PROLJENI RADOVI NA PELINJAKU

Nijedno drugo godinje doba ne zahtijeva od pelara toliku panju kao rano proljee. Tada pelar mora pomoi pelinjim drutvima da se maksimalno razviju kako bi u potpunosti iskoristili glavnu pau.Za pele proljee nastaje sa prvim toplijim danima i prvim izletanjima, tada kreu i radovi na pelinjaku.

Izimljavanje pelinjih drutavaKada se priblii proljee pelar mora obratiti vie panje na konice, jer kraj zime moe biti mnogo opasniji od glavne zime. Ako su pele pravilno prele u period mirovanja zimi, tada za njih nema opasnosti. U sluaju da tokom februara i marta bude toplijih dana pele mogu obaviti svoj proisni let i tada je sa konicama sve u redu. One e se tada i aktivirati, poeti sa izlijetanjem iz konice, a matica e krenuti zalijegati jaja. Ako se vrijeme promjeni i jave se proljeni mrazevi, pele koje nemaju hrane i koje nisu utopljene nee dobro proi. Zato je vano da se u ovom periodu pele ne uznemiravaju i da im se obezbijedi dovoljna koliina hrane. Pelar moe obavljati samo spoljanje preglede. Ako je prilikom proisnog leta na zemlji snijeg potrebno je na veem prostoru oko konica prostrti slamu, kukuruzni a ili neki tamniji materijal.

Spoljanji pregled pelinjih drutavaKada pele krenu sa svojim proljenim izlijetanjem iz konice radi poiavanja, pelar ve tad moe procijeniti kakvo je stanje sa konicom. Ako pele veselo zuje, brzo izlijeu i vraaju se u konicu tada je sve u redu. Ali ako se pele ponaaju bezvoljno, tromo, lutaju po zidovima konice kao da neto trae ili uopte ne izlijeu onda je to znak da su ostale bez matice, da su bolesne ili da su uginule. Sumnjivu konicu treba odmah pregledati. Ako je drutvo ostalo bez matice, tada mu treba dati novu rezervnu maticu. U sluaju da je drutvo slabo treba ga spojiti sa nekim srednjim pelinjim drutvom, a ako su te pele bolesne odmah treba pristupiti lijeenju.Ukoliko se dogodi da nam neko drutvo strada od gladi, mnoge pele e se zavui u sae i tamo uginuti. Kako se zavuene pele odatle ne mogu lako istresti potrebno je to sae potopiti u mlaku vodu oko 15 minuta, potom se to sae stavi u centrifugu za cijeenje meda i pele se lako istresu. Ako se sumnja na neku bolest, takvo sae se spaljuje.

Popravljanje postolja i uklanjanje trave pred konicamaU proljee nastupa toplije vrijeme, snijeg se otapa, a zemljite ispod konica se nakvasi, zbog ega se one nakrive. One se moraju odmah ispraviti i postaviti pod neki ugao u odnosu na leto kako bi se voda to lake slivala. Travu ispred konica je neophodno ukloniti jer ona smeta pelama prilikom pae. Najbolje ju je dva puta dobro posoliti kuhinjskom soli u proljee jer je onda tu nee biti tokom cijele godine.

Evidencija o pelinjim drutvimaOdgovoran pelar e o svakoj konici voditi pismenu evidenciju, kako bi sebi olakao posao, pogotovo ako se radi o veim pelinjacima, onda je to zaista neophodno.Mnogi pelari vode evidenciju na taj nain to na krovu i poklopnoj dasci biljee momentalna zapaanja.Ako elimo da imamo trajnu i stalnu evidenciju o svakom pelinjem drutvu onda se mora i voditi dnevnik u koji e se unositi sva zapaanja i promjene u sve i jednoj konici. Dnevnik treba da sadri podatke o:-broju okvira u konici-stanju legla-kolini hrane-zdravstvenom stanju drutva-prihranjivanju-posebnim zapaanjima

Kontrolna vagaDa bi se odredio prinos na jednoj pai ili njegov porast, odnosno opadanje pelinjak mora imati kontrolnu vagu. Kontrola tj. vaganje pelinjih drutava se vri prije i poslije pae. Pelinjak do 50 konica treba da ima jednu vagu, a vei dvije.

Pregled pelaPregled pela tj. konica se uvijek obavlja sa nekim ciljem. Dugotrajni i esti pregledi mogu imati negativan uticaj na troenje hrane, ali i a cjelokupan rad pelinjeg drutva. Pregled je opravdan samo kada je potrebno saznati: opte stanje drutva, kako pele izgrauju sae, da li je mlada matica poela sa polijeganjem jaja, da li su pele zdrave, da li u konicama ima hrane i sl.

Otvaranje konica i prvi pregled pelaPrvi pregled pela treba obaviti kada nastupi neto toplije vrijeme, tj. kada temperatura bude oko 15 C. Valja nastojati da se ovaj pregled izvri to ranije.Pred otvaranje konice mora se dimilicom ubaciti nekoliko mlazeva dima kroz leto, tada se pele umire i manje napadaju. Potom se podigne poklopna daska i u okvire se uduva takoe nekoliko mlazeva dima, tek onda se pristupa pregledu. Ovaj prvi pregled se obavlja brzo i letimino samo da se utvrdi da li drutvo ima maticu, koliko ima meda i opte stanje u konici. Drutvo koje ima maticu prvo zabruji, a potom se brzo umiri, dok ono koje nema bruji i dalje, a pele podrhtavaju krilima kada se izvadi okvir. Pomjeranjem okvira se brzo utvrdi da li ima dovoljno meda. Ako ga nema dovoljno potrebno je do samog legla staviti jedan okvir sa medom.

Veliki proljeni pregled7-10 dana od prvog pregleda potrebno je obaviti i veliki proljeni pregled konica. Ovaj pregled se obavlja krajem marta i poetkom aprila, i to detaljno po lijepom i sunanom danu. Tada se utvruje stanje matice i legla, rezerve meda, jaina drutva, vrijednost saa i zdravstveno stanje drutva.Maticu ocijenjujemo po leglu: ako je leglo pravilno rasporeeno u koncentrine krugove matica je ispravna i ne treba je traiti. Ali u sluaju da nema matice ili da postojea loe zalijee jaja (ratrkano leglo) ovakvo leglo treba popraviti, odnosno likvidirati ako je potrebno.Kada imamo slaba drutva, koja nemaju potencijal da se razviju u jaka i da u potpunosti iskoriste glavnu pau, njih treba spojiti sa drutvima sredne jaine. U ovo godinje doba u konici treba da bude 8 10 kg meda. Ako nemamo meda za prihranu u sae se moe uliti gusti eerni sirup ili staviti eerna pogaa. Kada nastupi toplije vrijeme, prihrana se moe nastaviti eernim sirupom koji se sipa u hranilicu.Kvalitet pelinjeg drutva odreuje se po kvalitetu saa. Sae treba da bude izgraeno od radilakih elija i da nije mnogo staro, ne vie od 4 godine. A sae koje ima dosta trutovskih ili izduenih elija, koje je polomljeno, iskrivljeno i buavo, treba odmah izvaditi i pretopiti.Nekad se zna dogoditi da u proljee pele smjenjuju stare i iscrpljene matice. Mlade matice tada izlaze na sparivanje po nestabilnom i loem vremenu i skoro uvijek stradaju. Pelar mora pomoi ovakvim drutvima dodavanjem novih rezervnih matica u kavezima.Zdravstveno stanje se moe lako utvrditi po boji legla i poklopca na leglu, ako je boja legla izmjenjena, ako se javljaju pjege, ako crvii ne zauzimaju pravilan poloaj, leglo je bolesno i mora se pristupiti lijeenju, a u ozbiljnijim sluajevima i unitavanju legla.

Pronalaenje matice u koniciPronalaenje matice zna esto biti teko, pogotovo u jaim drutvima, ali kada elimo pronai maticu to nam moe brzo uspjeti. Najee se matica nalazi na okvirima sa otvorenim leglom, ali se zna i zavui izmeu letvica okvira ili se sakrije meu pele.Kako bi se matica pronala brzo potrebo je ubaciti nekoliko mlazeva dima kroz leto da bi se ona pomjerila navise, a zatim pregledati polako okvire. Prvo se pregledaju okviri sa otvorenim leglom, a onda ostali. Po pravilu, matica se prije podne nalazi u blizini legla, a poslije podne na okvirima sa medom i cvjetim prahom.Tokom zimskog mirovanja i u normalnim uslovima, mali broj starih pela instinktivno se odvaja od klubeta i odlaze do leta gdje umiru kako ne bi zagaivale konicu. Ali u zimskom periodu to veini pela ne uspjeva jer se odmah smrznu od hladnoe i padaju a podnjau. Zbog toga se podnjae moraju istiti.Konice sa pokretnim podnjaama lako se iste. Izvadi se podnjaa iz konice i zamjeni rezervnom istom. A kod konica sa nepokretnom podnjaom ienje je komplikovane. Potrebno je imati i jednu praznu rezervnu konicu u koju se pele premjeste prilikom ienja i ta konica se stavlja na mjesto stare, dok se ova isti. Konica se istresa od mrtvih pela i isti joj se unutranjost, a onda se dobro opali novinskim papirom. Proces se nastavlja kod svih konica na pelinjaku.Preko uginulih pela na podnjai moemo ustanoviti kako su pele zimovale. Ako je broj mrtvih pela velik onda su patile od gladi, ei, vlage, hladnoe ili bolesti. Ako ima uginulih mladih trutova onda je u konici nesparena matica ili trutua.Mrlje kestenaste boje po okvirima konice govore da su pele patile od proljeva.Uginule pele u kamaricama sa naduvanim stomacima ukazuju na pojavu bolesti nozemoze.Vei komadi voska, izdrobljeno sae i crna zrnca su dokaz da su u konicu uli mievi.Ako u konici nema pela, a sav med stoji u sau je znak da je rovica unitila pele.Zrnca ueerenog meda, svijetloute boje pokazuju da se med ueerio i da su pele patile od ei.Podnjae se iste perukom, etkom ili lopaticom, a otpaci se spaljuju dalje od konica.Pri pregledu pelar mora da paljivo sakuplja sav vosak i propolis koji je stavljen gdje ne treba, a ako ne elimo da pele neka mjesta na konici lijepe propolisom onda njih treba premazati tankim slojem parafina ili vazelina.

Suavanje pelinjeg gnijezdaDeava se da se u proljee naglo snizi temperature to tetno utie na razvoj pelinjeg drutva. Da bi matica normalno polijegala jaja i drutvo normalno funkcionisalo, potrebno je leglo grupisati na manji broj okvira kako bi se lake odravala optimalna temperatura. Matica sa leglom se pregradi na 5 do 6 okvira pomou pregradne daske. Kasnije kada se vrijeme proljepa i otopli pregradnu dasku treba premjestiti na staro mjesto i postepeno dodavati po 1 do 2 okvira saa. Suavanje gnijezda daje dobre rezultate samo 2 do 3 sedmice poslije prvog pregleda jer se kasnije nosivost matice naglo poveava.

Postavljanje pojilaKako raste leglo tako raste i potreba za vodom, tako da pele esto donose vodu u konicu. Ako je izvor vode daleko od konice to predstavlja problem, jer veliki broj pela moe stradati na putu i pele troe svoju energiju na let.Kako bi se smanjilo stradanje pela potrebno je postaviti pojilo na pelinjaku. To mogu biti sudovi raznih veliina i oblika, ali su najbolja higijenska pojila. Pojilo se postavlja na stranu pelinjaka gdje one izlijeu iz konica i da je ono lako pristupano. Voda treba biti mlaka i ista i treba je uvijek biti.