PROCES KOMUNICIRANJA

PROCES KOMUNICIRANJA

KOMUNICIRANJE je svjesna aktivnost operiranja znacima pomou kojih se ljudi sporazumjevaju te ujedno stimuliraju jedni druge na odreeni tip akcije.Predstavlja drutvenu aktivnost.

Definicija procesa komuniciranja moe se saeto prikazati kao ustanovljavanje onoga

TKO (komunikator)

TO (komunikacijsku poruku) prnosi

KOME (komunikantu), koji se pritom koriste

KANALI (mediji), te kakvi se

UINCI ostvaruju (povratna veza)

Opi model komuniciranja

POVRATNA VEZA

Komunikacijskim se procesom prenose odgovarajue informacije od komunikatora do komunikanta. Informacija je uvijek jednosmjerna, dok je komuniciranje dvosmjernog karaktera.. Dvosmjernost se procesa ostvaruje povratnom vezom.

U praksi je mogue razlikovati dvije vrste komuniciranja:

1. INTERPERSONALNO (osobno, pojedinano)

2. MEDIJSKO (neosobno, masovno)

Glavni problemi komuniciranja jesu:

1. Identificiranje komunikanta

2. Oblikovanje informacije

3. Izbor medija komuniciranja

4. Mjere uinaka komuniciranja

Znakovi komuniciranja:

VERBALNI ZNAKOVI jedan od jezika kojim se ljudi slue, redosljed glasova, rijei.

NEVERBALNI pismo, te ostali znakovi (zvuni, pokazni, svjetlosni...).

Valjanost procesa komuniciranja ovisi o:

1. Vjetini komuniciranja

2. Meusobnim stavovima sudionika u procesu komuniciranja

3. Znanju sudionika u procesu komuniciranja

4. Kulturno socialnom okruenju u kojem se proces komuniciranja odvija

5. Potrebama sudionika u procesu komuniciranja

KOMUNICIRANJE S TRITEM

KOMUNICIRANJE S TRITEM predstavlja razmjenu informacija izmeu proizvoaa i potroaa.

Vidovi komuniciranja:

1. Interno (unutar gospodarskog subjekta)

2. Eksterno(izvan gospodarskog subjekta):

a) komuniciranje s okruenjem

b) komuniciranje s tritem

Komuniciranje unutar gosp. subjekta moe biti:

a) silazno (tee od pojedinaca na viim razinama hijerarhije prema niim)

b) uzlazno (tee od pojedinaca na niim razinama hijerarhije prema viim)

c) vodoravno (meusobno komuniciranje istih razina u hijerarhiji)

d) dijagonalno (komuniciranje razliitih razina u razliitim hijerarhijama)

Informacije u komuniciranjem s tritem mogu se podjeliti na:

1. Informacije na strani potranje (inf. marketing-istraivanja)

2. Informacije na strani ponude (promocijske informacije)

U procesu komuniciranja s tritem potrebno je razlikovati:

1. KOMUNICIRANJE S POTROAIMA:

a) receptivno informacije marketing istraivanja

b) emitivno promocijske informacije

2. KOMUNICIRANJE S PROIZVOAIMA:

a) receptivno promocijske informacije

b) emitivno informacije marketing istraivanja

Marketing komuniciranje je dvosmjernog karaktera, dok je promocija jednosmjernog karaktera. Marketing komuniciranje je dijalog i podrazumjeva priu s nekim, dok promocija podrazumjeva priu nekome.

Oboje je potrebno za uspjeni marketinki odnos, meutim to se vie pria s nekim, potrebno je manje prie nekome. TO JE KLJU MARKETINGA.PROMOCIJA

U marketing teoriji razlikuju se tri orjentacije:

1. orjentacija na potroae, to je ustanovljenje onoga to potroai ele i to im pruiti

2. koordinacija i integracija gospodarskog subjekta tako da svatko unutar njega ima isti cilj zadovoljenje potroaa

3. orjentacija na profit, to znai da se trae oni proizvodi i usluge koji gospodarskom subjektu mogu ostvarivati profit, opstanak.

PROMOCIJA u irem smislu predstavlja pojam za unapreenje neega, a u uem smislu promocija kao element marketing mixa jest skup aktivnosti kojim se emitiraju razliite informacije iz gospodarskog subjekta u okruenje, odnosno na trote.

Prema SUDARU pod promocijom podrazumjevamo splet razliitih aktivnosti kojima poduzea komuniciraju s pojedincima, skupinama ili javnou u obliku osobnih ili neosobnih poruka radi usklaivanja meusobnih interesa i potreba.

Promociju je mogue promatrati i s nekoliko stajalita i to kao:

1. Element marketing mixa

2. Komunikaciju s tritem

3. Marketing djelatnost (marketing funkciju)

4. Organizacijsku jedinicu u gospodarskim subjektima

5. Osnovnu djelatnost specijaliziranih gosp. subjekata

6. Dopunsku djelatnost gospodarskih subjekata

7. Znanstvenu disciplinu

Promociju tj. njene aktivnosti mogue je podjeliti na dvije velike skupine:

1. Primarne (osnovne) promocijske aktivnosti ek.propaganda, unapreivanje prodaje, osobna prodaja, odnosi s javnou i publicitet

2. Sekundarne (granine) promocijske aktivnosti dizajn, ambalaa, usluge potroaima, propaganda ''od usta do usta''.

Zadaci su promocije u najsaetijem obliku sljedei:

1. Informiranje o proizvodu

2. Nagovaranje na akciju ili (pre)oblikovanje stava

3. Podsjeanje na postojanje proizvoda

4. Poslijeprodajno pojaanje zadovoljstva kupca

Osonovni uinci promocije na poslovanje gosp. subjekata:

1. Poveanje prodaje proizvoda

2. Stvaranje i poveanje image-a gosp. subjekata

3. Pomo pri lansiranju i realizaciji novih proizvoda

4. Osiguravanje olakanog prolaza proizvoda kroz distribucijske kanale

5. Inteziviranje diverzifikacije i inovacije proizvoda itd.

IMAGE proizvoda je doivljena kvaliteta proizvoda od pojedinca ili javnosti. Potrebno je razlikovati image proizvoda kao npr. image marke proizvoda (Faks helizim) s jedne strane i image gosp. subjekta (Mercedes) s druge strane.imbenici koji utjeu na image su osobine i kvaliteta proizvoda, promocijske aktivnosti vezane za proizvod i sl.

Strategiju provedbe promocije mogue je provesti u sljedeim stupnjevima:

1. Utvrivanje ciljnog trinog segmenta

2. Utvrivanje ciljeva promocije sukladno ciljanom trinom segmentu

3. Kreiranje promocijske informacije

4. Utvrivanje trokova promocijske informacije prema vrstama i nositeljima

5. Emitiranje promocijske informacije

6. Kontrola i mjerenje uinkovitosti promocije

PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI

PRIMARNE:

1. Ekonomska propaganda

2. Publicitet

3. Odnosi s javnou

4. Unapreivanje prodaje

5. Osobna prodaja

SEKUNDARNE:

1. Usluge (servis) potroaima

2. Ambalaa

3. Dizajn

4. Propaganda ''od usta do usta''

Udio pojedinih promocijskih aktivnosti u cjelokupnoj promociji ovisi o:

1. Primjeni marketing koncepcije

2. Veliini poduzea

3. Raspoloivim financijskim sredstvima

4. Djelatnosti poduzea

5. Strukturi proizvodnog programa i poloaju proizvoda na krivulji ivotnog ciklusa proizvoda

6. Obiljeju ciljnog trinog segmenta

7. Trinoj situaciji

8. Raspoloivost medija komuniciranja

9. Trokovima medija itd.

PSIHOLOGIJA KUPCA POTROAA

POTREBA je osjeaj pomanjkanja nekog proizvoda, dobra ili usluge, kombiniran s tenjom da se ta potreba ukloni, tj. da se tenja zadovolji. Potreba je nedostatak neega korisnog.

Osobine potreba:

1. KOMPLEKSNOST I SIMULTANOST

2. DJELJIVOST

3. PERIODINOST

Potrebe po svojim znaajkama mogu biti:

a) pojedinane

b) zajednike

c) drutvene

Klasifikacija potreba prema Maslowu:

1. fizioloke potrebe

2. potrebe sigurnosti

3. potrebe za pripadanjem i ljubavlju

4. potrebe za potovanjem i statusom

5. potrebe za samoaktualizacijom

Prema drugoj, poznatoj klasifikaciji, potrebe dijelimo na:

1. OSNOVNE (primarne) vezane su za egzistenciju potoaa (hrana, pie...)

2. DOPUNSKE koje dijelimo na:

a) ope kulturne potrebe (sekundarne)

b) luksuzne potrebe (tercijarne)

Treba naglasiti da sekundarne i tercijarne potrebe ne zadovoljavaju potrebu koja je vezana uz egzistenciju.

MOTIV je sve ono to ovjeka iznutra pokree na aktivnost, zatim to tu aktivnost usmjerava, to tu aktivnost odrava i to tu aktivnost obustavlja.. Na jednog istog ovjeka u jednom vremenu djeluje vie motiva, a isto tako nakon prestanka djelovanja jednog motiva pojavljuje se akcija, uzrokovana drugim motivom.

Meuzavisnost potreba i motiva

Iz slike je vidljivo da ovjekove potrebe uzrokuju razne motive koji su izvedeni iz potreba, dok motivi upuuju na odgovarajuu akciju, odnosno ponaanje.

Pri kupnji proizvoda potrebno je razlikovati:

1. Primarne motive koji upuuju osobu prema odreenoj vrsti proizvoda

2. Sekundarne motive koji upuuju osobu prema odreenoj marki proizvoda

Motive je mogue podjeliti na:

1. Funkcionalne usmejreni prema svojstvima proizvoda

2. Samoizraajne usmjereni na simbolika svojstva proizvoda

STAVOVI su manje vie stabilne tendencije da se na razliite situacije iu naem okruenju i na nas same reagira pozitivno ili negativno.

ODLUIVANJE O KUPNJI je postupak izbora jednog od prethodno definiranih i raspoloivih alternativnih pravaca akcije.

Uloge u kupnji:

1. ZAETNIK prva dolazi na ideju o kupnji proizvoda

2. UTJECAJNA OSOBA osoba iji savjet ili pogledi imaju teinu pri donoenju konane odluke

3. DONOSITELJ ODLUKE Osoba koja dijelom ili u cjelini konano donosi odluku o kupnji: da li kupiti, to kupiti, kako i gdje.

4. KUPAC ostvaruje in kupnje

5. KORISNIK osoba koja troi i koristi proizvod ili uslugu.

Vrste ponaanja kupaca:

a) racionalno

b) emocionalno (neracionalno)

c) kombinirano

Ponaanje potroaa smatra se racionalnim ukoliko je zasnovano na procesu odluivanja, to tada predstavlja kombinaciju racionalnog i emocionalnog ponaanja.

Percepcija je interakcija vanjskih podraaja i individualnog iskustva iz prolosti.

Percipirani rizik moe biti dvostran:

a) Funkcionalni (osobine proizvoda koje kupac namjerava kupiti)

b) Psihosocijeni rizik (odnosi se na samoga kupca)

Faze stvaranja odluke o kupnji sastoje se o:

a) Kognitivnih (spoznajnih) (svjesnost postojanja nekog proiz. i njegove pred.)

b) Emocionalnih (proizv. se mora sviati kupcu, mora imati poz. stav)

c) Konaktivnih stanja (''da bi to bilo pametno'' kupnja)

Razlikujemo tri percepcijska procesa:

1. Selektivna pozornost ljudi e prije primjetiti ono to e zadovoljiti neku potrebu ili neto to oekuju.

2. Selektivna distorzija iskrivljavanje informacije ljudi u osobno shvaanje, onako kako podrava njihovu percepciju

3. Selektivna retencija zadravanje one informacije to podravaju njihove stavove i uvjerenja.

Potroai prema nainu kupnje:

1. Lojalni potroai

2. Racionalni potroai

3. Impulzivni potroai

4. Kombinacija

Potroai prilikom kupnje prolaze odreene kupovne faze:

1.) SPOZNAJA PROBLEMA svjesnost o postojanju odreene potrebe, koja motivira na kupnju

2.) TRAENJE INFORMACIJE faza koje je obrnuto srazmjerna s intezitetom zadovoljavanja potrebe, a srazmjerna s cijenom proizvoda koji potrebu moe zadovoljiti.

3.) IZVORI INFORMACIJA postoje razni izvori a na kupcu je da svaku informaciju ocjeni prema nekim svojim kriterijima.

4.) ALTERNATIVE - su pri kupnji odreene image-om proizvoda korinou proizvoda...

5.) KONANA ODLUKA sastoji se o nizu pododluka , npr. vrsta i marka proizvoda, mjesto kupnje.

6.) PONAANJE POTROAA NAKON KUPNJE zadovoljstvo ili nezadovoljstvo kupljenim proizvodom u odnosu na oekivanja.

itav niz imbenika djeluje na proces odluivanja kupca, osnovni su:

1. Psiholoki utjecaj

2. Utjecaj marketing mixa

3. Socio-kulturoloki utjecaj

4. Situacijski utjecaj

Razgranienje tipova odluivanja kupca :

neogranieno odluivanje pri kupnji

ogranieno odluivanje pri kupnji

rutinsko odluivanje pri kupnji

Odluke o kupnji mogue je podjeliti na:

a) programirane (zadovoljavaju se uobiajenim postupcima i ne zahtjevaju umni napor pri kupnji

b) neprogramirane imaju naglaenu psiholoku ili financijsku komponentu,ne doputaju uobiajeno ponaanje

EKONOMSKA PROPAGANDA

REKLAMA pretjerano hvalisanje, sajamsko izvikivanje, neistinito i pretjerano isticanje kvalitete koja ne postoji, s ciljem da se ostvari to bra prodaja nekurentne robe.

Razlika izmeu reklame i ekonomske propagande:

REKLAMA:

Proizvoa Potroa (PROTIVNIK)

EKONOMSKA PROPAGANDA:

Proizvoa Potroa (PARTNER)

PROPAGANDA organizirano irenje pojedinih ideja, naela i doktrina pomou istinitih ili lanih argumenata, radi pridobijanja pojedinaca ili skupine ljudi da budu nositelji tih ideja.

Ameriko marketing drutvo (AMA) je definiralo propagandu koa svaki plaeni oblik neosobne prezentacije i promocije ideja, roe ili usluge identificiranog sponzora.

Ekonomska je propaganda kao oblik promocije kreativni komunikacijski proces, usklaen s interesom i potrebama potroaa, proizvoaa i drutva u cjelini. Ona je plaena komunikacija, sadrava kreativnu komponentu.

OBLICI EKONOMSKE PROPAGANDE:

1. Prema subjektu ekonomske propagande:

a) poslovna

b) neposlovna

2. Prema propagiranom objektu:

a) ekonomska propaganda proizvoda osobne potronje:

kratkotrajne potronje

trajne potronje

3. Prema potranji kojoj je usmjerena:

a) primarna

b) selektivna

4. Prema prostornom obuhvatu:

a) domaa:

na prodajnom mjestu

intralokalna

loklna

regionalna

zonalna

nacionalna

b) izvozna

5. Prema kanalima distribucije:

a) izravna (proizvoaka)

b) neizravna (posrednika)

6. Prema tematskoj usmjerenosti:

a) opa

b) posebna

7. Prema predmetu propagiranja:

a) proizvod s generikim imenom

b) marka proizvod

c) skupina proizvoda

d) tvrtka gosp. subjekta

e) kombinirana

8. Prema propagandnim ciljevima:

a) uvodna

b) odravajua

c) pojaavajua

d) podsjetna

e) redukcijska

9. Prema otvorenosti:

a) skrivena

b) neskrivena

10. Prema propagandnoj politici propagatora:

a) individualna

b) interna propaganda unutar gosp. subjekta

c) kooperativna ili zajednika:

vodoravna

okomita

d) skupna

e) kolektivna

f) multikolektivna

g) gospodarska

11. Prema nainu provedbe:

a) neposredna

b) putem propagandnih posrednika

12. Prema vrsti propagandnog medija:

a) novine

b) tjednici, asopisi, revije i sl.

c) Radio

d) Televizija

e) Razglas

f) Novi mediji

13. Prema propagandnim apelima:

a) racionalna informativna

b) emocionalna sugestivna

c) kombinirana

14. Prema drutvenim sankcijama:

a) korektivna

b) komplementarna

15. Prema konkurenciji:

a) komparativna

b) pobijajua

16. Prema reakciji potroaa:

a) usmena (pozitivna, negativna ili neutralna

b) pismena (pozitivna, negativna ili neutralna)

Djelovanje ekonomske propagande moe se promatrati na dvjema raznama:1. mikro razini s gledita konkretnog gospodarkog subjekta

2. makro razini s gledita gospodarstva kao cjeline

DJELOVANJE EP NA POTROAE:

1. Nudi potroau ili kupcu ono to on doista trai ili treba

2. Budi uspavane elje i potie na akciju

3. Podie kulturnu razinu ljudi i smisao za estetiku

4. Utjee na promjenu ve ustaljenih navika i obiaja

5. Utjee na povjerenje u vlastitu proizvodnju

6. Utjee na preraspodjelu potronje

DJELOVANJE NA PROIZVOAE:

1. Potpomae bri prihvat novih proizvoda

2. Pomae dugoronom razvitku poduzea

3. Stvara pozitivan image o proizvodu i poduzeu

4. Poveava proizvodnju, utjee na snienje trokova i cijena to utjee na ivotni standard

5. Pomae izglaivanju sezonskih oscilacija

6. Neizravno poveava prodaju ostalih proizvoda poduzea

7. Pridobiva izgubljene potroae

8. Uspjeno djeluje na konkurenciju radi poboljanja kvalitete roba ili usluga

9. Djeluje na ubrzanje prometa, uspjeno regulira proizvodnju i potronju

10. Moe utjecati na racionalizaciju prometa u transportu ili trgovini

11. Unapreuje proizvodnju i utjee na radnike u gosp. subjektu

Ekonomske funkcije EP jesu:

1. Utjee na poveanje potranje

2. Pomae u proirenju trita

3. Utjee na vee investicije i time na poveanje narodnog dohotka

4. Utjee na trokove trinog poslovanja

5. Utjee na cijene

6. Poboljava kvalitetu proizvoda i inovacije

7. Utjee na bri kvalitetniji razvitak kanala distribucije

8. Utjee na smanjenje ciklikih poremeaja

9. Utjee na podizanje kvalitete tiskarskih usluga

10. Pomae i masovnim medijima komuniciranja

11. Utjee na stvaranje suda o razini vrijednosti primjenjene umjetnosti u odreenoj zemlji

12. Utjee na stvaranje novih zanimanja

13. Unapreuje izvoz

14. Unapreuje turizam

Predrasude koje prate EP:

1. Namee potroaima da kupuju proizvode koje inae ne bi kupovali

2. Znaajno poveava cijenu proizvoda

3. Potpomae prodaju loih proizvoda

4. Predstavlja bespotrebno bacanje novca

PROPAGANDNA PORUKA svaka informacija upuena potroaima proizvoda putem medija ekonomske propagande.

Formula uspjenosti EP prema Zvonareviu:

Proces stavranja propagandne poruke sastoji se od:

1. Istraivanje izbora propagandne poruke

2. Strategijsko planiranje propagandnih poruka

3. Taktiko planiranje propagandnih poruka

4. Izrada propagandne poruke

Vremenske dimenzije EP:

1. Uestalost emitiranja propagandnih poruka

2. Vrijeme trajanja svakog emitiranja

3. Ukupno trajanje svakog emitiranja

4. Ukupno trajanje propagandne kampanje

Retencija pridravanje, zadravanje propagandne poruke.

ELEMENTI PROPAGANDNE PORUKE:

1. Zatitini elementi (crte, zvuk, melodija, specifina slova...) privlae pozornost i tite poruku od opasnosti da ostane nezamjeena

2. Ofenzivni elementi (naslovi, parole) pobuuju zainteresiranost kako bi ju do kraja pozorno posluao ili proitao

3. Identifikacijski elementi (marka, naziv proizvoda, tvrtka) sve ono to e primatelju omoguiti da kasije prepozna proizvod

Najstarija formula uspjenog oblikovanja propagandne poruke smatra se AIDA, a znai:

A(ttention) pozornost

I(nterest) zanimanje

D(esire) elja

A(ction) akcija

Objanjava psiholoki proces koji se u njemu odvija.

Postoji i formula PPPP, a znai:

P(icture) slika

P(romise) obeanje

P(rove) dokaz za tvrdnju

P(ush) poticaj

Glavni elementi za poveanje pozornosti i usmjeravanje propagandnoj poruci jesu:

1.) Novosti promjene koje individualiziraju propagandnu poruku

2.) Veliina oglasa ili plakata

3.) Boja, ilustracija, fotografija, naslov, apel

4.) Izoliranje pomou bjelina i crnina

5.) Stalno ponavljanje pojedinih sredstava, imena, parola

6.) Isticanje kvalitete i ostalih prodajnih osobina (ekonominost, brzina, jednostavnost uporabe, veliina....)

7.) Razna tipografska tiskarska sredstva

8.) Uporaba raznih dinamikih i statikih svjetlosnih i auditivnih sredstav

9.) Naroiti nain ojavljivanja

Kreacija propagandne poruke ovisi o :

osobama kojima upuujemo poruke

vrsti ikvaliteti medija

vrsti proizvoda (usluge) koji propagiramo

strategiji i ciljevima EP

veliini i koliini propagandnih poruka i vremenu raspaavanja

Proces stvaralakog razmiljanja:

1. priprema

2. inkubacija

3. iluminacija

4. verifikacija

5 MOGUIH STUPNJEVA KREATIVNOSTI:

1. Ekspresivna kreativnost stvaranje ideja potaknutih odreenim situacijama

2. Produktivna kreativnost stvaranje novih stvari, procesa ili sustava na osnovi onoga to ve postoji

3. Invetivna kreativnost kao prestrukturiranje, adaptiranje i promjena ve postojeeg

4. Inovacijska kreativnost koritenje postojeih osnovnih elemenata u nove svrhe

5. Emergetivna kreativnost stvaranje neeg potpuno novoga

Naela vezana za kreiranje propagandnih poruka:

naelo kontrasta

naelo ravnotee

naelo razmjera

naelo ritma

naelo jedinstva

Ogranienja koja umanjuju kreativnost u EP su:

tehniko-tehnoloka

trina

ogranienja kulturne, moralne, etike itd. Sredine

PROPAGANDNI APELI impulsi ili poticaji koji se na temelju rezultata primjenjene psihologije upotrebljavaju u propagandnim porukama kako bi pobudili i aktivirali elje i osjeaje to stvaraju potrebe za propagandnom rabom.

Propagandni apeli su sljedei:

apetit na hranu i pie

ljubav prema suprotnom spolu

ljubav prema djeci

ljubav prema ivotinjama

komfor, udobnost

stjecanje, dobit, utede i racionalnost

strah

oponaanje, ekskluzivnost

konstrukcija, tehniko rjeenje

putovanje, kretanje, doivljaji

zdravlje, preventiva

razonoda, drutvenost

saaljenje

natjecanje, rivalstvo, konkurancija

ukraavanje

odmor, sport, igra

lov, ribolov

sklad, ljepota

moda

humor

istoa

radoznalost, novost

odanost, lojalnost itd.

ULOGA BOJE U EP

Redosljed preferencija boja kod ljudi:

1. plava

2. crvena

3. zelena

4. ljubiasta

5. uta

6. naranasta

Boje djeluju emotivno, asocijativno, uz veu percepciju nego neki drugi znakovi i simboli.

Funkcije i prednsoti boja u vizualnoj EP:

1. Poveanje pozornosti

2. Reproduciranje boje proizvoda i pakiranja

3. Isticanje pojedinih dijelova

4. Stvaranje atmosfere

5. Raspoznavanje proizvoda

6. Stvaranje kontrasta i asocijacije

NOSITELJI EKONOMSKE PROPAGANDE

Nositelje EP ine:

1. Propagandne konstante

2. Mediji ekonomske propagande

3. Sredstva ekonomske propagande

Propagandne konstante su:

naziv (firma, ime, znak) gospodarskog subjekta

zatitni znak i mskota

marka proizvoda

kuna boja

propagandni stil

Naziv gosp. subjekta je ime pod kojim gosp. subjekt posluje. On moe sadravati i dodatke u obliku crtea, slike i sl.

Temeljne zadae zatitnog znaka:

1. Zatititi proizvoaa od patvorina i slinih proizvoda

2. Zatititi potroaa jamstvom kvalitete i kvantitete proizvoda pod tim znakom

3. Posluiti brzom rasopznavanju i razlikovanju od slinog proizvoda

4. Jamiti stalnost kvalitete

Maskota je posebna vrsta zatitnog znaka u obliku odreene figure, to je zatitna figura.

Marka proizvoda je rije, simbol, pojam , poseban dizajn, ili kombinacija navedenog. Marka proizvoda mora biti lako izgovorljiva i lako zapamtljiva

Startegije marke proizvoda:

1. Individualno ime marke

2. Ope obiteljsko ime za sve proizvoda

3. Posebno obiteljsko ime za sve kompanije

4. Trgovako ime kompanije kombinirano s individualnim imenom proizvoda

Marka proizvoda mora biti individualna, i marke proizvoda se trebaju zatititi zankom .

TIPOVI MARKE PROIZVODA:

1.) Imena koja ne opisuju proizvod i koja ne podsjeaju na njega

2.) Izmiljena imena

3.) Adaptacija imenica

4.) Osobna imena

5.) Kratice izvedene iz imena tvornica

6.) Strane rijei i izrazi

7.) Inicijali i brojevi

8.) Zemljopisna imena i pojmovi

9.) Povijesna i mitoloka imena

10.)Imena koja stvaraju izvjesnu psiholoku atmosferu

KUNI STIL znai postupkom dizajna kreirati, u odnosu na ciljeve poslovanja smislenu vizualnu organizaciju predmetnog repertoara i ambijetalnih situacija koji su nositelji komunikacija organizacije unutar sebe same i sa svojim podrujem djelovanja.

PROPAGANDNI STIL poseban i jedinstven stvaralaki, grafiki, likovni ili audiovizualni izraz primjenjen u ekonomskoj propagandi po kojem je mogue identificirati gosp. subjekte.

MEDIJI EKONOMSKE PROPAGANDE

MEDIJE EP skupina nositelja ekonomske propagande i publiciteta kojima se u raznim oblicima prenose potroaima (lupcima) propagandne poruke.

Problemi masovne komunikacije:

jednosmjernost komuniciranja

kontaktiranje samo dijela auditorija

veliki broj meusobno konkurentnih poruka

filtriranje poruka procesom selekcioniranja

stvaranje percepcija u veoj mjeri od eljenih

Osnovni tipovi medija:

1. novine

2. tjednici, asopisi, revije, magazini i sl.

3. radio

4. televizija

5. razglas

6. propaganda potom

VEHIKULA MEDIJA konkretan medij, prijenosnik EP (Glas Slavonije, Mila...)

NOVI MEDIJI:

I. KABLOVSKI MEDIJI:

tekst na televizijskom ekranu

telefaks

kablovska televizija

II. EMISIJSKI MEDIJI:

videotekst

satelitska televizija

III. AUDIO-VIZUALNI MEDIJI:

video-recorder

compact-disc (CD)

INTERNET skup raunalnih mrea, golemi sporazum izmeu tisua raunalnih sustava koji meusobno komuniciraju.

NOVINE najstariji i dugo vremena najvie upotrebljavani medij ekonomske propagande.

Prednosti oglaavanja u novinama:

velika prostorna i vremenska fleksibilnost

olakano propagiranje na lokalnim i visoko koncentriranim tritima

vrlo malo pokrivanje drugim novinama

srazmjerno stabilan auditorij

vei broj itatelja po jednom primjerku

itatelji su u pravilu obrazovani i pripadaju srazmjerno viim drutvenim slojevima

relativno veliki ugled

vremenska neuvjetovanost itanja

brzina djelovanja i uestalost objavljivanja

mogunost prigodnog oglaavanja

jeftinoa za komunikanta itd.

Nedostaci novina:

kratkotrajnost izloenosti

jednokratnost i velika brzina itanja

slaba kvaliteta reprodukcije, tiska, te jednosbojnost

slaba izoliranost propagandnih poruka

slaba selektivnost auditorija

srazmjerno visoki ''trokovi po tisui''

Trokovi po tisui kunski troak prop. poruke za svakih 1000 osoba obuhvaenih prop. porukom.

RADIO

PREDNOSTI:

vremenska i prostorna fleksibilnost

neposrednost, toplina

selekcioniranje auditorija putem radio emisija

veliki u univerzalni auditorij

mobilnost prijema

izoliranost propagandne poruke

univerzalnost medija

bolje pamenje i prihvaanje propagandnih poruka

NEDOSTACI: kratkotrajnost propagandnih poruka

potovanje vremena emitiranja

pasivnost sluanja

nunost veeg broja ponavljanja

Oglasi putem radija objavljuju se kao:

jednostavna objava

dijalog

snimljeni propagandni tekst

spacijalna propagandna emisija

radio spot kreativno ukonponirani tekst uz glazbeni broj i zvune efekte

TELEVIZIJA

Osnovna je prednost televizije sjedinjavanje teksta, zvuka, slike i pokreta. TV sjedinjuje prednosti svih ostalih medija.

PREDNOSTI:

prostorna fleksibilnost

neposrednost i prisnost

mogunost selekcioniranja auditorija

veliki i univerzalni auditorij

znaajna izoliranost epp-a

razmjerno niski trokovi

velika neelastinost epp-a

realistinost epp-a

univerzalnost medija

bolje pamenje i prihvaanje epp-a

presti i autoritet

istovremeno djelovanje pokretne slike i zvuka

sugestivnost i mogunost identifikacije

dinaminost

kuna intimna atmosfera primanja epp-a

aktivno gledanje

NEDOSTACI:

kratkotrajnost pp-a

nunost ponavljanja pp-a

potivanje vremena emitiranja

mogunost pasivnog gledanja pp-a

Oblici propagandne poruke:

1. telop (klasini, statini oglas)

2. kombinacija telopa i govora

3. govor bez telopa

4. telop (televizijski oglas)

5. propagandni film ili treportaa

Osnovna svojstva medija:

1. Auditorij medija

2. Stupanj selektivnosti medija

3. Stupanj pokrivanja i prepokrivanja ciljne skupine

4. Stupanj izloenosti propagandnoj poruci pripadnika ciljne skupine

5. Cijena medija

6. Ugled medija

Za izbor medija bitno je poznavati stupanj selektivnosti medija.

Modeli za izbor medija:

1.) Optimizacijski pristupi (linearni inelinearno programiranje, iteracijski modeli i dinamiko prograiranje)

2.) Neoptimizacijski pristupi (simulacije)

Propadgandno sredstvo je osnovni nositelj i fiziki oblik propagandne poruke iz kojega proizlazi propagandno djelovanje.

Propagandno sredstvo se moe promatrati dvojako:

1.) Propagandne poruka

2.) Propagandne podloga medija (papir, film, staklo...)

PODJELA PROPAGANDNIH SREDSTAVA:

1. Oglasi

2. Poslovno propagandna sredstva (poslovno pismo, omotnica, poslovna karta, jamstvena pisma)

3. Izravna propagandna sredstva (propagandno pismo, dopisna karta, letak, prospekt, katalog, broure, revije)

4. Prigodna propagandna sredtva (pozivnice, programi, estitke, kalendari, suveniri, albumi...)

5. Vanjska propagandna sredtva (plakat, propagandne ploe, svjetlosna propagandna sredstva...)

6. Projekcijska propagandna sredstva (dijapozitiv, propagandni filmovi)

7. Akustina propagandna sredstva (govor, propagandna pjesma, igrokaz)

8. Ostala propagandna sredstva (besplatni uzorci, nagrade, uloak)

Vrste oglasa:

1.) Prema namjeni za iroku potronju, za ind. Potronju

2.) Prema izgledu jednobojni, viebojni

3.) Prema nainu izlaenja pojedinani, prigodni, serijski

4.) Prema stili tipografski, standardni, memorativni, izdavako-knjievni, komini, strip, kuponsko-narudbeni, kataloki, edukativni.

Osnovni elementi oglasa:

1. temeljni crte ili fotografija

2. naslov ili slogan

3. tekst

4. naziv (firma, tvrtka) gosp. subjekta

5. ostali propagandni tekst

PLANIRANJE EKONOMSKE PROPAGANDE:

1. Istraivanje EP

2. Definiranje propagandnih ciljeva

3. Definiranje propagandne strategije

4. Definiranje propagandnog programa

5. Kontrola ekonomske propagande

Uspjena provedba EP:

I istraivanje

S strategija sinteza ciljevi

K koncepcija, kreacija plana i poruka

R realizacija

A analiza

CILJEVI EKONOMSKE PROPAGANDE:1. Razvijanje proparne potranje

2. Razvijanje selektivne potranje

3. Sinkroniziranje potranje

4. Reduciranje potranje

5. Eliminiranje potranje

6. Informiranje i obrazovanje

7. Informiranje o marketing-programi i sl.

Etape planiranja EP:

1. Analiza marketing-situacije

2. Utvrivanje propagandnih ciljeva

3. Utvrivanje propagandnog prorauna i kontrola

4. Izbor propagandnog medija

5. Kreacije poruke i teksta

6. Koordinacija EP s drugim promocijskim i prodajnim aktivnostima

7. Vrednovanje rezultata

Pri postavljanju propagandne akcije potrebno je definirati:a) predmet propagiranja

b) nositelje trokova propagandne akcije

c) ciljnu trinu skupinu

d) akciju i reakciju konkurencije

e) predvidivi uinak propagandne akcije

f) terminski plan izvrenja

Vrste propagandnih planova:

1. kreativni

2. terminski

3. media-plan

4. financijski plan

5. plan kontrole efikasnosti EP

Podjela propagandnih planova s obzirom na vremenski horizont:

a) strategijski

b) taktiki

c) operativni

Strategije EP prema Stanleyu:

A) Strategija guranja (push)

B) Strategija privlaenja (pull)

C) Kombinirana strategija (push-pull)

Ekonomska propaganda je plaeni oblik komuniciranja to znai da stvara i odgovrajue trokove:

a) trokovi pripreme

b) trokovi izvedbe

c) administrativni trokovi

d) trokovi distribucije, prezentiranje

Trokovi EP ovise o:

1. pokrivenosti auditorija

2. uestalosti emitiranja

3. trajanje propagandne poruke

4. vrsti upotrebljenog medija

5. tehnikoj izvedbi pp-a

6. dimenziji propagandne poruke

imbenici visine propagandnog budeta:

propagandni proizvod i ostali elementi marketing mix-a

proizvodno-prodajni program poduzea

komunikacijski i marketing-ciljevi poduzea

trini udjel poduzea

veliina poduzea

rezultati istraivanja EP

poloaj proizvofda na krivulji ivotnog ciklusa

osobitosti ciljne trine skupine

cjelokupni promocijski submix

opa gosp. situacija i zakonska regulativa

organitzacija voenja poslova komuniciranja s tritem

raspoloiva financijska sredstva poduzea

ekonomska propaganda konkurencije

vremensko razdoblje za koje se odnosi.......

Osnove za utvrivanje propagandnog budeta:

1. postotak od koliine prodaje

2. postavljanje fin. Plana po prodajnoj jedinici

3. postotak dobiti

4. propagandni budet konkurencije

5. na temelju ciljeva i zadataka

6. kombinacija

Izravna i neizravna istraivanja EP:

Neizravna:

1. Marketing istraivanja:

a) istraivanje trita

b) istraivanje ostalih elemenata marketing mixa

Izravana:

1. Istraivanje medija

2. Istraivanje propagandnih sredstava

3. Istraivanje efikasnosti ekonomske propagande

EFIKASNOST EP:

a) DJELOTVORNOST (EFIKASNOST)

Neizravni (komunikacijski) efekti (dojam, zapaanje, shvaanje, razumljivost i memoriranje pp-a, razvijanje miljenja, poticanje zanimanja za propagandni proizvod, naklonost, predodbe, stavovi, preferencija)

b) USPJENOST (UINKOVITOST)

Izravni (prodajni) efekt (obujam prodaje, stopa rasta prodaje, dobit, udio na tritu, odnos trokova EP prema dobiti i ostalim ekonomskim pokazateljima)

Kljuevi EP:

GDJE PROPAGIRATI

KOLIKO UTROITI

KADA PROPAGIRATI

TO REI

KAKO MJERITI REZULTATE

METODE ISTRAIVANJA EP:

1.) TESTIRANJE MILJENJA (iri potroaa) rangiranje po vrijednosti, usporedba u parovima, ocjenjivanje bodovnim sustavom

2.) TESTIRANJE STAVOVA (motivacijska istr.)

ljestvice za ocjenjivanje:

ljestvice tipa ''K''

semantiki diferencijal

Likertova ljestvica

Viedimenzinalne ljestvice

Thurstoneova ljestvica

Gutmanova

projektivne tehnike

testovi asocijacije rijei

nadopunjavanja reenica

slobodne asocijacije

baterija stavova

osobnosti

frustracije

dubinski intervju

testiranje preferencija

3.) TESTIRANJE PREPOZNAVANJA

Starchova metoda

Infratestov kompas oglasa

4.) TESTIRANJE SJEANJA

test utiska

Wellsova EQ skala

Testovi asocijacije

Portfolio testovi

Imitacije asopisa

Testovi identificiranja maskiranjem

5.) ANALAIZA ''IMAGE-a'' proizvoda i poduzea

6.) TESTIRANJE PUTEM UPITA

test vraenih kupona

testiranje odvojenom distribucijom

7.) TESTIRANJE PRODAJE

istraivanje aktivacije

NETAPPS

Adtel

Propagandni laboratorij

Korelacijske studije

Kontrolitrani terenski eksperimenti

Predtestiranje na prodajnim podrujima

8.) OSTALE TEHNIKE

tahistoskop

kamere za oi

psihoglavanometar

voenje dnevnika

analizator programa

kronometrsko mjerenje vremena

Utvrivanje uspjenosti EP:

1. Koleracijske studije i regresijska analiza

2. Kontrolirani eksperiment

Nemogunost izoliranja pri utvrivanju efikasnosti EP:

efekata EP u odnosu na efekte ostalih elemenata marketinf mix-a

kumulativnih efekata i vremenskih pomaka u djelovanju

djelovanja pojedinanih elemenata medija mix-a

komplementarnih efekata EP konkurencije

psiholokih i ekonomskih imbenika na kupnju pojedinca

PROPAGANDNE AGENCIJE su struna i specijalizirana poduzea koja na zahtjev naruitelja preuzima djelomine ili komplatne radove u svezi s istraivanjem, planiranjem, ostvarivanjem, izvrenjem i nadziranjem pojedinih akcija EP.

EP U TRGOVINI

1. KONVENCIONALNA

propaganda proizvoda

propaganda cijena (snienja, popusti, niske cijene)

propaganda akcija unapreenja prodaje

propaganda prodajnih i postprodajnih usluga

2. INSTITUCIONALNA

propaganda naziva (tvrtke) trgovinskog poduzea

propaganda prodajnog objekta trgovinskog poduzea

3. KOMBINACIJA KONVENCIONALNE I INSTITUCIONALNE PROPAGANDE

SVRHA EP U TRGOVINI:

1. poboljanje image-a

2. poveanje prometa

3. poveanje dobiti

4. poveanje koeficijenata obrtaja

5. savlaivanje sezonskih oscilacija u prometu

ZADAE EP U TRGOVINI NA VELIKO:

1. Ubrzanje transfera proizvoda na crti proizvoa-trgovina na malo

2. Informiranje trgovine na malo o vlastitom prodajnom programu

3. Stvaranje pozitivnog image-a

4. Razvijanje promocijske aktivnosti osobne prodaje

5. Samostalna ili zajednika (s proizvoaima) provedba propagandnih akcija usmjerenih prema trgovini na malo

ZADAE EP U TRGOVINI NA MALO:

1. Ubrzanje transfera proizvoda na crti proizvoa-trgovina na veliko-krajnji potroai

2. Informiranje krajnjih potroaa o vlastitom prodajnom programu

3. stvaranje pozitivnog image-a

4. Maksimiziranje promocijske aktivnosti osobne prodaje

5. Samostalna ili zajednika( s proizvoaima/trgovinom na veliko) provedba usmjerenih prema krajnjim potroaima

EP U TRGOVINI MORA BITI USMJERENA NA:

izlog i araniranje

propagandu potom

letak

oglase

nagrade i premije

propagandne ploe i naslove

omotni papir, vreice i kutije

Formula za ureivanje izloga:

F format

O oblik

B boja

I izolacija

N naglasak

I individualizacija

Visina trokova EP u trgovini ovisi o:

1. Tip i veliina trgovine

2. Makro i mikro lokacija

3. Prodajni program

4. Konkurencija

5. Ulaganje u ostale promocijske aktivnosti

6. Opa trina konjuktura

IZVOZNA PROPAGANDA

IZVOZNA PROPAGANDA je ekonomska propaganda namjenjena inozemnim tritima. Ona je aktivnost meunarodnog marketinga, i to onog dijela kojeg nazivamo izvoznim marketingom i temeljni joj je cilj da propomogne kreiranju ofenzivne izvozne politike.

Temeljna razlika u odnosu na domau EP:

obino vei prostorni obuhvat djelovanja

razliitost trinih karakteristika

razlika u psihologiji potroaa

Etape provedbe izvozne EP:

1. Prethodna EP

2. Uvaajua EP

3. Pojaavajua i odravajua EP

Mogunost provedbe inozemne EP:1. U zemlji

2. Neposredno u inozemnim medijima

3. Posredno preko domaih propagandnih posrednika

4. Posredno preko inozemnih propagandnih posrednika

5. Kombinirano

TURISTIKA PROPAGANDA

TURISTIKA PROPAGANDA je ustvari ekonomska propaganda u funksiji unapreivanja turizma.

Predmet turistike propagande mogu biti:

a) turistiki proizvod

b) primarna turistika ponuda

c) djelomino integrirani turistiki proizvodi

d) propaganda turizma ue ili ire obuvvaenih okruenja

e) propaganda turizma kao sociolokog pokreta

f) propagiranje gosp. subjekata

g) propagiranje turizma u cijelini

Osnovna propagandne sredstva u turistikoj propagandi su: oglas, plakat, propagandno pismo, broure, prospekti, film, dijafilm, dijapozitivi, radio i teelvizijski spotovi, sajmovi i izlobe, priredbe i ostalo.

Nositelji turistike propagande:

1. gospodarski subjekt

2. turistika mjesta, gradovi, upanije i zemlja u cjelini

3. turistike zajednice razliitih razina obuhvata

Prema namjeni mogue je razlikovati sljedee oblike tur. propagande:

1. za domae turistike potroae:

a) domicilne

b) izvandomicilne

2. za inozemne turistike potroae

POLITIKA PROPAGANDA

POLITIKI MARKETING predstavlja primjenu marketing-strategije na politikom polju.

Prema Spahiu politiki marketing je skup analitikih, kreativnih i planskih akcija kojima politiki subjekt nastoji osigurati to veu podrku sljedbenika i najire javnosti u to uinkovitijoj realizaciji politikih ciljeva konkretnog politikog programa ili pak u osvajanju politike vlasti u parlamentarnim izborima, uz istodobno osiguravanje materijalne osnovice svojeg djelovanja.

Proizvod u politikom marketingu je predstavljen politikim programom stranke, odnosno kandidata. Taj proizvod kao i sveki drugi treba biti lansiran na trite.

Nositelji politike propagande mogu biti pojedinci, politike stranke i pokreti, organi vlasti na razliitim razinama, sindikati, interesne skupine te meunarodni organi.

ODNOSI S JAVNOU I PUBLICITET

Ovom se promocijskom djelatnou utjee na stvaranje odgovarajueg javnog mnijenja o gosp. subjektu kod razliitih ljudi izravni ili neizravno povezanih s dotinim gosp. subjektom.

Odnosi s javnou mogu biti:

a) interni (akcije koje su usmjerene prema zaposlenima vlastitog gosp. subjekta)

b) eksterni (akcije usmjerene ka sudionicima izvan gosp. subjekta)

Interni odnosi s javnou provode se uglavnom razliitim nainima informiranja zaposlenika (izvjetaji, publikacije, prorunici isl.) pomou raznih vidova prijenosa (tvorniki list, bilten, zidne novine...)

Eksteni odnosi s javnou ukljuuuju u sebi nebrojene mogunosti komuniciranja s okruenjem (potpisivanje kodeksa potroaa, suradnja s mjesnim odborima...)

Odnosi s javnou imaju tri temeljna cilja:

1. moe mjenjati javno miljenje

2. moe kreirati miljenje tamo gdje ga nije bilo

3. moe pojaavati ve stvoreno javno miljenje

PUBLICITET svaki neplaeni oblik javnog obavjetavanja o nekoj pravnoj ili fizikoj osobi, mjestu, stvari ili dogaaju. Ekonomski je publicitet svaki od strane poduzea neplaeni i planirani oblik javnog objavljivanja novosti i vijesti o njezinu ivotu i radu razliitim kanalima komunicuranja.

Osnovne znaajke publiciteta:

a) publicitet je besplatna promocijska aktivnost

b) predmet publiciteta su vjerodostojne informacije iz podruja poslovanja gosp. subjekata

c) ima snano promocijsko djelovanje

d) snano se djeluje na poboljanju image-a gosp. subjekta

e) poruke publiciteta su izolorane od ekonomsko-propagandnih poruka

f) mora se uvijek nadopunjavati s ostalim promocijskim aktivnostima

g) poruke publiciteta je mogue bre emitirati nego epp

h) poruke publiciteta djeluju uvijek kao novost

i) u pravilu su jednoskratnog karaktera

Publicitet moe biti:

negativan

pozitivan

unaprijed dogovoren

bez prethodnog dogovora

UNAPREIVANJE PRODAJE

UNAPREIVANJE PRODAJE je skup aktivnosti koje posredno ili neposredno djeluju na sudionike u prodajno-kupovnom procesu informiranjem, izobrazbom, savjetima i poticanjem radi prilagoavanja, olakavanja, ubrzavanja i poveavanja prodaje dobara i usluga, uz stvaranje ope drutveno-ekonomske atmosfere.

MERCHANDISING predstavlja aktivnu prezentaciju proizvoda.

Metode unapreenja proizvoda:

a) izravne

b) neizravne

OSOBNA PRODAJA

OSOBNA PRODAJA koa promocijska aktivnost predstavlja komunikaciju ''licem u lice'', bez posredstva medija.

Osobna se prodaja sastoji od:

a) naglaene informacijske sastavnice

b) nenaglaene nagovarake satavnice

Tri teorije odnosa izmeu prodavaa i kupca:

1. Teorija poticaj-odgovor

2. Jednostavna prodajna teorija

3. Teorija zadovljavanja potreba

IZRAVNI MARKETING ukupnost aktivnosti pomou kojih prodava obavlja prijenos proizvoda i usluga kupcu, usmjerava svoje napore prema ogranienom auditoriju upotrebljavajui jedan ili vie medija u svrhu iniciranja reakcije telefonom, potom ili osobnom posjetom kupca.

Aktivnosti izravnog marketinga:

1. Prodaja bez posredniak (prodaja potom, katalog, od vrata do vrata)

2. Oglaavanje sa kuponima za narudbu

3. Izravno oglaavanje (kablovska tv..)

4. Prodaja putem videotex terminala

11 ZAPOVJESTI POSLOVNOG OVJEKA:

1. profesionalnost

2. potenje

3. samokontrola

4. urednost

5. tonost

6. strpljivost

7. umjerenost

8. smisao za humor

9. raspoloenje bez veih oscilacija

10. dobro zdravlje

11. zadovoljavajua fizika kondicija

VOENJE POSLOVNIH RAZGOVORA:

spontanost vs. kruta pripremljenost

strpljivost vs. pritisak

samopouzdanje vs. kolebljivost

emitiranje vs. recepcija informacija

poslovnost vs. intimnost

ravnopravnost vs. supremacija

interakcija vs. monolog

Faze poslovnog razgovora:

1. Uvod

2. Ulaenje u temu

3. Iznoenje argumenata

4. Reakcija sugovornika

5. Usuglaavanje stavova

6. Navoenje sugovornika na vlastiti stav

7. Donoenje odluke

8. Zakljuak

Globalni koncept voenja poslovnog razgovora:

1. poetak razgovora

2. Informiranje

3. Argumentacija

4. Neutraliziranje prigovora

5. Odluka

ORGANIZACIJA PROMOCIJSKIH AKTIVNOSTI

ORGANIZACIJA sustavna i planska podjela poslova, koordiniranje izvrenja tih poslova, zdruivanje podjeljenih poslova u organizacijske jedinice poduzea i koordiniranje i kooperiranje tih organizacijskih jedinica s drugim takvim jedinicama u poduzeu, a sve radi uspjenog izvrenja postavljenih zadaa i dostizanja odreenog cilja.

Promocijske aktivnosti u poduzeu mogu biti:

1. zasebna organizacijska jedinica poduzea

2. djelomino ili u cjelosti povjerene propagandnim agencijama

3. djelomino ili u cjelosti povjerene medijima

ORGANIZACIJA OVISI O:

1. Veliini i djelatnosti poduzea

2. Razgranatosti postojee organizacijske strukture

3. Proizvodnom programu i ciljnim trinim segmentima

4. Znaenju promocijskih aktivnosti poduzea

5. Raspoloivom promocijskom budetu

6. Raspoloivim kadrovima

Vanjska organizacija promocije:

a) centralizirana

b) decentralizirana

c) kombinirana

Zadae org. jedince EP:

1. Izrada godinjeg plana EP

2. Izbor medija i sredstava EP

3. Izrada i/ili izbor propagandnih poruka

4. Nadzor kreacije, realizacije i distribucije propagandnih sredstava

5. Istraivanje efikasnosti EP

6. Voenje vlastite dokumentacije

7. Praenje suparnike EP

8. Praenje domae i inozemne literature

GRANINE PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI

1. USLUGE POTROAIMA

2. AMBALAA

3. DIZAJN

4. PROPAGANDA ''OD USTA DO USTA''

USLUGE POTROAIMA predtavljaju graninu promocijsku aktivnost kojoj je svrha kupcu, odnosno potroau olakati kupnju i upotrebu, odnosno koritenje proizvoda, obino trajnje otronje.

Najznaajnije usluge potroaima:

1. kreditiranje kupnje

2. besplatan prijevoz

3. besplatna montaa

4. savjetovanje potroaa o nainu uporabe ili rukovanja proizvodom

5. mogunost reklamacije

6. izvrenje besplatnih popravaka

7. mogunost nabave rezervnih dijelova

Usluge potroaima mogu biti usmjerene prema trima ciljnim skupinama:

a) krajnji potroai

b) gosp. subjekti

c) posrednici

SERVISIRANJE PROIZVODA usluna djelatnost preteito tehnikog obiljeja ija je zadaa odravanje i popravljanje proizvedenih prodanih gotovih proizvoda, savjetovanje, poduka i izobrazba te pruanje dodatnih usluga.

AMBALAA

AMBALAA predstavlja posude razliitog oblika i veliine nainjene od raznih materijala u kojima se roba dri tijekom prometa, a isto tako i tanje fleksibilne materijale koji su samo izrezani na odgovarajue dimenzije i eventualno grafiki obraene, a slue za zamatanje roba.

Ambalaa predstavlja sredstvo ekonomske propagande, vid unapreivanja prodaje, zamjenu osobne prodaje u samoposluivanjima, ali i u drugim prodajnim oblicima, sredstvo utjecaja na estetski izgled prodavaonice zatim kao sredstvo poticanja za kupnju te kao element stvaranja odreene kupovne atmosfere.

Pod pojmom ekoloki dizajniranom ambalaom podrazumjevamo:

1. bioloki razgradivu ambalau

2. trajnu ambalau ili za viekratnu uporabu

3. ambalaa koju je mogue konzumirati

4. ambalaa koja nakon upotrebe postaje korisnim otpadom

5. estetski dizajnirana ambalaa itd.

Pakovanje predstavlja transportnu ili prodajnu jedinicu dok je pakiranje proces ''umatanja'' proizvoda u ambalani materijal.

MARKETING ZADAE AMBALAE:

1. Omoguava identifikaciju proizvoda na prodajnom mjestu i komunikaciju s kupcima

2. Stvara dodatnu psiholoku i simboliku kvalitetu proizvoda i poboljava njegov image

3. Intenzificira i unapreuje prodaju proizvoda

4. Potpomae cjelokupan proces fizike distribucije proizvoda te odrava kvalitetu i svojstva proizvoda

5. Operacionalizira merchandising proizvoda odnosno prezentaciju proizvoda na prodajnom mjestu te razlikovanje proizvoda od konkurentnih

6. Olakava kupcu donoenje odluke o kupnji

7. Zadovoljava dodatne potrebe potroaa

PODJELA AMBALAE:

1. PREMA AMBALANOM MATERIJALU papirna i kartonska, metalna, staklena, drvena, tekstilna, od plastinih masa, od laminiranih materijala

2. PREMA TEMELJNOJ FUNKCIJI prodajna, transportna, skupna

3. PREMA TRAJNOSTI povratna, nepovratna

4. PREMA ODVOJIVOSTI odvojiva, neodvojiva.

Zahtjevi koji se postavljaju pred ambalau:

funkcionalnost

komunikativnost

atraktivnost

odgovarajua veliina i pogodan oblik

jednostavan nain manipuliranja ambalaom od strane potroaa

sigurnost i uvjerljivost

suvremenost

ekoloka sigurnost

FUNKCIJE AMBALAE:

1. Protektivna (zatitna)

2. Distribucijska (skladino-transportno-manipulativna)

3. Komunikacijska (trino-prodajna)

4. Upotrebna (korisnika)

Protektivna funkcija ambalae odnosi se na zatitu proizvoda od mehanikih naprezanja: fizikih, kemijskih i biolokih utjecaja, tetoina.

Distribucijska funkcija ambalae odnosi se na manipulaciju, skladitenje, unutarnji i vanjski transport predmeta rada, poluproizvoda i gotovih proizvoda, sredstava rada.

Komunikacijska funkcija ambalae:

1. Mogunost identifikacije proizvoda

2. Stvaranje vizualnih komparativnih prednosti

3. Stvaranje racionalnih prodajnih jedinica

4. Poveanje impulzivne kupnje proizvoda

5. Mogunost utvrivanja upotrebnih karakteristika, sadraja i ostalih inf. o proizvodu

6. Jamstvo kvalitete i kvantitete proizvoda

7. Mogunost promocijskog djelovanja

8. Mogunost dizajniranja ambalae pospjeuje prodaju

9. Stvaranje pozitivnog image-a o proizvodu kod potroaa

Uporabna funkcija ambalae:

1. Olakano prenoenje proizvoda do kuanstva

2. Olakano uvanje proizvoda u kuanstvu

3. Olakana upotreba proizvoda

4. Estetsko djelovanje ambalae u kuanstvu

5. Uporaba ambalae nakon potronje proizvoda

6. Mogunost recikliranja ambalae

Elementi kreiranja ambalae:

ambalani materijal

oblik ambalae

elementi grafikog oblikovanja ambalae

DIZAJN

DIZAJN stvaralaka aktivnost iji je cilj odreivati formalne kvalitete industrijski proizvedenih predmeta. Kreativna struna djelatnost odreivanja cjelovitih oblikovnih kvaliteta i odnosa proizvedenih predmeta.

STAJLING intervencija u dotjerivanju proizvoda kojom se stvara iluzija o promjeni proizvoda manipulacijom repetiranja modnih ciklusa.

REDIZAJN ponovljeni proces dizajna konkretno postijeeg, ali na krivulji ivotnog vijeka proizvoda ve zastarijelog proizvoda odnosno preoblikovanje proizvoda.

ZAHTJEVI KOJI SE STAVLJAJU PRED DIZAJN:

1. Funkcijski zahtjevi (upotrebljivost, svrsishodnost, korisnost)

2. Estetski zahtjevi (skladnost, privlanost, ljepota, primljivost...)

3. Ekonomski zahtjevi (sa aspekta proizvodnje i potronje)

Marketing i dizajn su uzrono-posljedino povezani, i zato dizajn treba promatrati kao sastavni dio proizvoda.

U praksi je mogue razlikovati: 1.Pseudodizajn; 2.sustavno organizirani, metodoloki koncipiran proces dizajna.

FAZE DIZAJN PROCESA:

I. PRIPREMNA FAZA:

1. analiza situacije i definiranje dizajn-problema

2. prikupljanje relevantnih informacija

II. KREATIVNA FAZA:

1. analiza

2. sinteza

3. verifikacija

III. FAZA REALIZACIJE:

1. konstrukcija/ razvoj

2. proizvodnja

IV. KONTROLNA FAZA:

1. promatranje ''ivotnog ciklusa'' dizajna

2. intervencije i korekcije (npr. redizajn)

PROPAGANDA OD USTA DO USTA

PROPAGANDA OD USTA DO USTA je neorganiziran nain osobnog komuniciranja izmeu ''voditelja miljenja'' i lanova referentnih skupina (''sljedbenika miljenja'').

imbenici koji ubrzavaju i poveavaju propagandu ''od u do u'':

a) via cijena proizvoda

b) neredovitost kupnje

c) nove upotrebne vrijednosti proizvoda u odnosu na konkurentske

d) simbolika i statusna svojstva proizvoda

e) percipirani psihosocijalni rizik

f) neodlunost pri donoenju odluke o kupnji sljedbenika miljenja

Osobine ''voditelja miljenja'' :

1. lake uklapanje u drutvene norme

2. srazmjerna heterogenost referentne skupine

3. ekstravertiranost i komunikativnost

4. izloenost masovnim medijima

5. vii socijalni status

6. sklon inovacijama

HALLO EFECT tendencija donoenja sudova ljudi o pojedinanim osobitostima nekog objekta u uvjetima njihove ope impresije o strukturi kojoj objekt pripada.

LITERATURA: Marcel Meler; PROMOCIJA, Osijek, 1997.

http://www.mojrad.net/pregled_teksta.php?id=8823LScCNBSwgai6LsE5dgnVLScCNBSwgai6LsE5dgnV za kupovinu magistarskog

KOMUNIKATOR

KOMUNIKACIJSKA

PORUKA

KOMUNIKACIJSKI

KANALI

KOMUNIKANT

POTREBA

MOTIV

AKCIJA

(PONAANJE)

PAGE 34