LIS T ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINAGODINA XIV. BOŽIĆ 2019. BR. 14.

PROM

INA

2019

.U

skrs

ni p

oned

jelja

k,22

. tra

vnja

Prv

a P

ries

t12

. svi

bnja

201

9. g

.Ž

upa

sv. M

ihov

ila -

Pro

min

a

Fra

Pet

ar P

leti

kosa

, žup

nik,

Pet

ar Z

eli

, Per

a A

gi, A

nel

a Ju

ki i

Mia

Val

idži

Čuvari Isusova groba 2019. godine

PROMINA 1

Braćo i sestre, pred nama je Božić. Dan je to ne-posrednog susreta čovječanstva s Bogom. Od-

nosno, nije to samo susret, to je sjedinjenje Boga i čovjeka u osobi Isusa Krista. Božić je mali Bog, što znači da se u tajni Božića krije najdublja istina kršćanske vjere, istina o Bogu koji posta čovjekom, malenim djetetom. Bog je zakoračio u ljudsku po-vijest i zahvatio u čovjekov život. Bog nam je postao dohvatljiv, posve nam se približio.

Velebne slike o Bogu ostaju, ali se u njima po-javljuje i nova zvijezda, novo otkriće: Bog je i velik i malen, nedokučiv i pristupačan, prebiva u nedo-stupnu svjetlu i može ga se naći u štalici u Betlehe-

Rado zalazi u kuće prijatelja, ljudi koji mu iskazuju gostoprimstvo, ljubav i povjerenje. Njegovim ula-skom u svaki dom, ulazi spasenje. Njegovim dola-skom na svijet, dolazi spasenje svijetu. Njegovim ula-skom u povijest, ona postaje povijest spasenja.

Bog se udomio u našoj sredini i želi stalno imati dom u našim srcima. No, dogodi se da „k svo-jima dođe, a njegovi ga ne primiše“. Zašto? Zato što su mnogi danas zaslijepljeni grijehom, bogatstvom, položajem, užicima.

Jesmo li mi primili Isusa? Ako smo redovito na polnoćki ili smo u svoj stan stavili božićno drvce, ne znači da smo potpuno prihvatili i upoznali Isusa Kri-

sta. Možda je to samo odraz tradicionalnoga božićnog raspoloženja, nostalgije za li-jepim patrijarhalnim običaji-ma… Ustima rado pjevamo božićne pjesme, a jesmo li ga primili u svoje srce? Bog kuca, a mi mu trebamo otvoriti vra-ta svog srca djelotvornom lju-bavlju.

Pokažimo Njemu koji je došao na svijet da nam oprosti, da i mi opraštamo svi-ma. Pokažimo Njemu koji je došao na svijet da nas ohrabri u teškoćama i utješi u žalosti, da i mi podižemo klonule i tješimo ožalošćene! Pokažimo Njemu koji je došao na svijet da se zauzme za bolesne i sve

nevoljne, da se i mi zdravi ne možemo radovati dok barem lijepom riječju starima i bolesnima ne ugodi-mo, niti svoj stol gledati u izobilju dok naš susjed gladuje te ostati bešćutni pokraj ostalih ljudskih ne-volja. Pokažimo Njemu koji je bio zahvalan sv. Josipu i majci Mariji, pa i za smještaj u štalici, da ni mi ni-smo nezahvalnici i buntovnici, već znamo biti strplji-vi i zahvalni. Pokažimo Njemu koji je došao na svijet samo zato jer je ljubio nas, da i mi, slijedeći njegov primjer, ljubimo Njega!

Čestit Božić i blagoslovljenu novu godinu želi vam vaš župnik fra Marko Duran.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Božićna poruka župnika

mu. Ta je istina previše jednostavna da bi je odrastao čovjek lako prihvatio, previše lijepa da bi je racio-nalan čovjek mogao shvatiti. A ipak najavljuje se znak: „Naći ćete dijete povijeno u pelene i položeno u jasle.“ Mali Bog, Božić, neprestani je izazov svima nama. On je poziv na evanđeosku malenost u kojoj možemo Bogu dati da se rodi u nama.

Isus je našao stan u krilu Blažene Djevice Ma-rije. Zatim nalazi stan u štalici u Betlehemu. Potom se dječak Isus seli u različita mjesta, te se naposljet-ku nastanjuje u Nazaretu. Kao odrastao obilazi sela i gradove i „nema kamo bi glavu naslonio“ (Mt 8,20).

2 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Fra Petre hvala, fra Marko dobrodošli!

Prošle su 22. godine od kako sam premje-šten iz Promine u Drniš. Božja providnost je htjela da se ponovo vratim u Prominu. Župu sam primio od fra Petra Pletikose 27. kolo-voza 2019. godine. Fra Petar je vršio službu župnika u ovoj župi sedam godina (2012 – 2019). Ostavio je vidljive i plodonosne trago-ve u ovoj župi radeći neumorno na duhovnom i materijalnom području. Fra Petar je ostavio neizbrisiv trag kao svećenik duboke vjere i kao župnik koji je volio i razumio svakog čovjeka. Dragi fra Petre, hvala ti na svemu što si učinio za ovu župu a ja ću nastojati očuvati započeto i dalje nastaviti raditi na slavu Božju i dobro svakog čovjeka.

Dragi fra Petre, još jednom hvala ti na svemu i Bog te poživio još mnogo godina u zdravlju i veselju.

fra Marko Duran, župnik

Dana 26. kolovoza 2019. godine župlja-ni Promine su se oprostili s dotadašnjim žu-pnikom fra Petarom Pletikosom. Uz poklone i riječ zahvale od fra Petra su se oprostili Čuvari Isusova groba i župljani. Za novog (starog) žu-pnika imenovan je fra Marko Duran.

PROMINA 3

Kao što znaš, ponovno se približava dan mojega ro-

đendana. Zato te molim da podjeliš ovu moju rođendan-sku pozivnicu svim svojim prijateljima. Vjerujem da će se i ove godine po cijelom svijetu priređivati slavlje tome u čast.

Vidim da ljudi puno ku-puju. Na radiju, televiziji i u novinama ni o čemu drugom se niti ne govori, nego samo o tome, koliko još dana ne-dostaje do moga rođendana.

Ugodno je znati, da neki ljudi barem jedan dan u godini, misle na mene.

IZ ŽIVOTA VJERE

Poziv na rođendan

Kao što znaš, rođendan su mi počeli slaviti pri-je mnogo godina. U početku je izgledalo da razu-miju i zahvaljuju na onomu što sam učinio za njih. Ali, danas je malo onih koji razumiju što slave. Lju-di se okupljaju i slave, ali ne znaju o čemu se radi.

Sjećam se, prošle godine kada je stigao moj ro-đendan, ljudi su naveliko slavili u moju čast. Sto-lovi su bili puni, sve okićeno, puno poklona…ali znaš jednu stvar? Mene nisu pozvali. Slavlje je bilo upriličeno u moju čast, ali kad je došao taj dan, mene su ostavili vani, vrata su za me bila zatvore-na… makar sam žarko želio slaviti s njima…

Istinu govoreći, nisam se iznenadio, jer u za-dnje vrijeme mnogi mi zatvaraju vrata. Kako me nisu pozvali, bez buke i smetnje, ušao sam tiho i sjeo u jedan kut. Svi su nazdravljali i veselili se. U jed-nom trenutku unutra je ušao jedan starac, duge bi-jele brade, obučen u crveno. Izgledao je malo pripit. Umorno je sjeo na fotelju, i svi su potrčali k njemu, veseleći se, kao da je veselje priređeno njemu u čast.

Točno u 24 sata, svi su počeli nazdravljati, grliti se i čestitati. Ja sam, također, ispružio ruke, očekujući da će me netko zagrliti… Ali nitko me nije zagrlio.

Počeli su jedni drugima davati poklone. Pri-bližio sam se da vidim, da slučajno nemaju kakav poklon i za mene. Ali, za mene nije bilo ništa.

Pera Agić

Mia Validžić

Kako bi se ti osjećao, kad bi na tvoj rođendan, jedni druge darivali, a tebi ne bi dali ništa? Shvatio sam da sam suvišan na ovom rođendanu, stoga izi-đoh bez buke i za sobom zatvorih vrata.

Svake godine je sve gore. Ljudi se samo sjećaju hrane, poklona i slavlja a mene se nitko ne sjeća.

4 PROMINA

IZ ŽIVOTA VJERE

Želio bih da mi dopustiš da ovaj Božić uđem u tvoj život, da shvatiš da sam prije 2000 godina došao u ovaj svijet i da sam dao soj život na križu i za tebe. Da-nas jedino što želim jest, da to vjeruješ cijelim srcem.

Nešto ću ti reći: mislio sam, kako me mno-gi ne pozvaše na svoje slavlje, učinit ću sam svoje

veličanstveno slavlje, ka-kvo još nikad nije viđe-no. Priređujem sve što je za to potrebno; šaljem mnoge pozivnice, među kojima je jedna posebna i za tebe. Želio bih zna-ti, hoćeš li sudjelovati, da mogu za tebe rezervirati mjesto i napisati tvoje ime ne mojoj velikoj listi uzvanika. Vani će ostati svi oni koji se ne odazovu mom pozivu.

Pripremi se jer u dan kad se najmanje nadaš slavit ću svoje velebno slavlje. Hoćeš li doći na moj rođendan?

p.s. znaj da te neiz-mjerno volim.

Isus Krist, rođen na Božić u Betlehemu

BOŽIĆBožić je dan kada slavimo rođenje Isusa Kri-sta. Na taj dan se svi vesele, djele se pokloni te pjevaju božićne pjesme. Običaj je da se na

badnjak kiti bor koji se ukrašava različitim lam-picama, kuglicama... Ispod bora se nalaze jaslice koje prikazuju Isusa, njegovu majku Mariju te njegova oca Josipa. Božić je također i obiteljski blagdan. Tada se obi-telj okuplja oko stola, druže se te zahvaljuju Bogu na hrani koju

blaguju. Meni je Bo-žić najdraži blagdan zato što je tada moja

obitelj na okupu.

Marija Zelić

Luka Pokrovac

PROMINA 5

Nekada su naši stari, tri puta na dan dolazili pred Boga s moltivama. Dan bi započeli i završili s mo-

litvom, o podne, na poljima, u kućama ili na putu, na zvuk zvona s crkvenih tornjeva zastali bi na molitvu. Muškarci bi skidali šešire, i staro i mlado u obiteljima sklapalo bi ruke na podnevnu molitvu. Bile su to mi-nute darovane Bogu. Kada bi čuli crkvena zvona na-rod je se prisjetio prekretnice ljudske povijesti – utje-lovljenje Sina Božjega u krilu Blažene Djevice Marije, Bog je postao čovjekom da mene spasi, da nas spasi.

Međutim, i danas je ostao isti ritam crkvenih zvona: poziv na molitvu ujutro, u podne i u pred-večerje. Papa Pavao VI. prije četrdesetak je godina zapisao: „I unatoč tome što su se okolnosti vremena promijenile, za većinu ljudi karakteristični dijelovi dana ostali su nepromijenjeni – jutro, podne i večer – dijelovi koji označavaju razdoblja njihove aktivno-sti i sačinjavaju poziv da zastanemo na molitvu.“

Crkvena zvona imaju veliku duhovnu snaguZvona pozivaju ljude na molitvu, ali imaju i

duhovnu težinu koja nije toliko poznata.Crkvena zvona postoje još od 5. stoljeća i bila

su uobičajena u srednjem vijeku. Osobito su ih kori-stile monaške zajednice da pozovu redovnike koji su tijekom dana bili u raznim dijelovima samostana da se okupe u kapeli za molitvu. Kasnije je običaj po-stao sve češći u župnim crkvama, a zvona su služila za pozivanje naroda na slavlje euharistije i na molitvu Anđeo Gospodnji tijekom dana.

Međutim, crkvena zvona imaju i veliku duhov-nu moć. Kada se ugradi novo crkveno zvono biskup ili lokalni svećenik ga, prema tradiciji, “krsti” ili “po-sveti”. Nekadašnje ceremonije nalikovale su krštenju, a sadašnje i dalje zahtijevaju korištenje svete vode.

Zvona dobivaju ime u čast određenog zaštitni-ka iako su mnoga nazvana po Blaženoj Djevici Mariji.

Rimski obrednik daje vrlo svečani blagoslov crkvenih zvona te govori o duhovnom simbolizmu i sakramentalnoj moći koju ta zvona sada posjeduju.

Pozorno pročitajte riječi blagoslova koje se iz-govaraju kod blagoslova crkvenih zvona.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

SJETI SE OVOG KAD IH ČUJEŠ!

Crkvena zvona nisu obična zvona!

Zvonik župne crkve sv. Mihovila

Zvonik crkve Gospe Čatrnjske

6 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

dio u čamcu iz sna svoje ljudske prirode, dođi sada sa svojom dobroćudnom pomoći potrebama tvoga naro-da i izli na ovo zvono rosu Duha Svetoga.

Kad god zazvoni neka neprijatelj dobroga pobje-gne, neka kršćani čuju poziv na vjeru, neka carstvo So-tone bude prestrašeno, vaš narod ojačan kada su pozvani zajedno u Gospodinu i neka Duh Sveti bude s njima kao što je oduševljen bio s Davidom kad je svirao svoju harfu.

I kao što je jednom grmljavina u zraku uplašila gomilu neprijatelja, dok je Samuel ubio janje kao ho-lokaust vječnom Kralju, pa kad zvuk zvona odjekne u oblacima, vojska anđela neka pazi na skupštinu tvoje Crkve, prvog ploda vjernika, i neka im priušti tvoju trajnu zaštitu u tijelu i duhu.

Pitamo to po tebi, Isuse Kriste, koji živiš i vladaš s Bogom Ocem, u jedinstvu Duha Sveto-ga, Boga, za vijeke vjekova.

Jeste li zamijetili posljednji redak? Svećenik se moli da “kad zvuk ovog zvona odjekuje u oblacima, vojska anđela pazi na skupštinu tvoje crkve.” Ta zvona nisu obična zvona!

Zato sljedeći put kada ču-jete crkveno zvono u Promini i drugdje, sjetite se njegove duhov-ne moći i ponudite kratku moli-tvu Bogu zahvaljujući mu na broj-nim blagoslovima u vašem životu.

Bog, koji je odredio kroz blagoslovljenog Moj-sija, tvoga sluge i zakonodavce, da se u vrijeme žrtve stvore i zazvone srebrne trube, kako bi svojim jasnim tonovima ljude podsjetili da se pripreme na obožava-nje i okupe za slavlje. Molimo se da ovo zvono, predo-dređeno za vašu svetu crkvu, bude posvećeno Duhom Svetim kroz našu službu, tako da kada zvoni, vjernici budu pozvani u Božju kuću i vječnu naknadu.

Neka vjernost i pobožnost naroda ojača svaki put kada čuju njegov melodijski zvuk. Neka svi zli duhovi budu udaljeni njegovim zvukom; neka gromovi i mu-nje, tuče i oluje budu prognani; neka moć tvoje ruke ot-kloni zle ovlasti zraka, neka dršću na zvuku ovog zvona i bježe pri pogledu na sveti križ uklesan na njemu.

Neka nam sam Gospodin to odobri, koji je nadvladao smrt na križu i koji sada vlada u slavi Boga Oca, u jedinstvu Oca i Duha Svetoga u vijeke vjekova.

Primijetite kako svećenik poziva Božju moć da otjera “zle duhove”, kao i “grmljavinu, munje i oluju” kroz zvuk tih zvona. Blagoslov se nastavlja s posljednjom molitvom koja opet podsjeća na duhovnu teži-nu koja se daje zvonima.

O Kriste, svemogući vla-daru, kao što si jednom smirio oluju na moru kada si se probu-

Zvona na crkvi sv. Martina Zvona na crkvi Svih Svetih

PROMINA 7

„Dođite k meni svi vi izmoreni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti...”

U ovoj nam pripravi za otajstvo Kristova dolaska na svijet, Njegova otkupiteljskog poslanja, Gos-

podin u svetom Evanđelju kaže: „...dođite k meni svi vi izmoreni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti...”

Razmišljajući o svemu onom što smo iz Svetog pisma čuli kroz ovo Došašće postavljamo si pitanje: koji je smisao Utjelovljenja? Znamo, da konačan cilj nije muka i smrt, već Uskrsnuće na život vječni. No, koja je onda glavna poruka te Kristove geste, dolaska na svijet, dolaska među nas, što za naš život znači Njegovo rođenje?

Na ta nam pitanja Gospodin daje jasan odgo-vor... Njegovo nam rođenje daje nadu i vjeru u vječ-nost, daje sigurnost da možemo uz Njegovu pomoć nadvaldati svijet i zadobiti spasenje. Njegovo Utje-lovljenje donosi svijetlo u naš život. Sama činjenica da je Svemoćni i Svemogući Gospodin, kako ga sv. Franjo naziva u svojem Hvalospjevu, prihvatio ovo naše bijedno i slabo tijelo, i postao u svemu sličan čovjeku osim u grijehu pokazuje koliko Gospodinu vrijedi svaki čovjek, svaki od nas. Krist se utjelovio zbog našeg spasenja, zbog spasenja svakog čovjeka.

Nadalje, znamo da je Gospodin nama ljudima bio blizak cijeloga svojeg ovozemaljskog života. Bio je među nama, radio, molio i živio kao i mi ljudi.

Upravo ta Njegova blizina koju je On sam po-tvrdio riječima koje Matej u svojem evanđelju do-nosi: „I evo, ja sam s vama u sve dane - do svršetka svijeta” u nama budi osjećaj povjerenja u Gospodina.

Takve smo riječi sigurno svi mi od bliskih oso-ba doživjeli u svome životu, riječi koja su nam ulile osjećaj povjerenja i prisnosti, iako smo svi samo ljudi i često se dogajaju prilike na koje svojim snagama nećemo moći ujecati, čak ni uz najbolju volju, a opet tim ljudskim riječima vjerujemo i njima se tješimo.

Koliko li nas onda može utješiti sam Svemogu-ći i Vječni, Stvoritelj sviju i naš Otkupitelj.

Gospodin nas poziva da sve svoje brige i tje-skobe, sve ono što nas mori i koči prepustimo Nje-mu. On će sve voditi! Ali, bez iskrenog povjerenja i cjelovitog predanja, ne možemo svoje brige predati Onome koji nas od njih želi osloboditi.

Najprije moramo sami sebe odriješiti tih spona koje nas i dalje čvrsto drže privezanima za ovoze-maljsko, za prolazno i raspadljivo, da bismo se mo-gli u potpunosti osjetiti Njegovima.

NA PUTU ZA BETLEHEM

Misli jednog novaka

Završavam s molitvom u vremenu patnje i samoće: O Bože, vječni Oče, ispuni me svojom beskrajnom ljubavlju. Učini da ostanem usidren u Tvojoj ljubavi. Oslobodi me od osjećaja da me nitko ne voli. Uzmi od mene žalosne uspo-mene da sam neželjan. Tvoj sam i jedino Tvoj. Ti si moje utočište. Dragi Oče, obznanjujem sa zahvalnošću, da si poslao svoga jedinorođenoga Sina Isusa Krista za moje spasenje. Isuse moj, ja te slavim što si me očistio od grijeha i podario dostojanstvo djeteta Božjega, po Tvojoj Otkupi-teljskoj smrti na križu. Duše sveti, ljubavi Božja, dođi i ispuni me. Neka se plamen ljubavi Božje rasplamsa tako da se nikada ne ugasi. Amen!

Fra Ante Čavlina, novak

8 PROMINA

PROMINAPromina se do neba popela

Nju ponosnu krasi devet selaDevet sela ka devet biseraKoja su se oko Krke splela

Oj Promino velika i malaTebe tvoja dica sačuvala

Sačuvala od Turka i MletkaObranila od tuđinskog metka

Kada su ti grubi dani došliOni koji ko zna kud su pošliNamjerno te u crno zavišeMislili su, neće bit te više

Tvoje vile više nisu bileHaljine svoje krvlju poškropile

Plaču vile, i kamen bi plakaSamo da mu volja nije jaka

Znade kamen, znade sura stinaDat će loza žmul žutoga vinaZa blagoslov njegove vrleti

Sritan bit će i Martin nam sveti

Pozdravljam te, Gospe od ČatrnjeIsusovo ti raspleti trnje

Pa ga spleti okolo PromineDa opasnost od dušmana mine

Opet sad se zeleni ProminaIma u njoj i ulja i vina

Ima pisme, grla će se treskatNa briškuli punti će se peškat

Promina se do neba popelaNju ponosnu krasi devet sela

Devet sela ka devet biseraKoja su se oko Krke splela

Ivanka Vlajkov Perica

PROMINA 9

IZ ŽIVOTA ŽUPE

NAPOMENA ČITATELJUBudući da su mnogi odavno

željeli ovu knjigu koju se više ne može nabaviti, da se ova pobož-nost među kršćanima ne bi uga-sila, dapače, s obzirom da smo svi obdareni istim srcem, da se svatko prema svojim sposobnostima ras-pali u ljubavi prema Bogu. Da se ne zapusti ono što su pobožni i učeni teolozi ostavili i da njihova građevina ne potone, nego da se još bolje ukorijeni, utvrdi i raširi štovanje, slavljenje i hvaljenje na-šega Boga, koji je, prema Isusovim riječima, sve naše dobro i kod koga je naše prebivalište – ja kao najne-dorasliji ponovno je tiskam, kako bi je svatko mogao imati pa da mogne primiti oproste i pomiriti se s Bogom, te njemu i Djevici Mariji, Isusovoj majci, a našoj odvjetnici i majci iskazati štovanje. Onda ćeš biti blažen.

U ovoj knjižici nisam ništa ni dodao ni skratio, nego sam samo ponešto ispravio, tj. gdje su u riječima bila dva ista slova, jedno sam izostavio (pri-mjerice: nebbo, tebbi, kakko – izgo-vara se jednako: nebo, tebi, kako). Gdje je pak bilo dvostruko s, za oštro je upotrebljeno izduženo ∫, a za meko obično s. Na koncu sam samo dodao oproste i pobožnost te petnaest otajsta-va Blažene Djevice Marije.

Brate kršćanine, ponavljaj mo-litve iz ove knjižice pa ćeš u srcu osje-titi Božju ljubav i duhovnu slast te želju za njom. Ne dopusti da te svla-da lijenost jer s njom dolazi i jogun-stvo. Tko se njima prepusti, za plaću

će primiti žalost i izgubit će vječ-no uživanje. Neka Bog Stvoritelj svakoga sačuva.

Slava Presvetom Trojstvu, Djevici Mariji i svima svetima čast i poštovanje, a svim kršćani-ma spasenje.POBOŽNI ČITAOČE

Pred trinaest godina su me, brate, moji poglavari postavili za pastira i duhovnog upravitelja ovog naroda u prominskoj župi. Usta-novio sam da je ovaj narod vrlo pobožan. Stoga sam svojom prvom dužnošću smatrao svom pomnjom nastojati da ne razgradim ono što su prethodni pobožni pastiri prije mene duhovno izgradili.

Da bih to postigao, smatrao sam potrebnim ne samo pobožnosti nastaviti i vjerno ih odr-žati, nego i neku novu uvesti, jer kako reče sv. Bernardo, tko ne napreduje, propada.

Ovom sam narodu, između ostalog, objasnio kako je pobožnost Put križa izvrsna i kako se njegovim obavlja-

njem obilno dobivaju oprosti. Kad su mjesni glavari to shvatili, odmah su izrazili silnu želju da se i u ovoj župi postave stajališta Puta križa. Složno smo se obratili s molbom za potrebna dopuštenja koja smo i dobili 17. pro-sinca 1788. Spomenuta smo stajališta postavili u crkvi Sv. Mihovila pa smo počeli obavljati Put križa na veliko duhovno zadovoljstvo svega naroda.

Upoznao sam u ovom narodu mnogo kršćana koji znaju čitati i koji su željeli imati knjižicu za sa-brano obavljanje ove pobožnosti, tj.

PROMINSKI MOLITVENIK

Put križa kako se običaje činiti u župi prominskojFra Ivan Maletić uredio je i izdao pretisak molitvenika „Put križa“ kojega je isto tako priredio 1802. godine prominski župnik fra Nikola Vucić (1751. - 1826.). Fra Nikola je molitvenik priredio po predlošku kojeg je napravio njegov rođak fra Ivan Vucić (Promina 1696. - Visovac 1766.). U župnom listu donosimo samo Put križa a sve ostalo možete vidjeti u molitveniku kojega možete dobiti kod župnika ili u našim crkvama. Na početku donosimo vam fra Nikoline napomene za ovaj molitvenik. Cjelokupni tekst popratit ćemo s slikama od Križnog puta Prominom 2019. godine.

da pri tom imaju iz čega vidjeti kako se obavlja i o čemu se razmišlja.

Knjižicu za ovu pobožnost najprije je na našem jeziku sastavio i u Budimu tiskao vrlo učeni i pobožni o. Jeronim Filipović iz Rame. Ona je bila vrlo popu-larna, ali već ih je nestalo pa ih više nema osim pokoja stara u nekom samostanu. Stoga da se uspješno započeta ova pobožnost ne bi odmah počela gasiti, nego da bi se što više razvijala i širila, u svojoj slabosti zauzeo sam se i priredio knjižicu Put križa, da je svatko tko hoće može lako nabaviti.

Prema mom uvidu svakome se sviđa ovaj način obavljanja Puta križa. Ovako ga je najprije sastavio bl. Leonardo iz Luke ili Portomauricijski, a na naš hrvatski jezik preveo spomenuti o. Jeronim pa je moj doprinos nikakav.

Ipak kad sam se već potrudio tiskati ovu knjiži-cu, odlučio sam dodati poneku duhovnu vježbu svo-jim pobožnim vjernicima, što se može vidjeti u kazalu na njezinu kraju. Prihvati, brate, sadržaj ove knjižice kao znak moje silne želje za tvojim vječnim spasenjem. Njome se pobožno služi i živi čestito, a svemogući Bog neka se udostoji uslišati tvoje molitve.

POČETAK PUTA KRIŽASvećenik odjeven u kotu, s tamnom štolom; kod

oltaru se pripremi križ u pratnji dvojice svjećonoša; du-boko se poklonivši, svećenik jakim, razgovijetnim i ga-nutljivim glasom započne kako slijedi:

MolitvaDjela naša, molimo te Gospodine, nadahnućem

preteci i pomoću prati, da svaka naša molitva od tebe započne i, započeta, po tebi završi. Po Kristu Gospodi-nu našemu. Amen.

Kleknuvši govori:Svemogući vječni Bože, evo krećemo na ovaj put

križa, koji je prošao tvoj ljubljeni Sin, Isus Krist, naš

dobrostivi Otkupitelj, kad je radi našeg otkupljenja pošao u smrt! Odlučili smo u svojoj pameti razmišljati o svim preteškim mukama koje je naš Otkupitelj za nas na ovom krvavom putu podnio, ne bi li naše srce proplakalo razmišljanjem o tim mukama i o našim gri-jesima, koji su bili uzrok tih neizrecivih patnja. Uistinu smo svjesni, premilostivi naš Bože, da nismo sposobni ni za misliti neko dobro bez tvoje osobite milosti. Zato ovdje prostrti pred tvojim božanskim prijestoljem po-nizno molimo tvoju svetu pomoć i ištemo tvoju mi-lost. Prosvijetli nam pamet, da na ovom žalosnom putu mognemo duboko promisliti sve što je naš dobrostivi Spasitelj podnio; zapali nam srca, da gore u ljubavi pre-ma tebi. Znamo, nebeski Oče, da su naše zloće velike i da ti one priječe da nam iskažeš tu milost; ipak, daleko je veće tvoje milosrđe. Zato čvrsto vjerujemo i ufamo se da smo već uslišani, a za svoje grijehe iz svega se srca kajemo govoreći:

Gospodine, Bože moj, ja nevoljni tvoj grješnik, kajem se i svim srcem žalim što sam uvrijedio tvoju neizmjernu dobrotu. Odsad pa zauvijek odbacujem sve svoje grijehe i odlučujem s tvojom svetom pomoću tvoj sveti Zakon obsluživati i prije, Bože moj, umrijeti nego tebe više ikada uvrijediti.

Odlučujemo, premilostivi naš Isuse, obaviti ovaj

10 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 11

Put križa najprije jer smo dužni slijediti tebe, svoga Gospodina; zatim da dobijemo one oproste koje su odobrili sveti oci pape. Od tih oprosta jedan potpuni želimo primiti i namjenjujemo ga za svoje grijehe, a ostale namijenjujemo za duše koje se nalaze u čistiliš-nim mukam, za koje smo po pravdi i ljubavi dužni moliti. Također molimo na one nakane, za koje su sve-ti oci pape odobrili spomenute oproste. Predobrostivi naš Isuse, silno želimo da sve bude po tvojoj svetoj volji i onako kako je tebi milo; s ovom odlukom upućujemo se na žalosni put.

Sada svi ustanu i upute se k prvom stajalištu govo-reći (pjevajući):

Pjevači: Puna tuge Majka staše, Blizu križa ter plakaše Kad sin propet visiše.Puk: Od žalosti Majko sveta Rane sina tvog propeta Nek nam budu u srcu.

I. STAJALIŠTE Razmišlja se kako je Isus u Pilatovu dvoru bio biče-

van, okrunjen trnovom krunom i osuđen na smrt na križu.Kad svi dođu pred prvo stajalište, neka se poklone i

kleknu govoreći:Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. Ovako treba postupiti na svakom stajalištu, a sveće-

nik, nakon što se pokloni kleknuvši na oba koljena, nek ustane i izgovara riječi snažno i razgovijetno, da ga svatko čuje i razumije; neka čita polagano, bez žurbe, vrlo po-božno i ponizno.

RazmatranjePrvo nam stajalište prikazuje Pilatov dvor gdje je

naš dobrostvi Spasitelj Isus bio okrutno bičevan; tu je bio okrunjen trnovom krunom; tu je također od Pilata nepravedno osuđen na smrt na križu. Kršćanska dušo, sada zamisli svog Otkupitelja i što je sve tu radi tebe podnio. Posebno cijeni njegovu neobičnu poniznost i

krotkost s kojom je prihvatio nemilosrdne udarce, tr-novu krunu i nepravednu osudu na sramotnu smrt. Ne jada se, ne traži drugog suda nego dragovoljno pri-hvaća smrt, da bi ti živio. Razmislivši o svemu tome, odluči unaprijed svoj život promijeniti nabolje, budući da su tvoji grijesi bili uzrok tih muka i Isusove smrti, te vrlo skrušeno u svom srcu ovako reci:

MolitvaGospodine moj, ponizni Isuse, koji si se iz ljubavi

kojom si me ljubio htio podložiti preteškim mukam kao da si bio nekakav zločinac: spremno si prihvatio udarce bičem, trnovu krunu, izrugivanje, pljuvanje i vrlo sramotnu smrt! Ponizno te molim, da se zbog tih svojih muka udostojš dokinuti moju osudu na vječ-nu smrt koju sam svojim opačinama zaslužio! Učini, preslatki moj Isuse, da jednom čujem tvoj mili glas: „Dođi, blagoslovljena dušo, uživati moje kraljestvo jer sam svojom krvlju sve tvoje grijehe izbrisao. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Koje dušu čemernosti, Punu jada i žalosti Mač preoštri prostrijeli.Puk: Od žalosti Majko sveta...

II. STAJALIŠTE Razmišlja se kako Isus na svoja izranjena ramena

prima preteški križ. Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeDrugo nam stajalište prikazuje mjesto gdje je

našem premilom Isusu bila svučena poderana odje-ća u koju je bio obučen radi izrugivanja kad su ga okrunili trnovom krunom. Ovdje su mu ponovno obukli njegovu odjeću, da ga nezahvalni narod lakše prepozna. Zatim su mu na ramena stavili preteško drvo križa. Kršćanska dušo, ovdje pažljivo zamisli

IZ ŽIVOTA ŽUPE

svog Otkupitelja oblivena krvlju, puna bolnih rana i od sviju napuštena. Gle, tu na svoja izranjena pleća uzima teški križ te posve strpljivo podnosi udarce i izrugivanje od strane nezahvalnoga židovskog puka. Sjeti se i sebe koji ne želiš za Isusom nositi križ svo-jih nevolja, na što je on svakoga pozvao; ne želiš ići Isusovim putem, koji te ne vodi na Kalvariju, nego na nebesa. Zato se sam sebe zastidi, odbaci tvrdoću svoga srca i ponizno moleći Isusa reci:

MolitvaGospodine, premili moj Isuse, kralju Nebeski,

koji si se radi mene predao u ruke svojih neprijatelja te si na svoja izranjena ramena uzeo preteški križ, iz sve snage molim te: udijeli mi milost, da svoju volju pod-ložim tvojoj pa da dragovoljno prihvaćam križ pokore za svoje grijehe i da ga nosim do svoje smrti pa da te na nebesima gledam i zauvijek uživam. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu. Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Ah! koliko rastužena Bješe tada preblažena Majka Sina jedinog!Puk: Od žalosti Majko sveta...

III. STAJALIŠTE Razmišlja se o Isusovu prvom padu pod križem.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeTreće nam stajalište prikazuje mjesto gdje je do-

brostivi Spasitelj, iznemogao zbog velika gubitka krvi i gruba vođenja pod težinom križa, prvi put pao na zemlju. Ah, ovdje mu se sve rane ponoviše! Kršćan-ska dušo, ovdje zamisli svoga blagog Gospodina Isusa Krista kako svojim božanskim licem leži prostrt na tlu. Ovdje je pretrpio silne boli osobito zbog povrede rana koje mu je zadala grozna trnova kruna. Ovdje

je ponovno bio izvrgnut udarcima, pljuvanju i dru-gim pogrdama od onih nemilosrdnih ubojica. I sve dragovoljno podnosi ne tužeći se i ne odgovarajući. A ti, kršćanine, u svojim bolima i drugim svjetovnim neugodnostima, premda su ništa spram ovih koje Isus trpi, proklinješ i često psuješ! Zato se u sebi zastidi zbog svojih nestrpljivosti, traži oproštenje i svoga str-pljivog Isusa moli ovako govoreći:

MolitvaGospodine, moj strpljivi Isuse, koji si zbog sil-

na umora i bolova pod težinom križa pao na zemlju, ponizno molim tvoju neizmjernu dobrotu: udijeli mi milost, da spoznam težinu svojih grijeha, od njih se izbavim, te da uvijek budem postojan u vršenju tvojih zapovijedi! Daj, premili moj Isuse, da te uvijek na-sljedujem dragovoljno noseći križ žalosti i svjetovnih nevolja, tebi za ljubav i za spasenje svoje duše. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Kad tužaše i plakaše I drhtaše, kad gledaše Muke sina predragog.Puk: Od žalosti Majko sveta...

12 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 13

IZ ŽIVOTA ŽUPE

i s tobom se susrela na ovom žalosnom putu. Daj da i ja mognem svim srcem oplakivati tvoje muke i žalosti tvoje majke. Ah daj, premili moj Spasitelju, to što te molim, da svojim umom uvijek razmišljam o tvojim patnjama i o ža-lostima tvoje majke, te da mi uvijek budu u srcu, a poseb-no u strašnom času moje smrti, pa da mi na pomoć budeš ti, moj Spasitelj, i tvoja majka, moje utočište. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Koji čovjek ne bi plak’o Kad bi majku tu gledao U tolikoj gorkosti.Puk: Od žalosti Majko sveta...

V. STAJALIŠTERazmišlja se kako je Šimun Cirenac Isusu pomogao

nositi križ.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. Razmatranje Peto nam stajalište prikazuje mjesto gdje je naš

mili Spasitelj Isus pod težinom križa i od velikih rana bio iznemogao. Nemilosrdni su se Židovi bojali da

IV. STAJALIŠTE Razmišlja se o susretu Isusa i njegove prežalosne

majke.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeČetvrto nam stajalište prikazuje mjesto gdje je naš

izmučeni Isus susreo svoju ucviljenu majku. Ah! ovdje zamisli, karšćanska dušo, s kakvim je srcem majka puna ljubavi gledala svoga milog sina okrunjena trnovom kru-nom, pod teškim križem. Zamisli i Isusovo srce, koliko je patilo zbog žalosti koje je vidio u srcu svoje majke! Procijeni što je osjećalo jedno prema drugom: nije bilo srca koje više od njih ljubi pa zato ni žalosnijih, s obzi-rom da jedno drugom nisu mogli pomoći, nego su si međusobno zadavali još veću bol i žalost. Razmišljajući o svemu tome u sebi se posrami što si tako tvrda srca i ne želiš se ganuti na ljubav ni zbog boli sina, ni zbog žalosti Isusove majke. Kajući se, dakle, za tu svoju bezosjećaj-nost, ponizno moli svog Isusa Krista ovako govoreći:

Molitva Gospodine, moj premilostivi Isuse! Ponizno te mo-

lim mom srcu udijeliš dio onih žalosti koje je u svom srcu proživljavala tvoja prežalosna majka kad te ugledala

14 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Tko protužit neće s čistom, kada vidi gdje za Kristom razdire se srce njoj.Puk: Od žalosti Majko sveta...

VI. STAJALIŠTE Razmišlja se kako je Veronika Isusu obrisala lice.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeŠesto nam stajalište prikazuje mjesto gdje je pred

Isusa stupila Verunika. Videći kako je presveto lice, koje anđeli žele gledati, veoma krvavo, izranjeno i popljuva-no, pruži mu rubac da se obriše. Primivši ga, da pokaže svoju zahvalnost i darežljivost, dobrostivi je Isus na rubcu ostavio sliku svoga lica, onakva kakvo je tada bilo. Ovdje razmisli o dobroti te žene i o nagradi koju je za uslugu od Isusa primila. U sebi se postidi, imajući u vidu tvrdoću svoga srca, nespremna sažaliti se gledajući svog Otkupite-lja ovako izranjena; njega pozdravi ovako govoreći:

MolitvaGospodine, žarka ljubavi, moj Isuse, koji si iz te lju-

bavi htio ostaviti sliku svoga izranjenog lica, molim te da tu istu sliku iznova utisneš u moje srce i dadneš mi milost, da nikad na svijetu ne poželim druge slike osim tvoje; bla-ženstvo je nju gledati. Udijeli mi milost, moj predarežljivi Isuse, da oplakujem tvoje muke dok god budem na svije-tu pa da se s tobom radujem na nebesima. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Zarad grijeha svoga puka, Gleda sina usred muka, Oštrim bičim podložna.Puk: Od žalosti Majko sveta...

im putem ne umre, a željeli su da skonča na križu. Zato narediše da Šimun Cirenac ponese križ, a Isu-sa da se grubo vodi. Kršćanska dušo, razmotri ovdje muku koju je Isus u svom srcu proživljavao gledajući židovsku zloću u kojoj mu namijeniše sramotnu smrt. Promisli kako prisiliše Šimuna, koji je odbijao nositi križ zbog njegove težine, a i zbog sramote koju mu se nanijelo time što je morao nositi Isusov križ. Spoznat ćeš da si i ti sličan Šimunu, jer ne želiš pomoći Isusu nositi križ kad njemu za ljubav nisi spreman podnijeti ni malu uvredu. Zato u svom nezahvalnom srcu sama sebe zamrzi, traži oproštenje i svoga Otkupitelja moli ovako govoreći:

MolitvaGospodine, moj premili Isuse, koji si zbog svo-

je žarke ljubavi na svojim izranjenim ramenima nosio preteški križ i Šimunovim primjerom nas poučio da ti ga i ja pomažem nositi, a što dosad nisam činio: kajući se sada za ovu svoju nemarnost, molim te, Otkupitelju moj, da na mene natovariš svoj teški križ te mi dad-neš jakost i milost da ga mogu za tobom dragovoljno nositi. Primi, premili Spasitelju, moje srce koje ti sada prikazujem, da s tobom združen u bolima vjerno te slijedeći prispijem u Kraljestvo nebesko. Amen.

PROMINA 15

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Vidi Sinka ljubljenoga Ostavljena od svakoga Gdje umiruć izdahnu.Puk: Od žalosti Majko sveta...

VIII. STAJALIŠTE Razmišlja se o tome kako je Isus tješio uplakane žene. Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeOsmo nam stajalište prikazuje mjesto gdje je dragi

Spasitelj Isus susreo mnoge pobožne žene. Videći ga izra-njena te izvrgnuta mukama i uvredama, one se nad njim sažališe i proplakaše, a Isus ih dobrostivo utješi. Ovdje razmotri silnu ljubav nešega blagoslovljenog Isusa: prem-da od strašnih muka već bijaše polumrtav, ipak htjede utješiti te ljubazne žene koje su plakale, a ti ne želiš pusti-ti ni jednu suzu da oplačeš boli svoga Spasitelja koje trpi radi tvog spasenja! Zato spoznavši svoju nezahvalnost, oplakuj muke svog Otkupitelja i moli ga ovako govoreći:

VII. STAJALIŠTE Razmišlja se kako je Isus pod križem drugi put pao

na zemlju.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeSedmo nam stajalište prikazuje mjesto zvano Sudska

vrata gdje je naš Spasitelj svojim božanskim licem drugi put pao na zemlju. Pri tom padu zadobio je nove rane i muke. Kršćanska dušo, ovdje zamisli svoga Gospodina Isusa ničice prostrta na zemlju, od patnje iznemogla, od neprijatelja vrijeđana i od nezahvalnog puka izrugana. U svojoj pameti shvati da ga je ovako grubo na zemlju ba-cila tvoja oholost, u kojoj želiš biti iznad drugih. Zato, ponizivši se, moli božansku pomoć ovako govoreći:

MolitvaGospodine, presveti moj Isuse, koga su vodili uz

očitu veliku nepravdu i uvrede, zbog iznemoglosti tvoga plemenitog i izranjenog tijela drugi si put pao na zemlju! Ponizno te molim, da mi prosvijetliš pamet pa da djeli-ma prave poniznosti odbacim svoju oholost i nasljedu-jem tvoju divnu poniznost, da se smatram od svakoga manjim i gorim te da za tvoju ljubav i za pokoru svojih grijeha dragovoljno podnosim svaku uvredu. Amen.

16 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

da razmišljajući o tvojim padovima na zemlju, odba-cim zemaljske želje te da uvijek u srcu gajim snažnu želju da se uzdignem na razmatranje tvojih patnja i ne-beskih otajstva. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Neka ljubav srca moga gori sveđ za Krista Boga, da mu u svem omilim.Puk: Od žalosti Majko sveta...

X. STAJALIŠTE Razmišlja se o tome kako Isusu svukoše odjeću i da-

doše mu piti gorku žuč.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeDeseto nam stajalište prikazuje mjesto na Kalvari-

ji gdje su našem Spasitelju Isusu, kad je tu stigao, opa-ki ubojice svukli odjeću. Kršćanska dušo, ovdje zamisli kako, grubo ga svlačeći, otkidaju dijelove njegova pre-svetog tijela jer se odjeća bila prilijepila za rane! Zamisli i patnje Isusova srca zbog stida kad je gol i bespomoćan

MolitvaGospodine, premilostivi moj Isuse, koliko si me

ljubio, kad u svim svojim preteškim mukam samog sebe zaboravljaš, da mene utješiš! Zato se stidim zbog svo-je nezahvalnosti; ipak, imajući u vidu tvoje neizmjer-no milosrđe, usuđujem ti se obratiti moleći: kao što si milosrdno pogledao na suze onih žena, pogledaj, dragi Spasitelju, i na moje suze te mi udijeli utjehu, da svojom pameću uvijek mognem tebe gledati i, razmatrajući o tvojoj muci koju si za me podnio, žaliti i za grijehe se uvijek kajati, a posebno na času svoje smrti. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Vrelo milja, slatka Mati, bol mi gorku osjećati daj, da s tobom procvilim.Puk: Od žalosti Majko sveta...

IX. STAJALIŠTE Razmišlja se kako je Isus treći put pao na zemlju.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeDeveto nam stajalište prikazuje podnožje brda Kal-

varije, gdje je naš izranjeni i iznemogli Spasitelj Isus, tje-lesno posve iscrpljen, treći put pao na zemlju. Tu je izno-va izranjen zbog kamenja po kojem se srušio. Kršćanska dušo, ovdje zamisli okrutne udarce koje je tvoj Otkupi-telj tu pretrpio, zatim psovke i uvrede kojima ga obasuše nesretni Židovi. Tu ga na silu digoše te ga žurno i grubo potezahu, da na Kalvariju dođe živ pa da ga ondje po-gube sramotnom smrću, kako već bijahu naumuli. Još promisli koliko si ga ti uvrijedio svojim opačinama; zbog njih žaleći, pozdravi svoga Spasitelja ovako govoreći:

Molitva.Gospodine, premilostivi moj Isuse, koji si pri

ovom svom padu pretrpio mnoge boli da Božjoj pravdi zadovoljiš za moje grijehe, udijeli mi, molim te, milost

PROMINA 17

IZ ŽIVOTA ŽUPE

MolitvaGospodine neizmjerne ljubavi, moj Isuse! Ti si iz

ljubavi kojom si me ljubio prihvatio da te se na križ položi i za nj okrutno prikuje. Ne mogu, Spasitelju moj, ovdje nabrojiti sve tvoje patnje koje si za me pod-nio pa se zato ne može ni iskazati tvoju ljubav kojom si me ljubio! Dobrostivi Gospodine, priznajem svoju nezahvalnost prema tebi! Ne želim ništa drugo reći nego te najponiznije molim: udijeli mi milost da tako obuzdavam svoja osjetila, kako te nikad više ne bih uvrijedio. Milostivi Gospodine, rani moje srce, da ovo kratko vrijeme na ovom svijetu živim tako kao da sam s tobom propet na križu pa da naposlijetku s tobom kraljujem na nebesima. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Muka Sina daj mi biti Dionikom i podnijeti Što je za me podnio.Puk: Od žalosti Majko sveta...

XII. STAJALIŠTERazmišlja se o Isusu podignutu na križu. Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeDvanaesto nam stajalište prikazuje mjesto gdje je

križ bio uspravljen, a na njemu naš Gospodin Isus pro-pet između dva razbojinika. Kršćanska dušo, ovdje zami-sli stid koji je trpio Isus, gol podignut na križu između dva zločinca. Zamisli silnu patnju ruku i nogu, koje su tvrdim čavlima prikovane za križ i na kojima visi cijelo tijelo! Predoči sebi, pravovjerna dušo, da si sada s Ivanom i s Magdalenom pod Isusovim križem te da gledaš vrut-ke krvi koji zbog ljubavi prema tebi izbijaju iz Isusovih rana! Pogledaj plemenito lice, koje zbog njegove ljepote anđeli žele promatrati, kako je potamnilo i promijenilo se poprimivši mrtvački izgled! Poslušaj kako na samrti

stajao pred tolikim mnoštvom! Da mu povećaju trplje-nje, tu su mu dali piti vino pomiješano sa žučju i drugom gorčinom. Razmišljajući o tim Isusovim neizrecivim pat-njama, oplakuj svoje grijehe i moli ga ovako govoreći:

MolitvaGospodine, moj Isuse, kralju preteških patnja! Da

mi dušu zaogrneš svojom milošću, ti si na ovom mjestu htio podnijeti muku stida gledajući sebe gola, i da meni podariš slast, htio si ispiti svaku gorčinu. Za sve te tvoje preteške muke, molim te, udijeli mi milost da odbacim svaku svjetovnu ljubav i slast, da mi sve zemaljsko bude gorko; nek mi u srcu bude samo gorčina tvoje muke, da po njoj zavrijedim uživati nebeske slasti. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Majko Sina presvetoga, Tvoga rane propetoga, U srce mi postavi.Puk: Od žalosti Majko sveta...

XI. STAJALIŠTE Razmišlja se o tome kako je Isus bio čavlima priko-

van na križ.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeJedanaesto nam stajalište prikazuje mjesto gdje je

Otkupitelj svijeta bio položen na drvo križa i na nj okrut-no prikovan čavlima. Sve je to gledala njegova ucviljena majka. Kršćanska dušo, zamisli Isusovu neizrecivu pat-nju kad su mu tvrdi čavli probili ruke i noge. Zamisli i žalost koju je pri tom proživljavala njegova draga majka, gledajući čitavo presveto tijelo kao jednu ranu te misleći na čavle, golotinju i ostalo što je trpio njezin dragi sin. Razmišljajući o tome, odluči ubuduće kažnjavati svoje tijelo; odbacivši svjetovne užitke, prigrli križ i nosi ga s Isusom do kraja svog života. Da bi sve to uspio, velikom pobožnošću moli svog Otkupitelja ovako govoreći:

18 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

pa položeno u krilo preslavne Djevice, Isusove majke. Kršćanska dušo, ovdje zamisli plač i žalost rastužene majke, koja u svom djevičanskom krilu drži plemeni-to tijelo svoga sina posve iznakaženo velikim ranama, drukčije od onog kakvo je ona rodila. Svoj plač sjedini s majčinim plačem, svoje uzdisaje pridruži Ivanovim i Magdaleninim; svoju ljubav sjedini s ljubavlju ostalih pobožnih osoba koje bijahu tamo nazočne; s njima se pokloni Isusovu mrtvom tijelu i ovako reci:

MolitvaGospodine, premili moj Isuse, klanjam ti se

mrtvu položenu u krilu tvoje majke, Djevice Mari-je. Svom poniznošću molim te udijeli mi milost, da te zbog tvoje neizmjerne ljubavi dostojno primam u Presvetom Oltarskom Sakramentu i da uvijek boraviš u mojoj duši i u mome srcu, a posebno na času moje smrti. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: U tvom društvu uz križ stati, s tobom jade jadovati želja mi je jedina.Puk: Od žalosti Majko sveta...

svoga Oca moli za svoje ubojice, raj dariva onima koji ga mole, svoju majku preporučuje Ivanu, a Ivana majci. Poslušaj kako izražava želju da se svi spase i napokon svoj blaženi duh preporučuje svome Nebeskom Ocu te prignuvši glavu umrije iz ljubavi prema tebi! Sad se ovdje prisjeti svih svojih grijeha i spoznaj da su oni bili uzrok Isusove pregorke smrti pa ako imaš srce imalo osjetljivo za ljubav, sigurno ćeš proplakati. Plačući, dakle, od svoga Otkupitelja moli oproštenje ovako govoreći:

MolitvaGospodine, predobrostivi moj Isuse! Dobro znam

da su moji grijesi bili uzrok ovoga tvog krvavog puta i da su te ubile moje zloće. Ja, moj Gospodine, baš ja sa svojim opakim djelima tvoj sam ubojica! Ali evo, sad se kajem i svim srcem žalim, i obećajem da ubuduće ni-kad više neću uvrijediti tvoju dobrotu. Prosvijetli me i pomozi mi, moj dobrostivi Otkupitelju, i snagom svo-je predragocijene krvi, koju si za me prolio, učini da se moja duša ne izgubi, nego da na času svoje smrti čujem tvoj mili glas: „Danas ćeš biti sa mnom u Kraljevstvu nebeskom“. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu. Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Pjevači: Čin’ me s tobom tugovati I smrt Sina tvog plakati Dokle budem živjeti.Puk: Od žalosti Majko sveta...

XIII. STAJALIŠTE Razmišlja se o tome kako je Isus skinut s križa i po-

ložen u krilo svoje majke.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. Razmatranje.Trinaesto nam stajalište predstavlja prizor kad su

Isusovo mrtvo tijelo Josip i Nikodem otkovali od kri-ža. Potom je bilo pomazano i povijeno u čisto platno

PROMINA 19

IZ ŽIVOTA ŽUPE

slabo raspalio ljubavlju prema svom Spasitelju, premda si vidio njegovu ljubav koju ti je ovdje pokazao; iz srca nisi pustio nijednu suzu dok si razmišljao o žalostima njegove majke. Zato ga svom pobožnošću ovako moli:

MolitvaGospodine, blagoslovljeni moj Isuse, koji si zbog

svoje neizmjerne ljubavi i dobrote htio proći ovaj kr-vavi i žalosni put križa! Ništa ne govorim, nego se kla-njam tvome presvetom mrtvom tijelu zatvorenu u grob i molim da mi, zbog svoje predragocijene krvi koju si za me prolio i zbog svojih neizrecivih muka koje si za me podnio, udijeliš milost, da uvijek razmišljam o tvo-jim patnjama, da mrzim grijeh i od njega se ubuduće čuvam, te tako živim izvršavajući tvoje zapovijedi, pa da budem dostojan uživati plod tvoje predragocijene krvi, tj. Kraljestvo nebesko. Amen.

Pjevači: Oče naš; Zdravo, Marijo; Slava Ocu.Svećenik: Smiluj nam se, Gospodine.Puk: Smiluj se nama.Svi se vraćaju prema glavnom oltaru; za to vrijeme

pjevači nek pjevaju kako slijedi.Pjevači: Djevstva cvijete plemeniti, Već mi nemoj gorak biti, Čin’ me s tobom plakati.Puk: Od žalosti Majko sveta...Kad dođu pred oltar, križ se postavi na sredinu olta-

ra; svi kleknu, a pjevači u isti mah kad će kleknuti pjevaju:Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio.

XIV. STAJALIŠTERazmišlja se o polaganju Isusa u grob.Pjevači: Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.Puk: Jer si po svetom križu svome svijet otkupio. RazmatranjeČetrnaesto, posljednje stajalište žalosnoga puta pri-

kazuje nam grob našeg Spasitelja. Kršćanska dušo, ovdje zamisli s kolikom je žalošću i ljubavlju presveto tijelo bilo položeno u grob! Zamisli i neizrecive boli koje u svom srcu trpi Isusova majka videći da se rastaje sa svojm ljubljenim sinom jer ga je morala ostaviti u grobnici. Ah, koliko je puta uzdanula, koliko li puta pogledala na plo-ču koja je pokrivala grobnicu! Kad se jadna majka udalja-vala od grobnice, dala je do znanja da s Isusovim tijelom ostavlja i svoje srce i svoju dušu. Razmislivši o svemu tome, u sebi se zastidi što si se na ovom žalosnom putu

20 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

‘Isus je prošao zemljom čineći dobro, i usprkos tomu bio je od ljudi odbačen, osuđen na smrti i na križu ubijen, da bi treći dan uskrsnuo‘ – tako bismo ukratko mogli prepričati biblijski odlomak iz Djela apostolskih, a koji smo slušali kao današnje 1. misno čitanje. To je svjedočanstvo apostola Petra, svjedo-čanstvo koje je izrekao u Jeruzalemu u kući rimskog stotnika Kornelija nakon silaska Duha Svetoga. Prije primitka Duha Svetoga apostol Petar nije mogao o tome svjedočiti jer je i on sam tim događajem bio uplašen i u nedoumici: što se je to zapravo dogodilo toga nedjeljnog jutra – kojeg se i mi danas spominje-mo i ovako ga svečano slavimo. I od apostola Petra pa sve do naših dana, dakle već 2.000 godina, ovim svijetom odzvanja radosna poruka: Isus je pobijedio smrt, uskrsnuo je i darovao nam nadu. Ta radosna vijest prenosi se s generacije na generaciju i potkrije-pljena je svjedočanstvom brojnih mučenika i svetaca, i kamo god stigne ta radosna vijest učvršćuje nadu i potvrđuje iščekivanje jednog novog svijeta. Upravo zbog toga poruka Uskrsa je uvijek poziv na radost i slavlje. Taj uskrsni događaj ne prestaje zbunjivati

i uzbuđivati ljude i svijet – kako onoga jutra tako i danas. Isusovo uskrsnuće zbunjuje i njegove učenike i njegove protivnike, zbunjuje i mudrace i farizeje, zbunjuje i vjernike i nevjernike. Jedni su prestrašeni i zbunjeni, ali naziru i nadaju se uskrsnoj novosti. Drugi su prestrašeni i zbunjeni pred tom novošću. Ovi drugi plaćaju novcem i podmićuju vojnike i stražu i pokreću svu moguću propagandu da se sve to s Isusom, proglasi iluzijom i prijevarom. I da za to sve onda optuže apostole i vjernike.

Taj uskrsli Isus je poslao, i danas šalje, svoje učenike da ‘idu po svem svijetu, da propovijedaju radosnu vijest uskrsnuća‘. Vjerujemo da smo i mi po sakramentu krštenja postali dionici tog uskrsnog događaja. Vjerujemo da s uskrslim Isusom možemo graditi bolji i sretniji svijet. Ne na iluzijama i prije-varama koje silom kapitala i oružja žele uspostaviti životni poredak skrojen za ‘velike i moćne‘ koji su u manjini, ali ‘drmaju‘ ovim svijetom.

U proslavi Uskrsa mi palimo uskrsnu svijeću koja postaje znakom prisutnosti uskrslog Isusa. Kod prvog paljenja svijeće na blagoslovljenom uskrsnom ognju, svećenik govori riječi: „Svjetlo slavno uskrsloga Krista

On uskrsnu kako reče

Denis Bronić sa sinovima Petarom i Ivanom

Tomislav Perić, čuvar Isusova groba

PROMINA 21

raspršilo tmine pameti i srca.“ Upaljena uskrsna svijeća naviješta da je Krist ono svjetlo koje razbija tamu svi-jeta i nepoznanicu smisla ljudskog života. To Kristovo svjetlo nam je osobito potrebno u ovom vremenu u kojem se izgovaraju velike riječi koje ništa vrijedno ne sadrže i iza kojih je samo velika zbunjenost. Malo tko od nas se nije više puta u životu pitao: Koje su to vri-jednosti po kojima se moramo ravnati? Jer, ponuda je uistinu mnogo! Isus Krist je svjetlo koje tjera tamu pa-meti i srca. U njemu raspoznajemo što je pravo i istini-to, a što pogrešno i lažno, što je svjetlo, a što mračno. U Isusu Kristu koji je pobijedio smrt nalazi se lijek brigama i neizvjesnostima koje nas uništavaju.

Slaviti Uskrs znači slaviti život i to život koji nema kraja, život vječni u zajedništvu s Presve-tim Trojstvom i svim svetima. Ovozemaljski život uistinu je ‘samo‘ jedna kraća ili dulja priprema za vječni život. Ipak nam je ta ‘priprema’ neizmjerno vrijedna dionica životnoga puta jer je jedinstvena i neponovljiva. Zato na tom našem ovozemaljskom životnom putovanju naše misli, riječi i djela moraju biti usmjerene prema konačnom sjedinjenju s našim Bogom, koji nas je iz ljubavi stvorio i iz ljubavi spa-sio… nakon što smo se grijesima udaljili od njega. Tu Božju spasiteljsku zauzetost za ljude najbolje pre-poznajemo u Isusu Kristu, umrlom i uskrslom, koji je u potpunosti proživio jedan ljudski život tako da smo mi ljudi postali Bogu ‘najuža rodbina‘ – i brat i sestra, i otac i majka. To su uistinu tako potrebne radosne vijesti za ovaj naš svijet i ljude u njemu u

ovom vremenu kad do nas dopiru uglavnom tužne vijesti iz mnogobrojnih ‘crnih kronika‘. Iz brojnih najava na početku vijesti na radiju i televiziji, kao i po istaknutim naslovima u brojnim novinama, doi-sta može izgledati da je sve, ili gotovo sve, na ovom svijetu crno, loše, uzaludno. Proslava Uskrsa svake godine želi nas nekako uzdići iz te tužne stvarnosti… pobuditi u nama svijest ljudskog dostojanstva koje smo primili od Boga: kad smo na ‘sliku Božju‘ stvo-reni. Proslava Uskrsa ne dopušta nama kršćanima da potonemo u beznađe, da nas pobijedi malodušnost, jer usprkos svih teškoća, i usprkos čestih pobjeda zla i grijeha u ovome svijetu, budućnost čovjeka je zaga-rantirano dobra ako se osloni na Boga, ako prihvati

Župnik pere noge Čuvarima Isusova groba

Božje naputke, ako dopusti da ga Božja snaga obuz-me … tada je zlo privremeno, a dobro je vječno!

Kršćanska vjera ima svoj temelj i ishodište u uskr-snuću Isusa Krista. Sv. je Pavao u jednoj svojoj poslani-ci zapisao da ‘ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera naša, još smo u grijesima‘. Uskrsli Isus je u otajstvu svoje smrti i uskrsnuća objavio Ljubav: koja spašava, koja poziva na obraćenje i koja daje oproštenje grijeha.

Proslava Uskrsa nam svake godine osvježava, ili možda čak i otkriva, istinu o Bogu i čovjeku, o smrti i životu. Uskrs je danas potreban onima koji vlastitim životom poštenja prkose svakom zlu i uvriježenom mentalitetu da je dobar čovjek zapra-vo ‘gubitnik‘. Uskrs je potreban mladima koji sto-je pred osnivanjem obitelji ili su u traženju smisla

života. Uskrs je potreban obiteljima čiji su se čla-novi umorili u obiteljskoj ljubavi, te misle da više ne mogu praštati i miriti se. Uskrs trebaju bolesni i nemoćni, napušteni i osamljeni, da imaju nadu u nekog milosrdnog Samarijanca koji će im pomoći u životnoj nevolji. Naravno, Uskrs je potreban onima koji su na kraju svog ovozemaljskog hoda i na prije-lazu u novi život, kako bi osjetili da će svako učinje-no dobro biti nagrađeno. Kristovo uskrsnuće svima nam je potrebno. Ono je jedina stabilna točka koja sve pokreće, od koje sve polazi, koja sve privlači i koja sve ispunja snagom Božje ljubavi. Nek se nešto od tog bogatstva uskrsnog doživljaja i nama danas dogodi. I bit će to za nas blagoslovljeni Uskrs, i bit će to razlog za čestitku: sretan Uskrs.

FESTIVAL U PROMINI

19. Festival čuvara Isusova groba u Promini

SASTANAK ČUVARA KRISTOVA GROBAU nedjelju, 2. prosinca 2018. održan je drugi

sastanak predstavnika čuvara Kristova groba u župi Sv. Mihovila u Oklaju. Sastanku i druženju prisu-stvovali su predstavnici iz 10-ak župa. Kako je i za-mišljeno druženje je poslužilo kao upoznavanje sa župom domaćinom budućeg festivala i kao pred-stavljanje budućeg festivala.

Svi nazočni najprije su bili na slavljenju svete Euharistije u župnoj crkvi Sv. Mihovila koju je pred-vodio o. Jozo Milanović uz koncelebriranje župnika fra Petra Pletikose koji je na početku i kraju Mise pozdravio sve sudionike sastanka i izrazio zadovolj-stvo što će se festival održati u župi Promina. Misu su svojim sviranjem i pjevanjem uveličale šibenske sestre Franjevke od Bezgrešne na čelu sa vrhovnom poglavaricom s. Zdravkom Gverić.

Nakon mise sastanak se održao u općinskim prostorijama. Na početku skupu se obratio redatelj festivala Šime Strikoman posebno pozdravivši doma-ćine i uzvanike o. Jozu Milanovića, benediktinskog monaha samostana Čokovac na otoku Pašmanu i se-

18. festival žudija - čuvara Kristova groba održan je na uskrsni ponedjeljak, 2. travnja 2018. godine, u Mariji Bistrici najvećem marijanskom svetištu u Hrvata. Posljednji su nastupili čuvari iz župe Svetog Mi-hovila Promina zbog toga jer su domaćini 2019. godine. Njima je na kraju programa uručena prijelazna statua "Vodičkog Festivala Žudija". Već od toga trenutka počele su pripreme za organizaciju festivala u

Promini. Aktivni čuvari, skupa s onima koji su to nekada bili, osnovali su udrugu Čuvara Isusova groba.

stre Franjevke od Bezgrešne. Otac Jozo pričao je o uskrsnuću i važnosti pravilnog prikazivanja uskrsnu-ća, posebno u običajima čuvanja Kristova groba. Po-sebno se osvrnuo na simbol uskrsne svijeće u kršćan-stvu i detalj koji u evanđelju spominju svi evanđelisti kada su žene prve došle na Isusov grob noseći mirisne pomasti i našle grob prazan. U samom činu prika-

24 PROMINA

FESTIVAL U PROMINI

zanja Isusovog uskrsnuća potrebno je biti dostojan-stven i ne smetnuti nikad s uma da je Isus u središtu. Sam čin padanja i bježanja čuvara će ionako doći sam po sebi, ali je potrebno razaznati bitno od nebitnog.

Nakon izlaganja o. Joze s. Terzija Zemljić, vice-postulatorica za kauzu službenice Božje majke Kla-re Žižić, govorila je o životu i djelu službenice Božje majke Klare Žižić. Naime, majka Klara rođena je u župi Promina, te je to bila svojevrsna prilika da se upoznamo sa životom i djelom ove hrvatske službeni-ce Božje. Majka Klara djelovala je u teškom razdoblju hrvatske povijesti u periodu Osmanskih ratova i tur-ske okupacije dijelova Hrvatske. Pri tome je posebno naglasila njen odnos prema zajedništvu, siromaštvu i pokori: „Ona je prva iskusila siromaštvo izbjeglištva i potrebu ljubavi, pa stoga razumijemo njezinu blizinu siromasima i slabijima u narodu u kojem je živjela, a osjetila je i vjersko-ćudoredne pogibelji pa je i u tome pogledu služila kao oslonac i primjer“.

Sudionike sastanka pozdravio je u ime domaći-na zamjenik načelnika g. Žarko Duvančić i kazao da općina Promina od početka podržava ovaj festival i da će se svi zajedno potruditi da sudionici i posjetitelji

festivala budu lijepo primljeni i ugošćeni. Nakon toga pogledali smo promotivni film o općini Promina.

Stalni pratitelj ovih zbivanja profesor Petar Gardijan u svom obraćanju apelira na nastavak ove misije kojom se javno pokazuje pripadnost kršćan-skoj kulturi i proširuje duhovna dimenzija.

Na prijašnjim sastancima pokrenuta je inicija-tiva o uvrštenju običaja čuvanja Kristova groba u ne-materijalnu kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Šime je pozvao sve nazočne da opširnije opišu obi-čaje i po mogućnosti prikupe fotografije i slične do-kumente. Prikupljeno objediniti i zajedno dostaviti na konzervatorske odjele županija kojoj pripadaju.

Na kraju sastanka koordinator Festivala Luka Li-pić pozdravio je sve prisutne i zahvalio se na njihovom dolasku i izrazio želju da će se ovakvi sastanci ubuduće održavati u većem broju uz sudjelovanje većine pred-stavnika župa jer zajedništvo i druženje nas čini slož-nima i otvorenima za moguće nove prijedloge i ideje.

U ime domaćina Denis Bronić pozvao je sve na zajednički ručak koji su pripremili sami čuvari te smo se zadržali u ugodnom druženju do popod-nevnih sati.

Na Uskrsni ponedjeljak, 22. travnja 2019. godine, Promina je bila domaćin i organizator 19. festivala

žudija, na kojoj su se predstavili čuvari Kristova groba iz 34 župe iz Šibensko-kninske, Zadarske, Splitsko-dal-matinske, Dubrovačke i Krapinsko-zagorske županije.

Manifestacija je počela Misom koja se održala u 9 sati i 45 minuta. Misu je predvodi sadašnji župnik Pro-mine fra Marko Duran a u svojoj propovijedi je rekao:

Poštovani čuvari Gospodinova groba iz lijepe naše Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pozdravljam vas kršćanskim pozdravom: Hvaljen Isus i Marija. Dobro nam došli u ovaj lijepi prominski kraj, u njegov centar Oklaj. Ovdje smo u crkvi sv. Mihovila arhanđela.

Tko je Mihael? Arhanđeo, borac Božji. On se bo-rio za Boga u pobuni koja je nastala u raju. Borba se dogodila u samu zoru stvaranja duhovnoga svijeta – an-đela. S jedne strane Lucifer i njegove pristaše, a s druge strane su vjerni, odani Bogu anđeli, Božji glasnici.

FESTIVAL U PROMINI

XIX. PROMINA Uskrsni ponedjeljak, 22. travnja 2019.Ljubite jedni druge!

Dobro došli

26 PROMINA

FESTIVAL U PROMINI

Ova borba između dobra i zla nije završila na nebu. Ona je prisutna i na zemlji. Sv. pismo nam kazuje gotovo ponovljeni prizor koji se ponovio po-javom razumnog bića, pojavom čovjeka na zemlji. Sotona, otpali anđeo, ponovno je podijelio ljudski duh na dobro i zlo. I mi sami smo svjedoci te borbe između zla i dobra, ropstva i slobode, borbe istine i laži, borbe pravde i nepravde. Već je stari Ovidije, rimski pjesnik, napisao o toj borbi između dobra i zla u samom čovjeku ovo: „Vidim što je dobro i to potvrđujem, ali ipak slijedim ono što je zlo.“

Ova je zemlja od pojave razuma zahvaćena plamenom borbe, posuta grobovima poginulih, polivena krvlju ranjenih u neprekidnoj borbi iz-među dobra i zla, ropstva i slobode. Bog dolazi u susret čovjeku i mijenja njegovu povijest. Mijenja čovjekov život. To se posebno vidi u Isusu kristu. Krist je došao da uspostavi moralni red. Veliki pe-tak kulminacija je mržnje i zaslijepljenosti, nasilja i zlobe. A Uskrs je regeneracija duha. Njegovim uskrsnućem pobijeđen je đavao, pobijeđen je gri-

jeh, pobijeđena je zloba, pobijeđeni su tvrdokorni neprijatelji Isusovi.

Njegovim uskrsnućem započinje proces koji čovjeka iznutra preporađa. Vi, čuvari Gospodino-va groba, imitirate stražare koje je židovska vlast postavila jer su se bojali Isusova uskrsnuća. Ni teš-ki kamen, ni stražari, ni židovski vlastodršci nisu mogli zatvoriti Isusa u grob. Nebeska jaka svjetlost, Božja svemoć pobjeđuje ljudsku silu i oružje. Stra-žari su pali na zemlju. Kad su vidjeli prazan grob, uplašili su se.

Na „Slavu“ vi padate, ponovo se vraćate u cr-kvu i pjevate „Aleluja“. Slavite pobjedu milosti Božje nad grijehom, pobjedu neba nad paklom. Uskrsna pobjeda je raspršila tmine mraka, straha, zbunjeno-sti, nesigurnosti, nemoći. Dragi čuvari Gospodinova groba, vi prije Isusova uskrsnuća uprizorujete čovje-ka grešnika koji je zaslijepljen tim životom, a nakon svjetla i uskrsnuća uprizorujete čovjeka pomirena s Bogom, čovjeka koji se vraća u krilo Očevo.

PROMINA 27

FESTIVAL U PROMINI

Uskrs srca poziv je svakoj kršćanskoj duši da se uzdiže na krilima milosti Božje i na krilima neumor-nog rada i junačke borbe ovdje na zemlji, da ostane-mo pod svaku cijenu vjerni Kristu. To je uskrs srca. To znači radosna pjesma uskrsni „ Aleluja“. To nam označuju uskrsna zvona. Ono nam nosi srce Bogu, u vječni, besmrtni zavičaj, dok to nemirno naše srce ne otpočine u Gospodinu (sv. Augustin). Onda će to biti za nas pravi, vječni uskrs našega srca. Takav uskrs srca neka nam svima udijeli slavno uskrsnuli Krist!

Nakon Mise Šime Strikoman snimio je milenijsku fotografiju u liku svete Klare Žižić ispred župne crkve.

– Jako smo sretni što smo ovdje. Iznenađeni smo organizacijom i pohvaljujemo organizatora festivala, rekao nam je jedan zapovjednik grupe žudija.

Biti žudija je čast za svakog kršćanima, a što znači biti čuvar Kristova groba, opisao nam je žudija koji dolazi iz metkovskog kraja.

– Ovo je najveća čast koju može dobiti pripadnik župe u kojoj djeluju žudije. Grob čuvamo za vrijeme

Isusovim uskrsnućem započeo je proces koji čo-vjeka iznutra preporađa, mijenja mu mentalitet, bez vanjske sile ga odvraća od nezakonitosti, od kršenja moralnog reda. Od progonitelja postaju sveci (Savao), od rasipnika i carinika apostoli (Zakej), od bogataša i siledžija dušobrižnici, itd.

Isus je promijenio svijet. On ga i danas mijenja. Pred nama su dva znaka: život, pobjeda, uspjeh – ne-uspjeh, propast, smrt. Čovjekov život je borba. To je sučeljeni život između dobra i zla. Ishod ovisi o tome u koji sam znak zagledan.

Isus je uskrsnuo. On svijetli nad našim životom i smrću - On je uskrsno svjetlo naše uskrsne svijeće, našega križnog puta. Svako umiranje rađanje je za vječni život.

Isus je pozdravio apostole: Mir vama! Ako uskrsne-mo iz groba svojih grijeha, klicat će i naše srce: Mir, mir!

Uskrs srca! To znači ne zadovoljiti se samo ze-maljskim blagom, ne izgubiti se u zemaljskim briga-ma. Uskrs srca znači podići svoje srce gore prema vječ-nim dobrima, biti oduševljen za svako dobro, za svaku kršćansku krjepost.

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

vazmenog trodnevlja, a najsvečaniji trenutak se doga-đa za vrijeme pjevanja Slava Bogu na visini, kada pa-damo i bježimo iz crkve.

Što im znači festival, rekao nam je čuvar Kri-stova groba iz Košuta. – Uvijek nam je čast otići na festival. Upoznali smo mnogo ljudi s kojima se rado vidimo i podružimo. Također, na festivalu pokazu-jemo svoj običaj i drago nam je što imamo priliku predstaviti našu župu.

Više od tisuću žudija, čuvara ili stražara, kako se

u kojem kraju već nazivaju, pjevača i gostiju pristiglo je u Oklaj, a načelnik Tihomir Budanko mogao je biti ponosan, što se toga dana broj stanovnika općine na čijem je čelu gotovo utrostručio jer uz 1000 sudi-onika festivala bilo je toliko i gostiju.

– Posebna mi je čast što smo domaćini 19. fe-stivala žudija i zato pozdravljam sve naše Prominke i Prominjane, prijatelje i goste, a posebno čuvare Kri-stova groba koji su nam došli gotovo iz cijele Hrvatske – pozdravio je Budanko mnoštvo okupljeno na trgu u središtu mjesta.

FESTIVAL U PROMINI

PROMINA 35

– Promina se ponosi svojom prošlošću i prirod-nim ljepotama i iznimno nam je drago što smo do-maćini ovogodišnjeg prikazivanja tredicije čuvanja Kristovog groba. Promina je u Domovinskom ratu izgubila 23 branitelja na raznim hrvatskim ratištima i 25 civila – rekao je načelnik Općine Promina Tihomir Budanko koji je bio zadovoljan što je osim promocije pasionske baštine, Promina bila i domaćin eko-etno sajma na kojem su ponuđene tradicijski proizvodi ovo-ga dijela Dalmatinske zagore.

Na pozornici redale su se grupe, jedna za dru-gom, svaka u svojoj odori i sa svojim običajima čuva-

nja groba i padanja nakon što se otkrije da u njemu nema Isusova tijela. Prvi su bili domaćini – čuvari Kri-stova groba iz Promine. U narodnoj nošnji svoga kraja tu tradiciju čuvaju gotovo 150 godina.

Za razliku od Prominjana, Kristov grob u Košu-tama kod Trilja čuvaju mladići odjeveni u rimsku odo-ru. Originalnu, kaže njihov zapovjednik Hrvoje Ivšić, zbog koje su putovali u sam Rim.

– Mi smo najmlađa župa u cetinskom dekanatu. Crkva je stara osam godina, a mi kao žudije djelujemo šest godina. Najmlađi smo od svih ovdje. Nastupamo redovito na festivalima, sudjelujemo u svim većim cr-

FESTIVAL U PROMINI

kvenim svetkovinama, procesijama i na Gospi Sinj-skoj. Za opremu smo išli direktno u Rim i nabavili smo sve original kako su imali rimski vojnici. Ja kao zapovjednik prsluk imam od kože, a vojnici metalne. Ja jedini imam i pravi mač, a ostali drveni... Mi smo posebni i zato jer smo jedina župa u kojoj su žudije svi redom momci. Nitko nije oženjen... I još se po nečemu razlikujemo od drugih: mi jedini ne pada-mo, nego se poklonimo Isusu i pognute glave u tišini, skromno iziđemo vani...

Posve drukčiju sliku donosi skupina iz Opuzena. Odjeveni su u modra odijela nalik mornarskima, a Jo-sip Tošić, zapovjednik straže Kristova groba, kako sebe

36 PROMINA

FESTIVAL U PROMINI

nazivaju, kaže kako su članovi njihove skupine mladići od 18 do 28 godina.

– Naše uniforme skrojene su po uzoru na uni-formu austrougarskih mornara. Stanovnici opu-zenskoga kraja tu su uniformu donosili kako su se nakon Prvog svjetskog rata vraćali kući i to su kom-binirali s tradicijom čuvanja Kristova groba. Ne zna se koliko je ona stara, ali vjerojatno najmanje 120 godina jer toliko ima i grobna konstrukcija koja se u crkvu stavlja tjedan dana prije Uskrsa – govori Tošić i dodaje kako njihova straža baš i nije brojna. Svega ih je desetorica, jer i Opuzen gubi svoje mlade, što zbog odlaska na studij u druge gradove, što zbog napušta-

PROMINA 37

FESTIVAL U PROMINI

nja Hrvatske, pa je i ovo, kaže, jedan od pokušaja da se “ta šačica preostalih mladih” zadrži u gradu!

Festival žudija ne bi, naravno, mogao proći bez milenijske fotografije Šime Strikomana, jednog od pokretača i glavnog organizatora manifestacije. Sve je, prisjeća se, počelo 2001., kada je trebao snimiti treću milenijsku fotografiju. Razmišljajući o temi, prisjetio se vodičkih žudija, starog običaja čuvanja Kristova gro-ba od smrti do uskrsnuća, koji izvan zidova crkve i samih Vodica baš i nije bio poznat.

No, Strikomanu se učinio dovoljno fotografski i turistički atraktivan, a sličnu tradiciju imala su i druga mjesta u županiji. Tako je nastao Festival žudija, a na-

kon što se prvih nekoliko godina održavao u Vodicama, počeo se seliti po Šibensko-kninskoj županiji: u Tisno i na Prvić, a zatim i po Hrvatskoj. Strikoman s ponosom ističe kako je ovaj festival potaknuo neke župe da ob-nove zaboravljeni običaj ili da ga čak pokrenu.

– Drago mi je što festival iz godine u godinu ra-ste. Uvodimo i neke novine. Ove godine prvi se put pojavljuju žene. Na pozornicu su se popele četiri žene, jedna odjevena kao Marija Magdalena, druga u nošnji prominskog kraja, treća kao suvremena djevojka, a če-tvrta je časna sestra Zdravka Gverić, poglavarica reda Franjevki od Bezgrešne u Šibeniku, koji je utemeljila časna Klara Žižić koja je osnovala taj red, kandidatki-

nje za sveticu, a rodom je iz Promine. Zato smo njoj i posvetili ovogodišnju, moju 607. milenijsku fotografi-ju – rekao je Strikoman.

Uvjeren je kako Festival žudija ima sjajnu bu-dućnost. Sljedeće godine održat će se u Zagrebu, a poznati su domaćini i za sljedeća 34 festivalska iz-danja, sve do 2054. godine. Vodice, otkrio je Stri-koman, žele postati središtem međunarodnog susre-ta žudija, a osim župe iz Vareša u BiH koja redovito sudjeluje na festivalu, te Slovenije i Škofje Loke, s kojom već dobro surađuju oko projekta pasionske

baštine, računaju i na goste iz Malte, Španjolske, Njemačke, Mađarske, Rumunjske, Poljske i drugih zemalja u kojima se njeguje slična tradicija. Najavio je i pokretanje procedure da se čuvanje Kristova gro-ba u Hrvatskoj proglasi nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom.

Među čuvarima Kristovog groba i ove je godine bio Frane Lučić, vatrogasac ozlijeđen na Kornatima koji je član Žudija iz Tisnog.

Nakon festivala upriličen je ručak, a druženje se nastavilo uz pjesmu i druženje.

38 PROMINA

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

FESTIVAL U PROMINI

PROMINA 51

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Nakon priprave župnika fra Petra Pletikose s pr-vopričesnicima i roditeljima, u nedjelju 12.

svibnja 2019. održana je Prva sveta pričest za četvo-ricu prvopričesnika.

Ovogodišnji prvopričesnici su: Petar Zelić, Pera Agić, Anđela Jukić i Mia Validžić.

Prva sveta pričest i krizma su poslije krštenja jedni od najvažnijih svetih sakramenata. Oni zajed-no čine tzv. sakramente kršćanske inicijacije.

Prvu svetu pričest po prvi puta primaju vjerou-čenici trećih razreda osnovnih škola. Nakon završene priprave, po prvi puta, pristupaju sakramentu pomire-nja (ispovijedi), a nakon toga, svečano, u nedjeljnom euharistijskom slavlju, primaju svoju prvu sv. pričest.

Prva sveta pričest

Roditelji su prvi najvjestitelji vjere svoje dje-ce i to ne samo riječima nego prvenstveno svojim primjerom. Bračna i obiteljska duhovnost, razgovor o Bogu u okrilju obitelji i zajednička molitva bitne su oznake i vrline jedne kršćanske obitelji koja tako svojim članovima omogućuje rast i sazrijevanje, ne samo u vjeri, nego u svakom pogledu.

Sveta pričest je sakrament u kojem pod prili-kama kruha i vina primamo pravo tijelo i pravu krv Isusa Krista. Taj je sakrament ustanovio Krist Gos-podin na Posljednjoj večeri.

Posebna pažnja se pridaje spremanju djece za ovaj sakramenat. U župama se, nakon obuke za vri-jeme trajanja župnoga vjeronauka, priređuje zajed-ničko misno slavlje prve pričesti.

Prvoj pričesti prethodi i prva ispovijed. Prepo-ručuje se da prva ispovijed ima svoje posebno obi-lježje. Najbolje je da se obavi tjedan dana prije pri-česti u obliku pokorničkog bogoslužja.

U slavlju prve pričesti vrlo značajno mjesto za-uzima obnova krsnih obećanja. Tada djeca – prvo-

pričesnici – sami izražavaju svoju vjeru koju su, na njihovu krštenju, ispovjedili roditelji i kumovi.

Možemo reći da je euharistija u stanovitom smi-slu izvor svih ostalih sakramenata. Zato što je u eu-haristiji u najpotpunijem smislu prisutan Isus Krist od kojeg svi sakramenti dobivaju spasiteljsku snagu.

Svetkovina svetog Nikole Tavelića proslavljena je u četvrtak 14. studenoga u Nacionalnom svetištu

svetog Nikole Tavelića, šibenskom Samostanu svetog Frane. Središnje večernje misno slavlje predvodio je krčki biskup Ivica Petanjak. Koncelebrirao je i šibenski biskup Tomislav Rogić. Među četrdesetak svećenika bili su i provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević, general-ni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakić, te rektor svetišta fra Ivan Bradarić. Slavlje je započelo procesijom u kojoj je nošena slika Nikole Tavelića.

U uvodno dijelu euharistije prigodno se obratio fra Ivan Bradarić. „S današnjim danom ulazimo u Jubilejsku godinu sv. Nikole Tavelića koju će na kon-cu ovog Euharistijskog slavlja za Šibensku biskupiju proglasiti mjesni Ordinarij šibenski biskup Tomislav Rogić kojega srdačno pozdravljam i zahvaljujem što je prepoznao važnost Nikoline žrtve i svjedočanstva te aktualnost njegove poruke, kazao je rektor Bradarić.

Pozdravio je sve svećenike i vjernike. „Brojni ste došli danas u ovo svetište svjesni koliko je vrijedna žr-tva jednoga između nas, a koji bi isto to mogao biti bilo koji od nas. Neka nas žrtva našeg sunarodnjaka nadahnjuje u našim pastoralnim i apostolskim pothva-tima izuzetno zahtjevnog vremena u kojem smo mi da-nas poslani. Pozdravljam sve vas, dragi vjernici, hodo-časnici iz raznih krajeva, štovatelji sv. Nikole Tavelića. Vi ste danas donijeli sunce u ovo Svetište, jer ako nema vas nema ni Svetišta. Jer Svetište, to ste vi, živa Crkva“.

Biskup Ivica Petanjak u homilji vjernicima je pribli-lio pročitani evanđeoski ulomak u kojem Isus govori svi-

ma: »Hoće li tko za mnom, neka se odreče samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom« (Lk 9,23). Kako je kazao to su najzahtjevnije Isusove riječi.

Ukazao je kako nijedna ljubav na svijetu nije tako zahtjevna i nije tako radikalna kao ljubav prema Isusu Kristu, jer ona traži da sve druge ljubavi: roditeljska, bračna, rodbinska, pa i ljubav prema vlastitom životu, idu u drugi plan. „ Ljubiti znači izaći iz sebe i slijediti Krista. Prestati misliti na sebe, sebe razbaštiniti i sebe pronaći u onome koga ljubiš. Zato je ovakva ljubav ujedno i poziv. Radi se o pravom pravcatom pozivu. Pozivu ljubavi koji ide preko križa“.

Sveti Nikola Tavelić je otišao toliko daleko da nije samo prihvaćao danomice svoj križ, nego ga je tražio, mo-lio da ga dobije, kazao je biskup Petanjak. Tako razumije-mo njegovo mučeništvo, jer u Srednjem vijeku, u vrijeme osmanlijskih osvajanja željeti biti svećenik i misionar i oti-ći javno propovijedati evanđelje, kao što je on to učinio u Bosni, pa u Svetoj zemlji, to znači svjesno tražiti križ. Biti svjestan da svakog trenutka možeš ostati bez glave.

Biti misionar je vrh svećeničkog poziva. Smatram da ni jedna služba u Crkvi ne može nadvisiti službu misionara, jer je misionar do zadnjeg zareza ispunio Isusov poziv, sve ostavio, svega se odrekao, poput Abra-hama krenuo u nepoznato i sve to čini iz jedne jedine pobude: da donese Kristovo evanđelje onima koji još nisu za njega čuli. Ako misionar to svoje posvemašnje opredjeljenje za Isusa Krista još zapečati svojom krvlju, onda je mučeništvo vrhunac svjedočenja za Isusa Krista i vrhunac učeništva. Sveti Nikola Tavelić je misionar i mučenik. To je plafon. Više od toga ne može. Toga su bili svjesni već u najranija kršćanska vremena i zato je štovanje mučenika najstarije štovanje svetaca, jer se mu-čenik u svemu poistovjetio s Isusom Kristom. Učenik je dosegao mjeru svoga Učitelja, kazao je krčki biskup.

Vjernicima je poručio kako je Isus uvijek bio za-htijevan. „I to se traži od vas i od svakoga od nas: biti zahtjevan prema sebi, a blag prema drugima. To je Isu-sova škola i njegova pedagogija. Zato svetog Nikolu kao mučenika, možete razumjeti, samo ako ste u svome ži-votu u nešto bili toliko stopostotno sigurni i uvjereni da ste za to svoje uvjerenje bili spremni i umrijeti, ili bilo kakvu muku i patnju podnijeti. A mučenik ne umire za neku ideju nego za živu osobu Isusa Krista, poradi Krista i poput Krista. Sve je to moguće ostvariti, ako se prihvati današnje evanđelje i ako sve naše bogatstvo bude u Kri-stu. Ako on postane sav smisao našeg života i postojanja. Ako živimo, živimo za Krista, ako umiremo, umiremo za Krista. Kad Isus Krist zauzme u našem životu ono mjesto koje mu pripada, a to je prvo mjesto, sve drugo

54 PROMINA

IZ ŽIVOTA BISKUPIJE

Proslavljen blagdan sv. Nikole Tavelića

PROMINA 55

će se posložiti samo od sebe iz jednostavnog razloga što će nama samima biti jasno: ako je Krist prvi, sve drugo je samo drugo, zaključio je biskup Ivica Petanjak.

Na samom kraju misnog slavlja šibenski biskup Tomislav Rogić otvorio je Godinu sv. Nikole Tavelića za Šibensku biskupiju. „Čitavu pastoralnu godinu u našoj Šibenskoj biskupiji želimo posvetiti svetom Ni-koli Taveliću, njegovom svjedočanstvu vjere i kreposna života, njegovom hrabrom naviještanju Isusa Krista, njegovom poniznom redovničkom služenju i njego-voj žrtvi života položenoj na oltar mučenika za Krista. On je svetost ostvario jer je za njom čeznuo. Neka se stoga u cijeloj Šibenskoj biskupiji kroz ovu godinu, od svečeva blagdana 14. studenoga 2019. do njegova blagdana 2020. godine vjernički puk utječe zagovoru sv. Nikole Tavelića. Neka se u katehezama i propo-vijedima razmatraju svečeve kreposti i snaga vjere po kojoj se suočavao sa životnim poteškoćama i izazovi-

IZ ŽIVOTA BISKUPIJE

ma. Neka primjer sv. Nikole Tavelića potakne svaku vjerničku dušu na svjedočenje vjere u Krista uskrsloga u današnjem svijetu. Njegovo ponizno služenje u re-dovničkom pozivu neka bude poticaj za istinsko kr-šćansko bratoljublje prema svakom čovjeku. Mučeniš-tvo sv. Nikole neka u savjestima probudi spremnost na velikodušnost i žrtvu kojom se pokazuje ljubav prema Bogu i dosljednom kršćanskom življenju, poručio je biskup Rogić koji je vjernicima svih župa u narednoj godini preporučio pobožnosti i molitve svetom Ni-koli Taveliću. Naglasio je kako će vrhunac Godine biti 21. lipnja 2020. godine kada ćemo svečanim misnim slavljem obilježiti pedesetu godišnjicu proglašenja sve-tim prvog sveca iz Hrvatskog naroda.

Misno slavlje svojom pjesmom uzveličao je Mje-šoviti katedralni zbor kojim je ravnala Jelena Mikulan-dra, uz orguljsku pratnju Nikole Lovrića-Caparina.

JUBILEJSKA GODINARiječ „jubilej“ dolazi od hebrejske riječi

„Yobel“, a označava ovna koji predvodi stado. S tim je u vezi ovnovski rog koji poziva narod na okup.

Ako se igdje u potpunosti ostvarila latin-ska izreka: „Vox populi, vox Dei“ (Glas naro-da, glas Boga), to se nedvojbeno dogodilo s uvođenjem jubileja u Katoličkoj Crkvi. Povi-jest je zabilježila kako se papa Bonifacije VIII. začudio kad je u predvečerje 1. siječnja 1300. godine doznao da se silno mnoštvo naroda sli-jeva prema bazilici sv. Petra. Rečeno mu je da narod tako želi oživjeti staru praksu proslave stoljetnica. Tada je papa povjerio stručnjacima da prouče to pitanje pa je 22. veljače 1300. godine tu godinu proglasio jubilejskom.

Svaki je jubilej jedan ključ za čitanje povije-sti Crkve, jer je mnogo ljudi koji su obilježili svo-je vrijeme i udarili temelje za buduće naraštaje.

Jubilej je za vjernike poziv na razmišljanje o Bogu, o Kristu, o Crkvi, o svjedočanstvu vje-re svetaca… Ova pastoralna godina u Šiben-skoj biskupiji posvećena je sv. Nikoli Taveliću, njegovom svjedočanstvu vjere i kreposnom životu, njegovom hrabrom naviještanju Isusa Krista, njegovom poniznom redovničkom slu-ženju i njegovoj žrtvi života položenoj na oltar mučenika za Krista. Stoga kroz ovu godinu do njegova blagdana 14. studenog 2020. godine neka se vjernički puk utječe zagovoru sv. Niko-le Tavelića za svoje duhovne potrebe.

Značajna stvar koja se veže za jubilej je hodočašće i oprost. Hodočasti se uvijek na posebno važna mjesta za kršćane na kojima dobivaju potpuni oprost. Oprost se odnosi na vremenitu kaznu koju smo na zemlji zaslužili. Naime, grijeh ima dvostruku posljedicu. On nas lišava zajedništva s Bogom i osuđuje nas na vječnu propast. Laki grijeh također stvara nered u čovjeku od kojega se treba očistiti ili u ovom životu ili u čistilištu. Oprostom u jubi-larnoj godini briše nam se „vremenita“ kazna koju bismo trebali izdržavati u čistilištu.

Dao Bog da svaki čovjek usvoji takav stil života koji će mu jamčiti, pred Bogom i pred ljudima, ugled i dostojanstvo koje mu zaista i pripada. A jubilejski oprost, po zagovoru sv. Nikole Tavelića, neka svim ljudima bude poti-caj i snaga života na zemlji.

56 PROMINA

IZ ŽIVOTA BISKUPIJE

Sveti Nikola Tavelić, Šibenča-nin, svećenik, franjevac, mi-

sionar i mučenik za Krista prvi je proglašeni svetac iz Hrvatskog naroda. Slavio je Šibenik s cije-lom Crkvom u Domovini i po svijetu 1970. godine prvog pro-glašenog zaštitnika i mučenika, slavljem koje se i danas pamti.

Pedesetu godišnjicu kano-nizacije želimo proslaviti kroz ovu pastoralnu godinu iščitava-jući u životu svetog Nikole Ta-velića poziv na svetost svakom vjerniku: „Budite sveti jer sam ja svet.“ (1Pt 1,16).

Sv. Nikola taj je poziv na svetost ostvario mučeništvom. Njegov put sažimlju riječi Svetoga pisma: Upoznati Krista i snagu uskrsnuća njegova i zajedništvo u patnja-ma njegovim (Fil 3,10).

U apostolskom pismu pape Pavla VI. prilikom ka-nonizacije stoji:

„Slavno svjedočanstvo postojanosti dala su četvo-rica redovnika, kojima se ponosi ponajprije franjevačka redovnička obitelj, a s njom i čitava Crkva. To su: Ni-kola Tavelić, rođen u Šibeniku iz plemenite hrvatske obitelji; Deodat iz Ruticinija u Akvitaniji; Petar iz Nar-bone u Francuskoj; Stjepan iz Cunea u Italiji, svećeni-ci Reda manje beraće, ljudi divnih vrlina duha, hrabri i postojani u podnošenju smrtnih muka. Po nauku i primjeru svoga oca i zakonoše svetoga Franje, oni su posvetili život na korist vjernika.

Nije se bez Božje providnosti, dogodilo da su se ondje složili ti Božji ljudi da one narode privedu Kristo-vu nauku, slijedeći primjer svetog Utemeljitelja… Ja-sno i vjerodostojno svjedočanstvo, napisano od jednog očevica i svjedoka njihova mučeništva, govori da su oni bili ljudi veoma velike pobožnosti, da su provodili veo-ma krepostan život. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga Reda, sa starješinama najspremnijom voljom sjedinjeni i od njih veoma mnogo cijenjeni. A njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onome času kad su odlu-čili otvoreno posvjedočiti za Krista, javno propovijedati i tumačiti njegovo Evanđelje, u kojemu se nalazi blago istine i put kojim ljudi mogu postići vječno spasenje.“

Čitavu pastoralnu godi-nu u našoj Šibenskoj biskupiji želimo posvetiti svetom Nikoli Taveliću, njegovom svjedočan-stvu vjere i kreposna života, njegovom hrabrom naviješta-nju Isusa Krista, njegovom po-niznom redovničkom služenju i njegovoj žrtvi života polože-noj na oltar mučenika za Kri-sta. On je svetost ostvario jer je za njom čeznuo.

Neka se stoga u cijeloj Ši-benskoj biskupiji kroz ovu go-dinu, od svečeva blagdana 14. studenoga 2019. do njegova blagdana 2020. godine vjernički puk utječe zagovoru sv. Nikole

Tavelića. Neka se u katehezama i propovijedima razma-traju svečeve kreposti i snaga vjere po kojoj se suočavao sa životnim poteškoćama i izazovima. Neka primjer sv. Nikole Tavelića potakne svaku vjerničku dušu na svjedo-čenje vjere u Krista uskrsloga u današnjem svijetu. Nje-govo ponizno služenje u redovničkom pozivu neka bude poticaj za istinsko kršćansko bratoljublje prema svakom čovjeku. Mučeništvo sv. Nikole neka u savjestima probu-di spremnost na velikodušnost i žrtvu kojom se pokazuje ljubav prema Bogu i dosljednom kršćanskom življenju.

Sveti Nikola Tavelić živio je i umro za Krista jer je vjerovao u vječni život s Bogom. Žarko je želio ostvariti poziv na svetost i vječni život u Bogu. Nje-gov primjer neka svakom vjerniku osvijetli životni cilj: vječnost u Bogu.

Preporučam kroz ovu godinu u svakoj župi po-božnosti i molitve našem svecu, za što je tiskan posebni molitvenik. Također, preporučam hodočašćenje u nje-govo svetište u Šibeniku.

Vrhunac proslave biti će 21. lipnja 2020. godine kada ćemo svečanim misnim slavljem obilježiti pedese-tu godišnjicu proglašenja svetim prvog sveca iz Hrvat-skog naroda.

U Šibeniku, na blagdan sv. Nikole Tavelića, 14. studenoga 2019.

+ Tomislav Rogić, šibenski biskup

Proglas biskupa Tomislava Rogića prigodom otvaranja godine sv. Nikole Tavelića za Šibensku biskupiju

Sv. Nikola Tavelić prvi svetac Hrvatskog naroda

PROMINA 57

IZ ŽIVOTA OPĆINE

I ove godine Praznik rada u prominskom kraju bio je u znaku tradicionalnih Prominskih iga-

ra, koje je na oklajskom hiopodromu pratilo više od tisuću Prominjaca i prijatelja ovoga kraja. Igre su počele u 15 sati blagoslovom fra Petar Pleti-kosa, dok ih je službeno otvorio načelnik općine Tihomir Budanko.

Podsjetnik je to na stare običaje, koje sve više prihvaćaju i mladi. Prominske igre prvi puta su održane 1949. godine kako bi momci iz ovog kraja odmjerili svoju snagu i vještinu. Danas tradicija se ne prekida zahvaljujući Općini Promina i sponzo-

rima. I u vrijeme Domovinskog rata održane su u hotelskom naselju “Medena” nedaleko Trogira gdje je najviše Prominjaca boravilo u prognaništvu.

Ove godine se natjecalo preko stotinu, obi-teljskim korijenima, Prominjaca u četrnaest disciplina. I 65. Prominske igre tradicionalno započele su trkom biciklista. Pobjedu među bi-ciklistima odnio je Mihovil Cota, drugi je bio Jakov Bronić, a treći Josip Barišić. Najbrži predš-kolci su: 1. Roko Pulić, 2. Eva Džapo i 3. Jakov Ljubičić. Osnovnoškolci (1.-4. r.): 1. Lovre Dža-po, 2. Stipe Juric i 3. Marko Kovačević. Osnov-noškolci (5.-8. r.): 1. Marko Marin, 2. Šime Pu-lić i 3. Marko Matić. Među seniorima Mate Anić

OPĆINA PROMINA65. PROMINSKE IGRE Dobro došli!

58 PROMINA

IZ ŽIVOTA OPĆINE

PROMINA 59

IZ ŽIVOTA OPĆINE

Pored natjecanja na hipodromu, igre su odr-žane i u centru Oklaja i na terenu ŠC Žagra gdje je održano finale u malom nogometu za muškar-ce i žene, te šijavici. U šijanju najbolji su bili “Sta-ra Promina” (Emil Gojčeta i Zdravko Džepina), a drugi “Prominski grobari 3” (Marino Jakovljević i Mario Škarica).

“Metal - Sint” ima i ove godine najbolju ekipu u malom nogometu, koja je u finalu pobi-jedila ekipu “Prominskih grobara”. U balotama pak među muškim ekipama najbolja je bila ekipa “Matovilac” (Hrvoje Pandža, Mario Markić, Jo-sip Jurenović) koji su u finalu pobijedili “Trapa-

Milić i ove je godine bio najbrži, drugi je bio Josip Radić a treći Zvonimir Šućur. Najbrži vete-ran (preko 50 godina) drugu godinu za redom je Miroslav Barišić, dok Ivan Radas bio je drugi, a Niko Zore treći.

Posebnu pozornost gledatelja kao u uvijek privukla je utrka magaraca u kojoj je, po tko zna koji put slavio i dalje nepobjedivi Paško Perić Paji-ca. Drugi je bio Niko Zore. Po atraktivnosti nema sumnje bez premca je utrka konja, u kojoj je pobje-du odnijela jahačica Lucija Petrinović, drugi je bio Ivan Marović a treći Luka Kanaet. Bacivši najdalje kamen sa ramena Mihovil Cota postao je snagom najjači Prominjac. Iza njega slijedili su Dalibor Džaja i Franko Čobanov.

60 PROMINA

IZ ŽIVOTA OPĆINE

Organizator Općina Promina pobjednicima uz diplome udijelila je i novčane nagrade u visini od 100,00 do 2.000,00 kuna, a ukupni nagradni fond iznosio je više od 16.000,00 kuna.

Općina Promina ujedno je za sve natjecatelje i posjetitelje osigurala besplatan grah. Atmosfera je bila odlična, prava vesela i navijačka. Slavilo se i zabavljalo dugo u noć uz nastup grupe “Amigosi” u Domu kulture.

ve” (Denis Bronić, Emil Gojčeta, Ivan Bronić). Među ženama najbolje su bile još jednom balo-tašice iz ekipe “Umri muški” (Marija Duvančić, Gordana Županović, Anka Menalo, Ivanka Du-vančić) koje su još jednom u finalu pobijedile “Trosku” (Branka Juric, Ana Pandža, Ana Ban-dalo, Lovorka Marić). U disciplini potezanja ko-nopa ekipa “Prominski grobari” bila je bolja od ekipe “Metal - Sinta”.

PROMINA 61

U organizaciji Općine Promina po četvrti put u središtu Okla-

ju upriličena je gastro manifestacija “Prominski bronzin”, na kojoj je više stotina Prominjana i njihovih gosti-ju uz dobru spizu, zabavu i vatromet dočekalo Dan državnosti RH.

Ove godine u bronzinima nad otvorenom vatrom varila se bra-vetina s verzinom. Staro jelo ovog kraja koje se sve rjeđe nalazi na jelov-niku. Bravetina ne jede se tako če-sto, a nekad je bila jedno od glavnih jela u krajevima poput Promine gdje je bilo razvijeno ovčarstvo. Nekada svaka kuća u Promini imala je svoje ovce, a kako je toga danas sve manje i ovo jelo pomalo pada u zaborav, osim toga meso ima i karakterističan okusa pa ga mnogi ne vole. Ovom manifestacijom upravo se od zabora-va žele otrgnuti domaća jela koja su

nim kupusom (verzinom). Općina Promina osigurala je meso, kupus i drva, a svi ostali dodaci i začini jelu su bili po odabiru kuhara. Prema propozicijama natjecanja, tročlani ocjenjivački sud na osnovu okusa, izgleda umaka, ukupnog dojam jela i atmosfere oko kuhara dijelilo je ocjene za svaku od ekipa.

Ove godine predsjednica ži-rija bila je Julija Beroš, rođena Pa-kovčanka, magistra ekonomije i slastičarstva, poznata food blogerica s bloga “Torta, pinjur, pjat”. Zapo-slena je u renomiranoj splitskoj sla-stičarskoj kući “Biberon”, a ujedno predavačica na splitskom učilištu te visokoj školi za gastronomiju Aspira, uz nju i Vedrana Kuvač ku-harica u JU NP “Krka”, koja je na “Bronzinu” i kuhala u revijalnom dijelu predvodeći tim kuhara NP

IZ ŽIVOTA OPĆINE

“Kapitanići” iz Mratova najbolje kuhaju bravetinu s verzinom

4. Prominski bronzin

prehranila generacije Prominjana, te očuvati način kuhanja kako se radilo prije 60 ili 70 i više godina.

4. “Prominski bronzin” pri-godno je otvorio načelnik Tihomir Budanko, dok natjecateljima i svim sudionicima blagoslov udijelio je prominski župnik fra Petar Pletikosa.

Šest ekipa: Ognjištari, Ja-godice bobice, Ko-trlja, Miljacka, Kapitanići i Gemišt imalo je zada-ću u bronzinu po starinski “na žli-cu” skuhati dva buta ovčetine s cr-

“Krka”. Po četvrti put u žiriju bio je i Prominjac, poznati ugostitelj Paško Bandalo Pajka. Prema njiho-voj ocjeni najbolju bravetinu s ver-zinom skuhala je ekipa iz Mratova pod imenom “Kapitanići” koju su činili: Braco i Zvonko Džaja i Da-rio Petrina. Drugo mjesto pripalo je ekipi “Ognjištari”, a treće ekipi “Gemišt”. Prvoplasirana ekipa za nagradu dobila je bronzin s tronoš-cima, a drugoplasirana i trećeplasi-rana gradele s ožegom.

I na 4. “Prominskom bronzinu” tražila se porcija više ne samo bravetine već i jela koja su kuhali gosti. Jav-na ustanova NP Krka tako pripremila je teletinu s biži-ma, rimske energetske bombice i antičko vino s medom. Ekološka udruga Krka iz Knina vegetarijanski rižot, članice prominskog Boćarskog kluba “Lavice” privrte i uštipke, a ekipa Radio Drniša koja je cijelu manifestaciju izravno prenosila skuhala je hobotnicu u šugu sa slanut-kom i manistrom. Dok, kao i ranijih godina u najvećem kotlu Prominjanke, van konkurencije, spremale su lovački gulaš od veprovine i junetine, te puru. Sva jela dijeljena su besplatno po-sjetiteljima. A pojelo se gotovo sto kilograma mesa i ribe, uz puru, manistru, krumpire, rižu, biže, kruh, privrte i uštipke.

Priređen je i sajam autohtonih proizvoda i su-venira, a za najmlađe radionica u izradi suska. U kul-turno umjetničkom programu uz domaćine novoo-snovani KUD “Promona” nastupili su i gosti KUU “Miljevci” iz Drinovaca i Etno udruga “Petrovo polje” iz Gradca, a u zabavnom dijelu manifestacije Trio Re-gula i Trio Gušt.

Među brojnim Prominjcima i njihovim gosti-ma na 4. “Prominskom bronzinu” bili su i šibensko-kninski župan Goran Pauk, te kninski gradonačelnik Marko Jelić.

Još jedan “Prominski bronzin” okončan je veli-kim vatrometom u čast Danu državnosti RH.

IZ ŽIVOTA OPĆINE

PROMINA 63

Prigodnim otvaranjem novoizgrađene ceste od Či-tluka do Bogatića, “ceste nade” kako su je nazvali

mještani, desetljećima čekajući na njenu modernizaciju Prominjci su u utorak započeli obilježavanje 136 obljet-nice svoje općine.

- ‘Svaka cesta život znači. Njena dužina je 11 km, od čega je 4 km županijska cesta, a ostalo je lokalna prometnica, odnosno nerazvrstana cesta. Taj dio od 7,1 km je modernizirano sa sedam milijuna kuna europ-

srpnja, u dupkom punoj Općinskoj vijećnici u Oklaju. Sadržaj knjige koja je izašla u nakladi Općine Promina opisuje događaje prije, za vrijeme i neposredno nakon Domovinskog rata, a napisana je da se ne zaboravi što se na ovom dijelu Hrvatske događalo, kazao je na pred-stavljanju njen autor umirovljeni prominski veterinar M. Sičić koji je nakon rata marno ispitivao brojne svje-doke i zapisivao njihova svjedočenja. Uz dokumentaci-ju o stradanju civila, prikupio je i podatke o spaljenim kućama, crkvama i drugim dobrima, te pjesme koje su Prominjci pučani spjevali u progonstvu.

Obilježavanje se potom nastavilo ujutro 23. srpnja na sam Dan općine, polaganjem vijenaca pred spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima u Mrato-vu i Oklaju, te otvorenjem ceste.

Potom je u župnoj crkvi sv. Mihovila prominski župnik fra Petar Pletikosa služio svetu misu zadušnicu. Nakon mise uslijedio je tradicionalni mimohod brani-telja od župne crkve do spomen sobe prominskih žrtva Domovinskog rata, gdje je fra Petar Pletikosa predvodio obred odrješenja za 68 stradalih Prominjaca. S pono-som i tugom Prominjci se prisjećaju 23 branitelja koji

IZ ŽIVOTA OPĆINE

Prominjci proslavili Dan općine utemeljene prije 136 godina

Dan općine Promina

skog novca. Povezuje donji i gornji tok rijeke Krke, naj-kraći je sada to put od centra Puljani do Roškog slapa, a jednog dana i do visećeg mosta’, kazao je u Čitluku načelnik Općine Promina Tihomir Budanko prilikom otvorenja u pratnji župana šibensko kninskog Gorana Pauka i ravnateljice Agencije za plaćanja u poljoprivre-di, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilde Copić.

Program proslave 136. obljetnice utemeljenja a ujedno i spomendan na pale branitelje i civile promin-skog kraja u Domovinskom ratu započeo je promoci-jom knjige Marka Sičića “Kako sam doživio Domovin-ski rat na području Općine Promine” u ponedjeljak, 22.

su tijekom Domovinskog rata položila živote u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dok je za vrijeme če-tverogodišnje okupacije mučki na svom kućnom pragu ubijeno 45 civila, što Općinu Promina, gledajući u od-nos na broj stanovnika, svrstava među najteže strada-la područja Republike Hrvatske u tom razdoblju naše povijesti. Pred zajedničkim spomenikom u Oklaju uz spomen na sve njih obitelji i brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće.

64 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 65

Središnjica svečanosti i ove godine bila je svečana sjednica Općinskog vijeća i akademija što je održana u oklajskom Domu kulture.

Svečanoj sjednici su uz vijećnike, sadašnje i bivše općinske čelnike, obitelji i prijatelje poginulih branitelja i civila, nazočili i brojni ugledni gosti i uzvanici. Među njima su bili Goran Pauk, šibensko-kninski župan u do-datnoj ulozi dvostrukog izaslanika – predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, saborski zastupnici Franko Vidović i Bran-ka Juričev Martinčev ujedno izaslanica predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, Darija Puljić i Nikola Blažević zamjenici župana, a među uzvanicima pozdrav-

ljeni su i brigadir Mario Lilić, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića i načelnika Glavnog stožera OS RH generala zbora Mirka Šundova, brigadir Ivan Vukić, državni tajnik u Ministarstvu bra-nitelja, Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Domagoj Validžić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energeti-ke, Nediljko Dujić, predsjednik Županijske skupštine, dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Memorijalno-dokumenta-cijskog centra Domovinskog rata, prof. dr. sc. Marko Jelić, kninski gradonačelnik, sa suradnicima, Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina, Živko Bulat, načel-nik općine Unešić, sa suradnicima, Ante Pijuk, načelnik

IZ ŽIVOTA ŽUPE

općine Ružić, Vicko Jogunica i Marko Tabaković, pred-stavnici prijateljske općine Neum, članovi zagrebačkog Odbora za gospodarski razvoj Promine na čelu s dr. Slavkom Kulićem, ratni zapovjednici – general Rahim Ademi, brigadir Ivan Bačić, brigadir Jozo Šerić, pukov-nik Krunoslav Mazalin, pukovnik Roko Mijić, članovi obitelji poginulih prominskih branitelja i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, članovi Udruge veterana 4. gardijske brigade, Udruge udovica Domovinskog rata Šibensko kninske županije te drugi.

Otvarajući svečanu sjednicu, predsjednica Općin-skog vijeća Davorka Bronić, podsjetila je da je Općina Pro-mina nastala 1882. godine odlukom cara Franje Josipa, da bi godinu dana kasnije 23. srpnja 1883. godine bila ustro-jena. Nakon 80 godina djelovanja, 1963. godine, pripojena je Općini Drniš, a ponovo status lokalne samouprave dobi-la 30 godina kasnije, 1993. godine kad je osnovana Općina Oklaj. Kasnije je preimenovana u Općinu Promina koja se danas prostire na 140 km2 i devet naselja, koja svakim da-nom poprimaju novi izgled i privlače sve brojnije posjetite-lje željne mira u netaknutoj prirodi, istaknula je predsjed-nica Općinskog vijeća. Ujedno je naglasila da su općinski vijećnici sve odluke i akte donosili na vrijeme i suglasno, u suradnji s načelnikom i općinskom upravom. Predsjednica Općinskog vijeća Davorka Bronić ovom prilikom predsta-vila je novu zastavu i grb Općine koji simbolično prikazuju osnovna obilježja Općine Promina.

-”Prominska kapa, plavi grozd s dva zelena lista i plava boja osnovna su obilježja općinskog grba i zastave.

Upravo prominska kapa, najizrazitiji je simbol tradicije i kulturne baštine prominskog kraja. Iznad kape prikazan je plavi grozd kao simbol vjekovne orijentacije generacija Prominjana na poljoprivredu, a ujedno je i simbol svih prirodnih bogatstava Promine. Srebrna (bijela) pozadina simbol je kraškog kraja i planine Promine te duhovnog i materijalnog bogatstva vrijednih ljudi. Zastava je pla-ve boje koja simbolizira nebo i vjeru u Božju pomoć te uzdanje u zagovor Blažene Djevice i sv. Mihovila, zaštit-nika Promine. Crvena i bijela iz grba zajedno s plavim poljem zastave ujedno čine i hrvatsku trobojnicu” kazala je Davorka Bronić i dodala kako grb i zastava predstav-ljaju najprepoznatljivije simbole pojedinog kraja pa se nada da će ovu zastavu i grb Prominci ponosno isticati.

Na ono što je realizirano u proteklih godinu dana, te koji se novi projekti pripremaju prigodno je govorio načelnik općine Tihomir Budanko. Govoreći o gospo-darskim aktivnosti posebice je istaknuo solarna polja koja se u Prostornom planu nalaze još od 2014. godine.

- Imamo određenih poteškoća u provedbi projek-ta, ali to rješavamo. Potrebno je urediti pravne interese sa Ministarstvom državne imovine, odnosno sa sva če-tiri ministarstva treba napraviti koordinirajuće tijelo, a to su Ministarstvo državne imovine, Ministarstvo zaštite okoliša – sektor za energetiku, Ministarstvo gospodar-stva i Ministarstvo graditeljstva, da se problemi, koje smo imali, više ne ponavljaju. Jer u Suknovcima smo za 8 megavata dobili dvije lokacijske dozvole što nije dobro, zbog nas. Ostala dva polja ispod Razvođa su u fazi izrade tehničke dokumentacije. Čekamo izmjene i dopune županijskog prostornog plana. Realizacijom bi Općina Promina uprihodovala značajna sredstva. Podu-zetnička zona je od 2014. godine ugrađena u Prostorni plan, a procedura je takva da zahtjeva urbanistički plan uređenja. Nakon procedure kroz katastar u Drnišu ide-mo prema Ministarstvu državne imovine i nadamo se da poduzetnička zona bi konačno, nakon pet godina procedure i bitke s državnim institucijama, trebala za-živjeti onako kako je zamišljena sa 30 parcela. Nadamo se da ćemo realizirati i dodatnih stotinjak građevinskih parcela za širenje građevinskog područja za gradnju obi-teljskih kuća, za što smo imali veliki interes, ali nismo mogli ponuditi rješenje radi nedostatka zemljišta, ista-knuo je načelnik Budanko.

- Krajem 2017. godine dobili smo konačno od-luku da je eksploatacijska polja bivših rudnika boksita preuzela država. Čekamo ‘Studiju gospodarenja mine-ralnim sirovinama Republike Hrvatske’ te nakon toga možemo vidjeti kakva će biti realizacija na poljima koja su eksploatirana i koja se trebaju sanirati. Sva ona polja koja imaju rijetke elemente odlična su prilika za gradnju solarne elektrane jer ona traže veliku količinu električne

66 PROMINA

IZ ŽIVOTA OPĆINE

PROMINA 67

energije za ekstrakciju, odnosno za elektrolizu. Potvr-đeno je da za eksploataciju polja karbonatne sirovine postoji ozbiljan ulagač koji u Promini kani otvoriti i proizvodnju te osigurati radna mjesta.

Općina Primina nastavlja dobru suradnju s Naci-onalnim parkom Krka, u čijim je granicama oko 2000 hektara prominskog područja. Priželjkuje dovršetak dvaju značajnih projekata NP koji će u budućnosti biti pravi razvojni zamašnjak cijeloga kraja. Riječ je o pro-jektu visećeg mosta nad Krkom koji će, nakon završetka radova koji su u fazi ishođenja lokacijske dozvole, spa-jati dvije srednjovjekovne utvrde na njenim obalama, Nečven i Trošenj, te kompleks centra Puljani, u koji je uloženo oko 80 milijuna kuna i koji će arheološkom i prirodoslovnom zbirkom, kongresnom dvoranom, re-storanom i smještajnim kapacitetima, ali i drugim sadr-žajima biti atraktivno odredište znanstvenika i turista. Tri turističke zone prošle su kroz prostorni plan u de-vetom mjesecu i očekujemo ‘potencijalnog investitora’ koji bi investirao u 500-tinjak novih ležajeva, pa to sma-tramo novim poticajom i novim potencijalom Općine Promina. Područje Suknovci, Čavčići i Medići.

Što se tiče Zone za gospodarenje otpadom u surad-nji s gradom Kninom nastojat ćemo sa Fondom za zaštitu okoliša riješiti kompostanu i sortirnicu. Postoji procedura koju moramo poštovati, ali mi smo već odredili da idemo na odvojeno prikupljanje otpada, kazao je načelnik T. Bu-danko i dodao kako pomoću Mjere 7.4.1. namaknulo se 3,5 milijuna kuna za uređenje Doma kulture u Mratovu koji će biti multifunkcionalnog tipa. Promina će, uz to, do početka pedagoške 2020. godine dobiti novi vrtić u Suknovcima. Riješena je građevinska dozvola, sedam mi-lijuna europskih kuna sjelo je na račun, a u tijeku je po-stupak javne nabave. Za mlade se obitelji priprema cijeli paket poticajnih mjera za ostanak u Promini ili za dolazak novih kojima bi činjenica da će zemljište za gradnju kuće moći kupiti za samo 10-ak tisuća kuna trebala biti za-nimljiva. Preostalih 75 posto sufinancirat će im Općina, koja sprema i podlogu za dugačku listu olakšica i sub-vencija. Iz svojeg socijalnog programa mogu računati i na novac za vjenčanja, novorođenčad, školarce, studente...

Nisu zaboravljeni ni poljoprivrednici. Za OPG je i ove godine u proračunu rezervirano 200 tisuća kuna na ime sufinanciranja ulaganja u sadnice, opremu i tehnikalije do maksimalnog iznosa od 10 tisuća kuna. Uskoro se očekuje i realizacija dijela projekta uređenja centra Oklaja, u kojem će se u općinskom sjedištu ure-diti trg, igralište za djecu, javni sanitarni prostor, rekao je u svom govoru na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Tihomir Budanko.

Na svečanoj sjednici odlukom općinskih vijećnika dugogodišnjem prominskom župniku fra Petru Pletikosi

uručena je Nagrada Općine Promine. U Prominu je za žu-pnika župe sv. Mihovila došao 5. kolovoza 2012. Za to vri-jeme u župi su napravljene tri mrtvačnice. Svih šest crkava su ozvučena a zvona su elektrificirana. Za župnikovanja fra Petra uvedena je pobožnost Križnog puta Prominom. Oba biskupa rado su dolazili u župu kao i provincijal fra Još-ko Kodžoman. Prije dvije godine HTV je prenosio svetu misu iz župne crkve. Ove godine, na Uskrsni ponedjeljak, u Promini je održan Festival Čuvara Isusova groba.

– “Sedam godina i 21 dan u Promini, Bogu hvala. Što je najvažnije? Sve što radiš radi sa ljubavlju! A ako imaš vrhovnika za Boga bit će sve u redu”, poručio je fra Petar – čuvar vjere, običaja i kulture svoga naroda. Fra Petar Pletikosa rodom sa Miljevačkih Brištana, odlazi u mirovinu u samostan Gospe od Karmela u Omiš. “Fra Petre neka vas dragi Bog nagradi za sve dobro šta ste učinili u Promini. Zdravi i veseli nam bili i u Prominu i Miljevce se navraćali”, poručili su mu Prominjci.

IZ ŽIVOTA OPĆINE

U kulturno umjetničkom programu na svečanoj akademiji nastupili su operna pjevačica prominskih ko-rijena (rođena Čilaš) Jelena Buble i kninski tenor Hrvo-je Marić uz pratnje.

Povodom Dana općine i spomendana na poginule branitelje i civile u Domovinskom ratu u Oklaju održan je turnir u balotama u organizaciji Boćarskog kluba “La-vice”. Sudjelovalo je 15 mješovitih ekipa iz Vodica, Knina i Promine. Prvo mjesto osvojila je prominska ekipa u sa-stavu: Ana Pokrovac, Paško Bandalo i Blagica Pokrovac.

Pradjedovi i djedovi naši sanjali su ovaj dan. Sto-ljetna želja i nadanje nije ih napuštala do zadnjeg daha.

Motikom i škipom u ruci krpali su oni svoju žilu kucavicu koja ih je vodila do bitnih odredišta. “Kula” je bila centar opstanka u kojoj su rješavali sve važne probleme, od činovničkim, pravnih i gospodarskih. Prolazila je Kula i općina Promina kroz razne bure i nevere, ali prominski čovjek čvrst i odlučan uvijek se nadao boljem sutra, za opstanak na ovom području od čije važnosti je i ova cesta. Prošlo je puno vremena, vla-sti su se izmjenjivale i obećavale, ali rezultata nije bilo.

Vrijeme je prolazilo, bure i nevere nadirale su na naš osiromašeni i iseljeni prominski kraj, posebice zadnjih godina Domovinskog rata. Porobiše i protje-raše nas u izbjeglištvo, ali ponos, srce i želja za povrat-kom bila je sve jača. Vrati se narod na svoja stoljetna ognjišta, ponosni i sretni prioniše obnovi i uređenju svojih kuća, okućnica te obradi njiva, sadnji vinogra-da, maslina i smilja.

Mnogi načelnici i vijećnici pokušali su u najbo-ljoj namjeri ostvariti višegodišnji san, rekonstrukciji NC 93 Čitltk-Mratovo-Bogatić. Hvala im za to.

IZ ŽIVOTA OPĆINE

Cesta zvana čežnjaNakon što je za Dan općine Promina svečano otvorena ceste Čitluk – Mratovo – Bogatić, čiju moderniza-ciju željno su čekali desetljećima, mještani Bogatića uputili su pismo zahvale koje objavljujemo u cijelosti:

Međutim, to je uspio nepokolebljivi ratnik i da-našnji načelnik općine Promina Tihomir Budanko čije ime će zasigurno velikim slovima biti upisano u srcima naših ljudi koji su doživjeli današnji dan, da nam žila kucavica vrati život za buduće generacije koje će zasigurno rado dolaziti na ognjišta svojih pra-djedova, na kojima će graditi svoju budućnost.

Hvala ti dragi Tiho i neka tebe, tvoju obitelj i sve žitelje naše Promina čuva dragi Bog, da nas još dugo uveseljavaš i osnažuješ novim projektima, da ovdje, na našim prominskim prostorima bude života. To ovisi i o svima nama koji želimo i svoj osobni dopri-nos uložiti u bolju budućnost prominskog kraja, kako bi se naša djeca i unuci vraćali na svoju djedovinu.

Ulaskom Republike Hrvatske u EU pružaju se razne mogućnosti. Nadamo se da će mnogi zacrta-ni projekti u Promini biti realizirani, kako uz pomoć sredstava EU tako i uz pomoć naše općine i županije.

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u realiza-ciji izgradnje i rekonstrukcije naše ceste: “Ceste zvane čežnja”.

Od srca hvala, mještani Bogatića gornjih.Bogatić Prominski, 23. srpnja 2019.

Zelena čistka je zajednička jednodnevna akcija čišće-nja divljih odlagališta otpada u sklopu globalnog po-

kreta Let’s do it!.Cilj je nedvosmislen i jednostavan: da se kroz dru-

ženje i entuzijazam očisti Lijepa naša te da se promijeni odnos pojedinaca i organizacija prema otpadu, okolišu i prirodi. Svi imaju znanja i vještine kojima mogu doprinijeti najambicioznijoj akciji čišćenja u Hrvatskoj, kao i u svije-tu! Akcija u 2018. godini okupila je preko 50.000 volon-tera, postavši time najveća ekološka akcija u Hrvatskoj.

Ovogodišnje Zelene čistke u Promini, organizira-la je Općina Promina u suradnji s Ekološkom udrugom „Krka“ Knin, novoosnovanom udrugom Balkan Imperium iz Knina i DVD Promina uz sudjelovanje školaraca iz osnovne škole Oklaj i članova udruge za održivi razvoj zaseoka Zelići u selu Matase.

Akcija su održane 13. travnja i 21. rujna 2019. go-dine u Čitluku, Kneževići-Čolaci.

Svim sudionicima akcije Općina Promina je osigu-rala rukavice i vreće za akciju te osvježenja i sendviče.

U suradnji s lokalnom tvrtkom Eko Promina d.o.o sav prikupljeni otpad je propisno, sukladno Zakonu od-vojen i zbrinut.

Akcija će se nastaviti i u narednim godinama, a ovim putem ujedno apeliramo na građane da svoj otpad zbri-njavaju na propisan način i vode brigu o zaštiti okoliša.

Hvala Vam na doprinosu u zaštiti okoliša i prirode!

IZ ŽIVOTA OPĆINE

Održane Zelene čistkeŽelite učiniti nešto dobro za sebe, svoju djecu i prirodu. Imamo odličan prijedlog za Vas.

Uključite se u akciju čišćenja okoliša „Zelena čistka“!

PROMINA 71

Potpisom ugovora o radu, na početku 2019. go-dine, u naredna 24 mjeseca 10 žena skrbiti će o

60 krajnjih korisnika s područja Općine Promina. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, a vrijednost projekta je 1.956.468,32 kn.

Cilj projekta je zaposliti i obrazovati žene s naj-više završenim srednjoškolskim obrazovanjem sa po-dručja Općine Promina koje će pomagati osobama

IZ ŽIVOTA OPĆINE

Projekt ZaželiOpćinski načelnik Tihomir Budanko potpisao je ugovore o radu s 10 žena s područja

Promine u okviru projekta Zaželi – žene radeći pomažu

u nepovoljnom položaju na području općine, kako bi se poboljšao njihov daljnji status na tržištu rada te omogućio razvoj kompetencija kroz edukacije, a sve u svrhu sprječavanja njihove marginalizacije i socijal-ne isključenosti.

Projektom će se obučiti 4 žene za gerontodo-maćice i 3 žene za rad na PC-u kako bi se stečenim znanjima poboljšao njihov položaj na tržištu rada.

U petak, 10. svibnja 2019. godine u Domu kulture u Oklaju održana je početna konferencija projekta Zaželi, na kojoj je voditelj projekta Žarko Duvančić ciljanoj skupini i široj javnosti prezentirao osnovne informacije o projektu.

Projektom Zaželi, pod nazivom Žene radeći po-mažu, u Općini Promina zaposleno je 10 žena na razdoblje od 24 mjeseca, tijekom kojih će redovito

skrbiti o 60 krajnjih korisnika. Već nakon nekoliko mjeseci provedbe projekta možemo reći kako je on u potpunosti opravdao očekivanja, jer su svi korisnici vrlo zadovoljni sa skrbi i pomoći koju su dobili.

Sklopljen je i ugovor za nabavu kućanskih i hi-gijenskih potrepština, kojim se za svakog krajnjeg korisnika osigurava mjesečni paket kućanskih i higi-jenskih potrepština.

Općina Promina je postavila višejezične table dobro-došlice na katastarskim granicama svog teritorija.

Table su postavljene uz cestu na ulazu u Razvođe iz smjera Drniša te cestama iz pravca Knina i Kista-nja, kao i na novoizgrađenoj cesti Čitluk-Mratovo-

Bogatići, na granici između Prominskih i Miljevačkih Bogatića.

Osim postavljanja tabli dobrodošlice, krenulo se u izradu i tabli naselja, kao i tabli kućnih brojeva za

područje čitave Općine.

vito održavanje nerazvrstanih cesta na području Općine, ponajprije koš-nja trave i povećanje prohodnosti cesta.

Vozilo je kupljeno nakon prove-denog postupka javne nabave, teme-ljem kriterija najpovoljnije ponude.

Nabavkom ovog vozila održava-nje nerazvrstanih cesta na području Promine će biti mnogo efikasnije i svrsishodnije.

Od 13. prosinca Općina Promi-na je bogatija za jednu potpuno

novu višenamjensku vatrogasnu ci-

72 PROMINA

IZ ŽIVOTA OPĆINE

U nedjelju, 29. rujna, na blagdan sv. Mihovila, u 9,30 sati u Drnišu odali smo počast poginulim hrvatskim (pro-minskim) braniteljima Darku Kneževiću, Toniju Duvančiću i Damiru Vuciću.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast su odali: predstavnici Općine Promina uz članove obitelji poginulih i njihovih prijatelja suboraca, gradonačelnik grada Drniša te predstavnici Udruge 142. brigade HV. Vijenac su položili pred-stavnici hrvatske policije kojoj su poginuli pripadali. Župnik Promine fra Marko Duran predvodio je molitvu za poginule.

Na grobnim mjestima kod Gospe Čatrnjske i sv. Miho-vila, uz molitvu župnika, položeni su vijenci i zapaljene svije-će. Svečana sveta misa, u prepunoj crkvi, bila je u 10.30 sati u župnoj crkvi sv. Mihovila.

U ponedjeljak, 16. rujna u 10 sati, obilježili smo dan napada Jugoslavenske narodne armije i srpskih para-

vojnih snaga, na Prominu 1991. godine i odali počast žr-tvama tog vandalskog čina, redarstveniku Šimi Grabiću te civilima Mati Burnaću, Kati Pokrovac, Mariji Verović

Obilježena 28. obljetnica napada na Prominu

Proslava blagdana sv. Mihovila i sjećanje na poginule prominske branitelje

Općina Promina nabavila višenamjensko komunalno vozilo i na korištenje dobila novu višenamjensku vatrogasnu cisternu

i dvanaestogodišnjoj djevojčici Mariji Pokrovac, kao i svim braniteljima i civilima prominskog kraja stradalim u Domovinskom ratu.

Paljenjem svijeća, polaganjem vijenaca i molitvom, koju je predvodio župnik fra Marko Duran, započeli smo obilježavanje kod središnjeg križa na trgu u Oklaju.

Vijence su položili i svijeće zapalili obitelji poginu-lih, predstavnici Općine Promina, branitelja i DVD-a, Udruga branitelja 142. br. HV i HVIDRA Drniš te osnovnoškolci područne škole Oklaj.

U spomen sobi župnik je uvodno iznio povijesne či-njenice koje su prethodile samome napadu i opisao sam napad na Prominu i širu okolicu. Naglasak povijesnih do-gađanja je bio posebno usmjeren osnovnoškolcima koji su po prvi put organizirano nazočili zajedno s profesorima.

U Oklaj je stiglo višenamjensko ko-munalno vozilo Mercedes Uni-

mog U400, čija će namjena biti redo-

sternu koju će koristiti DVD Promi-na. Ugovor o korištenju iste u Ozlju je potpisao načelnik Tihomir Budanko.

Sveti Roko rođen je 1295.god. u Montepellieru, u južnoj Francuskoj. Otac mu je bio grof, potomak

francuskih Križara. No unatoč položaju i bogatstvu njegovi roditelji nisu mogli imati djecu. Prema naj-starijem životopisu Sv.Roka, molili su se i zavjetovali te su dobili sina. U ranoj mladosti na njega je najviše utjecala majka.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

BLAGDAN SVETOG ROKA

Sveti Roko (1295.-1327.)

Prije nego je navršio 20 godina, ostao je bez roditelja. Prodao je obiteljska dobra, a novac po-dijelio siromasima. Zatim se, i sam siromah, upu-tio na hodočašće u Rim. Na putu se zaustavio u Acquapendenteu, gdje je pomagao oboljelima od kuge, a uz Božju pomoć učinio je i nekoliko čude-snih ozdravljenja. Sljedeća postaja njegovog puta bila je Cesena, a zatim Rim gdje se zadržao tri godine. Pri povratku u domovinu zaustavio se u Riminiju, Novari i Piacenzi, pomažući bolesnima i nemoćnima. Dok je bio u Piacenzi i sam je obo-lio od kuge te je bio prognan iz grada. Otišao je u obližnju šumu, gdje se hranio biljem da bi preživio, uzdajući se u Božju providnost. Prema legendi, dok

je bolovao svaki dan mu je dolazio pas noseći kruh. Roko nije znao kako da nahrani psa pa je napra-vio ranu na nozi iz koje tekla krv. Dok je bolovao na njega je naišao plemić Gottardo Pallasrelli. Ti-jekom razgovora Roko je na njega ostavio dubok dojam te se on, inače čovjek ne baš duboke vjere, obratio te prihvatio Roka i njegovao ga dok nije ozdravio. Pošto je ozdravio, Roko je nastavio put prema svom rodnom gradu. Iscrpljen od teške bo-lesti bio je potpuno izobličen te ga sugrađani nisu mogli prepoznati. Smatrajući ga sumnjivcem baci-

li su ga u zatvor. Tamo je proveo pet godina i još jednom obolio od kuge. Na samrti, svećeniku koji mu je došao podijeliti sakramente, otkrio je svoj identitet. Preminuo je 16. 8. 1327.

Najranije štovanje Sv.Roka potječe iz okolice Montpelliera 1420.god., gdje se i najviše uvrije-žilo. Odatle se brzo proširilo u sjevernu Italiju, osobito Bresciju i Piacenzu. U Veneciji je za vri-jeme kuge 1477. osnovana bratovština Sv.Roka, a u Rimu 1499. koja je na Ripeti sagradila crkvu svome zaštitniku. Crkva je za vrijeme kuge 1522.,

74 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

PROMINA 75

IZ ŽIVOTA ŽUPE

1527. i 1530.god. bila utočište brojnim bolesnici-ma. Širenju svečevog štovanja najviše su doprini-jeli franjevci i kapucini. Papa Grgur XIII. unio ga je u Rimski martirologij, što je poslije potvrdio i papa Urban VIII.

U Hrvatskoj zaštitnik je mnogih mjesta: Vi-rovitice, Starog Grada, Sutivana, Kreševa, Prapat-nica, Klane, Lumbarde, Šepurina, Lovinca, Svetog Roka u Lici, Zatona, Jazavice, Roždanika, Galgova, Udovičića kod Otoka, Drniša i drugih. Štuje se kao zaštitnik oboljelih od gube, kuge, kolere i općenito

zaraznih bolesti, invalida, kirurga, a zaziva se i u pomoć protiv bolesti domaćih životinja.

Sveti Roko je zaštitnik grada Drniša gotovo tri stoljeća. Štuje se od vremena kada je kuga vladala gradom i okolnim mjestima, 1731.-1732. Nakon velikog pomora stanovništva 1731. Drnišani mu podižu kapelu koja je poslije prerasla u crkvu. Na-kon što je kuga prošla Sv.Roko postaje zaštitnik gra-da i svake godine 16. 8. održava se misno slavlje i procesija u njegovu čast. To je ujedno i Dan grada Drniša te se održava pučka fešta.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Potaknuti liturgijskim či-tanjima molimo Boga

da blagdan rođenja Blažene Djevice Marije poveća mir u našim srcima. To je blag-dan koji nam mora pomo-ći da u nama raste mir, jer nam govori o ljubavi Bož-joj prema nama.

Znamo da jedino Blažena Djevica Marija i sveti Ivan Krstitelj u litur-gijskom kalendaru imaju slavlje svojega rođenja i slavlje odlaska s ovoga svi-jeta. Ostale svece slavimo jednim slavljem, redovito samo na dan njihove smrti.

Rođenje Blažene Djevice Marije znak je da je Bog pripravio za nas spasenje, pripravio je ti-jelo i dušu Isusove Majke, koja je i naša majka, upravo da nam bude znak. Sveti Pavao u poslanici Rimljanima (8,29) piše: „Jer koje predvidje, te i predodredi da budu suobličeni slici Sina Njego-va te da On bude prvorođenac među mnogom braćom“. To je osobito istina za Presvetu Djevicu Mariju koja je predodređena da bude stvorena na sliku Sina Božjega i konačno svojega Sina. Marija je prva predodređena, izabrana, opravdana i pro-slavljena. Bog je unaprijed pripremio sve stvari da grješno čovječanstvo dobije Majku i da bude otku-

pljeno. Sveti Pavao također piše: „Znamo pak da Bog u svemu na dobro surađu-je s onima koji ga ljube“ (Rim 8,28). Možemo reći da je Bog stvarao sve gene-racije ljudi imajući viziju Marijina i Isusova rođenja, te je unutar svega toga dje-lovao nadnaravnim sred-stvima. Kad se prisjetimo Marijinog rođenja, vidimo da postoji u njem naravni i nadnaravni dio, i jedan i drugi imaju veliku važnost. Generacije i generacije lju-di, možemo reći, genera-cije grješnika, Bog vodi

prema rođenju Marije i Isusa koji otvaraju novu stranicu ljudske povijesti i općenito novost života.

Zapisan je dan kada smo se rodili. No, nitko ne može zapisati kada smo počeli živjeti u utrobi svoje majke. Ne znamo, zapravo, ni kada je Blažena Djevica Marija rođena. Unatoč tomu, slavimo nje-zin rođendan blagdanom koji se pučki zove Mala Gospa. Dovršenje njezina zemaljskog života i posla-nja koje je ostvareno u božanskom daru uznesenja na nebo, nazivamo pak Velika Gospa. Dakle, „Mala Gospa“ je početak Marijina izabranja i poslanja, a „Velika Gospa“ je svetkovina izvršene zadaće Majke, Suputnice i Supatnice pod križem Sina Isusa Krista.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

BLAGDAN MALE GOSPE

Rođenjem Blažene Djevice Marije Bog je pripravio za nas spasenje

Vjerujemo da je Marijina svetost, nakon one Kristove, bila najsavršenija. Božju svetost doživlja-vamo kao duboku tajnu. Ipak, ako pokušamo uo-čiti Marijinu poniznost, njezinu skrovitost, njezino siromaštvo, njezino povlačenje u tišinu, njezinu sa-moću, to je put da je upoznamo, a upoznati je znači naći mudrost. Njezina svetost je šutnja u kojoj se samo Krista može čuti.

biće. Bog je, naime, u njoj htio savršeno izvršiti svoju volju. Stoga je među svim svetima savršeno najsiromašnija, savršeno najskrovitija, jedina koja apsolutno „nema ništa“ i zbog toga nam može na najpotpuniji način posredovati milost Boga koji je beskrajna darežljivost.

Sve što govorimo o Mariji kao Isusovoj Maj-ci, sve što s njom slavimo, utemeljeno je na Božjem

U razmatranju o Presvetoj Djevici Mariji ot-krivamo Božju veličinu i Njegov plan ljubavi. Ma-rijina je najveća slava: nemati ništa od onoga „JA“ koje se toliko želi isticati i hvaliti.

Marija nije nikada postavila bilo kakvu smet-nju Božjem milosrđu, nije se ni na kakav način opirala Njegovoj ljubavi i Njegovoj volji. Zato je od Njega primila više nego ijedno drugo ljudsko

naumu da ona bude Majka Njegovu Sinu koji iako Bog, postaje čovjekom kao mi; rađa ga žena ljud-skoga roda. Tako je i s njezinim rođenjem. Marija je začeta i rođena kao i svi mi. Ali, potrebno je spoznati i prihvatiti uzvišenu istinu da se Marija u svom začeću, po ljubavi svojih roditelja Ane i Joa-kima, razlikuje od nas po posebnoj Božjoj odred-bi: Njezino je začeće razlikuje od nas po tome što

je ona začeta i rođena „puna milosti“. U začeću je bila izuzeta od Adamova grijeha, od istočnoga gri-jeha koji je izvor svih nevolja koje proživljavamo u svom životu i u ljudskoj povijesti. To uzvišeno otajstvo slavimo u svetkovini Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije.

Marija je začeta kao i mi, rođena kao i mi, ali je došla na svijet natopljena milošću Božjom, bogata u začeću i rođenju božanskim životom, te slobodna od grijeha. Bog je tako odredio da majka Njegovoga Sina, Isusa Krista, mora biti sveta kao prvi Adam; mora biti sveta kako bi mogla začeti i roditi Božjega Sina. Bezgrešno začeće ne znači ništa drugo nego da je majka Marija od začeća bila puna

milosti, puna Božjega života, jednostavno bezgreš-na i obdarena darom božanskoga života.

Mi nismo začeti tako, niti se rađamo tako. Ne rađamo se kao Marija, zato nam je potreb-na pomoć patnje, smrti i uskrsnuća njezina Sina kako bismo stekli milost koju je Marija imala u svom začeću, u svom rođenju, u svom životu i svojoj zadaći Majke Gospodinove. Ono što je Marija dobila po posebnoj naklonosti Božjoj, mi dobivamo u sakramentima. Moramo se krstiti u Kristovu smrt da bismo dobili istu milost koju je Marija dobila u svom začeću.

Papa Franjo neprestano ističe da osoba mora biti u središtu zbivanja. Zato se trebamo pitati što

nam danas može reći blagdan Rođenja Majke Isu-sove? Taj nam blagdan govori kako je svaki čovjek snagom krštenja postao ravnopravan Mariji. Ona je već u začeću bila puna milosti, a krštenici su tu pu-ninu milosti zadobili. Primili su isti božanski život koji je Marija imala čim je u utrobi majke počela živjeti. Milost krštenja izjednačuje nas s majkom Marijom, dobili smo istu milost kojom ju je anđeo Gabrijel pozdravio: „Zdravo, Marijo milosti puna!“

dalje, Marija i Josip prihvatili odgovornost za Sina Božjega? Kakva je odgovornost roditelja prema da-rovanoj im djeci? Kakva je odgovornost čitavoga društva i čitave Crkve za ta mlada stvorenja koja su bez njihovog pitanja došla na svijet i pred kojima je životno poslanje. Tko tu djecu uči? Tko im govori? Od koga su naučili zlo koje čine? Što svojim živo-tom nudimo djeci i mladima? Da bismo odgojili mlade, trebamo najprije preodgojiti odrasle.

80 PROMINA

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Kada ju mi krštenici tako pozdravljamo, pozdrav-ljamo i jedni druge, jer smo puni Božjega života.

Blagdan Marijina rođenja posvješćuje da je Marijin Sin naš brat koji nas bogati svojim božan-skim životom. No, treba se također pitati: s koliko su brige roditelji Joakim i Ana prihvatili dijete koje će biti majka Sina Božjega? S koliko su brige, na-

Blagdan Marijina rođenja snažna je opomena roditeljima, obiteljima, opomena vjeroučiteljima, opomena cijeloj Crkvi, da djecu prihvatimo kao što su sveti roditelji Ana i Joakim prihvatili Mariju i kao što su Marija i Josip prihvatili brigu za Isusa Krista i za Njegovo poslanje u svijetu.

Ivica Hadaš

Legenda o Kneginji Marasi i Vlastelinu Šimunu vladaru Šušelj grada

PROMINA 81

Poput blještava mjeseca što isijava srebro s tamnog neba, Kneginja Marasa, pritisnuta sudbinom poput

oklopa, zaogrnuta jutarnjom izmaglicom, nakon bolnih godina provedenih po svratištima, po izbama i sirotinj-skim ognjištima, u potrazi za sinom, sa bolom u srcu i jaukom u duši ponovo osvani na ruševinama ukletog grada Marosa.

Obavijena blagim mirisima bademova cvijeta, pogleda uronjena u jutarnje sunce što grije orošenu ze-mlju, s mislima u prošlosti, u danima sreće, u odrastanju svojeg sina jedinca Princa Hrvoja.

Izmaglica se polako topila, njeno srce je titralo , tuga ju je slomila... Okružena otrovnim kaktusima, poput teškog oblaka progonjenog svježim jutarnjim danom... donese odluku... mora ga pronaći, živog ili mrtvog...

U grozničavoj agoniji, bolom sluđena, ne znajući od kuda krenuti... i dok se zora pretvarala u jutro, ugleda sokola, u svojem sumanutom letu od pećine Golubnjače, pećine što spaja urušeni grad Maros i naselje Marasovine.

Zadrhtala je, obuzeo ju je panični strah, samo je bolno jauknula.... NE....

U tom času začuje lagani topot konja i ugleda jaha-ča spuštenih ramena, mutnog pogleda, glave u čudmom ritmu, kao da nekoga traži... To bijaše Stjepan, vjerni sluga Kneginje Marase... Nikada nije odustao od potra-ge za svojom voljenom Kneginjom... Do trena dok je nije ugledao, vukao se poput stidljive lisice, u sedlu starog Kinga... jedinog preživjelog konja iz Džulijanove ergele...

Odjednom mu srce zaigra u ludom ritmu, od rado-sti i boli u isto vrijeme, padne na tlo, a sjećanja tako bolna i tako stvarna, ponovo mu proletješe pred očima, u očaju i radosti klikne... Kneginjo... hvala nebesima... živi ste...

Kneginja još uvijek lijepa i mlada, ali lica izdužena i blijeda... U zori što se sporo ulijevala u oblačno nebo... izgledala je poput duha u si-vilu kamene idile...

Kroz bol su spoznali veličinu svojeg prijateljstva i potrčaše jedno drugom ususret...

Odjednom patnju zamjeni mir, mir što se stopi sa maglovitim misli-ma... Stjepan pade ničice pred Kne-ginjom i još jednom zahvali Bogu što nije dozvolio da njegova voljena Kneginja otplovi u svijet duhova...

Glasovi su im se utopili u tiši-nu, odšetaše do urušenog Marosa... Jutro na domak dana obavio se oko Kneginje i sluge Stjepana poput svi-lene opne... Riječi su potekle, Knegi-nja je slušala i drhtala u nadi da će

čuti vijesti o svojem sinu Hrvoju... Ali takvih vijesti nije bilo i njena duša još dublje potoni u crni ponor boli...

Sokol je ponovo uzletio, sjeo je na panj do Kne-ginjinih nogu, zatreptao svojim bistrim sivim očima i ponovo odlepršao do pećine... Kneginja i Stjepan su se pogledali i šutke slijedili misli, što zaroniše u još mračni-je mjesto, u pećinu tišine, obraslu u trnje, vlagu, u jetku melankoličnost... Nada je utihnula i postala prozirna po-put kukčeva krila...

Srca ledenog poput rijeke Krke, uđoše u Golub-njaču, a u udaljenom kutu, sklupčano tijelo Kneginjinog sina Hrvoja...

Šaka stisnutih u grčeviti stisak, okamenjen, s po-gledom uprtim prema sigama što su kao suze visile sa stropa pećine... Majčino srce utihne, bol se razli po čita-vom biću... Klone pred mrtvo tijelo voljenog jedinca i u tom trenu iz Prinčevih ruku ispadne medaljon sa likom Patri-cije, a iz druge ruke kamena pločica sa uklesanim znako-vima, znanim samo Kneginji... Sluga Stjepan, kao stijena okamenjen... Sa glasom prepunim nemira, reče Kneginji...

Pokopajmo ga na Greblju, na vrhu Brine, pod križem gdje počiva Patricija, kći Vlastelina grada Babinduba...

...Kneginja Marasa još jednom spozna svu okrut-nost Kneza Džulijana Šćepeneka... Spozna svu nesreću što je zadesila Hrvoja i Patriciju...

Zagrli okamenjeni lik... I u tom trenu, oslobodi svoje misli svih strahova... Izbaci iz sebe zaostale zna-kove tjeskobe, prigrli okamenjenog sina i ponese ga na vječno počivalište... Položi ga pored voljene Patricije...

Još jednom ponovi istu misao, položi medaljon i pločicu između dva usnula tijela, pogleda sunce, njež-no i jetko poput sjevernog povjetarca... Odbaci gorčinu

i očaj, osjeti olakšanje, nestade bol, odhrva se tuzi i posljednji puta po-gleda u survani grad Maros...

Kaktusi su odjednom procvjeta-li ljubičastim i žutim cvjetovima... Kne-ginja ih nježno pomiluje i osjeti kraljev-sku rosu prožetu Božanskim darom... Kaktusi više nikada neće sijati otrov...

Kneginja sjedne na prstenasto namreškanu stijenu... Pogleda zeleno modru rijeku Krku... U ruci je držala maramicu, vezenu svojom kosom...

Sokol je lepršao svojim pro-zračnim krilima, spustio se na Kne-ginjinu ruku i uzeo maramicu... Tre-pnuo Kneginji i odletio prema planini na kojoj se iskrio Grad Šušelj... Kne-ginja i Stjepan su znali da je to put koji trebaju slijediti... I krenuše na put svoje sudbine...

LEGENDE

Sunce je već visoko sijalo i toplinom rastjeralo rosu... Kneginja odjevena u crno i zaogrnuta ljubičastim ogrtačem... Uzvišena u svojoj otmjenosti i ljepoti... U sedlu starog Kinga, još jednom blijedo lice okrene pre-ma gradu Marosu i voljenoj rijeci Krki... U laganom kasu krene krševitim putevima prema planini što se svojom ljepotom uzdiže prema Mjesecu...

Kameni križ, zatre u svojem srcu, u nadi da okol-no stanovništvo nikada ne zaboravi tužnu priču i pre-strašeni zeleno smeđi pogled mladog Princa Hrvoja i lijepe Patricije...

I danas pogledi zastaju na križu što je odolio svim nasrtajima zlobnika...

To je staza tišine... Šutnje... Na putu prema plod-noj dolini vijugavog riječnog toka... San i nada su pola-ko bledjeli, ostala je samo bol i tiha nostalgija... Kovitlac misli što vode prema neizvjesnoj budućnosti...

Kneginja polako prođe i naselje Marasovine, što u čast njenoj dobroti dobi ime... Narod je izlazio iz kuća i klicao u zano-su tužnoj Kneginji...Iznosilo se sve najbolje kako bi joj se uka-zala čast i zahvala... U dvorišti-ma su procvijetali kaktusi koji su svojim ljubičastim cvijetovi-ma nalikovali blještavoj svili na putu u neki drugi svijet...

Glasine su se širile br-zinom vjetra i poput bijelih ždralova što lete prema suncu dođoše i do Vlastelina Šimuna vladara grada Šušelja...

Šimuna prožme neka blaga toplina, a maramicu što donese sokol, nježno, ali od-lučno prisloni na srce... Usna-ma dodirne vlasi Kneginjine kose kojom ju je izvezla... Ne znajući da će baš ta maramica odrediti njegovu i Kneginjinu sudbinu... S neba se lagano spustila noć, vjetar se dizao prema nebu, mjesec je osvjetljavao put Kneginji i slugi Stjepanu...

Tisuće svijeća je obasjavalo grad Šušelj... Otmje-ne sluge su sa strepnjom isčekivale lijepu Kneginju... Ona u ljubičastom odsjaju sa ljekovitim Kaktusom u lju-bičastom cvatu, kao dar vladaru Šušelja... Sa još lagano smetenom dušom... Sa izgledom nježne čistoće poput zrcala, zakorači u blještavilo grada...

Vlastelin Šimun, sav smeten, zasljepljen ljepotom kneginje Marase, odjeven u najotmjenije ruho... Ispru-ži ruke i spusti Kneginju iz sedla na tlo svojeg grada... Kneginja osjeti nježni drhtaj...Zaroni u duboki pogled Vlastelina Šimuna... Poput treptaja vrati joj se snaga...

Okupana svjetlošću svijeća... njena se ljepota stopi sa ljepotom grada Šušelja...

Vjetar je prebirao radosne note nad gradom što ga noćne ptice učiniše čudesnim i mističnim u svoj svo-joj ljepoti...

Kneginja je jutro dočekala u miru i spokoju, na-košene zrake sunca su milovale njeno lice... Iz kule čiji pogled puca prema dolini u koju se smjestio grad Promo-na, što svojom ljepotom zasjeni sve gradove duž rijeke Krke... Grad najgušće naseljen u tom dijelu svijeta... Grad na čijim je krovovima mačka skakala od tornja do tornja...

Kneginja osjeti toplinu oko srca, pogledom obu-hvati raskošnu Promonu...

Šimun joj priđe i nježno obgrli oko ramena... Osjetiše vječni žar... Znali su, njihova je sudbina zape-

čećena... Šušelj je dobio svoju Kneginju...

Grimizno sunce zasja svom svojom snagom... Dvije siluete stopljene u jednu... Sa-moća je napustila njihova srca, drhtali su u čežnji i zanosu po-put listova breze, nošenih njež-nim povjetarcem... Kneginja nježno prošapta... Ako rodim kćer zvat će se Promona i biti će vladarica grada što blista u raskoši bogatstvu...

Vrijeme je stalo, ruke su im se dodirnule u pokretu... Šimun je sa ljubavlju odledio Kneginjine zaleđene tokove srca... Slavlje je počelo...

U sobi osvjetljenoj mjese-com, vladala je nada i isčekiva-nje... Šušelj još jednom zasja u punom sjaju...Šum vjetra uzne-miri konje... Nježni plač razli se poput srebra po kulama grada...

Rođena je nada... Rođena je djevojčica, kojoj na-djenuše ime Promona...

Bajkovita svjetlost obasja Šimuna i Marasu...Samo je sadašnjost bila važna... U žuboru misli prigrliše svoje dijete... Utonuše u nježna sanjarenja... U ljubav što je veća od života... U ljepotu rasutih slika krševitog kra-jolika u kojem će odrastati sanjiva Princeza Promona...

Misli su se pretvorile u snove... Sokol je nježno lamatao svojim krilima, a visoko na nebu siva sokolica je svojim prodornim krikom nagovjestila mir i duge noći satkane od snova...

“Nitko nezna što ga čeka, ali budući da se čo-vjek ne može sjetiti vlastitog rođenja, niti može zamisliti vlastitu smrt... Na neki način već je nastala vječnost...Ljubav u nama živi svoju vječnost...”

Isplela: N.Bilušić Pralas

82 PROMINA

LEGENDE

PROMINA 83

Poštovani uzvanici, dragi gosti!Hvala Vam što ste došli da zajedno obilježimo

devetu godišnjicu rada naše ustanove.Devet godina je i puno, i malo – malo kad po-

gledamo koliko dugo djeluju druge slične ustanove, nama najbliži domovi u Kninu i Šibeniku; puno kad pogledamo što je sve kroz to vrijeme ostalo iza nas.

Svatko tko je u proteklih 9 godina prošao kroz dom, bilo u ulozi ravnatelja, radnika ili korisnika, kao i svi oni koji su sada tu, dali su i daju mu svoj pečat, nešto specifično po čemu će ga se pamtiti.

Jer Dom je živi organizam koji se svakodnevno mijenja oblikujući se prema onima koji ga tvore. I tko god je u tom procesu sudjelovao trudio se svo-jim doprinosom učiniti ga boljim i kvalitetnijim.

Ali taj proces nije i ne smije biti završen jer, ko-liko god učinili, uvijek ima prostora za više i bolje, pogotovo u današnjoj situaciji kad su demografske promjene i trendovi kao jedan od najvećih izazova s kojim se društvo suočava iznjedrili problem brige i skrbi za stare, bolesne i nemoćne ljude, njihovog po-ložaja u društvu i kvalitete njihovog života. Taj se pro-blem prvenstveno pokušava riješiti razvijanjem oblika skrbi kao što je pomoć u kući, koji bi im omogućili da što duže ostanu u svom domu, gdje im je najljepše.

Međutim, mnogo je onih kojima taj oblik skr-bi, obzirom na psihofizičko stanje, nije dovoljan i kojima je potrebno osigurati skrb kroz smještaj u ustanovama poput naše.

Upravo je zbog toga rad u domovima za stari-je postao ljudski i profesionalni izazov. Individualni rad s korisnicima, suradnja s članovima obitelji, op-sežna administracija, premali broj radnika u odnosu na broj i stanje korisnika, nemogućnost pronalaska stručnog kadra, sve veća potreba za edukacijom u području palijativne skrbi i rada s oboljelima od psihoorganskih bolesti, samo su neki od problema s kojima se svakodnevno susrećemo.

Može se postaviti pitanje: Pa što jedna ustanova poput naše može promijeniti u tome? Što znači 86 korisnika, koliki je smještajni kapacitet našeg doma,

IZ ŽIVOTA DOMA ZA STARIJE

DEVET GODINA RADA DOMA ZA STARIJE OSOBE

Dom u punom smislu te riječiI ove godine, dana 21. 11. 2019., na katolički blagdan Gospa od zdravlja, svečano je proslavljen Dan Doma.

Izlaganje ravnateljice, dipl. iur. Senke Knežević, o radu i aktivnostima u proteklom razdoblju donosimo u cijelosti.

naspram tisućama onih kojima je smještaj potreban? Što predstavlja dvadesetak korisnika, koliko ih go-dišnje možemo primiti, u odnosu na sve one koji na smještaj čekaju, pa čak i u odnosu na tristotinjak kandidata koliko ih u ovom trenutku ima samo na našoj listi čekanja? Mi smo samo kap u moru.

Ali kao što je u pjesmi Slap rekao pjesnik Do-briša Cesarić:

Teče i teče, teče jedan slap. Što u njem znači moja mala kap?Gle, jedna duga u slapu se stvara...

I sja i dršće u tisuću šara.Taj san u slapu da bi mogo sjati,

…i moja kaplja pomaže ga tkati…I naš je dom kaplja u dugi brige o starima, bo-

lesnima i nemoćnima.I zato vrijedi svaki trud uložen u gradnju i

opremanje našeg Doma, u njegovu organizaciju i dosadašnji rad. I zato se vrijedi truditi i dalje – jed-nako snažno, pa i snažnije.

Zato je naša misija – pružiti kvalitetan smještaj što većem broju starih i nemoćnih osoba kojima je skrb neophodna a ne mogu je ostvariti na drugi na-čin; svakome korisniku pristupiti individualno, sagle-davajući sve njegove potrebe i želje; znanjem i zalaga-njem zaposlenih i osiguravanjem sve boljih tehničkih uvjeta primjenjivati najviše standarde kvalitete.

U tome imamo pred sobom viziju: Postići da naša ustanova za korisnike bude dom u punom smislu te riječi, u kojem će se osjećati sigurni, zaštićeni i paženi kao kod svoje vlastite kuće, u kojem će moći zadovoljiti sve svoje zdravstvene, socijalne, kulturne, ljudske po-trebe, gdje će se u potpunosti poštivati njihova prava.

Da bismo to ostvarili, postavili smo si ciljeve: Podići kvalitetu rada i života u Domu na najvišu moguću razinu, tako da kandidati koji imaju mo-gućnost izbora žele smještaj upravo u našoj ustano-vi, ne zbog niže cijene, nego zbog nivoa usluga kojeg će u njemu dobiti.

Moto našeg rada je: Postupajmo prema našim korisnicima onako kako bismo željeli da netko dru-gi postupa prema našim roditeljima i nama samima jednog dana kad budemo stari, bolesni i potrebiti.

Jer starost je doba kad čovjek pokušava sagleda-ti rezultat svog života, kad jasno i objektivno može prosuditi sve dobro i loše s čime se sretao na putu kojim je prošao. Kako su brige, bolest i patnja s godi-

84 PROMINA

IZ ŽIVOTA DOMA ZA STARIJE

PROMINA 85

nama sve češći, to je vrijeme kad se nerijetko počinje pitati o smislu svog postojanja. Zato je još bitnije da u tome pronađe vrijednosti koje će mu dati snagu i volju za borbu u godinama koje su još pred njim.

A starost ih zasigurno ima.I dok su djetinjstvo i mladost razdoblja u koji-

ma čovjek razvija svoje potencijale i stvara planove koje kroz život želi ostvariti, starost je rezultat i plod iskustva koje je na tom putu prošao, jer svaki proživ-ljeni trenutak, bio on dobar ili loš, nečemu te nau-či. Zato su stari ljudi žive enciklopedije, nepresušni izvor životnog znanja i mudrosti, iskonskih vrijed-nosti, savjeta i pouka. Slušajući njihove razborite ri-ječi i uspomene, možemo izbjeći mnoge greške koje bismo inače u neznanju počinili. Možemo se samo nadati da ćemo i mi jednoga dana, prenošenjem vla-stitih znanja i iskustava, moći doprinijeti boljitku mlađih naraštaja kao što su stariji pomogli nama.

Jer odnos prema starijima se u modernim druš-tvima mijenja. Sve do nedavno, prema njima se gajilo i iskazivalo veliko poštovanje. Ponegdje je i danas još tako, ali, s razvojem urbanog potrošačkog društva, sve više se gleda samo na korist koju čovjek može ostvariti dok je u snazi i dok može stjecati. U tome se gubi pogled na život kao cjelovit proces sazrijevanja ljudskog bića, u kojem je starost, sa svojim iskustvom i mudrošću, vrhunac. Jer tek na kraju puta možemo sagledati smisao života. I zato je svako razdoblje, mla-dost, zrelost ali i starost dar kojeg trebamo primiti sa zahvalnošću i u kojem trebamo naći zadovoljstvo.

U suživotu generacija svaka treba drugu i svaka može drugoj nešto vrijedno dati: stari mladima us-pomene i spoznaje koje su stekli, mladi starijima za-hvalnost, poštovanje i priznanje postignutog, te mo-gućnost da dostojanstveno žive i u poodmakloj dobi.

Idealno mjesto gdje se mogu osjećati voljenima je njihov vlastiti dom, među djecom i prijateljima. Međutim, kad to zbog objektivnih okolnosti nije moguće, potrebno im je osigurati mjesto u nekoj od ustanova u kojoj će dobiti svu potrebnu skrb i pažnju, ali i mogućnost da se i dalje druže sa svojim vršnjacima s kojima su prošli slične zgode i nezgode, da s njima dijele sjećanja, uspomene, čašicu razgo-vora. Time im se daje prilika da sačuvaju samopo-štovanje, da uspostave nove odnose, pa i da osta-nu aktivni u mjeri u kojoj im to dozvoljava fizičko zdravlje, da zadrže volju za životom, radost i osjećaj da su i dalje potrebni.

IZ ŽIVOTA DOMA ZA STARIJE

Jer oni su prošli svakodnevnu borbu za život, put kojim mi još idemo.

I oni su jednom bili mladi, imali želje i snove. Oni su osobe kakve ćemo, u nešto bližoj ili daljoj budućnosti, postati i mi sami. I ako ne budemo s uvažavanjem postupali prema njima, kako ćemo jednog dana moći očekivati da netko s uvažavanjem postupa prema nama?

Pružimo im ljubav, poklonimo im svoju pa-žnju, svoje vrijeme. Jer koliko god ga imamo malo, imamo ga više nego oni. Time im dajemo samo dje-lić onog što su oni pružili nama.

Dragi naši korisnici, nitko od vas nije došao u Dom iz obijesti ili radi zabave, već zbog teške potre-be. Nikome od vas nije bilo jednostavno napustiti ognjište, koliko god ono skromno ili bogato bilo i doći u novu sredinu, među nepoznate ljude. Svat-ko od vas donio je sobom drugačije navike, stavove, potrebe i običaje koje nije lako uskladiti. Netko voli gledati televiziju, drugi želi tišinu; netko je navikao spavati uz otvoreni prozor, drugi ne, netko ne može zaspati uz svjetlo, drugom je potpuni mrak nepod-nošljiv; netko voli spavati danju, netko ne, netko noću spava mirno, netko ne, netko voli pričati, netko ne.... Neizmjerno je mnogo posebnosti koje

86 PROMINA

IZ ŽIVOTA DOMA ZA STARIJE

treba pomiriti da bi zajednički život bio podnošljiv. To od svakog od vas traži puno, puno dobre volje i međusobne tolerancije. Ali i od nas. Jer i mi smo dio vašeg života, s vama smo svakodnevno, u svemu što proživljavate, bilo to dobro ili loše. I nije nam uvijek lako s vama, ali ni vama s nama. I mi znamo pogriješiti, krivo procijeniti, jer samo smo ljudi, sa svojim vrlinama i manama. No u svakom trenutku svjesni smo koliko vam je teško, i zato činimo sve kako bismo vam pomogli. Radujemo se s vama kad ste vi radosni, teško nam je kad patite. Sretni smo kad vidimo da smo vam u nečemu mogli pomoći i propitujemo se jesmo li postupili krivo kad vidimo da ste nezadovoljni. Iskreno slušamo što nam govo-rite i činimo sve što je u našoj moći da bismo vam ugodili, da vam život u domu bude što bliži onom što očekujete i priželjkujete. Jer mi smo tu radi vas. I stalo nam je do vašeg mišljenja. I želimo da vam svaki dan u domu bude ispunjen radošću i zadovolj-stvom, a ponajprije zdravljem.

I zato ću sad zamoliti našeg župnika, fra Marka Durana, da nas sve skupa blagoslovi, prije svega vas, dragi naši korisnici i naše drage goste, ali i nas koji brinemo o vama, da imamo strpljenja, snage i mu-drosti činiti što je za vas najbolje.

PROMINA 87

Ženski boćarski klub »Lavice« osnovan je 2017. godine. Broji 50-ak članova (muških i ženskih).

Osim mnogobrojnih turnira na kojima učestvuju sastaju se u raznim mjestima rekreativno uz balote.

Kao udruga aktivne su na raznim manifestaci-jama, kao što su na Prominskom bronzinu 2019. pekle uštipke i fritule.

Osim balota imaju namjeru proširit još neke aktivnosti vezane uz sport. Želja im je animirati sta-novništvo Promine a pogotovo one koji imaju teren za balote kako bi im omogućili organiziranje turnira u njihovim selima.

ŽENSKI BOĆARSKI KLUB LAVICEOTP banka IBAN: HR9124070001100547805

TURNIRI NA KOJIMA SU SUDJELOVALI:Knin (3. mj.), Zadar (3. mj.), Vodice (4. mj.),

Oklaj (1. svibnja), Razvođe (1. lipnja, domaćini), Zaton (6. mj.), Oklaj (7. mj.), Petrovo Polje (8. mj.),

Privlaka (8. mj.), Marina Frapa (9. mj.), Zemunik (9. mj.), Drniš (9. mj.) i Zadar (9. mj.).

IZ ŽIVOTA UDRUGA

DVIJE GODINE OD OSNUTKA

Ženski boćarski klub »Lavice«Za sve ove aktivnosti zahvalni su Općini Pro-

mina koja im je pomogla kako bi sve odradili na najbolji način. Zahvalni su i mnogim pojedincima koji svojim donacijama i podrškom prate njihove aktivnosti pa tako i ovim putem pozivaju sve lju-de dobre volje da im pomognu kako bi ubuduće, u ovim ludim vremenima života, opstale kao Udruga.

88 PROMINA

DONATORI ZA STAZU:Duvančići skup - ostatak 1.600, Duvančić Tonči (Čirilov) 200, Duvančić Pinte 200, Duvančić Žare (Pavlov) 100, Duvančić Rajko (Pavlov) 100, Du-vančić Kata (Pavlova) 100, Duvančić Ante (Pikišin) 100, Duvančić Ante (Duša) 1.800, Duvančić Drago (Vrančićev) 100, Duvančić Milka (Romina) 100, Duvančić Kata (Boškova) 100, Duvančić Danica (Pilčeva) 100, Du-vančić Kaja (Tustošina) 300, Duvančić Zorica (Pavlova) 100, Duvančić Paula (Pavlova) 100, Duvančić Pero (Pavlov) 100, Duvančić Bika (Jolina) 100, Duvančić Anka (Pavlova) 100, Duvančić Dragan (Dečko) 100, Du-vančić Milka i Rosa 200, Duvančić Joško (Boškov) 200, Duvančić Branko (Tubačev) 200, Duvančić Anka i Lucijan (Pajčev) 400, Duvančić Tomo (Macin) 100, Duvančić Sandro (Žarin) 100, Duvančić Kićo (Katin) 100, Duvančić Slavko (Stanić) 100, Duvančić Boško (Joškov) 100, Duvančić Ana (Pavlova) 150, Duvančić Luka (Rajkov) 100, Duvančić Ivan (Pane) 100, Duvančić Nevenka 100, Duvančić Maca 100, Duvančić Ilko 400, To-šić Tanja 200, Tošić Slavko 100, Tošić Ivica 100, Tošić Anđelko i Ankica 100, Tošić Marko (Brala) 100, Tošić Ivica (Miško) 100, Tošić Drago (Čori) 100, Tošić Ante (Čori) 100, Tošić Ivača 100, Juric Petar (Pešo) 100, Juric Ivica (Zdenkin) 100, Juric Drago (Zdenkin) 100, Juric Mario (Zdenkin) 100, Juric Ante (Člile) 200, Lacić Josip 150, Lacić Vinko 100, Lacić Rajka (Ma-canova) 200, Lacić Marija (Macanova) 200, Lacić Nevenka (Macanova) 100, Lacić Zdrava 100, Lacić Željka (Gemčeva) 100, Kabić Branko 160, Kabić Zorka 150, Kabić Branko 200, Suman Rajko 100, Suman Milan 100, Suman Rade 100, Suman Ana (Mladenova) 400, Klepo Drago 100, Klepo Drago (Becin) 120, Klepo Sretana 300, Dujić Antija 200, Dujić Dragan i nevista 200, Stojkić Ivica 100, Dujić Mara (Beganova) 500, Nadračić Ante (Mićin) 200, Dujić Milka (Krešina) 100, Maričić Marica (Ćirilova) 200, Dujić

IZ ŽIVOTA UDRUGA

Uređenje staze oko crkve Svih Svetih u RazvođuŽenski boćarski klub »Lavice« organizirale su uređenje staze do i oko crkve Svih Svetih u Razvođu. Na taj način pokazali su da im nije bitno samo rekreativno druženje uz balote nego žele da što više doprinesu boljem i ugodnije životu u Promini.

Neđo 200, Škorić Ana 100, Dujić Zdravko 100, Čulina Anđelko 100, Dujić Josip (Jaša) 100, Škovrlj Mile 100, Dujić Anđelka (Anđelija) 100, Škovrlj Mira 100, Dujić Zvonko (Kuci) 100, Stanić Mara 100, Dujić Mile (Lujo) 100, Kulić Ante 100, Manojlović Jovica 100, Jukić (Kuč) 100, Romfeld Josip (Pintarić) 200, Jukić Drago i Živko 200, Anka (Drniš) 100, Jukić Zdravko 200, Sarić Vinko 100, Jukić Mirko (Šule) 200, Goreta Zlata (Romina) 750, Jukić Marinko (Bikan) 100, Teskera Stipe 100, Jukić Mile 200, Goga 100, Validžić Joško i Ana 100, Berša Mara 100, Zoran 100, Berša Milka 100, Čavlina Željko 100, Tralić Danica 200, Jakovljević Joso 200, Jakovljević Branko 200, prodani kamen (kaštelanski) 1.500. Ukupno 20.080.

Troškovi: glavna staza 10.500, staza oko crkve sa podestom 6.500, usisivač, metle i teleskop 1.000, ukupno 18.000.

Zahvaljujemo svima koji su donirali ovaj projekat. Posebno zahva-ljujemo svima koji su sa svojim radom i utrošenim vremenom dali veliki doprinos da se to sve dovrši, a to su: Tošić Marko (Brala), Jukić Željko, Jukić Mirko (Šule), Juric Petar (Pešo), Suman Rajko, Juric Dragan, Juric Ivica, Teskera Stipe, Duvančić Maca, Duvančić Anka (Pajćeva), Duvančić Kata, Duvančić Nevenka i Duvančić Ante (Duša).

Svima onima koje nismo spomenuli a dali su svoj doprinos se izvi-njavamo a one koji se nisu uključili u ovaj projekt pozivamo da se uključe jer posla uvijek ima za ovakvo nešto (stol, zid, uređenje i održavanje crkve...).

PROMINA 89

IZ ŽIVOTA UDRUGA

PROJEKT DO PROJEKTA

Udruga građana za održivi razvoj zaseoka Zelići

Udruga građana za održivi razvoj zaseoka Zelići, sela Matase, nastala je iz želje građana sela Ma-

tase, zaselak Zelići da očuvaju svoju tradiciju i da poboljšaju uvjete života ljudima koji žive u tom dijelu Promine.

Prvi sastanak IO održan je u Zelićima 28. travnja 2018. godine. Na spomenutom sastanku donesena je odluka o osnivanju Udruge, donesen je Statut i izabrana su tijela Udruge. Udruga je upisana u Registar udruga RH u lipnju 2018. g.

Od tada do danas Udruga je izradila četiri projekta iz zadanih djelatnosti navedenih u Statu-tu udruge,

Prvi projekt Očuvajmo tradiciju igre prihvatila je Općina Promina po svom natječaju, te prema svojim mogućnostima odobrila sredstva.

Drugi projekt Prominski vrtovi i treći Oču-vajmo tradiciju suhozida je prihvatila Šibensko-Kninska županija i po svojim mogućnostima odobrila sredstva.

Četvrti projekt Kamen po kamen SINICA prema uvjetima natječaja prihvatio je NP Krka, te

odobrila sredstva prema mogućnostima. U tijeku su radovi u realizaciji navedenih projekata.

Naša Udruga sada ima 33 člana koji sa ve-likom odgovornošću i poštovanjem pristupaju članstvu i djelatnicima Udruge.

Temeljna načela djelovanja naše Udruge su: dragovoljnost i sloboda izbora, supsidijarnost, poštovanje ljudskih prava i integritet članova, ne-prihvaćanje diskriminacije, informiranost o radu i zaštita privatnosti članova Udruge.

Želja je svih članova i njezinih tijela da nam se obrate svi kojima je naša pomoć potrebna i oni koji žele doprinijeti radu Udruge prema osobnim željama, mogućnostima i vizijama.

Sjedište Udruge je u Zelićima, Zelići br. 4, Matase Promina. Doprinosom smatramo i kada svratite u naše Zeliće na čašu vina i šaku uspomena.

Radujemo se ako nam se pridružite i u Pro-minskoj pjesmi koja se u Zelićima često čuje. Za-hvaljujemo se svima koji su nam do sada pomogli.

Dobrodošli u našu Udrugu i Zeliće!Janko Zelić, predsjednik Udruge

Kulturno umjetničko društvo »Promona« osnovano je 10. siječnja 2019. g. Razlog za osnivanje KUD-a

je želja da se nastavi s aktivnostima kako bi promicali Prominsko pjevanje širom Lijepe naše pa i šire.

Nakon svih nastupa, gdje god smo nastupali, dobili smo velike pohvale za kvalitetu i original-nost pjavanja. Zbog svega toga bili smo pozvani u MÜnchen. Domaćini su bili oduševljeni nastupom Prominjana i izrazili su želju da budemo njihovi go-sti 2020. godine.

IZ ŽIVOTA UDRUGA

GODINA OD OSNUTKA

Kulturno umjetničko društvo »Promona«

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO PROMONAPut kroz Oklaj 144, 22303 Oklajemail: kudpromona@gmail.com

Zvone Bare (099 684 9059), Joško Duvančić (092 176 1963)OTP banka IBAN: HR0624070001100061231

Kao takvi mogli bi nastaviti i dalje djelovati ali mnogi naši prijatelji iz drugih udruga postavljaju nam uvijek jedno te isto pitanje a to je zašto nema ostalih Prominjana, kao nekada. Odgovor na to pi-tanje nismo mogli dati nikome.

Želja svih nas je da nam se priključe svi koji imaju volje da se uključe u aktivnosti kojima se bavi

kulturno umjetničko društvo prema osobnim že-ljama, mogućnostima i vizijama.

Temeljna načela djelovanja naše Udruge su: dragovoljnost i sloboda izbora, poštivanje ljudskih prava, neprihvaćanje diskriminacije, informira-nost o radu i zaštita privatnosti članova Udruge.

Ovim putem molimo sve kojima je stalo do toga da nastavimo s radom da nam pomognu kako sa svojom podrškom tako i materijalno.

Radujemo se ako nam se pridružite i zahvalju-jemo se svima koji su nam do sada pomogli.

PROMINA 91

IZ ŽIVOTA ŽUPE

Kršteni u 2019.

ANICA PERIĆ, rođena 11. ožujka 2019., krštena 17. ožujka,

otac Gordan, majka Anđela

IVAN POKROVAC, rođen 4. siječnja 2019., kršten 11. svibnja,

otac Jurica, majka Jelena

KATARINA GOJČETA, rođena 30. lipnja 2018., krštena 27. travnja,

otac Tomislav, majka Viktorija

GRETA GABRE, rođena 21. rujna 2018., krštena 15. lipnja,

otac Marko, majka Marina

92 PROMINA

KRŠTENI U 2019.

ANDREJ DUVNJAK, rođen 12. veljače 2019., kršten 15. lipnja,

otac Ante, majka Ana

JOSIP DŽAPO, rođen 2. svibnja 2019., kršten 28. srpnja,

otac Ante, majka Ružica

MARIE KLARA DIZDAR, rođena 3. rujna 2019., krštena 13. listopada, otac Marinko, majka Anka

PROMINA 93

KRŠTENI U 2019.

ROKO RUKAVINA, rođen 22. veljače 2018., kršten 16. kolovoza,

otac Domagoj, majka Marina

DUJE DUJIĆ, rođen 25. rujna 2019., kršten 1. prosinca,

otac Ivan, majka Marijana

Vjenčani u 2019.

JOSIP Čulina i ANDREA Bronić vjenčani u Čitluku 13. srpnja 2019.

94 PROMINA

Darovatelji grožđa u 2019.Manda i Milka Gojčeta, Zvone Bare 2 gajbe, Tobija Čulina 2 vriće, Mile Svetina 2 vriće, Marko Gojčeta 150 kn, Šime Validžić - Grgetić, Željko Bronić 2 gajbe, Vinko (Cini) Validžić 2 vriće, Šime Džapo, Ante (Gašo) Bilandžija, Milan Čilaš 2 vriće, Ivana Čilaš 1 vrića, Slave Sarić 1 vrića, Ante Bronić 2 vriće, Slave Duvančić 1 vrića, Nikica Barišić

12 kanti crnog, Mate Džapo3 vriće crnog, Ivica Perica 3 gajbe, Drago Klepo 1 vrića, Petar Pandža 2 vriće, Emil Gojčeta 4 gajbe, Rajko Žulj 2 gajbe, Drago Karlo 1 vrića, Ivica Gojčeta 1 vrića, Ante Budanko 2 gajbe, Milan Bronić 2 vriće,

Mirko Kardov 1 vrića, Denis Bronić 1 vrića, Stanko Kardov 1 vrića, Željko Zelić 3 sića, Marko Sičić 2 gajbe, Mile Petrović 1 vrića, Ante Barišić pok. Jakova 1 vrića, Anđelko Tošić 1 vrića, Žarko Dizdar pok. Jure 1 vrića, Branko Perica 1 vrića,

N.N. 1 vrića, Miro Knežević 1 vrića, Stipe Knežević (Makica) 3 gajbe, Slavko Džapo 2 vriće, Branko Džaja 200 kn.

Prilozi za elektrifikaciju zvona kod sv. Martina i sv. Roka i za potrebe župe (u kunama)N.N. 200, Damir Škovrlj 200, Danica Bilušić 100, N.N. 5.000, Slave Bilušić 200, N.N. 400,

Šime i Barica Validžić 200, Domagoj Validžić 300, Željko Zelić pok. Mate 300, Kaja Validžić 500, N.N. 350, Željko Sekulić 200, Marko Sičić 200, Jakov Bronić Ivanov 400, Joško Validžić 200, Braco Kardov 200, Milan Čilaš 300, Vlade Bilušić pok. Ante 400, Ivan Bronić pok. Zdrav-

ka 50, Vesa Mudrinić pok. Šime 200, Anka Radas 200, Joso Maletić 200, Miro Bračić 200, Ivica Parać (Bagić) 200, Zvonko Čilaš pok. Mile 1.500, Marko Gojčeta pok. Ivana 400, Marija Petrović 200, Ljubica Gojčeta 500, Čuvari Kristova groba 1.000, N.N. 100, Marko Bronić pok. Petra 300, Nikica Barišić 500, Emil Gojčeta 300, Jure i Marija Božinović 3.500, Ante Karaga 200, Marko Jukić 200, Branko Budanko 200, Marko Bilušić 100, Mario Bakmaz 200, Stipica Kardov 400, Tobija Čulina 200, Dario Knežević 500, Obitelj Kamber 200, Slavko Džapo pok.

Mirka 3.500, Miro Džapo 700, Ante Bare za potrebe Gospe Čatrnjske 1.000.

IZ ŽIVOTA ŽUPE

1. MARKO Zrile, 19. XII. 2018. 2. ANICA Zrile, 19. XII. 2018. 3. IVAN Svetina, 18. XII. 2018. 4. IVAN BRANKO Agić, 23. XII. 2018. 5. LUCA Kulić, 19. XII. 2018. 6. IVAN Džapo, 30. XII. 2018. 7. IVAN Sičić, 2. I. 2019. 8. VESA Vucić, 3. I. 2019. 9. KAJA Duvančić, 4. I. 2019.10. MIRA Ikica, 15. I. 2019.11. ANICA Barišić, 21. I. 2019.12. PETAR Barišić, 26. I. 2019.13. NEVENKA Parać, 2. II. 2019.14. ANĐELIJA Perić, 3. II. 2019.15. ZDRAVKO Bronić, 5. II. 2019.16. MIRJANA Bandalo, 22. II, 2019.17. NEDJELJKO Mudrinić, 21. III. 2019.18. PETAR Zelić, 25. III. 2019.19. DENIS Parać, 6. IV. 2019.20. MILKA Dizdar, 7. IV. 2019.21. KRSTA Bakmaz, 19. IV. 2019.22. Vlč. DRAŽEN STIPAN Bagić, 25. IV. 2019.23. MARIJA Perica, 30. IV. 2019.24. MANDA Jakovljević, 23. IV. 2019.

PreMinuLi u 2019. g.25. MARIJA Parać, 24. V. 2019.26. ZDENKA ANA Perica, 10. VI. 2019.27. MARKO (TONI) Duvančić, 14. VI. 2019.28. ZORKA Bračić, 5. VII. 2019.29. MATE Jurić, 24. VII. 2019.30. ZORKA Parać. 14. VIII. 2019.31. IVAN Jukić, 15. VIII. 2019.32. MARIJA Pandža, 19. VIII. 2019.33. IVAN MILENKO Dujić, 26. VIII. 2019.34. MILKA Džapo, 29. VIII. 2019.35. KAJA Radas, 31. VII. 2019.36. ŽARKO Perić, 4. IX. 2019.37. IVAN Gojčeta, 16. IX. 2019.38. GOJKO Zelić, 3. X. 2019.39. ANA Knežević, 7. X. 2019.40. PETAR Sičić, 10. X. 2019.41. JOSIP Djak, 12. X. 2019.42. MARKO Pokrovac, 23. X. 2019.43. IVAN Bračić, 25. X. 2019.44. ZVONKO Čilaš, 28. X. 2019.45. JOSIP Bračić, 4. XI. 2019.46. ANA Duvnjak, 26. XI. 2019.47. VESNA Mudrinić, 3. XII. 2019.48. JAKOV (Jale) Duvančić, 9. XII. 2019.

PROMINA 95

Srebrno svjetlo zore obasjava stare dvore, vraća sjeća-nja na djetinja prostranstva, u kojima je sve izgle-

dalo veće i ljepše...Dršćući na jutarnjoj rosi, gledam vaša umorna,

a sretna lica, lica koja su odredila prošlost, zacrtala putanju budućnosti i usmjerila da vijuga sadašnjosti pleše svoj neodoljivi ples svjetla i sjena...

Djetinjstvo pored ognjišta, djetinjstvo utonulo u dodire, nježne, tihe i meke, djetinjstvo ucrano u reljef zemlje, zemlje boje čokladnog slada...

Sjećanja su vedra i blaga, poput jorgana od perja što se noću spušta na umorna i izrađena tijela, tijela koja su nas štitila, hranila, milovala, i učila da bude-mo ljudi, kako da tonemo u plavičasti mrak, da uži-vamo u svitanju, što plazi iz noću odmorene zemlje...

teku, neka vlaže naše Dvore, da zorom zablistaju svo-jim punim sjajem...

Samo tako ćeš osjetiti dodir izrađenih ruku, miris kruva ispod peke, dah prošlih vrimena. Kas naših ko-nja... Lisca, Sokola i Sivca...

Neka te ne plaši zima, oko moje, neka vatra plam-ti, neka zagrije duše naše...

Ponesi tu sliku na kraj svita, uzdignute glave, nosi je u svojoj svijesti...

Ponovo se vrati u naše dvore, u naše stare kamene kuće, na naše sivo, pepelom prekrito ognjište...

Baba moja...Bila si tako velika i lijepa, u crno obučena, sa

okrugom na glavi, Carice, sa osmijehom šarenog lep-

IZ NAŠE PROŠLOSTI

Moje ognjište uspomena...

Ta čudesa stvorena ljudskom rukom, to sunce što se u suton stropoštava iza grabova i drača... taj zapad na rubovima svijeta...

Moja baba, carica od žena, visoka i snažna, sto-pljena sa žarkim plamenom s ognjišta, sa sunčevom svjetlošću, sa žarom žeravice...

Očiju boje zemljina sjaja, kose blistave poput paunova perja, a ruke, duge i nježne, poput grana jorgovana što će svakog trena procvasti u ljubičaste cvijetove na grmu ljepote, u zanosu ljetne omare...

Oko moje...Nedaj da ugasne vatra na našem ognjištu, dok

živiš tu sliku nosi u svojem oku, ne briši suze, neka

tira, sa suncem na uspravnim leđima, što će svaki tren skliznuti na naše popločano dvorište....

U tom raju uspomena, na tom ognjištu što u srcu plamti, u toj pustoši usnulog krša, na buri što se mota, uzdiže i spušta, ostavljajući hladan trag spokoj-ne samoće...

Na pločastim krovovima vatrenih dvora, na cr-venim ljuskama crijepova, sa ciglenim pjetlovima sa obadvije strane...

Stapam se sa tim davnim mirisima moje obamrle duše, i tonem u rasprostrtu sadašnjost, na rubovima razbacanog sela...

N. Bilušić Pralas

IZ ŽIVOTA ŽUPE

S A D R Ž A JBOŽIĆNA PORUKA ŽUPNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1FRA PETRE HVALA, FRA MARKO DOBRODOŠLI! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2POZIV NA ROĐENDAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3CRKVENA ZVONA NISU OBIČNA ZVONA! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5MISLI JEDNOG NOVAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7PROMINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8PUT KRIŽA KAKO SE OBIČAJE ČINITI U ŽUPI PROMINSKOJ . . . . . . . . . . . . . 9ON USKRSNU KAKO REČE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2019. FESTIVAL ČUVARA ISUSOVA GROBA U PROMINI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23PRVA SVETA PRIČEST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. NIKOLE TAVELIĆA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54SV. NIKOLA TAVELIĆ PRVI SVETAC HRVATSKOG NARODA . . . . . . . . . . . . . . . 5665. PROMINSKE IGRE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 574. PROMINSKI BRONZIN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61DAN OPĆINE PROMINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63CESTA ZVANA ČEŽNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68ODRŽANE ZELENE ČISTKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70PROJEKT ZAŽELI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71OBILJEŽENA 28. OBLJETNICA NAPADA NA PROMINU . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72PROSLAVA BLAGDANA SV. MIHOVILA I SJEĆANJE NA POGINULE PROMINSKE BRANITELJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72OPĆINA PROMINA NABAVILA VIŠENAMJENSKO KOMUNALNO VOZILO . . 72SV. ROKO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73ROĐENJEM BLAŽENE DJEVICE MARIJE BOG JE PRIPRAVIO ZA NAS SPASEDNJE 77LEGENDA O KNEGINJI MARASI I VLASTELINU ŠIMUNU VLADARU ŠUŠELJ GRADA 81DOM U PUNOM SMISLU TE RIJEČI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83ŽENSKI BOĆARSKI KLUB »LAVICE« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87UREĐENJE STAZE OKO CRKVE SVIH SVETIH U RAZVOĐU . . . . . . . . . . . . . 88UDRUGA GRAĐANA ZA ODRŽIVI RAZVOJ ZASEOKA ZELIĆI . . . . . . . . . . . 89KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO »PROMONA« . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90KRŠTENI - VJENČANI - PREMINULI - U 2019. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91MOJE OGNJIŠTE USPOMENA... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

PROMINALIST ŽUPE

SV. MIHOVILA - PROMINA Godina XIV., broj 1 (14) Božić 2019. - Promina

Izdavač: Župni ured Promina

Glavni urednik: Fra Marko DuranGrafički urednik:

Zvone BareAdresa uredništva: Župni ured Promina

Čitluk 22303 Oklaj

Tel.: 098/445-670, 022/881-306 E-mail: zupapromina1@gmail.com

www.zupapromina.comKunski račun:

2330003-1100046038 OTP banka

Dopise, priloge i narudžbe slati na adresu Uredništva.

List izlazi uz dopuštenje crkvenih i redovničkih poglavara.

List se uzdržava dobrovoljnim prilozima župljana i dobročinitelja.

Naklada: 400 primjeraka

Prv

a P

ries

t12

. svi

bnja

201

9. g

.Ž

upa

sv. M

ihov

ila -

Pro

min

a

Fra

Pet

ar P

leti

kosa

, žup

nik,

Pet

ar Z

eli

, Per

a A

gi, A

nel

a Ju

ki i

Mia

Val

idži

Čuvari Isusova groba 2019. godine

LIS T ŽUPE SVETOGA MIHOVILA - PROMINAGODINA XIV. BOŽIĆ 2019. BR. 14.

PROM

INA

2019

.U

skrs

ni p

oned

jelja

k,22

. tra

vnja