2. TEORIJSKA OSNOVA PROMETA

1. DEFINIRAJTE POJMOVE PROMET, TRANSPORT, PRIJEVOZpromet= aktivnost prijevoza i komunikacija od početne do završne točke. transport/ prijevoz= aktivnost premještanja ljudi, robe, dobara i energije od početne do završne točke. to je specijalizirana djelatnost koja uz pomoć supra- i infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. koristi se organizacijom i tehničkim sredstvima prenoseći ljude, dobra i energiju s jednog mjesta na drugo. transport+ komunikacija= prometprijevoz u užem smislu: premještanje ljudi ili stvari od početne do završne točke. prijevoz u širem smislu: obuhvaća i sve prekrcajne aktivnosti. komunikacija se odnosi na pisani tekst, sliku, grafički prikaz, fotografijuu svladavanju prostornih udaljenosti promet se koristi sa tri čimbenika: čovjek, prijevozno sredstvo i prometna infrastruktura.

2. ŠTO JE OPĆA TEORIJA SUSTAVA I KOJE SU NJENE TEMELJNE PRETPOSTAVKE!opća teorija sustava omogućava definiranje funkcije i cilja postojanja pojave. ona je osnova za daljnja istraživanja. interdisciplinarni pristup i multudisciplinarnost upućuju na obavezan timski rad u izučavanje pojave primjenom opće teorije sustava (rješavanje kompleksnih problema). interdisciplinarnost: odnosi se na nekoliko različitih znan. disciplinamultudisciplinarnost: odnosi se na mnogo različitih znan. disciplinatemeljne pretpostavke opće teorije sustava:

1. sustav je dio veće cjeline2. izučavaju se i definiraju veze s okruženjem3. definira se funkcija sustava u cjelini4. elementi sustava se izučavaju u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u

cjelini5. uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem elemenata sustava6. ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme

3. KAKVU ULOGU IMA OPĆA TEORIJA SUSTAVA U IZUČAVANJU PROMETA?Opća teorija sustava dakle definira: cilj, ulazi, izlazi, granice, elementi, okruženje, veze između elemenata i ograničenja. Sustav je skup povezanih elemenata radi ostvarenja cilja. Promet je aktivnost prijevoza i komunikacije (ljudi, dobara, energije i vijesti) od početne do završne točke. Dakle promet se može obuhvatiti pojmom sustav. Sustav je napravljen od manjih cjelina pa prometni sustav je sastavljen od prometnih grana koje predstavljaju podsustave: podsustav želj. Prometa, podsustav cest. Prometa, zračnog, pomorskog i riječnog.

4. ŠTO JE PROMETNI SUSTAV?prometni sustav= skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, energije i vijesti i reguliranje njihovog toka na određenom području.

5. OBRAZLOŽITE STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA!struktura je složena jer su veze među elementima uvijek različite i neki elementi su više a neki manje složeni. struktura prometnog sustava iskazuje se vertikalno i horizontalno. vertikalna struktura: elementi tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi. dakle bazni elementi temelj za ostvarenje viših elemenata. baza je tehnička razina, najviša je pak pravna. pravna je važna zbog međunarodnog značenja prometa. to je postojanje zakona i konvcencija.

1

horizontalna: jednakovrijedni elementi. to su prometne grane (kopnene, vodne, zračni, cjevovodni, promet prijenosnim trakama, promet poštanskih pošiljki, telekomunikacijski, prijenos električne energije). nezavisni jedan od drugoga i ravnopravni.

6. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE PROMETNOG SUSTAVA!značajke prometnog sustava:

1. velik broj različitih elemenata (od tehničkih do pravnih)2. velik broj elemenata koji i sami imaju značajke sustava (prometne grane)3. međunarodni karakter prometa (promet ne prestaje na državnoj granici, postoje zajedničke

politike za provedbu zajedničkog prometa)4. organiziranje prometnih lanaca (radi potrebe tržišta. to je povezivanje prometnih poduzeća.

prometni lanac= neprekidni tok ljudi, dobara, enrgije i vijesti od početne do završne točke)5. velik broj glavnih prometnih, ali i sporednih prometnih prometnih procesa (glavni procesi

svladavanje udaljenosti u vremenu. sporedni- u funkciji glavnih)6. interesno povezivanje prometnih organizacija (u posljednje vrijeme među prometnim granama

vlada komplementarnost a ne konkurencija, radi ostvarenja veće brzine, smanjenja troškova, ekoloških zahtjeva.

7. ŠTO JE PROMETNO SREDSTVO I KOJA JE NJEGOVA FUNKCIJA!prometno sredstvo= tehnički uređaj za prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti od početne do završne točke.

8. OBRAZLOŽITE ZNAČAJKE PROMETNIH SREDSTAVA!1. često mijenjaju tehničkotehnološke značajke, a promjene označavaju optimalizaciju koju

nameću tržišni uvjeti i bolju profitabilnost poduzeća2. ekonomičnost prom.sred. – godinama je težnja bila povećanje brzine i kapaciteta prom.sred. od

naftnih kriza radi se na poboljšanju ekonomičnosti- ograničena brzina, porast kapaciteta3. povećanje broja elemenata standardne opreme radi povećavanja sigurnosti osoba i smanjenja

rizika. 4. prom.sred. je tehnički element prom. grane, dakle baza je prom. grane. po tome se i razlikuju

prom. grane. (1. tijekom procesa mijenjaju mjesto, 2. podložni su tehničkotehnološkom procesu, 3. visoka nabavna cijena, 4. elastičnost u zadovoljavanju procesa)

9. OBJASNITE ŠTO JE PREDMET PRIJEVOZA I KAKVA JE NJEGOVA ULOGA U PROMETU!

predmet prijevoza su putnici. predmet prijevoza koji ima turističku svrhu jesu turisti (putnički promet). predmet prijevoza su dobra. to je u praksi teret (teretni promet). to je prijevoz materijala, poluproizvoda i roba. predmet prijevoza je energija i vijesti. dakle predmet prometa: ljudi, dobra, energija i vijesti.

10. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE PROMETNOG PROCESA?prom. proces= proces proizvodnje prom. usluge. on se ostvaruje povezivanjem prom. sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. prom. proces obuhvaća 3 faze:

1. pripremna faza2. faza prijevoza3. završna faza

te faze su povezane pa se prom. proces može označiti pojmom prom. lanac (neprekinuti tok ljudi, dobara, energije i vijesti)u putničkom prom.: urkcaj putnika, prijevoz, iskrcaj putnika. u teretnom: ukrcaj tereta, prijevoz, iskrcaj tereta.

2

11. ŠTO JE PROMETNI PUT I KAKO UTJEČE NA KARAKTERISTIKE PROMETNIH GRANA?

prometna sredstva koriste prom. put za svoje kretanje.prometni put je medij za prijevoz putnika i tereta te prijenosa energije i vijesti od polazišne do odredišne točke. vodanajrasprostranjeniji medij (70, 8% površine). omogućuje prijenos velikih količina na ekonomičan način. trenje i ostali otpori su mali zbog velike površine prometnog sredstva i male brzine. prom. učinak 27 puta veći nego u cestovnom i 8 puta veći nego u želj. prom).zrakmedij na kojem se temelji zračni prom. omogućuje povezivanje dvije točke najkraćim mogućim putem. optrebna je velika pogonska snaga zbog velike sile koja djeluje na prom. sredstvo. manje je ekonomičan jer je mali kapacitet a velika potrošnja. najmanje je ekonomična prom. grana. prometni put je besplatan i dostupan svima, a izgrađuju se početne i završne točke. luke, pristaništa, aerodromi te uređaji za sigurnost plovidbe i leta. pomorski i zračni prometni putovi besplatni.

12. OBJASNITE POJAM PROMETNE INFRASTRUKTURE I NJENU ULOGU U PROM. SUSTAVU!

prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih uređaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta te prijenosu energije i vijesti. u pravilu se ne može graditi po fazama. ona mora biti izgrađena odjednom jer inače ne predstavlja cjelinu i ne može rezultirati kvalitetnom prijevoznom uslugom. magistralne ceste se npr. mogu graditi po fazama, jer predstavljaju zasebu funkcionalnu cjelinu. investitor je uglavnom država odnosno organi lokalne samouprave. održavanje se može prepustiti ptivatnom poduzeu. koncesije (pravo eksploatacije).

13. KOJE SU ZNAČAJKE PROM. INFRASTRUKTURE?1. objekti prom. inf. zahtjevaju velike investicije (država, organi lokalne samouprave) i ne mogu se

aktivirati po fazama jer se gubi cjelovitost. izuzetak su magistralne ceste koje se mogu graditi po fazama. cestarine i ugostiteljski i prateći objekti uz cestu omogućuju povrat kapitala.

2. statičnost i dugi vijek trajanja. početna i završna točka su mjesta gdje se oblikuje veća prometna potražnja.

14. OBJASNITE ULOGU PROM. INF. U OSTVARENJU CILJEVA PROM. POLITIKE!teško je odrediti veličinu prom. inf. budući da se ne može precizno odrediti budući promet. onaj dio prometa koji će s ostalih prom. grana prijeći na novoizgrađeni objekt inf. ne može se predvidjeti. potrebno je osigurati da kapacitet bude veći od aktualnog prometa i dovoljne rezerve. treba voditi računa da se ta prom. inf. u budućnosti može i proširiti; dakle treba imati raspoloživu površinu.pojedini objekti inf. grade se po fazama što je dobro, jer se tako može pratiti povećanje prometa.

15. DEFINIRAJTE POJAM I ZNAČAJKE PROMETNE POTRAŽNJE!prometna potražnja= potreba za prijevozom u određeno vrijeme na određenoj relaciji. negativnost:

1. prom. potražnja može se ostvariti jedino u točno određeno vrijeme na točno određenoj relaciji- neelastičnost.

2. ona se istovremeno (prom. usluga) proizvodi i koristi, dakle ne može se skladištiti (nesrazmjer proizvodnje i potrošnje)

veličinu prom. potražnje utvrđuje stanovništvo. ovisi o broju stan. i živitnom standardu, životnim navikama stan., značajkama nacionalnog gospodarstva.

3

16. PROTUMAČITE MEĐUOVISNOST PROMETNE I TURISTIČKE POTRAŽNJE TE UTJECAJ NA DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA!

prom. potražnja kojom se zadovoljavaju tur. potrebe ovisi prvenstveno o životnom standardu, ali i o sklonosti potrošnji, cijeni, kvaliteti prometne usluge, cijeni supstitutivne usluge (ako postoji) te komplementarnim uslugama (dopunske usluge). prom. potražnja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna područja, prom. modalitete i vrijeme realizacije. prom. potražnja u turizmu nije troma i ovisna o lokaciji izvora potražnje i potrošnje, kao npr. ekonomske aktivnosti (ekonomska je troma, turisička nije) zato prom. poduzeća mogu računati u kratkom vremenu na skokove prometa, dakle porast ili pak smanjenje odnosno nestanak potražnje.

17. OBRAZLOŽITE KAPACITET PROMETNOG SREDSTVA, VRSTE I ZNAČENJE!kapacitet prom. sredstva= sposobnost prihvata putnika ili tereta. statički kapacitet: sposobnost jednokratnog prihvata ljudi ili tereta i ovisi o konstrukcijskim osobinama proizvođača. on je nepromjenjiv. dinamički kapacitet: ukupan broj putnika ili tereta prevezenih u jednom određenom razdoblju. on se može odrediti za grupu prom. sred. (linija) ili za cijeli prom. park. ovisi o:

1. broju dana korištenja prom. sred. u razdoblju2. broju sati koristenja prom. sred. u danu3. veličini statičkog kapaciteta4. vremenu trajanja obrta (vrijeme od jednog do drugog korištenja kapaciteta). i prazne vožnje su

obrt (negativan efekt). dinamički kapacitet može biti teoretski ( u idealnim uvjetima), 365 dana, 100% popunjenosti) i stvarni (stvarni broj dana i stvarni broj putnika).

18. OBJASNITE SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU PROPUSNE MOĆI, PRIHVATNOG KAPACITETA I PROMETNOG KAPACITETA INFRASTRUKTURE!

propusna moć= kapacitet prometnice. izražava broj prometnih sredstava, broj putnika ili broj tereta u određenom periodu (protok). ovisi o značajkama prometnice i mogućnosti supstitucije sa drugom prom. granom i prom. sredstvima. prihvatni kapacitet= kapacitet terminala- veličina koja spaja prihvat prom. sred., broj putnika ili količinu tereta. ovisi o broju lokacija (peroni npr. ) te o veličini objekata za putnike, odnosno skladišnog prostora za teret. prometni kapacitet= propusna moć kod prometnice. on ovisi i o količini tereta ili broja putnika koji se prekrca na lokaciji u određenom razdoblju.optimalni kapacitet= veličina kapaciteta za planirani broj prom. sred., putnika ili količinu tereta, a da pritome ostane određena rezerva za slučaj neravnomjernosti. (to je onaj gdje su troškovi najmanji).

19. KAKO SE DEFINIRA PROMETNI UČINAK I KOJA JE SVRHA NJEGOVOG ISKAZIVANJA?

prometni učinak= mjerna jedinica za svladavanje udaljenosti i prijevoza ljudi, odnosno tereta. prometnim aktivnostima, dakle ostvaruju se dva učinka:

1. prevaljuje se udaljenost 2. prenose se ljudi, teret, vijesti, energija

to su: 1. putnički kilometar (pkm)2. putnička milja (pm)3. tonski kilometar (tkm)4. tonska milja (tm)5. brutotonski kilometar (btkm)

1m= 1800 metarasvrha njegovog iskazivanja jest što se omogućuje njegovih veličina koje bi u protivnom bilo nemoguće uspoređivati.

4

20. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETNE POLITIKE KAO SASTAVNICE GOSPODARSTVENE POLITIKE!

prometna politika= ukupnost gospodarskih i političkih akcija radi razvoja prometa kao djelatnosti. to je odnos državnih tijela prema prometu (mogu i tijela lokalne uprave).odnos države prema prom. politici:

1. administrativna regulacija pojedinih prom. grana2. mjere vlade u unapređenju prom. grana3. nadzor ulaganja4. oporezivanje pojedinih prom. sredstava5. regulacija radi zaštite interesa putnika, vlasnika tereta…

21. NABROJITE I OBRAZLOŽITE ODREDNICE PROMETNE POLITIKE!to su:

1. zemljopisno- prometni položaj državeodređuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogućnost korištenja i razvijenost prom. grana. prema tome države su planinske, pomorske ili pak univerzalne dostupnosti.

2. prometna potražnjaveći obujam potražnje zahtjeva veće prom. kapacitete. struktura prom. potražnje utječe na prom. kapacitet.

3. prometna ponudarezultat dosadašnjeg djelovanja prom. politike. ovisi o obujmu i strukturi. uspješna je ona koja nastoji ostvariti sklad ponude i potražnje (nemoguće)

4. mogučnosti države da zadovolje prometne potrebesposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervnih kapaciteta ako postoje.

5. društveno- gospodarski sustavi i uvjeti poslovanjapozitivno ili negativno djeluju

6. ciljevi razvoja prom. sustavaoni trebaju biti realni, ostvarivi, opći i dugoročni te posebni i detaljni, a najbitnije razumljivi svima.

7. tehnološki napredakneprestane promjene u razvoju zahtjevaju prilagođavanje, obrazovanje

8. neekonomski uvjeti i ograničenjanajznačajniji su ekološki zahtjevi, sigurnosni zahtjevi

22. ZBOG ČEGA SE PROMET SMATRA GOSPODARSTVENOM AKTIVNOŠĆU?promet ostvaruje društvenu, političku, socijalnu, vojnu te ekonomsku ulogu. ta ekonomska uloga je najznačajnija i ogleda se u tri razine:

1. promet je gospod. djelatnost i treba funkcionirati prema ekonomskim načelima2. uloga prom. u gospodarskim procesima je nezamjenjiva3. logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti

promet je uslužna djelatnost a prom. usluga povećava vrijednost svakog proizvoda na tržištu. o kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prom. usluge cijena proizvoda na tržištu. tu sudjeluju prom. sredstva, ljudi i zaposlenici. promet je gospodarska grana koja znači i društveni razvoj. najdulju tradiciju zapravo ima ekonomika prometa (robna razmjena, pribavljanje materijala i radne snage).

23. KADA I IZ KOJIH RAZLOGA PROMET POSTAJE PREDMETOM ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA?

s razvojem organizacije rada i činjenica da se znanstveno izučavanje ne može prepustiti samo ekonomskim i organizacijskim disciplinama, nego i tehničkim i tehnološkim. u posljednjem stoljeću se to zbiva. oblikuje se posebno znanstveno područje tehnologija prometa i transport. bitan je i pravni aspekt, ali i medicina, psihologija, sociologija, povijest. inter- i multudisciplinarnost.

5

24. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETA U NACIONALNOM I SVJETSKOM GOSPODARSTVENOM RAZVOJU!

povijest razvoja ljudskog društva istodobno je i povijest gospodarskog razvoja, a povijest gospodarskog razvoja je povijest razvoja prometa. on omogućuje dislokaciju mjesta proizvodnje i potrošnje te izvora nabave. kriterij je ona lokacija sa min. troškovima- globalizacija. putnički (svjetski) promet, teretni promet…

25. OBRAZLOŽITE ULOGU PROMETA U DRUŠTVENOM RAZVOJU I ODREDITE U ČEMU SE ONA OGLEDA!

promet je zahvaljujući razvoju u organizaciji omogućio «just in time» snabdijevanje proizvodnih i potrošačkih mjesta bez potrebe skladišta i zaliha.visok tehnički razvoj sa svim najrazličitijim mogućnostima prevoženja proizvodapromet je veliki potrošač energije (30%)bitan za globalizaciju (ekonomija, turizam)internet, nepotrebno fizičko svladavanje udaljenosti i veliki troškovi

3. MEĐUOVISNOST PROMETA I TURIZMA

1. OPIŠITE PRVE OBLIKE PROMETA I NJIHOVU ULOGU U ČOVJEKOVOM ŽIVOTU I GOSPODARSTVENIM AKTIVNOSTIMA

promet se javlja u pretpovijesno doba, doba kad se čovjek bavio lovom da bi prehranio sebe i svoju zajednicu. kad je pripitomio životinje one su mu postale prometno sredstvo. najprije su nosile teret, a kasnije vukle drvene konstrukcije za sobom (od grana). uz kopneni promet javlja se i vodni promet, jer su ljudi gradili svoja naselja uz vodu. najprije se koristilo deblo, a kasnije skupina odnosno splav.

2. KADA SE, NA TEMELJU NOVIH PRONALAZAKA OBLIKUJU PROMETNE GRANE KOJE I DANAS DOMINIRAJU U PRIJENOSU LJUDI, TERETA I VIJESTI?

razvoj u antičko doba. feničani su bili poznati po pomorskom prometu i trgovini, bili su vješti u gradnji plovila, pomoračkim vještinama. razvoj u rimsko doba. razvijaju se kola sa usavršenom konstrukcijom kotača (1. epohalno otkriće). grade se kamene ceste. srednji vijek je presudan. čvršća konstrukcija plovila, nautičke karte, kompas, oplovljavanje svijeta. industrijska revolucija u 18. st. raste trgovina. izum parnog stroja (2. epohalno otkriće). u ovo doba razvija se turizam. u 19. st. razvoj željeznicekrajem 19. st. konstruira se automobil. on je označio individualnost putovanja (daimler-benz).20. st. zračni promet (3. epohalno otkriće).

3. OPIŠITE NA KOJI NAČIN JE PROMET UVJETOVAO POJAVU I OMOGUĆIO RAZVOJ TURIZMA!

kopneni promet se razvio željezničkim i cestovnim granama. u 20. st. međutim pojavljuje se i zračni promet, konstruiranje aviona (1903.) koji je najviše u početku služio u ratne svrhe, a kasnije uz pomoć aviona turizam poprima globalni karakter. pismo, telegraf, te naposlijetku bežični prijenos vijesti unaprijedio je gospodarske aktivnosti (19. st). nakon što su se formirale prom grane dolazi do usavršavanja prom. sred. i povećanja njihove efikasnosti. razvijaju se i sprecifični oblici samo za turiste (čarter letovi, uspinjače, žičare, brodovi za kružna putovanja u pomorskom i riječnom prometu).

6

4. objasnite pozitivan utjecaj turizma na promet!1. intenziviranje izgradnje i modernizacija prom. inf. 2. modernizacija prom. sred. 3. novi oblici organizacije prometa4. porast prometa, tereta i putnika

5. objasnite pozitivan utjecaj prometa na turizam1. promet omogućuje putovanje odnosno svladavanje udaljenosti u tur. svrhe2. željeznički promet utjecao je na masovnost3. cestovni promet utjecao je na elastičnost i dostupnost brojnih destinacija te individualnost4. zračni promet utjecao je na brzinu i porast udaljenosti tur. putovanja

povezivanje prometa i turizma uz pomoć putničkih agencija i predstavništava. u europi dominira cestovni promet. udio prometnih grana u opsluživanju svj. tokova: zračni promet 44%cestovni promet 41%pomorski promet 8%željeznički promet 7%

6. ŠTO JE SINERGIJSKI UČINAK PROMETA I TURIZMA?postoji uzajamni odnos između prometa i turizma. zajedničko ulaganje u promet i turizam daje veće efekte nego zasebno ulaganje u pojedinu djelatnost. turizam se pojavio u trenutku kad su se razvila prijevozna sredstva i kad je prijevoz postao jeftiniji i kvalitetan. sinergija= suradnja

7. KAKO TURIZAM OGRANIČAVAJUĆE DJELUJE NA PROMET?razvijanje prom. inf. (prometnica i raznih građevinskih objekata) degradiraju (vizualno) prostor i okoliš a istovremeno se time olakšava promet (jači prom. tokovi). također prom. sred. proizvode i emitiraju štetne plinove te zagađuju zrak što ograničavajuće djeluje na promet. također buka. potreba za velikim površinama za mirovanje prom. sred.

8. KAKO PROMET OGRANIČAVAJUĆE DJELUJE NA TURIZAM ograničavajuće djeluje promet. inf. i prom. sredstva.prom. infrastruktura vizualno degradira prostor, narušavajući ljepotu prirode.prom. sredstva stvaraju buku, štetne plinove i tvari, te zahtijevaju velik prostor za kretanje, te velike izgrađene površine za vozila u mirovanju

9. KAKO JE MOGUĆE TURIZAM DEFINIRATI KAO SUSTAV I ZBOG ČEGA JE TO ZNAČAJNO?

turizam kao sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, ekonomske, organizacijske i pravne prirode kojem je svrha pružanje usluga smještaja, ugostiteljstva, prometa, posredovanja i ostalih usluga. on je horizontalan (jednakonvrijedni elementi) te vertikalan (hijerarhijska razina), npr. organizacija radaje tehnička razina i ona je temelj zza izgradnju ostalih, viših elemenata.

vertikalno: tehnički elementi tehnološki organizacijski ekonomski pravni

7

horizontalno: djelatnost posredovanja prom. djelatnost djelatnost smještaja djelatnost ugostiteljstva ostale djelatnosti

10. OBRAZLOŽITE STRUKTURU SUSTAVA TURIZMAdjelatnost posredovanja, prometna, ugostiteljska, djelatnost smještaja i ostale djelatnosti

1. djelatnost posredovanja informiranje tržišta o ponudi destinacija prodaja aranžmana nositelji su turoperatori i tur. agencije

2. prometna djelatnost prijevoz turista od mjest boravka do tur. destinacije organizatori su prom. poduzeća ili tur. agencije sa svojim prom. sred. ili unajmljenim prom. proces može organizirati i sam turist svojim vozilom ili unajmljenim

3. djelatnost smještaja hoteli, moteli, pansioni i ostali objekti

4. ugostiteljske usluge pružaju hoteli, moteli također restorani, kafići

5. ostale djelatnosti kulturne, umjetničke, sportske, zabavne, rekreacijske, zdravstvene, povijesne

da bi turizam kao sustav bio optimalan bitna je usklađenost elemenata horizontalne i vertikalne strukture na tehničkoj razini: usklađenost komunikacijskih sred. i sred. za prijenos informacija, prometnih

sred., hotelskih i ug. objekata, terminala za teret i putnike na tehnološkoj razini: usklađenost prijenosa informacija, smještajnih suluga i ostalih koje su

vezane uz dolazak turista na organizacijskoj razini: usklađenost organizacije, pravnih subjekata koji vode pojedine

djelatnosti na ekonomskoj razini: usklađenost utvrđivanja troškova, prodajne cijene, investiranja na pravnoj razini: usklađenost zakona i propisa, konvencija i sl.

ključne komponente sustava turizma su ulazne i izlazne veličine i vanjski čimbenici. promet turista je sastavnica prometa putnika. ljudi putuju iz turističkih razloga ali iz iz drugih razloga.

11. JE LI PROMET PODSUSTAV SUSTAVA TURIZMA?je, jer prom. grane omogućuju prijevoz turista od emitivnog do receptivnog područja te ostale funkcije u vezi s turizmom (telekomunikacije, internet…)gotovo polovina tur. tokova ostvaruje se cestovnim prometom, posebice automobilom. mnoga sredstva za prijevoz putnika sadrže sposobnost prihvata automobila (trajekt, vagoni za automobile…)

12. OBJASNITE STRUKTURU PROMETNOG SUSTAVA S OBZIROM NA PREDMET PRIJEVOZA!

predmet prijevoza su: putnici, teret i ostalo. specifična prijevozna sredstva utječu na razlike u organizaciji i organizacijskim rješenjima. također ekonomski aspekt se razlikuje o prethodnim elementima i svodi se na sve na postizanje veće profitabilnosti, ali mogući su i drugi pristupi ovisno o ciljevima poduzeća. u prometu je uvijek bitna pravna regulativa- odvijanje prometa na međunarodnoj razini, sigurnosni aspekt, ekološki aspekt, struktura radnog vremena zaposlenika.

8

za turizam je posebno važan prijevoz putnika. gotovo polovina prometa u turizmu se ostvaruje cestovnim prometom, pa mnoga sredstva posjeduju sposobnost prihvata automobila (trajekti, vagoni za automobile…). glavnina teretnog prometa nije vezana uz turizam. jedino je važan onaj koji je vezan uz snabdijevanje. također se to odnosi na promet informacija, vijesti, grafičkih prikaza, slika…

13. ELABORIRAJTE KARAKTERISTIKE STRUKTURE PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA S OBZIROM NA PROMETNE GRANE!

kriteriji za definiranje strukture i ovom smislu je prom. sred. prom. grane: pomorski, cestovni, željeznički, zračni, riječni, ostali (promet žičarama i uspinjačama, svemirski, promet lebdjelicama, telekomunikacijski, poštanski)promet na električni pogon su žičare , uspinjače i sl. sredstva koja služe za prevaljivanje kratke visinske udaljenosti. ne zagađuje okoliš, ne degradira ga, vrlo pogodan. ponegdje kao prom. sred. služe lebdjelice koje lebde iznad tla ili vode (zahvaljujući «zračnom jastuku»). u posljednje vrijeme su atrakcija svemirska putovanja. za sada to čini samo nekoliko ljudi, a planira se razvoj svemirskog turizma.telekomunikacijski i poštanski promet je promet informacijama.

14. ZBOG ČEGA JE ZNAČAJNO STRUKTURU PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA ISKAZATI S OBZIROM NA STRUKTURU PROMETNOG PROCESA?

prom. proces se segmentira u tri faze početna faza faza prijevoza završna faza

početna faza: ulazak i smještaj putnika u prom. sred. ili ukrcaj vozila te prtljagefaza prijevoza je sam proces prijevoza i svladavanje udaljenosti. završna faza je izlazak putnika te automobila te iskrcaj prtljage. početna i završna faza vezane su uz terminale.

15. ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA STRUKTURU PODSUSTAVA PUTNIČKOG PROMETA S OBZIROM NA UDALJENOST I SPECIFIČNU FUNKCIJU U TURIZMU?

to je: promet između receptivnog i emitivnog tržišta promet u tur. destinaciji promet u logistici tur. destinacije

promet između emitivnog i receptivnog ptržišta odvija se tradicionalnim prom. granama. s obzirom na udobnost, brzinu, cijenu. promet u tur. destinaciji je promet na malim udaljenostima. to je kretanje u samoj tur. destinaciji. turisti često traže za unajmiti osobni automobil. promet u logistici tur. destinacije koji bi se trebao formirati na periferiji naselja, jer je tu bitan i promet u svrhu snabdijevanja. tako da kamioni ne ulaze u sam centar.

16. ŠTO ZNAČI UPRAVLJATI SUSTAVOM- U OVOM SLUČAJU SUSTAVIMA PROMETA I TURIZMA?

upravljanje sustavom je planirano usmjeravanje pojave prema određenom cilju, točno određenim akcijama (smišljenim, planiranim).

17. OBJASNITE RAZLIKU IZMEĐU GLAVNIH I SPOREDNIH PROCESA U SUSTAVIMA PROMETA I TURIZMA I ZBOG ČEGA JE ONA ZNAČAJNA!

9

glavni procesi: prijevoz turista od mjesta boravka do tur. destinacije prijevoz u tur. destinaciji prijevoz od tur. destinacije do mjesta boravka turista prijevoz tereta za snabdijevanje posredovanje radi informacija o ponudi posredovanje u korištenju tur. ponude priprema i pružanje usluga smještaja priprema i pružanje usluga prehrane priprema i pružanje ostalih usluga (zabavnih, kulturnih, sportskih…)

svaki od ovih procesa sastavljen je od brojnih procesa koji su povezani. npr. prijevoz je složen od više procesa, ovisno o vrsti prijevoznog sredstva:

prijevoz uz sudjelovanje cestovnog i zračnog prometa- prijevoz turista od mjesta boravka do zračne luke (taksi ili autobus)- prijava putnika i predaja prtljage u zračnoj luci- ukrcaj- prijevoz- iskrcaj- preuzimanje prtljage- prijevoz do hotela ili drugog smještajnog objekta

prijevoz uz sudjelovanje cestovnog prometa- ukrcaj putnika i prtljage u osobni automobil- prijevoz- parkiranje radi korištenja tur. usluga- nastavljanje vožnje do motela radi noćenja- mirovanje automobila- nastavljanje prijevoza do tur. destinacije- prijevoz po tur. destinaciji

ovi procesi su vrlo složeni, zahtijevaju posebnu organizaciju. što je prijevoz organizacijski složeniji turist će ga teže sam organizirati. s obzirom na ciljeve postoje dva pristupa:

1. ako je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa, potrebna je daljnja selekcija glavnih procesa, a zanemarivanje sporednih (razvoj zdravstvenog turizma npr.)

2. ako se razvija jedan segment unutar sustava, onda je potreban detaljan pristup glavnim i sporednim procesima

18. OBJASNITI MEĐUOVISNOST PROMETNE POLITIKE I POLITIKE RAZVOJA TURIZMA!

svrha povezivanja prometne politike i politike razvoja turizma daje sinergijski učinak, dakle zajedničko ulaganje. na državi je sad da odabere najefikasnije mjere za utjecaj na obje djelatnosti. svaka država raspolaže drugačijim mogućnostima i ima drugačije vrijednosti. npr. zimski turizam+ cestovni promet, pomorski turizam+ zračni promet. u europi je dosta razvijen željeznički promet (od cestovnog) jer se ističe kvalitetom i udobnošću.

19. ŠTO JE GLOBALIZACIJA I KAKVA JE ULOGA PROMETA I TURIZMA U NJOJ?globalizacija je povezivanje svijeta na kulturnoj razini, tur., ekonomskoj, socijalnoj, obrazovnoj….cilj je razvoj, napredak znanosti, ekonomije, raspoloživost kadrova, suradnja.

20. OBRAZLOŽITE ULOGU MENADŽERA U USKLAĐIVANJU PROMETA I TURIZMA NA MIKRORAZINI!

10

promet i turizam bitno pridonose globalizaciji, upoznavanje s najudaljenijim dijelovima svijeta. kontakti, upoznavanja, turistički, poslovno, razmjena cijesti i informacija.

4. PROMET U POVEZIVANJU EMITIVNOG I RECEPTIVNOG PODRUČJA

1. NABROJITE I OBRAZLOŽITE OSNOVNE PREDNOSTI I NEDOSTATKE CESTOVNOG PROMETA!

prednosti: - elastičnost- u pogledu slobodnog izbora vremena početka i kraja putovanja te mjesta (od

vrata do vrata)- dostupnost –utječe na mobilnost ljudi

nedostaci: - veika potrošnja naftnih derivata- veliki prostori za kretanje i mirovanje- zagađenje okoliša

danas ima velik broj automobila, on karakterizira individualnost, udobnost, mali je i relativno jeftin, u odnosu na druga prom. sred. većeg kapaciteta.

2. U KOJIM SE ORGANIZACIJSKIM OBLICIMA POJAVLJUJE CESTOVNI PROMET, OBRAZLOŽITE RAZLIKE!

organizacijski oblici: 1. vlastiti prijevoz2. linijski prijevoz (javni)3. prijevoz posebne namjene

vlastiti prijevoz: poduzimaju fizičke osobe i nikada u komercijalne svrhe. prijevoz vlastitim ili unajmljenim automobilom. linijski (javni) prijevoz: specijalizirana prom. poduzeća, objavljuju vozni red (počeci i krajevi putovanja, cijene). vozni red je javnog karaktera. prijevoz posebne namjene: organiziraju pravne osobe, a ne moraju biti prom. poduzeća. npr. dostava rublja, hrane u smještajne objekte.

3. POJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE AUTOMOBILA I NJEGOVU ULOGU U TURISTIČKIM PUTOVANJIMA!automobil je najbrojnije cestovno vozilo. nositelj je individualnog prometa. masovnost prometa je posljedicauporabe vlastitih automobila. u razvijenim državama prosječan broj auta po obitelji veći je od jedan. danas se sve više koriste i unajmljeni automobili («rent-a-car»)dijelovi: šasija, karoserija, motori oprema. prije naftne krize težilo se brzini i udobnosti, kad je cijena nafte porasla dominantna je uloga ekonomičnostito se nastojalo postići aerodinamičnom linijom karoserije, upotrebom laganih materijala i motorima s manjom potrošnjom goriva. pasivna sigurnost- čvršća konstrukcija putničke kabine («sigurnosni kavez»), specifična konstrukcija prednjeg i stražnjeg dijela, sigurnosni pojasevi, zračni jastuci, nasloni za glavu. šasija= podloga automobila na koju se postavlja karoserija i motor.

4. KOJE ELEMENTE PREDSTAVLJAJU POSLJEDNJE DOSTIGNUĆE U POVEĆANJU RAZINE SIGURNOSTI AUTOMOBILA?

11

aktivna sigurnost- abs koji «dozira» intenzitet kočenja kod brze reakcije vozača i nepovoljnih uvjeta na cesti. katalizatori za smanjenje štetne emisije plinova. konstrukcije se sve više nastoje izgraditi tako da se mogu reciklirati.

5. KAKVU ULOGU IMAJU KAMP- PRIKOLICE I KAPMERI U TURIZMU?oni su isključivo vezani za turizam. kamp- prikolice su vozila bez vlastitog pogona, namijenjena za višednevni boravak, funkcionalno vezana za automobil. kamperi- se sastoje od pogonskog dijela, kabine i prostora za višednevni boravak. pridonose individualnosti u planiranju i organiziranju tur. putovanja.

6. OBRAZLOŽITE OSNOVNE ZNAČAJKE BICIKLA U EKOLOŠKOM KONCEPTU. u mnogim europskim zemljama gdje je ravan teren (skandinavski poluotok) bicikl je isto prometno sredstvo kao i automobil, za svakodnevne aktivnosti. za to su potrebne biciklističke staze i signalizacija te prostori za mirovanje u centru grada. on je «ekološko» prom. sredstvo, ne zagađuje i omogućuje uštedu prostora, povoljno utječe na zdravlje. sve se više širi biciklistički turizam.

7. ŠTO SU TURISTIČKI AUTOBUSI I KAKVA JE NJIHOVA VAŽNOST U TURIZMU?turistički autobusi imaju ulogu masovnog nositelja prometa turista, ali sudjeluju i u linijskom te zračnom prometu. dvije osnovne kategorije autobusa:

1. visokopodni autobusi (48-55 sjedećih mjesta)2. autobusi na kat (do 80 sjedećih mjesta)

visokopodni autobusi čine glavninu voznog parka tur. agencija, za dulje etape ili lokalnu upotrebu u tur. destinaciji. za tur. prijevoze na kraće udaljenosti i za manje grupe turista koriste se manji autobusi (10-40 sjedećih mjesta)karakteristike: aerodinamična linija, čvršća konstrukcija, elementi pasivne i aktivne sigurnosti. specifičnost tur. autobusa: klima uređaj, video uređaj, priručna kuhinja, sanitarni čvor ili kod autobusa na kat čak i ležajevi.

8. KOJI ELEMENTI ČINE INFRASTRUKTURU CESTOVNOH PROMETA I NA KOJI NAČIN SU DOSTUPNI KORISNICIMA?

cestovna inf. su svi građevinski objekti koji sudjeluju u prom. tokovima (početno- završne točke, veze među njima, objekti u gradovima i naseljima za odvijanje cestovnog prometa)to su:

1. prometnice2. mostovi3. tuneli4. podvožnjaci i nadvožnjaci5. terminali za putnike i teret6. prostori za mirovanje vozila (garaže, parkirališta)7. uređaji za signalizacijui upravljanje prometom (semafori, prom. znakovi, upravljački sustavi)

veća gustoćaprom. inf. više je dostupna većem broju turista i putnika i omogućava disperziju velikog prometa u više pravaca. suvremene prometnice pridonose udnobnosti, brzini.

its- upravljački sustavi: omogućavaju bolje iskorištavanje propusne moću, veću protočnost prometa.

9. KOJE SU OSNOVNE ZNAČAJKE CESTOVNE INFRASTRUKTURE?1. velike investicije

12

2. dugi vijek trajanja3. gradnja traje godinama (ovisi o tehničkim mogućnostima i mogućnostima financiranja)4. potreba za što točnijim dimenzioniranjem kapaciteta (propusna moć)5. predviđanje rezerve kapaciteta6. dostupnost (cestovna inf. je dostupna svima pod istim uvjetima)7. potražnja za inf. drugih prom. grana (nakon izgradnje uvijek slijedi odljev potražnje s ostalih

prom. grana )8. jednokratna naknada za korištenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove

10. NA KOJI NAČIN SE FINANCIRA A KAKO EKSPLOATIRA CESTOVNA INFRASTRUKTURA?

financiranje cestovne inf. u domeni je države. država može raspisati natječaj za dodjelu koncesije, gdje će povjeriti izgradnju i gospodarenje specijaliziranom poduzeću te od koncesionara naplaćivati godišnju naknadu. koncesionari mogu biti privatna ili poludržavna poduzeća. prom. inf. se financira i iz naknada za korištenje. država bira pravce koji ulaze u mrežu europskih prom. koridora te da se zadovolji potreba bolje prom. povezanosti s ostalim eur. državama. magistralnu cestu planira nadležno ministarstvo ili lokalni organi vlasti.

11. KAKVA JE ULOGA PRATEĆIH CESTOVNIH OBJEKATA U ODVIJANJU PROMETA I TURISTIČKOM PROIZVODU?

prateći objekti su: informatička služba, benzinske crpke, usluge popravaka vozila, telefonske govornice, ug. sadržaji, trgovine, usluge smještaja i sl. njihova prisutnost značajna u kvaliteti cestovnog prometa. oni su izgrađeni na određenim udaljenostima. oni nude karakterisične tur. sadržaje i igraju ulogu usputnih tur. destinacija.

12. ŠTO SU PUTNIČKI TERMINALI I KAKVA JE NJIHOVA FUNKCIJA U TURIZMU?putnički terminali su početno- završne točke autobusnog linijskog prometa. autobusni terminali nisu isto što i autobusni kolodvori. elementi:

1. površina za prihvat a. 2. prostori za pranje i čišćenje a. 3. radionice za manje popravke a. 4. manje čekaonice za putnike5. ug. i trgovinske usluge6. informativna služba7. služba prodaje karata8. prostori za prihvat gradskih a., taksi i sl.

autobusni kolodvor= površine za prihvat a. + služba prodaje karatatreba biti odvojen autobusni od pješačkog prometa. svrha je efikasna informativna služba i pravodobna informiranost putnika. poželjno je da je u blizini putničkog terminala ostalih prom. grana tako da se omogući presjedanje s jednog prom. sred. na drugo.

13. NABROJITE I OBRAZLOŽITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE ŽELJEZNIČKOG PROMETA!

prednosti: masovnost (veliki kapacitet)niski troškovi eksploatacijene zagađuje okolinu i ne degradira prostor u onoj mjeri kao cestovni promet

nedostaci: neelastičnost (linijski prijevoz isključivo)početno- završne točke su isključivo ž. kolodvorinemogućnost prijevoza «od vrata do vrata»mala brzina

mala brzina je glavni nedostatak. danas u svijetu postoje vrlo brzi vlakovi, ali hrvatska još nema takve suvremene vlakove.

13

14. OPIŠITE ORGANIZACIJU PROMETA NA ŽELJEZNICI TE KAKO ONA UTJEČE NA PRIJEVOZ U TURISTIČKE SVRHE!

organizacija prijevoza: izrada voznih redova nabava i planiranje prometnih sredstava ranžiranje vlakova praćenje međunarodnih prijevoza istraživanje tržišta radi konkuriranja cestovnom prometu prodaja karata uvođenje izvanrednih vlakova ako je veća potražnja uvođenje novih oblika prijevoza i sl.

putnici očekuju pravovremenu i točnu informaciju, kvalitetu usluge i točnost.

15. KAKO ORGANIZACIJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA UTJEČE NA KVALITETU PROMETNE USLUGE?

poslovi željezničkog prometa su povjereni jednom poduzeću koje zapošljava velik broj ljudi, jer je to vrlo kompleksno složena organizacija. karakter vlasništva nad poduzećem utječe na manje zahtjeve potražnje i djelovanje konkurencije- nekvalitetna prometna usluga je rezultat. velika prednost je što se ne zagađuje okoliš u onoj mjeri kao cestovni promet. zato zajednička politika eu želi stimulirati ovu prometnu granu. u posljednje vrijeme preuzimaju privatna poduzeća dijelove želj. sustava, što potiče na kvalitetniju uslugu i konkurenciju.

16. ŠTO SU «VLAKOVI VELIKIH BRZINA» I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TURIZMU?«vlakovi velikih brzina» su vlakovi čija je brzina od 200-300 km/h. želj. pruge su prilagođene takvim brzinama te organizacija prometa. usluga je visokokvalitetna i usporediva s onom u zračnom prometu. broj korisnika je relativno mali s obzirom na sveukupan broj putnika u želj. prometu. međutim ovi suvremeni vlakovi su u fazi razvoja i porasta. (u vrijeme tur. sezone organiziraju se tzv. «tur. vlakovi» koji su prilagođeni tur. tokovima). u francuskoj, italiji, njemačkoj, španjolskoj.

17. PROTUMAČITE OSNOVNE ZNAČAJKE ŽELJEZNIČKIH PROMETNIH SREDSTAVA- PUTNIČKIH VAGONA!

dijelovi vagona: 1. postolje sa uređajima za kretanje i kočenje2. nadgrađe- konstrukcija za prihvat putnika ili tereta

konstrukcija postolja prenosi masu vagona na želj. prugu pa o tome ovisi brzina vagona i prolaz kroz zavoje i nagibe- tzv. «miran hod» vagona. nadgrađe je od laganih materijala i plastike te pruža sigurnost kod velikih brzina.danas prevladavaju dva razreda, prema kriteriju udobnosti, opremi. prema namjeni:

lokalni (do 50 km) magistralni međunarodni

lokalni do 50 km. manja udobnost, manja brzina, veliki broj sjedećih mjesta. sliče na gradske i prigradske autobuse. magistralni- veće udobnosti i bogatija oprema. međunarodni- velika udobnost i oprema te dodatne usluge. magistralnim i međunarodnim se mogu priključiti kola za spavanje, vagon- restorani, kombinirani vagoni i sl.

18. KAKVU ULOGU IMAJU «TURISTIČKI VLAKOVI» U OPSLUŽIVANJU TUR. TOKOVA?

14

povezuju mjesta velikih udaljenosti s konstantnim tur. tokovima u vrijeme sezone. njima se često priključuju vagoni za automobile. tur. vlakovima se smanjuje obujam cestovnog prometa.

19. ŠTO SAČINJAVA INFRASTRUKTURU ŽELJ. PROMETA I KOJE SU NJENE ZNAČAJKE?

inf. obuhvaća: 1. pruge2. prateći objekti3. donji i gornji ustroj pruge4. mostovi, tuneli, vijadukti5. signalno- sigurnosni uređaji, telekomunikacijske veze, informacijski sustav, uređaji za

jednostavnu razmjenu podataka6. zgrade, kolodvori, peroni, postaje i ostali objekti na kolodvorima7. ranžirani kolodvori s pratećim objektima8. putnički terminali9. pristupne prometnice i parkirališta te autobusne postaje

20. KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA?željezničke pruge nije moguće graditi po fazama kao npr. magistralne ceste. investitor je u pravilu država iz sredstava proračuna, a prema planu koje utvrđuje nadležno ministarstvo. plan određuje nadležno ministarstvo i treba biti povezan s međunarodnim koridorima. važna je i usklađenost u tehničkom, tehnološkom, organizacijskom smislu.

21. OBJASNITE ZBOG ČEGA SE SVE VEĆI ZNAČAJ PRIDAJE PRIVATIZACIJI ŽELJEZNICE?

veća kvaliteta usluge, konkurencija na tržištu.

22. KOJE SU OSNOVNE PREDNOSTI I NEDOSTACI ZRAČNOG PROMETA?najmlađa i u nekim segmentima dominantna prom. grana. ima samo početno- završne točke- luke/ aerodrome, koje su povezane zamišljenim koridorima. (ne iziskuje izgradnju inf. na prijevoznim pravcima).nedostaci:

neelastičnost (ovisnost o početno- završnim točkama) neophodna upotreba drugih prom. grana za dolazak do aerodroma mali kapacitet udaljenost luke od grada visoka nabavna cijena i troškovi eksploatacije (avion od aluminija i njegovih legura te plastike)

prednosti: brzina (do 950 km/h) prevaljivanje velikih udaljenosti

23. ŠTO KARAKTERIZIRA PROMETNU USLUGU ZRAČNOG PROMETA I U KOJOJ MJERI ONA UDOVOLJAVA POTREBAMA TURISTA?

prom. uslugu karakterizira brzina prijevoza te prevaljivanje velikih udaljenosti za kratko vrijeme te udobnost.

24. KOJE SU ODREDNICE AKTUALNOG TRENUTKA ZRAČNOG PROMETA?aktualni trenutak obilježavaju ograničene brzine (do 900 km/h), široki trup radi većeg kapaciteta (do 600) i racionalna koncepcija korištenja unutarnjeg dijela prostora te manja udobnost.

15

25. KOJIM SE ZNAČAJKAMA ODLIKUJE LINIJSKI ZRAČNI PROMET I KAKVA JE NJEGOVA ULOGA U TUR. PRIJEVOZIMA?

identičan je kao kod drugih prom. grana. zračni prijevoznici objavljuju vozni red. struktura letačkog parka prilagođava se duljini linija i ravnomjernosti parka putničkih tokova. nude se zrakoplovi za kratke, srednje (3000-5000 km) i velike (11000-12000 km) udaljenosti. srednje uglavnom unutar država, velike prekomorske i međukontinentalne udaljenosti. linijski prijevoznici velike su organizacije sa velikom financijskom snagom. concorde- 144 putnika, 2300 km/h, najbrži, problem ekonomičnostiairbus- 325 putnika, 900 km/h, za srednje udaljenostiboeing 747- 400-490 putnika, 950 km/h

26. ŠTO DETERMINIRA KVALITETU PROMETNE USLUGE U «CHARTER» ZRAČNOM PROMETU?

pojava charter prometa javlja se 50.-tih godina kad naglo rastu tur. tokovi. veći je kapacitet popunjenosti, ali manja kvaliteta usluge:

1. manja udobnost2. manje zabave3. skromnija ponuda jela i pića4. niža cijena5. nepovoljniji odnos broja posade i broja putnika6. nepovoljnije vrijeme polaska7. nepovoljniji aerodrom

ključna uloga u turizmu. ugovor o charteru je obaveza zračnog prijevoznika da obavlja prijevozničku funkciju za tur. agenciju. nositelji «charter» prometa su specijalizirane zrakoplovn ekompanije. oko 10% zračnog prometa.

27. KAKVE SVE VRSTE UGOVORA O «CHARTER» PRIJEVOZU ZRAKOM POSTOJE I ŠTO UTJEČE NA ODABIR POJEDINE VRSTE?

vrste ugovora o «charter» prijevozu: 1. ugovorom je obuhvaćen cjelokupni kapacitet zrakoplova (whole charter)2. ugovorom je obuhvaćen dio kapaciteta, a ostatak druge tur. agencije (part ili split charter)3. ugovorom je obuhvaćen samo jedan prijevoz (ad hoc charter)4. ugovorom je obuhvaćeno više uzastopnih prijevoza (series charter)5. ugovorom je obuhvaćeno korištenje zrakoplova za čitavu sezonu (time charter)

ovisno o broju turista, putnika. organizacijski najracionalniji i najekonomičniji- omogućuje uzastopni prijevoz putnika, a da zrakoplov nikad ne leti prazan.

28. DEFINIRATJE ULOGU PRIVATNIH ZRAKOPLOVA U TURIZMU!prijevoz manjim zrakoplovima, koji su vlasništvo prom. poduzeća (za poslovne svrhe) ili osobno vlasništvo (putovanja osobnim potrebama). foker f-27 sa 50 putničkih mjesta. velika mobilnost i elastičnost (početak i završetak putovanja, destinacije…)

29. ŠTO ČINI INFRASTRUKTURU ZRAČNOG PROMETA I KOJE SU NJENE ZNAČAJKE?početno- završne točke. povezanost s ostalim prom. granama. udaljenost i nekoliko desetaka km od grada. inf. zračnog prometa:

1. poletno- sletne staze2. manevarske površine3. površine za mirovanje zrakoplova4. objekti sigurnosti leta5. servisni objekti

16

6. objekti za prihvat putnika7. objekti za prihvat tereta8. površine za prihvat sredstava ostalih prom. grana9. pristupne prometnice

30. OBJASNITE KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA INFRASTRUKTURA ZRAČNOG PROMETA!

vrlo velike investicije za izgradnju i održavanje, ti poslovi se prepuštaju državi, lokalnim organima vlasti, zrakoplovne kompanije. izvori financiranja mogu biti banke, sredstva aerodroma, lokalni organi vlasti, nadležno ministarstvo. (lebdjelice: 400 putnika, 60 auta, 60 čvorova brzina. francuska i velika britanija)

31. NABROJITE I OBRAZLOŽITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE POMORSKOG PROMETA!prednosti:

velik kapacitet niski prijevozni troškovi elastičnost u odabiru prom. pravaca najsigurnije prom. sredstvo

nedostaci: mala brzina

32. ŠTO SU «BRODOVI VELIKIH BRZINA» I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TUR. TOKOVIMA?

brodovi velikih brzina su suvremeni brodovi koji svojom kvalitetom i unutrašnjošću podsjećaju na zrakoplove. građeni su od laganih materijala. to su veliki putnički prekooceanski brodovi, ali su neekonomični jer je problem u vremenu boravka u luci. najekonomičniji su brodovi manjih kapaciteta koji učestalo prevaljuju određenu rutu- katamaran, u putničke svrhe. također i trajekti za prijevoz putnika i automobila- cca. 40 čvorova, do 400 putnika. hidrogliseri

33. PO ČEMU SE USLUGA POMORSKOG PROMETA RAZLIKUJE OD ONE U OSTALIM PROMETNIM GRANAMA TE KAKO UTJEČE NA ULOGU U TURIZMU?

prom. put je besplatan. prom. sredstva u pom. prometu sporija su od onih u ostalim prom. granama. najveća je ekonomičnost i elastičnost. niski troškovi prijevoza.

34. OPIŠITE ZNAČAJKE LINIJSKOG POMORSKOG PUTNIČKOG PRIJEVOZA!linijski pom. putnički promet se organizira na ograničenim regionalnim tržištima, gdje postoji potreba za kontinuiranim prijevozom putnika. to su najčešće trajekti za kratke, srednje i velike udaljenosti.

35. ŠTO SU TRAJEKTI I KAKVO JE NJIHOVO ZNAČENJE U POVEZIVANJU OBALNIH TURISTIČKIH DESTINACIJA?

trajekti su brodovi za prijevoz putnika i automobila. namijenjeni su kratkim, srednjim i velikim udaljenostima. trajekti za najveće udaljenosti su 3000 putnika i 1300 automobila, sa kabinama, zabavnim, sportskim, trgovinskim i ostalim sadržajima. oni sve više podsjećaju na brodove za kružna putovanja. trajekti za kraće relacije nemaju kabine i imaju manju brzinu.

17

36. PO ČEMU SE «FERRY» BRODOVI RAZLIKUJU OD TRAJEKATA I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TURIZMU?

na području nekih zatvorenih mora koriste se brodovi za prijevoz vlakova- «ferry» brodovi. u zemljama sa razvijenom željezničkom mrežom, kako bi se brodom premostila udaljenost koja bi spriječila kontinuitet želj. pruge, npr. baltičko more. velika je nabavna cijena i visoki troškovi eksploatacije, isplati se jedino ako je česta korištenost tih brodova. 900 putnika i 50 vagona.

37. DEFINIRAJTE ULOGU PROMETA U KRUŽNIM PUTOVANJIMA MOREM I UKUPNIM SVJETSKIM TURISTIČKIM KRETANJIMA!

brodovi za kružna putovanja velikog su kapaciteta (do 3000 putnika, cca. 30 čvorova), 10-15 paluba. imaju najrazličitije sadržaje: ugostiteljski, zabavni, sportski, bazeni, kabine. vodi se računa o uređenju interijera. gotovo najskuplje plovne jedinice na svijetu. ona se organiziraju u suradnji sa tur. agencijama. ima 800-1000 članova posade (1/3 ukupnih putnika). kružna putovanja su vrlo popularna na mediteranu.

38. NA KOJI NAČIN BRODOVI ZA MEĐUNARODNA KRUŽNA PUTOVANJA OBJEDINJUJU PROMETNU I TURISTIČKU USLUGU?

tur. proizvod sastoji se od tur. ponude u lukama i blizini luka te prometno- turističke ponude na brodu za vrijeme plovidbe…ugovorom između brodarskog poduzeća i tur. agencije.

39. NA KOJEM TRŽIŠNOM SEGMENTU DJELUJU IZLETNIČKI BRODOVI I KOJU POTRAŽNJU ZADOVOLJAVAJU?

izletnički brodovi su važan dio tur. ponude, prometuju do destinacija koje su teško pristupačne morem. oko 100 putnika, 15 čvorova, nekoliko zaposlenih. motivi, osim izleta mogu biti razgledavanje podmorja, prijevoz za ronioce. primorske destinacije.

40. NABROJITE ELEMENTE INFRASTRUKTURE POMORSKOG PROMETA I OBJASNITE NJENE ZNAČAJKE!

to su: 1. putnička luka (za kvalitetan ptihvat putnika, udobnost za vrijeme boravka na terminalu te prihvat

broda)2. terminali za linijski putnički promet3. površine za mirovanje cestovnih vozila4. pristupne prometnice i rampe5. kontakti sa drugim prom. granama

najbolje je da su oni u centru grada, jer je turistima na raspolaganju razgledavanje različitih sadržaja.

(potražnja veće platežne moći usmjerava prema manjim plovnim jedinicama (50-100 putnika), cijena 10 puta veća nego kod velikih brodova!)

41. KAKO SE GRADI I EKSPLOATIRA POMORSKA INFRASTRUKTURA?država financira izgradnju pomorske inf. , a djelatnost prekrcaja putnika ( i vozila) može se prepustiti državnom poduzeću ili specijaliziranom privatnom poduzeću. terminali za međunarodni promet su vrlo složeniji nego terminali za domaći promet.

18

42. NAVEDITE PREDNOSTI I NEDOSTATKE RIJEČNO- JEZERSKO- KANALSKOG PROMETA, TE KAKO ONI DETERMINIRAJU POZICIJU OVE PROMETNE GRANE U TURISTIČKOM PROIZVODU?

unutarnji vodni promet, kraće riječni prom. koji može imati karakteristike domaćeg i međunarodnog prometa. nedostaci:

neelastičnost u odabiru rute mala brzina mali udio ljudskog rada ovisnost o vremenskim prilikama

prednosti: veliki kapacitet niski prijevozni troškovi

brzina 12-15 km/h nizvodno, 4-5 pa do 8 km/h uzvodno

43. ŠTO JE KARAKTERISTIČNO ZA RIJEČNE PUTNIČKE BRODOVE?prom. sredstva:

1. samohodna: teretni i putnički brodovi tegljači potiskivači tehnička sredstva za održavanje riječnog toka

2. nesamohodna: teglenice potisnice

brodovi za prijevoz putnika su samohodni i podsjećaju na morske brodove. statistika ne prati udio riječnog prometa u tur. tokovima, što znači da je uloga ove grane u turizmu neznatna. da bi prom. tur. usluga bila kvalitetna mora se odlikovati brzinom, a to nije slučaj kod riječnog prom., a brza vozila uvijek su konkurentna. razvijaju se oblici kao kružna putovanja i izleti (a ne linijski promet).

44. KAKVU ULOGU IMAJU IZLETI U TUR. PONUDI RIJEČNOG PROMETA?plovni put ne dozvoljava da je brod velikog kapaciteta, do 400 putnika. putnici mogu uživati u plovidbi i okolišu, što je tur. doživljaj. neki brodovi podsjećaju na nekadašnja luskuzna riječna plovila ( u sjevernoj americi). manja potražnja!

45. OBJSNITE SLIČNOSTI I RAZLIKE KRUŽNIH PUTOVANJA U RIJEČNOM I POMORSKOM PROMETU!

kružna putovanja u riječnom prometu traju kraće, manji je kapacitet za turiste, nije toliko luksuzni interijer. naglasak se daje na razgledavanje i uživanje u plovidbi.

46. KOJI ELEMENTI ČINE INFRASTRUKTURU R-K-J PROMETA I KAKO ONA UTJEČE NA ODVIJANJE PROMETA?

to su: 1. zimovnici (to su objekti koji služe za boravak brodova tijekom zimskih mjeseci)2. pristaništa (to su objekti na obali za prihvat brodova i prekrcaj tereta i putnika- putnički terminali

i nude razne usluge)

19

47. ODREDITE SLIČNOSTI I RAZLIKE INFRASTRUKTURE R-K-J PROMETA U ODNOSU NA INFRASTRUKTURU POMORSKOG PROMETA!

broj terminala r-k-j prometa znatno je manji nego u pomorskom prom. zajedničko jest što su to velike investicije i država financira. pomorski prom. ima ulogu globalnog krvotoka, a r-k-j unutar kontinenta. mogućnosti razvoja r-k-j prometa presudno ovise o prirodno zemljopisnim uvjetima.

48. ŠTO JE TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET?telekomunikacijski promet= promet vijesti i energije. datira iz 19. st. kad se pojavio telefon, teleprinter, telefaks. danas postoji vrlo sofisticirana oprema, visokoobrazovani kadrovi i vrlo razvijeni tel. sustavi. telekomunikacije se dijele:

1. kablovkse (metalni vodiči, optička vlakna i sl. )2. bežične (javna mobilna telefonija, pomorske komunikacije, tel. u zračnom prom., u cestovnom,

željezničkom, vojne komunikacije i dr. )informacije: slika, grafika, govorna poruka, tekst….

49. OPIŠITE AKTUALNI TRENUTAK TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA!aktualni trenutak karakterizira rascjepkanost tel. sustava. svaka prometna grana ima zasebni tel. sustav. prvi su zračni i pomorski tel. sustavi. tel sustav u zračnom prometu regulira promet. tel sustav u cestovnom prometu npvija je pojava i još uvijek ne funkcionira kao sustav, već postoji niz podsustava. tendencija je uspostavljanje jednog, globalnog, tel. sustava.

50. ODREDITE ULOGU TELEKOMUNIKACIJSKOG PROMETA U TURIZMU!prisutnost tel. je vrlo bitna u turizmu. ona omogućuje organiziranje putovanja, informiranje, komunikacija s rodbinom i prijateljima. u posljednje vrijeme turisti sve više koriste internet za prikupljanje informacija, rezervacije i sl. poslovanje tur. agencija i turoperatora nemoguće je bez tel. sustava. u agencijskom poslovanju:

istraživanje tržišta prikupljanje podataka o ponudi promocija na tržištu prijenos informacija od centrale do poslovnica te među agencijama u poslovnoj korespondenciji

u hotelskom poslovanju: komuniciranje s tur. agencijama i individualcima praćenje bookinga izrada planova popunjenja kapaciteta praćenje zaliha hrane, pića, goriva… praćenje finan. tokova u hotelu

51. ŠTO JE POŠTANSKI PROMET?najstariji način prijenosa pisanih poruka (osim prijenosa vijesti). spor i nepouzdan u početku, ali je postao temelj za današnji sustav poštanskog prometa. nekada su tel. i poštanski prom. bili jedinstveni. intenzivnim razvojem tel. prometa, poštanski i tel. promet su se odvojili. poštanski promet= prijenos robe u malim (paketnim) pošiljkama, ljudi, novca i pisama. koristi sredstva svih prom. grana. organizacijske jedinice poštanskog prometa:

1. jedinice za pružanje usluga korisnicima a. pošte, b. pokretne pošte,

20

c. šalterske pošte2. jedinice za otpremu, prijevoz i prispjeće poštanskih pošiljki

a. poštanski centripokretni poštanski centrib. izmjenične pošte

3. jedinice za organizaciju i obračunavanje novčanog prometaa. centri za novčarsko poslovanje

organizacija poš. prom. temelji se na jednom državnom poduzeću, sa razgranatom mrežom organizacijskih jedinica u čitavoj državi.

52. DEFINIRAJTE MEĐUSOBNI ODNOS IZMEĐU TELEKOMUNIKACIJSKOG I POŠTANSKOG PROMETA!

nekada su poštanski i tel. sustav bili jedinstveni. koristili su se istima sredstvima, inf., ljudima i jednostavnijom organizacijom radnih procesa.

53. ODREDITE ULOGU POŠTANSKOG PROMETA U TURIZMU!to se odnosi na:

prijenos pisanih informacija od organizatora tur. aranžmana do korisnika (katalozi, potvrda rezervacije…)

prijenos pisanih informacija od korisnika do organizatora tur. aranžmana (upit, potvrda o rezervaciji…)

osobna komunikacija članova obitelji i prijatelja za vrijeme putovanja

5. PROMET KAO SAMOSTALNI I DOMINANTNI DIO TURISTIČKOG PROIZVODA

1. ŠTO SU AUTOBUSNI IZLETI I KAKVE VRSTE POSTOJE?autobusni izleti= povremeni prijevozi dostupni svim korisnicima. kratko trajanje. imsju popularnu nisku cijenu. odlikuju se elastičnošću. posjeti sajmovima, sportskim manifestacijama, kazališnim predstavama, koncertima, šoping. diijele se na:

izleti namijenjeni tur. tržištu namijenjeni zatvorenim grupama korisnika

izleti namijenjeni tur. tržištu: povremeni prijevozi gdje se ravnopravno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija. organiziraju se kad postoji potražnja. korisnici saznaju putem javnog informiranja ili putem tur. agencije. kupovine karata u tur. agenciji (individualno) ili putem podagenta. izleti za zatvorene grupe korisnika: najviše prijevoznička funkcija. organizator je osoba koja okuplja korisnike- škola, crkva, poduzeće…

2. NA KOJI SE NAČIN KOD AUTOBUSNIH IZLETA OBJEDINJUJE PROMETNA I TURISTIČKA USLUGA?

izleti namijenjeni tur. tržištu: povremeni prijevozi gdje se ravnopravno pojavljuje turistička i prijevoznička funkcija.

3. ŠTO SU VIŠEDNEVNA PUTOVANJA AUTOBUSIMA I KOJEM DIJELU TURISTIČKOG TRŽIŠTA SU NAMIJENJENA?

višednevna putovanja autobusima također su vrlo popularna jer se odlikuju različitim tur. sadržajima. datiraju iz 1928., sad. cijena je vrlo popularna, radi masovnosti. noćenje, prehrana, ulaznice za razgledavanje kulturnih i povijesnih sadržaja, usluge tur. vodiča.

21

4. KOJI ELEMENTI ČINE PROMETNU FUNKCIJU A KOJI TURISTIČKU FUNKCIJU KOD VIŠEDNEVNIH PUTOVANJA AUTOBUSIMA?

turistička funkcija: organiziranje ug. usluga i usluga noćenja razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti usluge stručnog vodiča

prijevoznička funkcija: vlastiti ili unajmljeni autobus (tur. agencija ili turoperator)

turoperator organizira, on ne prodaje aranžmane.

5. KAKVU ULOGU IMAJU PANORAMSKE VOŽNJE AUTOBUSIMA I SPECIJALNIM CESTOVNIM VOZILIMA U TURISTIČKOM PROIZVODU?

panoramske vožnje imaju ulogu kružnih vožnji, da se za vrijeme prijevoza razgledava okolina: grad, nacionalni park, zračna luka i sl. (autobusi ili npr. džipovi- tunis)organizatori prijevoza su poduzeća koja se bave održavanjem i organizacijom posjeta prirodnim znamenitostima i kulturnim.

6. OBJASNITE ULOGU AUTOBUSA U POVEZIVANJU EMTIVNOG I RECEPTIVNOG TRŽIŠTA TE U KOMBINIRANOM PROMETU!

prijevoz autobusom od mjesta boravišta turista do destinacije te smještaj u destinaciji predstavljaju jedinstveni turistički proizvod. kombinirani promet podrazumjeva prijevoz sredstvima barem dvije prometne grane: autobus i brod, avion i autobus, autobus i vlak…

7. OBRAZLOŽITE VAŽNOST ULOGE TURISTIČKIH LOKALNIH LINIJA U TURISTIČKOM PROIZVODU!

turističke lokalne linije povezuju dva elementa turističke ponude, za recimo izbjegavanje upotrebe vlastitog automobila. najrašireniji oblici su:

1. u zimi ski-bus (hotel- skijalište)2. u primorskim destinacijama plažni autobusi (hotel-plaža)

ovi se autobusi u pravilu ne razlikuju mnogo od gradskih, skromne su udosbnosti i velikog kapaciteta. cijena prijevoza uključena je u cijenu ski pasa ili u cijenu tur. aranžmana. organizatori su tur. agencije, hoteli i sl.

8. NA KOJI NAČIN IZNAJMLJIVANJE CESTOVNIH VOZILA U TUR. DESTINACIJI PRIDONOSI ATRAKTIVNOSTI TUR. PROIZVODA?

uz tradicionalno iznajmljivanje osobnih automobila, sve je veći trend iznajmljivanje malih motocikala (skuter i bicikala). bicikl ima dvojaku ulogu: prevaljivanje udaljenosti i rekreacija. mogućnosti iznajmljivanja osobnih automobila (rent-a-car) omogućuje turistima da se kreću i po tur. destinaciji ukoliko su u destinaciju doputovali avionom, brodom ili vlakom. ugovorom o najmu automobila utvrđuje se:

- visina naknade- trajanje najma- vrsta vozila- ostalo

organizatori su ili specijalizirano poduzeće ili tur. agencija, koja tu djelatnost može obavljati samostalno ili uz pomoć velikih poduzeća za iznajmljivanje automobila (avis, hertz…)

22

9. OPIŠITE ULOGU ŽELJEZNICE U TURISTIČKIM PRIJEVOZIMA NA VELIKIM UDALJENOSTIMA!

ova prometna grana ne pogoduje atraktivnosti tur. tokova. međutim, želj. poduzeća nastoje podizati kvalitetu usluge, udobnosti, te dodatnim sadržajima tijekom putovanja. putnici putuju radi posla, ali i u tur. svrhe. udaljenost je veća od 1000 km, vlakovi su udobni, luskuzni, imaju bogatu ug. i ostalu ponudu.

10. ŠTO JE BITNO ZA PANORAMSKE VOŽNJE ŽELJEZNICOM I KAKAV JE NJIHOV ZNAČAJ U UKUPNOJ TURISTIČKOJ PONUDI DESTINACIJE?

panoramske vožnje željeznicom u svrhu razgledavanja- nacionalni parkovi, safari parkovi, zabavni parkovi, špilje. to su zatvoreni sustavi tračnica, kraće etape, mala brzina, više su prilagođeni tur. potražnji izgledom. najviše se koriste uskotračne pruge. želj. je prema vrsti pogona ekološki prihvatljiva prom. grana. također obnavljaju se stari oblici želj. prometa što je isto samo po sebi tur. atrakcija.

11. ODREDITE ULOGU SKIJAŠKIH VLAKOVA U PLANINSKIM DESTINACIJAMA!zatvoreni želj. sustavi koji se koriste za prijevoz turista, a povezuju područje skijališta sa skijaškim terenima.rijeđe se koristi, ne moderniziraju se, jer su se uglavnom koristili dok žičare još nisu bile razvijene dovoljno.imaju veliki kapacitet, ne zagađuju prirodu i minimalno degradiraju prostor. imaju linijski karakter prijevoza.

12. DEFINIRAJTE SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU ŽIČARA I USPINJAČAžičare = prijevozna sredstva za kraće udaljenosti na strmim reljefnim konfiguracijama.najčešće se koriste na skijalištimasastoji se od nosivih stupova, strojnice sa vitlima, kablova i sredstava za prihvat putnika.uspinjače su prijevozna sredstva za svladavanje kratkih i strmih relacija.koristi se kod gradskih jezgri.uspinjače mse kreću po podlozi; metalnom kolosjeku ili ležištima, a žičare su obješene za kabel.

13. KAKVE SE SVE VRSTE ŽIČARA NUDE NA TRŽIŠTU I KAKO TO UTJEČE NA KARAKTERISTIKE PRIJEVOZNE USLUGE?

1. vučnice2. žičare sa sjedištima3. žičare s kabinama4. «žračni tramvaj»

vučnice se sve više napuštaju i zamjenjuju žičarama sa sjedištima, jer su puno udobnije i raspolažu većeim kapacitetom.

sjedišta za dvije do šest osoba sa dodatnim staklenim poklopcima.

žičare s kabinama koriste se za veće udaljenosti, a staklene površine omogućuju i panoramsko razgledavanje, one su ili fiksirane za kabel ili se u početnoj ili završnoj postaji odvajaju od kabela

14. KOJI SU TRENDOVI RAZVITKA SUVREMENIH ŽIČARA?na razvijenim skijalištima početne i završne postaje poprimaju oblik terminala gdje se korisnicima nude i dodatne usluge:ugostiteljske usluge, sanitarni čvorovi, informativni objekti.

23

15. OBRAZLOŽITE VAŽNOST USPINJAČA U TURISTIČKOJ PONUDI!uspinjače se koriste u gradskim jezgrama, na strmim relacijama, a koriste se i za gradski prijevoz. vrlo su atraktivne i bitno utječu na privlačnost turističke destinacije.kabine su uvijek u vodoravnom položaju radi udobnosti

16. ŠTO SU « PANORAMSKE ŽELJEZNICE « , KOJE SU NJIHOVE PREDNOSTI I MOGUĆNOSTI UPORABE, POSEBICE U TURISTIČKIM DESTINACIJAMA?

panoramske željeznice su najsuvremeniji oblici prometnog sustava na električni pogon. mogu biti sastavljene od jedne ili nekoliko kabina povezanih u kompoziciju.najnovije dostignuće je nekoliko « vlakova « fiksiranih za pogonski kabel, a u početnoj i završnoj točki vlak se može odvojiti od kabela i tako se postigne nezavisnos od ostalog dijela sustava.prednosti: zbog velikog kapaciteta, jednostavne konstrukcije pogodna je za gradove a omogućuje se i razgledavanje područja kao turističke destinacije.može biti ispod zemlje, u razini zemlje ili na određenoj razini iznad tla.

17. KAKVU ULOGU IMAJU PANORAMSKI LETOVI U OBLIKOVANJU TURISTIČKOG PROIZVODA?

to su turistički letovi radi razgledavanja kraja iz zraka. oni se sastoje iz malih zrakoplova sa malim zuračnim lukama u kojima se turisti ne zadržavaju dugo, poletno- sletnom stazom i organizacijski jednostvavijom strukturom.kapaciteti zrakoplova su od nekoliko putnika do nekoliko desetaka putnika. organizator je turistička agencija (komercijalni i marketinški dio ).

18. KAKO ZRAČNI PROMET MOŽE UDOVOLJITI POTREBAMA TURISTA S POSEBNIM ZAHTJEVIMA?

to su: fotografiranje snimanje istraživanje prirode padobranski skokovi i dr.

organizatori leta su lokalni avio-prijevoznici ili sportski avio-klubovi.osim aviona negdje se koriste i helikopteri sa boljim manevarskim sposobnostima.

19. KOJE VRSTE KRUŽNIH PUTOVANJA POSTOJE U POMORSKOM PROMETU I KOJE SU NJIHOVE KARAKTERISTIKE?

to su: 1. međunarodna2. unutar teritorijalnih voda

20. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE MEĐUNARODNIH KRUŽNIH PUTOVANJA MOREM S OBZIROM NA ORGANIZACIJU, RASPORED EMITIVNOG I RECEPTIVNOG TRŽIŠTA I KARAKTERISTIKE TURISTIČKE POTRAŽNJE!

radi se o velikim udaljenostima, veliki brodovi ( veliki kapacitet, luksuzni ).osim prijevoza brodom turistička agencija organizira i prijevoz do luke i od luke.najznačajnija receptivna područja: karibi, mediteran, aljaska, daleki istok.najznačajnija emitivna područja: sad, njemačka, velika britanija, francuska, italija.ova putovanja traju od 3 do 15 dana.organizator je turistička agencija.

24

21. KOJI TRENDOVI OBILJEŽAVAJU RAZVITAK TRŽIŠTA MEĐUNARODNIH KRUŽNIH PUTOVANJA I ŠTO SE MOŽE OČEKIVATI U BUDUĆNOSTI?

u posljednje vrijeme postoji tendencija pada kružnih putovanja, zato se ponuda obogaćuje različitim vrstama putovanja namijenjenih različitim tržišnim skupinama.u porastu je broj mlađih ljudi, obitelji sa djecom, kraća putovanja i putovanja izuzetno imućnih.

22. ŠTO JE SPECIFIČNO ZA KRUŽNA PUTOVANJA UNUTAR DRŽAVNIH TERITORIJALNIH VODA I KAKVA JE NJIHOVA ULOGA U TUR. PONUDI?

one države čija je obala razvedena i atraktivna obiluju tim vrstama kružnih putovanja.organizatori su mala brodarska poduzeća koja najčešće raspolažu samo jednim brodom. putovanje traje od 7 do 14 dana , a tur. ponuda je jednostavna: uživanje u moru i suncu, posjet znamenitostima, te uživanje u gastronomskim specijalitetima.prodaja se obavlja preko turističkih agencija.

23. OBJASNITE VAŽNOST I ULOGU IZLETA BRODOVIMA I PANORAMSKIH VOŽNJI U UPOTPUNJAVANJU TURISTIČKE PONUDE OBALNE DESTINACIJE!

izleti brodovima su kraća putovanja- od nekoliko sati do najduže nekoliko dana. cijena je niska.osim prijevoza organizira se jednostavna ugostiteljska ponuda.organizatori su mala brodarska poduzeća koja raspolažu najčešće jednim brodom.panoramske prijevoze organiziraju mala brodarska poduzeća radi razgledavanja mora, arheoloških nalazista, nacionalnih parkova, gradova i luka.manji kapacitet.

24. DEFINIRAJTE POJAM NAUTIČKOG TURIZMA TE ODREDITE ŠTO ČINI NJEGOVU PROMETNU KOMPONENTU!

nautički turizam temelji se na plovidbi i boravku u specijalnim plovilima- brodicama ili jahtama koje mogu biti u vlasništvu korisnika ili iznajmljene.važan objekt infrastrukture su marine.one su namijenjene za:

prihvat i čuvanje plovila pružanje ugostiteljskih usluga trgovinske usluge sportsko-rekreacijske usluge usluge opskrbe i sl.

25. ŠTO JE MARINA I KOJE FUNKCIJE OBJEDINJAVA?marine su objekti nautičke infrastrukture.funkcije:

prihvat i čuvanje plovila pružanje ugostiteljskih usluga trgovinske usluge sportsko-rekreacijske usluge usluge opskrbe i sl. najam plovila

26. NABROJITE VAŽNIJE VRSTE MARINA I OBRAZLOŽITE NJIHOVU ULOGU U TURISTIČKOJ PONUDI!

s obzirom na konstrukciju: američki tip europski tip mediteranski tip

25

s obzirom na namjenu: komercijalne- javne i zatvorene sportske

s obzirom na način korištenja: stacionarne tranzitne kombinirane

27. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE KRUŽNIH RIJEČNO- KANALSKO- JEZERSKIH PUTOVANJA S OBZIROM NA ORGANIZACIJU, EMITIVNO I RECEPTIVNO TRŽIŠTE I KARAKTERISTIKE TURISTIČKE POTRAŽNJE!

djelatnost ima manje razmjere od pomorskog prometa.organizator je brodarsko poduzeće, specijalizirano, a prodaje tur. agencija.najatraktivnija su kružna putovanja velikim svjetslim rijekama: nil, rajna, ruske rijeke, misisipi te jezera u kanadi i rusiji.emitivna područja: sad, njemačka, vel. britanija.radi se o turistima više platežne moći.

28. DOKAŽITE VAŽNOST I ULOGU IZLETA U PANORAMSKOJ VOŽNJI U UNUTARNJEM VODNOM PROMETU U PONUDI TURISTIČKE DESTINACIJE!

izleti u r-k-j prometu vrlo su atraktivni i jednostavni veliki kapacitet, mala udobnost- radi razgledavanja obale i ugostiteljskih usluga.izleti se mogu kombinirati s panoramskim vožnjama za razgledavanje obale, parkova prirode, plovnih tokova….organizatori su brodarska poduzeća, a prodaju vrši tur. agencija ili se ona vrši samostalno.

6. PROMET U SNABDIJEVANJU TURISTIČE DESTINACIJE- LOGISTIKA U TURIZMU

1. DEFINIRAJTE LOGISTIKU KAO ZNANOST, POSLOVNU FUNKCIJU I AKTIVNOST!logistika kao znanost je znanstvena disciplina koja se bavi iznalaženjem metoda, optimalizacije tokova roba, materijala, informacija i energije s ciljem da se ostvari veći ekonomski efekt. temelj je za uspostavljanje logistike kao aktivnosti. to je multidisciplinarno i inerdisciplinarno područje.logistika kao poslovna funkcija bavi se upravljanjem robom, kretanjem materijala i finalnih proizvoda, od nabave sirovina, prerade do konačnog potrošača. cilj je optimalizacija tokova roba, materijala, informacija i energije u poduzeću sa svrhom ostvarenja najveće profitabilnosti.logistika kao aktivnost je skup planiranih i organiziranih aktivnosti za svladavanje vremena i prostora u brze i racionalne procese i tokove do primatelja s ciljem da se minimalno uloži a maksimalno zadovolje potrebe tržišta.

2. KAKO BI TREBALO SHVAĆATI LOGISTIKU U TURIZMU?logistika u turizmu je planiranje i organiziranje tokova robe, materijala , energije, vijesti i ljudi radi ostvarenje profitabilnosti i uživanja korisnika u kvalitetnoj turističkoj usluzi u destinaciji.

3. NABROJITE ELEMENTE LOGISTIČKIH FUNKCIJA I DEFINIRAJTE NJIHOVU VAŽNOST!

elementi: vanjski prijevoz (promet) unutarnji prijevoz rukovanje materijalom i robom upravljanje zalihama

26

ona poduzeća kojima je osnovni cilj logistička funkcija (prijevoznička, otpremnička i prekrcajna poduzeća) nazivaju se logistička poduzeća.logistika je svladavanje vremena i prostora uz minimalne troškove.

4. ŠTO JE MAKROLOGISTIKA I MIKROLOGISTIKA OPĆENITO, A POSEBICE U TURIZMU?

mikrologistika je optimalizacija tokova materijala, robe, informacija, energije, ljudi u poduzeću ( turistička poduzeća i objekti ).hotel ( nabava materijala ), turistička agencija ( tokovi informacija i ljudi ), trgovačka poduzeća ( tokovi materijala ).makrologistika je optimalizacija tokova materijala, robe, informacija, energije i ljudi na širem zemljopisnom području ( logistika pojedine turističke destinacije ).hoteli i objekti za smještaj, ugostiteljski objekti, trgovine, znamenitosti…..

5. ŠTO SU LOGISTIČKE FUNKCIJE I PO ČEMU SE RAZLIKUJU OD NELOGISTIČKIH FUNKCIJA?

logističke funkcije: funkcija nabave (logistika nabave) funkcija proizvodnje ( logistika proizvodnje ) funkcija prodaje ( logistika prodaje )

logistika nabave bavi se optimalizacijom tokova materijala, informacija, energije, robe od skladišta dobavljača do skladišta nabave radi optimalizacije nabave.logistika proizvodnje bavi se optimalizacijom tokova materijala, informacija, robe, energije od skladišta nabave do skladišta gotovih proizvoda radi optimalizacije proizvodnje.logistika prodaje bavi se optimalizacijom tokova materijala, informacija, robe, energije od skladišta gotovih proizvoda do skladišta kupca radi optimalizacije uvjeta prodaje.

funkcionalno povezivanje svih subjekata turističke ponude moguće je samo logističkim pristupom.

6. KOJE SU TEMELJNE PRETPOSTAVKE LOGISTIČKOG KONCEPTA TURISTIČKE DESTINACIJE?

za vrijeme sezone potrebna je jača aktivnost logistike. tu se angažiraju prometna i logistička poduzeća. posljedica povećane prometne potražnje je i viša razina korištenja propusne moći prometne infrastrukture. povezivanje svih subjekata tur. ponude moguće je jedino logističkim pristupom.potrebno je osigurati:

snabdijevanje hotela, ugostiteljskih i ostalih turističkih objekata snabdijevanje trgovina fizičku dostupnost hotela, ugostiteljskih kapaciteta i trgovina fizičku dostupnost kulturno povijesnih i sportskih objekata fizičku dostupnost turističkih agencija, pošta, zdravstvenih stanica dostupnost putničkih terminala različitih prometnih grana

7. OBRAZLOŽITE KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE PROMJENE U POTROŠNJI DOBARA U TUR. DESTINACIJI U DOBA TUR. SEZONE!

u tur. sezoni povećava se broj stanovnika u odnosu na domicilno stanovništvo. postoji veća potreba za prehranom, kozmetikom, odjećom, obućom, naftnim derivatima…, a također i uslugama: ugostiteljksim, smještajnim, sportskim, prijevoznim, komunikacijskim – kvantitativno povećanje potražnje.kvalitativno povećanje potražnje- potražnja za pojedinim proizvodima, kao: predmeti umjetničke vrijednosti, suveniri, monografije.kvalitativne i kvantitativne promjene utječu na porast obujma poslovanja, što znaći povećanu potražnju za prijevoz tereta te putnika.

27

8. U NASTOJANJU DA UDOVOLJE KVANTITATIVNIM PROMJENAMA ROBNIH TOKOVA U VRIJEME TUR. SEZONE, NA KOJI NAČIN PROMETNA PODUZEĆA MOGU PRISTUPITI DIMENZIONIRANJU KAPACITETA?

prometna poduzeća mogu pristupiti dimenzioniranju kapaciteta prema principima:1. vršnog opterećenja ( najveće potražnje )2. prosječnog opterećenja (prosječne potražnje)3. najvećeg profita4. stalnog popunjenja kapaciteta

prom. poduzeća koja dimenzioniraju kapacitete prema vršnoj i prosječnoj potražnji moraju: povećati vozni park, broj zaposlenih, prilagoditi radno vrijeme potrebama korisnika. povećani broj prom. sredstava opterećuje prom. infrastrukturu, tako da je pri njenoj izgradnji uvijek dobro napraviti višak kapaciteta (rezerve). velika većina tur. destinacija dostupna je posredstvom više prom. grana, dakle rezultat je dobra prom. dostupnost tur. destinacije. za snabdijevanje tur. destinacije dobro je izgraditi skladišno- distribucijski centar na periferiji grada ili naselja. snabdijevanje hotela, trgovina, ug. objekata organizira se obično u noćnim satima. posebna regulacija prometa tijekom tur. sezone, zatvaranje najuže gradske jezgre, osiguranje dostatnih parkirališnih kapaciteta.

9. KOJI LOGISTIČKI CILJEVI MORAJU BITI OSTVARENI ORGANIZACIJOM PROMETA U TURISTIČKOJ DESTINACIJI?

temeljni ciljevi logistike: 1. svladavanje prostora2. svladavanje vremena

svladavanje prostora ovisi o rasporedu elemenata u logističkom sustavu i o mogućnostima prijevoza, skladištenja, prekrcaja i čuvanja zaliha. mali prostor za skladištenje- zalihe mogu biti manje što dovodi do manjih troškova.

svladavanje vremena- smanjenje vremena dovodi do smanjenja troškova, jer omogućava poduzeću veću sigurnost i efikasnost u poslovanju. ono donosi korist do određene granice, jer porast troškova goriva znači povećanje brzine.

10. ŠTO ČINI MAKROLOGISTIČKI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE?makrologistički koncept tur. destinacije= optimalizacija tokova materijala, robe, ljudi, informacija i energije na određenom zemljopisnom području i u tur. destinaciji. da bi turisti u tur. destinaciji na kvalitetan način mogli konzumirati usluge, potreban je logistički pristup koji će uskladiti tokove tereta, ljudi, informacija, energije. potrebno je povezati u funkcionalnu cjelinu: smještajne objekte, ug. objekte, trgovine, kulturne znamenitosti, sportske, rekreativne prostore, zdravstvene stanice…fizičku povezanost svih tih elemenata čini promet. granice zemljopisnog područja mogu obuhvatiti: područje od emitivnog tržišta do destinacije i samu destinaciju ili samo tur. destinaciju. važna je izgradnja skladišno- distribucijskog centra na periferiji tur. destinacije.

11. ŠTO JE MIKROLOGISTIČKI KONCEPT TURISTIČKE DESTINACIJE?mikrologistički koncept tur. destinacije= logistički organizirana tur. poduzeća i ostala poduzeća koja su poslovanjem vezana za turizam u tur. destinaciji. ta poduzeća mogu ponuditi visokokvalitetnu uslugu uz min. troškove. najvažnije su: logistika nabave i logistika prodaje u turizmu. za hotel je najvažnija nabava materijala te usklađivanje tokova turista pri dolasku i odlasku. za tur. agenciju najvažniji su tokovi materijala te tokovi ljudi kojima se treba pružiti informacije i prodati tur. aranžman. za trgovačka poduzeća najvažniji su tokovi materijala, skladištenje zaliha, opskrba prehrambenim i drugim proizvodima.

28

12. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA I SKLADIŠNOG POSLOVANJA U ZADOVOLJENJU TUR. POTRAŽNJE?

skladišta su građevinski objekti ili pripremljeni prostori za smještaj i čuvanje materijala i robe od trenutka preuzimanja do otpreme. svrha zatvorenih i otvorenih prostora jest smještaj robe i zaliha a da e ne promijene svojstva te robe i da se ne ugrozi kvaliteta te robe. skladištem upravlja skladišna služba, a ona mora voditi računa o:

pravilnom skladištenju materijala i tereta dobroj organizaciji rada suvremenoj tehnologiji planiranim ekonomskim efektima.

najčešće je skladištenje nije dugotrajno već kratkotrajno.

13. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA U UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE?

skladišta za ug. svrhe moraju biti blizu ug. objekta. to su skladišta za prehrambene proizvode pa tu vladaju mikroklimatski uvjeti, za pojedine namirnice zasebni uvjeti. ovi su objekti skuplji od ostalih vrsta skladišta. poslovanje se vrši uz oscilacije, ovisno o tur. potražnji. potražnja je vrlo neelastična pa u skladištu uvijek morapostojati min. zaliha proizvoda. utvrđivanje optimalnih zaliha određeno je vijekom trajanja proizvoda i uvjetima skladištenja.

14. KAKVA JE ULOGA SKLADIŠTA U TRGOVINSKOJ DJELATNOSTI TURISTIČKE DESTINACIJE?

u blizini naselja veletrgovine imaju svoja skladišta za prehrambene i druge proizvode. također postoje oscilacije u poslovanju ovisno o potražnji, ali oscilacije u tur. potražnji mnogo su veće nego kod ovih skladišta, jer sepotrođnja formira na višoj razini. ekonomske posljedice poslovanja ovise o raskoraku između visine potražnje u tur. sezoni i visine potražnje izvan tur. sezone. (turizam je djelatnost proizvodnje usluge, pa skladišta nisu prisutna u cijelom procesu proizvodnje nego samo u fazi pripreme- nabave sirovina)

15. S OBZIROM NA KOJE KRITERIJE SE OBAVLJA OPTIMALIZACIJA NABAVE U TURISTIČKOJ DESTINACIJI?

zadatak nabavne funkcije je opskrba poduzeća materijalom, robom i uslugama u pravo vrijeme na pravom mjestu i na najpovoljniji način. kriteriji su dakle:

1. osigurati da predmet nabave bude na raspolaganju u točno određeno vrijeme2. skladištenje predmeta nabave u skladištu na primjeren način3. ugovorom se postiže da predmet nabave bude određene kvalitete po cijeni unutar prihvatljivog

okvira.

16. KOJIM ZAHTJEVIMA TREBAJU UDOVOLJITI ZALIHE U KONTEKSTU SNABDIJEVANJA TURISTIČKE DESTINACIJE?

zahtjevi: 1. zahtjev sigurnosti

kontinuirano snabdijevanje proizvodnje tur. usluge, pouzdanost dobavljaća2. zahtjev ekonomičnosti

minimaliziranje ukupnih troškova(dimenzioniranje zaliha- zalihe ne smiju biti prenešene u drugu tur. sezonu; kratak vijek trajanja)

29

17. ŠTO JE OPTIMALNA ZALIHA I KAKO SE UTVRĐUJE S OBZIROM NA SPECIFIČNE POTREBE SNABDIJEVANJA TURISTIČKE DESTINACIJE?

optimalna zaliha je ona koja omogućava sigurnost tijekom proizvodnje uz min. troškove. da bi se utvrdila optimalna zaliha potrebno je neprestano praćenje zaliha i korištenje infirmacijskog računalnog sustava. (min. zaliha- najmanja moguća količina robe i materijala da bi se ostvarila proizvodnjamax. zaliha- najveća količina robe i materijala, gdje je proizvodnja ekonomična)

7. EKONOMIKA EKSPLOATACIJE PROMETNIH SREDSTAVA I PROMETNE INFRASTRUKTURE

1. ŠTO ČINI KVALITETU PROMETNE USLUGE S ASPEKTA TURISTA?kvalitetu prom. usluge čine: udobnost, brzina, točnost, redovitost, cijena, sigurnost, dodatne usluge te mogućnost prijevoza «od vrata do vrata».kvaliteta prom. usluge bitno utječe na kvalitetu tur. usluge, jer osjećaj ugode za vrijeme putovanja pridonosi osjećaju zadovoljstva. turisti smatraju da na kvalitetu usluge najviše utječe brzina i udobnost.u putničkom prometu prednost se daje bržim prom. sredstvima, a i kraće vrijeme provedeno na putovanju. udobnost je bitna kod velikih udaljenosti.

2. OBRAZLOŽITE VAŽNIJE ODREDNICE VRIJEDNOSTI PROMETNE USLUGE!vrijednost prom. usluge sastoji se od:

1. prenesenog dijela vrijednosti prom. sredstva2. vrijednost utrošenog rada u njenu proizvodnju3. vrijenodst koja se stvara posredstvom tržišnog mehanzima

3. KOJI ČIMBENICI UTJEČU NA VRIJEDNOST PROMETNE USLUGE?čimbenici su:

1. vrsta prom. sredstva2. obujam prometa3. udaljenost prijevoza4. stupanj iskorištenja prom. kapaciteta5. prom. infrastruktura6. oscilacije u prom. potražnji7. organizacija rada8. odnos bruto i neto rada prom. sredstva9. uvjeti prijevoza (kvaliteta prometnice)

čimbenici koji proizlaze iz cijene prom. sredstva: bruto i neto rad prom. sred., oscilacije u potražnji, obujam prometačimbenici koji proizlaze iz troška tijekom prijevoza: udaljenost od početne do završne točke, organizacija rada, prom. inf.

najekonomičniji je vodni, pomorski, pa r-k-j, željeznički, cestovni i zračni promet. u putničkom prometu vrednuju se drugi elementi.)

30

4. IZ KOJIH SE POKAZATELJA MOŽE UOČITI RAZINA EKONOMIČNOSTI PROMETNOG SREDSTVA?

to su: 1. masa koja pokreće kw snage2. snaga po pkm ili tkm3. vlastita masa prometnog sredstva po putničkom mjestu4. potrošnja goriva po satu5. žnabavna cijena prom. sred.6. fizički vijek trajanja prom. sred.7. broj zaposlenih po prom. sred.8. prosječni broj sati rada dnevno9. brzina prom. sredstva10. vrsta prom. puta11. vrsta pogona prom. sred12. stupanj ekonomskog iskorištenja pogonske energije

5. S KOJIH ASPEKATA JE MOGUĆE UTVRDITI TROŠKOVE U PROMETU?1. troškovi se mogu promatrati s aspekta:

prometnog poduzeća korisnika prom. usluge društva odnosno gospodarstva

troškovi korisnika prom. usluge u pravilu su viši od troškova prom. poduzeća, jer prijevoznik doda još i visinu profitne stope. gornju granicu troškova odredit će tržišnja kretanja ovisno o tome koliko je korisnik spreman platiti uslugu. sa stajališta društva troškovi su vrlo bitni (terete uglavnom državni proračun): sprečavanje iseljavanja otoka, poticanje razvoja gospodarskih djelatnosti u brdskim područjima i sl.

6. PREMA KOJIM SE KRITERIJIMA DIJELE TROŠKOVI U PROMETU?2. troškovi se mogu promatrati i sa aspekta:

prometnih grana izvora nastanka sudjelovanja u prom. procesu mjestu nastanka onome koga opterećuju stupnju iskorištenja kapaciteta odnosu planiranih i stvarnih troškova

troškovi prema prom. granama- troškovi prom. sred., inf., signalno- sigurnosnih uređajatroškovi prema izvoru nastanka- troškovi materijala, amortizacije, usluga, održavanja, plaćatroškovi prema sudjelovanju u prom. procesu- oni vezani uz proces prijevoza ili režijski troškovi (priprema, organizacija i prodaja prom. usluge)troškovi prema mjestu nastanka- troškovi u početno- završnoj fazi ili troškovi u fazi prijevozatroškovi prema onome koga opterećuju- opći (režijski, zajednički, indirektni….) ili pojedinačni (posebni, neposredni, direktni…). opći troškovi raspoređuju se na sve sudionike u prometutroškovi prema stupnju iskorištenja kapaciteta- fiksni i varijabilniodnos planiranih i stvarnih troškova- radi učinkovitosti poslovanja

31

7. ŠTO SU FIKSNI TROŠKOVI I KOJE SU NJIHOVE ZNAČAJKE?fiksni troškovi su troškovi koji su uvijek isti i ne mijenjaju se i kada se promet ne ostvaruje. nazivaju se još i «troškovi kapaciteta», jer su posljedica postojanja prom. kapaciteta. neelastični su i njihov je udio u ukupnim troškovima znatno veći nego varijabilni troškovi. to su:

troškovi amortizacije sredstava za rad premije osiguranja najamnine i zakupnine troškovi grijanja, rasvjete plaće zaposlenika (koji održavaju sredstva za rad…)

8. KAKVE VRSTE FIKSNIH TROŠKOVA POSTOJE; OBRAZLOŽITE NJIHOVE ZNAČAJKE!

1. to su:

ukupni fiksni troškovi prosječni fiksni troškovi

ukupni fiksni troškovi su nezavisni od veličine prometaprosječni fiksni troškovi su obrnuto proporcionalni veličini prometa. troškovi su manji što je promet veći i obrnuto. iskazuju se prema putničkom mjestu i jednom pkm te prema prevezenom putniku.

2. to su:

apsolutno fiksni troškovi relativno fiksni troškovi

apsolutno fiksni troškovi ne mijenjaju se, čak i kada promet ne postoji. to su: troškovi kapitala, amortizacija, najamnine, zakupnine, osiguranje sredstava za rad…Relativno fiksni troškovi prate aktiviranje novih kapaciteta u prometu. zbog uloženog kapitala ft se pojavljuju u većoj masi.

9. ŠTO SU VARIJABILNI TROŠKOVI I KOJE SU NJIHOVE ZNAČAJKE?varijabilni troškovi su troškovi koji se mijenjaju, ovisno o veličini prometa. to su: troškovi goriva,maziva, potrošnje materijala i plaće zaposlenika (koji su vezani za proces proizvodnje prom. usluge)

10. OBRAZLOŽITE KARAKTERISTIČNO KRETANJE VT S OBZIROM NA PORAST PROMETA!

to su: 1. proporcionalni vt2. degresivni vt3. progresivni vt4. regresivni vt

proporcionalni vt- rastu kako raste i prometdegresivni vt- porast obujma prometa smanjuje rast vtprogresivni vt- porast obujma prometa povećava rast vtregresivni vt- povećanjem obujma prometa smanjuju se i opći i pojedinačni troškovi

remanentnost (zaostajanje) troškova- u osnovi svako povećanje prometa prati povećanje ft i vt, a svako smanjenje prometa prati smanjenje ft i vt. događa se da prilikom smanjenja prometa troškovi padaju sporije nego što je padao promet.

32

11. ŠTO SU VOZARINE? Bitno pitanje treba produljitivozarina= cijena prom. usluge koju plaća korisnik te usluge.

12. NABROJITE I OBJASNITE OSNOVNE PRINCIPE UTVRĐIVANJA VOZARINA!1. osnovni principi utvrđivanja vozarina:

slobodno administrativno od strane pojedinih udruženja samostalno

slobodno utvrđivanje vozarina- formiranje vozarine temeljem ugovora između korisnika i prijevoznika po posebnim ili

povremenim potrebama (ne linijski prijevoz). izleti za zatvorene grupe korisnika, «charter» letovi. u cestovnom i zračnom prometu. ft i vt, vrijednost, tržište.

administrativno utvrđivanje vozarina- utvrđivanje tarifa ( u želj. prom., pomorskom, linijskom, nacionalnom zračnom,

gradskom, prigradskom). država utvrđuje. u pomorskom linijskom je važno, jer se utječe na povezivanje kopna i osiguravaju uvjeti za život na otocima, razvoj turizma na otocima.

od strane pojedinih udruženja- kada se želi spriječiti konkurencija na dijelu tržišta. ovu razinu cijena utvrđuje iata

(međunarodno udruženje zračnih prijevoznika).

samostalno- od strane prijevoznika, ovisno o tržišnim kretanjima. primjenjuju privatna poduzeća. oni

cijenu rade s obzirom na troškove i profitnu stopu. cestovni linijski i putnički promet i međunarodni pomorski linijski promet.

2. principi utvrđivanja vozarina:

ukupni troškovi organizacije i izvršenja prom. usluge prosječna profitna stopa položaj poduzeća na tržištu udaljenost

13. KAKVA MEĐUOVISNOST POSTOJI IZMEĐU VOZARINA I PROMETNE POTRAŽNJE?

14. POJASNITE VAŽNIJE ZNAČAJKE TROŠKOVA U CESTOVNOM PROMETU!o modernizaciji i izgradnji cestovne inf. brine država, posredstvom nadležnog ministarstva. država to prepušta državnom poduzeću ili izdaje natječaj za koncesiju nekom specijaliziranom poduzeću koje će državi plaćati godišnju naknadu (gradnja i održavanje cesta). inf. se može graditi po fazama, ali samo ako je riječ o magistralnim cestama, pa se može jednostavnije pratiti porast prometa. dominiraju vt (troškovi pogonskog goriva).

15. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U CESTOVNOM PROMETU!

vozarine u cestovnom prometu ne ovise o državi. osim gradskog i prigradskog prometa kojima upravljaju komunalna poduzeća. ostali cestovni prijevoznici određuju vozarine prema tarifi ili slobodnom pogodbom. one većinom ovise o duljini te mogu biti: proporcionalne, progresivne, degresivne i preferencijalne.

16. OBRAZLOŽITE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU!u većini europskih zemalja želj. prom. je vezan uz jedno, veliko poduzeće, koje se brine za nabavu i održavanje voznog parka, inf., signalno- sigurnosnih uređaja.

33

velike investicije, dominiraju ft (vozni park, inf.)nemoguće je točno odrediti troškove za pojedini prijevoz. neatraktivnost ove prom. grane jer je vrlo skupa i sve je više u padu. važni su operativni troškovi:

troškovi prodajne funkcije troškovi gornjeg i donjeg ustroja troškovi voznog parka troškovi prijevoza režijski troškovi

većina ovih troškova su ft, jer su vezani uz organizaciju rada na željeznici. troškovi prema onome koga terete- nemoguće je prezicno razgraničenje. pojedinačni troškovi su vrlo rijetki pa prevladavaju opći troškovi.

17. OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U ŽELJEZNIČKOM PROMETU!želj. vozarine određuje država. cijene su povoljne, relativno niske. udio putničkih vozarina, u ukupnim vozarinama puno je manji od udjela teretnih. polazište je: udaljenost i dva razreda. s udaljenošću vozarine mogu rasti proporcionalno, progresivno i degresivno. posebni dodaci na cijenu usluge ovise o udobnosti i brzini.

18. ELABORIRAJTE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U ZRAČNOM PROMETU!tu se nabavom prom. sred. i sigunalno- sigurnosnim uređajima te održavanjem inf. ne bave isti poslovni subjekti. inf. i signalno- sigurnosni uređaji su u domeni države. uz pomoć državnog poduzeća, lokalnih tijela vlasti, sportskog avio- kluba ili specijaliziranog poduzeća. veličina investicije ovisi o namjeni zračne luke. najveće su investicije u međunarodnu luku i kombinirano putničko- teretnu luku. dvije vrste troškova:

1. troškovi na zemljia. amortizacijab. održavanje poletno- sletne stazec. održavanje inf. d. plaće osobljae. troškovi promocije i prodaje

većinom ft. 2. troškovi u zraku

a. amortizacijab. održavanje avionac. troškovi goriva, mazivad. plaće osoblja

dio ft, dio vt.

19. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE ODREĐIVANJA VOZARINA U ZRAČNOM PROMETU!vozarine se obračunavaju na način:

1. od strane države2. od strane iata3. slobodnom pogodbom između prijevoznika i naručitelja

- država utvrđuje vozarine u nacionalnom prometu, radi kvalitetnije povezanosti unutar države

- iata određuje vozarine u međunarodnom zračnom prometu, radi velike konkurencije, jer bi organizatori smanjivali cijene radi konkurenata

- slobodna pogodba između prijevoznika i nručitelja u «charter» letovima

34

20. OBJASNITE OSNOVNE ZNAČAJKE TROŠKOVA U POMORSKOM PROMETU!izgradnjom i održavanjem inf. (luke i složeni objekti inf.) bavi se država, a prom. sred. brodarska poduzeća.održavanje može prepustiti svom poduzeću ili putem koncesije specijalnim poduzećima. troškovi su:

1. apsolutno fiksni2. uvjetno fiksni3. varijabilni

- apsolutno ft- amortizacija, premije osiguranja, troškovi kapitala (brod kupljen na kredit), troškovi održavanja (trup broda)

- uvjetno ft- vt koji poprimaju karakter ft. to su: troškovi goriva, maziva, plaće posade, dio troškova održavanja (pogonskog stroja), lučki troškovi (tegljenje, pilotaža, privez, odvez…)

- vt- lučke pristojbe po putniku i vozilu, provizije putnim uredima i agencijama, troškovi hrane i pića, dio troškova osoblja (dodatni broj bijelog osoblja)

21. NABROJITE I OPIŠITE NAČINE UTVRĐIVANJA VOZARINA U POMORSKOM PROMETU!

osnovno načelo je: pokriti troškove i primjerena dobitčimbenici:

1. na linijama s konkurencijom- postoji konkurencija drugih brodara i alternativnih prom. grana. vozarina se korigira.

2. na linijama gdje postoji državni protekcionizam,vozarine utvrđuje država.3. na linijama bez konkurencije- cijena se formira ovisno o trzištu, a negativnu razliku između

troškova i vozarine dotirati će država.4. kod međunarodnih putovanja vozarina je sastavni dio tur. aranžmana pa mora biti primjerena tur.

potražnji.

na vozarine mogu imati utjecaj linijske konferencije- udruženja brodarskih poduzeća, koji utvrđuju min. vozarinu, da se onemoguće da cijene konkurenata padnu ispod razine pokrivanja troškova i profita.

22. OBRAZLOŽITE SPECIFIČNOSTI ODREĐIVANJA TROŠKOVA I VOZARINA U R-K-J PROMETU!

za izgradnju i održavanje infrastrukture brine država, a nabava i održavanje prom. sredstava u rukama je poduzeća koje može biti specijalizirano ili državno.

troškovi - veliki raskorak ft i vt. dominiraju ft, međutim njihov udio u ut. nije toliko velik zbog manjeg kapaciteta broda.visok udio vt radi troškova goriva.

23. S KOJIM SE POTEŠKOĆAMA, U UVJETIMA TRŽIŠNIH PROMJENA SUSREĆU USLUŽNE PROIZVODNE DJELATNOSTI

poteškoće:1. kako osigurati dovoljnu proizvodnju, kada je velika potražnja, pošto se usluga ne može

skladištiti.2. pitanje optimalnog kapaciteta ( potražnja ).3. što učiniti s viškom kapaciteta kad je manja potražnja4. koji je prihvatljiv iznos manjka i viška kapaciteta

podkapacitiranost i prekapacitiranostpodkapacitiranost – manji kapacitet u odnosu na potražnju

prekapacitiranost - veći kapacitet u odnosu na potražnju

35

24. ŠTO JE OSCILACIJA PROMETNE POTRAŽNJE I KAKVE SU POSLJEDICE PO KORIŠTENJE KAPACITETA PROM. SREDSTVA I INFRASTRUKTURE?

oscilacija je razlika između najveće i najmanje potražnje za prom. uslugom u promatranom razdoblju.vrste:

dnevne (posao, škola) tjedne (vikend putovanja) sezonske (turizam) povremene (blagdan) cikličke (pomorsko tržište

poznavanje oscilacija u prometu neophodno je za pravilno dimenzioniranje kapaciteta.

25. KOJE SU KARAKTERISTIKE OSCILACIJA PROM. POTRAŽNJE KOJA PROIZLAZI IZ TUR. POTRAŽNJE?

karakteristike: dnevne (posao, škola) tjedne (vikend putovanja) sezonske (turizam) povremene (blagdan) cikličke (pomorsko tržište)

26. JE LI OSCILACIJE PROMETNE POTRAŽNJE MOGUĆE IZBJEĆI I KOJE SU MJERE ZA UBLAŽAVANJE?

ne postoje metode za potpuno rješavanje negativnih posljedica, već samo za ublažavanje: 1. mjere koje prijevozna poduzeća poduzimaju samostalno:

a. tarifna politika- niže cijene prijevoznih usluga u razdobljima smanjene potražnje, a više cijene u razdobljima velike potražnje

b. rasprema (cikličke raspreme- sezonske raspreme) ili iznajmljivanje voznog parka u razdobljima smanjene potražnje

c. unajmljivanje prom. sred. u razdobljima velike potražnjed. komercijalna politika u pronalaženju novih poslova u razdoblju smanjene potražnje

(zračni linijski- charter)2. mjere koje prijevozna poduzeća poduzimaju u suradnji s ostalim gospodarstvenim

subjektima: a. suradnja s tur. agencijama, na tur. aranžmane u vremenu smanjene potražnjeb. suradnja s drugim organizatorima putovanja (škole, vjerske zajednice) u razdobljima

smanjene potražnje

27. ŠTO JE «USKO GRLO» U PROM. KAPACITETIMA, KOJE SU POSLJEDICE I KAKO IZBJEĆI NJEGOVU POJAVU?

«usko grlo»- kad je postojeći kapacitet manji od potražnje. to dovodi do zastoja. zato je potrebno pratiti rezervu kapaciteta i prom. potražnju (kretanje). planiranje povećanja kapaciteta može izbjeći njegovu pojavu.

28. DEFINIRAJTE POJAM VRŠNOG OPTEREĆENJA!vršno opterećenje= dimenzioniranje kapaciteta prema prom. potrebama- za prom. sredstvima i inf. on umanjuje profit, radi velikog ulaganja u kapacitet, koji se samo ponekad koristi u cijelosti.

36

29. DEFINIRAJTE POJAM INDIREKTNE PROFITABILNOSTI PROMETNIH DJELATNOSTI U TURIZMU!

indirektna profitabilnost= djelatnosti koje ostvaruju veću profitnu stopu, radi turizma, tj radi većeg turističkog prometa. to su hotelijerstvo, ugostiteljstvo, trgovina, uslužne i proizvodne djelatnosti.

30. OBRAZLOŽITE DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA PREMA NAVJEĆOJ POTRAŽNJI I UTJECAJ NA TURIZAM!

to je dimenzioniranje kapaciteta prema vršnom opterećenju, odnosno dimenzioniranje kapaciteta prema prometnim potrebama (za prom. sred. i inf. ) da ne dođe do zastoja. ovakvo dimenzioniranje kapaciteta smanjuje profitnu stopu, jer se puno ulaže u kapacitete (rezerve), makar se rijetko koristi puni kapaitet. zato prom. i tur. politika trebaju poticati transportna poduzeća na dimenzioniranje kapaciteta prema najvećoj potražnji (subvencioniranje).

31. OBJASNITE DIMENZIONIRANJE KAPACITETA PREMA PROSJEČNOJ POTRAŽNJI!koriste manja poduzeća posebno tamo gdje nema velikih oscilacija (npr. autobusi za shopping izlete). tu se ne izvodi posebna kalkulacija već se dimanzioniranje kapaciteta vrši iskustveno.

32. NA KOJI SE NAČIN DIMENZIONIRA PROMETNI KAPACITET, A DA SE ISTODOBNO OSTVARI NAJVEĆI PROFIT I POZITIVAN UTJECAJ NA TURIZAM!

neka poduzeća dimenzioniraju kapacitete sukladno jednom cilju- ostvarivanju profita. taj je sustav karakterističan za privatna poduzeća među kojima vlada konkurencija. to se vrši uz pomoć varijabli, matematičkih metoda i metoda simuliranja i modeliranja, koje su vrlo skupe, te se tako dolazi do veličine kapaciteta.

33. OBRAZLOŽITE DIMENZIONIRANJE PROMETNIH KAPACITETA PO PRINCIPU STALNOG POPUNJENJA KAPACITETA!

ovom principu pribjegavaju manja prijvozna poduzeća, sa skromnim financijskim sredstvima koja teže velikoj sigurnosti ulaganja, poduzeća u privatnom vlasništvu. s aspekta turizma to je nepovoljna situacija- potreba za drugim poduzećima koja se sezonski uključuju u sezoni velike potražnje na zadovoljenju prom. potražnje, da se nadomjesti manjak kapaciteta. kapaciteti se dimenzioniraju prema najmanjoj potražnji.

34. DEFINIRAJTE POJAM MIROVANJA PROM. SREDSTAVA TE RAZLOGE MIROVANJA!oscilacije u potražnji za prijevoznom uslugom i razni nepredvidivi čimbenici dovode do potrebe mirovanja prom. sredstava. to čini nepovoljne efekte na eksploataciju prom. sred. , jer se moraju graditi dodatni prostori inf. za mirovanje prom. sred. razlozi mirovanja:

1. tijekom prom. procesa2. izvan prom. procesa

35. OBRAZLOŽITE MIROVANJE PROMETNIH SREDSTAVA TIJEKOM PROMETNOG PROCESA!

razlozi: 1. ukrcaj (utovar), iskrcaj (istovar), prekrcaj (pretovar)2. organizacija prom. tokova3. organizacija samog prom. procesa (dostavna vozila)

mirovanje radi organizacije prom. tokova postoji radi poštivanja pravila prometa (semafori, prom. znakovi, zastoji u prometu). zastoji u prometu uzrokuju: smanjenje sigurnosti zbog većeg napora sudionika, napetost sudionika i veće zagađenje. na ovu vrstu mirovanja uglavnom se ne može utjecati, manji prihodi, veći troškovi.

37

36. OBRAZLOŽITE MIROVANJE PROM. SREDSTAVA IZVAN PROMETNOG PROCESA!mirovanje je pod kontrolom prom. poduzeća, a to je prom. poduzeću i u interesu. razlozi su:

1. radovi na održavanju prom. sredstava2. punjenje gorivom3. pripremni radovi za ukrcaj (čišćenje i drugo)4. čekanje na početak prom. procesa

ono je prisutno u svim prom. granama, a najviše u cestovnom prometu, zbog velikog broja prom. sredstava.

37. KOJE SU POSLJEDICE MIROVANJA PROMETNIH SREDSTAVA?da bi se osigurao dostatan prostor za mirovanje prom. sred. potrebno je uskladiti planiranje grada i planiranje prometa. neodgovarajuće rješavanje prom. tokova u gradovima su zaustavljanje ili parkiranje vozila na kolniku zbog čega se:

1. smanjuje propusna moć prometnica2. smanjuje brzina kretanja3. povećavaju troškovi korištenja prom. sredstava4. raste broj prom. nezgoda5. raste zagađenje

38. KAKO TREBA PRISTUPITI ORGANIZACIJI MIROVANJA TIJEKOM PROMETNOG PROCESA?

rasterećenje prometnica može dati dobro organiziran javni prijevoz- autobus, tramvaj, trolejbus, podzemna željeznica i drugi prom. sustavisvi ovi sustavi osim autobusa imaju različitu prom. i ekološku inf., velikog su kapaciteta, velike brzine, sigurniji i ekološki prihvatljiviji, te tur. atraktivniji. gradski promet temeljen na ovakvoj koncepciji može bitno utjecati na smanjenje korištenja automobila.

39. KAKO SE RJEŠAVA PROBLEM MIROVANJA PROM. SREDSTAVA IZVAN PROMETNOG PROCESA?

potrebno je na određenim lokacijama osigurati prostore za mirovanje u boliku parkirališta ili garaža.

40. ŠTO SU PARKIRALIŠTA A ŠTO GARAŽE?42. parkirališta su uređene površine namijenjene mirovanju cestovnih vozila. dijele se prema:

1. lokaciji- uz trgovinske centre, uz prometnice, uz stambene prostore, uz industrijske pogone, uz sportske objekte, uz bolnice

2. namjenia. javnab. za vlastite potrebec. za posebne korisnike

3. vlasništvua. gradska b. trgovinskac. ostalih subjekatad. fakulteta

4. načinu naplatea. naplatnob. besplatno

5. načinu parkiranja- ovisno o konfiguraciji prostorau velikim gradovima primjenjuje se zakonska konfiguracija parkirališta. koriste se automati.

38

44. garaža je građevinski objekt iznad ili ispod zemlje namijenjen parkiranjusastoji se još od rampi (betonske), prizemlja i katova. dijele se prema:

1. vrstia. ispodb. iznad razine zemlje (najekonomičnije)c. može biti i dio stambene ili poslovne zgrade

2. načinu povezivanja katovaa. rampab. lift

3. namjenia. javneb. za vlastite potrebec. za posebne korisnike

4. metodi parkiranjaa. samostalnob. pomoću osoblja

5. načinu naplatea. naplatnob. besplatno

mnogo su skuplja od parkirališta, posebno podzemne garaže, ali imaju puno veći kapacitet.

41. NA TEMELJU KOJIH KRITERIJA SE DONOSI ODLUKA O GRADNJI PARKIRALIŠTA ILI GARAŽE

na donošenje odluke da li graditi parkiralište ili garažu utječe:1. raspoloživa površina za izgradnju2. visina investicije i mogućnost financiranja3. namjena kapaciteta4. način naplate ili nepostojanje naplate5. obrt parkiranja

43. ELABORIRATI NAČINE INVESTIRANJA U PROSTORE ZA MIROVANJE PROMETNIH SREDSTAVA!

oni se financiraju na različite načine.oni koji se planiraju eksploatirati na komercijalnim principima, tj gdje će se parkiranje naplačivati, najčešće se grade posredstvom koncesije. specijalizirano poduzeće investira u gradnju, pod uvjetom da odredjeni broj godina naplaćuje naknadu za parkiranje, a po isteku tog vremena objekt ostaje lokalnim tijelima uprave.

45. ELABORIRAJTE ULOGU PROSTORA ZA MIROVANJE U LOGISTIČKOM KONCEPTU TURISTIČKE DESTINACIJE!

postoji veliki raskorak: potreba za parkirnim mjestima u vrijeme tur. sezone i neiskorištenom kapacitetu izvan tur. sezone.eventualno se, ovisno o konfiguraciji može dati prednost parkiralištima koja su jeftinija, te manje osjetljiva na stupanj popunjenosti kapaciteta.problem parkiranja prije svega mora rješavati grad ili drugo tijelo lokalne uprave u suradnji sa turističkim subjektima. nastoji se uvažiti ekološke principe, ekonomija prostora i turističke atraktivnosti.u primorskim krajevima rješenje mogu biti plutajuće garaže ili parkirališta s ugrađivanjem visokog i niskog zelenila radi zaštite prometnih sredstava od sunca.

39

8. SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA – ODREDNICE RAZVITKA PROMETA U TURIZMU

1. DEFINIRAJTE POJAM SIGURNOSTI U PROMETU!sigurnost u prometu iskazuje se brojem prometnih nezgoda, brojem poginulih i ozlijeđenih osoba, te počinjenoj materijalnoj šteti.

2. KOJE SU POSLJEDICE NESIGURNOSTI U PROMETU I KAKAV JE AKTUALNI TREND?

posljedice nedovoljne sigurnosti u prometu su veliki broj prometnih nezgoda i zakrčenost prometnica.trend je tehnički i tehnološki razvitak prometala, koja su sve brža.u posljednje vrijeme ipak se počelo voditi računa, pošto je broj prometnih nezgoda sve veći. cestovni promet je najmanje siguran, ali nezgode se događaju i u drugim prom. granama (cestovni pa zračni, željeznički, vodni)

3. DEFINIRAJTE POZICIJU POJEDINIH PROMETNIH GRANA I USPOREDITE S ULOGOM U TURISTIČKIM TOKOVIMA!

najmanja sigurnost u cestovnom prometu, zračni, željeznički, vodni. ipak se posvećuje najviše pažnje cestovnom prometu pošto on broji najviše prom. nezgoda.

4. KOJI ELEMENTI DETERMINIRAJU SIGURNOST U CESTOVNOM PROMETU?na sigurnost u cestovnom prometu utječu:

1. prometno sredstvo2. prometna infrastruktura3. čovjek4. ostali nepredvidivi čimbenici

na sigurnost se djeluje aktivnostima, koje proizlaze iz strategije sigurnosti u prometu.

5. ŠTO JE STRATEGIJA SIGURNOSTI U PROMETIU?strategija sigurnosti u prometu = vizija razvijanja sigurnosti u duljem periodu, sa definiranim ciljevima koje treba ostvariti.

6. iz strategije proizlazi politika sigurnosti u prometu.strategija sigurnosti sastavnica je prom. strategije, a politika sigurnosti sastavnica prom. politike.one se ostvaruju uz pravne i poslovne subjekte izvan prometa (medicina, psihologija, sociologija, proizvodnja cestovnih vozila…)

7. KOJI SU NAJČESĆI UZROCI PROMETNIH NEZGODA?to su:

1. prevelika brzina2. nepoštivanje razmaka između vozila3. pogrešna procjena kod pretjecanja4. vožnja pod utjecajem alkohola

8. OBRAZLOŽITE NA KOJI NAČIN PROMETNO SREDSTVO UTJEČE NA SIGURNOST!na sigurnost utječe elementima aktivne i pasivne sigurnosti.

sti:elementi aktivne sigurno kočnice upravljački mehanizam gume svjetlosni i signalni uređaji

40

uređaji za povećanje vidnog polja vozača konstrukcija sjedala usmjerivači zraka uređaji za grijanje, provjetravanje i hlađenje unutrašnjosti vozila vibracije vozila buka

elementi pasivne sigurnosti: konstrukcija karoserije konstrukcija vrata sigurnosni pojasevi nasloni za glavu vjetrobranska stakla i zrcala položaj motora, spremnika za gorivo, rezervnog kotača i baterije odbojnici zračni jastuci upravljački sustav u vozilu

9. NA KOJI SE NAČIN UPRAVLJAČKI SUSTAVI UTJEČU NA SIGURNOST PROMETA?upravljački sustavi namijenjeni su individualnim korisnicima ili grupama korisnika.upravljački sustavi namijenjeni individualnim korisnicima ugrađeni su u osobno vozilo. to su neovisni informacijski sustavi zasnovani na računalu. oni omogućuju odabir optimalne trase od zadane točke do odredišta ( na temelju informacija dobivenih od satelita ). tako vozač može izbječi zastoje, nepovoljne klimatske prilike i brže i sigurnije doći do odredišta.upravljački sustavi za grupe korisnika: vođeni sustavi za parkiranje u gradovima, informacije o stanju na cestama putem radio prijenosnika.

10. KAKO PROMETNA INFRASTRUKTURA UTJEČE NA SIGURNOST?u cestovnom prometu najsigurnije su autoceste zbog brojnih tehničkih i sigurnosnih elemenata….

11. KOJIM SE MJERAMA MOŽE POVEĆATI RAZINA SIGURNOSTI PROMETNE INFRASTRUKTURE?

mjere:1. odabir optimalnog tipa prometnice2. odabir optimalnog rješenja ostalih informacijskih objekata- raskrsnica, terminala i križanja sa

željezničkom prugom3. održavanje kolnika4. održavanje ostalih elemenata prometnice5. održavanje signalnih uređaja6. primjena upravljačkih sustava7. odvajanje biciklističkog, pješačkog prometa od cestovnog

12. ŠTO ODREĐUJE PONAŠANJE ČOVJEKA U PROMETU?utjecaj čovjeka u prometu je najveći, jer je on uzročnik najvećeg broja nezgoda. priprema treba početi još u predškolskoj dobi, nastaviti se kroz školovanje i nakon polaganja vozačkog ispita. jedino obrazovan vozač svjestan rizika i može svojim ponašanjem utjecati na smanjenje nezgoda.najučestaliji uzročnici nezgoda su nepriladođena brzina i alkohol.čovjekovo ponašanje u prometu određuju: karakter (tolerancija, poštovanje prom. znakova, odgovornost), zdravstveno stanje, obrazovanje i kultura.

41

13. OBRAZLOŽITE KAKO RAZINA SIGURNOSTI UTJEČE NA ODABIR PROM. GRANE KOD TURISTIČKIH PUTOVANJA!

tur. tokovi kod najrazvijenijih europskih zemalja variraju između 50% i 90%. iako cestovni promet ne daje toliku sigurnost, turisti se svejedno odlučuju za cestovna vozila.u državama sa visokim životnim standardom preferiraju se druge prometne grane (suvremena željeznica, avion).statistika pokazuje da je najveći broj nezgoda u ljetnim mjesecima.

14. OBJASNITE MEĐUOVISNOST EKOLOGIJE I PROMETA!promet degradira i devastira okoliš, ali promet je temelj gospodarskog razvoja i prilikom nekog investicijskog zahvata potrebna je detaljna analiza pozitivnih i negativnih posljedica na okoliš. uloga prometa je toliko važna da se nje čovjek ne može odreći, ali svejedno mora biti svjestan posljedica njegove ekspanzije.priroda je neobnovljiva i potrebno je poduzimanje određenih aktivnosti radi očuvanja prirode.

15. OBRAZLOŽITE SUPROTNOST CILJEVA TURIZMA I PROMETA S OBZIROM NA EKOLOGIJU!

emisija štetnih tvari, buka, degradacija prostora….

16. NABROJITE NAČINE KAKO PROMETNE GRANE UTJEČU NA PRIRODU?

17. ŠTO JE EMISIJA ŠTETNIH PLINOVA I TVARI TE KOJI SU RAZMJERI ZAGAĐENJA POJEDINIH PROMETNIH GRANA?

emisija štetnih plinova i tvari proporcionalna je potrošnji energije. promet troši ukupno 30 % energije.cestovni promet – 84,4 %zračni promet - 11,1 %željeznički promet – 2,5 %vodni promet - 2 %

velika potrošnja pogonskog goriva – autobusi, teretna vozila, osobni automobili. u gradu potrošnja dvostruko veća nego na autocesti.štetni plinovi su: ugljični monoksid, ugljikovodici, sumporni dioksid, dušični oksidi, olovo, azbest, čađa, dim.

18. ŠTO JE EMISIJA BUKE I KOJI SU RAZMJERI EMISIJE POJEDINIH PROMETNIH GRANA?

promet je izvor buke.ona je najveća kod cestovnog prometa, zračnog, željezničkog i vodnog. teretna vozila najviše bučna.to onemogućava i ometa čovjekovo djelovanje. međutim teretna vozila u prometu se ne mogu izbjeći, jer su važna kod snabdijevanja tur. objekata.pri buci od 90 db – zamor, slaba koncentracija, umanjene radne sposobnosti.pri trajnom izlaganju buci dolazi do trajnih oštećenja sluha i umanjenja radne sposobnosti.vlak isto proizvodi buku, mada je ekološki prihvatljiv.ta je buka povremena i kratka, pa ne smeta toliko.avioni pri polijetanju i slijetanju stvaraju buku.

19. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD POJMOM VIZUELNA DEGRADACIJA PROSTORA, TE KAKVI SU RAZMJERI PREMA POJEDINIM PROMETNIM GRANAMA?

prom. infrastruktura i prom. sredstva vizualno degradiraju prostor.prometnica sa 3 trake (37 m) više degradira prostor nego dvokolosječna pruga.tu su još i prostori za mirovanje, za popravke, za čišćenje, terminali, signalno – sigurnosni uređaji…cestovni promet u najvećoj mjeri degradira prostor.

42

20. KAKVE SU POSLJEDICE ZAGAĐENJA I DEVASTACIJE PRIRODE?najveći su zagađivači industrijski najrazvijenije zemlje svijeta, ali tamo je najranije sazrijela svijest o potrebi zaštite prirode pa su se počele poduzimati konkretne aktivnosti.

21. KOJE JE OSNOVNO NAČELO KOJE SE NASTOJI PRIMIJENITI U ADRESIRANJU TROŠKOVA ZAGAĐENJA?

troškove zagađenja treba snositi onaj tko je uzrokovao zagađenje.međutim, nužna je intervencija nekog izvan tržišta, a to je u pravilu država kao nositelj ekonomske i prometne politike.

22. PREMA AKTUALNIM SPOZNAJAMA KAKVA JE STRUKTURA EKSTERNIH TROŠKOVA PO PROMETNIM GRANAMA?

struktura eksternih troškova: cestovni p. 92,05 % željeznički p. 1,70 % zračni p. 6,01 % unutarnji vodni promet 0,24 %

troškovi zagađenja okoliša prilikom zastoja u prometu također su važni; 0,5- 1 % bdp.

23. ŠTO JE OBUHVAĆALA PRVA FAZA POLITIKE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM?

prva faza - sagledavaju se utjecaji prometa na okolinu, kao buka, štetni plinovi, štetne tvari i nastoje se ublažiti određenim mjerama.

24. ZAŠTO JE USLIJEDILA DRUGA FAZA OBLIKOVANJA POLITIKE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM I KOJI SU NJENI CILJEVI?

druga faza - sagledavaju se i ostali utjecaji prometa na čovjekovu okolinu i oblikuje cjelovitija politika zaštita prirode («new environmental policy»).

25. KOJE SU PARCIJALNE MJERE ZAŠTITE PRIRODE OD ZAGAĐENJA UZROKOVANOG PROMETOM?

parcijalne mjere zaštite okoliša obuhvaćaju brojne aktivnosti kojima se povećava razina zaštite pojedinih dijelova eko sustava.one su najvećim dijelom usmjerene na ublažavanje ili rješavanje pojava velikog zagađenja i devastacije prirode.mjere su:

1. mjere zaštite od emisije štetnih plinova i tvari2. mjere zaštite od emisije buke3. korištenje sredstava gradskog prometa koja vrlo malo zagađuju okoliš4. organizacija gradskog prometa radi disperzije prometa na različite vidove i šire područje5. mjere prostornog rasporeda prometa na širem području6. alternativni vidovi prometa

-mjere zaštite od emisija štetnih plinova i tvari- usmjerene su prema proizvođačima i korisnicima cestovnih vozila- ugrađivanjem dijelova koji manje zagađuju mogu se ostvariti veliki pozitivni učinci - npr katalizator – emisija štetnih plinova smanjena je oko 90 %- ugradnjom katalizatora koristi se bezolovni benzin

-mjere zaštite od emisije buke- u prom. sredstvu i izvan njega

43

- dijelovi prometnih sredstava oblažu se oplatama koje umanjuju prodiranje buke- uz prom. infrastrukturu stavljaju sebarijere od betona, plastike, raslinja – kopneni i zračni

prometu cestovnom prometu – pokrovni sloj kolnika i utori na površini guma.

-mjere korištenja sredstava gradskog prometa, koje vrlo malo zagađuju okolišto su:

trolejbusi tramvaji podzemna i nadzemna željeznica

trolejbusi: prom. sredstva na električni pogon, ograničene brzine.stalno su vezani uz električno napajanje.

s alternativnim pogonom - električni pogon i motor sa unutarnjim sagorijevanjem. s izvedba – zasebna prom. infrastruktura koja omogućuje križanje prometnice u više nivoa

tramvaji: potrebna je pruga potrebne postaje i ranžirani prostor veći kapacitet od trolejbusa relativno velika brzina proizvodi znatnu buku

podzemna željeznica: u velikim gradovima velike brzine ( 80 km/h ) veliki kapacitet potrebna velika investicija cjelokupna prom. infrastruktura ispod zemlje, osim prilaza sa oznakom stanice

nadzemna željeznica:1. povezivanje rubnih dijelova grada2. dopuna drugim oblicima gradskog prometa. relativno brza

-mjere organizacije prometapromet se dijeli na veće područje i različita prom. sredstva.mjere organizacije:

kombinirano korištenje sredstava javnog prijevoza odvajanje pojedinih vidova prometa destimuliranje dugotrajnog mirovanja i parkiranja automobila, posebice u centru grada

-mjere u području prostornog rasporeda prometacilj je definirati prostore koji će biti namijenjeni prom. infrastrukturi

-alternativne vrste pogonato su:

električni pogon alkohol ( metanol i etanol ) tekući plin zemni plin vodik bio gorivo26. KOJE SU ODREDNICE « CJELOVITE POLITIKE ZAŠTITE OKOLIŠA « ?

44

uzima u obzir i: korištenje prostora, zaštitu vode, zaštitu prirodnih staništa životinja i sl.odrednice:

- uključivanje ekonomista u ekološka rješenja, marketing- oblikovanje koncepta održivog razvoja zaštite okoliša iz regije- provođenje « ekoloških « prometnih rješenja na širem zemljopisnom području

ona ima globalni karakter.

27. KOJIM GRUPAMA MJERA SE « CJELOVITA POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA « PLANIRA OSTVARITI?

mjere: administrativne ekonomske tehnološke mjere gospodarenja prostorom

-administrativne mjere- zaštita okoliša u svim prom. granama. odnose se na standarde u konstrukciji prom.

sredstava, dozvoljene emisije škodljivih tvari, plinova i buke.

-ekonomske mjere- zagađivaći plaćaju. to su porezi, kazne, naknade, subvencije.- porezi za olovni benzin, kod kupovine prom. sredstava- naknade za korištenje prom. infrastrukture- kazne za emisiju štetnih tvari i buke te prom. nezgode- ostale naknade za smanjenje zagađenja

28.- tehnološke mjere« ekološka « tehnička rješenja onemogućuju zagađenje konstrukcijskim rješenjima koja ne zagađuju ili malo zagađuju okolinu.gradski promet temeljen na električnim automobilima, organizacija prometa ispod zemlje, željeznički i srodni sustavi prometa.

29. OBRAZLOŽITE KONCEPT PROMETA ZASNOVAN NA EKOLOŠKOM VIDU PROMETA!organizacija prometa na električni pogon ili hibridni pogon ( el. pogon i motor s unutarnjim sagorijevanjem ).također je bitna i izgradnja informacijskog sustava, kako bi se smanjili zastoji u prometu i povećala brzina odvijanja prometa.

automobil na el. pogon, po brzini je sličan tradicionalnom, a češće punjenje baterije kompeziralo bi se većom udobnošću, manjom bukom i većom brzinom zbog organizacije gradskog prometa.

30. OBRAZLOŽITE KONCEPT GRADSKOG PROMETA, POSEBICE ROBNOGA, ISPOD ZEMLJE!

javlja se u posljednjih stotinjak godina. najrašireniji oblici su: metro, cjevovodi i pokretne trake. budući da su teretna cestovna vozila uzročnici najveće emisije štetnih plinova, preseljenjem tog prometa pod zemlju, omogućuje se nesmetani tijek teretnih tokova. temeljio bi se na tunelima manjih dimenzija za vozila s automatskim daljinskim upravljanjem. ekspanzija «just in time» logističkog sustava snabdijevanjaveliki infrastrukturni zahvati i na tržištu nema financijski dovoljno snažnih poduzeća zainteresiranih za investiranje u tavke projekte.

31. ŠTO JE EKONOMIJA PROSTORA I KAKAV JE NJEZIN ODNOS PREMA EKOLOGIJI PROMETA?

45

gradski teretni promet ispod zemlje čini veliku ekonomičnost korištenja prostira. mreža cesta postaje sve gušća, površine za parkiranja i mirovanje sve veće.

32. ŠTO JE «ZELENA LOGISTIKA»?pridonosi smanjenju zagađenja i ekonomiji prostora. temelji se na organizaciji snabdijevanja na širem području, tako da se broj cestovnih teretnih vozila svede na najmanju moguću mjeru. za to je bitno skladišno poslovanje i mreža kopnenih terminala, koji će omogućiti prijelaz s cestovnog na druge prom. sustave.

33. OBJASNITE ŠTO ZNAČI ODRŽIVI RAZVITAK PROMETA I TURIZMA!u tur. putovanjima sve je više prisutno uživanje u netaknutoj prirodi- ekoturizam. održivi razvitak je takav razvoj u kojem su veličina i dinamika čovjekovih aktivnosti usklađene s dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. njegovo djelovanje ne smije ugrožavati prirodne resurse. razvoj prometa je održiv ako udovoljava zahtjevima optimalnosti i ek. efikasnosti u korištenju raspoloživih resursa i ako pridonosi poboljšanju uvjeta života. održivi razvitak prometa i turizma znači usklađeno djelovanje obje djelatnosti do razine koja ne ugrožava prirodne resurse. u pravilu se koncept veže uz uže područje- regiju.

34. KOJI SE KONCEPTI PROMETNOG RAZVITKA REALNO MOGU OČEKIVATI, U OVKIRU ODRŽIVOG RAZVITKA PROMETA I TURIZMA?

održivi koncept razvitka prometa omogućava: najmanji prom. učinak (pkm) radi zadovoljenja prom. potražnje najmanji prom. učinak osobnim automobilom najveći prom. učinak sredstvima javnog prometa prom. sred. na el. pogon i hibridna prom. Sredstva

46