše razumijevanje

i čitanje projektne dokumentacije način povezivanja kabela : definira se prema izabranom

standardu kako bi se izbjegli nesporazumi kod izvođenja instalacije

način izvođenja instalacije : dio tehničkog opisa kod kojeg se navode osnovne pretpostavke i tehnike postavljanja instalacije

način izvođenja uzemljenja : navodi se prema Zakonu o građenju i određuje jednu od tehnika prema situaciji na objektu

logička shema : pojednostavljena shema cjelokupnog sustava, potrebna za jednostavnije razumijevanje nacrta

Projekt mreže kruga, zgrade i kata (L1, L2 i L3):

36

naslovna stranica i popis dokumenata tablica kabela : definira pojedine kabele i točke koje povezuje tablica spajanja : definira način spajanja pojedinih vodiča kabela dispozicijski nacrt opreme: definira razmještaj opreme u prostoru logička shema polaganja kabela : sadrži oznake pojedinih kabela nacrt polaganja kabela : određuje trase u prostoru kojima se vode

kabeli mreže

Projekt opreme mreže (L4): naslovna stranica i popis dokumenata popis pasivne opreme : sadrži nazive, karakteristike i količine

pojedinih dijelova pasivne opreme popis aktivne opreme : sadrži oznake, nazive, karakteristike i

količine pojedinih aktivnih uređaja mreže dispozicijski nacrt pasivne opreme : sadrži nacrte pojedinih

elemenata pasivne opreme s rasporedom priključnica i njihovim oznakama

dispozicijski nacrt aktivne opreme : sadrži nacrte pojedinih aktivnih uređaja s rasporedom priključnica i njihovim oznakama

tablice spajanja aktivne opreme : sadrži način polaganja prespojnih kabela između prespojnih panela i aktivnih uređaja

dispozicijski nacrt ormara : prikazuje način montaže aktivne i pasivne opreme u pojedine telekomunikacijske ormare

nacrt polaganja kanalica : prikazuje staze kojima se polažu kabelske kanalice

37

DRUGI KOLOKVIJ39. Nabrojati i ukratko opisati prema kojim kriterijima možemo uspostaviti radne grupeRadna grupa je skup umreženih računala među kojima postoji neki odnos. 1. Po smještaju radnih stanicaRadna grupa se sastoji od računala koja su smještena u istom ili u susjednim prostorima. Kriterij se zasniva na predpostavci da su radna mjesta neke grupe smještena u istom prostoru. Ovaj kriterij ne vodi računa o stvarnoj funkciji pojedinog radnog mjesta , pa ne garantira optimalne rezultate po pitanju prometa.Pristup po smještaju jedino je moguć kada se unaprijed ne zna namjena mreže, omogućava pokrivanje prostora kablovima najmanje duljine, dok u fazi održavanja, dok u fazi održavanja omogućava jednostavno otkriavnje kvara.

2. Po ogranizacijskoj shemi poduzeća , podjela na radne grupe je moguća jer svako radno mjesto pripada određenoj radnoj grupi. Najveći dio vremena radnici nekog odjela ramjenjuju podatke među sobom ili među srodnim grupama (npr. Knjigovodstvo kadrovska , obračun plaća …). Stoga podjela na radne grupe po organizacijskoj shemi poduzeća daje optimalne rezultate po pitanju podjele mreže. Ova podjela također omogućava jednostavno proširenje radne grupe paralalneo s povećanjem obima posla. Ljudi nekog odjela (radne grupe) ne moraju nužno biti locirani u jednom cjelovitom prostoru pa to može izazvati poteškoće prilikom upravljanja i održavanja mreže.Kriterij organizacijske sheme rezultira nešto kompleksnijom mrežom, koja po pitanju pouzdanosti prestavlja kompromis : veća mogućnost kvara kompezirana je činjenicom da se kvar najčešće ograničava samo na jednu radnu grupu

3. Po zajedničkim poslovima , u radnu grupu svrstavaju se radna mjesta na kojima se obavljaju slični poslovi iako pripadaju različitim odjelima poduzeća. Ovakav pristup doprinosi efikasnosti rada na radnim mjestima zajedničkih poslova ali na štetu mreže kao cjeline.

4. Po prioritetu , radnu grupu čine mjesta podjednake važnosti. Ovo je vrlo efikasan i fleksibilan kriterij koji omogućava realizaciju pozudane mreže za opremu čija je funkcija vitalna za rad poduzeća. Takva mreža ima sva loša

38

svojstva ostalih pristupa ( neefikasna podjela prometa , otežano održavanje … )

39

40. Opisati domenu kolizije za mreže Ethernet

40