25
Univerzitet u Novom Sadu Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“ Zrenjanin Projektovanje odevnih procesa Seminarski rad Profesori: Prof. dr Vasilije Petrović Asistent: Marija Stanković Student: Igor Ponti Broj indeksa: MTT 1/13 Zrenjanin, 2015.

Projektovanje odevnih procesa Seminarski rad · Seminarski rad Profesori: Prof. dr Vasilije Petrović ... 7.BILANS RADNE SNAGE.....22 8.ZAKLJUČAK.....23 9.LITERATURA.....25 . 3 1

  • Upload
    others

  • View
    14

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

  • Univerzitet u Novom Sadu

    Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“

    Zrenjanin

    Projektovanje odevnih procesa Seminarski rad

    Profesori:

    Prof. dr Vasilije Petrović

    Asistent:

    Marija Stanković

    Student:

    Igor Ponti

    Broj indeksa:

    MTT 1/13

    Zrenjanin, 2015.

  • 2

    Sadržaj

    1.PROJEKTNI ZADATAK………………………………………………….3

    2.KRATAK OPIS TEHNOLOŠKOM PROCESA RADA………..………..3

    3.TEHNIČKO –TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA……………………6

    3.1.Model #15413083…………………………………………………………..6

    3.2.Model #15413065…………………………………………………………..8

    3.3.Model #15414096…………………………………………..……………..10

    3.4.Model #15113073…………………………………………………………12

    3.5.Model #15114099………………………………………………..………..14

    4.TEHNOLOŠKA PRIPREMA KROJENJA…………………….………..16

    5.TEHNOLOŠKA PRIPREMA ŠIVENJA…………...................................17

    6.TEHNOLOŠKA PRIPREMA DORADE………………………………..20

    7.BILANS RADNE SNAGE........................................................................22

    8.ZAKLJUČAK.............................................................................................23

    9.LITERATURA............................................................................................25

  • 3

    1. PROJEKTNI ZADATAK Prema potrebama preduzeća “CICO-COLLECTION”, D.O.O. Zrenjanin, izvršiti

    analizu postojećeg stanja u pogonu krojačnice, šivare i dorade i dati idejno-tehnološki

    projekat preduzeća u čijem se proizvodnom pogonu proizvode ženske džins farmerice.

    Režim rada:

    - Broj radnih dana u mesecu – 23 ( u godini 240) - Broj smena – 1 - Broj minuta u smeni – 450 (7,5 h bez pauze koja traje 0,5 h)

    U proizvodnom pogonu potrebno je isplanirati proizvodnju kroz kapacitete i tehnološke

    procese za proizvodnju muških jeans pantalona, kapaciteta:

    Model Dnevni

    kapacitet

    Godišnji

    kapacitet

    Procentualni

    udeo

    #15413083 30 kom 7200 20%

    #15413065 23 kom 5520 15%

    #15414096 38 kom 9120 25%

    #15113073 20 kom 4800 13%

    #15114099 15 kom 3600 10%

    ∑ 126 kom 30240 kom 83%

    2. KRATAK OPIS TEHNOLOŠKOM PROCESA RADA

    Tehnološki postupak izradae odevnih predmeta se sastoji od:

    - tehnološkog procesa krojenja,

    - tehnološkog procesa šivena i

    - tehnološkog procesa dorde.

    Tehnološki proces krojenja

    Krojenje je prva faza tehnološkog procesa proizvodnje odeće. U krojačnici se

    iskrojavaju svi potrebni delovi koji čine sastavni deo odevnog predmeta i vrši se

    neposredna priprema za proces šivenja. U zavisnosti od vrste predmeta rada, kroji se

    osnovni materijal i odgovarajući pomoćni materijal (postava, međupostava, džepovina,

    vatelin,...). Kao osnovni materijal se koriste razni tkani, pleteni, netkani, kožni, krzneni

    materijali što zavisi od namene, godišnjeg doba, modnog trenda.

    Da bi se mogla iskrojiti planirana količina materijala u najkraćem varemenskom

    periodu, izvršena je podela tehnološkog procesa krojenja na sledeće radne operacije:

    - priprema materijala za krojenje, - polaganje materijala i formiranje krojne naslage, - nanošenje krojne slike na krojnu naslagu,

  • 4

    - grubo krojenje, - fino krojenje, - označavanje i nunerisanje iskrojenih krojnih delova, - termofiksiranje i - kompletiranje svežnja i priprema za šivenje.

    Tehnološki proces šivenja

    Tehnološki proces šivenja je druga faza tehnološkog procesa proizvodnje odeće u kome

    se vrši spajanje iskrojenih delova u cilju dobijanja gotovog odevnog predmeta.

    Tehnološki proces šivenja se obavlja nizom različitih operacija pri čemu se vrši spajanje

    delova u jednu celinu. Ove operacije se obavljaju različitim sredstvima opolazeći od

    obične šivaće mašine do najsavremenijih automata. Pri šivenju se vrši i međufazno

    peglanje kako bi odevni predmet dobio bolji estetski izgled i olakšala se sledeće faza

    šivenja.

    Podela mašina i uređaja za šivenje u tekstilnoj industriji se može izvršiti po sledećem

    kriterijumu [1].

    – obične šivaće mašine sa zrnastim ili lančanim bodom, – specijalne šivaće mašine, – šivaći automati, – šivaći agregati, – šivaće transfer staze.

    Po tipovima uboda, sve vrste šivaćih mašina se mogu svrstati u sledeće kategorije,

    tabela 1.

    Tabela 1. Tipovi mašinskih uboda [1].

    Tehnološki proces dorade

    Dorada je poslednja i završna faza u tehnološkom procesu industrijske izrade odeće

    koja ima poseban zadatak da poboljša estetski izgled gotovog proizvoda, tj. da istakne

    sve dobre osobine, ali i da sakrije ili ako je to moguće naknadno otkloni greške i

    nedostatke, koji su se dogodile u prethodnom procesu.

    Tehnološki proces dorade obuhvata sledeće:

  • 5

    – priprema odeće za peglanje, – finalno peglanje, – našivanje dugmadi, – sastavljanje delova odeće, – sortiranje odeće i kontrola kvaliteta , – etiketiranje, – pakovanje odeće, – specijalne dorade i – otpremanje gotovih odevnih predmeta u magacin gotove robe.

  • 6

    3. TEHNIČKO –TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA 3.1. Model #15413083

    Opis modela

    Prednji deo pantalona je sečen na kolenu u obliku kruga. Šavovi sečenja su naštepani na

    pantalone 2 mm od šava. Džepovi su usečeni sa 3 naštepa oko okrugline na 3,2 mm.

    Zadnji deo sa dva našivena džepa koji su sečeni po sredini i naštepani na donji deo

    džepa na 2 mm. Svi unutrašnji šavovi su paspulirani.

    Pojas po svojoj površini ima 4 naštepa. Model ima 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen

    na 15 mm.

    Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.

    Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 2.

    Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici

    1 Prednji gornji deo 2

    2 Prednji deo kolena 2

    3 Prednji donji deo 2

    4 Podžep 2

    5 Džepkesa 2

    6 Mali džep 1

    7 Podšlic 1

    8 Loštuh 1

    9 Satla 2

    10 Zadnji deo 2

  • 7

    11 Gornji deo zadnjeg džepa 2

    12 Donji deo zadnjeg džepa 2

    13 Pojas 2

    14 Gajke 5

    Tabela 2. Krojni delovi modela.

    Bilans materijala

    Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad

    odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban

    za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 7200 komada

    godišnje tabela 3.

    R.

    broj

    Vrsta

    materijala

    Širina

    materijala

    Jed.

    mere

    Količina Dnevni

    utrošak

    Cd 30

    Godišnji

    utrošak

    Ukupno sa

    uvećanjem

    od 10 %

    1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 39 9360 9453.6

    2 Osnovni m. II m -

    3 Postava 1,65 m 0,2 6 1440 1454.4

    4 Ainfas m 10,8 324 77760 78537,6

    5 Konac šivenje m 60 1800 432000 436320

    6 Konac obrada m 100 30000 720000 727200

    7 Dugmad kom 1 30 7200 7272

    8 Nitne kom -

    9 Cibzar kom 1 30 7200 7272

    10 Ušivne etikete kom 1 30 7200 7272

    11 Žakard etikete kom -

    12 Kožne etikete kom 1 30 7200 7272

    13 Viseće etikete kom 1 30 7200 7272

    14 Ofingeri kom 1 30 7200 7272

    15 Pvc kese kom 0,2 6 1440 1454.4

    16 Kutije kom -

    Tabela 3. Bilans materijala.

    *Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti

    grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih

    grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu

    .

  • 8

    3.2. #15413065

    Opis modela

    Prednji deo je sečen po sredini desne nogavice i naštepan je 2 puta na razmaku 6,4 mm.

    Džepovi su usečeni sa dva naštepa na razmaku od 6,4 mm koji se naštepavaju po

    šablonu. Džepsec je sečen po sredini i naštepan kao i prednjica.

    Zadnji deo je sečen po sredini desne nogavice i naštepan po 2 puta na razmaku 6,4mm.

    Džepovi su sečeni po sredini i našiveni sa dve igle na zadnji deo. Svi unutrašnji šavovi

    su paspulirani.

    Pojas je klasičan sa 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen na 15 mm.

    Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.

    Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 4

    Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici

    1 Prednji levi deo 1

    2 Prednji desni bočni deo 1

    3 Prednji desni središnji deo 1

    4 Podžep bočni 2

    5 Podžep središnji 2

    6 Džepkesa 2

    7 Podšlic 1

    8 Loštuh 1

    9 Satla 2

    10 Zadnji deo levi 1

    11 Zadnji deo desni bočni 1

    12 Zadnji deo desni središnji 1

    13 Bočni deo zadnjeg džepa 2

  • 9

    14 Središnji deo zadnjeg džepa 2

    15 Pojas 2

    16 Gajke 5

    Tabela 4. Krojni delovi modela.

    Bilans materijala

    Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad

    odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban

    za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 5520 komada

    godišnje, tabela 5.

    R.

    broj

    Vrsta

    materijala

    Širina

    materijala

    Jed.

    mere

    Količina Dnevni

    utrošak

    Cd 23

    Godišnji

    utrošak

    Ukupno sa

    uvećanjem

    od 10 %

    1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 29,9 7176 7247,76

    2 Osnovni m. II m -

    3 Postava 1,65 m 0,2 4,6 1104 1115

    4 Ainfas m 10,8 248,4 59616 60212,16

    5 Konac šivenje m 70 1610 386400 390264

    6 Konac obrada m 90 2070 496800 501768

    7 Dugmad kom 1 23 5520 5575,2

    8 Nitne kom -

    9 Cibzar kom 1 23 5520 5575,2

    10 Ušivne etikete kom 1 23 5520 5575,2

    11 Žakard etikete kom -

    12 Kožne etikete kom 1 23 5520 5575,2

    13 Viseće etikete kom 1 23 5520 5575,2

    14 Ofingeri kom 1 23 5520 5575,2

    15 Pvc kese kom 0,2 4,6 1104 1115

    16 Kutije kom -

    Tabela 5. Bilans materijala.

    *Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti

    grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih

    grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu

  • 10

    3.3. #15414096

    Opis modela

    Prednji deo sa dva usečena džepa i našivenim malim džepom sa desne strane. Okrugline

    džepa su naštepane po šablonu.

    Zadnji deo pantalona je klasičan sa dva našivena džepa. Satle su različiro okrenute,

    jedna je naštepana na gore a druga na dole.

    Pojas je klasičan sa 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen na 15 mm. Svi unutrašnji

    šavovi su paspulirani.

    Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.

    Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 6.

    Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici

    1 Prednji deo 2

    2 Podžep 2

    3 Džepkesa 2

    4 Mali džep 1

    5 Podšlic 1

    6 Loštuh 1

    7 Satla 2

    8 Zadnji deo 2

    9 Zadnji džep 2

    10 Pojas 2

    11 Gajke 5

    Tabela 6. Krojni delovi modela.

  • 11

    Bilans materijala

    Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad

    odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban

    za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 9120 komada

    godišnje, tabela 7.

    R.

    broj

    Vrsta

    materijala

    Širina

    materijala

    Jed.

    mere

    Količina Dnevni

    utrošak

    Cd 38

    Godišnji

    utrošak

    Ukupno sa

    uvećanjem

    od 10 %

    1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 49,4 11856 11974.56

    2 Osnovni m. II m -

    3 Postava 1,65 m 0,2 7,6 1824 1842,24

    4 Ainfas m 10,8 410,4 98496 99480,96

    5 Konac šivenje m 55 2090 501600 506616

    6 Konac obrada m 80 3040 729600 736896

    7 Dugmad kom 1 38 9120 9211

    8 Nitne kom -

    9 Cibzar kom 1 38 9120 9211

    10 Ušivne etikete kom 1 38 9120 9211

    11 Žakard etikete kom -

    12 Kožne etikete kom 1 38 9120 9211

    13 Viseće etikete kom 1 38 9120 9211

    14 Ofingeri kom 1

    15 Pvc kese kom 0,2 7,6 1824 1842,24

    16 Kutije kom -

    Tabela 7. Bilans materijala.

    *Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti

    grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih

    grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu

  • 12

    3.4. #15113073

    Opis modela

    Farmerice STRAIGHT kroja. Prednji deo ima dva usečena džepa sa našivenim malim

    džepom sa desne strane. Okruglina džepa je naštepana 2 puta na razmaku od 12,8 mm.

    Zadnji deo je sa dva našivena džepa sa patnama.

    Pojas je klasičan sa 6 gajki. Porub je dvostruko podvijen prema licu i učvršćen na

    bočnim stranama. Širina poruba 3 cm. Bočni šavovi su raštepani sa ainfas trakom

    crvene boje. Pantalone su na kolenu, bokovima i zadnjem džepu iscepane.

    Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.

    Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 8.

    Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici

    1 Prednji deo 2

    2 Podžep 2

    3 Džepkesa 2

    4 Mali džep 1

    5 Podšlic 1

    6 Loštuh 1

    7 Satla 2

    8 Zadnji deo 2

  • 13

    9 Zadnji džep 2

    10 Patna 4

    11 Pojas 2

    12 Gajke 6

    Tabela 8. Krojni delovi modela.

    Bilans materijala

    Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad

    odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban

    za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 4800 komada

    godišnje, tabela 9.

    R.

    broj

    Vrsta

    materijala

    Širina

    materijala

    Jed.

    mere

    Količina Dnevni

    utrošak

    Cd 20

    Godišnji

    utrošak

    Ukupno sa

    uvećanjem

    od 10 %

    1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 26 6240 63,02

    2 Osnovni m. II m -

    3 Postava 1,65 m 0,2 4 960 970

    4 Ainfas m 10,8 216 51840 52358

    5 Konac šivenje m 75 1500 360000 363600

    6 Konac obrada m 80 1600 384000 387840

    7 Dugmad kom 3 60 14400 14544

    8 Nitne kom -

    9 Cibzar kom 1 20 4800 4848

    10 Ušivne etikete kom 1 20 4800 4848

    11 Žakard etikete kom -

    12 Kožne etikete kom 1 20 4800 4848

    13 Viseće etikete kom 1 20 4800 4848

    14 Ofingeri kom 1 20 4800 4848

    15 Pvc kese kom 0,2 4 960 969

    16 Kutije kom -

    Tabela 9. Bilans materijala.

    *Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti

    grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih

    grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu

  • 14

    3.5. #15114099

    Opis modela

    Farmerice STRAIGHT kroja. Prednji deo ima dva usečena džepa. Okruglina džepa je

    naštepana 2 puta na razmaku od 6,4 mm.

    Zadnji deo je sa dva našivena džepa. Levi džep ima našivenu patnu koja se kopča

    jednim dugmetom a po potrebi,patna može da se sakrije u džep. Patna je izrađena od

    platna različite boje.

    Pojas je klasičan sa 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen prema licu i učvršćen na

    bočnim stranama. Širina poruba 3 cm. Svi unutrašnji šavovi su paspulirani.

    Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.

    Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 10.

    Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici

    1 Prednji deo 2

    2 Podžep 2

    3 Džepkesa 2

    4 Podšlic 1

    5 Loštuh 1

    6 Satla 2

    7 Zadnji deo 2

    8 Zadnji džep 2

    9 Patna 2

    10 Pojas 2

  • 15

    11 Gajke 5

    Tabela 10. Krojni delovi modela.

    Bilans materijala

    Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad

    odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban

    za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 3600 komada,

    tabela 11.

    R.

    broj

    Vrsta

    materijala

    Širina

    materijala

    Jed.

    mere

    Količina Dnevni

    utrošak

    Cd 15

    Godišnji

    utrošak

    Ukupno sa

    uvećanjem

    od 10 %

    1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 19,5 4680 5148

    2 Osnovni m. II 1.4 m 0,13 1.95 468 514,8

    3 Postava 1,65 m 0,2 3 720 792

    4 Ainfas m 10,8 162 38880 42768

    5 Konac šivenje m 60 900 216000 218160

    6 Konac obrada m 80 1200 288000 290880

    7 Dugmad kom 2 30 7200 7272

    8 Nitne kom -

    9 Cibzar kom 1 15 3600 3636

    10 Ušivne etikete kom 1 15 3600 3636

    11 Žakard etikete kom -

    12 Kožne etikete kom 1 15 3600 3636

    13 Viseće etikete kom 1 15 3600 3636

    14 Ofingeri kom 1 15 3600 3636

    15 Pvc kese kom 0,2 3 720 728

    16 Kutije kom -

    Tabela 11. Bilans materijala.

    *Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti

    grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih

    grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu.

  • 16

    4. TEHNOLOŠKA PRIPREMA KROJENJA

    Operacioni list krojačnice

    Redni

    br.

    Faza rada Sredstvo rada Vreme

    (s)

    1 Legovanje RR 50

    2 Nanošenje i fiksiranje krojne slike

    na naslagu materijala

    RR 120

    3 Grubo krojenje VN 130

    4 Fino krojenje BAN 140

    5 Obeležavanje karakterističnih

    tačaka i numerisanje

    RR 100

    6 Termofiksiranje FP 80

    7 Kompletiranje svežnja RR 40

    ∑ 660s = 11 min

    Tabela 12. Operacioni list krojačnice.

    Potreban broj radnika u procesu krojenja određuje se na sledeći način:

    R= Cd x t1/Tr

    Gde je:

    - R –broj radnika - Cd – dnevni kapacitet - t1 – vreme izrade po jedinici proizvoda - Tr – dnevno radno vreme R= 126 x 11 / 450 = 3 radnika

    Legenda

    1 VN Vertikalni nož (rapid)

    2 BAN Bansek mašina

    3 FP Fiksir presa

    4 RR Ručni rad

    Rekapitulacija vremena izrade

    1 tVN 130

    2 tBAN 140

    3 tfp 80

    4 tRR 310

    ∑ 660

    Investicija

    Iz rekapitulacije vremena izrade možemo uočiti da je vreme ručnog rada izrazito veliko

    upravao zbog nanošenja i i fiksiranja krojne slike na naslagu materijala. Fiksiranje se

    vrši ručnom peglom što po jednom komadu pantalona iznosi 120 sekundi. U cilju

    smanjenja vremena ručnog rada potrebno je nabaviti specijalizovanu peglu za fiksiranje

  • 17

    krojne slike. Ova pegla ima 6 puta veću površinu od klasične. Postignuti rezultati

    specijalnom peglom za fiksiranje krojne slike prikazani su u tabeli 13.

    Komparacija dva načina fiksiranja krojne slike

    Obična pegla Specijalna pegla Ušteda (s)

    Vreme faze (s) 120 50 70

    Vreme krojenja t1 (s) 660 590 70

    Dnevni kapacitet=126 kom 83160 74340 8820

    Godišnji kapacitet=30240

    kom

    19958400 17841600 2116800

    ∑ 35280 min

    Tabela 13. Upoređivanje dva načina fiksiranja krojne slike.

    Iz ove tabele se jasno vidi da nakon investicije vreme fiksiranja krojne slike se smanjuje

    za 70 sekundi što na godišnjem nivou iznosi 35280 minuta, tačnije 588 sati ili 24,5

    dana.

    5. TEHNOLOŠKA PRIPREMA ŠIVENJA

    Analizom modela utvrđene su tehnološke operacije i snimljena njihova vremena na

    osnovu kojih je izvršena rekapitulacija vremena izrade, tabela 14.

    Rekapitulacija vremena izrade za modele farmerica i ukupan br radnika

    Model Pojedinačno

    vreme t1 (s)

    Dnevni

    kapacitet Cd

    Ukupno

    vreme (s)

    Broj radnika

    R

    I linija #15413083 2760 30 82800 3

    II linija #15413065 2820 23 64860 3

    III linija #15414096 2400 38 91200 4

    IV linija #15113073 2940 20 58800 3

    V linija #15114022 2460 15 36900 3

    ∑ 16

    Tabela 14. Rekapitulacija vremena šivenja.

    Potreban broj radnika u procesu šivenja određuje se na sledeći način:

    R= Cd x t1/Tr

    Gde je:

    - R –broj radnika - Cd – dnevni kapacitet - t1 – vreme izrade po jedinici proizvoda - Tr – dnevno radno vreme

  • 18

    Rekapitulacija vremena izrade po sredstavima rada

    Obična šivaća mašina tošm 1545 s

    Specijalna šivaća mašina tsšm 890 s

    Obična šivaća mašina dvoiglovka tošm2 160 s

    Parna pegla tpp 80 s

    Ručni rad trr 45 s

    Srednje vreme za pet modela farmerica 2720 s

    *Zbog malog broja radnika i dnevnog kapaciteta, uzeto je prosečno vreme izrade po

    operacijama rada ne osnovu pet datih modela.

    Na osnovu izmerenih vremena koja su potrebna za izradu operacija rada, izračunava se

    potreban broj mašina potrebnih za proizvodnju ove količine proizvoda u odgovarajućem

    vremenskom periodu, po obrascu:

    K = Cd x t / Tr

    Gde je:

    - K – količina sredstava za rad - Cd – dnevni kapacitet - t – vreme izrade po sredstvu rada - Tr – dnevno radno vreme Košm = 126 x 1545 / 27000 = 7,21 = 8

    Ksšm= 126 x 890 / 27000 = 4,15 = 5

    K ošm2 = 126 x 160 / 27000 = 0.74 = 1

    Kpp = 126 x 80 / 27000 = 0,37 = 1

    Krr = 126 x 45 / 27000 = 0,21= 1

    Investicija

    Iz rekapitulacije vremena izrade, može se uočiti da je vreme izrade obične šivaće

    masine drastično veći od ostalih mašina. Uzrok te razlike potiče od načina obrade

    šavova. Naime, svi šavovi na svih pet modela obrađeni su paspulom što dovodi do

    većeg vremena izrade.

    Ovim principom, primera radi, za obradu jednog raskoraka potrebne su tri različite faze

    i to:

    - sastavljanje raskoraka 125 sekundi - paspuliranje šava raskoraka 40 sekundi - naštepavanje šava raskoraka 55 sekundi

    Za obradu jednog šava potrebno je 220 sekundi i tri različite faze.

    Ovo gubljenje vremena može se umanjiti nabavkom mašine za francuski šav (laktarice),

    slika 1.

  • 19

    Slika 1, Mašina laktarica.

    Upotrebom laktarice šav je dvostruko zatvoren. Sa lica se vide dva zrnasta naštepa na

    razmaku od 6,4 mm. Sa donje strane mašina izrađuje lančani bod što šavu daje

    elastičnost. Ušteda vremena i prednost upotrebom laktarice na jednom šavu pantalona

    (raskoraku) prikazana je u sledećoj tabeli br 15.

    Komparacija dva načina sastavljanj raskoraka

    Postupak bez

    francuskog šava

    Postupak sa

    francuskim šavom

    Ušteda (s)

    Vreme faze (s) 3 faze = 220 s 1 faza = 146 s 74

    Srednje vreme izrade t1 (s) 2720 2646 74

    Dnevni kapacitet=126 kom 342720 333396 9324

    Godišnji kapacitet=30240

    kom

    82252800 80015040 2237760

    ∑ 37296 min

    Tabela 15. Upoređivanje dva načina sastavljanja šava.

    Zaključak je da se nabavkom laktarice vreme izrade jednog odevnog predmeta smanjuje

    za 74 sekundi što na godišnjem nivou iznosi 621,6 sati ili 25,9 dana.

    Korišćenjem ove mašine smanjuje se i potrošnja paspula za 160 cm po komadu što na

    godišnjem nivou iznosi 48384 m paspula.

  • 20

    6. TEHNOLOŠKA PRIPREMA DORADE

    Operacioni list dorade

    Redni

    br.

    Faza rada Sredstvo rada Vreme

    (s)

    1 Obeležiti poziciju dugmeta i staviti

    1 dugpe

    Pr 15

    2 Očistiti pantalone od zaostalog

    konca

    RR 80

    3 Iskontrolisati odevni predmet ZK 40

    4 Završno peglanje i kačenje

    pantalona na vešalicu

    PP 125

    5 Okačiti viseću etiketu RR 25

    6 Upakovati po pet pantalona u kesu RR 30

    ∑ 315s = 5,25 min

    Tabela 16. Operacioni list dorade.

    Potreban broj radnika u procesu dorade određuje se na sledeći način:

    R= Cd x t1/Tr

    Gde je:

    - R –broj radnika - Cd – dnevni kapacitet - t1 – vreme izrade po jedinici proizvoda - Tr – dnevno radno vreme R= 126 x 5,25 / 450 = 1,47 = 2 radnika

    Legenda

    1 Pr Presa za stavljanje dugmadi

    2 ZK Završna kontrola

    3 PP Parna pegla

    4 RR Ručni rad

    Rekapitulacija vremena dorade

    1 TPr 15

    2 TZK 40

    3 TPP 125

    4 tRR 135

    ∑ 315

    Količina sredstava za rad

    K = Cd x t / Tr

    Gde je:

    - K – količina sredstava za rad - Cd – dnevni kapacitet

  • 21

    - t – vreme izrade po sredstvu rada - Tr – dnevno radno vreme KPr = 126 x 15 / 27000 = 0,07 = 1

    KZK= 126 x 40 / 27000 = 0,18 = 1

    K PP = 126 x 125 / 27000 = 0.58 = 1

    KRR = 126 x 135 / 27000 = 0,63 = 1

    Investicija

    Iz rekapitulacije vremena dorade jasno se vidi da najviše vremena se izdvaja za

    operaciju završnog peglanja. Završno peglanje se vrši na klasičnom stolu sa parnom

    peglom što ukupno daje 125 sekundi.

    U cilju poboljšanja proizvodnje i smanjenja vremena izrade treba nabaviti uređaj za

    peglanje produvavanjem pare (robot za peglanje farmerica),slika 2.

    Slika 2. Robot za peglanje farmerica.

    Komparacija dva načina završnog peglanja

    Parna pegla Robot za peglanje

    farmerica

    Ušteda (s)

    Vreme faze (s) 125 50 75

    Vreme dorade t1 (s) 315 240 75

  • 22

    Dnevni kapacitet=126 kom 39690 30240 9450

    Godišnji kapacitet=30240

    kom

    3780000 1512000 2268000

    ∑ 37800 min

    Tabela 17. Upoređivanje dva načina završnog peglanja.

    Zaključak je da kupovinom robota za produvavanje farmerica godišnje se uštedi 630

    sati, tačnije 26,25 dana.

    Rekapitulacija vremena rada u celokupnom procesu izrade

    Pre investicije Posle investicije Ušteda

    Krojenje 660 590 70

    Šivenje 2720 2646 74

    Dorada 315 240 75

    ∑ 3695 3476 219

    ∑ 1839.6 h

    Tabela 18. Rekapitulacija vremena izrade

    Zaključak je da kupovinom jedne pegle za fiksiranje krojne slike, laktarice i jednog

    robota za peglanje, dobija se ušteda od 5,9 %.

    7. BILANS RADNE SNAGE

    Bilans radne snage

    Red.Br Naziv radnog mesta Kvalifikacija Broj radnika

    Proizvodni radnici

    1 Proizvodni radnici u krojačnici KV/SSS 3

    2 Proizvodni radnici u šivari KV/SSS 14

    3 Proizvodni radnici ručni rad KV 1

    4 Proizvodni radnici na pegli KV 1

    5 Proizvodni radnici na doradi SSS 2

    6 Glavna kontrola SSS 1

    7 Trakovođa SSS 1

    Tehnička priprema

    1 Tehnolog VSS 1

    2 Konstruktor na CAD sistemu VSS 1

    3 Modelar-konstruktor SSS 1

    Tehnički sektor

    1 Rukovodilac proizvodnje VSS 1

    Uprava organizacije

    1 Direktor SSS 1

    2 Pravnik VSS 1

    3 Komercijala VSS 1

  • 23

    4 Knjigovođa VSS 1

    Transport

    1 Vozač KV 1

    Osoblje

    1 Čistačica SSS 1

    2 Domar NK 1

    3 Portiri SSS 4

    ∑ 38

    Tabela 18. Bilans radne snage.

    8. ZAKLJUČAK

    Na osnovu energetskog bilansa i potrošnje električne energije za svaku mašinu i uređaj

    u preduzeću, došlo se do sledećeg zaključka. U tabeli 19 i 20 prikazani su rezultati

    potrošnje električne energije pre i posle investicija.

    Energetski bilans mašinskog parka

    r.b. Sredstva rada Potrošnja kWh Komada Ukupno kWh

    1 Vertikalni ubodni nož 0,5 2 1

    2 Bansek nož 2 1 2

    3 Obična mašina 0,5 9 4,5

    4 Spacijalna mašina 0,5 5 2

    5 Parna pegla 15 2 30

    6 Kompresor 1,5 1 1,5

    ∑ 41

    Tabela 19. Energetski bilans postojećeg mašinskog parka pre investicije..

    Potrošnja električne energije mašinskog parka za godinu dana iznosi:

    41 kW x 7,5h x 240 dana = 73800 kW/godišnje

    Energetski bilans posle investicije

    r.b. Sredstva rada Potrošnja kWh Komada Ukupno kWh

    1 Vertikalni ubodni nož 0,5 2 1

    2 Bansek nož 2 1 2

    3 Obična mašina 0,5 9 4,5

    4 Spacijalna mašina 0,5 5 2

    5 Parna pegla 15 2 30

    6 Kompresor 1,5 1 1,5

    7 Pegla za termofiks. 2 1 2

    8 Laktarica 0,5 1 0,5

    9 Robot za peglanje 20 1 20

    ∑ 63,5

    Tabela 20. Energetski bilans postojećeg mašinskog parka pre investicije..

  • 24

    Potrošnja električne energije mašinskog parka za godinu dana iznosi nakon investicije:

    63,5 kW x 7,5h x 240 dana = 114300 kW/god

    Zaključak je da investiranjem u novu opremu koja vreme godišnje proizvodnje

    umanjuje za 1839,6 sati dok potrošnju električne energije povećava za 40500 kW/god.

    - Uzimajući u obzir da prosečna cena radnog sata iznosi 162 din, kupovinom ovih uredjaja ušteda je:

    1893,6 h x 162 din = 306763,2 dinara

    - Uzimajući u obzir da je prosečna cena kilovata za industriju 5,85 din/kW, upotrebom ovih uređaja potrošnja ce biti veća za:

    5,85 din/kW x 40500 kW/god = 236925 dinara

    Zaključak je da na osnovu povećanja troškova električne energije i na osnovu smanjenja

    vremena proizvodnje, godišnje se može uštedeti 69838,2 dinara.

  • 25

    9. LITERATURA

    [1] Trajković, C., Tehnologija izrade odeće, Prosveta, Niš, 1997.

    [2] Dr Stojan šunjka , Projektovanje preduzeća u tekstilnoj industriji, Zrenjanin 2002.

    [3] Seminarski rad: Haris Ademović, Projektovanje odevnih procesa, Zrenjanin 2014.

    [4] http://www.global-tradeyu.com/uploads/2/1/7/5/21752986/4843349.jpg?217