Upload
others
View
14
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“
Zrenjanin
Projektovanje odevnih procesa Seminarski rad
Profesori:
Prof. dr Vasilije Petrović
Asistent:
Marija Stanković
Student:
Igor Ponti
Broj indeksa:
MTT 1/13
Zrenjanin, 2015.
2
Sadržaj
1.PROJEKTNI ZADATAK………………………………………………….3
2.KRATAK OPIS TEHNOLOŠKOM PROCESA RADA………..………..3
3.TEHNIČKO –TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA……………………6
3.1.Model #15413083…………………………………………………………..6
3.2.Model #15413065…………………………………………………………..8
3.3.Model #15414096…………………………………………..……………..10
3.4.Model #15113073…………………………………………………………12
3.5.Model #15114099………………………………………………..………..14
4.TEHNOLOŠKA PRIPREMA KROJENJA…………………….………..16
5.TEHNOLOŠKA PRIPREMA ŠIVENJA…………...................................17
6.TEHNOLOŠKA PRIPREMA DORADE………………………………..20
7.BILANS RADNE SNAGE........................................................................22
8.ZAKLJUČAK.............................................................................................23
9.LITERATURA............................................................................................25
3
1. PROJEKTNI ZADATAK Prema potrebama preduzeća “CICO-COLLECTION”, D.O.O. Zrenjanin, izvršiti
analizu postojećeg stanja u pogonu krojačnice, šivare i dorade i dati idejno-tehnološki
projekat preduzeća u čijem se proizvodnom pogonu proizvode ženske džins farmerice.
Režim rada:
- Broj radnih dana u mesecu – 23 ( u godini 240) - Broj smena – 1 - Broj minuta u smeni – 450 (7,5 h bez pauze koja traje 0,5 h)
U proizvodnom pogonu potrebno je isplanirati proizvodnju kroz kapacitete i tehnološke
procese za proizvodnju muških jeans pantalona, kapaciteta:
Model Dnevni
kapacitet
Godišnji
kapacitet
Procentualni
udeo
#15413083 30 kom 7200 20%
#15413065 23 kom 5520 15%
#15414096 38 kom 9120 25%
#15113073 20 kom 4800 13%
#15114099 15 kom 3600 10%
∑ 126 kom 30240 kom 83%
2. KRATAK OPIS TEHNOLOŠKOM PROCESA RADA
Tehnološki postupak izradae odevnih predmeta se sastoji od:
- tehnološkog procesa krojenja,
- tehnološkog procesa šivena i
- tehnološkog procesa dorde.
Tehnološki proces krojenja
Krojenje je prva faza tehnološkog procesa proizvodnje odeće. U krojačnici se
iskrojavaju svi potrebni delovi koji čine sastavni deo odevnog predmeta i vrši se
neposredna priprema za proces šivenja. U zavisnosti od vrste predmeta rada, kroji se
osnovni materijal i odgovarajući pomoćni materijal (postava, međupostava, džepovina,
vatelin,...). Kao osnovni materijal se koriste razni tkani, pleteni, netkani, kožni, krzneni
materijali što zavisi od namene, godišnjeg doba, modnog trenda.
Da bi se mogla iskrojiti planirana količina materijala u najkraćem varemenskom
periodu, izvršena je podela tehnološkog procesa krojenja na sledeće radne operacije:
- priprema materijala za krojenje, - polaganje materijala i formiranje krojne naslage, - nanošenje krojne slike na krojnu naslagu,
4
- grubo krojenje, - fino krojenje, - označavanje i nunerisanje iskrojenih krojnih delova, - termofiksiranje i - kompletiranje svežnja i priprema za šivenje.
Tehnološki proces šivenja
Tehnološki proces šivenja je druga faza tehnološkog procesa proizvodnje odeće u kome
se vrši spajanje iskrojenih delova u cilju dobijanja gotovog odevnog predmeta.
Tehnološki proces šivenja se obavlja nizom različitih operacija pri čemu se vrši spajanje
delova u jednu celinu. Ove operacije se obavljaju različitim sredstvima opolazeći od
obične šivaće mašine do najsavremenijih automata. Pri šivenju se vrši i međufazno
peglanje kako bi odevni predmet dobio bolji estetski izgled i olakšala se sledeće faza
šivenja.
Podela mašina i uređaja za šivenje u tekstilnoj industriji se može izvršiti po sledećem
kriterijumu [1].
– obične šivaće mašine sa zrnastim ili lančanim bodom, – specijalne šivaće mašine, – šivaći automati, – šivaći agregati, – šivaće transfer staze.
Po tipovima uboda, sve vrste šivaćih mašina se mogu svrstati u sledeće kategorije,
tabela 1.
Tabela 1. Tipovi mašinskih uboda [1].
Tehnološki proces dorade
Dorada je poslednja i završna faza u tehnološkom procesu industrijske izrade odeće
koja ima poseban zadatak da poboljša estetski izgled gotovog proizvoda, tj. da istakne
sve dobre osobine, ali i da sakrije ili ako je to moguće naknadno otkloni greške i
nedostatke, koji su se dogodile u prethodnom procesu.
Tehnološki proces dorade obuhvata sledeće:
5
– priprema odeće za peglanje, – finalno peglanje, – našivanje dugmadi, – sastavljanje delova odeće, – sortiranje odeće i kontrola kvaliteta , – etiketiranje, – pakovanje odeće, – specijalne dorade i – otpremanje gotovih odevnih predmeta u magacin gotove robe.
6
3. TEHNIČKO –TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA 3.1. Model #15413083
Opis modela
Prednji deo pantalona je sečen na kolenu u obliku kruga. Šavovi sečenja su naštepani na
pantalone 2 mm od šava. Džepovi su usečeni sa 3 naštepa oko okrugline na 3,2 mm.
Zadnji deo sa dva našivena džepa koji su sečeni po sredini i naštepani na donji deo
džepa na 2 mm. Svi unutrašnji šavovi su paspulirani.
Pojas po svojoj površini ima 4 naštepa. Model ima 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen
na 15 mm.
Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.
Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 2.
Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici
1 Prednji gornji deo 2
2 Prednji deo kolena 2
3 Prednji donji deo 2
4 Podžep 2
5 Džepkesa 2
6 Mali džep 1
7 Podšlic 1
8 Loštuh 1
9 Satla 2
10 Zadnji deo 2
7
11 Gornji deo zadnjeg džepa 2
12 Donji deo zadnjeg džepa 2
13 Pojas 2
14 Gajke 5
Tabela 2. Krojni delovi modela.
Bilans materijala
Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad
odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban
za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 7200 komada
godišnje tabela 3.
R.
broj
Vrsta
materijala
Širina
materijala
Jed.
mere
Količina Dnevni
utrošak
Cd 30
Godišnji
utrošak
Ukupno sa
uvećanjem
od 10 %
1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 39 9360 9453.6
2 Osnovni m. II m -
3 Postava 1,65 m 0,2 6 1440 1454.4
4 Ainfas m 10,8 324 77760 78537,6
5 Konac šivenje m 60 1800 432000 436320
6 Konac obrada m 100 30000 720000 727200
7 Dugmad kom 1 30 7200 7272
8 Nitne kom -
9 Cibzar kom 1 30 7200 7272
10 Ušivne etikete kom 1 30 7200 7272
11 Žakard etikete kom -
12 Kožne etikete kom 1 30 7200 7272
13 Viseće etikete kom 1 30 7200 7272
14 Ofingeri kom 1 30 7200 7272
15 Pvc kese kom 0,2 6 1440 1454.4
16 Kutije kom -
Tabela 3. Bilans materijala.
*Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti
grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih
grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu
.
8
3.2. #15413065
Opis modela
Prednji deo je sečen po sredini desne nogavice i naštepan je 2 puta na razmaku 6,4 mm.
Džepovi su usečeni sa dva naštepa na razmaku od 6,4 mm koji se naštepavaju po
šablonu. Džepsec je sečen po sredini i naštepan kao i prednjica.
Zadnji deo je sečen po sredini desne nogavice i naštepan po 2 puta na razmaku 6,4mm.
Džepovi su sečeni po sredini i našiveni sa dve igle na zadnji deo. Svi unutrašnji šavovi
su paspulirani.
Pojas je klasičan sa 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen na 15 mm.
Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.
Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 4
Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici
1 Prednji levi deo 1
2 Prednji desni bočni deo 1
3 Prednji desni središnji deo 1
4 Podžep bočni 2
5 Podžep središnji 2
6 Džepkesa 2
7 Podšlic 1
8 Loštuh 1
9 Satla 2
10 Zadnji deo levi 1
11 Zadnji deo desni bočni 1
12 Zadnji deo desni središnji 1
13 Bočni deo zadnjeg džepa 2
9
14 Središnji deo zadnjeg džepa 2
15 Pojas 2
16 Gajke 5
Tabela 4. Krojni delovi modela.
Bilans materijala
Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad
odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban
za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 5520 komada
godišnje, tabela 5.
R.
broj
Vrsta
materijala
Širina
materijala
Jed.
mere
Količina Dnevni
utrošak
Cd 23
Godišnji
utrošak
Ukupno sa
uvećanjem
od 10 %
1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 29,9 7176 7247,76
2 Osnovni m. II m -
3 Postava 1,65 m 0,2 4,6 1104 1115
4 Ainfas m 10,8 248,4 59616 60212,16
5 Konac šivenje m 70 1610 386400 390264
6 Konac obrada m 90 2070 496800 501768
7 Dugmad kom 1 23 5520 5575,2
8 Nitne kom -
9 Cibzar kom 1 23 5520 5575,2
10 Ušivne etikete kom 1 23 5520 5575,2
11 Žakard etikete kom -
12 Kožne etikete kom 1 23 5520 5575,2
13 Viseće etikete kom 1 23 5520 5575,2
14 Ofingeri kom 1 23 5520 5575,2
15 Pvc kese kom 0,2 4,6 1104 1115
16 Kutije kom -
Tabela 5. Bilans materijala.
*Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti
grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih
grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu
10
3.3. #15414096
Opis modela
Prednji deo sa dva usečena džepa i našivenim malim džepom sa desne strane. Okrugline
džepa su naštepane po šablonu.
Zadnji deo pantalona je klasičan sa dva našivena džepa. Satle su različiro okrenute,
jedna je naštepana na gore a druga na dole.
Pojas je klasičan sa 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen na 15 mm. Svi unutrašnji
šavovi su paspulirani.
Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.
Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 6.
Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici
1 Prednji deo 2
2 Podžep 2
3 Džepkesa 2
4 Mali džep 1
5 Podšlic 1
6 Loštuh 1
7 Satla 2
8 Zadnji deo 2
9 Zadnji džep 2
10 Pojas 2
11 Gajke 5
Tabela 6. Krojni delovi modela.
11
Bilans materijala
Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad
odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban
za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 9120 komada
godišnje, tabela 7.
R.
broj
Vrsta
materijala
Širina
materijala
Jed.
mere
Količina Dnevni
utrošak
Cd 38
Godišnji
utrošak
Ukupno sa
uvećanjem
od 10 %
1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 49,4 11856 11974.56
2 Osnovni m. II m -
3 Postava 1,65 m 0,2 7,6 1824 1842,24
4 Ainfas m 10,8 410,4 98496 99480,96
5 Konac šivenje m 55 2090 501600 506616
6 Konac obrada m 80 3040 729600 736896
7 Dugmad kom 1 38 9120 9211
8 Nitne kom -
9 Cibzar kom 1 38 9120 9211
10 Ušivne etikete kom 1 38 9120 9211
11 Žakard etikete kom -
12 Kožne etikete kom 1 38 9120 9211
13 Viseće etikete kom 1 38 9120 9211
14 Ofingeri kom 1
15 Pvc kese kom 0,2 7,6 1824 1842,24
16 Kutije kom -
Tabela 7. Bilans materijala.
*Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti
grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih
grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu
12
3.4. #15113073
Opis modela
Farmerice STRAIGHT kroja. Prednji deo ima dva usečena džepa sa našivenim malim
džepom sa desne strane. Okruglina džepa je naštepana 2 puta na razmaku od 12,8 mm.
Zadnji deo je sa dva našivena džepa sa patnama.
Pojas je klasičan sa 6 gajki. Porub je dvostruko podvijen prema licu i učvršćen na
bočnim stranama. Širina poruba 3 cm. Bočni šavovi su raštepani sa ainfas trakom
crvene boje. Pantalone su na kolenu, bokovima i zadnjem džepu iscepane.
Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.
Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 8.
Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici
1 Prednji deo 2
2 Podžep 2
3 Džepkesa 2
4 Mali džep 1
5 Podšlic 1
6 Loštuh 1
7 Satla 2
8 Zadnji deo 2
13
9 Zadnji džep 2
10 Patna 4
11 Pojas 2
12 Gajke 6
Tabela 8. Krojni delovi modela.
Bilans materijala
Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad
odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban
za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 4800 komada
godišnje, tabela 9.
R.
broj
Vrsta
materijala
Širina
materijala
Jed.
mere
Količina Dnevni
utrošak
Cd 20
Godišnji
utrošak
Ukupno sa
uvećanjem
od 10 %
1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 26 6240 63,02
2 Osnovni m. II m -
3 Postava 1,65 m 0,2 4 960 970
4 Ainfas m 10,8 216 51840 52358
5 Konac šivenje m 75 1500 360000 363600
6 Konac obrada m 80 1600 384000 387840
7 Dugmad kom 3 60 14400 14544
8 Nitne kom -
9 Cibzar kom 1 20 4800 4848
10 Ušivne etikete kom 1 20 4800 4848
11 Žakard etikete kom -
12 Kožne etikete kom 1 20 4800 4848
13 Viseće etikete kom 1 20 4800 4848
14 Ofingeri kom 1 20 4800 4848
15 Pvc kese kom 0,2 4 960 969
16 Kutije kom -
Tabela 9. Bilans materijala.
*Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti
grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih
grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu
14
3.5. #15114099
Opis modela
Farmerice STRAIGHT kroja. Prednji deo ima dva usečena džepa. Okruglina džepa je
naštepana 2 puta na razmaku od 6,4 mm.
Zadnji deo je sa dva našivena džepa. Levi džep ima našivenu patnu koja se kopča
jednim dugmetom a po potrebi,patna može da se sakrije u džep. Patna je izrađena od
platna različite boje.
Pojas je klasičan sa 5 gajki. Porub je dvostruko podvijen prema licu i učvršćen na
bočnim stranama. Širina poruba 3 cm. Svi unutrašnji šavovi su paspulirani.
Pantalone se kopčaju sa jednim dugmetom i cibzarom.
Krojni delovi ovog modela dati su u tabeli 10.
Tabela krojnih delova Redni broj Krojni deo Br. komada u k. slici
1 Prednji deo 2
2 Podžep 2
3 Džepkesa 2
4 Podšlic 1
5 Loštuh 1
6 Satla 2
7 Zadnji deo 2
8 Zadnji džep 2
9 Patna 2
10 Pojas 2
15
11 Gajke 5
Tabela 10. Krojni delovi modela.
Bilans materijala
Materijalni bilans se dobija na osnovu normativa utroška materijala za 1 komad
odevnog predmeta, a predstavlja potreban osnovni i pomoćni materijal koji je potreban
za godišnju proizvodnju ovog modela odevnog predmeta u količini od 3600 komada,
tabela 11.
R.
broj
Vrsta
materijala
Širina
materijala
Jed.
mere
Količina Dnevni
utrošak
Cd 15
Godišnji
utrošak
Ukupno sa
uvećanjem
od 10 %
1 Osnovni m. I 1,6 m 1,3 19,5 4680 5148
2 Osnovni m. II 1.4 m 0,13 1.95 468 514,8
3 Postava 1,65 m 0,2 3 720 792
4 Ainfas m 10,8 162 38880 42768
5 Konac šivenje m 60 900 216000 218160
6 Konac obrada m 80 1200 288000 290880
7 Dugmad kom 2 30 7200 7272
8 Nitne kom -
9 Cibzar kom 1 15 3600 3636
10 Ušivne etikete kom 1 15 3600 3636
11 Žakard etikete kom -
12 Kožne etikete kom 1 15 3600 3636
13 Viseće etikete kom 1 15 3600 3636
14 Ofingeri kom 1 15 3600 3636
15 Pvc kese kom 0,2 3 720 728
16 Kutije kom -
Tabela 11. Bilans materijala.
*Ukupna potreba materijala sa uvećanjem 10% se radi iz razloga predostrožnosti
grešaka koje se javljaju usled neobučenosti radnika, neispravne opreme i pojedinih
grašaka u proizvodnom procesu i na materijalu.
16
4. TEHNOLOŠKA PRIPREMA KROJENJA
Operacioni list krojačnice
Redni
br.
Faza rada Sredstvo rada Vreme
(s)
1 Legovanje RR 50
2 Nanošenje i fiksiranje krojne slike
na naslagu materijala
RR 120
3 Grubo krojenje VN 130
4 Fino krojenje BAN 140
5 Obeležavanje karakterističnih
tačaka i numerisanje
RR 100
6 Termofiksiranje FP 80
7 Kompletiranje svežnja RR 40
∑ 660s = 11 min
Tabela 12. Operacioni list krojačnice.
Potreban broj radnika u procesu krojenja određuje se na sledeći način:
R= Cd x t1/Tr
Gde je:
- R –broj radnika - Cd – dnevni kapacitet - t1 – vreme izrade po jedinici proizvoda - Tr – dnevno radno vreme R= 126 x 11 / 450 = 3 radnika
Legenda
1 VN Vertikalni nož (rapid)
2 BAN Bansek mašina
3 FP Fiksir presa
4 RR Ručni rad
Rekapitulacija vremena izrade
1 tVN 130
2 tBAN 140
3 tfp 80
4 tRR 310
∑ 660
Investicija
Iz rekapitulacije vremena izrade možemo uočiti da je vreme ručnog rada izrazito veliko
upravao zbog nanošenja i i fiksiranja krojne slike na naslagu materijala. Fiksiranje se
vrši ručnom peglom što po jednom komadu pantalona iznosi 120 sekundi. U cilju
smanjenja vremena ručnog rada potrebno je nabaviti specijalizovanu peglu za fiksiranje
17
krojne slike. Ova pegla ima 6 puta veću površinu od klasične. Postignuti rezultati
specijalnom peglom za fiksiranje krojne slike prikazani su u tabeli 13.
Komparacija dva načina fiksiranja krojne slike
Obična pegla Specijalna pegla Ušteda (s)
Vreme faze (s) 120 50 70
Vreme krojenja t1 (s) 660 590 70
Dnevni kapacitet=126 kom 83160 74340 8820
Godišnji kapacitet=30240
kom
19958400 17841600 2116800
∑ 35280 min
Tabela 13. Upoređivanje dva načina fiksiranja krojne slike.
Iz ove tabele se jasno vidi da nakon investicije vreme fiksiranja krojne slike se smanjuje
za 70 sekundi što na godišnjem nivou iznosi 35280 minuta, tačnije 588 sati ili 24,5
dana.
5. TEHNOLOŠKA PRIPREMA ŠIVENJA
Analizom modela utvrđene su tehnološke operacije i snimljena njihova vremena na
osnovu kojih je izvršena rekapitulacija vremena izrade, tabela 14.
Rekapitulacija vremena izrade za modele farmerica i ukupan br radnika
Model Pojedinačno
vreme t1 (s)
Dnevni
kapacitet Cd
Ukupno
vreme (s)
Broj radnika
R
I linija #15413083 2760 30 82800 3
II linija #15413065 2820 23 64860 3
III linija #15414096 2400 38 91200 4
IV linija #15113073 2940 20 58800 3
V linija #15114022 2460 15 36900 3
∑ 16
Tabela 14. Rekapitulacija vremena šivenja.
Potreban broj radnika u procesu šivenja određuje se na sledeći način:
R= Cd x t1/Tr
Gde je:
- R –broj radnika - Cd – dnevni kapacitet - t1 – vreme izrade po jedinici proizvoda - Tr – dnevno radno vreme
18
Rekapitulacija vremena izrade po sredstavima rada
Obična šivaća mašina tošm 1545 s
Specijalna šivaća mašina tsšm 890 s
Obična šivaća mašina dvoiglovka tošm2 160 s
Parna pegla tpp 80 s
Ručni rad trr 45 s
Srednje vreme za pet modela farmerica 2720 s
*Zbog malog broja radnika i dnevnog kapaciteta, uzeto je prosečno vreme izrade po
operacijama rada ne osnovu pet datih modela.
Na osnovu izmerenih vremena koja su potrebna za izradu operacija rada, izračunava se
potreban broj mašina potrebnih za proizvodnju ove količine proizvoda u odgovarajućem
vremenskom periodu, po obrascu:
K = Cd x t / Tr
Gde je:
- K – količina sredstava za rad - Cd – dnevni kapacitet - t – vreme izrade po sredstvu rada - Tr – dnevno radno vreme Košm = 126 x 1545 / 27000 = 7,21 = 8
Ksšm= 126 x 890 / 27000 = 4,15 = 5
K ošm2 = 126 x 160 / 27000 = 0.74 = 1
Kpp = 126 x 80 / 27000 = 0,37 = 1
Krr = 126 x 45 / 27000 = 0,21= 1
Investicija
Iz rekapitulacije vremena izrade, može se uočiti da je vreme izrade obične šivaće
masine drastično veći od ostalih mašina. Uzrok te razlike potiče od načina obrade
šavova. Naime, svi šavovi na svih pet modela obrađeni su paspulom što dovodi do
većeg vremena izrade.
Ovim principom, primera radi, za obradu jednog raskoraka potrebne su tri različite faze
i to:
- sastavljanje raskoraka 125 sekundi - paspuliranje šava raskoraka 40 sekundi - naštepavanje šava raskoraka 55 sekundi
Za obradu jednog šava potrebno je 220 sekundi i tri različite faze.
Ovo gubljenje vremena može se umanjiti nabavkom mašine za francuski šav (laktarice),
slika 1.
19
Slika 1, Mašina laktarica.
Upotrebom laktarice šav je dvostruko zatvoren. Sa lica se vide dva zrnasta naštepa na
razmaku od 6,4 mm. Sa donje strane mašina izrađuje lančani bod što šavu daje
elastičnost. Ušteda vremena i prednost upotrebom laktarice na jednom šavu pantalona
(raskoraku) prikazana je u sledećoj tabeli br 15.
Komparacija dva načina sastavljanj raskoraka
Postupak bez
francuskog šava
Postupak sa
francuskim šavom
Ušteda (s)
Vreme faze (s) 3 faze = 220 s 1 faza = 146 s 74
Srednje vreme izrade t1 (s) 2720 2646 74
Dnevni kapacitet=126 kom 342720 333396 9324
Godišnji kapacitet=30240
kom
82252800 80015040 2237760
∑ 37296 min
Tabela 15. Upoređivanje dva načina sastavljanja šava.
Zaključak je da se nabavkom laktarice vreme izrade jednog odevnog predmeta smanjuje
za 74 sekundi što na godišnjem nivou iznosi 621,6 sati ili 25,9 dana.
Korišćenjem ove mašine smanjuje se i potrošnja paspula za 160 cm po komadu što na
godišnjem nivou iznosi 48384 m paspula.
20
6. TEHNOLOŠKA PRIPREMA DORADE
Operacioni list dorade
Redni
br.
Faza rada Sredstvo rada Vreme
(s)
1 Obeležiti poziciju dugmeta i staviti
1 dugpe
Pr 15
2 Očistiti pantalone od zaostalog
konca
RR 80
3 Iskontrolisati odevni predmet ZK 40
4 Završno peglanje i kačenje
pantalona na vešalicu
PP 125
5 Okačiti viseću etiketu RR 25
6 Upakovati po pet pantalona u kesu RR 30
∑ 315s = 5,25 min
Tabela 16. Operacioni list dorade.
Potreban broj radnika u procesu dorade određuje se na sledeći način:
R= Cd x t1/Tr
Gde je:
- R –broj radnika - Cd – dnevni kapacitet - t1 – vreme izrade po jedinici proizvoda - Tr – dnevno radno vreme R= 126 x 5,25 / 450 = 1,47 = 2 radnika
Legenda
1 Pr Presa za stavljanje dugmadi
2 ZK Završna kontrola
3 PP Parna pegla
4 RR Ručni rad
Rekapitulacija vremena dorade
1 TPr 15
2 TZK 40
3 TPP 125
4 tRR 135
∑ 315
Količina sredstava za rad
K = Cd x t / Tr
Gde je:
- K – količina sredstava za rad - Cd – dnevni kapacitet
21
- t – vreme izrade po sredstvu rada - Tr – dnevno radno vreme KPr = 126 x 15 / 27000 = 0,07 = 1
KZK= 126 x 40 / 27000 = 0,18 = 1
K PP = 126 x 125 / 27000 = 0.58 = 1
KRR = 126 x 135 / 27000 = 0,63 = 1
Investicija
Iz rekapitulacije vremena dorade jasno se vidi da najviše vremena se izdvaja za
operaciju završnog peglanja. Završno peglanje se vrši na klasičnom stolu sa parnom
peglom što ukupno daje 125 sekundi.
U cilju poboljšanja proizvodnje i smanjenja vremena izrade treba nabaviti uređaj za
peglanje produvavanjem pare (robot za peglanje farmerica),slika 2.
Slika 2. Robot za peglanje farmerica.
Komparacija dva načina završnog peglanja
Parna pegla Robot za peglanje
farmerica
Ušteda (s)
Vreme faze (s) 125 50 75
Vreme dorade t1 (s) 315 240 75
22
Dnevni kapacitet=126 kom 39690 30240 9450
Godišnji kapacitet=30240
kom
3780000 1512000 2268000
∑ 37800 min
Tabela 17. Upoređivanje dva načina završnog peglanja.
Zaključak je da kupovinom robota za produvavanje farmerica godišnje se uštedi 630
sati, tačnije 26,25 dana.
Rekapitulacija vremena rada u celokupnom procesu izrade
Pre investicije Posle investicije Ušteda
Krojenje 660 590 70
Šivenje 2720 2646 74
Dorada 315 240 75
∑ 3695 3476 219
∑ 1839.6 h
Tabela 18. Rekapitulacija vremena izrade
Zaključak je da kupovinom jedne pegle za fiksiranje krojne slike, laktarice i jednog
robota za peglanje, dobija se ušteda od 5,9 %.
7. BILANS RADNE SNAGE
Bilans radne snage
Red.Br Naziv radnog mesta Kvalifikacija Broj radnika
Proizvodni radnici
1 Proizvodni radnici u krojačnici KV/SSS 3
2 Proizvodni radnici u šivari KV/SSS 14
3 Proizvodni radnici ručni rad KV 1
4 Proizvodni radnici na pegli KV 1
5 Proizvodni radnici na doradi SSS 2
6 Glavna kontrola SSS 1
7 Trakovođa SSS 1
Tehnička priprema
1 Tehnolog VSS 1
2 Konstruktor na CAD sistemu VSS 1
3 Modelar-konstruktor SSS 1
Tehnički sektor
1 Rukovodilac proizvodnje VSS 1
Uprava organizacije
1 Direktor SSS 1
2 Pravnik VSS 1
3 Komercijala VSS 1
23
4 Knjigovođa VSS 1
Transport
1 Vozač KV 1
Osoblje
1 Čistačica SSS 1
2 Domar NK 1
3 Portiri SSS 4
∑ 38
Tabela 18. Bilans radne snage.
8. ZAKLJUČAK
Na osnovu energetskog bilansa i potrošnje električne energije za svaku mašinu i uređaj
u preduzeću, došlo se do sledećeg zaključka. U tabeli 19 i 20 prikazani su rezultati
potrošnje električne energije pre i posle investicija.
Energetski bilans mašinskog parka
r.b. Sredstva rada Potrošnja kWh Komada Ukupno kWh
1 Vertikalni ubodni nož 0,5 2 1
2 Bansek nož 2 1 2
3 Obična mašina 0,5 9 4,5
4 Spacijalna mašina 0,5 5 2
5 Parna pegla 15 2 30
6 Kompresor 1,5 1 1,5
∑ 41
Tabela 19. Energetski bilans postojećeg mašinskog parka pre investicije..
Potrošnja električne energije mašinskog parka za godinu dana iznosi:
41 kW x 7,5h x 240 dana = 73800 kW/godišnje
Energetski bilans posle investicije
r.b. Sredstva rada Potrošnja kWh Komada Ukupno kWh
1 Vertikalni ubodni nož 0,5 2 1
2 Bansek nož 2 1 2
3 Obična mašina 0,5 9 4,5
4 Spacijalna mašina 0,5 5 2
5 Parna pegla 15 2 30
6 Kompresor 1,5 1 1,5
7 Pegla za termofiks. 2 1 2
8 Laktarica 0,5 1 0,5
9 Robot za peglanje 20 1 20
∑ 63,5
Tabela 20. Energetski bilans postojećeg mašinskog parka pre investicije..
24
Potrošnja električne energije mašinskog parka za godinu dana iznosi nakon investicije:
63,5 kW x 7,5h x 240 dana = 114300 kW/god
Zaključak je da investiranjem u novu opremu koja vreme godišnje proizvodnje
umanjuje za 1839,6 sati dok potrošnju električne energije povećava za 40500 kW/god.
- Uzimajući u obzir da prosečna cena radnog sata iznosi 162 din, kupovinom ovih uredjaja ušteda je:
1893,6 h x 162 din = 306763,2 dinara
- Uzimajući u obzir da je prosečna cena kilovata za industriju 5,85 din/kW, upotrebom ovih uređaja potrošnja ce biti veća za:
5,85 din/kW x 40500 kW/god = 236925 dinara
Zaključak je da na osnovu povećanja troškova električne energije i na osnovu smanjenja
vremena proizvodnje, godišnje se može uštedeti 69838,2 dinara.
25
9. LITERATURA
[1] Trajković, C., Tehnologija izrade odeće, Prosveta, Niš, 1997.
[2] Dr Stojan šunjka , Projektovanje preduzeća u tekstilnoj industriji, Zrenjanin 2002.
[3] Seminarski rad: Haris Ademović, Projektovanje odevnih procesa, Zrenjanin 2014.
[4] http://www.global-tradeyu.com/uploads/2/1/7/5/21752986/4843349.jpg?217