27. Prorok Hoea

Prorok i njegov ambijent

Njega se u kanonu katolike Biblije svrstava kao prvog meu malim prorocima. Ime mu znai Gospodin spaava. Jedini meu malim prorocima potjee iz Sjevernog kraljevstva. Osim njegovog branog iskustva opisanog u Ho 1-3, o njemu inae malo znamo. Iz njegove knjige je vidljivo da je senzibilan, posjeduje oinsku njenost (11,1-9) i sposobnost opratanja kao suprug (2,4-25); s velikom pronicavou iitava drutveno-politiki trenutak svoga vremena.

Poslanje obavlja u posljednjim godinama Jeroboama II tj. malo prije pada

Samarije (750-725). Ovaj je period oznaen velikom politikom nestabilnou uzrokovanom dravnim udarima (7,3-7) s strane prolaznih kraljeva (8,4) i mijenjanjem saveza zbog odbrane od Asiraca s Asircima, s Egipanima, opet s Asircima (5,13; 7,8-11; 8,8-10; 12,2). Drutvena slika nije se promijenila od vremena proroka Amosa: nema iskrenosti, ljubavi, poznavanja Boga; krade se,

ubija, vri preljube (4,1-2). Religiozna situacija je dramatina: sveenici su neznalice, nemarni, zavidni, razbojnici (4,4-10; 6,9). Skupa sa kraljevima i

uglednicima vode narod u propast (5,1-7). Narod se preputa kanaanskoj idolatriji (4,11-14; 8,4-7) sa tek ponekim kratkotrajnim povratkom Gospodinu

(6,1-6).

Sastav knjige

Ho 1-3 donosi opis Hoeinog braka i njegovog simbolinog znaenja. Nije sigurno radi li se o realnom braku ili alegoriji; da li je ena koju je oenio ve bila prostitutka ili je to postala kasnije; da li je ena iz Ho 3 ista ona iz Ho 1? Mogue je smatrati da je brak bio realan, da je ena stalno ista te da je tovala Baal-a i slobodno se podala sakralnoj prostituciji.

U 4,1-14,1 prorok napada stare i nove oblike idolatrije na religioznom i

politikom planu (Ho 5-7; 11-13) te (ne)odgovornost ljudi na vodeim pozicijama (Ho 4; 8-10), navijetajui skoru kaznu. Istovremeno, prorokov se pogled usmjerava sa recentne situacije (Ho 4-9) na povijest Izraela (Ho 9-13).

Ho 14,2-10 navijeta iskreno Izraelovo obraenje i definitivni povratak Gospodinu.

Temeljna poruka

Ho 2,16-22:

15Kaznit u je za dane Baalove kojima je kad palila,

kitila se grivnom i kolajnom

i trala za svojim milosnicima; a mene je zaboravljala - rije je Gospodnja.

16Stoga u je, evo, primamiti, odvesti je u pustinju i njenu progovorit' srcu.

17I vratit u joj ondje njene vinograde, i od Doline u akorske uiniti vrata nade. Ondje e mi odgovarat' ona kao u dane svoje mladosti, kao u vrijeme kada je izila iz Egipta.

18U onaj dan - rije je Gospodnja - ti e me zvati: 'Muu moj', a nee me vie zvati: 'Moj Baale.'

19Uklonit u joj iz usta imena baalska i nee im vie ime spominjati.

20U onaj dan, uinit u za njih savez sa ivotinjama u polju, sa pticama nebeskim i gmazovima zemskim;

luk, ma i boj istrijebit u iz zemlje da mirno u njoj poiva.

21Zaruit u te sebi dovijeka; zaruit u te u pravdi i u pravu, u njenosti i u ljubavi;

22zaruit u te sebi u vjernosti i ti e spoznati Gospodina.

Prorok Hoea se zaljubio u Gomeru, hramsku prostitutku i unato svemu oenio ju je. Nakon to mu je rodila 3 sina, opet se vratila prostituciji. Ovaj odlomak uzet je iz Ho 2 gdje on govori o svojim reakcijama na Gomerinu nevjeru. Prvo je smatrao da je jedino rjeenje sve zaboraviti! Otjerao ju je iz kue mislei da e to u njoj izazvati promjenu. No, ona se ne mijenja. I on shvaa da je ne moe zaboraviti. I odluuje ipak joj pristupiti i udvarati joj se, pa i poniziti pred njom ne bi li dopro do njezina srca. to god trebalo, sve e uiniti da u tome uspije. I uspio je. Meutim, proivljavajui svoju osobnu dramu, prorok shvaa da se Izrael u odnosu na Boga ponaa poput njegove nevjerne ene. Izraelovo ponaanje prema svome Bogu ne moe drugaije nazvati nego prostitucija (4,12; 5,4): narod (zarunica) je napustio svog prvog mua, Gospodina, i prostituirao se na politikom planu (stalno priklanjanje uz onog tko je najmoniji), socijalnom (postao rob idola novca i blagostanja na raun najsiromanijih) i religioznom (sakralna prostitucija i orgijanje uz Baal-ova svetita).

On je prvi primjenio sliku zarunika i zarunice za Boji odnos prema svom narodu. Kasnije e Hoea rei da je uzrok svemu tomu jest ili manjak znanja (daat kao duboko i osvajajue iskustvo 4,1) ili sklonost ka grijehu koju Izrael nosi u sebi jo od najstarijih vremena. Stoga Hoea ispituje u kritikom duhu povijest (1,4; 9,10-17; 11,1-6; 12,3-7.13-15; 13,4-8).

Kao i njegova nevjernica, isto se ponaa i Izrael. Bog ga je, kao Hoea svoju enu, prvo kanjavao, ali poto nije bilo rezultata odluio je udvarati, dodvoriti mu se, progovoriti njegovu srcu da ga uini svojom zarunicom (2,21). Bog se poniava pred Izraelom jer ga ljubi! Ako uzmemo u obzir da se ovdje upotrebljava izraz koji se koristio za zaruivanje djevica i da e Boja zarunica biti zaruena u pravdi i u pravu, u njenosti i u ljubavi (2,22), vidljivo je da Bog kani izbrisati Izraelove grijehe, prostitutku vratiti u stanje djevianstva.

Nako to je izloio ovu globalnu perspektivu, poto Izrael nije sposoban za autentino obraenje (ub, vratiti se), prorok navijeta skoru kaznu (6,1-6; 7,8-16; 8,1-2; 9-10; 13). Ipak, kazna nije u potpunosti neizbjena pa Hoea ponovno navijeta da je Gospodin u svom milosru u stanju obnoviti ovjeka da nadie grenost kojoj je sklon Izrael (Ho 11; 14). Daje poruku nade u spasenje jer za Gospodina nijedna situacija u koju se doe zbog bilo kojeg grijeha nije nerijeiva.

Trijumf je uvijek na strani Bojeg milosra (hesed), Njegove dobrohotne (9,15; 11,1-2; 14,5) i njene ljubavi (rahamim). Ona je oslikana majinskom njenou koja proizlazi iz majine utrobe i daje ivot pa stoga ne zaboravlja svoje edo (usp. Iz 49,15). Takva ljubav Boja je u stanju ovjeka pobuditi na autentino obraenje koje e se oitovati u njegovom hesed prema blinjem i u daat prema Bogu.

Ho 11,1-11 Dok Izrael bijae dijete,ja ga ljubljah, iz Egipta dozvah sina svoga.

2Al' to sam ih vie zvao, sve su dalje od mene odlazili; baalima su rtvovali, kadili kumirima.

3A ja sam Efrajima hodati uio, drei ga za ruke njegove; al' oni ne spoznae da sam se za njih brinuo.

4Uima za ljude privlaio sam ih, konopcima ljubavi;

bijah im k'o onaj koji u eljustima njihovim vale oputa; nad njega se saginjah

i davah mu jesti.

5U zemlju egipatsku on e se vratiti, Asirac e mu kraljem biti, jer se ne htjede vratiti k meni.

6Ma e bjenjeti njegovim gradovima, unititi prijevornice njegove, prodirat e zbog spletaka njegovih.

7Narod je moj sklon otpadu;

i premda ga k Vinjem dozivlju,

nitko da ga podigne.

8Kako da te dadem, Efrajime,

kako da te predam, Izraele!

Kako da te dadem kao Admu,

da uinim s tobom kao Sebojimu? Srce mi je uznemireno,

uzavrela mi sva utroba:

9neu vie gnjevu dati maha, neu opet zatirati Efrajima, jer ja sam Bog, a ne ovjek: Svetac posred tebe -

neu vie gnjevan dolaziti!

Prorok evocira povijesni hod Izraela kojim ga je Bog vodio iz Egipta u

slobodu. U ovim ranim danima, Izrael je nazvan dijete. Meutim, vremenom oni se sve vie udaljavaju od svoga Oca i osloboditelja, idu za drugim bogovima. Ipak, i onda ih je Gospodin pomagao, vodio za ruke. Konopcima ljubavi ih je

privlaio, trudei se zaboraviti njihove nevjernosti i privui ih k sebi. Iako je bilo naroda koji su znaajniji od Izraela a on najmanji od svih po mnogo emu, Bog je izabrao njih i oko njih se trudio, ljubio ih. Ovdje vidimo to je Boja ljubav. ovjek kad ljubi, i kad misli da je to nesebina ljubav, jo uvijek ljubi jer ga je ljubljeni neim privukao, neto je postojalo to je privuklo ljubiteljevu panju i to mu se svia. Bog ne ljubi zato to je naao neto privlano na Izraelu pa Izrael je nevjernica, prostitutka od koje je najprirodnije okrenuti glavi! On ne ljubi zbog onoga to Izrael jeste nego zbog onoga to on, Bog, jeste: on je ljubav! Iako na njima ne nalazi nita posebno, on u Izraelu eli stvoriti ono dobro kojeg Izrael nema, a koje bi mogao imati. To je njegova

stvaralaka ljubav. Zbog toga ne eli unititi Izrael kao Admu i Sebojim, gradove koji su uniteni

skupa sa Sodomom i Gomorom (Pnz 29,23; Jer 49,18). Ali, ipak mora kazniti

Efrajima jer to zahtijeva pravda, a i pedagogija, jer se on ne eli ni malo promijeniti na bolje; i dalje ivi ruei temelje ivota. Bolje da ga Gospodin kazni manjim zlima kako bi uvidio da e ga snai gore stvari ako bude nastavio grijeiti (usp. Iv 5,14). Prorok spoznaje da se Boje srce uznemirilo i da mu je od suuti uzavrela utroba (usp. Ho 11,8). Ponajprije zato jer vidi da njegov narod ne ide stazom ivota. Tu poinje bol, to je ve ono nevjerstvo o kojem govori poetak Hoeinog prorokovanja. Potom nastupa bol zbog kazne kojom mora pokuati svoj narod odvratiti od puta koji vodi u nitavilo nijedna kazna nije ugodna, svaka izaziva bol svako buenje je bolan proces. U svojoj ljubavi Bog proivljava i boli koje snalaze njegov narod a i svoje osobne.

Uzima na sebe teret i jednog i drugog da bi narodu dao ivot. Poput Hoee, ulazi u ponienje da se on, Stvoritelj i Svemogui, trudi oko nevjernog naroda, da pati zbog njih. Da ih poziva u ivot. Iz ovih prorokovih rijei proizlazi da

Bog Izraelcima daje sve to moe dati. Njegov stav prema njima je takav da im nita ne uskrauje. No, konani ishod ovisi o njima, da li e prihvatiti Boju ljubav ili ne.