1. UVOD

Prometno je pravo skup svih pravnih pravila kojima drava ureuje odnose izmeu pravnih subjekata u prometu u cjelini odnosno u bilo kojoj njegovoj grani.Pojam prometa ima ue i ire znaenje. Pod prometom u uem smislu razumijeva se svako premjetanje, prijevoz ili prijenos ljudi i materijalnih dobara.Pod prometom u irem znaenju razumijeva se uz promet u uem smislu i promet prava (prijenos prava vlasnitva s jedne osobe na drugu).Promet je fenomen koji zadovoljava potrebe ovjeka za premjetanjem ljudi i stvari. Promet se odvija od najranijih migracija ovjeanstva, pomorskih putovanja i otkria novih svjetova, sve do dananjih dana. Dapae, razvojem civilizacije promet dobiva sve veu vanost kako u gospodarskoj sferi, tako i u turizmu, ratu ili otklanjanju posljedica razliitih katastrofa (potresa, poplava, poara). Prometno je pravo dijelilo i dijeli sudbinu prometa. Razvitak prometa uvjetuje i podstie razvitak prometnog prava, pa se to pravo prilagoava novim prometnim sredstvima, novim putovima (svemirski prostor) i novim nainima (kontejnerski prijevoz, integralni transport) i sl. Svaki oblik prometa tei da ima svoje vlastito pravo.U ovom seminarskom radu kroz est cjelina govori se o svim vrstama obuhvata prometnog prava tj poneto o cestovnom, eljeznikom, pomorskom i zranom prometu.

2. OBUHVAT PROMETA I PROMETNOG PRAVA

Obuhvat prometa Sa stajalita onog to se prevozi putnici roba Sa stajalita podruja na kojem se odvija moe biti: tuzemni (nacionalni) meunarodni (internacionalni) Sa stajalita medija kojima se koristi moe biti: kopneni rijeni pomorski zrani svemirski Kopneni promet obuhvaa:- cestovni- eljezniki- promet na unutarnjim vodama- promet cjevovodi Multimodalni transport. Obuhvat prometnog prava cestovno pravo pomorsko pravo eljezniko pravo zrano pravo PT pravo

Pomorsko pravo je najstarije, najsamostalnije i najrazraenije. Neki su pravni instituti cestovnog i eljeznikog prava gotovo identini, jer se je cestovno pravo razvilo na temeljima eljeznikog, ali meu njima ima i dovoljno razlika da svako za sebe predstavlja cjelinu.Zrakoplovno pravo je najmlaa grana prometnoga prava. Potansko i telekomunikacijsko pravo imaju specifinosti u odnosu na druge, ali ostaje injenica da su prijenos vijesti i informacija takoer oblik prometa. Prometno pravo obuhvaa unutarnje (nacionalno) pravo i meunarodno (internacionalno) pravo (meunarodno javno i privatno pravo).Hrvatsko prometno pravo: dobro ureeno njegove odredbe imaju meunarodni karakter (neposredna primjena prihvaenih meunarodnih ugovora) harmonizacija nacionalnog prometnog zakonodavstva.

3. CESTOVNO PRAVO

Skup pravnih pravila upravno-pravnih i imovinsko-pravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi u cestovnom prometu. Izvori cestovnog prava su unutarnji ili nacionalni izvori cestovnog prava i meunarodni ili internacionalni izvori pit prava.Upravno pravno ureenje cestovnog prava:Propisani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se mogao obavljati cestovni promet i to: javni cestovni prijevoz javni prijevoz putnika javni prijevoz tereta privatni prijevoz organizacija i djelatnost autobusnog kolodvora naknade za ceste djelatnost agencija otpremnike tvrtke

3.1. UVJETI ZA OBAVLJANJE JAVNOG CESTOVNOG PRIJEVOZA (JCP)

Djelatnost javnog cestovnog prijevoza u unutarnjem i meunarodnom prijevozu moe obavljati prijevoznik ako je registriran za obavljanje djelatnosti i ako ispunjava uvjete propisane Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu pod jednakim uvjetima za sve korisnike, za to mora imati odobrenje odnosno dopusnicu za unutarnji JPC, meunarodni JPC, kolodvorske usluge, otpremnike i agencijske usluge u cestovnom prometu. Obveza je primiti na prijevoz svakog putnika ili teret ako nisu izuzeti iz prijevoza prema posebnim propisima.[footnoteRef:2] [2: Slobodan Katela, Ladislav Horvat, Prometno pravo, kolska knjiga, Zagreb 2008.]

Uvjeti propisani posebnim propisima o minimalnoj starosti vozaa, kabotai, tehnikoj opremljenosti prijevoznika, jamstvenom kapitalu, strunoj osposobljenosti

3.2. IMOVINSKO PRAVNO UREENJE CESTOVNOG PROMETA

Graansko pravni odnosi do kojih dolazi izmeu korisnika i davatelja usluga u cestovnom prometu odnosno izmeu putnika ili poiljatelja robe s jedne i prijevoznika s druge strane, i to: ugovor o prijevozu ugovor o prijevozu putnika ugovor o prijevozu prtljage ugovor o prijevozu tereta ugovor o prijevozu u kojem sudjeluje vie prijevoznika ugovor o mjeovitom prijevozu

Zadrajno pravo je pravo prijevoznika da stvari uzete na prijevoz zadri odnosno da ih ne preda primatelju ili drugoj ovlatenoj osobi dok mu se ne isplati naknada za prijevoz i eventualna druga potraivanja koja proistjeu iz tog pravnog posla, kod djeljivih stvari samo dio dovoljan za podmirenje potraivanja te predaja drugome na pohranu i uvanje.Zalono pravo; vrsta prava na stvarima kojim se pojaava neka obveza ili jae osigurava ispunjenje mogunost prodaje nakon proteka vremena ustanovljava se zakonom (prometno pravo), presudom, ugovorom, oporukom zahtjev za ispunjenje trabina iz ugovora zastara trabina odgovornost i iskljuenje odgovornosti za tetu

4. POMORSKO PRAVO

Organizacija slube sigurnosti plovidbe u RH niz tehnikih i ostalih strunih poslova, te upravnih, odnosno inspekcijskih poslova kojima se osigurava plovidba u naem obalnom moru.Tehniko-strune poslove (npr. ureenje plovnih putova, odravanje njihove plovnosti, postavljanje objekata sigurnosti plovidbe tim putovima, odraavanje luka za sigurnu plovidbu, za peljarenje i utvrivanje sposobnosti brodova za plovidbu) obavljaju posebne ustanove i organizacije. Hrvatski registar brodova javna je ustanova koja; utvruje sposobnost broda za plovidbu, te obavlja badarenje brodova i odreenih vrsta brodica utvruje sposobnost za uporabu i badari plutajue objekte utvruje sigurnost kontejnera utvruje podobnost ustrojstva brodara glede sigurnog rada i zatite okolia tijekom koritenja brodova sudjeluje u istraivanju uzroka nezgoda brodova sudjeluje u radu i izvravanju obveza prema me. organizacijama glede nabrojenih poslova.Plovput je trgovako drutvo s ogranienom odgovornou (sa sjeditem u ST), koje se brine za odravanje i ureenje plovidbenih putova u obalnom moru RH postavlja na njima objekte za sigurnost plovidbe i osigurava njihovo pravilno funkcioniranje te obavlja poslove radijske slube koja slui zatiti ljudskog ivota na moru i sigurnosti plovidbe. Luke kapetanije obavljaju inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, odravaju red u lukama, te vode postupke zbog pomorskih prekraja (pomorski prekraj je povreda propisa kojima se ureuju odnosi u obalnom moru, obalama, lukama i brodovima u svezi s prometom, sigurnou plovidbe i zatitom ljudskih ivota na moru). Inspektorat sigurnosti plovidbe u sastavu Ministarstva pomorstva prati prouava stanje sigurnosti plovidbe i surauje s dr. inspekcijama; organizira i poduzima akcije radi unapreenja sigurnosti plovidbe, nadzire rad kapetanija u poslovima inspekcije sigurnosti plovidbe, prua strunu pomo radu inspektorima sigurnosti plovidbe, brine se o strunom osposobljavanju inspektora ...Luka je podruje kojem je priznat poloaj ureenog mjesta za krcanje, iskrcavanje i kretanje brodova, te primanje i smjetaj putnika i robe.Luke dijelimo na:luke javnog prometa otvorene iskljuivo za domai promet ili za domai i meunarodni: luke osobitog (meunarodnog) gos. interesa za RH luke upanijskog znaaja luke lokalnog znaajaluke posebne namjene vojne luke, luke tijela unutranjih poslova, luke nautikog turizma, industrijske luke, portske luke

4.1. BRODSKE ISPRAVE I KNJIGE

Propisane brodske isprave ili knjige se moraju nalaziti na brodu. Brodske isprave o identitetu brodaUpisni list izdaje se brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovakih brodova, u upisnik pomorskih ribarskih brodova ili upisnik pomorskih javnih brodova. Upisnim listom se dokazuje hrvatska dravna pripadnost, uz naznaku da brod ima pravo i dunost vijati zastavu hrvatske trgovake mornarice, zatim namjena broda i granice plovidbe. Sadri list A, list B i list C.Privremeni plovidbeni list izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji jo nema upisnog lista i brodu koji je u inozemstvu, a izgubio je upisni list. Vrijedi do dolaska broda u prvu domau luku, ali najdulje 1 godinu od dana njegova izdavanja. Izdaje ga hrvatsko diplomatsko ili konzularno predstavnitvo.[footnoteRef:3] [3: http://www.nasciturus.com]

Popis posade imaju ga pomorski brodovi koji obavljaju meunarodna putovanja i dr. pomorski brodovi ija se posada ukrcala na temelju propisane isprave za ukrcaj. Popisom posade se utvruje koje su se osobe i kada ukrcale na brod kao lanovi posade i za koje su poslove kvalificirane. Na popisu posade se potvruje dolazak broda i njegov odlazak iz luke, a izdaje ga luka kapetanija.Pri svakom dolasku broda u luku, popis posade se mora predati lukoj kapetaniji, a u inozemstvu hrvatskom diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu, ako ono postoji u luci dolaska. Ta tijela zadravaju popis posade do odlaska broda. Predaja popisa posade nije obvezna za brodove koji odravaju redovite linije u domaoj plovidbi.

Brodske knjigeBrodski dnevnik vodi se za vrijeme plovidbe i boravka broda u luci svakog dana od 00 24 h i to na posebnoj stranici za svaki dan. Sadrajno se sastoji od stupaca (sati, kursovi, varijacije, devijacije, zanos, vjetar, more itd.), od dijelova (pozicija brodova i dr. podaci u podne, snimke kompasa i udaljenost ili visina nebeskih tijela, dnevne biljeke), od tablica (stanje tankova i kuljaa, provjera i vjebi). Brodski dnevnik vodi asnik na strai (zapovjednik broda ako on dri strau), a zapovjednik broda svakodnevno ovjerava unesene podatke.

Ostale brodske knjige:Dnevnik stroja, Zdravstveni dnevnik, Radio-dnevnik, Knjiga pregleda i nadzora, Knjiga o uljima, Knjiga tereta.

Kategorije plovidbe: neograniena plovidba velika obalna plovidba mala obalna plovidba obalna plovidba Jadranskim morem nacionalna plovidba nacionalna obalna plovidba nacionalna priobalna plovidba lokalna plovidba

5. ELJEZNIKO PRAVOPod eljeznikim prometnim pravom razumijeva se sustav pravnih pravila kojima se ureuju drutveni odnosi u svezi s organizacijom eljeznica i eljeznikim prometom. Ono obuhvaa meunarodnopravne norme i domae norme.

5.1. UPRAVNO-PRAVNO UREENJE ELJEZNIKOG PROMETA

Upravno-pravnim pravilima ureuju se odnosi izmeu upravne vlasti i sudionika o eljeznikom prometu. Njima se ureuje organizacija eljeznikog prometa, a osobito uvjeti radi njegova sigurnog odvijanja.Prvim zakonom o hrvatskim eljeznicama (1990.) osnovano je HP Hrvatsko eljezniko poduzee kao javno poduzee koje obavlja djelatnost od posebnog drutvenog interesa, da bi kasnije (1992.) to ime promijenjeno u H Hrvatske eljeznice. Zakon o hrvatskim eljeznicama (1994.) H su postale trgovako drutvo sa zadaom osiguranja trajnog i nesmetanog obavljanja eljeznikog prijevoza osoba i robe u unutarnjem i meunarodnom prometu. Izmjenama i dopunama Zakona (1998.) drutvo H hrvatske eljeznice transformiralo se u d.o.o. u iskljuivom vlasnitvu drave. Zakonom o eljeznici (2003.) koji se poeo primjenjivati 1. sijenja 2005. ureeno je ustrojstvo eljeznikog sustava te uvjeti obavljanja eljeznikog prijevoza. eljezniki sustav temelji se na naelu razdvajanja eljeznikog prijevoza i eljeznike infrastrukture.eljezniki prijevoz dijeli se na javni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe.eljeznikim prijevoznikom moe biti svaka domaa i inozemna pravna osoba koja ima dozvolu za obavljanje usluga javnog prijevoza i rjeenje o sigurnosti, koje izdaje nadleno ministarstvo.Dozvola i rjeenje o sigurnosti izdaju se na rok od 5 godina s mogunou produenja, ali ne due od 20 godina. eljeznika infrastruktura (javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu Republike Hrvatske kojeg mogu koristiti svi zainteresirani eljezniki prijevoznici, pod jednakim uvjetima). Usluge od posebnog dravnog interesa u javnom eljeznikom prijevozu:- usluge eljeznikog prijevoza putnika u domaem prijevozu,- usluge eljeznikog prijevoza putnika u meunarodnom prijevozu,- usluge kombiniranog prijevoza. Ako prihod ostvaren od prijevoza ne moe pokriti trokove, Vlada ili jedinice lokalne samouprave mogu pojedinim eljeznikim prijevoznicima nadoknaditi dio sredstava.Nadzor nad provedbom Zakona o eljeznici obavljaju inspektori sigurnosti eljeznikog prometa. Svaki dio ili element koji sudjeluje u eljeznikom prijevozu mora udovoljavati svim zahtjevima sigurnosti koja je strogim pravom propisala drava. Bitni elementi sigurnosti u eljeznikom prometu su nepokretna sredstva (eljeznika pruga), pokretna sredstva (eljeznika vozila) te osoblje (izvrni djelatnici). Sigurno, uredno i nesmetano obavljanje eljeznikog prometa ureeni su Zakonom o sigurnosti u eljeznikom prometu (N.N.br 77/92. i 26/93.)[footnoteRef:4] Pod eljeznikim prometom razumije se javni prijevoz osoba i stvari, te prijevoz osoba i stvari za vlastite potrebe. [4: Hrvatsko prometno pravo i meunarodne konvencije, Vinko Hlaa, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2000, str30]

5.2. IMOVINSKO-PRAVNO UREENJE ELJEZNIKOG PROMETA

Imovinsko-pravno ureenje eljeznikog prometa odnosi se na graansko-pravne odnose do kojih dolazi izmeu korisnika i davatelja usluga, odnosno izmeu putnika i poiljatelja robe s jedne i prijevoznika s druge strane. U imovinsko-pravno ureenje eljeznikog prometa spadaju ugovori o prijevozu putnika i prtljage, tereta i mjeoviti prijevoz.Ugovori o prijevozu u eljeznikom prometu ureeni su Zakonom o ugovorima u eljeznikom prometu (NN, broj 87/96).

6. ZRANO PRAVO

Pod zranim prometnim pravom razumijeva se sustav pravnih pravila koja ureuju pravni status zranog prostora, zranu plovidbu i promet, pravni status zrakoplova i pravni reim u pojedinim zranim prostorima.Ono obuhvaa:- meunarodnopravne norme- domae normePovijest zranog prometnog prava poinje u XX. Stoljeu, u poetku su se koristila pravila prometnog prava, posebno pomorskog prava.Izvori i unifikacija zranog prometnog prava meunarodni i domai izvori, direktni i supsidijarni izvori

6.1. UPRAVNO-PRAVNO UREENJE ZRANOG PROMETA

Ureeno je Zakonom o zranom prometu koji je usklaen s ikakom konvencijom i drugim sporazumima meunarodnog javnog prava. Tim se Zakonom ureuje: zrani promet u zranom prostoru Republike Hrvatske; uvjeti za sigurno odvijanje zranog prometa; usluge koje se pruaju u zranoj plovidbi; sigurnost zranog prometa; inspekcija i prekraji u zranom prometu)

6.2. IMOVINSKO-PRAVNO UREENJE ZRANOG PROMETA

Ureeno je Zakonom o obveznim i stvarno pravnim odnosima u zranom prometu koji se temelji na odredbama Varavske konvencije, a jo nije usklaen s novom Montrealskom konvencijom. Tim se Zakonom ureuju obvezni odnosi koji nastaju iz ugovora o prijevozu zrakom, obvezni odnosi u sluaju tete koju zrakoplov u letu nanese osobama i stvarima na zemlji, odnosi koji nastaju iz ugovora o osiguranju i reosiguranju, stvarno pravni odnosi u pogledu vlasnitva i zalonog prava na zrakoplovu; postupak ovrhe i osiguranja na zrakoplovu i teretu.Ugovor o prijevozu u zranom prometu (dvostrana suglasnost volja ugovornih strana prijevoznika i korisnika prijevoza (putnika ili poiljatelja), na temelju kojeg prijevoznik preuzima obvezu da, uz odreenu naknadu, zrakoplovom obavi prijevoz putnika ili stvari s jednog mjesta na drugo. To je dvostrano obvezan pravni posao. Ugovor o prijevozu obuhvaa i poslove prihvata i otpreme putnika, prtljage i stvari).

7. LITERATURA

Slobodan Katela, Ladislav Horvat, Prometno pravo, kolska knjiga, Zagreb 2008.

OSTALI IZVORIII. Internet

1