Proljetna Škola u šumi - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/209.pdf · su održala predstavu Bajka u šumi, odigrala igru Šumska abeceda u kojoj je zadatak bio svakom slovu

Broj 209 | Svibanj 2014 HRVATSKE ŠUME 1

Proljetna Škola u šumiProljetna Škola u šumiProljetna Škola u šumi

Sanacija ledoloma u Gorskom kotaruSanacija ledoloma u Gorskom kotaru Protupožarna preventivaProtupožarna preventiva Lovački dom MuljavaLovački dom Muljava

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA ■ Broj 209 ■ Godina XVII. ■ Zagreb, svibanj 2014. ■ ISSN 1330–6480

2 HRVATSKE ŠUME Broj 209 | Svibanj 2014.

Prekrasno izletište u srcu Petrove gore19Prekrasno izletište u srcu Petrove gore19

Mjesečnik “Hrvatske šume” • Izdavač: “Hrvatske šume” d.o.o. Zagreb • Predsjednik up-rave: Ivan Pavelić • Glavni urednik: Goran Vincenc • Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc • Uređivački odbor: predsjednik Branko

Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran • Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 • e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.Naslovna stranica: Proljetni tepih, Marinko Bošnjaković • Zadnja stranica: Gordijski čvor, Marinko BošnjakovićGrafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Kerschoffset Zagreb d.o.o.Naklada: 6200 kom.CJENIK OGLASNOG PROSTORA • Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. • Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 Poplavne vode onemogućile sadnju na gradiškom području

4 Škola u šumi postaje dio školovanja

7 Na ispomoći mehanizacija i ljudstvo iz cijele Hrvatske

8 Štete od ledoloma u Gorskom kotaru 2014. godine

11 Predsjednik Josipović na štandu Hrvatskih šuma

12 Svi se rado sjećaju Delnica i Gorskog kotara

14 Jankovački adut nastupio na festivalu

15 Sadnice najvećega lužnjaka u školskom parku

16 Dobri rezultati pošumljavanja šumarije Benkovac

17 Plan zaštite šuma od požara za 2014. godinu

19 Prekrasno izletište u srcu Petrove gore

21 Sanacija požarišta šume alepskog bora

23 Vijestice iz podružnice

26 U Istri pušten prirodni neprijatelj kestenove ose šiškarice

28 Osamdeset i pet godina zaštite prašume Prašnik

30 Zeleni gradovi

32 Lijek poznat već šest tisuća godina

34 Ruj (Rhus; Cotinus)

36 Šume plutnjaka – veliko nacionalno blago

38 Najugroženije vrste ptica

40 Dolački grad - srednjovjekovna utvrda u okrilju bukove šume

42 Požeški šumari darovali čaglinske učenike

43 Dječji kutak


Dio površina za sadnju na terenima šumarija Stara Gradiška, Jasenovac i Novska bio je izložen poplav-nim vodama te stoga nije posađeno 90.000 sadnica iz plana za prvo tromjesečje.

Tijekom prvoga tromjesečja našička podružnica Hrvatskih šuma posadila je 50.870 sadnica na površini oko 28 ha, od čega 28.470 hrasta kitnjaka i 22.400 lužnjaka. Na području šumarije Đurđenovac obavljeno je pošumljavanje s 4.060

lužnjakovih sadnica na 0,58 ha. Tijekom popunjavanja na tereni-ma šumarije Slatine, u gospodarskoj jedinici Slatinske prigorske šume, u šumskim predjelima Duboka dolina i Ravni gaj, na 23 ha posađeno je 18.340 hrasta lužnjaka i 5.790 kitnjaka. U šumariji Voćin, u sklopu radova na rekonstrukciji i konverziji, u šumskom predjelu Kovačevac posađeno je 22.680 kitnjakovih sadnica na go-tovo 4 ha. Kako smo doznali od Mirka Hudinčeca, stručnoga surad-nika za uzgajanje šuma UŠP Našice, sadnice lužnjaka su iz vlasti-toga rasadnika, a kitnjakove iz šumsko - hortikulturnog rasadnika Hajderovca UŠP Požega.

Na području novogradiške podružnice Hrvatskih šuma tijekom prvoga tromjesečja posađeno je 76.150 sadnica, od čega 28.500 hrasta kitnjaka i 47.650 poljskoga jasena. Dio površina za sadnju na terenima šumarija Stara Gradiška, Jasenovac i Novska bio je izložen poplavnim vodama te stoga nije posađeno 90.000 planiranih sadnica. Zato je njihova sadnja odgođena za četvrto tro-mjesečje. Na području šumarije Nova Gradiška, u gospodarskoj je-dinici Gradiška brda (44 e) posađeno je 10.500 kitnjakovih, a u GJ Ključevi (27 b) 3650 sadnica poljskoga jasena. Na terenu šumarije Novska (GJ Zelenika,75 f) sadnja je obavljena sa 44.000 jasena, a šumarija Trnjani (GJ Dolca, 6c) posadila je 18.000 hrasta kitnjaka. Prema riječima Katice Nuspahić, stručne suradnice za uzgajanje šuma, sve sadnice proizvedene su u šumskom rasadniku Cerniku. Na navedenim poslovima uglavnom su radili uzgojni radnici UŠP Nova Gradiška, osim u gospodarskoj jedinici Zelenika, gdje je to obavio privatni poduzetnik.

AKTUALNO • Tekst: Ivica Tomić • Foto: I. Tomić, M. Hudinčec

PROLJETNA SADNJA

Poplavne vode onemogućile sadnju na gradiškom području

Sadnja na području šumarije Voćin

Na terenu UŠP Nova Gradiška

Voda onemogućila sadnju (područje šumarije Novska)


Svijest o tome na koje sve načine šuma održava sve na Zemlji živima i zdravima i da održavajući je vital-nom održavamo vitalnima sebe same, naprosto mora biti dio svakoga od nas. Zalog očuvanja šuma naši su najmlađi naraštaji. Zato su u Hrvatskim šumama osmislili program naziva Škola u šumi, šuma u školi koji je u samo dvije godine postao popularan u škola-ma diljem Hrvatske. Hrvatski nastavnici očito znaju prepoznati iskonske i istinske vrijednosti.

Projekt Škola u šumi, šuma u školi zaživio je 2013. go-dine kao ideja Hrvatskih šuma s ciljem podizanja svijesti o važnosti šume za život. Od tada se proširio po cijeloj Hrvatskoj, s vremenom je obuhvaćeno sve više škola, neke

u kojima je održana nastava tražile su da se takvi satovi ponovo održe, a dodatno predavanje su zatražili i profesori biologije.

Kao što nam nalaže biologija, svi mi i sve živo budi se na proljeće i zato je Škola u šumi bila posebno aktivna upravo ovog proljeća. Koordinatori zaduženi za održavanje nastave na svakoj Upravi šuma dali su mašti na volju osmislivši različite programe.

Mnogi su za održavanje nastave odabrali 21. ožujak kada se

obilježava Svjetski dan zaštite šuma.Tako su djelatnici Uprave šuma Vinkovci obuhvatili sedam osnovnih škola održavši predavanja u učionicama i na terenu za male žitelje Vinkovaca, Vukovara, Županje, Otoka i Lipovca. Na predavanjima u učionicama učenici nižih razreda slušali su o šumi kao velikom i složenom ekosustavu, lokalnim vrstama drveća, vrstama u sloju grmlja, vrstama koje dol-aze u prizemnom dijelu, sisavaca i ptica te o štetnim i korisnim kukcima u šumi. Nove naraštaje upoznali su i s funkcijama šume i približili im šumare i njihovu djelatnost objasnivši im princip gos-podarenja u njihovim hrastovim, jednodobnim šumama kroz kratke opise uzgojnih zahvata, radova njege po fazama i sječa na djeci prihvatljiv i prilagođen način. Učenicima prvih razreda u osnovnoj školi Vladimir Nazor u Vinkovcima predavanje su održale Ljerka Dekanić i Vesna A. Tunuković, stručne suradnice UŠP Vinkovci.Revirnik Zvonimir Knežević govorio je godinu dana starijim Vinkovčanima koji pohađaju OŠ Ivan Mažuranić kao i prvom i drugom razredu u OŠ Josip Lovretić u Otoku. Revirnik Željko Hećimović održao je predavanje u Vukovaru, u OŠ Mitnica, a re-virnik Zlatko Janjić drugim, trećim i četvrtim razredima u OŠ Ivan Kozarac u Županji.

Koordinatorica zaposlena u UŠP Bjelovar, Sandra Crnković, pomno se pripremila za nastavu prilagodivši je svakom uzras-tu posebno. Ona je održala interaktivna predavanja za učenike nižih razreda u 3.Osnovnoj školi u Bjelovaru, također na Svjetski

AKTUALNO • Tekst: Marija Glavaš • Foto: M. Glavaš, arhiva UŠP Hrvatskih šuma

VELIKI EDUKATIVNI PROJEKT HRVATSKIH ŠUMA

Škola u šumi postaje dio školovanja

Uljepšano pročelje OŠ Pešćenica


dan zaštite šuma. Prvašićima je pojasnila što je to u stvari šuma, upoznala ih s činjenicom da šume održavaju i čuvaju šumari kako bi uvijek bile zdrave i lijepe. Na njima prilagođen način, objasnila im je princip gospodarenja u jednodobnim šumama kakve ih okružuju kazavši im da: - i nakon šume, kada se poruši posljednje stablo - os-taje šuma. - Učenike drugog razreda upoznala je sa šumskim bon-tonom, ukazavši im što se za boravka u šumi smije, a što ne smije raditi. Objasnila im je da šumari moraju nositi odjeću dugih rukava i nogavica i ljeti kako im se u kožu ne bi uvukli krpelji koji osim što su neugodni mogu na ljude prenijeti opasne bolesti. Prikazala je i objasnila djeci što se dešava u šumi tijekom svakog godišnjeg doba i opisala životni ciklus hrasta lužnjaka od žira do žira. Djecu trećeg razreda detaljnije je upoznala s vrstama drveća njihova kraja i uka-zala im na svakodnevnu i široku primjenu drva u životu čovjeka kao i s ekološkim funkcijama šume.

Svim uzrastima pokazala je uzorke iz šume: češere raznih vrsta i tzv. čela, odnosno odreske trupaca na kojima su učili kako odrediti starost stabla brojenjem godova i razlikovati koru svake vrste.

Bilo je očito kako je probudila interes za šumu jer su joj djeca svih razreda postavljala brojna pitanja.

Djelatnici UŠP Koprivnica počeli su ubirati plodove svoga tru-da. Pozvani su na Dan otvorenih učionica u osnovnu školu kako bi održali predavanje nastavnicima biologije! Pomoćnik upravitelja šumarije Koprivnica i upravitelj šumarije Repaš, Zvonimir Ištvan odazvali su se na poziv OŠ Viktora Šignjara u Virju povodom Dana otvorenih učionica i Koprivničkog klimatskog tjedna te su održali djeci uvodna predavanja i prezentacije. Nakon toga su, kažu, doista uživali u domišljatosti djece koja su za temu imala baš šumu. Djeca su održala predstavu Bajka u šumi, odigrala igru Šumska abeceda u kojoj je zadatak bio svakom slovu abecede pridružiti što više šumskih pojmova, izrađivala bojanke, postere, kućice za šumske ptice, kolaž naziva Pitagorino stablo gdje su male raznostranične trokute slagala tako da tvore oblik stabala. Učenici su čak snimili i kratki dokumentarni film o izvoru čiste vode Fratrovec. Starija djeca okupljena u znanstvenoj Globe grupi držala su kratke prezen-tacije koristeći kompjuterski program Power point. Sve same odlične ideje za buduće satove Škole u šumi, zar ne? Na dan Škole u šumi učenici OŠ Braća Radić su u sklopu projekta Mali ekolozi – velike nagrade i Svjetskog dana zaštite šuma posjetili gospodar-sku jedinicu Dugačko Brdo šumarije Koprivnica gdje su ih Marina Juratović, Sonja Rukavina iz koprivničkog Odjela proizvodnje i

Predavači iz UŠP Koprivnica i nastavnica u OŠ u Virju Bjelovarski učenici determiniraju vrste

Učenici sade stablo ispred svoje škole Grabrik u Karlovcu


lugar Svemir Balaško upoznali s tamošnjim vrstama drveća. Na školskoj web stranici stoji da su učenici bili vrlo zainteresirani i sve pomno bilježili i fotografirali. Juratović je posjetila i dječji vrtić u Koprivničkom Ivancu i upoznala najmlađe s vrstama drveća njiho-vog kraja, nakon čega su imali likovnu radionicu na temu šuma. Za-poslenici šumarije Ivanec bili su u OŠ Breznički Hum u istoimenoj općini gdje su održali predavanja o šumi i pomogli učenicima u nji-hovu projektu Utjecaj otpada na šumsko zemljište. Šumari su pos-jetili i OŠ Đuro Ester u Koprivnici i područnu školu Antun Nemčić u općini Reka.

Veliko priznanje, povjerenje i potvrdu za svoj trud šumarski stručnjaci UŠP Koprivnica dobili su od tridesetak nastavnika bi-ologije s područja Koprivničko-križevačke županije kada su zamoljeni da održe predavanja na temu lokalne vegetacije i šumskih zajednica te o zdravstvenom stanju šuma. Profesore su zanimali za-koni vezani za šume, a uigrani tim Juratović – Rukavina je zajedno s profesorima dogovorio budući model za projekt Škola u šumi.

Krajem ožujka djelatnici UŠP Zagreb učenike viših razreda OŠ Voltino dočekali su na poučnoj stazi Martin Breg, u gospodarskoj jedinici Duboki Jarak šumarije Dugo Selo. Stazom su ih vodile stručne suradnice Đurđica Bece – Slunjski , Irena Franjić i upravi-telj šumarije Mirko Sertić. Učenici su ispunjavali radne listiće koje su za zadatak dobili od svojih nastavnika, fotografirali su za buduću prezentaciju i čitali poeziju inspiriranu šumom. Prirodno šumsko okruženje donijelo je i poneku ideju o tome kako još više obogatiti šumsku stazu još ponekim sadržajem kao što su biljke pro-ljetnice.

Pročelje područne OŠ Pešćenica u Le-keniku uljepšano je bodljikavom smrekom koju su im dopremili djelatnici šumarije Lekenik, UŠP Sisak. Šumski je radnik u prisustvu upravitelja Matije Detelića poka-zao učenicima nižih razreda kako se pravil-no sadi stablo. Djeca su imala priliku čuti koliku je jamu potrebno iskopati, kako se prihranjuje i zalijeva stablo te zbog čega se sadi za vrijeme mirovanja vegetacije i po čemu će to vrijeme prepoznati kod listača, a po čemu kod četinjača.

I Karlovačka podružnica bila je iteka-ko aktivna i uključila se u obilježavanje Svjetskog dana zaštite šuma. U projekt se uključilo čak osam šumarija koje su posjetile devet osnovnih škola. Šumarski stručnjaci iz UŠP Karlovac smještene u Karlovcu i šumarije Draganić, Duga Resa, Karlovac, Krnjak, Slunj, Topusko, Gvozd i Vojnić posjetili su njima najbliže osnovne

škole. Svakoj školi darovane su po tri sadnice od kojih je dio da-rovao Hrvatski šumarski institut, a dio je nabavljen u poduzeću Zelenilo koje održava zelene površine grada Karlovca. U OŠ Draganić predavanje o proljetnicama učenicima nižih razreda i pre-davanje o šumskim zajednicama učenicima viših razreda održao je jedan od rukovoditelja podružnice, Oliver Vlainić. O proljetnicama je govorio i učenicima drugih razreda u karlovačkoj OŠ Grabrik, a predavanje eko-grupi održala je pomoćnica upravitelja šumarije Karlovac, Mirna Sertić. Upravitelj šumarije Ivan Grginčić govorio je u OŠ Vladimir Nazor u Dugoj Resi, a revirnica Lucija Vargović i Vesna Frketić organizirale su im edukativnu igru Svi ovise jedan o drugome. Upravitelj šumarije Alen Benković govorio je učenicima OŠ Vojnić o međunarodnom danu šuma i šumarstvu u svijetu, re-virnik Krunoslav Bišćan u OŠ Katarine Zrinjski u Krnjaku o ko-ristima od šume, arealima i o tome na koje se sve načine uništava šuma, u OŠ Slunj govorio je upravitelj Mario Jazbec, stručna surad-nica ekologije Dorica Matešić u karlovačkoj OŠ Švarča, a revirnici šumarije Gvozd Bosiljka Mrazek i Predrag Magdić posjetili su OŠ Topusko u Topuskom i Gvozd u Vrginmostu. Svakoj školi darovan je reprint postera o proljetnicama. Vlainić je izrazio zadovoljstvo zbog činjenica da su velik dio događaja popratili lokalni mediji i da se broj obuhvaćenih škola u odnosu na prošlu godinu povećao s četiri na devet što je dokaz da građanstvo zanimaju šume i da shvaćaju njihovu važnost.

Djelatnici UŠP Gospić odlučili su posvetiti pažnju djeci područne osnovne škole u mjestu Široka Kula jer su ti mališani prečesto zakinuti za brojne sadržaje u odnosu na djecu koja žive u većim sredinama. Za petero djece nižih razreda, koliko pohađa ovu školu, održana je radionica pod nazivom Ljepote i vrijednosti šuma. Stručna suradnica za ekologiju Ana Krbavac upoznala je djecu sa šumama njihova zavičaja kao i biljnim i životinjskim svijetom koji u njima obitava. Djeca su s veseljem posadila nekoliko sadnica uzgojenih u šumskom rasadniku Vujnović brdo.

Rukovoditelj i str. sur. splitskog Odjela proizvodnje Zvonimir Matić i Andrea Rubin Svjetski dan zaštite šuma proveli su u društvu učenika petog razreda OŠ Manuš iz Splita. Mladim naraštajima s našeg juga održali su stručno predavanje o značenju očuvanja šume i približili im važnost šume kao riznice biološke raznolikosti. Pod njihovim stručnim nadzorom djeca su pošumila teren uz zvjezdar-nicu udruge Zvjezdano selo Mosor zasadivši dvadesetak sadnica crnog bora koje su ovom prigodom darovale Hrvatske šume.

Naravno i ostale Uprave šuma sudjelovale su u ovom velikom edukativnom projektu koji će se sigurno širiti još i više.

Mali Slunjani pomno slušaju


Na terenima delničke podružnice u tijeku su aktivno-sti na uklanjanju posljedica ledenog nevremena. Po-četkom travnja na ispomoć su došli ljudstvo i meha-nizacija iz drugih podružnica Hrvatskih šuma, oko 14 velikih zglobnih traktora i stotinjak ljudi.

Posljedice ledene kataklizme koja je početkom veljače pogo-dila Gorski kotar ostavile su ogromne posljedice na gorans-kim šumama pa će trebati mnogo vremena da se one i sani-raju. Ledena kiša ostavila je iza sebe enormne štete; lomove

stabala, izvale te najveća oštećenja poglavito na bjelogorici. Prema metodologiji koju je osmislio prof.dr. Branimir Prpić, oštećena sta-bala od ledoloma mogu se podijeliti u nekoliko stupnjeva: u prvom stupnju su izvaljena stabla, u drugom stupnju prelomljena debla, u trećem stupnju su stabla prelomljenog vrha i s preko pedeset posto polomljenih grana u gornjoj trećini krošnje te u četvrtom stupnju oštećena stabla ili krošnja s manje od pedeset posto izgubljenih gra-na u gornjoj trećini krošnje. Prva tri stupnja oštećenja smatraju se u potpunosti uništenim stablima, a u četvrtom stupnju oštećenja radi se o stablima, oštećenima, ali ne nepovratno. Na više od pedeset posto zahvaćenih stabala ledolomom, deblo je raskoljeno ili pre-lomljeno na pola, dok je oko 15 posto stabala izvaljeno s korijenom, a na 35 posto stabala uništen je veći dio krošanja.

- Krajem travnja kada bude u potpunosti realizirana dozna-ka, znat će se kolike su zapravo štete na šumskim sastojinama. Tre-nutno raspolažemo podacima od 43.000 ha zahvaćenih površina ledolomom u državnim šumama te oko 3,4 milijuna m³ uništene drvne mase. Od toga u potpunosti je šuma uništena na 28.500 ha, odnosno 1,1 milijun m³, - govori Željko Kauzlarić, rukovoditelj Odjela za ekologiju UŠP Delnice. Najviše uništenih šuma nalazi se na području grada Čabra (šumarije Prezid, Tršće, Gerovo), za-tim šumarije Crni lug, Lokve, Fužine, Mrkopalj, Delnice, dio terena šumarije Rijeka oko Gornjeg Jelenja te dio skradske šumarije oko naselja Rogi. Na terenima šumarija Vrbovsko i Gomirje štete su evidentirane na nešto manjim lokacijama i nisu tako velike.

Najveća oštećenja nastala su u prvom debljinskom razredu, najviše su uništena stabla bukve promjera do 30 cm, što nije dobro jer smo već unaprijed izgubili planiranu drvnu masu u budućnosti, odnosno strukturu koja je stvarana višegodišnjim gospodarenjem. Smanjio se i prirast, a postoji i dodatni rizik od pojave primarnih i sekundarnih štetnika (potkornjaka, gljiva truležnica i sl.). Ako se štete na vrijeme ne saniraju štetnici mogu s vremenom prijeći i na zdrava stabla što može u konačnici rezultirati potpunim uništenjem šumskih sastojina, ali i doći do pojave odrona i klizišta na dijelovi-ma šuma koje su najviše uništene. Ako se to dogodi, to bi moglo dodatno povećati štete koje su i bez toga goleme.

Od 28.000 ha potpuno uništene površine šuma, na 25 posto površine bit će provedena sanacija. Sanacija počinje pripremom ter-

ena, što znači da treba prvo dobro očistiti teren od srušenog, odnos-no uništenog drveća. Teren je potrebno očistiti i od leževine, od po-padalih grana, ali i očistiti sve šumske prometnice zbog prohodnosti terena. Terene delničke podružnice stradale od ledene kiše obišli su i šumarski stručnjaci Hrvatskog šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta, vezano uz problematiku sanacije uništenih površina. Već je dogovorena i aktivnost vezana uz buduću sadnju smrekovih i borovih kultura na oko 215 ha. Radi se uglavnom o terenima uz au-toceste i prometnice jer su na prvi pogled najuočljivije pa ih i zbog vizure treba prioritetno rješavati.

AKTUALNO • Tekst: Vesna Pleše • Foto: B. Pleše, M. Bolf – Trnski, D. Štimac

SANAcIJA POSLJEDIcA LEDENE KATAKLIZME

Na ispomoći mehanizacija i ljudstvo iz cijele Hrvatske

Čišćenje porušenih stabala uz pomoć mehanizacije

Stradala šuma na području šumarije Gerovo


SANACIJA 1/2 STRANE - 2/2 DOGAĐAJI - EDUKACIJA

- Dio šuma, pogotovo onih koje su manje uništene, moći će se i same prirodno pomladiti, na to računamo i stoga jer je prošle go-dine bio dobar urod jele, smreke i bukve, što znači da je mogućnost samoobnove veća, jer sjeme koje je palo na zemlju vjerojatno će dobro proklijati, ako se za to dobro pripremi, odnosno očisti teren, - ističe Maja Bolf-Trnski, stručni suradnik za uzgajanje šuma.

No prije same sadnje, treba šumu i prometnice očistiti od srušenih stabala, a s tim aktivnostima na terenima delničke podružnice krenulo se već početkom ožujka. Posao je započeo korištenjem vlastitih kapaciteta na način da se sva mehanizacija i ljudstvo uputilo u pomoć na terene onih šumarija koje su najviše stradale od ove elementarne nepogode. Tako je u prva tri mjeseca ove godine posječeno oko 70.000 m³ što je najbolji rezultat u po-sljednjih dvadesetak godina kada je riječ o sječi tijekom zimskih mjeseci.

- Radi se punim radnim elanom, a zahvaljujući Akcijskom planu sanacije ledoloma i razumijevanju Uprave Hrvatskih šuma, od početka travnja iz sedam podružnica doći će nam u ispomoć 14 velikih zglobnih traktora s pratećom ekipom od stotinjak ljudi. Prvi zadatak ovih traktora bit će radovi na raščišćavanju 250 do 300 km šumskih cesta, da bi se oslobodile od srušenih stabala. Uprava Hrvatskih šuma odobrila je za saniranje štete od ledoloma i dodatnih 15 milijuna kuna, koji će nam omogućiti angažman vrlo kvalitetnih izvođača, ali i strojeva poput žičara, harvestera i drobilica za sječku. Posluže li nas dobre vremenske prilike tijekom godine, planiramo u potpunosti sve planirane zadatke u proizvodnji izvršiti, godišnji plan proizvodnje od preko 400.000 m³, ali i sanirati dio površina nastalih ledolomom. Do kraja godine moglo bi se realizirati ukupno oko 550.000 m³ drvne mase, - govori Denis Štimac, rukovoditelj Odjela za proizvodnju.

Uz već spomenutu mehanizaciju, na terenima delničke podružnice moglo bi svakodnevno raditi i do tristo sjekača, što vlas-titih, što iz ostalih podružnica Hrvatskih šuma, ali i kooperanata.

- Početkom travnja započeli su intenzivno i radovi na doznaci drvne mase. Uz vlastite revirnike, dio poslova odradit će i tride-setak revirnika iz ostalih podružnica,njih ukupno sedamdesetak.Doznaka će biti okončana do kraja travnja, pa će se na osnovu toga znati i točni podatci o ukupno nastaloj šteti na drvnoj masi, - govori voditelj delničke podružnice Srećko Petranović.

Sukladno akcijskom planu sanacije koji je donijet u koordinaciji s Upravom društva i Sektorom za šumarstvo, sanacija bi mogla biti gotova u razdoblju od tri godine. Ovaj plan sanacije odnosi se na državne šume, dok će se za sanaciju privatnih šuma morati pobrinu-ti sami vlasnici.

Uništena bjelogorica na području šumarije Fužine

EDUKAcIJE

Štete od ledoloma u Gorskom kotaru 2014. godinePoslije elementarne nepogode ledoloma u Gorskom kotaru u šumi se nalazi velika količina polomljenog i izvaljenog drveća, koje se neće moći u kratkom vremenskom razdoblju ukloniti iz šume. Materijal predstavlja idealne uvjete za razvoj različitih bolesti i štetnika te pogoduje njihovom naglom porastu, što može imati dugoročno velike posljedice.

U posljednja dva mjeseca Hrvatske šume provode cijeli niz operativnih aktivnosti vezanih uz sanaciju i obnovu šuma stradalih od ledoloma. Ovdje ćemo navesti samo neke od tih aktivnosti:

- procjena šteta na oko 1 milijun m³ drva koje treba posjeći u naredne tri godine, od čega se samo u ovoj godini očekuje sječa oko 300.000 m³,

- doznaka stabala prema stručnim prioritetima, oštećenih od ledoloma izvršit će se sukladno Pravilniku o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Ove aktivnosti osiguravaju se preraspodjelom stručnog oso-blja unutar Hrvatskih šuma,

- do 15. lipnja izradit će se stručni elaborati biološke sanacije,- definirat će se tehnologija sječe, izrade i privlačenja drvnih

sortimenata, koje su najprikladnije uvjetima na terenu, a dat će najbolje rezultate u najkraćem mogućem roku,

- elaborat o sanaciji pokazat će stvarne podatke o potrebama za sadnim materijalom i sjetvom, rok izvršenja je 15. lipnja.

Uz spomenute mjere koje se provode pod ingerencijom Hrvatskih šuma, Ministarstvo poljoprivrede je u cilju smanjivanja štetnih posljedica nevremena iniciralo dodatnu edukaciju za ko-risnike i vlasnike šuma (šumposjednike, zaposlenike Hrvatskih šuma, Javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima) s ciljem skretanja pozornosti na izvanrednu situaciju i goruću potre-bu provođenja propisanih mjera preventivne zaštite. Pozornost je posebno usmjerena na pojavu štetnih organizama koji se očekuju poslije ovako velike elementarne nepogode, uz potrebu poduzi-manja pojačanih mjera nadzora, a u slučaju zaraze većih razmjera i poduzimanje mjera njihovog suzbijana. Ove edukacije- seminari provode se tijekom travnja od strane službenog tijela za Izvještajno prognozne poslove u šumarstvu, Hrvatskog šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta. Jedna od takvih edukacija održana je 14. travnja na području delničke podružnice Hrvatskih šuma u šumariji


Gerovo. Uz domaće stručnjake edukaciji su nazočili i predstavni-ci iz Slovenije, obzirom da je slična katastrofa pogodila tijekom veljače i tu zemlju.

Uvodno predavanje na temu Procjena šumskih šteta od ledo-loma u Gorskom kotaru održala je ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr.sc. Dijana Vuletić. Nazočne je upoznala s postupkom izrade Elaborata za prijavu šteta od elementarnih nepogoda nastalih u Hrvatskoj u proteklom razdoblju (ledolomi, poplave) zbog pri-jave šteta Fondu solidarnosti Europske unije. Pri izradi Elaborata korišteni su podaci s terena te propisana metodologija procjena.

Kod procjene elementarnih nepogoda nad šumom prvo je tre-balo utvrditi površine pod šumom po vrstama drveća u ha, zatim drvnu masu u kubicima po sortimentnoj strukturi uništenih šumskih sastojina. Za oštećene šumske sastojine utvrđuje se vrijednost drvne mase po sortimentima (tehničko i ogrjevno drvo) obračunato s prosječnim cijenama koje su ostvarene prethodne godine. Iznos šteta preračunava se u određenom obrascu tako da se ukupna vrijed-nost neoštećene drvne mase (prije elementarne nepogode) pomnoži sa stupnjem nastalog oštećenja. Za uništene šume vrijednost šteta utvrđuje se na način da je šteta jednaka ukupnoj vrijednosti uništene šume po sortimentima (tehničko i ogrjevno drvo) umanjeno za is-koristivi dio drvne mase. Uz to, u elaboratu su iskazane i štete na šumskoj infrastrukturi (cestama i vlakama) te potrebe za izgradn-jom dodatnih vlaka poglavito na šumskim površinama koje su u potpunosti uništene i koje treba hitno sanirati (rok 18 mjeseci).

Štete na šumskim prometnicama iznose oko 3,389 milijuna kn, na šumskim vlakama 9,115 milijuna kn, a za radove obavljane na javnim cestama oko 0,468 milijuna kn. Tim štetama pridoda-ju se i troškovi biološke obnove šuma te opće korisnih funkcija šuma, da bi se dobili ukupni troškovi šteta nad šumama i šumskim zemljištem. Štete se obračunavaju u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njenog nas-tanka, odnosno u vrijednosti prema zatečenom stanju neposredno prije nastanka elementarne nepogode.

O procjenama šumskih šteta od ledoloma u Sloveniji izvijes-tio je dr.sc. Jakša Jošt iz Ministarstva za kmetijstvo i okolje RH Slo-venije. U slovenskim šumama uništeno je oko 9,2 milijuna m³ drvne mase, 3,1 milijuna m³ crnogorice i 6,1 milijuna m³ bjelogorice na oko 550.000 ha, što je dvostruko više od godišnjeg etata za sloven-ske šume (koji iznosi 4 milijuna m³). Najviše su stradale sastojine smreke i bukve, nešto manje bor i jasen. Ukupne štete na šumama i šumskim prometnicama iznose oko 214 milijuna eura. Sveuku-pni troškovi obnove u slovenskim šumama iznosit će oko 36 mili-juna eura, 30 milijuna u privatnim šumama i 6 milijuna u državnim šumama. Posadit će se oko 2.263.110 komada sadnica, uglavnom bukve i smreke. Svi radovi na sanaciji moraju biti obavljeni najkas-nije do 2017.

Najveću opasnost za slovenske šume poslije ove velike katastro-fe predstavlja pojava šumskih štetnika, poglavito potkornjaka, stoga će se u prvoj fazi sanacije najveća pozornost posvetiti uklanjanju uništenih stabala crnogorice iz šume. Probleme predstavlja i to što je gotovo 80 posto slovenskih šuma u privatnom vlasništvu, s oko 1,3 milijuna privatnih čestica pa dodatne probleme stvara i nemogućnost prodaje sirovine. Sirovine je mnogo,cijene padaju pa dolazi u pitanje prodaja velikih količina drvne mase. Da bi riješila problem, Slovenija je od Europske investicijske banke zatražila kredit kojim će na državnoj razini osnovati poduzeće koje će se baviti prodajom te drvne mase.

Prof. dr. sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakultetau Za-grebu govorio je o „Očekivanom porastu ksilofagnih kukaca kao posljedici naglog porasta pogodne drvne tvari za njihov razvoj“, poslije ove ledene katastrofe.

Potkornjaci kao tipični sekundarni štetnici koji u određenim okolnostima mogu poprimiti i primarni karakter, jedan su od

najčešćih uzroka ekonomskih gubitaka i ekoloških poremećaja u šumskim ekosustavima. Do sada je razvijen velik broj metoda i postupaka praćenja brojnosti i analiza kvalitativnih svojstava nji-hove populacije. No uz to širok je i spektar raspoloživih metoda njihovog suzbijanja, uz mehaničke, biološke i kemijske, sve više se uvode i različite biotehničke metode koje uspješno održavaju popu-laciju ovih organizama ispod granica štetnosti. No u uvjetima kao što su razne elementarne nepogode, kao i ovaj ledolom u Gorskom kotaru, mogu dovesti do njihove progradacije te izazvati posljedično dodatne štete na šumskim sastojinama. Stoga je već sada potrebno krenuti s propisanim mjerama preventivne zaštite te razmotriti

DOGAĐAJI • Tekst: Vesna Pleše • Foto: V. Pleše, B. Pleše, G. Vincenc

Slijeva na desno Dijana Vuletić, Goran Videc i Milan Pernek

Jakša Jošt iz Ministarstva za kmetijstvo in okolje RH Slovenije


najbolje načine suzbijanja zaraze ovim opasnim štetnicima. Kao primjer uspješnog suzbijanja šumskih štetnika poslije velikih el-ementarnih nepogoda nazočnima su prezentirana iskustva iz nekih europskih zemalja (Norveške, Austrije, Švicarske i Švedske).

O najznačajnijim vrstama bolesti na stablima poslije nevre-mena govorio je prof.dr.sc Danko Diminić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu:- Poslije elementarne nepogode kao što je ledolom u šumi ostaje niz oštećenih stabala koja se neće moći odmah ukloniti iz šume odnosno posjeći, ali su potencijalni izvor za pojavu određenih bolesti. Stablo kojem je oštećena krošnja, kora, polomljeno je ili je na bilo koji drugi način oštećeno, izvor je zaraze za određene vrste patogenih organizama. Ti organizmi ulaze u stabla na mjestima

mehaničkih ozljeda i u najvećem broju slučajeva izazivaju zarazu npr. gljivama truležnicama. Zaraženo stablo tijekom godina gubi vitalitet, pomalo odumire i propada.Taj proces može potrajati i po desetak godina, a uz jelu i smreku najosjetljivija na ovu vrstu zaraze je bukva. Uz štete na dubećim stablima dolazi, raznim mehaničkim oštećenjima pri sječi i izvlačenju do određenih šteta i na oborenim stablima, stoga da bi se spriječilo širenje zaraze takva stabla je na-jbolje što prije ukloniti iz šume.-

Nakon održanih predavanja slijedila je rasprava te obilazak oštećenih šumskih sastojina na području GJ Lividraga šumarije Gerovo.

Sudionici edukacijskog seminara u Gerovu

Posljedice ledoloma na području šumarije Gerovo

Štete su vidljive iz zraka


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Goran Vincenc

17. PROLJETNI BJELOVARSKI SAJAM

Predsjednik Josipović na štandu Hrvatskih šumaHrvatske šume i ove godine imale su jedan od naj-ljepših štandova na 17. po redu, proljetnom bjelovar-skom sajmu koji se održava na sajamskom prostoru u Gudovcu. Sajam je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović koji je prilikom obilaska saj-ma posjetio i štand Hrvatskih šuma.

Proljetni poljoprivredni bjelovarski sajam je uz jesenski sa-jam, najveća manifestacija ovakvoga tipa koja se odvija na ovim prostorima, - ponosno je rekao direktor sajma Davorin Posavac na službenome otvorenju. Riječ je o sajmu poljo-

privrednog, gospodarskog i obrtničkog karaktera koji svake godine bilježi konstantan rast u broju izlagača i posjetitelja te je u nekim segmentima postao vodeći sajam regije. Sajam ima višestruku ko-rist; osim što po povoljnim cijenama mogu kupiti povoljnu sjemen-sku robu, zaštitna sredstva ili poljoprivrednu mehanizaciju, za su-dionike je organiziran i program u vidu stručnih skupova, okruglih stolova, predavanja i prezentacija poljoprivrednih strojeva.

Direktor Posavac je naglasio kako je na 20.000 kvadrata izložbenog prostora štandove otvorilo i 8 izlagača iz drugih europ-skih zemalja te kako ta brojka iz godine u godinu raste, a - s obzi-rom da je riječ o prvom poljoprivrednom sajmu održanom u Europ-skoj uniji očekujemo u budućnosti više izlagača iz EU - rekao je g. Posavec. Tome se posebice nada i župan Bjelovarsko – bilogorske županije Damir Bajs jer je županija zajedno s gradom suvlasnik

sajma. Župan Bajs govoreći o poljoprivredi i njenom značaju spo-menuo je i Fond za ruralni razvoj kao mogućeg pokretača razvoja, ne samo u BBŽ već i u cijeloj Hrvatskoj.

Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol istaknula je Proljetni bjelovarski sajam kao mjesto na kojem se prezentiraju nove tehnologije, izmjenjuju iskustva te dobivaju informacije o tome kako koristiti EU fondove za poljoprivredu.

Sajam je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović koji se u svome govoru osvrnuo na poljoprivredu kao strateškom interesu RH. Istaknuo je važnost poljoprivrede u očuvanju života u ruralnom okolišu, očuvanju okoliša, turizmu, proizvodnji hrane, prometu roba i usluga što ju čini jednim od temeljnih stupova hrvatskoga gospodarstva. Baš zbog toga, interes je privući sva moguća sredstva za poljoprivrednu proizvodnju što je zadaća, kako države, tako i lokalne samouprave što bi trebalo biti recept za sprječavanje negativnih demografskih trendova koji pred-stavljaju ozbiljnu ugrozu za infrastrukturne investicije.

Predsjednik je nakon službenog otvorenja krenuo u obilazak sajma te je tom prilikom posjetio štand Hrvatskih šuma koji je i ove godine bio među najljepšima. Na štandu ga je dočekala članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić te voditelj UŠP Bjelovar Stj-epan Kovačević dok su u pratnji predsjednika države bili zamjenica ministra poljoprivrede Španjol te župan Bajs.

Predsjednik se zanimao za drvenu kućicu koja je dio stalnog postava sajma još od 2008. godine, a koju su izgradili kolege iz nekadašnje Drvne galanterije koja je djelovala u sklopu UŠP Požega.

Štand su posjetili i brojni šumovlasnici koji su i ove godine iska-zali interes za sadnice iz rasadnika Hrvatskih šuma. I dok je prošle godine u modi bila smreka koja se sadi za božićna drvca, većina upita ove godine odnosila se na hrast lužnjak, što govori kako su se šumovlasnici ipak odlučili za ozbiljnija ulaganja u svoje posjede.

Predsjednik se zanimao za drvenu kućicu koja je dio stalnog postava sajma, a koju su izgradili kolege iz nekadašnje Drvne galanterije koja je djelovala u

sklopu UŠP Požega.

Štand Hrvatskih šuma djelo je Drvne galanterije UŠP Požega

Predsjednik Josipović dolazi na štand Hrvatskih šuma


DOGAĐAJI • Tekst: Ana Juričić-Musa • Foto: S. Skender

Šumarska prijestolnica Europe bila je domaćin 46. natjecanja šumara u nordijskom biatlonu, kojemu je prošle godine bio domaćin Gorski kotar i grad Delni-ce. S obzirom na visoke standarde koje smo postavili prošle godine, Finci nisu imali lagan organizacijski zadatak

Nakon sjajne organizacije i izvrsnih rezultata hrvatskih trkača na 45. Europskom prvenstvu šumara u nordijs-kom skijanju (EFNS) u Gorskom kotaru, hrvatska je reprezentacija s velikim očekivanjima otputovala na

46. EFNS u Kontiolahti, Republika Finska. Na sjeveroistoku Eu-rope niske se temperature dugo zadržavaju, tako da se ovogodišnje natjecanje održalo prilično kasno – od 17. do 22. ožujka. Natjecatelji su bili smješteni u gradu Joensuu u pokrajini Sjeverna Karelija, oko 15 km udaljenom od biatlonskog stadiona Kontiolahti. Joensuu se često naziva i šumarskom prijestolnicom Europe, s obzirom da se u njemu nalaze sjedište EFI-ja, Europskog šumarskog instituta te METLA-e, Finskog instituta za šumarska istraživanja, a posvuda oko grada prostiru se guste šume bijeloga bora i breze. U okolici gra-da smještena je i jedna od najpoznatijih tvornica šumarskih strojeva na svijetu, John Deere. Grad broji 75.000 stanovnika te još dodatnih 15.000 studenata na dva poznata sveučilišta – Sveučilištu Istočne Finske te Sjevernokarelijskom Sveučilištu primijenjenih znanosti. Samo ime grada znači riječno ušće, budući da se Joensuu nalazi na ušću rijeke Pielisjoki u jezero Pyhäselkä. Sve u svemu, Joensuu odaje dojam prostranog i smirenog življenja u suživotu s prirodom.

Kako se smisao EFNS-a ne sadrži samo u sportskom natjecanju, nego i u razmjeni iskustava, znanja i stručnih kompe-

tencija, organizatori su za sudionike EFNS-a pripremili dva preda-vanja i nekoliko stručnih ekskurzija. Teme predavanja bile su aktu-alne šumarske teme u Finskoj, Gospodarenje losovima i šumarstvoi Splavarenje trupaca nekad i sad. Što se stručnih ekskurzija tiče, moglo se birati među njih šest:

1. Bioenergija – posjet postrojenju za proizvodnju električne i toplinske energije,

2. Obuka vozača šumarskih strojeva i iskorištavanje šuma na tresetnom tlu,

3. Joensuu, glavni šumarski grad Europe, 4. John Deere, tvornica šumarskih strojeva, 5. Šumarski muzej Lusto te 6. Na skijama kroz Nacionalni park Koli. Sama skijaška natjecanja su se održavala na stadionu Kontio-

lahti, koji je upravo ispratio natjecatelje Svjetskoga kupa u biatlonu, a 2015. će biti domaćin Svjetskoga prvenstva, stoga je bila pomalo iznenađujuća činjenica da staze, a kamoli okolna šuma, nisu obi-lovale snijegom. Ukupna se atmosfera također teško mogla mjeriti s lanjskim ugođajem na stazama Vrbovske poljane. U iznimno velikoj i jakoj konkurenciji, osobito brojnih domaćih, finskih natjecatelja, hrvatski su reprezentativci postigli vrlo dobre rezultate. Krenimo s rezultatima utrka u slobodnoj tehnici: U kategoriji Ž 51, Marija Gubić osvojila je 12. mjesto. U kategoriji M 21 na 10 km, Tomislav Crnković osvojio je 5., a Blažimir Crnković 6. mjesto. Izvrstan je bio i Mladen Šporer u kategoriji M 41 s osvojenim 11. mjestom, a pratili su ga Neven Vukonić na 44., Goran Prelac na 47. i Klaudio Lisac na 49. poziciji. U utrkama klasičnim stilom nastupili su brojni natjecatelji pa je tako naš najstariji i najiskusniji predstavnik Hran-islav Jakovac u kategoriji M 71, također na 10 km, zauzeo 20. mjes-to. U kategoriji M 51, u izrazito brojnoj konkurenciji od 113 trkača,

46. EFNS JOENSUU

Svi se rado sjećaju Delnica i Gorskog kotara

Hrvatski štand u Finskoj


Franjo Jakovac je osvojio 22. mjesto. Natjecatelji u kategoriji M 41 postigli su sljedeće rezultate: Klaudio Lisac bio je 48., Neven Vukonić 51., Tomislav Kranjčević 53, Denis Štimac 58., Andrija Crnković 63. te Damir Trnski 83.

U kategoriji M 31 Alen Abramović osvojio je izvrsno 4. mjesto, što su ponovili i naši natjecatelji iz mlađe kategorije, M 21 – Tomislav Crnković bio je također 4., dok je Denis Kauzlarić bio 8., a Ivan Rački 18. Dame su postigle sljedeće rezultate – u kategoriji Ž 31 Andreja Ribić zauzela je 16. mjesto, dok je u kate-goriji Ž 41 Silvana Skender osvojila 9., a Tijana Grgurić 16. mjesto. Kruna nastupa naših reprezentativaca bila je štafetna utrka, gdje je muška štafeta Hrvatska I u sastavu Tomislav Crnković, Alen Abramović, Mladen Šporer i Blažimir Crković osvojila 3. mjesto i brončanu medalju, iza dvije prvorangirane finske momčadi. Os-tale hrvatske muške štafete zauzele su 21., 37., i 43. poziciju, dok je ženska štafeta bila 14. Nakon svega, hrvatski su predstavnici s 46. Europskog prvenstva ispraćeni s velikim respektom ne samo zbog sportskih uspjeha, nego i zbog nebrojenih pohvala i priznanja za uloženi trud u organizaciji prošlogodišnjeg natjecanja, koje je

cijeloj EFNS-ovoj obitelji ostalo u najljepšem sjećanju i koje se i ove godine u Finskoj bezbroj puta spomenulo.

Domaćin sljedećeg, 47. po redu Europskog prvenstva šumara u nordijskom skijanju je Švicarska, a natjecanja će se održati od 12. do 17. siječnja 2015. u poznatom skijaškom mjestu Lenzerheide.

Utrka na stadionu Kontiolahti Predaja štafete M. Šporer – B. crnković

Masovni start štafete

Brončana štafeta Hrvatska I


DOGAĐAJI • Tekst/foto: Marija Glavaš

DALIBOR KOVAČ – KUHAR HRVATSKIH ŠUMA

Jankovački adut nastupio na festivalu

Dalibor Kovač profesionalni je kuhar s dvadeset i dvije godine radnog iskustva. Zaposlen je u plani-narskom domu Jankovac, šumarije Čačinci, Uprave šuma podružnice Našice. Čuven je zbog činjenice da kada god se natječe osvoji nagradu. Početkom trav-nja je predstavio svoj restoran planinarskog doma Jankovac na Hrvatskom festivalu hrane & vina spra-vivši tri izvrsna jela.

U bajkovitom okruženju park-šume Jankovac nalazi se istoimeni planinarski dom koji je u sastavu šumarije Čačinci, Uprave šuma podružnice Našica, odnosno Hrvatskih šuma. Lijepo uređen, okružen je bukovom

šumom i prekrasnim, bistrim vodama, točnije trima zelenim jezeri-ma i slapom Skakavcem koji se obrušava niz kanjon Kovačice u Jankovački potok. U takvom umirujućem okruženju radi naš vrsni kuhar Dalibor Kovač kojeg od milja zovu Dado. U Jankovcu je za-poslen već tri godine, a prvo iskustvo stekao je školujući se za svoju profesiju u Ugostiteljsko-turističkoj školi u Osijeku. Prije nego što se zaposlio u PD Jankovac, radio je u vodećem zagrebačkom hotelu Esplanade, u restoranu na zagrebačkom Hipodromu te u mjestu Komiža na otoku Visu. Danas se može pohvaliti s dvadeset dvogodišnjim iskustvom i specijalizacijom za divljač. Zahvaljujući tolikom iskustvu, ali i iskrenom interesu i volji za ono što radi, nas-tupio je jednom u poznatom domaćem televizijskom kulinarskom šou Jelovnici izgubljenog vremena.

S jelima od divljači se predstavio i na trodnevnom, drugom Hrvatskom festivalu hrane & vina, održanom u Areni Zagreb početkom travnja.

Dalibor Kovač došao je u zagrebačku Arenu u pratnji voditeljice PD Jankovca Jelke Pavlović, dvoje zaposlenika šumarije Čačinci i nekolicine predstavnika Hotela Višnjica, a na festival su stigli odazvavši se na poziv Virovitičko podravske županije. Na zajedničkom štandu na kojem su Jankovac i Višnjica predstavljali

županiju, svi su posjetitelji imali priliku iskusiti koliko su ukusni sitni zalogaji i kolači kada ih spravlja iskusni profesionalac. Prije same prezentacije kulinarskog umijeća, uvodnu riječ održali su gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, direktorica festivala Đurđa Prpić i veleposlanica Republike Italije Emanuela d´Alessandro.

Tijekom prezentacije Kovaču je pomagalo šumarijsko osoblje, a posvetio ju je šumarskim jelima spravivši u svega četrdeset i pet minuta toplo – hladnu salatu od jelena, odrezak od divljači u umaku od šumskog voća i lovački grah. Sve su popratili domaći mediji, a intervju s Kovačem i Brankom Ognjenovićem, koji je kuhao istodobno i kojem su pomagala dvojica prvotimaca nogometnog kluba Dinama, vodila je Karmela Vukov Colić. Festival je imao međunarodni karakter obzirom na činjenicu da je zemlja pokrovitelj bila Republika Italija i da su se na njemu predstavili gosti iz Italije, Austrije, Slovenije, Makedonije i Srbije. Po završetku prezentaci-je uz radne površine stvorio se dugi red posjetitelja koji su htjeli kušati profesionalno spravljena jela što je sigurno odlična reklama za našeg kuhara i objekt Hrvatskih šuma u kojem je zaposlen.Ti-jekom degustacije jedna je djevojka iskoristila priliku i zatražila brojne savjete od svog omiljenog kuhara -Dade, koji joj je strpljivo odgovarao na sve upite.

Festivalu su prisustvovali i članica Uprave Marija Vekić, direk-torica Sektora ostalih poslova Biserka Šavor i Marin Tomaić viši stručni suradnik u Sektoru.

Za očekivati je da će ovo predstavljanje polučiti još veću posjećenost našeg restorana koji gostima nudi smještaj i Kovačeve specijalitete tijekom cijele godine. Voditeljica objekta Jelka Pavlović priznaje da se otkako je Dado došao u Jankovac sve prom-ijenilo na bolje.

- Napravio je pravi bum svojim jelima od divljači - kazala je. Naravno u paketu, dolazi i karakter domaćina koji privlači goste svojom pozitivnom i umirujućom energijom.

Planinarski dom Jankovac

Dalibor Kovač i TV voditeljica


DOGAĐAJI • Piše: Ivica Tomić • Foto: M. Miškić

EKOLOGIJA I ŠKOLSTVO

Sadnice najvećega lužnjaka u školskom parkuU suradnji s učenicima i njihovom učiteljicom, no-vogradiški šumari posadili su u školskom parku darovane sadnice. Dvije sadnice hrasta lužnjaka, proizvedene iz žira najvećeg hrasta u posebnom re-zervatu šumske vegetacije Prašnik, posadili su na prostoru buduće slavonske šume

Područna škola Đuro Pilar na Koloniji, sjevernozapadno od središta Slavonskoga Broda, provodi iznimno zanimljive i raznovrsne izvanškolske aktivnosti, posvećene ekologiji i zaštiti prirode. Mali ekolozi i čuvari prirode predvođeni

su učiteljicom razredne nastave Mirjanom Dolibašić Pešut, ide-jnim voditeljem i poticateljem pojedinih projekata od 2009. godine. Organiziranjem susreta s književnicima, pjesnicima i kreativnih dječjih likovnih radionica obilježavaju značajne datume, među ko-jima i Svjetski dan voda, Svjetski dan zaštite šuma, Dan planeta Zemlje, Svjetski dan okoliša. Pritom je osobito dobra suradnja škole s novogradiškom podružnicom Hrvatskih šuma. Ova vrsna prosvjetna djelatnica ističe kvalitetno organizacijsko ustrojstvo i uljuđenost našega Poduzeća i novogradiških šumara

Novogradiška podružnica Hrvatskih šuma darovala je školi sadnice iz šumskoga rasadnika Cernika za uređenje školskoga parka i dvorišta. Sadnjom

lužnjakovih sadnica bit će predočena snaga, čvrstoća, trajnost i ljepota slavonske šume.

koji su dosad iz šumskoga rasadnika Cernik darovali sadnice hrasta lužnjaka, breze, crnogorice i dr. te pojedinog ukrasnog grmlja za uređenje školskoga parka i dvorišta. Sadnjom lužnjakovih sadnica u jednome dijelu dvorišta bit će predočena snaga, čvrstoća, trajnost i ljepota slavonske šume. Ovaj jedinstven prostor služi u obrazovne, odgojne i nadasve ekološke svrhe. U mladom parku breza i lipa sad-nice su posađene 23. travnja 2012., za Dan planeta Zemlje. Lipove sadnice škola je nabavila svojim novcem, a u sklopu projekta i dalje se nastavlja sadnja i drugoga drveća i grmlja.

U povodu Svjetskoga dana zaštite šuma, djelatnici novogradiške podružnice Hrvatskih šuma, na čelu s voditeljem Marinkom Stojićem, proveli su u ovoj školi prigodnu akciju. Ona je nastavak prošlogodišnje suradnje s ekološkom sekcijom ove škole, u kojoj su šumari donirali sadnice listača iz šumskoga rasadnika Cernika. U suradnji s učenicima i njihovom učiteljicom posadili su početkom i ovoga proljeća u školskom parku darovane sadnice crnogorice, javora i jasena. Dvije raritetne sadnice hrasta lužnjaka, proizvedene iz žira najvećeg hrasta u posebnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik, posadili su na prostoru buduće slavonske šume, u blizini školske zgrade. Učenicima četvrtih i osmih razreda ti-jekom razgovora je u radnoj atmosferi naglašena općenita važnost očuvanja šuma i prirodnih vrijednosti te su podučeni kako pravilno posaditi sadnice i kako ih dalje čuvati i njegovati.

U ekološkom ozračju novogradiški šumarski stručnjaci počastili su djecu nakon obavljenog posla, umjesto slatkišima, raznovrsnim voćem. Školarci su im zahvalili pjevajući zanimljive pjesme o recikliranju i čuvanju okoliša i recitiranjem pjesama s te-mom o šumi. Šumari su, kako ističe Katica Nuspahić, stručna surad-nica za uzgajanje šuma, otišli ispunjeni dobrim osjećajem da su na dio mlade generacije prenijeli svoju ljubav spram šume i šumarstva, uz obećanje da će nastaviti sa suradnjom.

U zajedničkoj akciji sadnje - u budućoj slavonskoj šumiNovogradiški šumari s učiteljicom Mirjanom Dolibašić Pešut i učenicima


KRŠKI TERENI

Dobri rezultati pošumljavanja šumarije BenkovacPošumljavanjem smatramo umjetno (ručno) podi-zanje šuma sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena na površinama koje su duži niz godina bile bez šume. Pošumljavanje površina koje su pod šumom ili po-vršina čije tlo još nije izgubilo svojstva šumskoga tla nazivamo umjetnim pomlađivanjem šuma. Ra-dovima na pošumljavanju osnivamo šume koje već prema načinu podizanja i gospodarenja nazivamo šumskim kulturama, intenzivnim kulturama i šum-skim plantažama.

Na šumskom predjelu Podine, na području šumarije Ben-kovac, izvršeno je pošumljavanje na površini od 15,20 ha sadnicama alepskog bora, crnog bora i primorskog bora. Napravljena je popuna s 25% intenziteta sadnje, a nakon

toga izvršena je njega na pošumljenom dijelu. Pošumljavalo se s 11.550 sadnica alepskog bora (1+0), 7.500 sadnica crnog bora (1+0) i 3.750 sadnica primorskog bora (2+0). Područje pošumljavanja je zaravan koja je obrasla rijetkim do mjestimice gustim šibljakom. Prevladava šmrika i drača, a rijetko se pojavljuje poneko stabalce ili grm crnog jasena, bjelograbića i hrasta medunca.

Kako navodi dr.sc.Vlado Topić u svom radu o pošumljavanju, pitanje pošumljavanja mediteranskog krškog područja Hrvatske vrlo je značajno i aktualno, ne samo radi općekorisnih funkcija koje šume imaju i koje u ovom području zauzimaju središnje mjesto, već i radi podizanja gospodarske vrijednosti tih površina, koje po svom prostranstvu što ga zauzimaju mogu postati značajan nacio-nalni resurs za proizvodnju drva. S obzirom na to da potražnja drva u svijetu neprekidno raste te da je njegova proizvodnja limitirana u prvom redu zemljištem, onda je mediteransko krško područje sa svojih 400.000 hektara neobraslih šumskih površina golem šumski potencijal za proizvodnju šumske biomase, koju treba aktivirati u interesu ekološkog i gospodarskog razvitka regije i zemlje u cjelini.Jedan od osnovnih problema koji treba riješiti pri pošumljavanju krškog područja svakako je pravilan izbor šumskih vrsta, što je temeljno pitanje šumarske struke. O pravilnom izboru ovisi ne samo uspjeh pošumljavanja, nego i produkcija drvne mase, kao i melioracijski učinci uopće. Odabir sadnica alepskog i primorskog bora na području šumarije Benkovac, pokazao se kao dobar izbor.

POŠUMLJAVANJE • Tekst: Irena Devčić • Foto: Šumarija Benkovac

Riperanje je izvršeno 2011.godine na površini od 15,2 ha, a sadilo se u jesen 2012.godine. Sadnju su vršili radnici zavoda te je utrošen 251 dan. Postotak uspješnosti za alepski bor je 68%, za crni bor 85%, a za primorski bor 89%. Prebrojavanje je rađeno krajem ko-lovoza 2013.g.,poslije prvih obilnijih kiša nakon ekstremno vrućeg i sušnog perioda. Prema riječima Marina Bogdanića, stručnog su-radnika iz Sektora za šumarstvo, Direkcije Hrvatskih šuma, ovo je jedan od najboljih uspjeha pošumljavanja na cijelom području krša u zadnjih nekoliko godina.

O važnosti pošumljavanja možda i ne treba više govoriti, no za-nimljivo je kako je baš ova šumarska mjera prepoznata kao mogući alat edukacije i upoznavanja šire javnosti s koristima i dobrobitima koje imamo od šumskih površina. Gotovo svake godine održavaju se akcije pošumljavanja kao jedan vid team-buildinga većih kor-poracija u suradnji s Hrvatskim šumama. No naši susjedi u Bosni i Hercegovini otišli su korak dalje. Krajem prošle godine održali su sjajnu volontersku akciju pod nazivom Let’s Do It-milijun sadnica za 1 dan. Tom prilikom volonteri su uz pomoć stručnog osoblja iz Kantonalnog javnog poduzeća za gospodarenje državnim šumama Sarajevo šume zasadili 450 sadnica crnog bora. Ideja za ovu ak-ciju proizašla je iz entuzijazma nekolicine pojedinaca te njihovog saznanja da se u BiH ne vodi dovoljno računa o šumama koje su jedno od najvećih prirodnih bogatstava te zemlje. Glavni ciljevi akcije bili su: zasaditi 1.000.000 sadnica drveća, osigurati učešće najmanje 20.000 volontera te podići svijest i educirati javnost o zaštiti životne sredine i važnosti šumskih ekosistema. Za svaku po-hvalu!

O tome koliko je pošumljavanje bilo bitno u prošlosti dozna-jemo i iz starih znanstvenih i stručnih radova koji se mogu naći u časopisu Šumarski list. U povodu pošumljavanja na području grada Senja iz 1879., Šumarski list izvještava: „Senjani su lijepo započeli pošumljavanje, pa Bog dao i uspio im plemeniti pothvat. Vrijedno bi bilo, da se i ostala mjesta po hrvatskom Kršu ugledaju na Sen-jane, te da se sami posla late. Dužni su to kao ljudi budućoj djeci svojoj, kao Hrvati domovini svojoj, koja nam mora jednom u sva-kom pogledu sretnija biti, nego što je danas. Sva nastojanja svih Vlada slabo će uspijevati, malo će koristiti, ako ne budu hrvatski Primorci shvatili sami izvršene zadaće, te ne budu i oni iz svih sila nastojali, da malo zakriju goljetine svoje bujnim zelenilom, koje će jednom uz mnoge druge blagodati utažiti i buru, tog bijesnog i nemilog primorskog gosta.”


POŽARI • Tekst: Irena Devčić • Foto: UŠP Split

Veliki i česti šumski požari prijetnja su kako šum-skim ekosustavima tako i šumskoj gospodarskoj gra-ni te drvnoj industriji. U Hrvatskoj, požari su najče-šći u priobalnom području, ondje se javljaju svake godine posebice u veljači, a zatim u toplim, sušnim i ljetnim mjesecima.

Hrvatske šume svake godine izrađuju Plan zaštite šuma od požara te u preventivne mjere zaštite od požara ulažu godišnje znatna sredstva. Za provođenje svih propisan-ih mjera zaštite šuma od požara ove godine planira se

utrošiti 58,7 milijuna kuna. Redovno se radi na čišćenju i njezi, izrađuju se protupožarne prometnice te se održavaju postojeće. Godišnjim planom zaštite od požara planira se izgradnja 49,12 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta i održavanje na 207,24 km. U sastojinama kojima prijeti opasnost od nastajanja i širenja požara provode se šumsko-uzgojni radovi (njega, čišćenje, proreda sastojina, kresanje i uklanjanje granja), a kresanje i uklan-janje granja na području krša planira se na 119,32 ha površine. Pro-vodi se danonoćno dežurstvo motrenja i dojave eventualnih požara u razdoblju povećane opasnosti od požara (1. lipnja do 15. rujna), koja se nekako poklapa i s prvim dolascima turista na jadransku obalu. Na području krša osnivaju se osposobljene interventne sku-pine radnika na razini Uprava šuma podružnica, dok se na konti-nentu osnivaju na razini šumarija. Interventne skupine radnika op-remljene su vozilima i alatom za prosijecanje prosjeka i početno

PROTUPOŽARNA PREVENTIVA

Plan zaštite šuma od požaraza 2014. godinu

gašenje požara, nakon toga svakako je potrebna što brža interven-cija vatrogasaca. Motrenje i dojava požara na području krša provodi se sa 100 motrionica i 63 čvrsta objekata te sa 46 objekata na ot-vorenom prostoru. Za poslove motrenja s motrionica i ophodarsko-dojavne službe planirano je ove godine 40.516 radnik/dana na kršu (80 ophodnji). Pored radnika Hrvatskih šuma na poslovima motren-ja i dojave na području krša zaposlit će se u tijeku protupožarne sezone radnici na određeno vrijeme (planirano 31.348 radnik/dana).

Na području mediteranskih šuma broj požara i njihova veličina znatno su veći i jači nego u drugim predjelima. Razlog su visoke temperature praćene sušnim razdobljima, velike površine čistih crnogoričnih sastojina te povećani broj ljudi koji se u ljet-nim mjesecima nalazi na Mediteranu. Stoga se izradi i provedbi protupožarnih planova na području naše najveće uprave šuma - Split pristupa izrazito ozbiljno i pažljivo. Ove godine planom po-slovanja predviđeno je 32.773 norma dana za motriteljsko-dojavnu službu. U svrhu protupožarne preventive koriste se postojeće gos-podarske prosjeke, protupožarne prosjeke i protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste koje se svake godine i održavaju. Ti-jekom travnja završen je godišnji Plan zaštite šuma od požara za Upravu šuma Podružnicu Split kao i pojedinačni planovi Šumarija. Postavit će se 3.177 plakata s upozoravajućim sadržajem o zabra-ni loženja vatre i opasnosti od požara koji će biti postavljeni pred početak protupožarne sezone na plakatna mjesta uz prometne pravce, obavještavaju nas iz Odjela za ekologiju uprave šuma Split. Za sve državne šume i šumska zemljišta u RH izvršena je procjena opasnosti od požara, po kojoj su šumske površine razvrstane po stupnjevima opasnosti od požara od I.-IV. Sukladno Pravilniku o

Požar zaustavljen na protupožarnim prometnicama


zaštiti šuma od požara, a površine ucrtane u pregledne zemljovide. Motrilačko-dojavna i ophodarska služba obavljat će se s radnic-ima zaposlenim na određeno vrijeme i stalno zaposlenima u HŠ. Motrilačko-dojavna služba sastoji se od motrenja s dojavom s mot-rionica, ophodarsko-dojavne službe te požarničko-čuvarske službe. Na mjestima i područjima nedostupnima pregledu i opažanju s mot-rionica, poslove provodi ophodarsko-dojavna služba i to pješke, vozilom ili brodom. U tijeku je i potpisivanje ugovora između HŠ i 39 Dobrovoljnih vatrogasnih društava uglavnom s područja UŠP Split, o obavljanju poslova motrenja i opažanja u svrhu zaštite šuma od požara.

Početkom travnja, predsjednik Uprave društva, Ivan Pavelić posjetio je Splitsko-dalmatinsku županiju te se sastao i sa županom splitsko-dalmatinskim, Zlatkom Ževrnjom. Na sastanku je pokre-nuta zajednička inicijativa za rješavanje problematike zaštite šuma od požara i uvođenja videonadzora u sustav praćenja, prema novom Pravilniku zaštite šuma od požara.

Hrvatske šume d.o.o. i Splitsko-dalmatinska županija obvezale su se da će zajedno pokušati izraditi program koji bi objedinio i poboljšao motriteljsko-dojavnu službu na području cijele županije, ali i šire. Uoči sezone pojačane opasnosti od požara započet će i medijska kampanja upoznavanja šire javnosti s opasnostima i po-sljedicama vatre i nastanka požara. U te svrhe, Hrvatske šume uložit će dodatnih 900.000,00 kn za promidžbene aktivnosti emitiranja spotova protupožarne preventive, obavijesti i upozorenja preko lokalnih radio postaja, konferencija za novinare, postavljanja jum-bo plakata, a od ove godine po prvi puta i tzv. bigboarda (velikih svjetlećih plakata) na najprometnijim pravcima prema jadranskoj obali. Plakati će se postavljati u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje (DUZS).

Pored ovih sredstava, HŠ d.o.o. planiraju 5% od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje opće koris-nih funkcija šuma, uplatiti županijskim vatrogasnim zajednicama i jedinicama lokalne uprave i samouprave na području krša.

Treba imati na umu da je svaka preventiva ujedno i najbolja zaštita. Svojom dojavnom službom te interventnim jedinicama koje postoje unutar svake šumarije, Hrvatske šume su spriječile brojne požare, a uz već tradicionalno dobru suradnju s vatrogasnim jedini-cama stvoreni su dobri preduvjeti za što manji broj požara i pra-vovremeno sprečavanje katastrofalnih posljedica.

Potpuno izgorjela borova sastojina

LOVAČKI DOM MULJAVA

Prekrasno izletište u srcu Petrove gorePetrova gora obiluje brojnim zanimljivostima i pri-rodnim ljepotama koje su mnogima nepoznate. No dobro upućeni rado dolaze posjetiti brojne poučne staze, povijesne spomenike ili dođu u potragu za glji-vama kojima obiluje ovaj kraj. Naravno, svaki dobar izlet završi sa dobrim ručkom, a tu Lovački dom Mu-ljava kojim upravlja karlovačka podružnica Hrvat-skih šuma, nema konkurenciju.

Turistički potencijal Petrove gore poznat je malom krugu ljudi i to onima koji su na određeni način vezani za ovo područje. No svatko tko je jednom posjetio ovaj kraj i za-tekao se u Lovačkome domu Muljava te kušao neke od

specijaliteta koji se nude i danas priča o Petrovoj gori sa osmijehom na licu.

Lovački dom Muljava idealno je smješten, u srcu Petrove gore nedaleko od Vojnića, okružen je gustom bukovom šumom te je ishodišna točka za dvije poučne staze na koje se nadovezuju brojni planinarski putovi.

Sam dom raspolaže smještajnim kapacitetom od 25 ležajeva, a tu su i dvije sale za sastanke od kojih je prva manja i intimnija te može primiti 30 osoba dok je druga veća, opremljena je šankom i može primiti 80-100 osoba. U sklopu doma je velika terasa s roštiljem koja prima 150 ljudi dok je za velike fešte rezervirana nadstrešnica sa šankom koja može primiti 450 osoba. Ispred doma nalazi se drveni spomenik hrvatskom kralju Petru Svačiću, rad Damira Pavelića, zaposlenika Hrvatskih šuma, zatim dječje igralište te vlakić od drveta kojeg su izradili djelatnici Hrvatskih šuma kao spomen na uskotračnu željeznicu koja je nekoć prometovala ovim krajem.

Upravo zbog navedenih uvjeta, Lovački dom Muljava prepoz-nale su brojne tvrtke koje ovdje organiziraju team buildinge, semi-nare, proslave i obiteljske dane.

Muljavu pohode i brojni gljivari iz cijele Hrvatske jer je Petro-va gora bogata raznim vrstama jestivih gljiva, a osim njih rado viđeni gosti su i planinari, izviđači, biciklisti i motociklisti kojima je ovo izvrsna točka za okrjepu kada putuju starom cestom prema Plitvičkim jezerima i Dalmaciji.

Ukoliko ste ljubitelj vožnje prirodom biciklom, a naporno vam je voziti sve do Lovačkoga doma, bicikle možete iznajmiti ovdje i tako na najjednostavniji način uživati u omiljenoj razonodi. Na svoje će doći i ljubitelji streličarstva jer je u neposrednoj blizini doma poligon za rekreativno gađanje u mete i balone.

S obzirom da je riječ o Lovačkom domu, ne smijemo zab-oraviti spomenuti i lovce jer okolno je lovište meka za ljubitelje lova na divlju svinju pogonom te klasičnog lova na srnjaka. Čari Muljave već dugo poznaju lovci iz Austrije, Norveške, Njemačke, Engleske i Slovenije.

Svim gostima koji su posjetili Muljavu u sjećanju ostaje vrhun-ska kuhinja koju spremaju djelatnici Hrvatskih šuma. Restoran LD Muljava već je godinama na listi 100 najboljih restorana u državi, a specijaliteti od divljači postigli su kultni status. Ljubiteljima gas-tronomskih užitaka ne smije promaći Kraljeva plata i Petrov tanjur, dok ljubitelji slastica s veseljem pričaju o palačinkama sa sladole-dom i šumskim voćem. Kada ste već u restoranu, zavirite u ormar sa suvenirima jer ćete sigurno naći nešto što bi vas moglo zanimati.Posljedice požara


TURIZAM • Tekst/foto: Goran VincencLOVAČKI DOM MULJAVA

Prekrasno izletište u srcu Petrove goreLovački dom Muljava

Kip Petra Svačića i nadstrešnica u pozadini


Okolica doma obiluje brojnim planinarskim i poučnim staza-ma koje služe rekreativcima kako bi se bolje upoznali s ljepotama Petrove gore. U neposrednoj blizini LD Muljava nalaze se dvije lijepo uređene staze od kojih je jedna, Kraljev put, uređena za osobe s posebnim potrebama – osobe s invaliditetom te slijepe i slabo-vidne osobe. Staza sadrži brojne edukativne sadržaje od kojih izd-vajamo audiovizualnu tablu koja je posebno zanimljiva najmlađima jer pritiskom na ploču djeca mogu naučiti glasove određenih ptica i životinja.

Poučna staza Rimski put na informativnim pločama prikazuje općenite ekološke teme našega planeta prilagođene svim dobnim skupinama zbog čega je rado posjećuju škole u prirodi poput Škole u šumi koju provode Hrvatske šume ili edukacije izviđača. Na stazi je izgrađena i šumska učionica gdje se učenici mogu smjestiti i u hladu krošanja slušati predavanje.

Za one željne ozbiljnijeg pješačenja, tu je planinarska obilazni-ca kojom možete obići sve najznačajnije kulturno povijesne spome-nike na Petrovoj gori.

Nedaleko od poznatog Spomenika revoluciji Vojina Bakića koji se nalazi u blizini najviše točke Petrove gore, Mali Petrovac (512 m/nm) izgrađen je i Ornitološki park Petrovac koji se sastoji od 9 edukativnih ploča, osmatračnice za promatranje ptica, lokve za pojilo ptica, kućice za gniježđenje te hranilice.

Ako nastavite poučnom stazom dalje, naići ćete na ruševine pav-linskog samostana Sv. Petra koji je osnovan 1303. godine i jedan je od najstarijih pavlinskih samostana u Hrvatskoj. Staza završava na kraljevom grobu, mjestu gdje je prema legendi sahranjen posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić koji je poginuo u bitci s Mađarima na Gvozdu u svibnju 1097. godine. Njemu u čast, Gvozd je preimenovan u Petrovu goru. Spomen obilježje na Kraljevom grobu postavili su 15. svibnja 2006. godine šumari UŠP Karlovac.

Muljavu je lijepo posjetiti u svako doba godine, no postoje dani kada ovaj kraj posjećuje iznimno veliki broj ljudi. Tu prvenstveno mislimo na Gljivarijadu, manifestaciju koja početkom rujna okupi veliki broj ljubitelja gljiva iz cijele Hrvatske. Uz brojna natjecanja kuhaju se razni specijaliteti od različitih vrsta gljiva koje rastu po Petrovoj gori.

Muljava i Petrova gora još uvijek predstavljaju neotkriveni kutak Lijepe naše koji krije brojne zanimljivosti stoga vas poziva-mo da ga posjetite prije svih i doživite u punom sjaju. Sigurni smo da ćete dugo prepričavati ono što ste vidjeli.

Kontakt: Ljiljana Oreščaninmob: 099/2618365e-mail: [email protected]

Poučna tabla sa glasovima životinja i ptica

Šumska učionica

Osmatračnica za ptice

Ruševine pavlinskog samostana na vrhu Petrove gore

Grob posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića


ŠUMARIJA DUBROVNIK

Sanacija požarišta šume alepskog boraNa području šumarije Dubrovnik, početkom 2012.godine izbio je požar u kojemu je izgorio ukupno 21 hektar borove šume. Požar je zahvatio državno i pri-vatno zemljište, a osim šikare (oko 10 ha) izgorjela je sjemenjača alepskog bora (Pinus halepensis) starosti 48 godina i privatna visoka šuma pinije (Pinus pinea). Temeljem Zakona o šumama, na opožarenim površi-nama Hrvatske šume dužne su izvršiti sanaciju.

Šumarija Dubrovnik mediteranska je šumarija smještena na krajnjem jugu Republike Hrvatske te graniči s BiH i Crnom Gorom. Proteže se sa zapadne strane od granice BiH u Neumu do Prevlake na krajnjem jugoistoku. Sastavni dio

šumarije su i otok Mljet, Elafitsko otočje, Mrkan, Bobara i Supe-tar. Površina šuma i šumskog zemljišta kojim gospodari šumarija Dubrovnik iznosi 25.864,27 ha raspoređenih u 7 gospodarskih je-dinica. Obrasle površine iznose 21.053,06 ha, površina neobraslog proizvodnog šumskog zemljišta iznosi 4.421,98 ha, a neobraslo neproizvodno zemljište iznosi 153,96 ha i neplodno 235,27 ha. Prema uređajnim razredima, tipično za područje Sredozemlja na-jzastupljeniji su garizi, makija i šikara koje su najčešće posljedi-ca dugotrajnog ljudskog djelovanja krčenja šume radi dobivanja oranica, pašnjaka, livada i prostora za sela i gradove. Od visokih šuma najzastupljeniji je alepski bor zatim primorski bor, čempres

ŠUMskA RAZGLEDNIcA • Tekst: Irena Devčić • Foto: A. Rubin

i pinija. Područje šumarije Dubrovnik relativno je gusto naseljeno, a broj ljudi koji obitava na ovim prostorima u ljetnim mjesecima povećava se za nekoliko puta. Sve to čini područje šumarije izra-zito osjetljivim na požare, posebno u vrućim i sušnim mjesecima. Zbog svega navedenog temeljni značaj šuma ovog područja jesu općekorisne funkcije. Na području cijele Dalmacije općekorisne funkcije šuma višestruko nadmašuju vrijednost drvne zalihe. Za razliku od prošlih vremena kada je glavni razlog gospodarenja šumom bila sječa drveta za ogrjev ili građu, danas se uviđaju i dru-ge koristi odnosno vrijednosti šume. Šumske biocenoze Dalmacije predstavljaju osjetljive ekosustave koji su izrazito bogati florom i faunom. Višestruku korist šume u pogledu zaštite tla od erozije, utjecaja na vodni režim, klimu, faunu i divljač više i nije potrebno naglašavati. Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija šume za turističke zemlje u kakve se svrstavamo posebno je važna. Zbog svega navedenog lako je zaključiti kako su upravo šumski požari najveća prijetnja ovim područjima i njihovim ekološkim vrijednos-tima. Izgorena šumska području saniraju se u nekoliko faza. U prvoj fazi sanacije, vrši se pilanje svih izgorjelih stabala, kresanje grana i slaganje u pruge. Deblovina se slaže između pruga granjevine. Ako se pokaže interes za kupnju, ta masa se prodaje. Obzirom da se radi o staroj sastojini alepskog bora već je vidljiv vrlo gusti prirodni pomladak na kojem će se ubuduće provoditi mjere njege. Alepski bor, kao pionirska vrsta drveća eumediterana, ima značajnu i ne-zamjenjivu pionirsku ulogu u ozelenjevanju opustošenih površina te se tako i nakon požara izrazito brzo i dobro obnavlja. Sastojine alepskoga bora odlikuju se brzim rastom, visokim prirastom, obil-nim i čestim urodom sjemena. Osim prevencije koja je najbitnija u obrani šuma od požara, protupožarne prometnice olakšavaju pristup opožarenom području te omogućuju brzu intervenciju, a vrlo često predstavljaju mjesta na kojima se vatri ne dozvoljava da se dalje širi

Zgrada šumarije

Protupožarna promatračnica


kroz sastojinu. Na području Šumarije Dubrovnik od Domovinskog rata izrađeno je 209,72 km protupožarnih prometnica s elementima cesta, a otvorenost je 10,92 km/1000 ha. Svake godine ulažu se znatni napori ali i sredstva za njihovo održavanje.

Posebna vrijednost šumarije Dubrovnik jesu i zaista brojna zaštićena područja koja se nalaze na ovom području: Nacionalni park Mljet, posebni rezervat šumske vegetacije Lokrum, spomenik parkovne arhitekture Arboretum Trsteno, ornitološki rezervat na otocima Mrkan, Bobara i Supetar, značajni krajobrazi Konavoski dvori, predio Saplunara na otoku Mljetu, Rijeka dubrovačka, za-tim uvala Vučine s obalnim pojasom na Pelješcu. Od park-šuma ovdje su: makija na Donjem Čelu na otoku Koločepu, šuma alep-skog bora na Gornjem Čelu na otoku Koločepu, Velika i Mala Petka u Dubrovniku. Zatim nekoliko spomenika parkovne arhitekture: 2 stabla platane u Trstenom, jedno stablo platane na Brsaljama u

Dubrovniku. Geomorfološki spomenici prirode: Gromačka špilja, Špilja Šipun u Cavtatu i Močiljska špilja kod sela Pobrežje.

Šumarija Dubrovnik broji sedam zaposlenika, a nedavno su preselili u nove urede, obnovljenu lugarsku kuću koja je renovirana nakon što je izgorjela u Domovinskom ratu. Pripreme teku i za nadolazeću protupožarnu sezonu, vrši se njega mladih sastojina, čišćenje, projektiranje i izrada novih prometnica, održavanje i iz-rada motrilica, uređenje reklamnih panoa te njihovo korištenje za promidžbu protupožarne zaštite. Planira se 2.424 radnih dana i to na 13 motrilačkih mjesta, od toga 2 u trajanju po 12 sati dnevno, 2 u trajanju po 8 sati dnevno i 9 motrilačkih mjesta sa 24 satnim dežurstvom. Kao i do sada, s obzirom na iznimno dobru suradnju dežurstva će obavljati lokalni vatrogasci. Upravo je brzo djelovanje najvažnije za sprečavanje požara većih razmjera koji ne uništavaju samo šumske ekosustave već vrlo često i imovinu ali i živote ljudi.

Jedna od glavnih prijetnji za opstanak mediteranskih staništa i vrsta, svakako je čovjek. U najveće od tih prijetnji ubrajaju se požari, ispaša, prekomjerno iskorištavanje šumskih resursa, krčenje šuma za potrebe poljoprivrede, klimatske promjene i demografski pritisak. Prekomjerno iskorištavanje i iscrpljivanje šumskih resursa snažno utječe na ekosustave u cijelom sredozemnom području. Pojava degradacijskih stadija šuma neposredan je rezultat kom-binacije ljudskih aktivnosti. Gospodarenje šumama ovdje treba biti usmjereno na zahtjeve određene vrste ili na značajke cjelok-upnog staništa. Obnova ili održavanje prirodnih procesa od velike su važnosti. Održivo sredozemno šumarstvo posebna je kategorija gospodarenja šumama koje je prilagođeno lokalnim uvjetima te kojim je potrebno poboljšati postojeću kvalitetu šume te postupno obnavljati i održavati postojeći šumski pokrov.

Mlada sastojina pinije Pošumljavanje piramidalnim čempresom u ripere

Pošumljavanje na riperiranoj površini

Priprema sanacije požarišta Elafiti


VIJEsTIcE IZ PODRUŽNIcA • Tekst/foto: Redakcija i suradnici

UŠP NaŠice

• U ožujku je završena sadnja hrastom kitnjakom na području šumarija Slatina i Voćin te lužnjakovim sadnicama na terenu osječke podružnice Hrvatskih šuma. Početkom travnja radilo se na čišćenju sastojina, njezi mladika i ski-danju ograde.

• Posječeno je 49.818 m³ drvne mase, od čega 20.249 m³ oblovine i 29.569 m³ prostornoga drva. U fazi privlačenja privučeno je 37.810 m³, od čega 24.930 m³ oblovine i 12.880 m³ prostornoga drva. Otpremljeno je 47.738 m³ drvnih sortimenata.

• U sklopu uređivanja šuma radilo se na Osnovi gospodarenja u šumariji Ora-hovica.

• Predavanjima šumara, učenicima poje-dinih osnovnih škola, o važnosti i ulozi šuma u današnje vrijeme, obilježeni su Sv-jetski dan zaštite šuma i Svjetski dan voda.

UŠP Bjelovar

• U sklopu priprema za požarnu sezonu, a prema Programu aktivnosti u proved-bi posebnih mjera zaštite od požara u 2014. godini koji donosi Vlada RH, u UŠP Bjelovar izrađeni su Planovi zaštite šuma od požara šumarija, izrađen je zajednički Plan za Upravu šuma podružnica, a planovi su dostavljeni Područnim uredima Državne uprave za zaštitu i spašavanje i županijskim vatro-gasnim zapovjednicima. Također su održani i radni sastanci svih izvršitelja i sudionika u provedbi zadaća Programa aktivnosti u Područnim uredima za zaštitu i spašavanje Bjelovar i Požega.

UŠP KoPrivNica

• U sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi održana su predavanja i radi-onice na temu šume u Osnovnoj školi F.V.Šignjar u Virju, Breznički Humte u Dječjem vrtiću Ivančica.

• Učenici četvrtih razreda osnovne škole Braće Radić iz Koprivnice su u sklopu eko-projekta izrade poučne staze proveli dan u šumi fotografirajući šumski eko-sustav.

• Realizacija sječe i izrade tijekom mjese-ca ožujka iznosi 21.655 m³ oblovine i 20.978 m³ prostornog drva, što ukupno iznosi 42.633 m³. Od uzgojnih radova tijekom veljače rađene su pripreme staništa, sadnja, njege pomlatka i mla-dika te čišćenja na površini od 201 ha.

• Pregledan je i odobren Program za gospodarenje šumama privatnih šumoposjednika za gospodarsku jedinicu Sjeverni Kalnik – Vinogradi Ludbreški na području šumarije Ludbreg.

UŠP SiSaK

• Hrvatska studentska asocijacija koja više od 21 godine organizira brojne stručne projekte i bavi se humanitarnim aktivnostima, ovom prilikom odlučila je svoj doprinos dati Hrvatskim šumama. Sudjelovali su u radovima popunjavanja sadnicama hrasta lužnjaka na području gospodarske jedinice Brezovica.

• U travnju su u sklopu radova biološke obnove šuma u potpunosti realizirane proljetne sadnje, a posađeno je 60.000 sadnica hrasta kitnjaka, 50.000 hrasta lužnjaka i 38.000 sadnica poljskog jase-na. U tijeku je njega starijeg mladika i čišćenje sastojina kao i obilježavanje stabalaca za čišćenje pomoću rajzera.

• Popravljene su ograde koje su uništene nakon zime i poplava.

• U odjelu za uređivanje šuma naprav-ljeni su godišnji planovi gospodarenja za 2015.godinu i to za: gospodarsku jedinicu Letovanički Lug šumarije Si-sak, gospodarsku jedinicu Pokupske šume šumarije Pokupsko i gospodarsku jedinicu Pešćenica-Cerje šumarije Lek-enik.

• Realizirana sječa u travnju, za razdoblje od 1.do 16. travnja 2014. godine iznosi 14.884,40 m3 , od čega je 4.436,37 m3 oblog i 10.448,03 m3 prostornog drva.

• U tijeku je utvrđivanje brojnog stanja sitne i krupne divljači. Izvršena je sjetva zobi. Utvrđuje se stanje lovno gospodar-skih i lovno tehničkih objekata poslije poplave.

UŠP Požega

• U ožujku je posječeno i izrađeno 14.426 m³, a šumarijskim traktorima privučeno 11.426 m³ drvne mase mase. Kupcima je otpremljeno 12.333 m³ drvnih sorti-menata.

• U okviru biološke obnove šuma radilo se na pripremi staništa (94,83 ha), njezi mladika (15,21 ha), čišćenju koljika (61,63 ha). Pripremni radovi na san-aciji i obnovi obavljeni su na 4,49 ha, a održavanje protupožarnih prosjeka na 2,75 ha. Doznačeno je 4.516 m³ drvne mase, a izvršeni su radovi orezivanja i prihrane na klonskoj sjemenskoj plantaži hrasta kitnjaka kod Novoselaca.

• Uređivanje šuma obuhvatilo je završne radove na izradi Osnova gospodarenja za gospodarske jedinice Južni Papuk i Poljanačke šume te pripremne i terenske radove u GJ Zapadni Papuk kamenski.

• Održani su skupovi radnika požeške podružnice HŠ-a, a u prvoj polovici travnja otvorena je u požeškom Grad-skom muzeju Izložba šumarskih foto-grafija. Šumarija Pleternica provela je aktivnosti u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi, a studenti Šumarskoga fakulteta posjetili su rasad-nik Hajderovac u blizini Kutjeva.

UŠP Karlovac

• Obilježen je Svjetski dan zaštite šuma predavanjima na temu šume i darivan-jem postera i tridesetak sadnica os-novnim školama na području čitave podružnice.

• U tijeku je sanacija nakon nastalih vjetroizvala i vjetroloma na području šumarije Jastrebarsko kao i sanacija oštećenih cesta.

• U odjelu ekologije obavljaju se redo-vite godišnje aktivnosti. U tijeku su iz-rada Plana gospodarenja otpadom i pri-preme za aktivnosti koje će se odvijati za vrijeme akcije Zelena čistka - Jedan dan za čisti okoliš. Izvršen je nadzor nad provedbom radova zaštite šuma od biljnih bolesti i štetnika, točnije pri-premne aktivnosti za praćenje pojave hrastove pepelnice i ranih proljetnih defolijatora. Izvršen je unutarnji nadzor provedbe mjera Zaštite šuma od požara.

• Ukupna proizvodnja drvnih sorti-menata u ožujku iznosila je 42.086 m3, što je rekordno ostvarenje za taj mje-sec od postanka UŠP Karlovac, dok je od početka godine posječeno uku-pno 92.729 m3 ili 36% godišnjeg plana. Privlačenje drvnih sortimenata izvršeno je u količini od 40.885 m3 što je također rekordan iznos za ožujak.

• Prodaja drvnih sortimenata u drugom mjesecu količinski iznosi 40.627 m3, a fi-nancijski 13,4 milijuna kn s prosječnom prodajnom cijenom od 329 kn/m3. Uku-pna prodaja za tri mjeseca iznosi 87.151 m3 s vrijednošću od 28,7 milijuna kuna s prosječnom prodajnom cijenom od 330 kn/m3.

• U tijeku je pregled lovišta koji obuhvaća održavanje i popravak lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata. Započeto je s osmatranjem srnjaka i pripremama za nadolazeću lovnu sezonu.


• Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Karlovac organiziralo je stručno-turistički izlet u Sloveniju na područje šumskih gospodarstava Novo Mesto i Postojna.

UŠP Zagreb

• Zaposlenici UŠP Zagreb i dalje nastoje sanirati štete od vjetroizvala na području kojim gospodari Šumarija Zagreb i u Park-šumama grada Zagreba, kao i u šumi Predsjedničkih dvora. U južnom dijelu Maksimira je Radna jedinica Hor-tikultura u velikoj mjeri uspjela sanirati posljedice oluje Teodor, tako da će park spremno dočekati proslavu 1.svibnja.

• Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata u mjesecu ožujku iznosila je 40.416,26 m³, od čega je 18.207,72 m³ tehničkog drva i 22.208,54 m³ prostornog drva. U prvom kvartalu izvršen je godišnji plan proizvodnje od 33,57%.

• U radnoj jedinici Rasadnik u tijeku su ra-dovi prihrane kontejnerskih biljaka, rado-vi okopavanja i prihrane šumskih sadni-ca poljskog jasena 1+0 i hrasta lužnjaka, zaštita herbicidima,agrofolijom i fungi-cidima, košnja putova i staza, presadnja ožiljenica ukrasnog bilja kao i sadnja šumskih sadnica.

• Od uzgojnih radova, aktualni su oni na njezi mladih sastojina (271 ha), su-zbijanju glodavaca (314 ha), podizanju ograda (1,7 km), održavanju ograda (7,5 km) i uklanjanju ograda (1,75 km). Pri-prema staništa je izvršena na 26 ha.

• Uočena je povećana brojnost mrazovca u GJ Žutica šumarije Novoselec temelje-na na zimskom brojnom stanju zaraze na ljepljivim prstenovima. Analiza grana je pokazala da osim mrazovaca ima i savijača, tuljčara, hrastove ose listarice i drugih štetnika. S listanjem šume je počela aktivnost gusjenica u tolikoj mjeri da je provedeno aviotretiranje štetnika na oko 750 ha. Sve šumarije su postavile kontrolna platna te se prati količina ekskremenata šumskih štetnika.

• U sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi, rasadnik Brestje posjetili su štićenici centra Ozana, a krajem ožujka učenici OŠ Voltino posjetili su poučnu stazu Martin breg šumarije Dugo Selo.

UŠP Nova gradiŠka

• Tijekom ožujka posječeno je 33.387 m³ drvne mase, kupcima je otpremljeno 36.425 m³, a ostvarena financijska real-izacija iznosi 13.574.903 kn. U prvom tromjesečju posječeno je 106.727 m3,

što je 30,27 posto godišnjega proizvod-nog plana.

• U sklopu biološke obnove šuma radilo se na uređenju donje etaže (17,33 ha), njezi mladika (16,86 ha), čišćenju koljika (21,81 ha). Održavano je 30 km svijetlih pruga, podignuto 10,70 km te održavano 3 km ograda. U rasadniku Cernik obav-ljena je kontejnerska sadnja s 10.000 sadnica poljskoga jasen te prihrana hor-tikulturnih biljaka i jednogodišnjih sad-nica. Zbog prodaje i presadnje radilo se i na vađenju ukrasnog bilja, a pripremano je i tlo za zelenu gnojidbu.

• U lovištu Radinje odstrijeljeno je 11 div-ljih svinja, a obavljani su poslovi osma-tranja. Za prihranu divljači utrošeno je 12.050 kg različite hrane.

• Uređivači šuma obavljali su pripremne radove u GJ Ljeskovača, a završne u gos-podarskim jedinicama Mrsunjski lug - Migalovci i Okučanske šume. Na terenu se radilo i u GJ Mlada vodica - Puavice.

UŠP ogUliN

• Tijekom prva tri mjeseca ove godine, plan proizvodnje izvršen je s 18,62 %, odnosno ukupno je posječeno 38.452 m³ drvne mase. Tijekom ožujka posječeno je 22.057 m³ što je 57 % u odnosu na izvršenje plana proizvodnje u prva tri mjeseca ove godine.

• U tri mjeseca ove godine izvršeni su ra-dovi biološke obnove šuma: njega mla-dih sastojina na 38,50 ha, prorjeđivanje sastojina na 1,50 ha, zaštita šuma na 50 ha, održavanje šumskih promet-nica na 13 km, te radovi vezani uz iz-radu šumsko-gospodarskih planova na 44.504 ha.

• U rasadniku Oštarije u tijeku su radovi proljetnog pikiranja klijanaca crnogo-rice na proizvodne plohe. Uz to obavl-jaju se i ostali radovi vezano uz njegu i uzgoj šumskih i hortikulturnih vrsta.

UŠP SPlit

• Uprava šuma Split bila je suorganiza-tor 3. Agrometeorološke radionice – Agrometeorologija u službi korisnika odnosno Zaštita okoliša i šumski požari. Održana su zanimljiva predavanja šumarskih stručnjaka, prof.dr. sc. Željka Španjola, prof.dr. sc. Damira Barčića i dr. sc. Romana Rosavca – Ekološki i sociološki aspekti šumskih požara, Mogućnost agrošumarstva u Hrvatskoj te Gospodarenje i obnova mediteranskih šuma u problematici šumskih požara.

• Na području podružnice izvršena je njega mladih sastojina na površini od 35,55 ha. Priprema staništa riperan-jem obavljena je na površini od 3,70 ha na području šumarije Benkovac, pošumljavanje i podizanje izvršeno je na 24,74 ha u šumarijama Split i Sinj. Sanacija i obnova šuma izvršena je na površini od 4,87 ha, dok je zaštita šuma suzbijanje od biljnih štetnika i postavl-janje znakova upozorenja izvršena na 124,96 ha.

• Na području šumarije Benkovac završena je protupožarna prometnica u dužini od 2,68 km, a u šumariji Sinj završeno je održavanje protupožarnih prosjeka u dužini od 5,23 km.

• Na području šumarije Šibenik, izvršena je sanacija ilegalnog deponija građevinskog materijala (35m³) koji se tamo odlagao više od 30 godina.

UŠP oSijeK

• Nakon izvršenih radova pripreme staništa, sadnji sadnica te zaštite sad-nica u prvom kvartalu godine, u travnju se nastavilo s ostalim radovima njege sastojina. U tijeku su stručni radovi u čišćenju koljika (obilježavanje stabala za sječu), a započelo se i s doznakom stabala.

• U rasadnicima je izvršeno postavljenje proizvodnje.

• Izvršenje radova u proizvodnji i privlačenju drvnih sortimenata odvija se prema planiranoj dinamici i do početka vegetacije sva pokvarljiva roba bila je pripremljena za isporuku kupcima. Zahvaljujući dobroj organizaciji rada (smjenski rad) i ispravnosti strojeva, višak kapaciteta forvardera ustupljen je Upravi šuma Podružnici Vinkovci i Bjelovar.

UŠP BUzet

• Šumarija Buzet nastavila je s radovima na sanaciji šteta od olujnog nevremena praćenog jakom burom u mjesecu stude-nom prošle godine.

• Tijekom ožujka iz rasadnika Frančeskija isporučene su kontejnerske sadnice crnog bora i hrasta cera za potrebe buzetske i požeške podružnice Hrvatskih šuma te šumoposjednika na području koprivničke podružnice. Isporučene su i hortikulturne sadnice u kontejneru i bali-rane za tvrtke u Istri i na otocima.

• Udruga dragovoljaca i veterana domov-inskog rata HŠ podružnice Buzet, 14. ožujka u sklopu svojih aktivnosti sudjelovala je u radnoj akciji sadnje sad-


nica crnog bora, na području šumarije Pula. Akciji se odazvalo tridesetak članova Udruge. Slična akcija planira se i za jesen ove godine.

• Na području šumarije Pazin. 11. travnja znanstvenici Hrvatskog šumarskog insti-tuta, na čelu s dr. sc. Dinkom Matošević započeli su s biološkim suzbijanjem ke-stenove ose šiškarice.

• Tijekom ožujka od strane stručnog povjerenstva Ministarstva poljoprivrede ispitan je Program gospodarenja za šume šumoposjednika u šumariji Pula za GJ Sutivanac – Šini - Prnjani te Program gospodarenja za šume šumoposjednika u šumariji Rovinj.

• Uz redovne radove na biološkoj obnovi šuma zaposlenici šumarije Pula, rade u suradnji s Hrvatskim cestama i komunal-nim poduzećima na otklanjanju nagnu-tih, suhih i potencijalno opasnih stabala uz cestu prema Medulinu, Premanturi i Ližnjanu te u park-šumi Šijana.

UŠP delNice

• Povodom Svjetskog dana zaštite šuma i Svjetskog dana voda u Osnovnoj školi Ivanka Trohar Fužine, krajem ožujka održano je predavanje o štetama i san-acijama šteta od ledoloma te predavanje na temu uzgoja sadnog materijala. Ti-jekom travnja održat će se i za učenike osnovnih škola u Delnicama, Brodu na Kupi i Lokvama. Sve ove aktivnosti pro-vode se u sklopu projekta Šuma u školi, škola u šumi.

• U Delnicama je 10. travnja održan hu-manitarni koncert za djecu s posebnim potrebama. Akciju je podržala i delnička podružnica Hrvatskih šuma donacijom sadnica srebrne smreke.

• U šumariji Gerovo 14. travnja, Hrvatski šumarski institut u suradnji s Hrvatskim šumama i Ministarstvom poljoprivrede, Upravom za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju održao je edukativni sastanak na temu Štete od ledoloma u Gorskom kotaru 2014. s naglaskom na moguće posljedice od bolesti i štetnika te preven-tivne mjere suzbijanja.

• Na terenima delničke podružnice u ti-jeku su radovi na daljnjoj sanaciji šteta od ledoloma. Uz vlastite kapacitete, za-poslenike i mehanizaciju, u ove radove uključena je mehanizacija i zaposlenici iz drugih podružnica Hrvatskih šuma.

UŠP viNKovci

• U svim sječinama glavnog prihoda dovršen je i uspostavljen šumski red. Na tim površinama je završeno i privlačenje tehničkih drvnih sortimenata. U prorje-dama koje su planirane u I. i II. kvartalu izvršeno je obaranje, a izrada tehničkih sortimenata i prostornog drveta je u ti-jeku. U proteklom razdoblju je ukupno izrađeno 157.391 m³ ili 42,56% od Plana sječa.

• Financijska realizacija je izvršena sa 81.480.808 kn odnosno 41 % od plani-rane za ovu godinu. Izvršen je Rebalans plana BOŠ-a.

• Od uzgojnih radova u tijeku su njege mladika,doznake II. dobnog razreda te pripreme sastojina za naplodnju (blizu 500 ha). Redovito tretiraju obnovljene površine (ponik, pomladak) protiv glo-davaca (cca 3500 ha).

• U Odjelu za ekologiju priprema se Zele-na čistka - jedan dan za čisti okoliš (26. travnja) u kojoj će sudjelovati veći broj zaposlenih u stručnim službama UŠP Vinkovci.

• Stara lovna godina je završena a s 1. travnja započinje nova. U tijeku su pri-preme poljoprivrednih površina za preh-ranu i prihranu divljači te održavanje lovno tehničkih objekata i vanjskih ograda lovišta. Priprema se lov na srn-jaka od 1. svibnja.

UŠP SeNj

• Na području šumarije Krk kod mjes-ta Čižići i Klimno radi se na sanaciji vjetroizvala borovih kultura. Posao na sanaciji izvodi tvrtka Šumska biomasa d.o.o. iz Zagreba. Radi se oko 650 m3 bora (alepski i crni bor), ugovorena sječa na panju - energetsko drvo.

• U šumariji Krk, izvodit će se radovi rip-eranja na površini od oko 13 ha. Radove će izvoditi RJ GMP Senj.

• Završeni su radovi na izgradnji donjeg stroja protupožarne prometnice Duliba - Loparine, duljine 2.295,87 m, šumarija Novi Vinodolski. Radove izvodi RJ GMP Senj.

• Započinje se s radovima na izgrad-nji donjeg stroja protupožarne promet-nice Grabovo rame-Josinovac, duljine 1.054,94 m i Gavranuša, duljine 500 m. Obje prometnice se nalaze u GJ Begovača, Šumarija Krasno. Radove će izvoditi RJ GMP Senj.

UŠP gosPić

• U posjeti UŠP Gospić bili su predstavni-ci Šumsko gospodarskog društva Šume središnje Bosne radi upoznavanja s ra-dom programa HsPro.

• HŠD Ogranak Gospić u suradnji sa šumarijom Korenica, u park-šumi Laudonov gaj postavilo je poučni pano u svrhu informiranja posjetitelja o po-vijesnim i biološko – ekološkim vrijed-nostima ove park-šume zasađene davne 1746. godine.

• Povodom Dana planete Zemlje, u utorak 22. travnja, u suradnji s policijom orga-nizirano je pošumljavanje u Metku za učenike osmog razreda osnovne škole. U petak 25. travnja u suradnji s gradom Gospićem i učenicima Srednje škole or-ganizirana je akcija Zelena čistka u šumi pored naselja Lički Osik

• Radnici šumarije Perušić vratili su se iz UŠP Našica i započeli na poslovima u šumariji. U tijeku je sanacija požarišta na nekoliko odjela. U šumariji Lokve izvršena je doznaka u odjelu površine 45 ha u sklopu sanacije od ledene kiše.

UŠP Buzet


BIOLOŠKO SUZBIJANJE

U Istri pušten prirodni neprijatelj kestenove ose šiškarice

ZAŠTITA ŠUMA • Tekst: Dinka Matošević • Foto: D. Matošević, G. csoka

Koristi od unosa vrste T. sinensis i korištenje ovog parazitoida kao jedinog biološkog sredstva za suz-bijanje invazivne kestenove ose šiškarice višestruko nadmašuju ekološke rizike do kojih bi moglo doći zbog eventualne i do sada znanstveno nikada potvr-đene hibridizacije T. sinensis s autohtonim vrstama parazitoida.

Kestenova osa šiškarica (Dryocosmus kuriphilus) je strana invazivna vrsta i značajan štetnik na pitomom kestenu (Castanea sativa). Vrsta potječe iz Kine, a u Europi je prvi puta zabilježena 2002. godine u Italiji, zatim u Slo-

veniji, Mađarskoj, Švicarskoj, Francuskoj te 2010. godine u Hrvats-koj. Kestenova osa šiškarica, zbog napada vegetativnih pupova i stvaranja šiški, sprječava razvoj izbojaka i smanjuje urod pitomog kestena. Smatra se najznačajnijim štetnikom pitomog kestena u cijelom svijetu. Zbog svoje biologije i zaštićenosti u šiški primjena insekticida je potpuno nedjelotvorna. Kestenova osa šiškarica se, od

prvog nalaza 2010. godine, vrlo brzo proširila kestenovim sastojina-ma u Hrvatskoj. Zaražena su područja na području Istre, sjeveroza-padne i sjeverne Hrvatske s vrlo jakim intenzitetom zaraze. Širenje je počelo i na području Zrinske gore (Petrinja, Hrvatska Kostajni-ca) gdje se nalaze kompleksi šuma pitomog kestena. U Hrvatskoj se već tri godine provodi istraživanje autohtonih parazitoida koji su se prilagodili na novu invazivnu vrstu, ali je postotak paraziti-ranosti vrlo nizak i ne utječe na smanjenje gustoće populacije ovog invazivnog štetnika, a do istih rezultata došli su i drugi europski znanstvenici.

Torymus sinensis je porijeklom iz Kine i jedini je do sada autohtoni parazitoid (prirodni neprijatelj) kestenove ose šiškarice za kojeg je sigurno da je specifičan monofag tj. da napada samo i isključivo jednog domaćina-kestenovu osu šiškaricu te joj je fenološki u potpunosti prilagođen. Još 1979. i 1981. godine su japanski znanstvenici (jer je kestenova osa invazivni štetnik i u Japanu) iz Kine unijeli autohtonog prirodnog neprijatelja-parazitoida T. sinensis koji se vrlo brzo pokazao kao učinkovito sredstvo biološkog suzbijanja protiv kestenove ose šiškarice. Do 1989. populacija T. sinensisse povećala se 25 puta i zaraza keste-novom osom šiškaricom se drastično smanjila, na oko 30% što je podnošljiv prag štetnosti. Svi pokusi u Japanu pokazali su da T. si-nensis parazitira isključivo kestenovu osu šiškaricu jer je njegova biologija prilagođena samo tom štetniku. Italija je T. sinensis kao biološko sredstvo suzbijanja počela uvoditi i ispuštati u prirodu 2005. godine. Prije ispuštanja u prirodu testirane su i autohtone ne-ciljane vrste, tj. one koje prirodno dolaze na lokalitetima ispuštanja i na koje bi ženke T. sinensis mogle odložiti jaja. Niti na jednoj vrsti

Važno je napomenuti da je ovo prvo istraživanje uzgoja i ispuštanja strane vrste parazitoida u

šumarstvu u Hrvatskoj u svrhu biološkog suzbijanja.

Ženka parazitoidaTorymussinensis

Epruvete s mužjacima i ženkama spremne za ispuštanje Hranjenje osica medom prije ispuštanja


nije došlo do odlaganja jaja niti razvoja ličinki T. sinensis. Do da-nas se T. sinensis komercijalno proizvodi i redovito ispušta u svim dijelovima Italije kao učinkovito sredstvo biološkog suzbijanja te su štete smanjene na podnošljivu razinu. Biologija vrste T. sinen-sis je sinkronizirana s biologijom kestenove ose šiškarice kako bi parazitoid maksimalno iskoristio potencijale svog domaćina. T. sinensis ima jednu generaciju godišnje (većina autohtonih para-zitoida koji parazitiraju kestenovu osu imaju dvije generacije godišnje). Odrasli oblici (osice) izlijeću iz starih prošlogodišnjih šiški kestenove ose šiškarice (u kojima prezimljavaju kao kuku-ljica) sredinom travnja, točno usklađeno s vremenom otvaranja pupova pitomog kestena i razvoja mladih šiški kestenove ose. Ženke odlažu jaja u mlade šiške kestenove ose tj. u ličinke koje se nalaze u šiškama. Ova potpuna sinkronizacija s biologijom ke-stenove ose doprinosi velikoj učinkovitosti T. sinensis i njegovom visokom postotku parazitiranosti jer ženke ne odlažu jaja na druge domaćine (druge vrste porodice Cynipidae, ose šiškarice) i time ne troše uzalud svoje potencijale. Dosadašnja istraživanja pokazala su da je ova sinkroniziranost posebno naglašena u populacijama izvan prirodne rasprostranjenosti (Japan, SAD) jer tu nema autohtonih alternativnih domaćina sa sličnom biologijom na koje bi ženke od-lagale jaja. Zbog te nepodudarnosti s drugim vrstama Cynipida će T. sinensis odabrati isključivo kestenovu osu kao najboljeg i široko dostupnog domaćina. Nakon prvog ispuštanja T. sinensis vrlo brzo uspostavlja gustu populaciju koja se širi, npr. dvije inicijalne popu-lacije od 100 ženki udaljene 8 km spojit će se za 5 godina.

Koristi od unosa vrste T. sinensis i korištenje ovog parazitoida kao jedinog biološkog sredstva za suzbijanje invazivne kestenove ose šiškarice višestruko nadmašuju ekološke rizike do kojih bi mo-glo doći zbog eventualne i do sada znanstveno nikada potvrđene hibridizacije T. sinensis s autohtonim vrstama parazitoida. Ekološke i ekonomske štete koje čini kestenova osa šiškarica u prirodnim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj su višestruke i značajne (gubitak prirasta zbog smanjene asimilacijske površine lista, gubi-tak cvjetova što je važno u proizvodnji meda, značajno smanjenje količine kestenovih plodova, utjecaj na zdravstveno stanje pitomog kestena), a T. sinensis se u Japanu, SAD-u i Italiji dokazao kao učinkovito biološko sredstvo suzbijanja ovog opasnog štetnika pi-tomog kestena. Italija, kao 3. svjetski proizvođač plodova pitomog kestena, već godinama koristi T. sinensis kao biološko sredstvo su-zbijanja bez, do sada dokazanih, štetnih posljedica. Važno je napo-menuti da je ovo prvo istraživanje uzgoja i ispuštanja strane vrste parazitoida u šumarstvu u Hrvatskoj u svrhu biološkog suzbijanja. Biološkim se suzbijanjem želi smanjiti gustoća populacije, a time i štete nove invazivne vrste koja se intenzivno širi u novom staništu i čini ekološke i ekonomske štete. Parazitoidi su prvi puta ispušteni u području Istre gdje pitomi kesten (marun) ima osim plodova i bit-no tradicijsko značenje za stanovnike tog kraja. Pitomi kesten ima višestruke općekorisne funkcije šume na području cijele Hrvatske koje nadmašuju vrijednost njegove drvne mase.

Uspješnim unošenjem parazitoida T. sinensis na područje Pa-zina, u sljedećim godinama nastavilo bi se s ispuštanjem i u drugim dijelovima Hrvatske, u sastojinama, nasadima pitomog kestena i na soliternim stablima.

U ožujku 2014.god. su iz Italije iz područja Torina, gdje je To-rymus sinensis rasprostranjen u prirodi i uspješno smanjuje štete, sakupljene suhe šiške kestenove ose šiškarice. U entomološkom laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta šiške su držane na opti-malnoj temperaturi za izlazak osica T. sinensis, sinkronizirano s tre-nutkom otvaranja listova pitomog kestena i razvoja šiški kestenove ose šiškarice. Proces uzgoja parazitoida obuhvaćao je odvajanje mužjaka i ženki, sparivanje u omjeru 2:1, hranjenje kapljicama meda i držanje na temperaturi od 15°C prije ispuštanja na terenu. Parazitoidi su odneseni na teren i ispušteni 11.4.2014. u prekras-noj sastojini pitomog kestena na području Pazina. Tamo će ženke odložiti jaja u ličinke kestenove ose šiškarice (u šišku) koje će u njima nastaviti svoj razvoj do sljedećeg proljeća. Svaka ženka para-zitoida T. sinensis može odložiti do 70 jaja.

U rano proljeće (ožujak) 2015. godine sakupit će se zimske šiške kestenove ose šiškarice i uzgojit će se parazitoidi kako bi se utvrdilo da li se na području istraživanja uspostavila populacija vrste T. si-nensis. Ukoliko su rezultati pozitivni nastavit će se praćenje gustoće populacije T. sinensis na navedenom lokalitetu, postotak paraziti-ranosti te utjecaj na gustoću populacije kestenove ose šiškarice. Parazitoidi uzgojeni u laboratoriju iz uspostavljene populacije iz Pazina će se ponovo ispustiti u prirodu te će ovaj lokalitet koris-titi kao baza za uzgoj parazitoida za druge lokalitete u Hrvatskoj. Tijekom proljeća i ljeta 2014. godine pratit će se i populacija au-tohtonih parazitoida kestenove ose šiškarice kako bi se utvrdilo da li je došlo do hibridizacije strane vrste s autohtonim vrstama.

Ovaj projekt je dobar primjer primjene najnovijih znanst-venih istraživanja u praksi, a izveden je u suradnji s talijanskim i mađarskim znanstvenicima (dr. sc. Ambra Quacchia iz Italije i dr. sc. George Melika iz Mađarske) uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede. Posebnu zahvalu zaslužuju kolege Krešimir Jakupak i Christian Gallo iz UŠP Buzet za odličnu suradnju i pomoć pri odabiru sastojine te prepoznavanje važnosti ove problematike za naše šume pitomog kestena. I kao u svakom dosadašnjem istraživanju, bez požrtvovne ekipe iz Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskog šumarskog instituta cijela ova operacija ne bi bila izvediva.

Ispuštanje osica u prirodi

Simptomi napada kestenove ose šiškarice


REZERVATI ŠUMSKE VEGETAcIJE

Osamdeset i pet godina zaštite prašume PrašnikU sklopu Svjetskog dana zaštite šuma, novogradiški šumari obilježili su 85. obljetnicu zaštite posebnog re-zervata šumske vegetacije Prašnik, koji je proglašen zaštićenim prirodnim objektom 5. rujna 1929. godine.

Među 36 posebna rezervata šumske vegetacije u Hrvats-koj značajno mjesto zauzima Prašnik, jedina sačuvana šuma starih, u svijetu poznatih slavonskih hrastika, na području šumarije Stara Gradiška, novogradiške

podružnice Hrvatskih šuma. To je jedina sekundarna prašuma hras-ta lužnjaka u nas i sačuvani ostatak nekadašnjih starih hrastovih šuma koje su se u prošlosti razvijale u nizinskim područjima Posav-ine, Podravine i Pokuplja. Nalazi se na nadmorskoj visini od 98 m, smještena je u srednjoj Posavini, južno od autoceste Zagreb -Lipovac i istočno od prometnoga čvora Okučani, a udaljena je oko 4 km od rijeke Save. Već 85 godina u ovoj, dobro nam pozna-toj Kozarčevoj šumi, starosti između 250 i 300 godina nema čovjekovoga djelovanja pa ni bilo kakvih šumarskih i drugih zah-vata. Karakteristična je po dvjema šumskim zajednicama: tipičnoj šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli - Quercetum roboris typicum) te šumi lužnjaka s velikom žutilovkom i rastav-ljenim šašem (Genisto elatae -Quercetum roboris caricetosum re-motae). Vrlo je zanimljiva za znanstvena istraživanja i proučavanja, ali i za šumarsku praksu.

Od 1971. godine prašuma je uključena u projekt Sto trajnih pokusnih ploha u Hrvatskoj, u okviru međunarodnoga programa UNESCO-a Čovjek i biosfera. Prema prijedlogu europskoga pro-grama zaštite ugroženih staništa NATURA 2000 za Hrvatsku, ovaj posebni rezervat šumske vegetacije također je predviđen za zaštitu. Posebice se to odnosi na provedbu zaštite i očuvanja optimalnih stanišnih uvjeta u cilju daljnjeg razvoja prašume. Naime, poduzi-manjem odgovarajućih mjera, treba sačuvati hrast lužnjak koji je temeljno obilježje ovoga šumskog ekosustava. Na površini 53,35 ha, na približno 96 m nadmorske visine nalazi se oko 1.000 stabala čuvenoga hrasta lužnjaka, starosti između 250 i 300 pa i više go-dina, prsnoga promjera od 70 do 220 cm i oko 150 stabala običnoga graba i bukve. Visine pojedinih orijaša prelaze čak 40 m. Posebno treba istaknuti najstarijeg, najvećeg i najdebljeg europskoga hrasta

lužnjaka, starog 350 godina, s opsegom oko 8 m, visinom 42 m i kubaturom koja premašuje 50 m³. O njegovoj ljepoti, osebujnosti i zadivljujućim dimenzijama pisali su i priznati svjetski znanst-venici, a svoja zapažanja objavili su na posebnom portalu o monu-mentalnim hrastovima. Tako zaljubljenici u prirodna bogatstva iz cijeloga svijeta mogu vidjeti i ovaj nesvakidašnji hrast i upoznati se s ljepotama toga netaknutog kutka Hrvatske.

U podstojnoj etaži prašume primjećuje se dominacija mla-dih stabala običnoga graba, što očigledno upozorava na promjenu stanišnih uvjeta. Tome su pridonijeli brojni hidrotehnički zahvati u šumama i izvan njih, poput reguliranja rijeke Save, izgradnje nasipa južno od prašume, izgradnje autoceste i čvora Okučani i dr. Prašumska stabla su nepravilne građe, granata, zakrivljena i oštećena, a odumrla dubeća i stabla na tlu u različitim su stadijima raspadanja. Posljedica je to dugotrajnog djelovanja činitelja žive i nežive prirode. Zbog prepuštenosti zubu vremena, na više se mjesta na tlu uočavaju izvaljeni lužnjakovi gorostasi, nijemi svjedoci pro-hujalih vremena. Oni su najbolji primjer kako šumski ekosustav funkcionira na prirodan način i bez čovjekova utjecaja. Premda se radi o šumi starijoj od 300 godina, može se vidjeti relativno čest urod žira, a prisutan je trajan proces prirodne obnove i visok posto-tak preživljavanja lužnjakova ponika i podmlatka.

Članovi novogradiškog ogranka Hrvatskoga šumarskog društva, u suradnji s UŠP Nova Gradiška i Ekološkom udrugom Izvor, obilježili su po prvi put Svjetski dan zaštite šuma u Europ-skoj uniji. Posjetili su 22. ožujka prašumu Prašnik i Park prirode

ZAŠTIĆENA PRIRODA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: I. Tomić, G. Dorić

Biološko-ekološka vrijednost i značenje šumskoga rezervata nadilaze materijalnu vrijednost drveta koje

se u njemu nalazi. Još od proglašenja zaštićenim objektom, želja ondašnjih šumarskih stručnjaka

bila je da ga sačuvaju za buduće generacije, mlade šumare i prirodoslovce, koji će ovdje imati izvornu

slavonsku šumu.

Šumari i ekolozi ispred najvećega lužnjaka u Prašniku

Izvaljeni gorostas


Lonjsko polje. Bila je to prigoda da se obilježi 85. godišnjica zaštite Prašnika, koji je proglašen zaštićenim prirodnim objektom 5. ru-jna 1929. godine, otkada je izdvojen iz redovnoga šumskog gos-podarenja. Od tada čovjek nije na ovu šumu imao nikakav utjecaj te je vraćena svom izvornom izgledu, kakav su imale davne šume poplavnih panonskih dolina. U gradskom parku u Staroj Gradiški šumari su posadili sadnicu proizvedenu kloniranjem najvećega hrasta lužnjaka u Europi (klon broj 1). Također su s dvjema sad-nicama popunili novoosnovani park Osnovne škole Đure Pilara u Slavonskome Brodu. Voditelj novogradiške podružnice Hrvatskih šuma Marinko Stojić je istaknuo kako je Prašnik prepušten prirodi i zaštićen od ljudi i bilo kakvih radova te je primjer kako bi šuma iz-gledala kada šumari ne bi radili nikakve zahvate, a niti o njoj vodili brigu. Ova prašuma ima veliki turistički potencijal, a njena pred-nost je i odličan prometni položaj. Prema riječima predsjednika Ogranka Marija Bošnjaka, novogradiški šumari posijali su prije četiri godine u rasadniku Cerniku skupljeni žir ispod najvećega hras-ta. Na mladice izrasle iz toga žira stručnjaci Hrvatskoga šumarskog instituta u Jastrebarskom nacijepili su prije dvije godine lužnjakove plemke. Za tako proizvedene sadnice Institut je izradio certifikat iz-vornosti te DNK - analizu srodnosti, odnosno izdao je svjedodžbu o podrijetlu. To je projekt proizvodnje potomstva i uzgoja lužnjakovih klonova, koji je pokrenuo novogradiški ogranak HŠD-a, a ostva-ren je uz podršku novogradiške podružnice Hrvatskih šuma. Cilj je bio, ističe Bošnjak, da se za buduće naraštaje sačuva vrijedni ge-

Za proizvedene sadnice najstarijeg hrasta lužnjaka iz Prašnika, Hrvatski šumarski institut izdao je

svjedodžbu o podrijetlu. To je projekt novogradiškog ogranka HŠD-a, a ostvaren je uz podršku

novogradiške podružnice Hrvatskih šuma, u cilju da se za buduće naraštaje sačuva vrijedni genetski

materijal.

netski materijal te održi bliska veza s najstarijom sastojinom hrasta lužnjaka. Ubuduće će ove sadnice poslužiti i kao izvorni suvenir iz prašume Prašnik i ovoga kraja. S obzirom na to da se vrijeme nica-nja najvećega i najstarijeg europskog hrasta podudara i s vremenom odlaska turske vojske iz ovih krajeva te formiranjem Austrougarske Monarhije, odlučeno je da se njegovo potomstvo posadi uz granicu na Savi, u neposrednoj blizini granice Europske unije.

Ova šuma je svojim postojanjem velika pohvala i priznanje hrvatskoj šumarskoj struci. Naime, i prije 85 godina hrvatski su šumari uvidjeli da biološko - ekološka vrijednost i značenje Prašnika nadilaze materijalnu vrijednost drveta koje se u njoj nalazi. Nam-jera im je bila da ga sačuvaju za buduće generacije, mlade šumare i prirodoslovce koji će ovdje imati prigodu vidjeti izvornu slavonsku šumu. Njegove ljepote mogu se upoznati samo uz pratnju ovdašnjih šumara koji će posjetitelje: biologe, ekologe, učenike i sve ljubitelje prirode upoznati s vrijednostima ove jedinstvene hrastove prašume te ih sigurno provesti šumskim stazama i puteljcima. Danas ovim rezervatom šumske vegetacije upravlja i vodi o njemu brigu Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brod-sko - posavske županije.

Svjedodžba o podrijetlu sadnica najvećega europskoga hrasta

Orijaš zadivljujućih dimenzija i starosti

Sadnja klonirane sadnice u starogradiškom parku


DAN PLANETE ZEMLJE

Zeleni gradoviGlobalno zatopljenje i promjena klime, teme su koje u posljednjih nekoliko godina najviše zaokupljaju svjetsku javnost. Zeleni gradovi ovogodišnji je slogan kojim se obilježava 22. travanj, Dan planete Zemlje.Akcija koju je prije 44 godine pokrenula američka agencija za zaštitu okoliša (United States Environ-mental Protection Agency) poprimila je svjetske razmjere pa se ovoj akciji priključuju milijarde ljudi diljem svijeta.

Početkom travnja objavljen je izvještaj IPCC-a (Intergov-ernmental Panel on Climate Change) o klimatskim prom-jenama. Ako je suditi prema izvještaju, učinci globalnog zatopljenja bit će teški i nepovratni. Radi se o najopsežnijoj

procjeni učinaka klimatskih promjena u svijetu do danas koji, kako kažu stručnjaci, pruža porazne dokaze o snazi tih učinaka. Prirod-ni sustavi trenutačno su ti koji nose teret promjena, ali utjecaj na ljude sve je veći. Naše zdravlje, domovi, hrana i sigurnost u sve većoj su opasnosti od porasta temperatura, stoji u sažetku izvještaja oko kojega su se prije samog objavljivanja lomila koplja u japans-kom gradu Yokohami. Ovo je drugi u nizu izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) ove godine u kojem se utvrđuju uzroci, posljedice i rješenja za globalno zatopljenje. Bilo da se radi o otapanju ledenjaka ili globalnom porastu temperature, sažetak izvještaja naglašava činjenicu da su promjene u klimi uzro-kovale utjecaje na prirodne i ljudske sustave na svim kontinentima diljem svijeta. Izvještaj se temelji na više od 12.000 recenziranih znanstvenih studija. Kako kažu znanstvenici, ovo je najčvršći dokaz koji možemo dobiti u bilo kojoj znanstvenoj disciplini.

Izvještaj detaljno opisuje kratkoročne učinke klimatskih promjena na prirodne sustave u sljedećih 20 do 30 godina, poput prijetnji arktičkom ledu i koraljnim grebenima. Sažetak dokumenta

ocrtava i utjecaj promjena na mora i slatkovodne sustave. Oceani će postati kiseliji, prijeteći koraljima i brojnim biljnim i životinjskim vrstama kojima su služili kao utočište. No, kao jedan od temeljnih problema u izvještaju navodi se mogući nedostatak hrane. Prinosi kukuruza, riže i pšenice do 2050. godine mogli bi se smanjiti za čak 25 posto. Nakon 2050. godine situacija će postati još teža, a zahtjevi za hranom sve veći, budući da se procjenjuje da će do tada svjetska populacija doseći i do 9 milijardi ljudi.

- Kako idemo prema budućnosti, rizici se samo povećavaju, a oni se ponajviše odnose na ljude, utjecaje promjena na usjeve, dostupnost vode, - kazao je Neil Adger sa sveučilišta Exeter. - Sve više ljudi umirat će od posljedica poplava i velikih vrućina. Na područjima poput Afrike, klimatske promjene i ekstremne vrućine učinit će ljude još slabijima i odvesti ih još dublje u siromaštvo. I dok će siromašne zemlje teže patiti u bližoj budućnosti niti one bo-gate neće se izvući iz problema. I bogati će morati početi razmišljati o klimatskim promjenama. O tome najbolje svjedoče poplave u Ve-likoj Britaniji, oluje diljem SAD-a ili suša u Kaliforniji. Ovo su događaji koji koštaju milijarde i milijarde dolara, a koje moraju platit i bogati, - zaključuje Adger.

Upravo iz gore navedenih razloga i svjetska organizacija Earthday odlučila je poduprijeti globalnu inicijativu pod nazivom Zeleni gradovi i ovaj slogan pridodati ovogodišnjoj manifestaciji obilježavanja Dana planete Zemlje. Na ovaj način žele pridoni-jeti osvještavanju stanovništva za sve većom nužnosti korištenja obnovljivih izvora energije te implementacijom zelene ekonomi-je u svjetska gospodarstva. Zeleni gradovi ulažu velike napore u poboljšanje kakvoće zraka, održavanje čistoće ulica i parkova, u smanjenje količine otpada i očuvanje dragocjenih izvora vode. Eu-ropska unija također se pridružila inicijativi za poticanje razvoja zelenih gradova uz moto Zeleni gradovi za zdrav život te dodjeljuju i nagrade za najzeleniji grad. Građani su jedini koji mogu dovesti do stvarne promjene, međutim, za stvaranje odgovarajućih uvjeta za ostvarenje tog cilja zadužene su lokalne i nacionalne odnosno europske uprave. Dosadašnji gradovi laureati su Stockholm, Ham-burg, Vitora-Gasteiz, Nantes i Copenhagen koji je ujedno i grad pobjednik za 2014. godinu. Svi dosadašnji gradovi pobjednici su ostvarili korist od dodijeljene im nagrade kroz povećanje opsega poslova i uloženih investicija te su postali privlačna destinacija koju ljudi žele posjećivati ili u njoj raditi i živjeti.

EkOLOGIJA • Tekst: Irena Devčić • Foto: G. Vincenc, arhiva

Rižina polja - Prinosi žitarica smanjit će se za 25 %


Većina hrvatskih gradova daleko je od epiteta zeleni, a za mnoge bi se prije moglo reći da su smeđi ili smrdljivi, ovisno o tome kako ćemo opisati problem otpada koji je postao kamen spot-icanja u velikom broju gradskih sredina, a posebno u gradovima diljem Dalmacije. Makarsko i trogirsko smeće glavne su vijesti u hrvatskim medijima već nekoliko mjeseci, a problem postaje tim veći približavanjem turističke sezone. Ni ostali dalmatinski gradovi nisu daleko od toga da postanu gradovi-slučajevi. U Zadru se zat-vara dugogodišnje odlagalište otpada Diklo, a izgradnja regional-nog centra za gospodarenje otpadom u Biljanima u najmanju ruku kaska. Veliki problem je protivljenje područnih samouprava gdje bi se budući centar trebao graditi. Stoga se u Zadru posljednjih mjese-ci organizirao niz tribina i okruglih stolova s ciljem upoznavanja i približavanja načina rada svim zainteresiranim sudionicima. No, mnogo puta su rasprave bile na rubu incidenta ili su grubo prekidane. Glavni argumenti lokalnog stanovništva jesu smanjenje kvalitete života u blizini jednog takvog centra te rizik od onečišćenja vode, tla i zraka. Apsurdno je da istovremeno već desetljećima Zadrani odlažu otpad na potpuno neprimjerenom odlagalištu koje se nalazi u turistički elitnom dijelu grada – Diklu, a dodatni problem cijeloj županiji predstavljaju brojna divlja odlagališta uz putove i ceste, u šumi ili na polju.

Stoga je Sekcija za gospodarenje otpadom Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU-a organizirala tribinu o Mehaničko - biološkoj obradi otpada u cjelovitom sustavu gospodarenja otpa-dom. Mehaničko-biološka obrada u sebi sadrži prije svega sorti-ranje, reciklažu, a onda obradu u svrhu proizvodnje goriva iz ot-pada. Dakako da je potrebno reciklirati sav iskoristiv dio kućanskog otpada: metale, staklo, papir, plastiku. U Europskoj uniji trenutačno radi 330 MBO postrojenja.-Godišnji prosjek povećanja odvojenog prikupljanja otpada u EU iznosi 3,5%- rekao je u svom predavanju Renato Šarc sa Sveučilišta u Leobenu, Austrija, koji je na okrug-lom stolu govorio o cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom te koji optimistično očekuje kako će se u Hrvatskoj do 2020. godine odvojeno sakupljati i reciklirati 50% otpada. Među panelistima bila je i dr.sc.Jadranka Roša, rukovoditeljica nadzorne stanice za ekološku proizvodnju pri Hrvatskim šumama. Naglasila je kako zapreke za ekološku proizvodnju u blizini jednog tako uređenog postrojenja nema. Veće zagađenje dolazi nam od autocesta te stoga proizvođači moraju poštivati zakonski propisanu udaljenost kako bi proizvodi mogli biti označeni markicom ekološke proiz-vodnje. Divlji deponiji i odlagališta također su veća prepreka dobivanju ekološkog certifikata od MBO postrojenja, naglasila je Roša. U ovakvim slučajevima, kada se ekološki proizvođač nalazi u neposrednoj blizini centra za gospodarenje otpadom, nadzorna stanica nešto češće provodi kontrolu tla, zraka i vode, zaključila je Roša u svom izlaganju. Predloženo MBO postrojenje dakle ne isključuje ekološku poljoprivredu u svojoj blizini i ekonomski je najprihvatljiviji način rješavanja deponija kojih je u Zadarskoj županiji 11 uz još 200-tinjak divljih deponija, zaključili su članovi Sekcije za gospodarenje otpadom Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU-a.

No da s otpadom muku ne muče samo Dalmatinci, doka-zuje i čudnovati problem s kojim se susreću alpinisti i potencijalni osvajači Mt.Everesta. Naime od 1.travnja ove godine, baš kao da je šala, stupa na snagu odredba o sakupljanju otpada na najvišoj planini svijeta. Kao da sam uspon ne donosi za život opasne rizike, alpinisti su sada suočeni i s dodatnim problemom pri silasku s planine. Naime, na povratku s vrha, svaki alpinist pored vlastitog smeća koje nosi, dužan je ponijeti dodatnih 8 kilograma otpada, a sve s ciljem da se krov svijeta očisti od velikih količina otpada koji se ovdje gomila već desetljećima. Procjenjuje se da je oko tri i pol tisuće ljudi u proteklih 60 godina uspjelo u svojoj želji da dođe do vrha ostavljajući otpad iza sebe, zbog čega Everest više ne predstavlja iskustvo u divljini kakvo je nekada bilo. Tijekom samo jednog dana 2012. godine na vrh je dospjelo čak 234 ljudi. Everest je već više desetljeća alpinistička meka, ali to za sobom povlači i posljedice: ostavljene boce s kisikom, šatori, pogubljena oprema, limenke od piva, plastične boce ali i tijela poginulih penjača koja se zbog ekstremne hladnoće ne raspadaju. Eco Everest ekspedicija je 2008. godine očistila 13 tona smeća, među kojima je najviše bilo praznih boca sa kisikom i ljudskog izmeta, a gotovo dvije i pol tone smeća proglašeno je opasnim za okoliš.

ZELENE ČINJENIcA O ZELENOM GRADU –NANTES U FRANcUSKOJ

• Svi žive unutar 300 metara zelene gradske površine

• 100.000 stabala u gradu

• 15% dnevnih putovanja obavlja se javnim prijevozom

• Ambiciozan akcijski plan za smanjenje emisija CO2 za 30% po glavi stanovnika do 2020.godine u tri sektora: stanovanje, prijevoz i tercijarni sektor

• 60% zemljišta je poljoprivredno, prirodno ili je službena zelena površina

• Četiri mjesta Natura 2000 i 33 prirodne zone posebnog značaja za floru, faunu i ekologiju

Otpad u šumi Smeće na Mt. Everestu

Zeleni gradovi


crveni luk vrlo je ljekovit. Počeo se uzgajati prije više od 6000 godina u Mezopotamiji i Egiptu. Naj-zdraviji je u sirovom stanju.

Crveni luk (Allium cepa L.) vrlo je ljekovit, počeo se uzga-jati prije više od 6000 godina u Mezopotamiji i Egiptu, stoga ne čudi da je vrlo čest motiv na freskama egipatskih grobnica. Poznat je i po nazivima: obični luk, pravi luk,

crni luk, kapula. Pradomovina crvenog luka je srednja Azija, potječe najvjerojatnije iz Afganistana, Turkmenistana i Irana. U Europu je prenesen u srednjem vijeku preko Italije.

Opis biljke: podzemna gomoljasta stabljika sastoji se od mesnatih ljuskastih listova iz čije sredine izlazi nadzemni dio sta-bljike koji je šupljikav i plavo-zelene boje. Listovi su sabljastog oblika, dugi i plosnati. Zelenkastobijeli cvjetovi združeni su u kug-lasti cvat. Razlikuje se više sorti luka, kako po boji, tako po veličini, obliku i okusu.

Vrijeme cvatnje: od lipnja do kolovoza.Stanište: može se uzgajati gotovo u svakom povrtnjaku. Na-

jbolje uspijeva na vapnenastom tlu, više suhom nego li vlažnom.Miris i okus: ima bockav i oštar miris koji izaziva podražaj na

suze. Okus mu je aromatičan, sladak i oštar.Branje: bere se od kolovoza do listopada, uglavnom glavice

luka.Ljekovit sadržaj: eterična ulja, tiosulfinska kiselina, tiopro-

pionaldehid (uzrokuje suzenje očiju pri rezanju luka), flavonskig-likozid, organske kiseline, vitamine i neke od tvari koje ljekovito djeluju na srce.

Ljekovito djelovanje:• odličan je diuretik (efikasno odstranjuje višak tekućine iz or-

ganizma, preporučuje se oboljelima od reumatizma, artritisa, gihta, kod otežanog mokrenja i smanjene funkcije bubrega,

• kod upale mokraćnog mjehura (cistitisa),• regulira probavu (pospješuje izlučivanje probavnih sokova),

regulira rad crijeva i pomaže kod ostipacije

LJEkOVITO BILJE • Tekst: Vesna Pleše • Foto: arhiva

cRVENI LUK

Lijek poznat već šest tisuća godina

• kod bronhitisa, kod upale grla,• pomaže izbacivanju parazita iz crijeva (glista),• jača oslabljen rad srca i oslabljenom organizmu vraća snagu,• pomaže u njezi kose (sprječava ispadanje kose, jača njen ko-

rijen i uklanja prhut s neugodnim svrbežom), • jača nokte na rukama i nogama,• smanjuje razinu šećera u krvi.Sirup od luka: cijela lukovica sitno se isjecka i izmiješa s tri

velike žlice šećera. Doda se 1/8 l vode i prokuha se nekoliko minu-ta. Poslije kuhanja pripravljen sirup pusti se odstajati nekoliko sati te se zatim procijedi. Uzima se tri do pet puta na dan po jedna ili dvije čajne žličice. Ovako pripravljen sirup posebno je koristan kod prehlade te u liječenju kašlja.

Tinktura: u pola litre rakije komovice stave se dvije očišćene i sitno na kockice isjeckane glavice luka. Luk mora odstajati u rakiji (na umjerenoj temperaturi) dva tjedna, zatim se tinktura procijedi. Ovako dobivenom tinkturom masira se koža glave, odnosno korijen kose navečer prije spavanja. Osim tinkturom, koža vlasišta može se masirati i čistim sokom od crvenog luka, kako bi se postigli isti efekti u liječenju.

Pripravak od crvenog luka za mršavljenje: 30 dkg dobro zgnječenog crvenog luka pomiješa se s 10 dkg livadskog meda te se ova mješavina stavi u 6 dl kvalitetnog bijelog suhog vina. Prip-ravak se drži na hladnom i tamnom mjestu. Uzimaju se dnevno tri do četiri jušne žlice pripravka kao dodatni dio kure za mršavljenje.

Uz češnjak, luk se smatra najzdravijim začinom. Stavlja se u sva jela, koristi se u sirovom, prženom ili kuhanom stanju, sitnije ili krupnije nasjeckan, u umacima, pečenkama ili salatama. No da bi se postigao efekt koristan po zdrav-lje, crveni luk je najbolje jesti sirov. Najnekorisniji je prženom obliku, jer visoka temperatura uništava njegove ljekovite sas-tojke.

Kontraindikacije: nema ih.

cRVENI LUK

Lijek poznat već šest tisuća godina



Rod Rhus obuhvaća približno 150 vrsta grmlja, nižeg listopadnog drveća i penjačica u suptropskim i umje-renim područjima. Rod cotinus ima samo dvije vrste, rasprostranjene u Euroaziji i Sjevernoj Americi

Rujevi su vrste grmlja i drveća unutar dva roda: Rhus i Cotinus, iz porodice vonjača (Anacardiaceae). Rod Rhus obuhvaća približno 150 vrsta grmlja, nižeg listopadnog drveća i penjačica, rasprostranjenih u suptropskim i um-

jerenim područjima sjeverne i južne polutke. Pupovi su sitni, kug-lasti i goli, a listovi neparno perasti, katkada troprsti, uglavnom dlakavi, s karakterističnim bijelim mliječnim sokom. Cvjetovi su dvodomni ili poligamni (ženski, muški i dvospolni), sitni, skupljeni u vršne ili pazušne grozdaste cvatove. Plodovi su suhe koštunice zbijene u grozdovima jer nema neplodnih cvjetova. Pojedine vrste sadrže tanine, a neke su otrovne.

MALA ENcIkLOPEDIJA ŠUMARsTVA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: arhiva

uvjete, slabo podnosi zasjenu i niske temperature, a odgovaraju mu sunčani i topli položaji. Pogodan je za biomelioraciju erodiranih površina jer dobro povezuje terene podložne eroziji. U Hrvatskoj raste samo u Dalmaciji. Kao ukrasna biljka sadi se po parkovima i vrtovima. Listovi i grančice upotrebljavaju se za bojenje tkanina u crno, korijen i plodovi u crveno, a kora za bojenje u žuto.

Kiseli ruj (Rhus typhina) je 4-10 m visok grm ili stabalce kuglaste, široke i prozračne krošnje. Rasprostranjen je u istočnome području Sjeverne Amerike. Kora je siva, nepravilno i plitko ras-pucala, u pukotinama je smeđe boje. Izbojci su debeli, smeđi do zelenkastosmeđi, pokriveni gustim, dugačkim i smeđim dlačicama. Pupovi su sitni, zavojito razmješteni, svjetložuti do svjetlosmeđi, široko stožasti, s kratkim, tupo ušiljenim vrhovima. Pokriveni su s tri trokutaste ljuskice, a po vrhu sa sjajnim smeđastim dlačicama. Listovi su veliki, dugi 12-60 cm, s 5-10 cm dugom peteljkom, ne-parnoperasti, naizmjenični, dugi do 50 cm, sastavljeni od 11-31 na-suprotne, eliptične do duguljasto kopljaste liske. One su duge 8-12 cm, široke 2-3 cm, nerijetko srpasto povijene, dugačko šiljastoga vrha, zaobljene ili polusrcaste, nepravilno napiljenoga ruba. Odozgo su tamnozelene, gole, a odozdo plavičastosive i dlakave. U jesen lis-tovi poprime žutu, narančastu do jarku crveno-ljubičastu boju, oso-bito na sunčanome položaju. Cvjetovi su neugledni, zelenkastožute boje, oblikuju guste, uspravne metličaste cvatove koji su izrazito dlakavi, dugi 15-20 cm. Vrijeme cvatnje je u lipnju i srpnju. Plodo-vi su sitne, suhe i okruglaste, crveno čekinjaste koštunice, izrazito kiselog okusa, koje u zbijenom klipu ostaju na stablu do proljeća. Dozrijevaju tijekom kolovoza i rujna. U plodovima je koncentrirana velika količina organskih kiselina pa se iz njih spravljaju pića slična limunadi, ili su zamjena za ocat.

Kiseli ruj se razmnožava sjemenom i vegetativno, a dobro se širi korijenskim izdancima. Otporan je na različita onečišćenja i

VONJAČE

Ruj (Rhus; Cotinus)

Grozdasti ruj raste u primorskim južnim krajevima, a u Hrvatskoj samo u Dalmaciji. U nas se kiseli ruj

uzgaja kao ukrasna vrsta, a s njegovim industrijskim uzgojem pokušano je u Slavoniji.

Grozdasti ruj (Rhus coriaria) - mediteranska biljka kamenitih terena

Grozdasti ruj, sumah (Rhus coriaria) je listopadni grm eu-ropskoga Sredozemlja, Male Azije i Afganistana, koji naraste u visinu od 1 do 3 m. Ogranci su mu žućkastosivi i obrasli gus-tim dlakama. Kora debla je tanka, zagasitosive boje, kod mladih izbojaka gusto žljezdastodlakava. Korijenski sustav je površinski s gustom mrežom postranoga korijenja, a znakovita je velika iz-bojna snaga iz žila. Pupovi su polukuglasti, tupi, bez ljuskica, ob-rasli smeđim dlačicama, okruženi uskim crnkastim lisnim brazgo-tinama. Listovi su neparno perasti, dugi 12-18 cm, sastavljeni od 9-15 sjedećih ili gotovo sjedećih, naizmjeničnih, uglavnom nasu-protnih liski, dugih 3-5 cm i širokih 1,5 - 2,5 cm. One su jajaste do eliptične, kratko šiljastog ili tupoga vrha, zaobljene osnove te krupno i tupo napiljenoga ruba. Odozgo su zelene, gole i sjajne, a na naličju sivkastozelene boje. Cvjetovi su sitni, neugledni, zelen-kastobijeli i jednospolni. Razvijaju se od srpnja do rujna u gustim i dlakavim metličastim cvatovima, dugim do 30 cm. Plodovi su sitne, crvene, okrugle koštunice, promjera približno 0,5 cm, sraštene u dlakave nakupine koje nalikuju klipu. Dozrijevaju u kasnu jesen te ostaju na granama do proljeća. Opore su i kiselog okusa. Sjemenke su sitne i crne boje. Grozdasti ruj je mediteranska i submediteranska biljka koja raste samo u primorskim južnim krajevima, po kamenjarima, točilima, ispranim tlima, u šikarama, a sastavni je dio makije. Na-lazimo ga pretežito na vrlo siromašnim, vapnenastim, silikatnim i laporastim tlima, između 200 i 1.300 m. Nerijetko oblikuje šibljake, kao posebne zajednice, razmnožava se sjemenom, no intenzivnije izbojcima iz žila, a dobro se obnavlja iz panja. Otporan je na sušne

Kiseli ruj (Rhus typhina) – cijenjeno ukrasno drvo


na niske temperature, a raste na svakom tlu. Zbog privlačno lijepe crvene boje lišća tijekom jeseni i velike količine tanina (oko 40 %) u crvenim listovima, kiseli je ruj cijenjeno parkovno drvo, ali i indus-trijska biljka. U Hrvatskoj se uzgaja kao ukrasna vrsta, s najčešćim kultivarima ‘Laciniata’ (duboko usječene lancetaste liske) i ‘Dissec-ta’ (perasto rasječene liske). Sadi se često uz suvremene građevine, a čak i kada je u bezlisnom stanju, djeluje dekorativno zbog smeđe boje kore. U proljeće su vrlo slikoviti njegovi dugi listovi i veliki cvatovi, a crvenkastosmeđi plodovi daju u jesen biljci posebnu lj-epotu. Njegov industrijski uzgoj pokušan je u Slavoniji, nedaleko od Voćina. Ovaj ruj je otrovna biljka, nerijetko raste u podivlja-lom stanju jer odbjegne kulturi te se spontano širi, pretvarajući se u opasnu invazivnu vrstu. Zbog toga se u Sjevernoj Americi smatra običnim korovom.

Otrovni ruj (Rhus radicans; Toxicodendron radicans) je niski listopadni grm koji raste u istočnom području Sjedinjenih Američkih Država. Izbojci su mu neznatno dlakavi, a listovi naizmjenični, troliskavi, s jajasto rombičnim liskama, šiljastoga vrha te zaobljene do široko klinaste osnove. One su duge 6-12 cm, široke 3-6 cm, s 15 cm dugom peteljkom, krupno nazubljenog ili cijeloga ruba. Odozgo su tamnozelene, gole, na naličju svjetloze-lene i dlakave. Tijekom jeseni listovi poprimaju jarkocrvenu ili narančastu boju. Cvjetovi su bijelozelenkasti, u malim, otvorenim metličastim cvatovima, a okrugli plodovi su blijedožute boje. Treba istaknuti da je ovaj ruj izrazito otrovan pri dodiru pa otuda biljci narodni naziv.

Rod cotinus ima samo dvije vrste (obični i američki ruj), rasprostranjene u Euroaziji i Sjevernoj Americi.

Obični ruj (cotinus coggygria) je nisko drvo ili najčešće gusti grm južne i srednje Europe, Krima, Kavkaza i središnje Azije. Ima kratke, uspravne i šibolike grane, a naraste u visinu 5-7 m. Kora debalca i grana je smeđe boje, ispucala u tankim ljuskicama. Mladi izbojci su svjetlosmeđi do crvenkasti, oko pupova tamni. Pupovi su sitni, zelenkasti do crvenkastosmeđi, kratki, ušiljeni te nagomilani na vrhu izbojaka koji su boje kao i pupovi. Listovi su jednostavni, naizmjenični, okruglasti ili široko eliptični, dugi 3-8 cm, cijelo-ga ruba, goli, odozdo modrozeleni, peraste nervature te izrazito aromatični. Tijekom listanja i opadanja poprimaju različite nijanse lijepe crvene boje. Cvjetovi su sitni, promjera 5-10 mm, dvospolni, zelenkasti i mnogobrojni, pretežito sterilni, a tvore višestruko raz-

Obični ruj najčešće se pojavljuje u sastavu toplih listopadnih šuma i šikara crnoga graba i bjelograbića te u nekim zajednicama šuma crnoga bora, gdje često

dominira u sloju grmlja.

granjene metličaste cvatove, duge 15-20 cm, koji su smješteni na vrhu mlađih izbojaka. Građeni su od po 5 listića čaške i vjenčića i istoga broja prašnika. Vrijeme cvatnje je tijekom svibnja i lipnja. Plodovi su sitne, jednosjemene, kruškolike koštunice, mrežasto naborane, suhe, obično promjera 2-3 mm. Dozrijevaju u srpnju i kolovozu.

Obični ruj je vrsta toplih, suhih staništa, a najviše mu odgo-varaju kamenita, posebice vapnenasta i dolomitna tla strmih južnih padina. Najčešće se pojavljuje u sastavu toplih listopadnih šuma i šikara crnoga graba i bjelograbića te u nekim zajednicama šuma crnoga bora, gdje često dominira u sloju grmlja. Osim toga, obli-kuje i zajednicu prostranih šibljaka. U Hrvatskoj se, primjerice, kao jedna od najčešćih vrsta u sloju grmlja, javlja u šumi hrasta me-dunca i bijeloga graba (Querco - Carpinetum orientalis). Znakovit je po velikoj izbojnoj snazi, a u prirodi se razmnožava sjemenom i zakorjenjivanjem donjih grana. Koristi se za biomelioraciju erodi-ranih terena, a cijenjena je ukrasna vrsta u vrtovima i parkovima, s mnoštvom kultivara. Vrlo sličan običnom ruju je američki ruj (cotinus americanus), omanje drvo ili grm iz južnoga dijela Sjedi-njenih Američkih Država.

Obični ruj (cotinus coggygria)- u sastavu

toplih listopadnih šuma

Američki ruj (Cotinus americanus)

Otrovni ruj (Rhus radicans)- otrovan pri dodiru


Velika prepreka ,Pirinejsko gorje, izdvaja Pirinejski poluotok od ostatka Europe, ne samo fizički nego i kli-matski, a to je utjecalo na razvoj osobite flore i faune. Smješten na krajnjem jugozapadu poluotoka, Portugal je najveća europska zemlja koja kopnenu granicu dijeli sama s jednom susjednom državom. Autohtone šume ove zemlje oblikovale su mediteranska i atlantska klima, a čine ih borovi i hrastovi. Suprotno tome, veliki nasadi eukaliptusa koji donose celulozu, ali i požare zastrašujućih razmjera.

EUROPskO ŠUMARsTVO • Tekst: Marija Glavaš • Foto: arhiva

PORTUGAL

Šume plutnjaka – veliko nacionalno blago

Smješten na jugozapadu Europe, Portugal duž čitave sjever-ne i istočne strane graniči s kraljevinom Španjolskom. Na zapadu ga šibaju vode Atlantskog oceana, dok jug prima obrise mediteranske klime. Na sjeveru se nalaze srednje

visoke planine, a u središtu i jugu ravnice. Mediteransku klimu s dugim, vrućim ljetima i kratkim, blagim zimama te toplim i sunčanim proljećima ublažava konstantni vjetrić s Atlantika. Zem-lja ima zahvaliti obilnim kišama koje su najizraženije u studenom na vegetaciji.

Ukupna površina zemlje iznosi 9.221.200 ha. Površina šuma i šumskih zemljišta zauzima 3.611.000 ha od čega 3.456.000 ha ot-pada na obraslo zemljište. To znači da 39 % površine otpada na šume i šumska zemljišta, a to Portugal svrstava na dvanaesto mjesto u Europi. Kao i u Hrvatskoj, više zemlje podređeno je gospodarenju šumama nego poljoprivredi. Stanje drvne zalihe u 2010. godini bilo je 18.780.000 m3, a godišnji prirast 19.087 m3.

Glavnina šuma je u privatnom vlasništvu, točnije 98%, od toga se veći dio odnosi na oko 400.000 šumovlasnika, a manji na privat-na poduzeća. Preostalih 2% su državne šume i za njih je zadužena Državna šumarska direkcija - AFN. Ta je organizacija zadužena za gospodarenje i zaštitu državnih šuma i dio je Ministarstva poljo-privrede, mora, okoliša i regionalnog planiranja (MAMOT). Ve-lik broj privatnika udružen je u veliku organizaciju kratice OPF. Udruženje ima širok spektar aktivnosti, npr. davanje tehničkih i pravnih informacija, profesionalno osposobljavanje, katastarsku izmjeru GPS-om, procjenu drvne mase članova, zaštitu šume, osobito od šumskih požara. Više od polovine područja pod OPF–om ima specijalne timove zadužene za prevenciju i za suzbijanje početnih šumskih požara.

Nešto više od 1.000 ha pokriva tzv. područje šumske in-tervencije poznatije po kratici ZIF, što je u stvari oznaka teritori-jalne jedinice na kojoj se provode pravila šumarske struke. U to su uključeni šumovlasnici kojima je u cilju pravilno gospodarenje i zaštita šuma. ZIF je uvršten u zakon 2005. godine. Tim šumama upravlja jedinstveno tijelo koje su odredili članovi ZIF-a. Ulaz u privatne šume je većinom slobodan.

Najgrublja podjela šuma Portugala bila bi ona na plantaže euka-liptusa i prirodne šume primorskih borova i na hrastove šume plut-njaka i crnike. Najveći udio čine autohtone borove šume u kojima je najviše primorskog bora (Pinus pinaster), s oko 30% udjela, a koji se od svih vrsta najviše koristi za proizvodnju trupaca. Slijede šume hrasta plutnjaka (Quercus suber) s udjelom od oko 23% koje ovu zemlju čine jedinstvenom i što je jedan od razloga zbog kojih su stavljeni pod zaštitu. Nešto preko 20% otpada na nasade eukalip-tusa (Eucaliptus globulus) čije je sjeme doneseno iz Australije radi pridobivanja celuloze. Hrast crnika (Quercus ilex) rasprostire se na oko 13%, ostali hrastovi na oko 5%, bor pinija (Pinus pinea) na 4%, pitomi kesten (Castanea sativa) na 1%, ostale tvrde listače na 3%, a meke na 1%. Pinija je većinom sađena kao zahvalna pionirska vrsta. Pinije najviše ima na jugu gdje čini granični obalni pojas s najvećim udjelom među vrstama. Proširena je početkom 19. st. na inicijativu šumovlasnika, a putem Javne šumarske službe (Public Forest Ser-vices) čime su zajedno doprinijeli zaštiti zemljišta od erozije koju uzrokuju dine. Danas im se površina nažalost smanjuje uslijed šumskih požara i napadaja štetnika, a koristi se za drvnu masu, smo-lu i najviše radi jestivog sjemena. U svakom slučaju pošumljavanje pinijama donijelo je razvoj okolnom ruralnom području kroz drvnu

Sakupljanje pluta

Iberijske svinje uživaju u žiru crnike


industriju, proizvodnju smole, ispašu, pčelarstvo, lov i sakupljanje gljiva. Prizemni sloj pod pinijama bogat je endemima i rijetkim vrstama, tako da su ove šume uključene u mrežu Natura 2000.

Eukaliptus je naveliko sađen u drugoj polovini 20. st. i od tada je predmet velikih prijepora. Na jednoj plitici je velika eko-nomska vrijednost ove brzorastuće vrste koja je zemlji osigurala veliku proizvodnju i izvoz celuloze, kartona i papira. Nešto celu-loze proizvodi se od borovine koja kao i eukaliptus ima meko drvo. Premda je Portugal peta zemlja svijeta po izvozu papira, trgovci nisu ni najmanje zadovoljni i smatraju kako proizvodnju treba dići za polovinu jer su prisiljeni uvoziti proizvode upola manje kvalitete. Najviše celuloze izvoze u Francusku, Njemačku i Španjolsku, zatim na Bliski istok, dalje u Aziju, Ameriku i Oceaniju. Na drugoj plitici su šumski požari koji se šire brže od onih u borovim šumama, a razlog tome je velika količina ulja u eukaliptusu. Požari progutaju velike površine ostavljajući za sobom najgore moguće posljedice – ljudske žrtve. U šumi ostaju stajati pougljenjena debla bez krošanja. Glavni razlozi takvog stanja su nedostatak pravog zakona o šumama i pravih gospodarskih mjera te nedovoljno osposobljeni vatro-gasci. Daljnje posljedice velikih gubitaka plantaža su narušavanje ekološke ravnoteže i erozija tla.

Gospodarski najvažnije šume koje cijeloj zemlji daju osobit pečat su šume hrasta plutnjaka. Šume plutnjaka najveće su šume te vrste na svijetu, a nazivaju ih Montados de Sobro. Na jugois-toku zemlje one formiraju najveće neprekinute površine autohtonog drveća i domaćini su bogatoj flori i fauni. Sretan su spoj gospodar-skih šuma i stočarstva gdje stoka pasući travu pod njima doprinosi kvaliteti tla. Plutnjak je vrsta hrasta jedinstvena po tome što se za razliku od ostalih hrastova ne koristi drvo nego kora i to ne samo jednom. Kora se prikuplja nakon što stablo navrši 25 godina, a za-tim se pušta na miru devet godina kako bi se stvorio novi sloj. Pluto se ne uzima sa trulih stabala. Primjena pridobivenog pluta je besk-rajna; može se npr. primijeniti u građevini, arhitekturi, vojnoj indus-triji pa čak i svemirskoj, kao kemijska komponenta u farmaceutskoj industriji, za izradu obuće, dio madraca u krevetima i naravno, zem-lja porta i vina proizvede ogroman broj čepova za boce. Sam Portu-gal proizvede polovinu od ukupne svjetske količine pluta. Omiljeno stablo zaštićeno je zakonom još od 13. st., dakle sedamsto godina, a 2011. godine proglašeno je nacionalnim drvetom. Stabla se smiju sjeći isključivo uz posebnu dozvolu organizacije Javna šumarska služba, a potiče se sadnja i iskorištavanje. Stara portugalska po-slovica kaže kome je stalo do unučadi posadit će plutnjak.

Šume hrasta crnike na jugozapadu zemlje zovu Montados de Azinho, a riječ je o stablimično raspoređenim stablima gdje se također radi ispaša, ali pridobiva se i ogrjevno drvo, ugljen, krmi-va, med, gljive i divljač, a žir je važan za ishranu domaće pasmine svinje, odnosno iberijske svinje (Alentejano).

Na krajnjem sjeveru zemlje ima nešto šuma hrasta lužnjaka (Q. robur) i autohtone vrste hrasta Q. faginea. Prirodno nadolazi i pirinejski hrast (Q. pyrenaica), također primiješan s lužnjakom, a rasprostire se od krajnjeg središnjeg sjevera prema središnjem dijelu zemlje. Osigurava očuvanje tla i vode, bioraznolikost, oku ugodan pejzaž, čišći zrak, a također je važan izvor drvnih i nedrvnih proizvoda.

Neobično je da Portugalci šume pitomog kestena dijele pre-ma namjeni. Tako šume predviđene za pridobivanje drveta nazivaju Castinçais, a šume koje se koriste za prikupljanje znatne količine plodova Soutos i takvih je više. Po proizvodnji plodova Portugal je u Europi, ovisno o godini uroda među prvih pet država, a u svijetu među prvih deset.

Šume uz rijeke čuvaju vodne tokove i osiguravaju kvalitetu vode. Čine ih vrbe, topole, johe, jaseni i brijestovi, vrsta latinsk-og naziva Securinega tinctoria, tamarisi i rijeđe pirinejski hrast i lijeska.

Osobite lovorove šume koje nazivaju Laurissilva, UNESCO je uvrstio na popis svjetske baštine. Spadaju u reliktne formacije, prekrivaju gotovo 60% otoka Madeira, a ima ih i na Azorima, odnosno otocima smještenim na Atlanskom oceanu.

Od faune u portugalskim se šumama mogu sresti divlja svinja, srna, jelen, ali i fauna specifična za poluotok kao što su podvrsta sivog vuka, odnosno iberijski vuk (Canis lupus signatus), iberijski kozorog (Capra pyrenaica) kojeg se nalazi unutar enklave na sjeve-ru Portugala te zec (Lepus granatensis) rasprostranjen na krajnjem sjeveru.

Mladi imaju velik izbor po pitanju školovanaja za šumarske stručnjake. Mogu se školovati na Odjelu šumarstva na Univerzitetu u Évori ili na Tehničkom univerzitetu u Lisabonu ili Univerzitetu Trás-os-Montes i Alto Douro u gradu Vila Real. Od brojnih insti-tuta značajniji je Institut za očuvanje prirode i šume (ICNF), zatim Instituto Superior de Agronomia (ISA) s Odjelom šumarstva u Lisa-bonu, Nacionalna stanica za istraživanje šume (EFN) i dr. vezani za istraživanja proizvodnje celuloze i pluta.

Požar u sastojini crnoga bora

Laurisilva šume pod zaštitom su UNEScO-a


GRABLJIVIcE

Najugroženije vrste ptica

Ptice grabljivice posjeduju neke karakteristike koje ih raz-likuju od ostalih ptica, to su u prvom redu kljun i pandže. Kljun im je kratak, vrh gornje čeljusti jako savijen i ku-kast, dio uz korijen gornje polovice kljuna pokriven

pokljunicom. Oštrinu kljuna posebno naglašava zubac koji se uzdiže na vrhu donje polovine kljuna. Noge su im kratke i snažne s karakterističnim oštrim dugim pandžama. Pandže su izvrsno oružje za hvatanje plijena. Od osjetila najizraženije su im oči, uvijek su krupne, tako da se mogu prilagođavati svakoj udaljenosti. Razvijen im je i sluh, poglavito kod sova. Za razliku od ostalih vrsta ptica nemaju razvijen melodiozni pjev. Sve se grabljivice gnijezde zbog dobivanja potomstva u prvim proljetnim mjesecima, a ako ih ništa ne ometa samo jednom godišnje. Gnijezda u većini slučajeva grade na drveću, katkada na izbočini stijena, na nedostupnim liticama ili u rupama po zidovima starih zgrada. Jaja rjeđe nesu u dupljama drveća, vrlo rijetko ih polažu na tlo ili na podlogu od suhih grana. Sva gnijezda na drveću ili hridinama velika su i široka, ali niska s plitkom udubinom. Ptice ih koriste nekoliko godina za redom te ih iznova dograđuju tako da postupno postaju sve viša. Snesu od jednog do sedam jaja. Na jajima uglavnom leži ženka, a mužjak je samo povremeno zamjenjuje. Ženka leži na jajima između tri i šest tjedana, nakon čega se izlegu mladi ptići uglavnom malih okruglastih glava i otvorenih očiju. Rastu vrlo brzo, dobivajući s gornje strane tijela gusto perje. Mlade ptice u početku se hrane s poluprobavljenom hranom, što je roditelji povraćaju iz volje. Kad mlade ptice izlete iz gnijezda, roditelji o njima vode brigu hraneći ih i zaštićujući. Uglavnom se hrane kralježnjacima svih razreda, ptičjim jajima, crvima, puževima, strvinom, a iznimno plodovima koje nađu u prirodi. Kao plijen hvataju žive životinje. Plijen grabe nogama, a komadaju ga oštrim kljunom.

GRABLJIVIcE

Najugroženije vrste ptica

Ptice grabljivce se dijele na danje i noćne grabljivice, soko-lovke i sove. Sokolovi sačinjavaju jednu porodicu grabljivica boga-tu oblicima i vrstama. To su grabežljive ptice, osrednje su veličine s razmjerno kratkim kukastim gornjim dijelom kljuna na čijem se vrhu nalazi jasno vidljiv zub, dok je donji dio kljuna malo izbočen. Ove vrste ptica mogu se dresirati za lov.

Sokolovkama pripada i rod jastrebova. Ovaj rod ptica obuhvaća oko 250 vrsta, podijeljen je u osam porodica. U tu skupinu spadaju uz jastrebove orlovi, eje, lunje i lešinari. Glavne karakteristike ove vrste ptica grabljivca su zbijeno tijelo, poduži vrat, prilično mala glava, kratka zaobljena krila, dugačak rep i visoke noge s većim ili manjim pandžama.

Jastrebovi su prava napast za manje vrste šumskih ptica, ali i za manje životinje poput vjeverice i zečeva. Plijen hvataju munjevito promatrajući ga s grane drveta. Nalik jastrebu je kobac, koji hvata nešto manji plijen, poput manjih ptica (zeba, sjenica, koseva..).

Orlovi su prepoznatljivi po svojim širokim krilima, na krajevi-ma nalik na prste. Takav oblik krila poboljšava im aerodinamiku i sposobnost kružnog letenja. Orlovi se uglavnom hrane strvinom, najpoznatiji strvinar kod nas je bjeloglavi sup.

U noćne ptice grabljivice spadaju sove kojih ima oko 134 vrsta rasprostranjenih po cijelom svijetu. Karakteriziraju ih slijedeće oso-bine: imaju malo i zbito tijelo, nerazmjerno veliku glavu koja je otraga obrasla perjem, oči su im krupne, imaju široka na vrhovima zaobljena i prema tijelu povijena krila. Rep im je većinom kratak, posjeduju jak i svinut kljun, dok su im pandže velike i dugačke, jako svinute i izvanredno šiljaste. Većina sova svoj plijen lovi u sumrak.

Ptice grabljivice vrlo su korisne vrste ptica, pravi su čistači prirode jer se hrane najviše bolesnim životinjama ili strvinom, sto-ga su i pokazatelj zdravog okoliša. Unatoč tome istovremeno su i

FAUNA • Tekst: Vesna Pleše • Foto: Dario Štefančić

Iako vrlo korisne, mnogi ih nazivaju čistačima prirode jer se hrane strvinom, bolesnim životinjama i pticama, ugrožene su u cijelom svijetu pa i u našoj zemlji. Od 36 vrsta ptica grabljivica, reda sokolovki, koje su evidentirane u Hrvatskoj, 80 posto ih je ugroženih. Eja livadarka


najugroženija vrsta ptica. Neki od razloga njihove ugroženosti su:- zbog spore reprodukcije i vršnog položaja u hranidbenom lan-

cu, često gube stanište.- osjetljive su i na manje promjene u staništu,- nemaju mir u svojim gnjezdilištima,- smatraju ih još uvijek velikim štetočinama pa ih često

odstrjeljuju, - uništavaju im se gnijezda,- stradavaju od otrova postavljenih u prirodi, - leteći stradavaju u srazu sa stupovima dalekovoda ili u dodiru

s elisama vjetroelektrana.U našoj zemlji evidentirano je 36 vrsta ptica grabljivica reda

sokolovki. Od toga broja 23 su gnjezdarice, četiri vrste su izumrle u posljednjih pedesetak godina, dok je osam vrsta u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske klasificirano kao kritično ugroženima. Navodimo popis najugroženijih vrsta gnjezdarica među pticama grabljivicama s popisa Crvene knjige ugroženih vrsta ptica.

Regionalno izumrle gnjezdarice: crvena lunja, crkavica, sup starješina i bukoč.

Kritično ugrožene gnjezdarice su: patuljasti orao, bjelonokta vjetruša, kratkoprsti kobac, krški sokol, orao krstaš, stepski sokol, suri i prugasti orao.

Ugrožene gnjezdarice: bjeloglavi sup, zmijar, eja močvarica, eja livadarka, orao kliktaš, Eleonorin sokol, crna lunja.

Osjetljive gnjezdarice su: sivi sokol i štekavac, gotovo ugrožene škanjac osaš i sokol lastavičar.

Upravo iz razloga što su vrlo ugrožene, u našoj zemlji osnovane su ustanove koje brinu o njihovoj zaštiti.

Na lokaciji crnika pet kilometara južno od Svetog Jurja kod Senja u rujnu prošle godine otvoreno je Oporavilište za strvinare i druge ptice grabljivice Udruga Grifon. Centar je smješten u pros-torima bivše lugarnice Hrvatskih šuma. Udruga Grifon temeljem ugovora s Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu prirode ovlaštena je: osigurati preuzimanje, zbrinjavanje, liječenje i skrb iscrpljenih, otrovanih, zaplijenjenih i oduzetih ptica grabljivica - strvinara te omogućavanje njihovog povratka u prirodu kad proci-jene da su sposobne za samostalni život.

Prikupljaju i znanstvene podatke vezano uz najugroženije vrste ptica grabljivica na Kvarnerskim otocima, uključujući otok Pag i Velebit.

Dugoročni cilj im je očuvanje posljednje hrvatske populacije bjeloglavih supova te briga o vrstama grabljivica koje se nalaze popisu Crvene knjige ugroženih ptica Hrvatske.

U Centru se vrše i edukacije posjetitelja vezano uz ovu vrstu ptica.

U Dubravi kraj Šibenika djeluje Sokolarski centar kao ovlaštena ustanova Ministarstva prirode i okoliša za poslove skrbi, liječenja i držanja ptica grabljivica. Provode nekoliko programa vezano uz ovu vrstu ptica: posjeduju DNK banku ptica grabljivca, imaju banku pera ptica te program forenzike ptica. Forenzika ptica ve-zana je uz utvrđivanje vremena uginuća ptica temeljem truležnih promjena na tijelu te izrade pravilnika o postupanju pri pronalasku uginule jedinke zaštićene i strogo zaštićene vrste ptica grabljivca.

Vrše i razne edukacije posjetitelja vezano uz ptice grabljivce. Nudi se i poseban program za posjetitelje koji mogu uživati u ljepo-ti sokolovog leta te obuku za mlade sokolare, vještine poznate kao sokolarenje koja svoje korijene vuče iz srednjeg vijeka. U sklopu Centra djeluje jedina registrirana veterinarska služba za skrb o pti-cama grabljivicama u Hrvatskoj.

Eja močvarica Orao zmijar

crvenonoga vjetruša


POVIJESNE UTVRDE U NAŠIM ŠUMSKIM SASTOJINAMA

Dolački grad - srednjovjekovna utvrda u okrilju bukove šumeUtvrda se nalazi na jednom od grebena gospodarske jedinice Sjeverna Babja gora, na oko 350 m nadmorske visine. Imala je tri etaže povezane drvenim nosivim gredama, a ostaci drvene konstrukcije uočljivi su i danas, no sačuvana je samo južna polovica branič - kule

BAŠTINA • Tekst: Ivica Tomić • Foto: I. Tomić, Arhiva

Oko 3 km jugozapadno od sela Dolca u Požeškoj kotlini, na vrhu ovalnog, strmog i visokoga brijega nalaze se ruševine manjega tvrdoga grada. Dolački ili Turski grad nalazi se u bukovoj šumi šumarije Požega, na jednom

od grebena Požeške gore, u gospodarskoj jedinici Sjeverna Babja gora, na oko 350 m nadmorske visine. Njegovi ostaci uzdižu se na desnoj strani potoka Javornika, koji se smjerom jug - sjever ulijeva u rječicu Orljavicu. Do utvrde se najjednostavnije dolazi šumskom cestom u predjelu Kuzma, a pristup ruševnim zidinama moguć je i pješice iz nekoliko smjerova, najčešće stazom po šumskoj kosi koja vodi od sela Brestovca i Dolca. Jugozapadno od gradskih zidina je Kapavac (Maksimov hrast), najviši vrh Babje gore, na 637 m nadmorske visine. Na istočnoj su strani u šumi, nedaleko od grada i blizu šumske ceste i kuće, ostaci crkve svetog Kuzme i Damjana, a idući dalje prema istoku je Vrhovački grad. Na zapadnoj strani je Turski ključ, grad-utvrda iznad sela Baćin Dola.

Dolački grad se spominje 1525. godine kao Dolatz u vlasništvu plemića Deževića-Dessewffyja Cerničkih, a prije toga potpadao je pod grad Orljavac. Brestovac i Dolački grad bili su u srednjem vi-jeku u posjedu Desislavića i Borića. Tlocrtna shema mu je poligo-nalna, a prati ovalni plato na vršku brijega, čija se duža os proteže u pravcu sjever - jug. Gradsko je platno sačuvano s južne strane, no njegovi ostaci otkriveni su na manjem dijelu sa sjeveroistočne strane, vjerojatno kao posljedica kopanja pojedinih tragača za blagom. U unutrašnjoj strani vidljivi su i poprečni zidovi nekih prostorija. Tijekom arheološkog iskopavanja pronađeni su brojni ulomci keramičkih posuda, pećnjaka i željezni čavli. Za vrijeme početnih istraživanja arheolozi i povjesničari otkrili su dio ulaznih vrata. Na tome su dijelu uočljivi žbuka i ravne građevinske linije koje su odoljele zubu vremena. Uz samo platno, u južnome dijelu grada je branič-kula. Njen donji dio je kružnoga tlocrta, s nekim

neznatnim nepravilnostima i trokutastim pojačanjem prema ulazu, a gornji je dio poligonalan. Po svemu sudeći grad je bio osmerokut-nog oblika.

Danas je sačuvana samo južna polovica branič - kule, a ulaz u nju je sa zapadne strane na drugoj etaži. U unutrašnjosti su vidlji-vi tragovi greda. Sačuvani zid s južne strane bio je početkom 20. stoljeća visok približno 25 m. Zanimljivo je da se ni u to vrijeme nije znalo kada je posljednji put grad bio nastanjen, pogotovo kad se uzme u obzir da je, prema povijesnom izvoru iz 1702. godine, utvrda sasvim porušena. Grad je bio okružen obrambenim zidina-ma i jarkom, s prepoznatljivim pristupnim putem s južne strane. Građevina je imala tri etaže povezane drvenim nosivim gredama, a ostaci drvene konstrukcije uočljivi su i danas. Krovište je također načinjeno od drva te pokriveno šindrom. Zubu vremena tijekom

Položaj Dolačkoga grada među srednjovjekovnim spomenicima kulture u Požeštini

Sačuvani drveni dovratnik u gornjem dijelu obrambene kule


stoljeća najduže je prkosio ostatak kružne obrambene kule koji svjedoči o kvaliteti, stabilnosti i dugotrajnosti kružno - lučnog ob-lika gradnje. No, pravokutne linije zidova nisu odoljele propadanju te su se urušile. Budući da je nakon odlaska Turaka, 1687. godine, grad ostao bez stanovnika, drveni krov i međuetaže su postupno dotrajale, a utvrda se počela urušavati. Navodno su je Turci razorili i spalili, no na njenim ostacima nisu pronađeni tragovi paljevine.

Ovaj je grad bio neznatno tanjih zidova i skromnijih dimenzija nego ostali srednjovjekovni gradovi u Požeškoj kotlini, što se može zaključiti prema njegovim današnjim obrisima. Položaj mu je istov-jetan kao kod Viškovačkoga grada, u blizini Pleternice - na strmom obronku uz dolinu potoka. Iako svi podaci ukazuju na to da je građen u srednjem vijeku, dvojben je detalj gornjega dijela branič - kule koji je osmerokutnog oblika, a u kojemu je sačuvan drveni dovratnik. Može se pretpostaviti da je gornji, oktogonalni dio branič - kule tur-ska nadogradnja, što je vjerojatno razlog takvom tlocrtnom obliku. Time grad dobiva na većoj tajnovitosti i zanimljivosti. Ostaci zidova širokih približno 100 cm ukazuju na to da je kula bila građena od neobrađenoga lomljenog kamena povezanog vapnenim vezivom.

Poznati požeški učitelj i povjesničar Julije Kempf objavljuje 1. veljače 1900. godine u Hrvatskome planinaru zanimljiv tekst o Dolačkom gradu, a među ostalim piše: „Nekadanji oblik samoga grada težko bi bilo ustanoviti po današnjim tužnim ostancima... Uz zapadni i južni zid je iznutra kula u kojoj se vide jame od greda za podove. Usred kule izrasta ogromna bukva. Okolo u zidinama vide se rupe za topove i puške. Oko grada zadržavaju se divlji golubovi, a na vršku bukve, što je izrasla u kuli, našao je prije dvie godine naš vodič jastrebovo gniezdo i u njem dvoje mladih”.

Šumska sastojina u kojoj se nalazi utvrda zauzima površinu gotovo 5 ha, stara je 75 godina, loše je do osrednje kakvoće i nepot-

punoga sklopa. Na prijelazu je starije i stare panjače bukve i hrasta kitnjaka, s primiješanim pojedinim stablima crnoga jasena, pitomo-ga kestena, gorskoga javora i graba. Pripada šumskoj zajednici kitn-jaka i običnoga graba s bukvom. Odjel 33 (odsjek a) karakteriziraju izražen greben i izrazito strme strane koje padaju u duboki jarak, a teren je podložan eroziji i klizištu. Zbog smanjenoga obrasta i zaštite tla, požeški šumari nisu propisali nikakve radove u Osnovi gospodarenja. Na zidini u unutrašnjosti ove plemićke utvrde iz 14. stoljeća nalazi se spomen-ploča koju je 20. srpnja 1997. godine postavilo požeško Društvo za hrvatsku povjesnicu.

Južna strana gradskih zidina


ZAHVALAObitelj Ivana Bagarića, djelatnika RJ Šumatrans Osijek

zahvaljuje svim sudionicima i organizatorima akcije solidarnosti u kojoj su skupljena sredstva za liječenje teško oboljele unuke Dore Jurković (13). Akciju su organizirali djelatnici Šumatransa Osijek tijekom mjeseca ožujka, a zaposlenici Hrvatskih šuma UŠP Osijek, dragovoljno su

uplaćivali priloge za malu Doru. Pozdravljamo ovu hvale vrijednu akciju radničke solidarnosti.

DJEČJI kUTAk • Tekst: Ivica Tomić • Foto: M. Krajtner

ŠUMARSTVO I ŠKOLSTVO

Požeški šumari darovali čaglinske učenike

Požeška podružnica Hrvatskih šuma darovala je Osnovnoj školi Stjepana Radića u Čaglinu potreban novac za kupnju zelenih šumarskih majica, koje uče-nici tradicionalno nose pri završetku osnovnoškol-skog obrazovanja

Osnovna škola Stjepana Radića u Čaglinu, mjestu smještenom

u istočnome dijelu Požeške kotline, uz željezničku prugu Pleternica - Našice, po mnogočemu je iznimna i zanimljiva. Ima 183 učenika u 15 razrednih odjela, a osim u matičnoj, učenici pohađaju nastavu i u 4 područne škole. Jedna od posebnosti škole je u tome da učenici putuju iz 23 sela čaglinske općine te je više od 75 posto učenika putnika. Učitelji i školski djelatnici ulažu napore da se učenicima omoguće uvjeti za rad, učenje i sudjelovanje u mnogim nastavnim aktivnostima i čak petnaestak izvannastavnih. Osobita posebnost je u tome što je to jedina škola u Republici Hrvatskoj u kojoj učenici uče japanski jezik. Naime, učiteljica Akiko Nishimoto Damjanović svoju je domovinu zamijenila pitomom slavonskom ravnicom i skrasila se u Čaglinu. Osim natjecanja u japanskom govorništvu,

učenici sudjeluju na većini drugih natjecanja, oso-bito iz jezično-umjetničkoga područja, osvajajući brojne nagrade i priznanja.

Ponos škole je učenička zadruga “Per aspera ad astra” (Po trnju do zvijezda), u okviru koje djeluje ekološka sekcija. Vrijedni i ambiciozni ekolozi dva su puta sudjelovali na državnome natjecanju. Škola je, osim toga, uključena u Projekt mladih čuvara prirode, koji se provodi u suradnji s Javnom ustanovom za zaštitu prirode Požeško - slavonske županije. Tako su učenici u travnju bili uključeni u istraživanje brojnoga stanja kockavice (Fritillaria orientalis), zaštićene biljke trajnice ovih krajeva, koja cvate u proljeće tijekom travnja, svib-nja i lipnja. Osim u otvorenim toplim (termofilnim) šumama i šikarama hrasta medunca, raste na travn-jacima i na rubovima šuma.

Već po tradiciji učenici pri završetku osnovnoškolskog obrazovanja imaju prigodne majice, s prepoznatljivim i originalnim tekstom. Tako je VIII. a razred, predvođen razrednikom Milanom Ivanićem i pedagoginjom Ljiljanom

Đurđević, zamolio Šumariju Čaglin za pomoć pri kupnji majica. Požeška podružnica Hrvatskih šuma odobrila je potreban novac i učenici su nabavili zelene, šumarske majice te na njima narančastim slovima ispisali prigodan tekst. Potonji glasi: “Ostvarili smo što smo htjeli, pamtit ćemo dan kad smo se sreli! Zezanciji je kraj, na-jbolji razrede goodbye!” Ovaj razred ima 15 učenika koji su vrlo aktivni na pojedinim natjecanjima. Tako se učenica Vanessa Bo-revac plasirala na državno natjecanje iz njemačkoga jezika, koje se ove godine održava u Zadru. Učenice Dejana Pacina, predsjed-nica školskog učeničkog Vijeća i Alma Bešlagić redovito svojim radovima sudjeluju na literarnim i književnim natječajima. Osim navedenih aktivnosti, učenici pjevaju u školskom zboru, sudjeluju u ekološkim akcijama uređenja škole i njenog okoliša i dr. Prema riječima prof. Ljiljane Đurđević, teško je pobrojiti sve aktivnosti kojima se učenici bave, a učitelji i zaposleni, koji putuju iz čak tri županije, uz puno truda i ljubavi prema svom poslu i neiscrpnom voljom pridonose ugledu škole. Odgajanju učenika pružaju najviše što mogu, svjesni da je čaglinski kraj, iako prepun prirodnih resur-sa i velikoga potencijala, najsiromašniji dio Požeško-slavonske županije, na području od posebne državne skrbi.

Biološko-ekološka vrijednost i značenje šumskoga rezervata nadilaze materijalnu vrijednost drveta koje

se u njemu nalazi. Još od proglašenja zaštićenim objektom, želja ondašnjih šumarskih stručnjaka

bila je da ga sačuvaju za buduće generacije, mlade šumare i prirodoslovce, koji će ovdje imati izvornu

slavonsku šumu.


“ŠUMe U PriČaMa i PJesMaMa”Šuma i njene prirodne ljepote bile su inspiracija u stvaranju mnogim piscima i pjesnicima.Ljepotu priča i pjesama na temu prirode i šumskog okruženja krase mnoga djela i djeci nude razne poticaje i pružaju spoznaju koja budi interes i ljubav. Nose i poruke o važnosti i značaju koje treba poštivati i održavati.Vrijedno je ponuditi djeci priče i pjesme s naglaskom na detalje koji upućuju na stvaranje osjećaja za lj-epotu ali i razvoj mašte, bogaćenje govornog stvaralaštva i poticanje likovnog izričaja. Sve to i još mnogo više u ponudi dječjem stvaralaštvu rezultira većom pažnjom i brigom za šumu i njene stanovnike.

Dječji vrtić „Gustav Krklec“ KrapinaStarija vrtićka skupina „Loptice“

Odgojiteljice: Zdravka Galović i Davorka Klasić

Dječji vrtić „Josipdol“Odgojiteljice: Dijana Župan i Anita

Blašković

Dječji vrtić „Ploče“srednja-mlađa skupina

Odgojiteljice: Snježana Merdžan i Aleksandra Matana

Dječji vrtić „Sunčana“Odgojiteljice: Morana Szavitis Nossan,

Dragana Čućur i Ivana Žalac

Dječji vrtić „Vedri dani“Odgojiteljice: Višnja Ajzenhamer i

Marica Špoljar

Dječji vrtić „Zapruđe“Odgojiteljice: Aleksandra Majstorović

i Ljerka Tijeglić

BUĐENJE ŠUME

Grane se mirisno njišu,I dišuNjene zelene grudi.Na nju se lijeva pun zlata Sunčani katarakt,I pjeva puno pticaKo puno srebrnih žica,A žuno udara takt..

U travi se cvjetovi smiješe,A vjeverica sluša Jutarnje glasne pjevačeI veselo, veselo plešeI skače.

Dobriša Cesarić

LUKA POSLONČEc, 6 godina LEONARDA SABLJAK, 5,2 god. SAŠA EREIZ, 4 god.

BARTOL ERAK, 6,7 god. ANA KRAJNOVIĆ, 6,8 god. LARA VUČEMILOVIĆ, 7 god.

Documents

Proljetna Škola u šumi - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/209.pdf · su održala predstavu Bajka u šumi, odigrala igru Šumska abeceda u kojoj je zadatak bio svakom slovu