APIS IT d.o.o.

Paljetkova 18, 10001 Zagreb

PROJEKTNI ZADATAK

za izradu glavnog projekta „Obnove, povećanja kapaciteta i raspoloživosti

podatkovnog centra“

2

SADRŽAJ 1. Uvod ......................................................................................................................... 3

1.1. Općenito ............................................................................................................. 3 1.2. Postojeći projekti s kojima se glavni projekt treba usuglasiti ............................. 3

2. Postojeće stanje ....................................................................................................... 4

2.1. Opis prostora ...................................................................................................... 4 2.2. Postojeći raspored opreme u sistem sali ............................................................ 5 2.3. Postojeći raspored strojarske opreme ................................................................ 7 2.4. Postojeći raspored elektro opreme ..................................................................... 8 2.5. Centralni nadzorni i upravljački sustav ............................................................. 11 2.6. Protupožarna i tehnička zaštita ........................................................................ 11

3. Zahtjevi pri izradi glavnog projekta ......................................................................... 12

3.1. Općenito ........................................................................................................... 12 3.2. Pravilnici, propisi i norme .................................................................................. 12 3.3. Opseg glavnog projekta .................................................................................... 13 3.4. Popis knjiga glavnog projekta ........................................................................... 14 3.5. Raspoloživi prostor za ugradnju nove opreme ................................................. 15 3.6. Smjernice pri projektiranju ................................................................................ 15 3.7. Granica projektiranja ........................................................................................ 18 3.8. Opće odredbe ................................................................................................... 18

3

1. Uvod

1.1. Općenito Ovaj dokument sadrži projektni zadatak čija je svrha definirati osnovne smjernice

kojih se treba pridržavati projektant prilikom izrade glavnog projekta„Obnove, povećanja kapaciteta i raspoloživosti podatkovnog centra“ u vlasništvu APIS IT, d.o.o.

U postojećoj sistem sali ugradit će se 48 novih poslužiteljsko komunikacijskih ormara (u daljem tekstu IT ormara). Ugradnja opreme biti će u fazama, a u prvoj fazi ugradit će se 12 novih poslužiteljsko komunikacijskih ormara.

Glavnim projektom će se:

• Definirati raspored prostora i opreme.

• Dati novo građevinsko uređenje.

• Definirati proširenje električnog razvoda koje uključuje nove izvore napajanja, pretvarače, n.n. razvodne ormare, energetske kabele te proširenje CNUS-a.

• Projektirati novi TK kabelski razvod.

• Projektirati novi rashladni sustav koji će osigurati redundanciju klime nakon ugradnje svih IT ormara.

• Dati smjernice budućeg proširenja postojećih sustava gašenja požara, vatrodojave i tehničke zaštite.

Glavni projekt treba izraditi koristeći smjernice definirane u normi ANSI/TIA-942-A (prvi put objavljene 2005., a revidirane 2012.).

1.2. Postojeći projekti s kojima se glavni projekt treba usuglasiti

U sklopu rekonstrukcije i obnove već postoji projekt privremenog priključka rashladne stanice za vanjski privremeni rashladnik 400kW, te projekt obnove postojeće dotrajale rashladne stanice. Također je, neovisno o ovom projektu, u postupku izrade glavni projekt glavnog razvodnog ormara (GRO) koji služi za priključak tri energetska transformatora 20/0,4 kV, 1000 kVA, preko kojih se dovodi energija iz distributivne elektroenergetske mreže, te kao glavni razvod mrežnog napona.

4

2. Postojeće stanje

Današnja zgrada APIS IT d.o.o. je pravni slijednik Centra za automatsku obradu podataka Grada Zagreba, smještenog u naselju Prečko, u Zagrebu. Osnovnu projektnu dokumentaciju za sustave obrađene u ovom dijelu elaborata je izradilo poduzeće RO Monter, DOUR Projektni biro, s odgovornim projektantom g. A. Stagličićem, dipl.ing., broj projekta 85T-2209 iz 1984. godine. Na tu projektnu dokumentaciju je dobivena građevinska dozvola. Izvedeno stanje je sukladno građevinskoj dozvoli.

2.1. Opis prostora

Veća zgrada se sastoji od dilatacije A i dilatacije B. U dilataciji A,koja se sastoji od suterena, prizemlja i 3 kata, nalaze se slijedeći sadržaji: sklop društvene namjene, skladišta, strojarnice S-2 i S-3, sklop za rekreaciju, finalizaciju i tiskara, sklop pogona dostupan korisnicima i sklop pogona zatvorenog tipa.

U dilataciji B smještena je sistem sala (na desnoj slici svijetlo plavo), printer sala A (na desnoj slici svijetlo sivo), printer sala B (na desnoj slici sivo) i komandna soba (na desnoj slici zeleno) koje su smještene na povišenoj etaži (u prizemlju). UPS (na lijevoj slici crveno) i strojarnica S-1 (na lijevoj slici tamno plavo) nalaze se odmah ispod u suterenu.

Manja zgrada (vidi slika lijevo) je smještena južnije, a u njoj se nalazi energetski blok s transformatorima 3x1000kVA (na lijevoj slici sivo), diesel agregatskim postrojenjem (na lijevoj slici crveno), n.n. razvodom glavnog mrežnog i agregatskog napajanja (na lijevoj slici crveno).U energetskom bloku smještena je i centralna rashladna stanica (na lijevoj slici plavo).

Prostorije u suterenu i prizemlju velike zgrade, te prostori energetskog bloka u manjoj zgradi visoki su približno 5 metara, te ima dovoljno prostora za više opcija sustava hlađenja, razvoda kabela i slično.

5

Za potrebe razvoda električne energije po katovima su raspoređeni katni razvodni ormari za napajanje trošila opće namjene kao rasvjeta, utičnice, mali električni aparati i drugo. Ormari ovisno o potrebi i zahtjevima za napajanjem imaju polje mrežnog, agregatskog i UPS razvoda.

2.2. Postojeći raspored opreme u sistem sali

Unutar tehničkog poda sistem sale smještene su trase komunikacijskih i električnih kabela, te kanali za razvod zraka za sustav hlađenja. Visina tehničkog poda i količina kabela unutar tehničkog poda postavlja ograničenja, kako za kapacitet hlađenja tako i za polaganje novih kabela. Unutarnje klima jedinice koje se nalaze u strojarnici ispod sistem sale imaju rashladni kapacitet oko 220kW (u slučaju kvara na jednoj od njih 160kW). U strojarnici nema mjesta za dodatne jedinice. Za povećanje redundancije i kapaciteta treba osmisliti drugi način hlađenja obzirom da hlađenje kroz tehnički pod ograničava disipaciju topline na najviše 6 kW po ormaru. Kako je većina postojeće opreme smještena u dijelu sistem sale pored komandne sobe, novi IT ormari mogli bi biti smješteni u preostalom dijelu ili u printer Sali A (žuto zaokruženi dijelovi).

Prostor server sobe (svijetlo plavo) tlocrtne je površine oko 550 m2, prostor printer sobe 140 m2, a komandni centar (zeleno) još 140 m2.Svi ti prostori međusobno su odvojeni staklom, te zbog toga jednako protupožarno i protuprovalno štićeni.

U glavnom projektu treba utvrditi tip podataka i shodno tome potrebu za zaštitom dijela sistem sale ili kompletne sistem sale.

6

Također je u glavnom projektu potrebno utvrditi da li je arhitektonska izvedba postojeće sistem sale u skladu sa zahtjevima iz norme ANSI/TIA-942-A glede tehničke zaštite i zaštite od požara te koje preinake je potrebno izvršiti kako bi se zadovoljili zahtjevi za razinu 3 ili 4 (Tier 3 ili 4) navedene norme.

Na slici ispod prikazan je postojeći izgled i razmještaj opreme u sistem sali.

Postojeća IT oprema

Stara IT

Kolokacija za vanjske korisnike

Sta

ra P

rinte

r op

rem

a A

7

2.3. Postojeći raspored strojarske opreme

Prostori u objektu su obzirom na namjenu i zahtjeve klimatizacije, podijeljeni u funkcionalne cjeline čime su ujedno određeni i pojedini sustavi. Za smještaj uređaja predviđene su 4 strojarnice i to u dilataciji B nalaze se strojarnice S-1 i S-4, a u dilataciji A strojarnice S-2 i S-3. Svi uređaji za hlađenje sistem sale nalaze se u strojarnici S-1.

Strojarnica S-1 smještena je u suterenu uz sklonište i uz prostoriju UPS-ova i baterija, a ispod računskog centra.

U strojarnici S-1 nalaze se uređaji koji hlade sistem salu: PK-3/1, PK-3/2, PK-6/1 i PK-6/2. Oni imaju rashladni kapacitet oko 220kW (2x50 + 2x60kW), a u slučaju kvara na jednoj od njih 160kW (220kW-60kW). U strojarnici nema prostora za dodatne jedinice, a s rashladnom stanicom povezana je preko samo jednog cjevovoda. Uvlačenje svježeg zraka za sve uređaje u strojarnici S-1 je zajedničko.

Centralna rashladna stanica sadrži svu potrebnu opremu primjerenog kapaciteta za pripremu hladne vode 7/12°C u količinama potrebnim za podmirivanje ukupnih rashladnih potreba cijelog kompleksa. Instalirani kapacitet postojećih klipnih kompresora je 2x227kW, a u tijeku je ugradnja još jednog rashladnika, rashladnog učinka 1000 kW .

8

2.4. Postojeći raspored elektro opreme

Pored strojarnice, ispod sistem sale, nalazi se UPS soba (crveno) u kojoj se nalaze dva UPS-a nazivne snage 250 kVA (200 kW). UPS-ovi su projektirani za redundanciju 2xN . Trenutno vršno opterećenje UPS-a iznosi 168kW i vrlo je blizu nazivnoj snazi jednog UPS-a.

UPS-ovi su priključeni preko dva agregata.Samo veći diesel agregat (1000 kVA) automatski se uključuje nakon nestanka mrežnog napona, dok se manji agregat (500 kVA) može uključiti samo ručno, nakon isključivanja dijela tereta.

B

A

C

A

B

9

Agregati, upravljački ormari diesel agregata, i glavni razvod mrežno agregatskog napona =NH1, u kojem je ugrađena automatika automatskog preklopa, nalaze se u crvenom dijelu energetskog bloka (u manjoj zgradi).

Mrežno napajanje podatkovnog centra izvedeno je preko tri energetska transformatora 20/0,4kV 3x1000kVA (koji nikada ne rade u paralelnom radu). Sva tri transformatora su spojena na isti20 kV prsten, a odabir s koje strane prstena se napajaju je ručni (preklop se vrši u vremenu od približno dva sata) i u nadležnosti je Elektre-Zagreb.

Ormar GRO služi za priključak energetskih transformatora i kao glavni razvod mrežnog napona objekta. Projekt rekonstrukcije GRO ormara nije sastavni dio ovog glavnog projekta i sada je već u tijeku njegova izrada. Ovaj glavni projekt potrebno je,na mjestima povezivanja,usuglasiti s projektom rekonstrukcije GRO ormara.

Ormar mrežno-agregatskog napona =NH1 se nalazi u zajedničkom prostoru (Elektro soba) s ormarom GRO.Projektom je potrebno izvršiti razdvajanje tog prostora u zasebne cjeline odvojene protupožarnim zidovima/panelima, ukoliko je to potrebno, da bi se izvedba uskladila sa zahtjevima norme ANSI/TIA-942-A, razina 3 ili 4.

Slika na sljedećoj strani pokazuje blok shemu postojećeg napajanja IT opreme u podatkovnom centru APIS IT. Vidljivo je da je projektom predviđena redundancija 2xN u osnovnoj opremi napajanja (UPS-ovi, diesel agregati, PDU-ovi). Međutim, sadašnja vršna potrošnja iznosi 168 kW, odnosno 84% snage jednog postojećeg UPS-a. Ugradnjom novih IT ormara vršna snaga će prijeći 100% nazivne snage jednog UPS-a i nestati će potrebne redundancije. Kada ukupno opterećenje prijeđe 276,8 kW ni postojeće STS preklopke više neće zadovoljavati. Porastom vršnog opterećenja potrebno je osigurati i dodatno hlađenje (koje već sada nije redundantno), a vrlo brzo ni postojeći diesel agregati neće zadovoljiti traženi kapacitet.

10

Osim toga, norma ANSI/TIA-942-A zahtijeva, za više razine raspoloživosti (Tier 3 i 4), odvajanje redundantne opreme u zasebne prostorije i protupožarne zone kako bi, u slučaju požara u jednoj prostoriji, oprema koja se nalazi u drugoj prostoriji normalno nastavila napajati trošila.

11

2.5. Centralni nadzorni i upravljački sustav

U objektu postoji SCADA sustav koji nadzire rashladnu stanicu i sustav besprekidnog napajanja.

Za upravljanje sustavom besprekidnog napajanja koriste se PLC-ovi tip Simatic S7-300 Siemens, a u n.n. razvodnim ormarima ugrađeni su Touch Paneli na kojima se lokalno mogu nadzirati pojedini dijelovi ili cijeli sustav besprekidnog napajanja. Komunikacija s UPS-ovima i diesel agregatima ostvarena je MODBUS protokolom, između PLC-ova PROFIBUS DP-om, a sa SCADA sustavom Ethernetom.

Funkcijski prikaz postojećeg sustava upravljanja besprekidnim napajanjem prikazan je na slici sljedećoj slici.

2.6. Protupožarna i tehnička zaštita

U objektu postoji sustav gašenja požara plinom. Također postoji i sustav vatrodojave i sustav tehničke zaštite.

12

3. Zahtjevi pri izradi glavnog projekta

3.1. Općenito

Pored toga što se planiranom ugradnjom novih IT ormara gubi projektirana autonomija u izvorima elektroenergetskog napajanja i klimatizacije, te je samim tim potrebno izvršiti obnovu s povećanjem kapaciteta postojeće opreme, uočeno je i niz nedostataka postojećih prostorija podatkovnog centra koji ga čine ranjivima u odnosu na određene vanjske ugroze, te mu smanjuju ukupnu raspoloživost.

Projektant glavnog projekta treba provesti kritičku analizu smještaja, konstrukcije i funkcionalnosti postojećih zgrada podatkovnog centra APIS IT, te na temelju te analize definirati mjere pregradnji, prenamjene prostora i fizičke zaštite, kojim će se podatkovni centar APIS IT u svim bitnim parametrima uskladiti s međunarodno prihvaćenom normom ANSI/TIA-942-A, preporukama Uptime Insutute-a, te važećim hrvatskim propisima i normama.

3.2. Pravilnici, propisi i norme

U glavnom projektu se potrebno pridržavati sljedećih zakona, propisa, pravilnika i normi:

• Zakon o gradnji (NN broj 153/13) • Zakon o prostornom uređenju (NN broj 153/13) • Zakon o zaštiti od požara (NN broj 92/2010) • Zakon o zaštiti na radu (NN broj 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08,

75/09, 143/12) • Zakon o normizaciji (NN 163/03) • Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN broj 73/08, 90/11) • Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN broj 79/07) • Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom

uređenju i gradnji (NN broj152/08, 49/11, 25/13). • Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN broj 5/10) sa

svim pripadajućim HRN normama navedenim u točki B.4. • Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN broj 56/99) • ANSI/TIA-942-A (2012.) Telecommunication Infrastructure Standard for Data

Centers • Uptime Institute: Tier Classification and Performance Standard • HRN EN50173-5, Generičko kabliranje- podatkovni centri

13

3.3. Opseg glavnog projekta

Glavni projekt mora:

• sadržavati kritičku analizu smještaja, konstrukcije i funkcionalnosti postojećih zgrada podatkovnog centra APIS IT, na temelju koje se treba zaključiti koju najvišu razinu raspoloživosti je moguće ostvariti (Tier 1-4), sukladno međunarodno prihvaćenoj normi ANSI/TIA-942-A (2012.). Nakon toga treba definirati arhitektonske i građevinske zahvate kojim će se podatkovni centar APIS IT u svim bitnim parametrima usuglasiti, najmanje s razinom 3 (Tier 3), a u svim segmentima gdje je to moguće s razinom 4 (Tier 4). Ako se u nekim segmentima razina 3 ili 4 ne može postići, ili bi njeno postizanje bilo neracionalno sa stanovišta velikog povećanja cijene i vremena zahvata u odnosu na nedovoljno povećanje raspoloživosti, projektant to treba u glavnom projektu obrazložiti,

• definirati mjesto i način ugradnje nove IT opreme,izvršiti analizu i kritički osvrt načina smještaja postojećih IT ormara i, po potrebi, predložiti novi razmještaj opreme,

• definirati sve građevinske zahvate koji su potrebni kako bi se postojeća i nova IT oprema u sistem sali fizički smjestila i zaštitila te kvalitetno napojila i klimatizirala koristeći pri tom, gdje je god to moguće, princip redundancije. Potrebno je definirati protupožarne zone, polazeći od toga da se komponente redundantnih sustava ugrađuju u posebne protupožarne zone, odrediti potrebnu vatrootpornost zidova i pregrada između različitih protupožarnih zona te definirati, kroz arhitektonski i građevinski projekt, novi razmještaj prostorija,

• sadržavati analizu i kritički osvrt postojećeg elektroenergetskog napajanja zgrade, te definirati sve potrebne prilagodbe i dogradnje (novi DEA, UPS-ovi, n.n. razvodni ormari, kabeli itd.) koje su potrebne kako bi se kvalitetno napojila postojeća i nova IT oprema, koristeći pri tom princip redundancije u izvorima napajanja i električnim razvodima od najmanje 2xN za napajanje sve IT opreme,

• novi sustavi napajanja i klimatizacije trebaju osigurati redundantno napajanje (najmanje 2xN) IT ormara uz pretpostavljenu vršnu snagu do 400 kW (kVA). Mora također postojati mogućnost jednostavnog proširenja sustava za dodatnih 100 kW bez prekida napajanja. UPS-ovi moraju imati izlazni izmjenjivački transformator. Kod 75% tereta korisnost im mora biti veće od 95%. Također moraju imati mogućnost povezivanja (sinkronizacije) s postojećom grupom UPS-ova (Aros, Sentry HPS HT 250D).

14

• sadržavati projekt strukturnog TK kabliranja i elektro napajanja IT ormara u sistem sali, koristeći princip udvojenih (redundantnih) aktivnih putova i komponenti,

• sadržavati analizu i kritički osvrt postojećeg sustava klimatizacije zgrade te definirati sve potrebne prilagodbe i dogradnje kako bi se kvalitetno hladila postojeća i nova IT oprema u sistem sali, koristeći pri tom princip redundancije od najmanje 2xN u rashladnim tornjevima, chillerima, kritičnim crpkama, ventilatorima i cjevovodima za hlađenje sistem sale,

• opisati sve potrebne elektroinstalaterske zahvate (zamjena i ugradnja rasvjete i utičnica) u prostorijama zgrade koje se moraju pregraditi i rekonstruirati zbog prilagodbe novom tehničkom rješenju ili u postojećim prostorijama ako je potrebno povećati razinu rasvijetljenosti,

• definirati nadogradnju CNUS-a (centralnog nadzornog i upravljačkog sustava) koji će osigurati nadzor i upravljanje sve postojeće i nove opreme elektroenergetskog napajanja, klimatizacije i IT ormara. CNUS sustav treba biti projektiran tako da se sustavi A i B povezuju sa SCADA-ompreko različitih PLC-ova.

3.4. Popis knjiga glavnog projekta

Glavni projekt treba sadržavati sljedeće projekte:

• Arhitektonsko-građevinski projekt – za fizičko i protupožarno odvajanje redundantnih sustava, te obnovu i unapređenje postojećih sustava u svrhu usklađivanja sa standardima i normama.

• Električki projekt zamjene starog diesel agregata (2) nazivne snage 500 kVA novim diesel agregatom ciljane snage cca 1800 kVA (točnu snagu će definirati kao ulazni podatak Projektant projekta rekonstrukcije (modernizacije) GRO-a čija je izrada u tijeku), te rekonstrukcije postojećeg priključnog ormara diesel agregata (=NG1) nazivne snage 1000 kVA.

• Električki projekt dogradnje novog UPS-a i akumulatorskih baterija koji će osigurati potrebnu redundanciju za napajanje IT opreme srednje vršne snage 400 kW (kVA) i autonomiju baterija u vremenu od 30 minuta.

• Električki projekt n.n. razvoda koji obuhvaća izradu i ugradnju svih novih razvodnih ormara, rekonstrukciju postojećih razvodnih ormara, polaganje novih i provjeru postojećih kabela s obzirom na porast opterećenja.

• IT projekt – za elektro razvod unutar IT ormara i strukturno TK kabliranje novih i postojećih IT ormara,

• Strojarski projekt povećanja pouzdanosti hlađenja sistem sale koji se sastoji od nove rashladne stanice, nove strojarnice, novog cjevovoda, redundantnih razdjelnika unutar sistem sale i dva tipa novih klima jedinica (puhanje u dupli pod za postojeću opremu i tanke klime unutar redova IT ormara za novu opremu). Strojarski projekt treba obuhvatiti i hlađenje prostorije novih UPS-ova.

15

• Projekt proširenja CNUS-a,

Točan popis i pregled Mapa Glavnog projekta treba odrediti projektant obzirom na obuhvat projektiranih tehnoloških cjelina, te iste dostaviti Naručitelju na odobrenje.

Glavni projekt treba dati i smjernice za unapređenje sustava video nadzora, kontrole pristupa, vatrodojave i sustava gašenja.

Budući da glavni projekt sadržava više mapa (knjiga) koje izrađuju projektanti raznih struka,Naručitelj će odrediti glavnog projektanta koji će biti odgovoran za usklađenost pojedinih projekata.

3.5. Raspoloživi prostor za ugradnju nove opreme

Za ugradnju novih redundantnih UPS-ova i baterija te strojarnice za smještaj novog redundantnog rashladnog sustava podatkovnog centra moguće je koristiti staru prostoriju akumulatorskih baterija koja se nalazi pored postojeće prostorije UPS-ova i STS-ova (na slici crveno) u suterenu veće zgrade i trenutno je prazna. Tu prostoriju potrebno je građevinski urediti na način da se strojarnica odvoji u poseban protupožarni sektor u odnosu na UPS sobu (vidi sliku dolje).

Za smještaj sve ostale opreme koristit će se prostorije u kojima se već nalazi postojeća oprema. Tamo gdje će se analizom utvrditi potreba za povećanjem raspoloživosti, potrebno je pojedine postojeće prostorije pregraditi te razdvojiti u posebne protupožarne zone.

3.6. Smjernice pri projektiranju

Trenutna vršna potrošnja IT ormara u sistem sali iznosi 168 kW, što predstavlja 84% nazivne snage jednog UPS-a. U budućnosti se planira ugradnja 48 novih IT ormara. Ugradnja opreme bit će u fazama, a u prvoj fazi ugradit će se 10 novih poslužiteljsko komunikacijskih ormara.

Postojeći rashladni sustav sistem sale, rashladne snage od 2X60 KW+2x50 kW=220 kW, već pri sadašnjoj potrošnji ne osigurava redundanciju.

STS

Stro

jarn

ica

UPS

sob

a

16

Već nakon ugradnje prvih 10 novih IT ormara izgubit će se projektirana redundancija sustava napajanja od 2xN. U idućim fazama ugradnje neće više postojati redundancija ni u STS-ovima, a u višim fazama ni postojeći diesel agregat 1000 kVA neće moći preuzeti ukupnu vršnu snagu potrebnu za napajanje IT ormara i rashlade sistem sale.

Glavni projekt „Obnove, povećanja kapaciteta i raspoloživosti podatkovnog centra“ treba izraditi koristeći smjernice definirane u normi ANSI/TIA-942-A (objavljene 2005. i revidirane 2012.). Sukladno toj normi podatkovni centri su razvrstani u četiri razine (Tier 1-4), ovisno o složenosti izvedbe i predviđenoj prosječnoj raspoloživosti. Najjednostavniji i najjeftiniji su osnovni sustavi bez redundancije koji zadovoljavaju razinu 1 (Tier 1). Međutim, takvi sustavi osiguravaju i najmanju raspoloživost, nedovoljnu za podatkovni centar takve važnosti kao što je APIS IT. Najveću raspoloživost osiguravaju sustavi neosjetljivi na grešku, izrađeni tako da zadovoljavaju razinu 4 (Tier 4). Kod tih sustava mora biti osigurana redundancija elektroenergetskog napajanja i rashladne opreme u sistem sali od 2x(N+1) ili 2xS (Sustav A+ Sustav B).

Projektant mora izvršiti analizu postojećeg podatkovnog centra APIS IT s obzirom na zahtjeve iz norme ANSI/TIA-942-A. Zatim treba predvidjeti takvu obnovu i nadogradnju elektroenergetskog sustava napajanja, sustava hlađenja i grijanja i strukturnog kabliranja, kojom će se postići što veća raspoloživost podatkovnog centra (što veća razina raspoloživosti sukladno ANSI/TIA normi).

U postojećem podatkovnom centru je do sada bilo uobičajeno da se uređaji koji trebaju osigurati redundanciju nalaze fizički u istom prostoru, pa su u slučaju požara oba uređaja van funkcije. Norma ANSI/TIA-942-A postavlja zahtjev da se projektiraju najmanje dva redundantna sustava (sustav A i sustav B), a oprema tih dvaju sustava se mora ugraditi u odvojenim prostorijama, koje predstavljaju i posebne protupožarne zone. Taj princip treba primijeniti u glavnom projektu, gdje je god to moguće.

Novi sustavi napajanja i klimatizacije trebaju osigurati redundantno napajanje (najmanje 2xN)IT ormara uz pretpostavljenu vršnu snagu do 400 kW (kVA). Mora također postojati mogućnost jednostavnog proširenja sustava za dodatnih 100 kW bez prekida napajanja.

Na slikama koje slijede prikazane su blok sheme sustava napajanja podatkovnog centra koje, sukladno preporukama ANSI/TIA-942-A, zadovoljavaju razinu 3 i 4 (Tier).

17

Razina 3 (Tier 3), razvod napona 400/230 V, 50 Hz prema ANSI/TIA-942-A

Razina 4 (Tier 4), razvod napona 400/230 V, 50 Hz prema ANSI/TIA-942-A

Zadatak glavnog projekta je da se cjelokupna građevina podatkovnog centra APIS IT obnovi na takav način da se zadovolje zahtjevi norme ANSI/TIA-942-A. Poželjna je razina 4 (Tier 4), ali nikako ne manja od razine 3 (Tier 3). Ako se u nekim segmentima

18

ne može postići niti razina 3 (Tier 3) ili bi njezino postizanje bilo neracionalno sa stanovišta velikog povećanja cijene i vremena zahvata u odnosu na nedovoljno povećanje raspoloživosti, projektant to treba obrazložiti u glavnom projektu.

Glavni projekt treba izvesti na način da se što više postojeće TK opreme, opreme napajanja, rashlade, nadzornih i sigurnosnih sustava uklopi u novo rješenje, a tamo gdje je to ekonomski isplativo izvrši djelomična rekonstrukcija tih sustava.

Sastavni dio glavnog projekta treba biti i elaborat izvođenja radova kojim će definirati procedura i redoslijed izvođenja radova, kako bi se osigurala besprekidnost napajanja postojećih IT ormara.

3.7. Granica projektiranja

Granica projektiranja elektro projekata je priključak na GRO ormar te postojeće električne n.n. razvodne ormare u objektima (katne razdjelnike, razdjelnike postojeće strojarske opreme itd.) i postojeći CNUS.

Granica projektiranja strojarskog projekta je izrada projekta redundantnog klima sustava i redundantnog cjevovoda za hlađenje sistem sale, rješenje klimatizacije sistem sale, nove prostorije UPS-a i baterija. Ovaj projekt uključuje i strojarski dio projekta vezanog uz ugradnju novog diesel agregata.

Granice projektiranja arhitektonsko-građevinskog projekta i projekta elektroinstalacija je cijela građevina, tj. sve prostorije u kojima je potrebno izvršiti građevinske zahvate zbog usuglašavanja s normom ANSI/TIA-942-A. Projektant treba predvidjeti u sklopu izrade Projektne dokumentacije svu potrebnu opremu, materijal i radove kako bi sve tehnološke prostorije bile infrastrukturno opremljene sa potrebnim instalacijama (utičnice, rasvjeta, vodovod, kanalizacija, javljači požara itd.) za normalno funkcioniranje.

3.8. Opće odredbe

Projektom „Obnove, povećanja kapaciteta i raspoloživosti podatkovnog centra“ potrebno je izraditi Glavne projekte za sve potrebne tehnološke cjeline, uključivo detaljne troškovnike sve projektirane opreme i radova, te pripadajućih instalacija i infrastrukture za kompletnu obnovu, proširenje i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture i strojarskih instalacija kako bi se na osnovu dobivenih troškovnika mogao raspisati natječaj za nabavu opreme i izvođenje radova, u digitalnoj formi ( Auto Cad, Word, Excel, odgovarajući strukovni programi ), SI mjernom sustavu na hrvatskom jeziku.

Pri izradi projektne dokumentacije poštivati zakone, pravilnike, norme i propise važeće u Republici Hrvatskoj, te pravila struke za projektiranje pojedine opreme i pripadajućih instalacija. Projekt izraditi u skladu s odredbama „Zakona o gradnji“ ( «Narodne novine» br. 153/13 ).

19

Glavnim projektom potrebno je riješiti kompletnu obnovu, proširenje i modernizaciju elektroenergetske infrastrukture i strojarskih instalacija prema zahtjevima iz ovog Projektnog zadatka. Projektom je također potrebno predvidjeti potrebne arhitektonsko - građevinske zahvate na protupožarnom odvajanju tehnoloških prostorija kako bi se ispunili traženi zahtjevi, te je potrebno u sklopu projekta detaljno opisati fazni tehnološki postupak modernizacije sa svim potrebnim aktivnostima obzirom na specifičnost tehnologije (rekonstrukcija u cilju modernizacije i proširenja se treba izvesti u fazama kako ne bi došlo do prekida elektroenergetskog napajanja objekta i informatičke opreme).

Projektant je dužan u sklopu izrade Glavnog projekta napraviti sve potrebne tehničke proračune (elektrotehničke, strojarske, hidrauličke i druge prema potrebi) kako bi sva novo projektirana oprema i infrastruktura bila pouzdana i radila punom funkcionalnošću, te se novo projektirana oprema uklopila u postojeći sustav. Također u sklopu izrade Glavnog projekta prema pojedinim tehnološkim cjelinama projektant je dužan napraviti sve potrebne nacrte s shemama i prostorno točno definirati dispoziciju sve potrebne opreme.

Ponuditelj je obavezno dužan detaljno se upoznati s trenutnim stanjem elektroenergetske infrastrukture i strojarskih instalacija u objektu, te postojećom koncepcijom elektroenergetskog napajanja objekta, te je dužan u sklopu izrade projektne dokumentacije troškovnički predvidjeti sve potrebne radove, opremu i materijal kako bi novo projektirani sustav radio punom funkcionalnošću.

Sheme i nacrti iz ovog Projektnog zadatka su samo orijentacijski pokazatelj u kojem smjeru projektant treba tehnički razraditi Obnovu, povećanje kapaciteta i raspoloživosti podatkovnog centra, a konačni prijedlog tehničkog rješenja mora dati Projektant u dogovoru s Korisnikom.

Projektant je dužan sustav projektirati na način da se maksimalno iskoristi postojeća elektroenergetska infrastruktura i sustav instalacija, a svi novo projektirani energetski sustavi moraju funkcionalno raditi kvalitetnije i na većem nivou pouzdanosti od postojećeg. Prilog ovom projektnom zadatku su detaljniji opisi i zahtjevi Naručitelja vezani za pojedine tehnološke cjeline i sustave koje su predmet „Obnove, povećanja kapaciteta i raspoloživosti podatkovnog centra“ kako slijedi u prilogu:

- Elektrotehnički izvedbeni projekt za IT ormare - proširenje sistem sale - Povećanja pouzdanosti i kapaciteta sustava klimatizacije – smjernice za

projektiranje - Smjernice za projektiranje proširenja agregatske stanice

Projektni zadatak: IT ormari – proširenje sistem sale

Elektrotehnički projekt za IT ormare - proširenje sistem sale

2

Sadržaj

Projektni zadatak: IT ormari – proširenje sistem sale ................................................... 1 Namjena dokumenta ....................................................................................................... 3 Uvod ................................................................................................................................ 3 1. Postojeće stanje ....................................................................................................... 4

1.1. Postojeći raspored opreme u sistem sali ............................................................ 4 2. Arhitektonsko uređenje prostora ............................................................................... 6

2.1. Prostor sistem sale ............................................................................................. 6 2.1.1. Vrata ............................................................................................................ 7 2.1.2. Podignuti modularni pod .............................................................................. 8 2.1.3. Sigurna soba ................................................................................................ 8

3. Smještaj IT opreme .................................................................................................. 9 3.1. Nova server soba bi inicijalno sadržavala (Faza 1): ......................................... 10 3.2. Konačni raspored nakon pete faze ................................................................... 12 3.3. Strukturno kabliranje ......................................................................................... 12

4. ................................................................................................................................... 13 4.1. Razvod unutar IT ormara .................................................................................. 13 4.2. Razvod unutar sigurne server sobe .................................................................. 13

5. Sustav klimatizacije ................................................................................................ 14 5.1. Unutarnje klima jedinice ................................................................................... 14 5.2. Zatvorena topla zona ........................................................................................ 14 5.3. Unutarnji cjevovod ............................................................................................ 15 5.4. Temperaturni senzori i senzori vode ................................................................ 15

6. Protupožarna zaštita ............................................................................................... 15

3

Namjena dokumenta Namjena ovog dokumenta je da se u istom detaljno opiše projektni zadatak za Elektrotehnički projekt za IT ormare (proširenje sistem sale). Svrha projektnog zadatka je da se na osnovu njega i drugih projektnih zadataka vezanih uz obnovu, povećanje pouzdanosti i kapaciteta podatkovnog centra napravi glavni projekt rekonstrukcije i dogradnje s svim prostorima potrebnim prema TIA942 za podatkovni centar, sa sigurnom sobom prema EN1047 i sa svom energetskom i klimatizacijskom infrastrukturom potrebnom za rad podatkovnog centra. Te da se tim projektom ponuđačima dade što realniji uvid u predmet nabave. Na osnovu izrađenog projekta naručivati će se (u više faza) radovi i oprema koje on obuhvaća.

Uvod U sklopu rekonstrukcije i obnove već postoji projekt privremenog priključka rashladne stanice za vanjski privremeni rashladnik 400kW, te za obnovu postojeće dotrajale rashladne stanice. Za nadogradnju snage i pouzdanosti potrebno je još napraviti projekte za izgradnju nove rashladne stanice, povećanje redundancije hlađenja i napajanja na Tier IV do snage 400kW, ali i kasnije nadogradnje u sljedećih par godina. Kako se projekti međusobno isprepliću , tako i projektni zadatak za svaku od grupa opisuje djelomično i ostale grupe kako se ne bi izgubio širi smisao stoga će odabrani projektanti imati uvid u idejno rješenje koje objedinjuje smjernice i zahtjeve za sve gore navedene projekte. Ovaj dokument opisuje projektni zadatak za Elektrotehnički projekt za IT ormare (proširenje sistem sale) – elektro razvod i strukturno kabliranje unutar IT ormara, grupe ormara te nove IT zone u sistem sali Ciljevi projekta (obuhvat projekta, projektant mora tehnički riješiti u sklopu izrade tehničke dokumentacije):

• Ponuditelj je dužan detaljno se upoznati s trenutnim stanjem, postojećom

infrastrukturom te sa planiranim proširenjem, te je dužan u sklopu izrade projektne dokumentacije troškovnički predvidjeti sve potrebne radove, opremu i materijal.

• Predevidjeti svu potrebnu infrastrukturu za IT ormare (elektrotehničku i komunikacijsku), predvidjeti način formiranja toplih i hladnih zona za nove ormare (dio koji je vezan za građevinske zahvate)

• Izraditi Plan proširenja po fazama sa svim potrebnim aktivnostima, odnosno dati smjernice kako će se nova oprema uklopiti u postojeći sustav.

• Pri izradi projektne dokumentacije poštivati zakone, norme i propise važeće u Republici Hrvatskoj, te pravila struke za projektiranje pojedine opreme i pripadajućih instalacija.

4

1. Postojeće stanje

1.1. Postojeći raspored opreme u sistem sali

Unutar duplog poda sistem sale trase su komunikacijskih kabela i električnih kabela, te hladnog zraka za hlađenje. Visina duplog poda i količina kabela postavlja ograničenja, kako za kapacitet hlađenja tako i za nove kabele. Isto je i sa unutarnjim klima jedinicama koje se nalaze u strojarnici ispod sistem sale i koje imaju rashladni kapacitet oko 220kW (u slučaju kvara na jednoj od njih 160kW). U strojarnici nema mjesta za dodatne jedinice. Dakle za povećanje redundancije i kapaciteta treba smisliti drugi način hlađenja,s obzirom da hlađenje kroz dupli pod ionako ograničava disipaciju topline na 6 kW po ormaru. Kako je većina postojeće opreme u dijelu sistem sale do komandne sobe, novi sustav će se nalaziti u preostalom dijelu i u printer Sali A (žuto zaokruženi dijelovi):

Prostor server sobe (svijetlo plavo) tlocrtne je površine oko 550 m2, prostor printer sobe 140 m2, a komandni centar (zeleno) još 140 m2. Svi ti prostori međusobno su odvojeni staklom, te zbog toga jednako protupožarno (FM200) i protuprovalno štićeni. U Storage dijelu podaci bi trebali biti štićeni po EN1047-2 standardu, što znači da prema ostalim unutarnjim prostorima trebaju biti adekvatni zidovi sa dodatnom zaštitom (tijekom požara s temperaturom do 1100°C tijekom 1h unutar zaštićenog prostora temperatura ne smije porasti preko 50°C (Ne smije biti veća od 70°C) i vlaga ne smije biti veća od 85%.

Isto tako sistem sala ima dodir s direktno vanjskim zidovima, a prema unutarnjem dvorištu čak velike staklene površine.

Postojeća IT oprema

Stara IT oprema

Kolokacija za vanjske korinike

Stara Printersala A

5

Glavni ulaz u server sobu je kroz komandni centar (soba operatera) dok vrata prema hodniku služe samo za unos velike nove opreme i evakuaciju u slučaju požara.

Ispod je detaljno raspored trenutnog stanja sistem sale i krivi smjer otvaranja vrata, okretanjem otvaranja vrata u ispravnom smjeru izgubit će se nešto unutarnjeg prostora za kolokacije.

Projektom je potrebno predvidjeti preseljenje stare opreme iz prostora za proširenja u prostor za kolokacije vanjskih korisnika :

Dakle osim povečanja redundancije postojeće opreme i povečanja kapaciteta za novu opremu, za postojeću opremu treba povečati efikasnost. Trenutni tlocrt sistem sale pokazuje, da se načelo toplih i hladnih zona ne primjenjuje u potpunosti. Zeleno je zaokružena zona koja ima ispravno okrenute ormare, a žuto neispravno:

6

Stoga bi ostatak ormara trebalo posložiti u toplo hladne zone s obzirom na zelenu zonu, pri tome opremu vrlo male disipacije topline kao što je robot ili eketro ormar trebaju biti u hladnoj zoni i oni nemaju hladnu i toplu stranu. Ciljani raspored neće biti moguće odmah postići zbog dijela opreme koja je pogrešno okrenuta, a koristi se u produkcijskom radu te je nije moguće isključiti radi okretanja.Taj će se raspored kroz zamjenu novom opremom ili eventualno tijekom nekih drugih radova na opremi središnjeg sustava koji će omogućiti preseljenje te opreme postupno promijeniti u ciljano stanje.

2. Arhitektonsko uređenje prostora

Cijela ova točka (2) služi za lakše razumijevanje projektnog zadatka i ukratko opisuje poseban arhitektonski projekt koji će se izvoditi prije elektro projekta ili djelomično paralelno s njim.

2.1. Prostor sistem sale

Sistem sala bi zbog daljnjih nadogradnji i u idejnom rješenju opisanog sustava hlađenja biti će podijeljena u više zona i više soba:

• Soba 1 Zona 1– stara oprema, koja se hladi i starim sustavom

• Soba 1 Zona 2 i Storage – nova oprema koja se hladi novim sustavom

• Soba Kolokacije servera - ZG Holding i slično – hladi se starim sustavom

7

Zbog postojećih zračnih kanala unutarnjih klima jedinica u strojarnici te sobe bi morale biti povezane duplim podom i spuštenim stropom (osim sobe Storage, te ukoliko treba raditi zatvaranje prozora sobe 1). Slika pokazuje jednu od mogućih varijanti:

2.1.1. Vrata Arhitektonski projekt predviđa zamjenu i okretanje smjera otvaranja vrata koja moraju biti visine

2,3m i trebaju se otvarati prema van, a vrata prema hodniku moraju biti protupožarna i primarno se otvara jedno krilo prema van (ono uz zid) dimenzije za sva troja vrata visina 2,3 m, širine 1,6 do 1,8m,

Također planirati i zamjenu vanjskih vrata na printer Sali A odgovarajućim protupožarnim

vratima.

Soba 1 Zona 1

Soba 1 Zona 2 St

orag

e

Kolokacija servera

UPS A3 za Storage

8

2.1.2. Podignuti modularni pod

Smještaj nove opreme unutar je postojeće sistem sale te se koristi postojeći dupli pod visine 40cm,. Kako je pod star treba provjeriti da li su ploče zadovoljavajuće čvrstoće za opremu nove generacije (1300kg u ormarima 60x100cm). Arhitektonski projektom je predviđena zamjena samo ploča poda s novima velike nosivosti prema EN12825 klasa 6A nosivosti 6kN koncentrirano i 25 kN distribuiranog opterećenja, izrađene od specijalnog komprimiranog KALCIJ-SULFATA. U startu bi se zamijenio pod tamo gdje nema opreme (ukoliko je potrebno), a kasnije u petoj fazi u printer Sali A.

2.1.3. Sigurna soba Arhitektonskim projektom je predviđena sigurna sobu za Storage IT ormare s financijskim podacima koji se štite po EN1047-2 standardu. Osnovna posebnost takve sobe je da u slučaju požara s temperaturom do 1100°C tijekom 1h unutar zaštićenog prostora temperatura ne smije porasti preko 50°C (Ne smije biti veća od 70°C) i vlaga ne smije biti veća od 85%. Odlučeno je da Sigurna Storage soba ide u petoj fazi ili ranije ukoliko dođe do potrebe temeljem zahtjeva mogućih vanjskih korisnika. Budući da postoji mogućnost proširenja Storage sigurne sobe, zidovi bi trebali biti modularni. To znači da se jedan zid naknadno može rastaviti i premjestiti bez prašine.Prostor početne verzije sigurnosnog kaveza u koji se smješta IT oprema površine je 42 m2.

9

Za sigurnu sobu potrebno je predvidjeti proširenje kompletne energetske infrastrukture za još 100 kW novog UPS-a. Kako stari ima ograničenje 400 kW potrebno je predvidjeti dodatnih cca 100kW za sigurnu sobu, te je potrebno još cca 100kW chiller-a i dva CDU-a i još jedan izmjenjivač cca 100kW. Također troškovnički je potrebno predvidjeti i razraditi kompletnu infrastrukturu instalacija i uređaja za normalno funkcioniranje sigurne sobe.

3. Smještaj IT opreme

IT oprema nove zone će se u konačnici nalaziti u ukupno 48 poslužiteljsko komunikacijskih ormara za smještaj 19“ opreme organiziranih u dva puta po dva reda zajedno s klimama i razvodnim ormarima (na slici lijevo). Bili bi postavljeni tako da čine hladne i tople zone. Prednja strana uvijek treba biti okrenuta prema hladnoj zoni a stražnja prema toploj. Novi ormari bi pretežno bili tlocrtnih dimenzija 1070x750 mm, mrežni ormari 1070x800 mm sa vertikalnim aranžerima kabela. Svi ormari za smještaj 19“ opreme unutar server sobe ima li bi 42U pozicija. Prostor sigurne sobe sadržavao bi još 12 ormara (desno).

Projektom predviđeni ormari morali bi zadovoljavati:

• garancija kompatibilnost sa svom EIA-310-D certificiranom opremom • minimalno 1300 kg statičke i 1000 kg dinamičke nosivosti

10

• Prozračna (perforirana) metalna prednja i stražnja (dvostrana) vrata s bravicama s ključem

• 4 transportna kotača i nivelirajuće noge • kit za povezivanje s slijedećim ormarom • tvornički ugrađeno kompletno uzemljenje (stranice, prednja i stražnja vrata) • tvornički ugrađene prednje i stražnje šine (nosači za ugradnju 19“ opreme) • sa numeriranim U pozicijama na 19“ nosačima, • lako podesiva dubina vertikalnih 19“ nosača (s oznakama dubine po

horizontalnim nosačima). • Sa dodatnim setom vijaka i kaveznih matica. • integrirane stražnje vertikalne kanalice, mogućnost montiranja minimalno 4

razvodnika napajanja u stražnje kanalice bez alata • Krov sa više širokih uvodnica/ rupa za kabele dovoljne širine za prolaz

konektora i ti otvori trebaju biti po obodima kako bi krov bilo moguće zamijeniti ili nadograditi čak i kada su kabeli instalirani

• Krovne kanalice za vođenje podatkovnih i energetskih kabela po krovovima IT, UPS i klima ormara

• Blanking panele iste boje kao i ormari (ugradnja bez alata) za popunjavanje praznih mjesta između servera u svrhu sprečavanja miješanja zraka.

Dva komunikacijska ormara trebala bi uz sve spomenuto imati: • prednje vodilice uvučene za 20cm i na njih ugrađene vertikalne vodilice

kabela. Projektom opisati početnu fazu s 12 ormara i sve faze nadogradnje do 48, odnosno 60 uključujući sigurnu sobu. novih ormara u koracima po 12 ormara i 4 klime, prema smjernicama iz idejnog rješenja.

Faze proširenja:

• Faza 1: novi blok sa 12 ormara i 4 klime sa zatvorenom toplom zonom te potrebnom infrastrukturom

• Faza 2: proširenje postojećeg bloka i dodavanje 12 novih ormara i 4 klime • Faza 3 : drugi novi blok sa 12 ormara zatvorenom toplom zonom te

potrebnom infrastrukturom • Faza 4: proširenje drugog bloka i dodavanje 12 novih ormara i 4 klime • Faza 5: sigurna soba

3.1. Nova server soba bi inicijalno sadržavala (Faza 1):

• 10 ormara za poslužitelje (servere ili storage opremu) • dva komunikacijska ormara (sa pasivnom i sa aktivnom mrežnom

opremom oba), • Strukturno kabliranje (optika i bakar) preko krovnih kanalica. • Dva modularna strujna razvoda ugrađena u ormare 42U širine 300mm za

razvod napajanja do ormara sa poslužiteljima i ormara sa komunikacijskom opremom preko krovnih kanalica.

• tanke klima uređaje (300mm) u redu s opremom (dio su strojarskog projekta)

• razdjelnike hladne vode (CDU)

11

• cjevovod u jednom komadu bez međuspojeva koljena i slično (samo spoj unutar klime i unutar CDU-a

12

3.2. Konačni raspored nakon pete faze

3.3. Strukturno kabliranje Projektom predvidjeti korištenje 24xUTP pred terminiranog kabela kategorije 6, te 12 DLC (dupleks LC OM3 svjetlovodnih veza) od ZD1 i 2 do svakog SR ormara („SERVER RACK“ serverski ormar). Prema smjernicama iz idejnog rješenja

13

4.

4.1. Razvod unutar IT ormara Kao što je već gore i u idejnom rješenju opisano većina opreme ima po dva napajanja (A i B) koja se napajaju sa dvije strujne letve s stražnje strane ormara. Treba projektirati nadzirane (monitorirane) strujne letve s WEB/SNMP pristupom i LED ili LCD display-om, a u komunikacijske i storage ormare i upravljive strujne letve. Kod upravljivih strujnih letvi bitno je da se logički mogu grupirati izlazi i da se mogu paliti i gasiti u grupama za potrebe storage opreme. U ormarima s više opreme koja ima samo jedno napajanje projektirati ATS (C napajanje) koji je spojen na dvije strujne letve unutar ormara i u slučaju ispada jedne strujne letve automatski prebacuje opremu s jednim napajanjem na drugu. Strujne letve trebaju biti odgovarajuće snage s obzirom na opremu koja će se u pojedinom ormaru nalaziti. Ulazni konektor treba biti prema industrijskom IEC309 standardu.. U startu predvidjeti da će za većinu ormara trebati monofazne 32A nadzirane strujne letve s 16A osiguračima i s display i WEB nadziranjem svakog osigurača. Obje strujne letve trebaju biti spojene pomoću H07RN-F kabela na dva nezavisna modularna elektro ormara (strujna letva A na elektro ormar A)

4.2. Razvod unutar sigurne server sobe Kao što je već spomenuto obje strujne letve trebaju biti spojene na dva nezavisna modularna elektro ormara (strujna letva A na elektro ormar A, a strujna letva B na elektro ormar B) smještena u sredinu prva dva reda IT ormara. Projektom predvidjeti trase kabela preko krovnih energetskih kanalica, podignutih iznad trasa strukturnog kabliranja i s „mostom“ iznad klima uređaja. Bitno je da su moduli sa osiguračima u elektro ormarima izmjenjivi/nadogradivi u radu, da imaju nadzor struje svakog osigurača i ugrađen kabel s industrijskim konektorom na kraju, tako da ih može nadograditi ili zamijeniti IT tehničar. Također kao i strujne letve da imaju WEB SNMP nadzor i slanje E-mail-a. Svaki od modularnih elektro ormara treba biti spojen na svoj redundantni UPS (2N+1 prema smjernicama Tier4 uptime instituta – stujni ormari A spajaju se na N+1 granu UPS A, a strujni ormar B na N+1 granu UPS B). Dvije odvojene trase glavnih

14

energetskih kabela od modularnih elektro ormara do UPS soba, prolazile bi kroz dupli pod do proboja u UPS sobe.

5. Sustav klimatizacije Cijela ova točka (5) služi za lakše razumijevanje projektnog zadatka i ukratko opisuje poseban strojarski projekt koji će se izvoditi paralelno s elektro projektom. Svi elementi koji se ipak tiču ovog projekta podebljani su!

Projektom treba predvidjeti sustav hlađenja prema TEA/EIA 942 američka norma za podatkovne centre koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Ista nalaže organizaciju podatkovnog centra formiranjem redova IT ormara u toplo/hladne zone radi postizanja kvalitetnog i efikasno sustava hlađenja. Prema TIER IV Klime unutarnje i vanjske jedinice mogu biti organizirane u N+1 redundanciju ali pod uvjetom da imaju nezavisne cjevovode ili 2N sustav cjevovoda. U 2N sustavu napajanje za pojedine grane mora biti iz različitih izvora, a u N+1 sustavu svaka jedinica mora imati 2N napajanje ! (dva napajanja ili ATS). Stara zona se hladi kroz dupli pod postojećim klima komorama, ali zbog redundancije i novim klimama za puhanje u dupli pod. U tom dijelu tople zone je potrebno zatvoriti vertikalno do stropa, čime bi se stvorio efekt dimnjaka za usmjeravanje toplog zraka u spušteni strop.

5.1. Unutarnje klima jedinice U svrhu što veće efikasnosti strojarskim projektom je u novoj zoni predviđen IN ROW ili IN LINE sustav hlađenja koji omogućuje kvalitetno hlađenje servera uvlačenjem zraka iz prostora tople zone ispuhivanjem u prostor hladne zone direktno ispred samih serverskih uređaja. Kako ima više redova ormara složeni su da formiraju tople i hladne zone. S tim da se projektom predviđa zatvorena topla zona (u sredini) kako bi cijela soba bila hladna zona, te bi se uz zidove mogli smjestiti razni dodatni uređaji male disipacije topline. Zbog što veće snage u što manjem prostoru, kao i zbog free cooling-a zimi , te zbog ostalih sustava hlađenja, kao rashladni medij je izabrana je voda. InRow klima jedinice trebaju biti slične visine i dubine kao i ostali IT ormari, ali širine 300mm, te trebaju biti varijabilnog je rashladnog kapaciteta od 3 do 25 kW što je moguće zatvaranjem tople zone. Broj klima jedinica treba pokrivati redundantno N+1 svaki red, a svaka druga treba biti spojena na drugi cjevovod. Elektro projektom treba predvidjeti da unutarnje klima jedinice (prema tier IV) imaju dva napajanja (i dva ulazna kabela kao serveri) i spajaju se na oba modularna elektro ormara UPS razvoda unutar reda IT ormara (InRow jedinice) ili oba postojeća elektro ormara (60kW jedinice s puhanjem u dupli pod). Također osim display-a klima jedinice trebaju imati međusobnu komunikaciju, te WEB/SNMP mrežnu karticu za slanje E-mailova i povezanost s centralnim nadzorom, te je projektom strukturnog kabliranja potrebno predvidjeti priključnice na najbližem patch panelu, za sve klima jedinice.

5.2. Zatvorena topla zona Zbog dodatne efikasnosti i fleksibilnosti predvidjeti zatvaranje srednje tople zone Lexanom, termo plastikom i kliznim vratima u tzv. Zatvorenu toplu zonu (Hot Aisle Containment) ili toplinsku barijeru( Thermal Containment) i organizira kao zona visoke učinkovitosti. Maksimalna učinkovitost sustava hlađenja postiže se upravo zatvaranjem tople zone prilikom čega se na ulazu IN ROW jedinica nalazi zrak visoke temperature što prema tehničkim karakteristikama INROW rashladnih jedinica omogućava povećanje samih rashladnih kapaciteta uređaja. IT

15

projektom predvidjeti prazne (blanking) panele za sva prazna mjesta u svim ormarima zbog učinkovitosti tople zone. A ljestve za elektro kabele i kabele strukturnog kabliranja trebaju biti iznad Lexana zatvorene tople zone.

5.3. Unutarnji cjevovod Strojarski projekt predviđa povezivanje INROW / IN LINE unutarnjih klima jedinica sa kompozitnim fleksibilnim cijevima plastika aluminij plastika (Pex-Al-Pex) na centralni redundantni razvodni ormar (CDU jedinicu). Pex-Al-Pex cijevi su u jednom komadu bez među spojeva koljena i slično između In row klime i redundantne CDU jedinice. Te predviđa propisnu toplinsku izolaciju i učvršćenje u duplom podu plastičnim nosačima.

5.4. Temperaturni senzori i senzori vode Projektom predvidjeti temperaturne senzore raspoređene po komunikacijsko serverskim ormarima u hladnoj (prednjoj) zoni na prednjim vratima jedan senzor temperature na visini 1,8 m i senzor temperature i vlage na visini 1m po svakom ormaru. Predvidjeti da se isti spajaju na strujne letve s nadzorom, te tako preko mrežnog priključka strujne letve šalje podatke preko mreže na centralni nadzor . Ispod svake klime predvidjeti senzor vode, koji bi se spajao na pripadajuću klimu, te bi preko mrežnog sučelja klime slao podatke na centralni nadzor.

6. Protupožarna zaštita Kako već postoji gašenje plinom potrebno je samo revidirati postojeći projekt i premjestiti jednu bocu za gašenje u petoj fazi u sigurnu sobu.

Smjernice za projektiranje proširenja agregatske stanice

Sukladno namjeri o proširenju, rekonstrukciji i modernizaciji energetskih postrojenja (elektroenergetskog napajanja,sustava klimatizacije informatičke opreme, proširenje UPS-a, … ),ovaj dokument ima svrhu opisa postojećeg stanja i ciljanog proširenja agregatske stanice.

Projektom rekonstrukcije (modernizacije) agregatske stanice potrebno je izraditi Glavni elektrotehnički i strojarski projekt, uključivo troškovnike sve projektirane opreme i radova, te pripadajućih instalacija i infrastrukture za obnovu, proširenje i modernizaciju agregatske stanice (zamjena starog agregata 500kVA) i ostalih njemu pripadajućih elektro ormara u prostoriji agregatske stanice, u digitalnoj formi ( Auto Cad, Word, Excel, odgovarajući strukovni programi ), SI mjernom sustavu na hrvatskom jeziku.

Pri izradi projektne dokumentacije poštivati zakone, pravilnike, norme i propise važeće u Republici Hrvatskoj, te pravila struke za projektiranje pojedine opreme i pripadajućih instalacija. Projekt izraditi u skladu s odredbama „Zakona o gradnji“ ( «Narodne novine» br. 153/13 ).

Glavnim elektrotehničkim i strojarskim projektom potrebno je zamijeniti postojeći ,,mali“ agregat snage 500kVA većim agregatom prema zahtjevima iz ovog Projektnog zadatka (točnu snagu će definirati kao ulazni podatak Projektant projekta rekonstrukcije (modernizacije) GRO-a čija je izrada u tijeku). Projektom je također potrebno predvidjeti potrebne arhitektonsko - građevinske zahvate na protupožarnom odvajanju prostorije agregatske stanice kako bi se ispunili traženi zahtjevi, te je potrebno u sklopu projekta detaljno opisati fazni tehnološki postupak rekonstrukcije agregatske stanice s svim potrebnim aktivnostima.

Projektant je dužan u sklopu Glavnog projekta napraviti sve potrebne tehničke proračune kako bi sva novo projektirana oprema i infrastruktura bila pouzdana i radila punom funkcionalnošću, te se novo projektirana oprema uklopila u postojeći sustav. Također u sklopu Projekta projektant je dužan napraviti sve potrebne nacrte s shemama i prostorno točno definirati dispoziciju novog agregata, te svih elektro ormara unutar prostorije agregatske stanice.

Ponuditelj je obavezno dužan detaljno se upoznati s trenutnim stanjem elektroenergetske infrastrukture u prostoriji agregatske stanice, prostoriji NN, i postojećom koncepcijom elektroenergetskog napajanja objekta, te je dužan u sklopu izrade projektne dokumentacije troškovnički predvidjeti sve potrebne radove, opremu i materijal kako bi novo projektirani sustav radio punom funkcionalnošću.

Opis postojećeg stanja

Agregatska stanica sastoji se od dva (2) dizel – agregata, jedan od 1000 kVA (G1), drugi od 500 kVA (G2). Svaki agregat ima svoj razvodni ormar s pripadajućom automatikom. Agregat G1 uvijek je u automatskom radu, dok je agregat G2 u ručnom radu. Svaki od agregata u slučaju nestanka napona mreže može napajati obije sabirnice u =NH1 ormaru niskog napona. U slučaju nestanka napona mreže prvo se pali agregat G1 koji je u automatskom radu, a ako G1 iz nekog razloga ne starta potrebno je ručnim manipulacijama pokrenuti G2.

U =NH1 ormaru u kojem se nalaze obije sabirnice, nalaze se mrežni i generatorski prekidači. Agregat G1 spojen je na sabirnice preko motoriziranih prekidača, dok je agregat G2 spojen preko rasklopnih osigurača. Kako je samo G1 u automatskom radu, u slučaju nestanka mrežnog napona i kod sinkronizacije generatora s mrežom, automatika generatora preko PLC-a upravlja s mrežnim i generatorskim prekidačima.

Ako se iz nekog razloga dogodi da dođe do nestanka mrežnog napona s transformatora T1, a na transformatoru T2 i dalje imamo mrežni napon, G1 neće ići u ,,start" već će PLC provjeriti da li postoji napon na T2, i ako postoji uključit će mrežni prekidač preko kojeg će napajati sabirnicu 1.

Ciljevi proširenja agregatske stanice

• Projektirati nazivnu snagu budućeg agregata (točnu snagu će definirati kao ulazni podatak Projektant projekta rekonstrukcije (modernizacije) GRO-a čija je izrada u tijeku)

• Zamjena starog agregata (G2) 500 kVA i njegove pripadajuće elektrotehničke infrastrukture

• Zamjena kabela, te rasklopnih osigurača motoriziranim prekidačima u =NH1 • Ugradnja dodatnih potrebnih motoriziranih prekidača u =NH1 (sabirnica mreža

agregat) • Sinkronizacija agregata G1 i novog agregata G2, G1 i mreže, G2 i mreže, te G1 i G2 i

mreže • Razdvajanje prostorije agregatske stanice kako bi se ispunili traženi zahtjevi,

razdvajanje agregata i njihove prateće infrastrukture kao što su ormari, kabeli i sva ostala oprema

Zbog povećanja kapaciteta i povećane sigurnosti opskrbe električnom energijom vlastitih trošila u slučaju nestanka mrežnog napona potrebno je zamijeniti stari agregat od 500 kVA većim (točnu snagu će definirati kao ulazni podatak Projektant projekta rekonstrukcije (modernizacije) GRO-a čija je izrada u tijeku), te svu ostalu infrastrukturu vezanu uz novi agregat.

Kako je u planu proširenje =NH1 ormara s novom sabirnicom (treća sabirnica u ormaru =NH1), potrebno je projektirati na koji način napajati tu istu sabirnicu u slučaju nestanka napona mreže. Napajanje te sabirnice trebalo bi biti moguće s G1, G2 ili istovremeno s G1 i G2. Na taj način je potrebno programirati automatiku samih agregata, način rada PLC-a te sve uklopiti u postojeći sustav kako bi sve ispravno i pouzdano radilo.

Prekapčanje trošila na napajanje iz generatora i iz mreže projektirati na način da prilikom nenajavljenog prekida napajanja iz mreže automatski krene i preuzme sav teret prioritetno odabrani agregat. Prekapčanje na napajanje iz mreže izvesti tako da se ne prekida napajanje trošila (sinkronizacija generatora s mrežom, rasterećenje agregata-prijenos tereta na mrežu, zatim isključenje agregata). Nakon povratka napajanja na mrežu, omogućiti automatsku promjenu prioritetnog agregata – agregat koji je bio prioritetni i upravo napajao trošila postaje drugi a vodeći agregat postaje onaj koji je bio drugi). Ako se agregat koji je odabran kao prioritetni ne pokrene ili se zaustavi zbog kvara tijekom napajanja trošila iz njega, automatski treba krenuti drugi agregat i preuzeti napajanje trošila.

Svi energetski prekidači u novim ili proširenim razdjelnicima trebaju biti opremljeni komunikacijskim sučeljem (protokol USS, ModBus …) za prikupljanje mjernih veličina u svrhu njihovih prikaza na centralnom upravljačkom sustavu – CNUS.

Pripremio: Voditelj odjela za tehničko održavanje:

Alen Mazalica Natko Novaković

" Obnova, povećanje pouzdanosti i kapaciteta podatkovnog centra "

APIS IT Povećanja pouzdanosti i kapaciteta sustava klimatizacije – smjernice za

projektiranje

Smjernice za projektiranje za izradu projektne dokumentacije povećanja pouzdanosti i kapaciteta sustava klimatizacije tvrtke APIS IT d.o.o.

ULAZNI PODACI

Postojeći sustav klimatizacije:

Unutar Energetskog bloka tvrtke APIS – IT d.o.o. nalazi se rashladna stanica unutar koje su instalirana 3 rashladnika, jedan rashladnik snage 1MW i dva manja, svaki rashladne snage 200 kW. Ukupna instalirana rashladna snaga je 1,4 MW, a rashladni uređaji se koriste sukladno trenutnom zahtjevu za hlađenje. Centralna rashladna stanica zajedno s tri rashladnika sadrži svu potrebnu opremu (cirkulacijske pumpe primara i sekundara ( stana isparivača i kondenzatora), armature ( zaporni ventili, zasuni , hvatači nečistoća, kompenzatori, regulacijski ventili i sl), razvodni cjevovod primara i sekundara , automatsku regulaciju sa elementima u polju te osjetnicima) za pripremu hladne vode u režimu 7/12 °C. Za cirkulaciju hladne vode u režimu 7/12 °C su instalirane cirkulacijske pumpe i to: za „veliki“ rashladnik dvije pumpe, a za dva „mala“ rashladnika 3 pumpe. Za cirkulaciju rashladne vode 29/35 °C broj pumpi je isti kao i za cirkulaciju hladne vode 7/12 °C. Prema kapacitetu rashladnika, odabrana su tri rashladna tornja ukupnog rashladnog učina 1849 kW. Za cirkulaciju toranjske vode 29/35 °C, predviđene su 4 pumpe. Na ravnom krovu energetskog bloka su smješteni tornjevi (3 komada), u kojima se priprema rashladna voda temperature 29°C za kondenzatore rashladnih strojeva. Ohlađena voda otječe slobodnim padom u hladni dio bazena od 46 m³, smještene ispod rashladnih tornjeva. Otuda rashladna voda dotiče slobodno na usis kondenzatorskih pumpi, koje je transportiraju kroz kondenzatore individualnih rashladnih strojeva i vračaju putem cjevovoda u topli dio bazena. Pumpe rashladnih tornjeva uzimaju vodu od 35°C iz toplijeg dijela bazena i dižu je do mlaznica rashladnih tornjeva na krovu. Ove pumpe su smještene u rashladnoj stanici neposredno ispred bazena. Ventili za nadopunjavanje rashladne vode su u blokadi s pumpama rashladnog tornja, tako da se dopunjavanje aktivira tek kada ove pumpe cirkuliraju vodu preko rashladnih tornjeva. Interna regulacija rashladnika održava izlaznu temperaturu rashladne vode od 7 °C. Za ekspanziju rashladne vode je predviđena zatvorena membranska ekspanziona posuda. Opće stanje rashladne stanice je takvo, da je prilično dotrajala u svim segmentima sustava. Sustav više ne zadovoljava prvenstveno u smislu pouzdanosti, ekologije i energetske učinkovitosti. Kako tehnološka informatička oprema koja je instalirana u APIS IT-u zahtjeva kontinuirano hlađenje tijekom cijele godine, nužno je modernizaciju rashladne stanice izvesti u fazama. U FAZI 2 predviđa se zamjena preostala dva „manja“ rashladnika rashladne snage svaki cca. 200 kW sa svom infrastrukturom koja nije bila predmet 1. FAZE. Predmet ovog projekta je zamjena preostala dva „manja“ rashladnika rashladne snage svaki cca. 200 kW i sve pripadajuće infrastrukture i instalacija (strojarske i elektrotehničke) rashladne stanice. Preostala dva “manja” rashladnika vode se koriste na slijedeći način: u zimskom periodu radi jedan „manji“ rashladnik za potrebe tehnoloških prostora, dok je drugi 100% rezerva radnom rashladniku. Također u zimskom režimu

se koristi otpadna kondenzatorska toplina za zagrijavanje ogrijevnog kruga klima komora u sistemu 50/30°C.

II. OBIM RADOVA

Projektom Povećanja pouzdanosti i kapaciteta sustava klimatizacije potrebno je izraditi strojarsku, elektrotehničku i arhitektonsko - građevinsku projektnu dokumentaciju, uključivo troškovnike sve projektirane opreme i radova, te pripadajućih instalacija i infrastrukture za kompletno povećanje pouzdanosti i kapaciteta sustava klimatizacije, u digitalnoj formi ( Auto Cad, Word, Excell ), SI mjernom sustavu na hrvatskom jeziku.

Pri izradi projektne dokumentacije poštivati zakone, norme i propise važeće u Republici Hrvatskoj, te pravila struke za projektiranje pojedine opreme i pripadajućih instalacija. Projekt izraditi u skladu s odredbama „Zakona o gradnji“ ( «Narodne novine» br. 153/13 ).

Glavnim Strojarskim, Elektrotehničkim i Arhitektonsko - građevinskim projektom potrebno

je dati kompletno tehničko rješenje proširenja sustava klimatizacije koji se sastoji od novo ugrađenih zrakom hlađenih rashladnika (ukupne snage cca 450 kW – točnu snagu mora izračunati Projektnat u dogovoru s Korisnikom), nove strojarnice, pripadajućih cjevovoda i armatura, redundantnih razdjelnika unutar sistem sale i dva tipa novih klima jedinica (puhanje u dupli pod za postojeću opremu i tanke klime unutar redova IT ormara za novu opremu). Projektom je također potrebno predvidjeti potrebne građevinske zahvate na izradi temelja i pripadajuće zaštitne ograde za smještaj rashladnika na zapadnoj strani objekta uz zid sistem sale (točnu lokaciju i smještaj rashladnika mora odrediti Projektant u dogovoru s Korisnikom) i njihove pripadajuće infrastrukture (strojarske i elektrotehničke), te je potrebno u sklopu projekta detaljno opisati fazni tehnološki postupak ugradnje novih zrakom hlađenih rashladnika s svim potrebnim aktivnostima.

Ponuditelj je obavezno dužan detaljno se upoznati s trenutnim stanjem i

koncepcijom sustava klimatizacijesistem sale, te postojećom infrastrukturom na objektu, te je dužan u sklopu izrade projektne dokumentacije troškovnički predvidjeti sve potrebne radove, opremu i materijal kako bi novo projektirani sustav klimatizacije radio punom funkcionalnošću.

Elektrotehničkim projektom je potrebno tehnički riješiti elektro energetsko napajanje uređaja tako, da u slučaju ispada mrežnog napajanja novi zrakom hlađeni rashladnici i sva njihova popratna infrastruktura potrebna za puni pogon se mogu napajati iz postojećeg i novo projektiranog dizel električnog agregata, također u sklopu Elektrotehničkog projekta je potrebno predvidjeti sustav automatike, uključivo izvršne elemente u polju i komunikacijsku infrastrukturu koja treba imati mogućnost povezivanja na postojeći sustav nadzora.

Projektirati slijedeću opremu i pripadajuću infrastrukturu:

Kompletnom projektnom dokumentacijom povećanja pouzdanosti i kapaciteta

sustava klimatizacije treba predvidjeti sustav hlađenja prema TEA/EIA 942 američka norma za podatkovne centre koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Ista nalaže organizaciju podatkovnog centra formiranjem redova razdjelnika u toplo/hladne zone radi postizanja kvalitetnog i efikasno sustava hlađenja. Prema TIER IV Klime unutarnje i vanjske jedinice mogu biti organizirane u N+1 redundanciju ali pod uvjetom da imaju nezavisne cjevovode ili 2N sustav cjevovoda. U 2N sustavu napajanje za pojedine grane mora biti iz različitih izvora, a u N+1 sustavu svaka jedinica mora imati 2N napajanje (dva napajanja ili ATS). Tlocrt opreme u prvoj fazi (nove klima jedinice su u plavoj boji):

Rashladnici vode (vanjske jedinice klime) – Chiller-i

Projektom predvidjeti četiri free cooling chillera na vanjskom prostoru zapadno od objekta (uz vanjski zid sistem sale) unutar parcele Korisnika, koji mogu raditi na temperaturama od -25 do +42°C. Time se zimi štedi radom bez kompresora, a ljeti uređaj može raditi na visokim temperaturama, ali treba računati da s povećanjem vanjske temperature na 42°C ta snaga pada, pa treba odabrati chiller rashladnog kapaciteta oko 110 do 120 kW (ukupni kapacitet cca 450 kW), da bi pri +42°C imao rashladni kapacitet 100 kW. Zbog redundancije i maksimalne buduće snage trebaju dakle biti četiri takva chillera, međutim u startu prilikom normalnog rada dosta su dva chillera, a preostala dva mogu ići u stanje pripravnosti. Zbog prilično promjenjivog opterećenja potrebno je predvidjeti chillere s dva rashladna kruga i tehnologijom za precizno pokrivanje različitih snaga na primjer digitalni kompresor ili inverterski kompresor. Uređaji moraju imati rashladnu tvar za visoke performanse sa malim utroškom energije. Potpuno moduliranu kontrolu opterećenja. Operatorsko sučelje mora biti jednostavno za uporabu. Također rashladnici moraju biti opremljeni programibilnim relejima za indikaciju i komunikacijskom karticom. Novo projektirani zrakom hlađeni rashladnici moraju biti mikrolokacijski smješteni na mjesto koje je optimalno obzirom na generiranje buke i distribuciju zraka, te moraju biti spojeni (uklopljeni) na postojeći elektroenergetski sustav objekta. Sustav novih zrakom hlađenih rashladnika mora biti tako projektiran da je u budućnosti prema potrebama Korisnika moguća nadogradnja na nove kapacitete.

Unutarnje klima jedinice u novoj zoni i sigurnoj server sobi

U svrhu što veće efikasnosti projektom treba predvidjeti IN ROW ili IN LINE sustav hlađenja koji omogućuje kvalitetno hlađenje servera uvlačenjem zraka iz prostora tople zone ispuhivanjem u prostor hladne zone direktno ispred samih serverskih uređaja. Kako ima više redova ormara složeni su da formiraju tople i hladne zone. S tim da se projektom treba predvidjeti zatvorena topla zona (u sredini) kako bi cijela soba bila hladna zona, te bi se uz zidove mogli smjestiti razni dodatni uređaji male disipacije topline.

Zbog što veće snage u što manjem prostoru, kao i zbog free cooling-a zimi , te zbog ostalih sustava hlađenja, kao rashladni medij je izabrana voda. Unutarnje klima jedinice trebaju biti slične visine i dubine kao i ostali IT ormari, ali širine 300 mm, te trebaju biti varijabilnog rashladnog kapaciteta od 3 do 25 kW pri temperaturi tople zone 40°C i temperaturi rashladnog medija (voda) 6°C što je moguće zatvaranjem tople zone. Broj klima jedinica treba pokrivati redundantno N+1 svaki red, a svaka druga treba biti spojena na drugi cjevovod. Unutarnje klima jedinice trebaju imati dva napajanja (i dva ulazna kabela kao serveri) i spajaju se na oba modularna elektro ormara UPS razvoda unutar reda IT ormara. Također osim display-a klima jedinice trebaju imati međusobnu komunikaciju, te WEB/SNMP mrežnu karticu za slanje E-mail ova i povezanost s centralnim nadzorom.

Unutarnje klima jedinice u staroj zoni sistem sale

Kako nije predviđeno gašenje i pomicanje postojeće aktivne opreme u postojećoj aktivnoj zoni, u toj zoni projektom predvidjeti umjesto InRow klima posebne redundantne klime s puhanjem u dupli pod. S obzirom na smanjenu efikasnost i zauzeće prostora takvih jedinica projektirane jedinice trebaju biti s dva odvojena rashladna kruga svaki 60 kW i dva troputna ventila, te priključcima i automatikom za spajanje na dva odvojena cjevovoda. Jedan postojeći cjevovod s vodom kao medijem i drugi novi direktno s novih chillera s glikolom kao rashladnim medijem. I te klima jedinice trebaju imati dva napajanja (i dva ulazna kabela kao serveri) koja se direktno spajaju na postojeće elektro ormare UPS napajanja A i B. Također osim display-a klima

jedinice trebaju imati međusobnu komunikaciju, te WEB/SNMP mrežnu karticu za slanje E-mailova i povezanost s centralnim nadzorom.

Zatvorena topla zona

Zbog dodatne efikasnosti i fleksibilnosti predvidjeti zatvaranje srednje topla zona Lexanom, termo plastikom i kliznim vratima u tzv. Zatvorenu toplu zonu (Hot Aisle Containment) ili toplinsku barijeru( Thermal Containment) i organizira kao zona visoke učinkovitosti. Maksimalna učinkovitost sustava hlađenja postiže se upravo zatvaranjem tople zone prilikom čega se na ulazu IN ROW jedinica nalazi zrak visoke temperature što prema tehničkim karakteristikama INROW rashladnih jedinica omogućava povećanje samih rashladnih kapaciteta uređaja. U sve ormare su zbog učinkovitosti tople zone trebaju biti ugrađeni prazni (blanking) paneli na sva prazna mjesta. Više detalja u idejnom rješenju.

Unutarnji cjevovod

Projektom predvidjeti povezivanje INROW / IN LINE unutarnjih klima jedinica sa kompozitnim fleksibilnim cijevima 1“ (vanjski promjer 32mm / unutarnji 25mm) plastika aluminij plastika (Pex-Al-Pex) na centralni redundantni razvodni ormar (CDU jedinicu). Pex-Al-Pex cijevi su u jednom komadu bez među spojeva koljena i slično između In row klime i redundantne CDU jedinice. Treba predvidjeti propisnu toplinsku izolaciju i učvršćenje u duplom podu plastičnim nosačima.

Distribucija hladne vode

Centralni razvod hladne vode (CDU) treba biti zbog Tier IV redundantan (dva cjevovoda)

s duge strane treba omogućiti rad svih jedinica na jednom od cjevovoda. Stoga se projektom treba predvidjeti u startu ugradnja dva razvoda spojena ventilima svaki na oba cjevovoda. Svaki CDU treba biti opremljen svim potrebnim priključcima i ventilima za prihvat 8 do 10 IN ROW rashladnih jedinica i koristi se za distribuciju ohlađene vode koja dolazi iz vanjskih rashladnih jedinica (chilera) preko dva cjevovoda (zbog redundancije). Na ulazu CDU-a se nalaziti sustav ventila za odabir cjevovoda, tako da u redovnom radu pola klima koristi jedan cjevovod a pola drugi, te u slučaju kvara na jednom, stane samo pola klima i brzo se može prebaciti sve klime na samo jedan cjevovod. U slučaju ugradnje 8 klima jedinica i kvara jednog cjevovoda sustav može hladiti s 4 klima jedinice do 100 kW (pod uvjetom da je ugrađena topla zona) ali se smanjuje protok zraka te se diže temperatura u toploj zoni što bi u stvari značilo 2N hlađenje. Projektom predvidjeti takvu buduću opciju. Te izračunati promjer cjevovoda od distribucije hladne vode do izmjenjivača topline (cjevovod B) ili pumpe i cjevovoda A.

Prostor nove strojarnice (B) Slika ispod pokazuje tlocrtno prostor nove rashladne stanice (chillera, razdjelnika i sabirnika u obliku cjevovoda), cjevovod do nove strojarnice i novu rashladnu stanicu B. Projektom je potrebno proračunati promjere cjevovoda, izmjenjivače topline, cirkulacijske pumpe i svu ostalu opremu potrebnu za punu funkcionalnost (armature) sustava klimatizacije.

Prijedlog blok sheme novog unutarnjeg i vanjskog cjevovoda, te način povezivanja novih rashladnika (zrakom hlađenih chillera) s

postojećim sustavom klimatizacije iz Energetskog bloka

Projektom treba predvidjeti redundantne cjevovode i novu strojarnicu prema prijedlogu iz gornje blok sheme:

• Do klima jedinica s dva izmjenjivača topline (downflow dual coil) o Do svake klime (2 kom po 60kW) ide direktno jedan novi odvojak (cjevovod C) s

novog glavnog chiller cjevovoda BV ( glikol) na B priključke klime o Do svake klime (2 kom po 60kW) ide direktno jedan novi odvojak s postojećeg

cjevovoda A (voda)u strojarnici S1 na A priključke klime o U redovnom radu jedna klima je na C cjevovodu a druga na A cjevovodu

• Do postojeće 4 klima komore u S1

o Do svake klima komore (4 kom 2x50kW + 2x60kW) ide novi cjevovod B1 (voda) i preko ventila i T komada spaja na iste priključke na kojima je i postojeći cjevovod , B1 cjevovod se hladi preko 240kW izmjenjivača topline IT1 u novoj strojarnici

o Do svake klima komore (4 kom 2x50kW + 2x60kW) ide postojeći cjevovod A (voda) i preko ventila i T komada spaja na iste priključke na kojima je i novi cjevovod

o U redovnom radu dvije klime su na B1 cjevovodu a druge dvije na A cjevovodu, te se ručno mogu pojedinačno prebaciti s cjevovoda na cjevovod

• Do novih CDU-a (2 kom u prostoru za proširenje) o Do svakog CDU-a (2 kom 2x240kW) ide odvojak s novog cjevovod B3 (voda) i

preko ventila spaja na B priključke CDU-a , B1 cjevovod se hladi preko 240kW izmjenjivača topline IT3 u novoj strojarnici (moguće izvesti i kao 2x120 pa je u tom slučaju IT3 i IT4)

o Do svakog CDU-a (2 kom 2x240kW) ide odvojak s Novog cjevovoda A3 (voda) i preko ventila spaja na A priključke CDU-a , A3 cjevovod se opskrbljuje preko nove pumpe u novoj strojarnici i spaja na postojeći cjevovod A (voda) u postojećoj strojarnici S1

o U redovnom radu jedan CDU je na B3 cjevovodu a drugi na A3 cjevovodu, te se ručno mogu pojedinačno prebaciti s cjevovoda na cjevovod.

• Do novog redundantnog CDU-a (1 kom, peta faza pored Sigurne sobe) o Do budućeg CDU-a (1 kom 2x120kW interno!) ide budući cjevovod B2 (voda) i

preko ventila spaja na B priključke CDU-a , B2 cjevovod se hladi preko 120kW izmjenjivača topline IT2 u novoj strojarnici, za koji se u startu ugrađuju samo ventili.

o Do budućeg CDU-a (1 kom 2x120kW interno!) ide budući cjevovod A2 (voda) i preko ventila spaja na A priključke CDU-a , A2 cjevovod se opskrbljuje preko buduće pumpe u postojećoj strojarnici S1 i spaja na postojeći cjevovod A (voda) u postojećoj strojarnici S1

o U redovnom radu pola CDU-a je na B2 cjevovodu a druga polovica na A2 cjevovodu, te se ručno mogu pojedinačno prebaciti s cjevovoda na cjevovod.

Slova opisa prate boju cjevovoda na blok shemi iznad !

• Tamno plava je glikol (cjevovod BV i C), rashladni medij se proizvodi u novo instaliranim zrakom hlađenim chillerima

• Siva je voda iz novog cjevovod B (B1,B2,B3)- rashladni medij se proizvodi u režimu 7/12 ⁰C u novo instaliranim zrakom hlađenim chillerima, a distribuira se preko izmjenjivača u novoj strojarnici

• Narančasta je voda iz postojećeg cjevovoda A –rashladni medij se proizvodi u režimu 7/12 ⁰C u postojećoj rashladnoj stanici unutar Energetskog bloka

Napomena: Svi podaci iz Projektnog zadatka su okvirni i predstavljaju isključivo

smjernicu Projektantu koji mora dati konačni prijedlog sustava i tehničko rješenje, te dati točne kapacitete na temelju provedenih konkretnih detaljnih proračuna.

Temperaturni senzori i senzori vode

Projektom predvidjeti temperaturne senzore raspoređene po komunikacijsko serverskim ormarima u hladnoj (prednjoj) zoni na prednjim vratima jedan senzor temperature na visini 1,8m i senzor temperature i vlage na visini 1m po svakom ormaru. Predvidjeti da se isti spajaju na strujne letve s nadzorom, te tako preko mrežnog priključka strujne letve šalje podatke preko mreže na centralni nadzor. Ispod svake klime predvidjeti senzor vode, koji bi se spajao na pripadajuću klimu, te bi preko mrežnog sučelja klime slao podatke na centralni nadzor.

Opće odredbe

Projektom je potrebno predvidjeti da se novo projektirani rashladnici koncepcijski uklope u postojeći sustav klimatizacije na način da se maksimalno iskoristi postojeća strojarska i električna infrastruktura, uz dodatnu pogodnost visoke pouzdanosti i energetske učinkovitosti ( EER, ESEER ) novo ugrađenih zrakom hlađenih rashladnika.

Projektom je također potrebno predvidjeti kompletnu infrastrukturu (cirkulacijske crpke,

armature, cjevovodi, energetski kabeli, elektro - ormari) koja je potrebna za prihvat i uklapanje novih zrakom hlađenih rashladnika u postojeći sustav klimatizacije kako bi uređaji radili punom funkcionalnošću.

Također Elektrotehničkim projektom potrebno je predvidjeti kompletnu elektroenergetsku

infrastrukture instalacija za novo projektirani sustav klimatizacije (elektro ormari, energetski kabeli).

Elektrotehničkim projektom je potreno predvidjeti mogućnost povezivanja uređaja na

postojeći sustav centralnog nadzora, kojim bi se ostvarile mogućnosti kontole svih svrsishodnih veličina za praćenje rada novog sustava klimatizacije koje mora odrediti Projektant.

Projektant je dužan napraviti sve potrebne proračune (hidrauličke, strojarske i

elektrotehničke) kako bi sva novo projektirana oprema bila pouzdana i radila punom funkcionalnošću, te se novo projektirana oprema uklopila u postojeći sustav. Također Projektom je potrebno napraviti točnu bilacu potrebne rashladne energije nove informatičke opreme u sistem sali kako bi se dobila detaljna slika energetskih potreba za rashladnom energijom. Nazivna rashladna snaga novo projektiranih rashladnika treba biti usklađena s dobivenim rezultatom bilance.

Strojarskim (MAPA 1) i Elektrotehničkim (MAPA 2) projektom je potrebno predvidjeti svu

ostalu opremu (strojarsku i elektrotehničku) novog sustava klimatizacije (cirkulacijske crpke primara i sekundara, kompletne armature, regulacijske ventile, razvodne cjevovode, sustav automatske regulacije, elektro – ormare mrežnog i agregatskog napajanja te upravljačko – regulacijske ormare kao i raznu popratnu opremu). Projektom je potrebno predvidjeti točno mjesto

ugradnje novih zrakom hlađenih rashladnika suvremene tehnologije u dogovoru s Korisnikom, a Arhitektonsko - Građevinskim projektom je potrebno napraviti sve potrebne statičke proračune, infrastrukturne zahvate i predvidjeti svu opremu kako bi mjesto ugradnje novih zrakom hlađenih rashladnika bilo maksimalno sigurno s stajališta zaštite na radu i zaštite od požara.

U sklopu Strojarskog projekta i Elektrotehničkog projekta je potrebno prikazati točan

prostorni prikaz svih instalacija, cijevnog razvoda s svim armaturama i sve ostale projektirane opreme i uređaja. U sklopu Građevinskog projekta je potrebno napraviti detaljne izmjere prostora u kojem će biti smješteni novi rashladnici, kako bi se elektro strojarska oprema mogla dispozicijski što kvalitetnije prikazati.

Projektant je dužan napraviti sve potrebne proračune (hidrauličke i elektrotehničke) kako bi sva novo projektirana oprema bila pouzdana i radila punom funkcionalnošću, te se novo projektirana oprema uklopila u postojeći sustav.

Također u sklopu projekta je potrebno predvidjeti sve potrebne sanacije prostora i

infrastrukturno opremanje svih tehnoloških prostorija u koje će se smjestiti elektro strojarska oprema novog sustava klimatizacije kako bi se zadovoljili svi potrebni standardi i norme. Projektom treba predvidjeti mjesto priključka unutar ili pored strojarnice S1 i odvojke sa svim potrebnim armaturama prema budućim razdjelnicima (3) novih klima jedinica, ukupne rashladne snage cca. 450kW kako bi se novi sustav klimatizacije povezao s postojećim.