Proljetnidrijemovac

[ ZVONČIĆ ]

Leucojum vernum L.

Proljeće je, po mnogima, najljepše godišnje doba. Kao i u umjetnosti, nemoguće je objektivno odrediti koji list godišnjeg kalendara čovjeku donosi najviše užitka. Ipak, nedvojbeno je da ljepoti proljeća uvelike doprinose biljke poznatije kao proljetnice. Na rubovima šuma, na proplancima i na šumskim čistinama, ponekad i na livadama, ma svugdje gdje su im mikroekološke prilike sklone, male i krhke biljke navještaju početak novog ciklusa rađanja i življenja. Zato mnogi obožavaju upravo proljeće, kao period novog početka, kao trenutak preporoda biljnog i životinjskog svijeta.

Općina Selnica na svojem upravnom području nema službeno zaštićenih područja prirode, ali tamo ipak postoje lokaliteti i hatari koji su jedinstveni u okviru Međimurja. Lokalno stanovništvo prepoznaje te vrijednosti: zdrave bjelogorične šume i plodine kao što je jestivo kestenje, vodotoke oko kojih se okupljaju vodozemci i gmazovi, livade košanice s velikim brojem autohtonih trava i živice kao sklonište za ptice pjevice. Stanovništvo prepoznaje i generacijama održava, a općina pak ponosno ističe te vrijednosti lokalne prirodne baštine.

Od svih lokalnih posebnosti, Općina Selnica odabrala je upravo zvončića kao široj javnosti prepoznatljivog proljetnog ljepotana. Populacije zvončića što obilno rastu na mikrolokacijama potvrđuju da je tu priroda još uvijek zdrava i vitalna te da su ekološki uvjeti upravo idealni za ove glasnike proljeća. Iako zvončić ili proljetni drijemovac nije na popisu strogo zaštićenih vrsta Republike Hrvatske, proglašenje 2017. godine kao Godine zvončića dokazuje da je općini stalo do očuvanja te vrste na njenim prirodnim staništima. Godina zvončića je i svojevrsni civilizacijski doseg u promišljanju lokalnih vrijednosti u globalnom kontekstu 21. stoljeća. Naime, ni neke druge vrste, u ne tako davnoj prošlosti, nisu bile na listama zaštićenih, pa ih danas više nema na staništima gdje su obitavale stoljećima. Upravo zbog toga treba stalno naglašavati važnost lokalnog prirodnog bogatstva, dičiti se njime i činiti sve da to bogatstvo ostane neokrnjeno, zdravo i vitalno, kako bi u njemu mogla uživati osjetila budućih generacija.

Želim da ova skromna publikacija potakne sve ljude, posebno učitelje prirode i nastavnike biologije na upoznavanje zavičaja, na istraživanja i terenske izlaske iz kojih će se roditi nove ideje i novi istraživači, pa i nova zaštićena područja na lokalnoj razini. Uživajte u zavičajnoj prirodi, ne trgajte i ne presađujte, proučavajte i poučavajte! Zvončić ili proljetni drijemovac zaslužuje rasti u Međimurju, danas i zauvijek.

mr.sc. Siniša Golub, ravnateljMeđimurska priroda

Javna ustanova za zaštitu prirode

Biljke proljetnice

Nakon duge i hladne zime svaku osobu razveseli pogled na prvo šarenilo koje čine jaglaci, zvončići, ljubičice, visibabe, šumarice koje niču iz još uvijek uspavanih šuma i livada. Iako navedene biljke taksonomski ne pripadaju nekoj zajedničkoj skupini, naziv su dobile jer cvatu u isto vrijeme. Proljetnice su višegodišnje biljke, a mnoge od njih imaju podzemne organe – gomolje, podanke i lukovice što im omogućuje da s cvatnjom počnu prve i mnogo ranije nego što službeno započne proljeće. Jedan od prvih vjesnika proljeća je i zvončić tj. proljetni drijemovac. Zvončić koji, doduše, ne zvoni, ali svejedno nam glasno najavljuje da uskoro počinje proljeće.

Kako izgleda?

Proljetni drijemovac (Leucojum vernum) pripada porodici sunovrata (Amaryllidaceae). Trajna je i zeljasta biljka visine 10-35 cm, a iz lukovice se razviju 3-4 duguljasta mesnata lista s paralelnim žilama. Viseći cvjetovi imaju 6 jednakih bijelih latica, a iako nas oblikom ocvijećja može podsjećati na đurđicu (Convallaria majalis L.) proljetni drijemovac je srodniji visibabi (Galanthus nivalis L.), tj. pripadaju istoj porodici. Za razliku od cvjetova đurđice, na vrškovima ocvijećja nalaze se jasno izražene žutozelene pjege. U samom cvijetu krije se 6 prašnika i 1 bijeli tučak s podraslom plodnicom. Plod je tobolac s mnogo sjemenki. Proljetni drijemovac je, uz mnoge druge proljetnice, otrovan. Sadrži čak tri citotoksična alkaloida što znači da ti otrovi uništavaju stanice.

Proljetni drijemovac(Leucojum vernum L.)

Otkud drijemovcu tj. zvončiću ime?

Latinsko ime roda Leucojum dolazi od starogrčkih riječi leukòs = bijeli i ion = ljubičica, što bi u doslovnom prijevodu bila „bijela ljubičica“. Ime vrste vernum znači proljetni. Iako je u hrvatskom jeziku službeni naziv proljetni drijemovac (možda zbog svojih pognutih cvjetova izgleda kao da drijema), ipak simbolizira početak buđenja prirode. U Međimurju je poznat pod popularnim nazivom zvončić. Zanimljivo je da ga zvončićem nazivaju i Talijani – Campanellino. Na engleskom je poznat kao spring snowflake, tj. proljetna snježna pahuljica.

Cvatnja

Javlja se s prvim toplim sunčevim zrakama krajem veljače i početkom ožujka, ovisno o meteorološkim prilikama. Pripada ranim proljetnicama te cvate u isto vrijeme s visibabama, ponekad čak i krajem siječnja.

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Gdje raste?

Raste na vlažnim mjestima u sjenovitim šumama i šikarama do 1300 m nadmorske visine, često uz poplavna područja. U Općini Selnica moguće ga je pronaći uz potok Bukovec. Ukoliko se na neki način promijeni vodni režim potoka velika je vjerojatnost da će proljetni drijemovac nestati s ovog staništa. Ako je količina vode prevelika lukovica će zatruliti u tlu, a bez dovoljnog dotoka vode dolazi do isušivanja te iduće godine neće doći do cvatnje bijelih zvončića.

Zašto je proljetni drijemovac važan?

Osim što su proljetnice iznimno estetski primamljive, njihova vrijednost ne leži samo u ljepoti. Opojan miris i prekrasne jarke boje koje mnoge neodoljivo zovu na branje služe zapravo privlačenju mnogobrojnih kukaca, a posebno pčela koje su se tek nedavno probudile nakon zime. Kako u to vrijeme nema još drugih izvora hrane za kukce, proljetnice su prvi izvor nektara i peluda te u tome leži prava vrijednost proljetnica. Proljetni drijemovac često raste u velikoj gustoći i zabijeli veliki dio staništa u kojem živi te je zbog svoje brojnosti izrazito medonosna biljka.

Suradnja s mravima

Život proljetnog drijemovca krasi još jedna zanimljivost. Naime, njegove sjemenke sadrže elaiosome koji su bogati lipidima i proteinima te su vrlo privlačne mravima. Mravi ih često odnesu u mravinjak s namjerom da nahrane svoje ličinke. Mravi time pomažu rasprostranjenju samog proljetnog drijemovca koji proklije iz sjemenke. Ovakav odnos uzajamne suradnje gdje dvije različite vrste imaju koristi jedna od druge naziva se mutualizam.

Nakon što zvončići završe svoju cvatnju na vlažnim staništima oko potoka Bukovec, svoju cvatnju započinje kasna proljetnica: močvarna kaljužnica. Cvate od ožujka do svibnja, velikim žutim cvjetovima promjera do 4 cm s puno prašnika. Trajna je zeljasta biljka iz porodice žabnjača (Ranunculaceae). Listovi su tamnozeleni i sjajni, srcolikog oblika. Stabljike su uspravne, debele i šuplje, u donjem dijelu crvenkaste, a u gornjem dijelu se granaju. Iako je otrovna biljka, mladi listovi su jestivi ako se prethodno dobro prokuhaju. Tako je i životinje zbog gorkog okusa i oštrih listova izbjegavaju, ali je zato često posjećuju pčele, bumbari i leptiri.

Močvarna kaljužnica(Caltha palustris L.)

Zašto ne brati proljetnice?

Ljudi beru proljetnice kako bi unijeli dašak prvih zraka sunca u svoje domove. Kako bi zvončići i ostale proljetnice i narednih godina krasili naše šume i livade, apeliramo na ljude da ih što manje beru. Samoj biljci se ne šteti toliko samim branjem nadzemnih dijelova, jer se iduće godine ona obnovi iz svoje lukovice koja je ukopana u zemlju. Međutim, te biljke predstavljaju jedan od rijetkih izvora hrane mnogim kukcima u ovom razdoblju burnog početka buđenja proljeća.Presađivanjem same biljke postoji velika vjerojatnost da u vrtu biljka neće imati povoljne uvjete za rast (nedostatak ili prevelika količina vode, svjetla, minerala i sl.) te time direktno pridonosimo ugroženosti ovih vrlo važnih i sve rjeđih vrsta. Ljude često zavara mnogobrojnost pojedinih proljetnica na jednom mjestu te steknu dojam da ih ima u izobilju. Proljetnice su sve rjeđe prvenstveno zbog gubitka staništa, isušivanja tla, invazivnih vrsta te ih nikako ne bismo trebali još i ugrožavati branjem ili presađivanjem.

This brochure presents spring snowflake (Leucojum vernum) flowering plant growing on the habitats of Medjimurje County, Croatia. This plant is widely spread in this county, but the Municipality of Selnica recognized it’s value as bioindicator of health of natural habitats on their territory. Abundance of this plant in the Bukovec village was the reason important enough for Municipality of Selnica to declare year 2017 as The Year of Spring snowflake. To put it in the words of Rosalie Barrow Edge (1877-1962): The time to protect a species is while it is still common.

Zašto smo odlučili 2017. proglasiti Godinom zvončića?

Svakog proljeća smo, kao i mnogi ljubitelji prirode, obilazili nadaleko poznato stanište zvončića ili drijemovca. Mnogi se rado sjećaju djetinjstva i odlazaka “po zvončeke” kada su prelazili s brijega na brijeg pješačeći i nekoliko sati, prelazeći pritom više kilometara. Sve zbog zvončeka ili dremovca! To je kajkavski naziv za jedan od najljepših vjesnika proljeća kojem je dom u Bukovcu uz istoimeni potok, gdje raste cijelom dužinom njegova toka, na potezu duljine gotovo dva kilometra. Prateći rad Međimurske prirode kao javne ustanove, uočili smo kako mnoge općine imaju zaštićena područja, zaštićene biljke, životinje... Bukovec, mjesto u našoj općini, također zaslužuje biti na karti vrijedne međimurske prirode upravo zbog zvončića. Stoga je Općina Selnica pokrenula suradnju s Međimurskom prirodom i postavila edukativnu tablu te inicirala proglašenje 2017. kao Godine zvončića. Strepili smo kad je uz glavnu cestu u blizini potoka (i zvončića) prošao plinovod zbog kojeg su vršeni iskopi. Srećom, plinovod je smješten blizu ceste, dovoljno daleko od potoka i zvončića koji će ostati sačuvani i za buduća pokoljenja. 2017. godina predstavlja tek početak osvješćivanja javnosti o važnosti zvončića s kojima se ponosimo, jer ponosili su se i naši stari, a ponosit će se i budući naraštaji.

Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica

Nakladnici: Općina Selnica i Međimurska priroda © 2017.Tekstove priredila i uredila: Ivana Rojko, prof. biologije

Fotografije: dr. Mihaela Mesarić i mr. Siniša GolubLogotip Godine zvončića: Roberta Radović

Prijelom: Boris Topolnjak • Tisak: Letis Pretetinec • Ožujak 2017.www.selnica.hr • www.medjimurska-priroda.info