Slobodna Dalmacijaprosinac 2016. naslovnica.1

hrvatske sveučilišne novine

Znanstvenim centrima izvrsnosti 50 milijuna eura

Intervju: prof. Jasna Puizina, dekanica splitskog PMF-a

STR. 7

Inovatori s UNIZG-a ovjenčani medaljama

STR. 15

god VIII.broj 85.5. prosinca2016.www.unist.hr

Nikad veća i bolja!

nastavak na STR. 3

STR. 16

Vladin vjetar u leđa Sveučilištu u Splitu

N

iko

la V

ilić

/Ha

Nza

Med

ia

iznimno jaka “reprezenta-

cija” hrvatske Vlade po-

sjetila je sredinom stude-

noga Sveučilište u Splitu,

upoznavši se s najvažnijim

razvojnim planovima te vi-

sokoškolske ustanove, da-

našnjicom i sutrašnjicom

Sveučilišta. Predvođeni pre-

mijerom Andrejem Plenko-

vićem, na Pomorski fakultet

stigli su potpredsjednik Vla-

de i ministar obrane Damir

Krstičević, ministrica regi-

onalnoga razvoja i fondova

Europske unije Gabrijela

Žalac, ministar graditeljstva

i prostornog uređenja Lovro

Kuščević, ministar turizma

Gari Cappelli i ministrica

kulture Nina Obuljen Kor-

žinek. Njihov domaćin bio je

rektor prof. Šimun Anđeli-

nović, praćen prorektorima

prof. Borisom Malešom, prof.

Brankom Matulićem, prof.

Alenom Soldom, prof. Mar-

kom Rosićem i prof. Rosan-

dom Mulić, te dekanima prof.

Nikolom Račićem (Pomorski

fakultet), prof. Borisom Tro-

grlićem (Fakultet građevi-

narstva, arhitekture i geode-

zije), prof. Zoranom Đogašem

(Medicinski fakultet), prof.

Aleksandrom Jakirom (Fi-

lozofski fakultet) i prof. Sve-

nom Gotovcem (FESB).

Na sastanku je rektor An-

đelinović izložio ključne ra-

zvojne projekte Sveučilišta u

Splitu, za koje je dobio načel-

nu podršku i premijera Plen-

kovića i njegovih suradnika

u čije resore pojedini od tih

projekata zadiru.

Dvadeset i prva Smo-

tra Sveučilišta u Za-

grebu, najveća i, pre-

ma mišljenju mnogih,

najbolja do sada, održana je u

prostorima zagrebačkog Stu-

dentskog centra od 17. do 19.

studenoga, a na njoj su se ti-

sućama zainteresiranih pred-

stavili fakulteti i akademije

Zagrebačkog sveučilišta. Do-

gađaj nije bio zanimljiv samo

budućim, nego i sadašnjim

studentima, jer su predstav-

ljene sve razine visokog ob-

razovanja, uključujući dok-

torske i specijalističke studi-

je. Sva se tri dana smotre, u

Francuskom paviljonu, pr-

vi put održavao i kvalitetan

umjetnički program, za ko-

ji su zaslužni profesori i stu-

denti umjetničkih akademija.

Značajna je novost i niz od čak

50 predavanja pod nazivom

“Najbolje sa Sveučilišta”, na

kojima su istaknuti profesori

svih sastavnica prezentirali

svoje ustanove u kinodvora-

ni SC-a.

Predvodnik punog razvoja Dalmacije

nastavak na STR. 11

SMoTRa SveUčIlIšTa U ZaGRebU

Konferencija “Nova infrastruktura za

suradnju Sveučilišta u Splitu i gospo-

darstva u 21. stoljeću”, na kojoj su su-

djelovali i ministrica regionalnog ra-

zvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac

i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Bari-

šić, ponudila je uvid u nekoliko projekata Sve-

učilišta u Splitu s velikim i važnim ciljem: po-

vijesnim iskorakom Sveučilišta prema jača-

nju suradnje s gospodarstvom i društvenom

zajednicom. Ukupne vrijednosti oko 160 mili-

juna eura, pogodnošću za financiranje iz eu-

ropskih fondova, te visokim stupnjem dovrše-

nosti, ti projekti pokazuju kako Sveučilište u

Splitu može biti istinski zamašnjak budućeg

razvoja Splita i Dalmacije.

Nova INFRaSTRUKTURa Za SURaDNJU SveUčIlIšTa U SPlITU I GoSPoDaRSTva U 21. STolJeĆU

nastavak na STR. 4-5

universitas | prosinac 2016.2

impressum ♦ universitas ♦ hrvatske sveučilišne novine ♦ redakcija ♦ Franka Babić ♦ Antonija Žaja ♦ Tomislav Čizmić-Marović ♦ Damir Humski (fotografija) ♦ Ivan Perkov (Zagreb) ♦ Leida Rizvan Sikimić ♦ Sagita Mirjam Sunara ♦ Gordana Alfirević ♦ nakladnički savjet ♦ prof. Ante Čović, predsjednik ♦ prof. Sandra Bischof ♦ prof. Zoran Curić ♦ prof. Branko Matulić ♦ prof. Mislav Grgić ♦ prof. Ante Bilušić ♦ prof. Nikola Račić ♦ fotografije ♦ Hanza Media ♦ glavni urednik ♦ Ivica Profaca ♦ nakladnici ♦ Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu ♦ za nakladnike ♦ prof. Šimun Anđelinović i prof. Damir Boras, rektori ♦ adresa redakcije ♦ Livanjska 5/IV.♦ tel. 021/558 262 ♦ universitas@unist.hr ♦ www.unist.hr/ostalo/sveucilisni-list-universitas

Kod prikaza događanja na

zagrebačkom Filozofskom

fakultetu malo toga može

razotkriti toliko puno kao

obična, objektivistički prezentira-

na, gola kronologija. Time ne sa-

mo da se potvrđuje posvemašnje

ignoriranje fakata u medijskim

prikazima fakultetske krize, ne-

go se i učvršćuje zdravorazumsko

uvjerenje da sam redoslijed doga-

đaja raskriva sve ključne mistifi-

kacije koje prate najnoviju pobu-

nu na FF-u.

Olako obećana brzinaDa bi se uočila logika eskalacije

sukoba dovoljno je s ove kronologi-

je stresti ukrasne detalje, Zamije-

timo najprije da čim su ugovori s

KBF-om 1. 7. definitivno odbijeni,

već 14. 7. kreće smjena dekana Pre-

višića. Čemu takva žurba kad se

znalo da će on za dva mjeseca biti

tiho umirovljen? Vjerojatno je po-

stojala opasnost da sukob splasne?

A kada se 3. listopada i povukao,

opoziv studentskih članova Vije-

ća iskorišten je za novi, širi krug

sukoba. Obnašatelju dužnosti de-

kana, prof. Holjevcu, montirano je

vrzino kolo: hitan saziv Vijeća ulti-

mativno traže isti oni koji na sjed-

nicu Vijeća odbijaju doći sve dok

Holjevac u Vijeće ne vrati opozva-

ne studente i tako prekrši ovlasti.

Znajući da se u tom vrtlogu to čvr-

šće mora držati propisa, Holjevac

je čekao novoizabrane predstav-

Požari na Filozofskom

2014. godinalipanj

Dekani KBF-a i FFZG-a potpisuju

Ugovor o provedbi zajedničkih preddi-

plomskih i diplomskih dvopredmet-

nih studija, koji Vijeće izglasava u

srpnju 2014.

2015. godinapočetkom 2015.

Radna grupa profesora i studena-

ta predlaže “načela nastavne i znan-

stvenoistraživačke suradnje s drugim

sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu”

po kojima bi FFZG legitimno ugova-

rao suradnju.

22. 3. Akademska solidarnost or-

ganizirala tribinu o formalizaciji su-

radnje s KBF-om.

18. 5. Fakultetsko vijeće otkazuje

većinu potpisanih ugovora jer se pro-

tive načelima za uspostavu suradnje.

Plenum FFZG-a smatra da bi surad-

nja s KBF-om narušila autonomiju hu-

manistike i cijelog obrazovnog susta-

va, i da nije jasno bi li se zajedničkim

znanstvenoistraživačkim radom dalo

znanstveno pokriće religijskim inter-

pretacijama svijeta, kršila znanstve-

na autonomija i podrivale sekularne

tekovine moderne.

2016. godina11. 2. Članovima Vijeća proslijeđe-

na nova verzija ugovora o suradnji s

drugim sastavnicama.

18. 2. S dnevnog reda Fakultetskog

vijeća skinuta točka o ugovorima.

2. 3. Odsjek sociologije, 8. 3. odsje-

ci filozofije i kroatistike, 9. 3. Odsjek

JSJIK, 10. 3. Klas. fil. i Komparativna

te Studentski zbor FF-a odlučuju odbi-

ti ugovor s KBF-om, a Odsjek anglisti-

ke 4. 3. traži raspravu na izvanrednoj

sjednici Vijeća.

10. 5. Nakon sjednice pročelnika,

dekan dostavlja Vijeću Opća načela

suradnje FF-a s drugim sastavnica-

ma Sveučilišta u Zagrebu, nacrte Pri-

Facta sunt servanda: Činjenice treba poštovatiKRONOLOŠKI PREGLED DOGAĐANJA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

nike studenata. No zbog toga što se

propisa držao u skladu s „dobrim

običajima“ hitno je sazvana nele-

galna sjednica Vijeća na kojoj je

Holjevac, tobože, smijenjen. Diver-

zija zbog koje su izbori za Student-

ski zbor morali biti poništeni, izve-

dena je usput, spontano. Da je Inici-

jativi do fakultetskog dobra, zar ne

bi stala na loptu i u nekoliko mjeseci

sve riješila demokratskom većinom

uz akademsko proceduralni šarm?

No za sada se ugarcima jednoga po-

žara pali drugi…

Umjesto odgoja manipulacijaKako to prolazi? U ovako slaboj

državi uzimanje zakona u svoje ru-

ke iskušale su, s više ili manje efekta

ne samo sve političke opozicije, ne-

go i svi koji imalo drže do sebe. Pa

ako može HNS, zašto ne bi i IZVFF?

No sve to još i sliči na nešto dok in-

strukcije daju pravni eksperti poput

sindikaliste Ribića, prof Josipovića

ili odvjetnika Nobila koji s Tribine

FF-a poziva studente da ‘ne čekaju

sudske presude koje su sporne, nego

neka se ponašaju kao da su presu-

du već dobili’. Pravi problem počinje

kada se pobunjeni profesori FF late

sami napisati Deklaraciju o uprav-

ljanju Filozofskim fakultetom. Ta

Magna charta koja se ovdje citira-

ti ne može jer ne bi stala ni na dvije

stranice Universitasa, kreće od tvrd-

nje da rektor namjerno stvara krizu

upravljanja donoseći ’pravno dvoj-

bene’ odluke, u sredini se već govori

o ’protuzakonitim odlukama koje ne

proizvode pravne učinke’, da bi sve

završilo prijetećim upozorenjem da

su ’odluke Deklaracije obvezujuće za

sve studente i djelatnike fakulteta’.

Pritom problem nije u studentskom

Plenumu koji ima silno važnu peda-

gošku funkciju – naučiti mlade ljude

građanskom neposluhu, u najboljem

liberalističkom duhu prava na opo-

ziciju. Problem je kada Plenumom,

odnosno mladim ljudima manipuli-

raju oni koju su tu da bi ih odgaja-

li. U tom gorkom okusu sabire se sve

moje iskustvo studentskih pobuna.

Pobuna protiv klerikalizacije?Ta se manipulacija najlakše mo-

že prokazati na patetici glavnog ar-

gumenta ove pobune – ‘otporu kleri-

kalizaciji društva’. Na stranu časkom

Tuđmanov državni ugovor s Vatika-

nom koji državu Hrvatsku priječi da

obrazovanje uzme u svoje ruke. Taj je

problem ozbiljan ali je bitno ispod druš-

tvene zadaće Filozofskog fakulteta u

Zagrebu kao bastiona progresivne mi-

sli i demokratskih inovacija kako mu

tepaju Kulturnjaci 2016. No koji je to od

njegovih profesora, barem na Filozofiji,

koji će svojim studentima objasniti ba-

rem tri notorne stvari: prvo, da su teo-

logija i filozofija u cjelokupnoj povijesti

ljudskoga mišljenja bile sukonstitutiv-

ne, i da će to zauvijek i ostati? Drugo, da

je jedini poredak koji se principijelno

odrekao svake transcendencije upravo

ovaj neoliberalni, protiv koga se naše

bundžije navodno bune. I treće, da naj-

oštrija, najcjelovitija, a zbog snage Cr-

kve u ponečemu i najdjelatnija protuli-

beralna kritika danas stiže iz Vatikana

Pape Frane… Kako barem te tri stvari

mogu postati obzor razumijevanja za-

jedničkog dobra hrvatske politeje ne

samo današnje generacije studenata

na Filozofskom? Nego i njihovih na-

stavnika, naravno, ne samo na KBF-

u. Je li to pretežak zadatak njihovim

odgajateljima? Tek je to primjereno

uporište primjerena kritičkog pristu-

pa hrvatskoj Crkvi, s onu stranu ja-

lovog nadgornjavanja. Ali na paro-

li ‘jedan svijet jedna borba’ vojevati

protiv ugovora s KBF-om misleći da

će Filozofski na taj način opstati kao

bastion progresivne misli, to žalosno

uvjerenje može voditi samo u provin-

cijalnu omrazu drugačijih.

Za ciljeve višeg redaNameće se dojam da je atmosfe-

ra na Filozofskom danas daleko od

klime koja bi pogodovala mišljenju.

Odbijamo prihvatiti tu nametljivu

tvrdnju jer bi to bilo ravno prijed-

logu da se Filozofski fakultet pri-

vremeno zatvori. Nadati se je da

najbolja snaga Filozofskog fakul-

teta, uključujući njegovo dragocje-

no iskustvo izvaninstitucionalnih

sredstava borbe, može biti instru-

mentalizirano za ciljeve višeg reda.

Više je nego važno da se, barem za

početak, počne razlikovati one ko-

ji sukobe raspiruju od onih koji su

preuzeli naoko neatraktivnu zada-

ću da ih smiruju i stanje normalizi-

raju. Čini se da je formula „dijaloš-

ka širine uz poštovanje institucija“

ona topla voda koju ni u Hrvatskoj

ne bi trebalo ponovno izmišljati.

Piše: Duško Čizmić Marović

jedloga u ugovorima te pojedinačna

očitovanja o suradnji te traži pismena

očitovanja o prihvaćanju predložene

ugovorne suradnje do 8. lipnja.

16. 6. Fakultetsko vijeće pokreću

smjenu dekana Vlatka Previšića s 46

glasova “za”, 34 “protiv” i tri nevažeća,

u 12 točaka mu zamjerajući opstruk-

ciju rada Vijeća, nepoštovanje Statu-

ta, nelegitimnu smjenu prodekanice

Galić, cenzuriranje studenata i poku-

šaj nasilnog sklapanja Ugovora o za-

jedničkim dvopredmetnim studijima

s KBF-om.

1. 7. Vijeće donosi sljedeće odlu-

ke o prihvaćanju suradnje s ALU na

izvođenju studija Likovne kulture,

Ugovora s Fakultetom organizaci-

je i informatike o nastavnoj i znan-

stvenoistraživačkoj suradnji, Ugovo-

ra s Muzičkom akademijom o zajed-

ničkim dvopredmetnim studijima i

ostaloj nastavnoj i znanstvenoistra-

živačkoj suradnji, Ugovora s PMF-

om o integriranom preddiplomskom

i diplomskom studiju povijesti i geo-

grafije i ostaloj nastavnoj i znanstve-

noistraživačkoj suradnji, a Ugovor s

KBF-om o zajedničkim dvopredmet-

nim studijima i ostaloj nastavnoj i

znanstveno-istraživačkoj suradnji

odbija s 19 glasova “za”, 54 “protiv”

i dva nevažeća

14. 7. Za vrijeme rasprave o točki

dnevnog reda “Postupak razrješenja

dekana”, dekan i troje prodekana na-

puštaju sjednicu Vijeća, koju nastav-

ljaju voditi prodekanica Galić i prof.

Čačinović kao najstarija članica Vije-

ća, sa zaključkom “da će Vijeće nasta-

vak sjednice zatražiti najkasnije do 16.

rujna kada će točka o razrješenju de-

kana biti okončana”.

21. 7. U MZOS-u zaprimljen prijed-

log “za pokretanje postupka upravnog

nadzora radi ocjenjivanja zakonitosti

i statutarnosti postupka razrješenja

dekana FF-a” prof. Vlatka Previšića.

27. 7. MZOS obavještava predla-

gača da je Fakultetsko vijeće FF-a sa-

stavljeno protivno odredbi Zakona o

Studentskom zboru i drugim student-

skim organizacijama te da Odluka o

pokretanju postupka razrješenja de-

kana Previšića, donesena na sjedni-

ci Vijeća FF-a od 16. lipnja, “nije zako-

nita niti je zakonit postupak koji bi se

provodio temeljem takve odluke”.

12. 8. Na zahtjev za pokretanje po-

stupka njegova razrješenja, dekan se

očitovao demantirajući svih 12 toča-

ka.

5. 9. Članovi Vijeća, zaposlenici i

studenti primili mailom informaciju

o sjednici od 16. lipnja, zahtjev o sazi-

vu izvanredne sjednice s jedinom toč-

kom o razrješenju dekana.

9. 9. Dekan Previšić upozorava da

se mailom od 5. 9. poslanim svim za-

poslenicima, studentima i članovima

Vijeća traži da “odgovorom na e-ma-

il adresu verificiraju konačnu verziju

zapisnika”, te obavještava djelatnike i

studente da je podnio kaznenu prijavu

protiv djelatnica koje su organizirale

“nelegalan nastavak sjednice, uspo-

stavile paralelan sustav upravljanja

Fakultetom te ometaju rad i naruša-

vaju ugled institucije”, pri čemu je pri-

java podnesena i stegovnim i etičkim

tijelima Fakulteta.

13. 9. Senat donosi “Odluku o po-

ništavanju izbora za Studentski zbor

FF-a i studentskih predstavnika u

Fakultetskom vijeću te provođenju

novih izbora”, obrazlažući je propu-

stima u organizaciji i provedbi izbo-

ra te činjenicom da je protivno Zako-

nu izabran veći broj članova Vijeća

od broja izabranih članova Student-

skog zbora.

19. 9. Dekan upućuje kaznenu pri-

javu protiv nepoznatog počinitelja jer

je uz poziv na borbu “protiv korupcije i

klijentelizma na Sveučilištu i Filozof-

skom fakultetu”, koji završava poru-

kom “oba će pasti”, prilijepio monta-

žu na kojoj se džihadist ISIL-a sprema

odrubiti glave rektora Damira Borasa

i dekana Previšića.

19. 9. Demanti dekana Previšića o

prozivanjima s Fakulteta i iz medija:

angažman zaštitara obrazlaže prak-

som brojnih fakulteta, tzv. Plenum

označava “paratijelom s proizvoljnim

sastavom koji djeluje mimo zakonskih

i statutarnih procedura”, te upozora-

va na iskrivljavanje sadržaja i smisla

odluke o poništenju izbora za Student-

ski zbor.

21. 9. Odluka Senata Sveučilišta u

Zagrebu o raspisivanju ponovljenih

izbora za Studentski zbor FF-a 22./23.

studenoga 2016.

26. 9. Plenum održan ispred Fakul-

teta zahtijeva ostavku dekana uz pri-

jetnju blokadom Fakulteta.

27. 9. MZOS donosi mišljenje o rad-

nopravnom statusu dekana Previšića

po kojem njegov radni odnos po osno-

vi godina starosti prestaje početkom

2016./2017. akademske godine.

3. 10. Sveučilišni Senat razrješava

dužnosti dekana Previšića zbog godi-

na starosti te za obnašatelja dužnosti

dekana imenuje prof. Željka Holjevca,

a usto imenuje i pet o.d. prodekana.

14. 10. Pokušaj o.d. Holjevca da sa-

zove sjednicu Vijeća ne uspijeva jer

članovi odbijaju sudjelovati na sjed-

nici bez studentskih predstavnika,

uz najavu da će i ubuduće u takvim

okolnostima rušiti kvorum.

20. 10. Tribina Filozofskog fakulte-

ta Sveučilište i legalnost na kojoj sudje-

luju prof. Ivo Josipović, odvjetnik An-

to Nobilo i prof. Aleksa Bjeliš.

2. 11. O.d. dekana obavještava čla-

nove Vijeća da odustaje od saziva sjed-

nica Vijeća prije izbora novih student-

skih predstavnika, a radi sprječava-

nja produbljivanja podjela koji štete

napretku i ugledu Fakulteta.

7. 11. O.d. dekana donosi odluke o

imenovanju Izbornog povjerenstva za

ponovljene izbore SZ i Povjerenstva za

prigovore na te izbore te Uputu o pro-

vedbi radnji i rokova na izborima.

16. 11. Pripremajući izvanrednu

sjednicu Vijeća, Inicijativa traži od

o.d. dekana očitovanje zbog čega ne sa-

ziva zatraženu sjednicu, je li i na kojoj

pravnoj osnovi Senatu predložio ime-

novanje o.d. prodekana; je li od Senata

tražio da predloži imenovanje članova

izbornih povjerenstava za Studentski

zbor iz redova nastavnika a za provo-

đenje izbora za SZ.

16. 11. Inicijativa upućuje poziv čla-

novima Vijeća na izvanrednu sjedni-

cu s pripadajućim materijalima i pri-

jedlogom “Deklaracije o upravljanju

Filozofskim fakultetom”, a o.d. deka-

nu zahtjev za dvoranu.

18. 11. O.d. dekana upozorava na

protustatutarnost i protuzakonitost

sazivanja izvanredne sjednice.

18. 11. Dopis Nezavisnog sindikata

kojim se izvanredna sjednica ocjenju-

je legalnom.

19. 11. Priopćenje Inicijative o “pri-

jetnjama dekana”.

22. 11. Molba Inicijative da o.d. de-

kana prof. Holjevac pomogne sređiva-

nju stanja na Fakultetu tako da pod-

nese ostavku.

22. 11. Zaključci izvanredne sjedni-

ce Vijeća kojima se “smjenjuje” o.d. de-

kana prof. Holjevac, predlaže novi o.d.

dekana prof. Neven Budak, “smjenju-

ju” članovi sveučilišnog Senata s FF-a

i “imenuju” novi.

22./23. 11. Održani ponovljeni izbo-

ri za SZ FF-a.

24. 11. Poništeni ponovljeni izbori

za SZ zbog toga što je jedan član Gla-

sačkog odbora propustio zaokružiti

imena triju glasača na glasačkoj listi

i raspis novih izbora.

30. 11. Na skupu što ga je sazvala

Inicijativa raspravljeno je pitanje po-

ništenih studentskih izbora, neki pro-

blemi vezani uz izvanrednu sjednicu

Vijeća od 21. 11., “filtriranje komuni-

kacije i naredna sjednica sveučilišnog

Senata od 13. 12.

universitas | prosinac 2016. 3

Predsjednik Vlade ista-

knuo je da je reforma ob-

razovanja jedan od hrvat-

skih prioriteta, dodavši

da se njezina provedba “mora

dovesti u mirne vode”. Tako-

đer, Plenković smatra da se pri

mjerama razvoja hrvatskog vi-

sokog školstva svakako treba

voditi računa o veličini i znače-

nju Sveučilišta u Splitu. U tom

smislu je pozvao i na bolju su-

radnju Splitskog i Riječkog sve-

učilišta, za koje smatra da tre-

baju jače razvijati svoju medite-

ransku komponentu.

U svojoj prezentaciji rektor

Anđelinović je istaknuo da se

kroz razvoj Sveučilišta u Splitu

vidi primjena Vladina progra-

ma. Među važnim započetim

projektima naveo je program

zapošljavanja neposredno na-

kon završetka studija, surad-

nju s gospodarstvom kojem je

omogućeno da kroz primjenu

znanosti i tehnologije unapri-

jedi svoju djelatnost, potom sve

snažniju internacionalizaciju

kao put postizanja vrhunskih

svjetskih standarda i uvjeta,

a zatim i razvoj akademskog

POS-a, tehnoloških parkova i

inkubatora kao modela za za-

ustavljanje iseljavanja mladih.

Podrška ministruRektor je – kao predsjed-

nik Rektorskog zbora – naja-

vio da će tijelo koje okuplja hr-

vatske rektore za njegova pred-

sjedanja u akademskoj godini

2016./2017. raditi na sinergiji s

Ministarstvom znanosti i ob-

razovanja, ponajprije na izra-

di proračunu za 2017. No, to se

odnosi i na aktivnosti kojima

se rješavaju krucijalni proble-

mi akademske zajednice kroz

izmjene i međusobno usklađi-

vanje zakonskih i podzakon-

skih akata, ponajprije Zakona

o znanstvenoj djelatnosti i vi-

sokom obrazovanju, Zakona o

osiguravanju kvalitete u zna-

nosti i visokom obrazovanju, te

Zakona o Hrvatskom kvalifika-

cijskom okviru. Rekao je i kako

je Rektorski zbor na svojoj proš-

loj sjednici dao punu podršku

ministru znanosti i obrazova-

nja prof. Pavi Barišiću, kojem

je splitski Filozofski fakultet

zapravo matična ustanova.

Što se tiče samoga Splitskog

sveučilišta, Anđelinović je iz-

dvojio nekoliko važnih razvoj-

nih poteza koji su redom pripre-

mljeni za financiranje kroz EU

fondove. Studentska zona Solin,

čija je procijenjena vrijednost 35

milijuna eura, ima cilj unaprije-

diti standard studenata Sveuči-

lišta u Splitu širenjem kapacite-

ta smještaja i pratećih sadržaja.

U sklopu zone gradio bi se stu-

dentski dom s oko 700 kreveta,

bazen, studentski kulturni cen-

tar, polivalentna dvorana, inku-

batori s učionicama i računal-

nim učionicama... S Gradom So-

linom je već postignut dogovor o

ustupanju zemljišta, a projekt bi

se financirao iz Europskog fon-

da za regionalni razvoj i iz sred-

stava Grada Solina.

Studentska zona Klis, proci-

jenjene vrijednosti 80 milijuna

eura, namijenjena je – rekao je

rektor – “razvoju specijalizira-

nih potreba Sveučilišta u Splitu

za dodatnim funkcionalno-pro-

stornim sadržajima te postiza-

nje koncepta održivog Sveuči-

lišta”. Uz studentski smještaj

s 500 do 1000 kreveta, na Kli-

su bi bili smještajni kapaciteti

za profesore i gostujuće profe-

sore, potom buduća europska

Sveučilišna bolnica kroz pro-

gram suradnje Regiomed, vi-

še objekata namijenjenih ra-

zvoju IT tehnologije i start-up

tvrtki, institut mediteranske

poljoprivrede, sportsko-rekre-

acijski sadržaji, prostor za sta-

kleničku proizvodnju hrane, po-

strojenje za proizvodnju struje

iz obnovljivih izvora... I u ovom

slučaju postignut je sporazum

s Općinom Klis o ustupanju ze-

mljišta, te je izrađeno i idejno

urbanističko rješenje, a uz Eu-

ropski fond za regionalni razvoj

projekt bi financirali i partneri

poduzetnici.

Dalje, rektor Anđelinović je

izložio i detalje budućeg Sveuči-

lišnog poduzetničkog inkubato-

ra, vrijednosti oko tri milijuna

eura. U nekadašnjem student-

skom domu razvijao bi se po-

duzetnički inkubator za nove

tehnologije, start-upove, te pro-

gram postakademskog zapo-

šljavanja i studentsko poduzet-

ništvo. Uz konferencijsku dvo-

ranu, već napravljeni glavni

projekt predviđa i hardware la-

boratorij, akcelerator program,

modularne urede, prostor za co-

working i solarnu elektranu.

Trenutno je u pripremi feasibi-

lity studija pa bi projekt mogao

biti spreman za financiranje već

do kraja ove godine, a izvor bi se

našao u Europskom fondu za re-

gionalni razvoj.

Na usluzi gospodarstvuNa isti izvor sredstava prof.

Anđelinović računa i za Centar

kompetencija u STEM područ-

ju (STem Cekom), čija je vrijed-

nost 6,5 milijuna eura, a kroz

koji bi se razvijali znanstveno-

istraživački projekti u suradnji

s gospodarstvom u području

obrambenih tehnologija i dvoj-

ne namjene te održive i zelene

gradnje. Riječ je o 12 projekata s

15 poduzetnika partnera, a cijeli

je projekt trenutno u postupku

ocjene pretprihvatljivosti u Mi-

nistarstvu gospodarstva. Da-

lje, u razgovoru s predstavnici-

ma Vlade istaknuti su i projek-

ti opremanja nekoliko fakulteta

laboratorijima i opremom. To se

odnosi, recimo, na 11 milijuna

eura vrijedno uvođenje suvre-

mene znanstvenoistraživačke

infrastrukture na FGAG-u, te

pametne specijalizacije u ze-

lenoj i energetski učinkovitoj

gradnji, u suradnji s gospodar-

stvom. Taj je projekt vrlo blizu

realizacije jer je već izdana gra-

đevinska dozvola i izrađena sva

dokumentacija, pa je čak plaćen

i komunalni doprinos. Slično je

i s funkcionalnom integracijom

Sveučilišta u Splitu, projektom

kojim bi Prirodoslovno-mate-

matički fakultet, Pomorski fa-

kultet i Kemijsko-tehnološki

fakultet osigurali znanstveno-

istraživačku opremu i labora-

torije vrijedne 11 milijuna eura

Premijeru i njegovim suradnicima predstavljen je čitav niz razvojnih projekata kojima Sveučilište u Splitu želi aplicirati za sredstva iz europskih fondova, od zona u Solinu i Klisu pa do opremanja nekoliko fakulteta koji bi potom bili na usluzi gospodarstvu

Vladin vjetar u leđa splitskom sveučilištuNastavak s 1. stranice

Ministar rada i mi-

rovinskog sustava

dr. Tomislav Ćorić

je prilikom posjeta

Sveučilištu u Splitu s pred-

stavnicima uprave obišao

jedan od najvažnijih razvoj-

nih projekata te visokoškol-

ske ustanove, buduću zgradu

Sveučilišnog poduzetničkog

centra u Spinutu, smještenog

u bivšem studentskom domu.

Taj je projekt u visokom stup-

nju dovršenosti i trebao bi biti

spreman za financiranje već

do kraja ove godine, a računa

se na sredstva iz Europskog

fonda za regionalni razvoj.

Potom se ministar na Eko-

nomskom fakultetu sastao s

upravom Sveučilišta, predvo-

đenom rektorom prof. Šimu-

nom Anđelinovićem, dekani-

com prof. Majom Fredotović i

dekanima Pomorskog fakulteta

prof. Nikolom Račićem, Fakul-

teta građevinarstva, arhitektu-

re i geodezije prof. Borisom Tro-

grlićem i FESB-a prof. Svenom

Ministar rada i mirovinskog sustava dao je punu podršku razvojnim projektima Sveučilišta u Splitu

Podrška projektima za iskorak

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ SA SURADNICIMA POSJETIO KAMPUS NA VISOKOJ

Rektor Sveučilišta u Splitu Šimun Anđelinović i suradnici na sastanku s premijerom NikolA Vilic/HANzA MediA

Premijer Andrej Plenković i njegovi ministri na susretu na Pomorskom fakultetu NikolA Vilic/HANzA MediA

za suradnju s gospodarstvom

u “zgradi tri fakulteta”. I za taj

projekt izrađena je sva doku-

mentacija.

Naravno, kako je rekao rek-

tor Anđelinović, bez pomoći dr-

žave ovi se projekti teško mogu

realizirati. Stoga Sveučilište

očekuje njihovo uključivanje na

indikativne liste resornih mini-

starstava – Ministarstvo zaštite

okoliša, Ministarstvo regional-

nog razvoja i fondova Europske

unije, Ministarstvo rada i miro-

vinskog sustava i Ministarstvo

gospodarstva – kao i osigura-

vanje inicijalnih sredstava za

projektnu dokumentaciju, što

je naišlo na podršku premijera

i ministara. Podršku ministra

obrane Damira Krstičevića pro-

budila je i rektorova najava o po-

kretanju studija vojnog pomor-

stva na splitskom Pomorskom

fakultetu, koji je tehnički odlič-

no opremljen.

Bar jednako važnu pomoć

Sveučilište u Splitu od držav-

nog vrha očekuje kod rješava-

nja prostornih problema. Rek-

tor je posebno istaknuo ideju

o kupnji bivše upravne zgra-

de “Brodomerkura” u kojoj bi

se preinakama, koje su znatno

jeftinije od gradnje nove zgra-

de, mogli smjestiti Filozofski

fakultet i uprava Sveučilišta,

i to na samo nekoliko minuta

od kampusa. Za tu svrhu treba-

lo bi osigurati oko sto milijuna

kuna, kako bi se preduhitrili po-

tencijalni inozemni investitori

koji također žele kupiti tu zgra-

du. Prema riječima dekana Filo-

zofskog fakulteta prof. Aleksan-

dra Jakira, takvim potezom na-

pokon bi se na jednome mjestu

koncentrirali svi studijski pro-

grami Filozofskog, danas raza-

suti na šest lokacija. Pomoć se

očekuje i u kadrovskoj obnovi

Sveučilišta, koje danas zbog ote-

žanog zapošljavanja troši mno-

go više novca na vanjske surad-

nike od, primjerice, sveučilišta

u Rijeci i Osijeku, pa je rektor

od premijera i njegovih surad-

nika zatražio otvaranje oko 250

znanstvenonastavnih radnih

mjesta, što Sveučilište u Splitu

s ukupno 180 studijskih progra-

ma i više od 20 tisuća studenata

svakako zaslužuje.

IvIca Profaca

Upravna zgrada ‘Brodomerkura’ na Poljičkoj cesti JoŠko PoNoŠ/HANzA MediA

Ministar Tomislav Ćorić na Splitskom sveučilištu

Gotovcem. Ministru je pred-

stavljen koncept nastavnih ba-

za, koji je osmišljen s ciljem da

se studentima pruže praktična

znanja i poveća zapošljivost, te

Program postakademskog za-

pošljavanja i stjecanja uprav-

ljačkih sposobnosti studenata.

Bilo je riječi i o drugim velikim

razvojnim projektima Sveuči-

lišta, studentskoj zoni Solin te

studentskom kampusu Klis.

Svim tim projektima ministar

Ćorić je pružio punu podršku, te

iskazao spremnost na suradnju.

Istaknuo je kako je Sveučilište

u Splitu prepoznato kao nositelj

krupnih promjena te proaktiv-

nosti na svim razinama. r.I.

MINISTAR TOMISLAV ĆORIĆ NA SVEUČILIŠTU

universitas | prosinac 2016.4

Sveučilište - predvodnik razvoja Dalmacije

Za Sveučilište u Splitu i nje-

govu povezanost s gospodar-

stvom iznimno je važan i dovr-

šetak opremanja zgrade Tri fa-

kulteta na Kampusu u kojoj su

Kemijsko-tehnološki, Prirodo-

slovno-matematički i Pomorski

fakultet. Projekt je spreman do

faze financiranja, s gotovim

glavnim projektima, elabora-

tima energetske učinkovitosti,

studijom izvodljivosti i projek-

tima opreme. Ukupna vrijed-

nost je 11 milijuna eura, na koje

se računa iz EU fondova. Prema

riječima dekanice PMF-a prof.

Jasne Puizine, projektom jača

znanstvenoistraživački kapa-

citet, i olakšavaju se prijave na

EU projekte, povećat će se broj

radova i patenata, stvorit će se

novi centri izvrsnosti i zaposliti

znanstvenici. Sveučilištu će po-

rasti rejting, bit će mogući novi

studijski programi, uz zapošlja-

vanje diplomiranih studenata

koji će uz bolje uvjete steći i bolje

kompetencije. Prof. Puizina isti-

če da će se okoristiti i gospodar-

stvo kojem će na raspolaganju

biti znanje i visoka tehnologija.

Na koncu, računa se na povra-

tak znanstvene dijaspore i jača-

nje nastavničke struke u STEM

području.

Od spomenutih 11 milijuna

eura, blizu pet namijenjeno je

PMF-u, za koji prof. Puizina ka-

že da će značajno obnoviti svo-

ju opremu za kemiju, biologiju

i fiziku. Brojne su mogućnosti

primjene te opreme; od anali-

za prehrambenih proizvoda,

certificiranja ekološke hrane,

testiranja sigurnosti hrane, is-

pitivanja lijekova, forenzike, is-

pitivanja materijala, do konzer-

vacije i restauracije, usluga jav-

nim i privatnim medicinskim,

biotehničkim, farmaceutskim

i drugim ustanovama, genetič-

kih testiranja i personalizira-

ne medicine, nanotehnologije,

proizvodnje lijekova, medicin-

ske bionike...

Kemijsko-tehnološki fakul-

tet, po riječima dekana prof.

Igora Jerkovića, u zajednič-

kom projektu triju fakulteta

sudjeluje opremanjem labora-

torija u vrijednosti nešto većoj

od 25 milijuna kuna. Time će

se značajno podignuti kvalite-

ta istraživanja i razvoja eko-

loški prihvatljivih materijala

i održivih procesa, te razvoja

naprednih metoda analize. I u

ovom slučaju moguća je široka

suradnja s gospodarstvom kroz

pružanje usluga laboratorijskih

analiza za kontrolu kvalitete si-

rovina i gotovih proizvoda, pra-

ćenje tijeka proizvodnje, razvoj

novih proizvoda i tehnologija.

Moguća primjena je u metalo-

prerađivačkoj industriji, proi-

zvodnji građevnih materijala,

farmaciji, kozmetici, kemijskoj

industriji, energetici, biotehno-

logiji, prehrambenoj industriji,

ekologiji...

Treći fakultet koji sudjeluje

u ovom projektu, Pomorski, pre-

ma riječima dekana prof. Niko-

le Račića, dio je pomorstva kao

globalne djelatnosti, u čemu Hr-

vatska zauzima visoke pozicije,

četvrta je u EU-u po broju izda-

nih ovlaštenja. I tu su osnovni

ciljevi funkcionalna integraci-

ja unutar Sveučilišta, te s gos-

podarskim i javnim sektorom.

Područja istraživanja su regu-

lacija i nadzor plovidbe, E-navi-

gacija, modeliranje prometnih

područja i tokova, zaštita mora

i morskog okoliša od onečišće-

nja, uvjeti postavljanja pomor-

skih, obuka posada, poboljša-

nje energetske učinkovitosti,

alternativna goriva, brodski su-

stavi... Ukupna vrijednost toga

dijela projekta je 14,5 milijuna

kuna, u što spada nadogradnja

nautičkog simulatora s dva mi-

ni mosta tegljača i modulom za

ribarske brodove, te opremom

za precizno pozicioniranje, po-

strojenje za ispitivanje ležajeva,

simulator pogona, nadzorna is-

pitivanja brodskog trupa, te ra-

zličiti brodski sustavi i oprema.

‘Mamutica’ na usluzi znanosti

RAZVOJ ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE U ZGRADI ‘TRI FAKULTETA’

Zgrada triju fakulteta

SPLITSKA VISOKOŠKOLSKA USTANOVA PREDSTAVILA PROJEKTE RAZVOJA I SURADNJE S GOSPODARSTVOM U 21. STOLJEĆU

Amfiteatar zgrade tri

fakulteta u Kampu-

su Sveučilišta u Splitu

pružao je prije nekoli-

ko dana pogled u budućnost, ne

samo Sveučilišta u Splitu, nego

i Splita, Splitsko-dalmatinske

županije, pa i cijele Dalmacije

i jadranske Hrvatske. Konfe-

rencija “Nova infrastruktura

za suradnju Sveučilišta u Spli-

tu i gospodarstva u 21. stoljeću”

ponudila je uvid u nekoliko pro-

jekata Sveučilišta u Splitu u ra-

zličitoj, ali odreda vrlo visokoj

fazi gotovosti, čija je ukupna

procijenjena vrijednost oko

160 milijuna eura, a koji bi tre-

bali biti realizirani ponajprije

korištenjem sredstava iz neko-

liko fondova Europske unije.

Naravno, bez državne potpore

i pomoći u pristupu fondovima

to nije moguće, a nakon što je

takvu “logistiku” nešto ranije

najavio predsjednik Vlade An-

drej Plenković, na konferenciji

su je u još konkretnijem obliku

ponudili i nadležni članovi Vla-

de, ministrica regionalnog ra-

zvoja i fondova Europske uni-

je Gabrijela Žalac i ministar

znanosti i obrazovanja Pavo

Barišić. Na konferenciji je po-

nuđena vizija po kojoj - kako je

rekao domaćin skupa, rektor

prof. Šimun Anđelinović - sve-

učilište ne bi samo proizvodilo

kadrove, nego i uvjete u kojima

bi se ti kadrovi zapošljavali, ili

stvarali uvjete za razvoj.

Dajući uvodne napomene

o strategiji Sveučilišta u Spli-

tu, rektor Anđelinović je re-

kao da ono ima misiju čuvati,

stvarati i unapređivati znanje,

te ga ugrađivati u lokalnu i ši-

ru društvenu zajednicu. Iz to-

ga proizlazi i vizija Sveučilišta

kao “lidera u prijenosu znanja

i rezultata istraživanja u gospo-

darstvu regije kao temelja br-

žeg razvoja gospodarstva, pa-

metnih specijalizacija te eko-

loški prihvatljivog i održivog

razvoja društva”.

Slijedom tako postavljene

vizije, kaže prof. Anđelinović,

strateški ciljevi splitskog sveu-

čilišta bili bi s jedne strane oni

vezani uz samo sveučilište. To

su interdisciplinarna surad-

Financijski najveći zalogaj, ali i najambi-

ciozniji projekt u cijelom sklopu kojim Sve-

učilište u Splitu želi utvrditi svoj budući ra-

zvoj svakako su Studentska zona u Solinu

(30 milijuna eura) i Sveučilišni kampus u

Klisu (80 milijuna eura), čije su lokacije po-

sjetili sudionici konferencije. Osim toga,

rektor prof. Šimun Anđelinović i načelnik

Klisa Jakov Vetma napravili su važan ko-

rak u realizaciji ovog velikog zahvata - pot-

pisali ugovor kojim općina Klis daruje ze-

mljište Sveučilištu u Splitu. Očekuje se da

će uskoro isti ugovor biti potpisan i sa Soli-

nom, čim tamošnje Gradsko vijeće donese

odluku o tome.

U Solinu bi se Studentska zona pružala

na dva hektara gradskog zemljišta tik uz

iskopine Salone, a idejni projekt napravili

su besplatno arhitekti prof. Hrvoje Njirić

i Iskra Filipović, studentica FGAG Diana

Osmanska, te strojarski inženjeri Ranko

Božović i Dejan Stepanović. Za financira-

nje bi se Sveučilište prijavilo na Europski

fond za regionalni razvoj, za koji je poziv

otvoren do sredine 2020. U sklopu zone bio

bi izgrađen studentski dom sa 700 kreveta,

bazen s fitnessom, restoran, studentski kul-

turni centar, polivalentna dvorana, podu-

zetnički inkubator, uredski prostori, učio-

nice i računalne učionice, te ostali prateći

sadržaji. Uz to, zona bi se naslonila na pro-

jekt brze gradske željeznice iz programa Ur-

bane aglomeracije. S obzirom na neovisnost

Novi studentski gradovi na rubu Splita

Potpisivanje ugovora o darivanju zemljišta u Klisu Sveučilištu u Splitu

Zgrada Brodomerkura spas za ‘akademske selice’MINISTAR ZNANOSTI I OBRAZOVANJA PAVO BARIŠIĆ NA FILOZOFSKOM FAKULTETU

Ministar Pavo Barišić na splitskom Filozofskom fakultetu

nja znanstvenika kroz funkci-

onalnu integraciju Sveučilišta,

suradnja s drugim domaćim i

stranim znanstvenoistraživač-

kim institucijama i gospodar-

stvom, te razvoj široke mreže

nastavnih baza u kojima se po-

vezuje praksa, znanost, umjet-

nost i visoko obrazovanje.

Jednako važni su ciljevi

kojima se postiže prava uloga

sveučilišta u svom okruženju:

pozicioniranje kao bitnog po-

kretača gospodarskog razvo-

ja regije, poduzetništva ute-

meljenog na znanju, pokretač

inovativnih postupaka i rješe-

nja važnih društvenih i gos-

podarskih problema, služenje

društvu u svim segmentima

gdje se javlja potreba za aktivi-

ranjem ljudskih i materijalnih

resursa Sveučilišta, promoci-

ja znanstveno-istraživačkog i

umjetničko-stvaralačkog ra-

da kod mladih, zapošljavanje...

Nažalost, takva strategija je

nužna da bi se popravila izni-

mno loša statistika. Primje-

rice, kako je iznio rektor, u ja-

dranskom dijelu Hrvatske se iz

BDP-a izdvaja samo 0,42 posto

za istraživanje i razvoj, posto-

tak istraživača među ukupno

zaposlenima je 0,29 posto, a

onih koji dolaze iz visoko-teh-

noloških sektora je samo 2,2

posto. Ti podaci su loši i u hr-

vatskim okvirima, da ne govo-

rimo o europskim. Jedini izlaz

iz toga je, smatra Anđelinović,

koncipiranje sveučilišta kao

institucije koja će objedinjava-

ti nastavu, znanost, stručni rad

i akademsko poduzetništvo.

Svi projekti predstavljeni na

konferenciji planirani su za fi-

nanciranje kroz određene osi iz

Europskih fondova, a cilj im je

povijesni iskorak Sveučilišta

prema jačanju suradnje s gos-

podarstvom i ostalim dijelovi-

ma društva, te služenju njiho-

vim potrebama.

Sveučilište u Splitu mora i

može preuzeti takvu ulogu u

Dalmaciji jer jedino posjeduje

znanstveno-istraživačke, kom-

petencijske i stručne sposobno-

sti pokrenuti regiju iz dugogo-

dišnje letargije i monokulture

turizma.

IDEJNI PROJEKTI ZONE SOLIN I SVEUČILIŠNOG KAMPUSA KLIS

Ministar znanosti i obrazo-

vanja prof. Pavo Barišić posje-

tio je sastavnicu sveučilišta ko-

ja ima najvećih prostornih pro-

blema, Filozofski fakultet, čiji

je i sam bio profesor prije odla-

ska na ministarsku dužnost.

Tijekom razgovora u prostori-

jama franjevačkog klerikata,

rektor prof. Šimun Anđelino-

vić i dekan prof. Aleksandar

Jakir izložili su ministru pla-

nove čijom realizacijom bi se

riješile teškoće sastavnice ko-

ja danas djeluje na čak šest lo-

kacija i pritom je po broju znan-

stvenih radova jedan od naju-

spješnijih splitskih fakulteta.

Temelj svih planova je kupnja

upravne zgrade tvrtke Brodo-

merkur, iznimno prikladna za

ovu djelatnost i količinom pro-

stora i lokacijom u blizini sveu-

čilišnog kampusa. Postoji i “re-

zervna varijanta”, gradnje nove

zgrade u sklopu kampusa, za ko-

ju su već pribavljene i potrebne

dozvole, no Brodomerkur bi bio

višestruko jeftinije rješenje.

Ministar Barišić najavio je pro-

računsku injekciju kojom bi se

Sveučilište upustilo u taj veliki

projekt. Inače, predviđeno je da

u istoj zgradi bude smještena i

uprava Sveučilišta, pa bi se dio

sredstava za kupnju pribavio i

prodajom sjedišta Rektorata u

Livanjskoj ulici.

- Stvari su pokrenute, upo-

znajemo se s detaljima, a ono

što se dogovorimo pokušat će-

mo u kreiranju proračuna za

2017. pretočiti u konkretne mje-

re - rekao je prof. Barišić.

Dekan Jakir je pak ustvrdio

da bi se realizacijom projekta sa-

svim riješio problem “ne samo

za 1500 studenata Filozofskog

fakulteta i 10 njegovih odsjeka i

jedne samostalne katedre, nego

i za Rektorat”.

Cijena zgrade Brodomerku-

ra još uvijek nije precizirana,

ovisi i o zanimanju drugih in-

vestitora, no Barišić se u druš-

tvu rektora Anđelinovića i de-

kana Jakira susreo sa članovi-

ma Uprave i predstavnicima

vlasnika Brodomerkura, s koji-

ma su i obišli zgradu koja bi zna-

čila brz i učinkovit spas za bu-

dući rad splitskog Filozofskog

fakulteta. Prof. Jakir je najavio

i pribavljanje dviju neovisnih

procjena vrijednosti te zgrade,

kako bi se postigla najrealnija

cijena i olakšala ta važna tran-

sakcija.

svake faze moguća je etapna izgradnja, a po-

sebno je važno da bi ovim projektom cijela

salonitanska povijesna zona ostala rezervi-

rana za studente, sportaše, pješake i povre-

mena električna vozila javnog transporta.

Stručnjaci FGAG su, kaže rektor Anđelino-

vić, predvidjeli zelenu i održivu gradnju ka-

kva dosad u Dalmaciji nije postojala, među

ostalim sa zelenim krovnim vrtovima, ur-

banom poljoprivredom i korištenjem obo-

rinskih voda.

Sveučilišni Kampus Klis je još veći za-

hvat, kao važan spoj gospodarstva, istra-

živanja i znanosti. Idejni projekt već su

napravili arhitekti Mirjana Radoš, Jere

Kuzmanić i Anamarija Katunarić pod ko-

ordinacijom prof. Ante Kuzmanića. Cilj ta-

kve zone je, kaže Anđelinović, razvoj spe-

cijaliziranih potreba Sveučilišta u Splitu

za dodatnim funkcionalno-prostornim sa-

držajima te postizanje koncepta održivog

sveučilišta. U sklopu novog kampusa bilo

bi oko tisuću kreveta za smještaj studenata

i gostujućih profesora, studentski restoran,

Europska sveučilišna bolnica u suradnji s

bavarskim Regiomedom, pet ili više zgrada

za razvoj visokih tehnologija i start-upova,

zgrada Odjela mediteranske poljoprivrede,

sportsko-rekreacijski sadržaji, prostor sta-

kleničke proizvodnje hrane, te postrojenje

za proizvodnju obnovljivih izvora električ-

ne energije. I ovdje bi glavni izvor financira-

nja bio Europski fond za regionalni razvoj,

ali su tu još i potpore za ulaganja u poljopri-

vredna gospodarstva, odnosno za ulaganja

u preradu, marketing i razvoj poljoprivred-

nih proizvoda iz programa ruralnog razvo-

ja. Dalje, uz suradnju s poduzetnicima-par-

tnerima računa se i na Operativni program

konkurentnost i kohezija, dok bi se Europ-

ska sveučilišna bolnica razvila s partneri-

ma SuST-a s Regiomed Bavarska.

universitas | prosinac 2016. 5

Konferencija “Nova infrastruktura za suradnju Sveučilišta u Splitu i gospodarstva u 21. stoljeću” ponudila je uvid u nekoliko projekata Sveučilišta u Splitu procijenjene vrijednosti oko 160 milijuna eura, planiranih za financiranje kroz određene osi iz Europskih fondova s velikim i važnim ciljem: povijesnim iskorakom Sveučilišta prema jačanju suradnje s gospodarstvom i društvenom zajednicom

Sveučilište - predvodnik razvoja Dalmacije

Kako je istaknuo dekan

FGAG-a prof. Boris Trogrlić,

protekle dvije godine struč-

njaci tog fakulteta radili su

na projektu pametne specija-

lizacije s fokusom na zelenoj i

održivoj gradnji, koja nije sa-

mo važan globalni trend, ne-

go i oblik čuvanja dalmatin-

ske graditeljske tradicije koja

je uvijek bila okrenuta održi-

vosti i prilagođenosti okolišu.

U te dvije godine, projekt vri-

jedan 11 milijuna eura je sa-

svim pripremljen do faze fi-

nanciranja, s izrađenim svim

elaboratima, pribavljenim do-

zvolama, studijom izvodljivo-

sti, plaćenim komunalnim i

vodnim doprinosima...

Dekan je ciljeve projek-

ta definirao kroz osnaživa-

nje istraživačkih kapaciteta

FGAG-a kako bi taj fakultet

surađivao s gospodarstvom,

sudjelovao u projektima u

Hrvatskoj i svijetu, te razvi-

jao nove proizvode. Dalje, že-

lja je otvoriti nova radna mje-

sta u inovativnim i visokoin-

telektualnim sektorima, te

dati značajan doprinos u ra-

zvoju sektora graditeljstva,

materijala, inteligentnog ur-

banog planiranja, urbanog

transporta, korištenja obnov-

ljivih izvora energije te održi-

ve i zelene gradnje na područ-

ju Dalmacije.

Projektom je predviđena

Tradicija čuvana inovacijamaFGAG: SPECIJALIZACIJA U ZELENOJ I ENERGETSKI UČINKOVITOJ GRADNJI

Ja

kov

Pr

kic

/ha

nza

med

ia

SPLITSKA VISOKOŠKOLSKA USTANOVA PREDSTAVILA PROJEKTE RAZVOJA I SURADNJE S GOSPODARSTVOM U 21. STOLJEĆU

Ministrica regionalnog ra-

zvoja i fondova EU Gabrijela

Žalac bila je oduševljena viđe-

nim prezentacijama, i to nije

skrivala.

- Fascinirana sam svim

ovim što Sveučilište u Splitu

radi, a ponajprije srčanošću,

informiranošću i upućenošću

profesora i dekana. Posebno

me, kao nekoga tko se cijeli ži-

vot bavi europskim fondovi-

ma, raduje razina pripremlje-

nosti dokumentacije. Pokaza-

li ste se poput pravih projekt

menadžera, i sve ove projekte

moguće je financirati iz fon-

dova Europske unije koje smo

dosad sramotno malo koristili.

Imate punu moju potporu, po-

moći ćemo i u pripremi projek-

tne dokumentacije za Solin, a

možete računati i na potporu

cijele Vlade u realizaciji ovih i

drugih planova koji su odličan

put da studentima omogućimo

brži i uspješniji ulazak na eu-

ropsko tržište rada - rekla je mi-

nistrica Žalac.

Ministar znanosti i obra-

zovanja Pavo Barišić našalio

se da ga je tijekom prezentaci-

ja kolegica Žalac utješila da se

svi ovi projekti doista mogu fi-

nancirati iz EU fondova, a ne iz

proračuna za njegov resor, bez

obzira na najavljeni desetpo-

stotni rast.

- Impresioniran sam ponu-

đenim i uistinu sretan, ovo je

Impresionirani smo!RIJEČ MINISTARA

Jakov Prkic/hanza media

Već sedam godina radi se

na deset milijuna eura (računa

se na Europski socijalni fond)

vrijednom programu postaka-

demskog zapošljavanja, za koji

dekanica Ekonomskog fakul-

teta prof. Maja Fredotović ka-

že da će znatno olakšati ulazak

studenata u poslovni svijet, te

povećati njihove poduzetničke

sklonosti i ambicije.

Riječ je zapravo o nacio-

nalnom programu, u kojem

Sveučilište u Splitu već figu-

rira kao pilot-projekt. Ovim

programom bi se omogućila

“identifikacija, edukacija, se-

lekcija i praćenje” potencijal-

nih mladih poduzetnika već

od upisa na Sveučilište, poti-

cao bi se razvoj inovacija i nji-

hova komercijalizacija, jačale

bi se upravljačke sposobnosti

studenata, interdisciplinar-

ni i timski rad, i stjecala bi se

iskustva rada u globalnom i

multikulturalnom poslov-

nom okruženju.

Kao komponente programa

predviđeni su studentski po-

duzetnički centar, virtualna

platforma inkubatora, platfor-

ma za e-učenje, inkubator, te

angažman edukatora i mento-

ra. Vrlo je razrađen proces od

ulaska studenta u Poduzetnič-

ki centar, preko izbora ideja,

timova i pojedinaca za ulaz u

“pred-inkubacijsku” fazu, sve

do pokretanja posla i njegovog

mentoriranja u prvim godina-

ma, do faze razvoja.

Naravno, da bi to bilo mo-

guće, kaže prof. Fredotović,

potrebno je objediniti sve plat-

forme inkubatora i edukacija,

uskladiti postojeće i razviti

nove edukativne materijale,

razviti bazu mentora i educi-

rati ih, te izgraditi sustav pra-

ćenja studenata i timova. Ma-

terijalna komponenta, pak, su

zgrada inkubatora sa co-wor-

king prostorima i drugim

potrebnim sadržajima za in-

kubacijsku fazu, prostori na

Kampusu za pred-inkubacij-

sku fazu i fond za osigurava-

nje početnog kapitala start-up

projektima.

Otvorena vrata poslovnog svijeta

PROGRAM POSTAKADEMSKOG ZAPOŠLJAVANJA I STJECANJA UPRAVLJAČKIH SPOSOBNOSTI STUDENATA

još jedan pokazatelj koliko je

Split poseban grad, kreativan

i zahtjevan prema samome se-

bi. Ohrabruje me što postoje lju-

di koji mogu projektirati razvoj

grada i znanosti, realizacija ovih

projekata omogućit će uspješne

veze znanosti s gospodarstvom,

ali i da mladi ljudi imaju gdje

ostati i dati svoj doprinos razvo-

ju ovog dijela Hrvatske.

Kako je objasnio mr. Kreši-

mir Budiša, projektni nositelj

Centra kompetencija je tvrtka

UniSTEM CEKOM d.o.o. čiji je

osnivač Sveučilište u Splitu, a

ukupna vrijednost mu je ne-

što veća od 57 milijuna kuna.

Uključeno je i 16 partnera, od

čega su tri znanstvenoistraži-

vačke institucije, te 13 podu-

zetnika, a u centru će se raditi

na 12 projektnih znanstvenoi-

straživačkih aktivnosti. Cen-

tar kompetencija bavio bi se

dvama ključnim područjima

prema strategiji pametne spe-

cijalizacije, energijom i održi-

vim okolišom, te sigurnošću,

odnosno obrambenim tehnolo-

gijama. Cilj mu je, kako je ista-

knuo predstavljač, “doprinos

realizaciji strategije pametne

specijalizacije” u pravcu STEM

područja te “smanjenje ovisno-

sti gospodarstva jadranske re-

gije o turističkim i uslužnim

djelatnostima”.

Sveučilišni Tehnološki park

i Poduzetnički inkubator kao

nositelja imaju tvrtku UNIST

Tehnološki park d.o.o., čiji je

osnivač i jedini vlasnik Sveu-

čilište u Splitu. Planirana vri-

jednost mu je 20 milijuna kuna,

a izvor financiranja Europski

fond za regionalni razvoj - Ra-

zvoj poslovne infrastrukture,

otvoren do kraja 2016. Cilj mu

je, kako je pojasnio mr. Budi-

ša, razvoj poduzetničkog in-

Tvornica poduzetnika u SpinutuCENTAR KOMPETENCIJA STEM CEKOM/UNIST TEHNOLOŠKI PARK - PODUZETNIČKI INKUBATOR ZA VISOKE TEHNOLOGIJE

Bivši studentski dom u Spinutu

Na oko deset milijuna eura

procijenjen je projekt razvoja

postojećeg sustava nastavnih

baza Sveučilišta u Splitu, za ko-

jeg prodekan Ekonomskog fa-

kulteta prof. Ivica Pervan kaže

da je dosad već izazvao veliko

zanimanje tvrtki. Nastavne ba-

ze su tvrtke i institucije s kojima

Sveučilište u Splitu ili neke od

njegovih sastavnica imaju ugo-

vore o realizaciji dijela nastav-

nog procesa. Danas su na tom

popisu neki od najvažnijih gos-

podarskih i kulturnih subjeka-

ta na splitskom području, pri-

mjerice KBC Split, AD Plastik,

Zračna luka Split-Kaštela, Haj-

duk, Hrvatsko narodno kazali-

šte, Ericsson Nikola Tesla... Svi

oni pružaju mogućnost struč-

ne prakse zbog stjecanja prak-

tičnih vještina u stvarnom

radnom okruženju, a konačni

rezultati su bolja zapošljivost

studenata, te skraćeno vrije-

me obuke novozaposlenih ka-

drova. U akademskoj godini

2016/17. na taj način je skloplje-

no 120 ugovora o stručnoj prak-

si, a broj raspoloživih mjesta za

stručnu praksu je 320. U nastav-

nim bazama radi 140 mentora, i

svi to rade besplatno, u sklopu

svog redovitog posla, no prof.

Pervan ističe da je nužno tu su-

radnju podignuti na višu razi-

nu, jer bi se plaćanjem mento-

ra podigla i kvaliteta. Ukupno

je danas na obuci u nastavnim

bazama 350 studenata, i očit je

prostor za širenje.

Preko Europskog socijalnog

fonda pokrili bi se troškovi koor-

dinatora po sastavnicama i na

Sveučilištu, naknade mentori-

ma iz nastavnih baza, troškovi

izrade i održavanja baze podata-

ka o praksi, mentorima i studen-

tima, kao i financiranje sustava

praćenja kvalitete i uspješnosti

rada nastavnih baza.

Stjecanje vještina

KONCEPT NASTAVNIH BAZA SVEUČILIŠTA U SPLITU - DUALNI SUSTAV

Pripremio: IvIca Profaca

izgradnja, adaptacija i opre-

manje cijelog niza resursa

na kampusu i u Žrnovnici:

laboratorija za potresna is-

pitivanja, geotehničkog la-

boratorija, laboratorija za

konstrukcije, laboratorija za

građevinske materijale, nu-

meričkog laboratorija za ra-

zvoj novih modela i izvođenje

realnih 3D simulacija, labo-

ratorija za geoinformacijske

sustave, geodetskog labora-

torija, laboratorija za imple-

mentaciju suvremenih tehno-

logija u arhitekturi, mobilnog

laboratorija za prometnice,

mjerne stanice za energiju

vjetra, te hidrotehničkog la-

boratorija u Žrnovnici.

kubatora Sveučilišta u Splitu

– prostor za usavršavanje di-

plomiranih studenata te razvoj

startup i spin-off kompanija u

inkubacijskoj fazi, smješten u

prostoru starog studentskog

doma u Spinutu.

Tamo bi bilo smješteno 140

radnih jedinica za zaposlenike,

26 modularnih ureda za 2-6 za-

poslenika, coworking prostor

s 45 radnih mjesta, tri ureda za

poduzetničke potporne insti-

tucije, ured za akcelerator pro-

gram, hardware laboratorij,

devet prostorija za sastanke,

kuhinje, društvene prostorije,

prostor za rekreaciju, tri konfe-

rencijske dvorane sa 105, 50 i 25

sjedećih mjesta.

universitas | prosinac 2016.6

Od 14. do 16. studenoga na Umjet-

ničkoj akademiji Sveučilišta u

Splitu održana je radionica o

identifikaciji drva po karakte-

ristikama poprečnoga presjeka koju su

vodili prof. Jelena Trajković, prof. Bogo-

slav Šefc i prof. Iva Ištok sa Šumarskoga

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radio-

nica je bila namijenjena konzervatori-

ma-restauratorima čija su uža specijal-

nost polikromirane drvene skulpture i

slike na drvu. Organizatori radionice,

Lara Aranza s Umjetničke akademije i

prof. Šefc sa Šumarskoga fakulteta, pla-

niraju nastavak suradnje i na drugim

projektima.

Uzorci drva uzeti s umjetnina koje se

restauriraju na Odsjeku za konzervaci-

ju-restauraciju Umjetničke akademije

povremeno se šalju na analizu na Zavod

za znanost o drvu Šumarskoga fakulte-

ta. Inicijativa za čvršće povezivanje dvi-

ju visokoobrazovnih ustanova potekla

je od Lare Aranze, voditeljice radioni-

ce za konzerviranje-restauriranje poli-

kromiranog drva. Aranza je kolegama

sa Šumarskog fakulteta predložila ko-

mentorstvo na diplomskome radu nje-

zine studentice koja je obrađivala temu

mikroskopske identifikacije drva. Plod

te suradnje je ksiloteka Odsjeka za kon-

zervaciju-restauraciju u kojoj je (zasad)

zastupljeno četrdesetak vrsta drva, i to

onih koje konzervatori-restauratori naj-

češće susreću na umjetničkim djelima.

Na obrani spomenutog diplomsko-

ga rada rodila se ideja o organiziranju

radionice kroz koju bi polaznici – kon-

zervatori-restauratori – naučili kako ra-

zlikovati pojedine vrste drva na temelju

makroskopskih značajki njihove struk-

ture. Trodnevna radionica “Identifika-

cija drva po karakteristikama popreč-

noga presjeka” započela je s izuzetno

dobro posjećenim javnim predavanjem

prof. Trajković. Broj polaznika praktič-

Na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu održana je teorijsko-praktična radionica o identifikaciji drva koju su vodili nastavnici Šumarskoga fakulteta u Zagrebu

Dva sveučilišta i dvije struke na istom poslu

KONZERVATORI-RESTAURATORI UČILI O IDENTIFIKACIJI DRVA OD KOLEGA SA ŠUMARSKOG FAKULTETA

Konzervatorica-restauratorica Nađa Lučić, polaznica radionice Sagita MirjaM Sunara

Piše: Sagita MirjaM Sunara

Hrvatski ministar znano-

sti i obrazovanja prof.

Pavo Barišić prvi je put

otkako je stupio na duž-

nost sudjelovao na sastanku

Vijeća Europske unije za obra-

zovanje, održanom u Bruxelle-

su. To tijelo EU-a – poznato i kao

Vijeće ministara – institucija je

koja predstavlja vlade država

članica te se u Vijeću nacional-

ni ministri iz svih zemalja EU-a

sastaju kako bi donosili zakone

i uskladili politike.

Prvom službenom sudjelova-

nju ministra Barišića na Vijeću

prethodili su sastanci u Velepo-

slanstvu i Stalnoj misiji Repu-

blike Hrvatske pri Europskoj

uniji. Posebno se raspravljalo

o pripremama za nadolazeće

hrvatsko predsjedanje Unijom

2020. godine, zajedno s Rumunj-

skom i Finskom.

Na početku sastanka Vije-

ća, ministar Barišić upoznao

se s povjerenikom Europske

komisije za obrazovanje, kultu-

ru, mlade i sport Tiborom Na-

vracsicsem, mađarskim politi-

čarom hrvatskih korijena. Tom

je prigodom ministar Barišić

pozvao povjerenika Navracsic-

sa da krajem 2017. nazoči obi-

lježavanju tridesete obljetnice

Erasmusa – prvog i najstarijeg

programa Unije u području ob-

razovanja – što će ujedno biti i

deseta obljetnica Agencije za

mobilnost i programe EU-a ko-

ja ga provodi u Hrvatskoj.

Ključna točka sastanka

ministara bilo je usvajanje re-

zolucije Vijeća o Novom pro-

gramu vještina za uključivu i

konkurentnu Europu. Riječ je

o programu Europske komisi-

je usmjerenom na jačanje ljud-

skog kapitala Unije snažnijim

povezivanjem obrazovanja i ra-

da. Pritom se jednako uvažava

temeljna misija obrazovanja –

osobni razvoj pojedinca. Pro-

gram se sastoji od deset inicija-

tiva koje su dio dugoročne stra-

tegije Unije, usmjerenih jačanju

kvalitete obrazovnih progra-

ma, individualno osmišljenom

Rezolucijom o Novom programu vještina za uključivu i konkurentnu Europu želi se jačati ljudski kapital Unije snažnijim povezivanjem obrazovanja i rada, uz uvažavanje temeljne misije obrazovanja - osobnog razvoja pojedinca

Razvoj vještina za snažniju Europu

MINISTAR PAVO BARIŠIĆ NA VIJEĆU EUROPSKE UNIJE ZA OBRAZOVANJE

Ministar Pavo Barišić i zamjenik šefa Stalne misije RH pri EU-u Goran Štefanić na sastanku Vijeća

pristupu potrebama učenika i

polaznika te boljoj i pravičnijoj

dostupnosti obrazovnih moguć-

nosti.

Uslijedio je politički dogovor

o prvoj inicijativi programa na-

slovljenoj “Oblici usavršavanja:

Nove prilike za odrasle”, usmje-

renoj omogućavanju obrazov-

nih prilika odraslim osobama

s niskom razinom vještina,

znanja i kompetencija. S obzi-

rom da u Hrvatskoj čak 16 po-

sto građana starijih od 19 godi-

na ima završenu samo osnovnu

školu, posebna će pozornost biti

posvećena razvijanju projeka-

ta koji će omogućiti širi pristup

stjecanju temeljnih vještina te

jačanju programa besplatnog

osnovnog obrazovanja odra-

slih, i to sredstvima Europskog

socijalnog fonda. Tako će se ti-

jekom 2017. izraditi Novi nacrt

programa za osnovno obrazova-

nje odraslih temeljen na ključ-

nim kompetencijama, a u planu

za 2018. je projekt “Razvoj, pro-

vedba i promocija programa za

stjecanje temeljnih vještina”, u

kojem će polaznicima biti omo-

gućeno besplatno pohađanje

programa.

Sastanak je zaključen ra-

spravom o poticanju i razvoju

nadarenosti. U svojoj je inter-

venciji ministar Barišić kazao

kako zakonodavni okvir Repu-

blike Hrvatske omogućava pru-

žanje sustavne podrške darovi-

toj djeci i mladima bilo u okviru

redovite nastave ili izvanna-

stavnih aktivnosti. Spomenuo

je i nedavno pokrenut projekt

koji upućuje na jače usmjera-

vanje pažnje upravo na pitanja

potpore darovitima. Riječ je o

natječaju Ministarstva znano-

sti i obrazovanja “Poticanje ra-

da s darovitom djecom i učeni-

cima na predtercijarnoj razini”,

financiranom sredstvima Eu-

ropskog socijalnog fonda. Cilj je

tog projekta jačanje kompeten-

cija učitelja, razvoj rane identi-

fikacije darovitih učenika, us-

postavljanje baze podataka te

razvoj i provedba individuali-

ziranih programa. Na kraju je

istaknuo da je sustavna skrb o

darovitim učenicima od velike

važnosti, stoga ulaganja u našu

budućnost moraju biti značajni-

ja i sustavno osmišljena. R.I.

noga dijela radionice bio je ograničen

na petnaest. Prilikom odabira polazni-

ka, Lara Aranza, glavna organizatorica,

prednost je dala studentima konzervaci-

je-restauracije i bivšim studentima Od-

sjeka koji danas rade u privatnoj praksi.

Lana Kekez, jedna od polaznica radi-

onice, ističe da su edukativni programi

Odsjeka za konzervaciju-restauraciju za

većinu konzervatora-restauratora – pri-

vatnika jedina prilika za stručno usa-

vršavanje nakon diplome. Ona je svoju

diplomu stekla na Umjetničkoj akade-

miji, a danas, uz rad u privatnoj praksi,

kao vanjska suradnica predaje na studi-

ju konzervacije-restauracije.

- Radionice koje organizira specijali-

stičko usmjerenje za konzerviranje-re-

stauriranje štafelajnih slika i polikro-

miranog drva u značajnoj mjeri podižu

kvalitetu struke, jer znanje ravnomjer-

no dispergiraju među studentima, kole-

gama iz različitih institucija i onima u

privatnoj praksi, objašnjava.

Kekez je zajedno s Jurom Matijevićem

i Sagitom Mirjam Sunarom s Odsjeka za

konzervaciju-restauraciju do sada orga-

nizirala niz stručnih radionica koje su

vodili renomirani inozemni stručnjaci.

Prilikom odabira polaznika radioni-

ca uvijek se vodi računa o tome da budu

zastupljeni predstavnici drugih studija

konzervacije-restauracije, muzejski re-

stauratori i djelatnici Hrvatskog restau-

ratorskog zavoda (HRZ) iz različitih dije-

lova Hrvatske. Na popisu polaznika radi-

onice o identifikaciji drva tako se našla i

Nađa Lučić iz dubrovačkog odjela HRZ-a.

- Radionica je bila prilika da se pod

vodstvom stručnjaka dublje zaviri u

građu drva, što je preduvjet za razu-

mijevanje materijala, ali i problema na

umjetninama s kojima se svakodnev-

no susrećemo, ističe Lučić, koja će no-

vostečeno znanje podijeliti i sa studen-

tima dubrovačkog studija konzervaci-

je-restauracije, na kojemu predaje kao

vanjska suradnica.

GRAD SPLIT I SVEUČILIŠTE U SPLITU PRODUBLJUJU SURADNJU

Zajednička sjednica Gradskog vijeća i Senata 14. prosinca

Nakon dužih dogovo -

ra, 14. prosinca će konač-

ni biti održana zajednička

sjednica Gradskog vijeća

Splita i Senata Sveučili-

šta u Splitu predvođenog

rektorom prof. Šimunom

Anđelinovićem kojom će

se - vjeruju u upravi Sve-

učilišta - definirati budu-

ća strategija odnosa i su-

radnje grada i najveće vi-

sokoškolske ustanove koja

u njemu djeluje, na korist

cijeloj lokalnoj zajednici.

S predsjednikom Grad-

skog vijeća Borisom Ćur-

kovićem dogovoren je i

djevni red, koji bi obuhva-

ćao izvješće i raspravu o

sadašnjem stanju Sveuči-

lišta, uz usporedbu s dru-

gim sveučilištima u Hr-

vatskoj. Razmotrit će se

i oblici suradnje grada i

Sveučilišta kao prirodnih

partnera, te tema oko koje

je u posljednje vrijeme bilo

najviše nesporazuma: sve-

učilišni kampus Visoka i

problematika imovinsko-

pravnih odnosa u svjetlu

predloženih izmjena Ge-

neralnog urbanističkog

plana.

Naime, predloženim

izmjenama predviđena je

legalizacija bespravno iz-

građenih objekata u okvi-

ru zone javne namjene,

čemu se Sveučilište pro-

Gradsko vijeće i Senat bi na sjednici trebali razmotriti buduću suradnju, strateške dokumente Sveučilišta, te problematiku razvoja sveučilišnog kampusa

tivi zbog otežavanja budu-

ćih razvojnih planova kam-

pusa.

Vijećnicima gradskog

vijeća bit će predstavljeni i

svi ključni strateški mate-

rijali Sveučilišta u Splitu:

Statut Sveučilišta u Spli-

tu, Izmjene i dopune Stauta

Sveučilišta u Splitu, Strate-

gija Sveučilišta u Splitu za

razdoblje 2015.-2020., Akcij-

ski plan Sveučilišta u Spli-

tu za 2016. godinu, Pravil-

nik o nastavnim bazama i

Pravilnik o programu po-

stakademskog zapošljava-

nja.

Uz nekoliko strateških

projekata poput poduzet-

ničkog inkubatora u biv-

šem studentskom domu u

Spinutu, rješavanje pro -

stornih problema Filozof-

skog fakulteta, te student-

ske zone u Solinu i Klisu,

tim dokumentima razrađe-

na je cjelokupna strategija

razvoja Sveučilišta u Spli-

tu u budućem razdoblju, a

time i razvoja grada Splita

i cijele regije.

Bit će to dobar nasta-

vak suradnje koju je u po-

sljednje vrijeme posebno

obilježio zajednički rad na

projektu urbane aglomera-

cije Splita za koji je glavni-

nu dokumentacije i plano-

va izradilo baš Sveučilište.

I. PRofaca

universitas | prosinac 2016. 7

UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITUobjavljuje

N A T J E Č A J (m/ž)za izbor u zvanje i na radno mjesto

Umjetnički suradnik u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje) na određeno vrijeme u punom radnom vremenu, do povratka privremeno nenazočne djelatnice.Predavač u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana repro-dukcija glazbe – dirigiranje, pjevanje, sviranje (naslovno zvanje). Pristupnici na natječaj moraju ispunjavati uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.Prijava na natječaj mora sadržavati životopis, presliku dokaza o državljan-stvu, diplomu o stečenoj stručnoj spremi i izvješće o stručnoj i nastavnoj aktivnosti.Prijave se dostavljaju u roku od 30 dana od objave natječaja na adresu:Umjetnička akademija u Splitu, Zagrebačka 3, 21000 Split.

UMJETNIČKA AKADEMIJA U SPLITUobjavljuje

N A T J E Č A J (m/ž)za izbor u zvanje i na radno mjesto

1. Izvanredni profesor u području umjetnosti, polje likovne umjetnosti, grana slikarstvo na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu.2. Docent u području umjetnosti, polje likovne umjetnosti, grana slikar-stvo na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu.3. Docent u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana kompozicija na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu.4. Docent u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana re-produkcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje), predmet saksofon na neodređeno vrijeme u punom radnom vremenu.5. Docent u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana re-produkcija glazbe (dirigiranje) na određeno vrijeme u punom radnom vremenu, do povratka privremeno odsutnog zaposlenika.6. Umjetnički suradnik u području umjetnosti, polje glazbena umjet-nost, grana reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje) na neo-dređeno vrijeme u punom radnom vremenu.7. Poslijedoktorand u području umjetnosti, polje likovne umjetnosti, grana slikarstvo na određeno vrijeme u punom radnom vremenu.8. Asistent u području humanističkih znanosti, polje znanost o umjet-nosti, grana teorija likovnih umjetnosti na određeno vrijeme u punom radnom vremenu.9. Docent u području umjetnosti, polje glazbena umjetnost, grana reprodukcija glazbe (dirigiranje, pjevanje, sviranje), predmet flauta (naslovno zvanje).Pristupnici na natječaj moraju ispunjavati uvjete Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.Prijava na natječaj mora sadržavati životopis, presliku dokaza o dr-žavljanstvu, diplomu o stečenoj stručnoj spremi i izvješće o stručnoj i nastavnoj aktivnosti.Prijave se dostavljaju u roku od 30 dana od objave natječaja na adresu:Umjetnička akademija u Splitu, Zagrebačka 3, 21 000 Split.

SVEUČILIŠTE U SPLITU POMORSKI FAKULTET

taspisujeN A T J E Č A J

za izbor1. jednog suradnika u suradničkom zvanju i na radnom mjestu asistent za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, grana pomorski i riječni promet na Zavodu za nautiku;2. jednog nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mje-stu docent za znanstveno područje društvenih znanosti, polje ekonomi-ja na Katedri za pomorski menadžment;3. jednog nastavnika u naslovnom nastavnom zvanju predavač za znanstveno područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport, grana pomorski i riječni promet na Zavodu za nautiku.Pristupnici na natječaj moraju ispunjavati uvjete propisane Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj: 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 46/07., 63/11. 94./13. i 139./13.).Uz prijavu na natječaj pristupnici su dužni priložiti:- životopis,- presliku odgovarajuće diplome i dokaz o stečenom akademskom stupnju,- prikaz znanstvene, nastavne, odnosno stručne djelatnosti te- radove, odnosno separate radova relevantnih za izbor.Uz navedenu dokumentaciju potrebno je priložiti i dokaz o državljan-stvu, a pristupnici pod br. 1.-2. (strani državljani) dužni su priložiti dokaz o poznavanju hrvatskog jezika (napredna razina).Pristupnici na natječaj pod brojem 1. pored uvjeta propisanih Zakonom trebaju ispunjavati i dodatne uvjete: završen diplomski studij Pomorska nautika i Svjedodžba o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima.Rok za podnošenje prijave pod točkom je trideset dana od dana objave natječaja.Nepravodobne i nepotpune prijave na natječaj neće se razmatrati.Na natječaj se, pod ravnopravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe oba spola.O rezultatima natječaja pristupnici će biti obaviješteni u zakonskom roku.Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta natječaja šalju se isključivo po-štom na adresu: Pomorski fakultet u Splitu, Ruđera Boškovića 37, Split, s naznakom „Za natječaj“.Sveučilište u SplituPomorski fakultet

Ministarstvo znanosti i obra-

zovanja napokon je 28. stu-

denoga raspisalo natječaj za

dodjelu novca znanstvenim

centrima izvrsnosti u Hrvatskoj. Taj

nestrpljivo očekivan natječaj trajat će

do 16. siječnja 2017., kada će, ako sve pro-

đe u redu, deset ZCI iz STEM područja

dobiti ukupno 50 milijuna eura, ili oko

380 milijuna kuna. Cilj ovog pozivnog

natječaja je - kako je u propozicijama

navedeno – “razvoj graničnih istraživa-

nja (…) koja nose inovativnost, potenci-

jal otkrića, odnosno moguću prekretni-

cu u znanstvenom istraživanju, a uz to

su međunarodno relevantna u smislu

kvalitete i vizije te usklađena sa strateš-

kim potrebama i prioritetima Republi-

ke Hrvatske”. Kad je u studenome 2014.

proglašeno prvih sedam znanstvenih

centara izvrsnosti, a u studenom 2015.

dodatnih šest, činilo se da će taj, za svjet-

sku znanost nezamjetan korak, u hrvat-

skim prilikama donijeti golem, takoreći

prekretnički pomak, ne samo zbog ko-

ličine novca, nego i sveobuhvatne rigo-

roze u odabiru centara. No, trebala je

proći čitava godina puna opstrukcija i

ničim argumentiranih sumnji u prove-

deni odabir, i to od strane službi podre-

đenih instancama koje su izbor obavi-

le. Da će nova Vlada tome efikasno stati

na kraj postalo je jasno 11. studenoga na

sastanku u MZO-u koji su od novog mi-

nistra Pava Barišića zatražili voditelji

ZCI. Uz popis sudionika tog, za hrvatsku

znanost vrlo značajnog skupa, donosi-

mo redakcijski rezime uvodnog izlaga-

nja ministra Barišića, te kratke izvatke

iz triju diskusija, jer ćemo ZCI i ubuduće

pratiti temeljito kao do sada (vidi broje-

ve Universitasa 60, 61, 62, 74, 75 i 81).

Centrima izvrsnosti 50 milijuna eura

NATJEČAJ ZA FINANCIRANJE DESET ZNANSTVENIH SREDIŠTA Sudionici sastankaMinistarstvo znanosti i obrazovanja: Pavo Ba-rišić, Hrvoje Šlezak, Stipe Mamić, Ivana Puljiz, Ivana Bošnjak, Petra AnđelovićMinistarstvo regional-nog razvoja i fondova EU-a: Juraj Ivanković, Radojka Tomašević, Sonja Čikotić, Miško JakšićMinistarstvo financija: Silvia Polić, Maja DelačNacionalno vijeće za znanost, visoko obra-zovanje i tehnološki razvoj: Ivo DružićZnanstveni centri iz-vrsnosti: Miško Jakšić (Institut Ruđer Bošković i Institut za fiziku), Mile Ivanda (IRB i IzF), Mario Stipčević (IRB i IzF), Marko Kralj (IRB i IzF), Slobodan Vukičević (MEF Zagreb), Floriana Bulić Jakuš (MEF Zagreb), Alemka Markotić (MEF Zagreb), Beata Ha-lassy (MEF Zagreb), Astrid Krmpotić (MEF Rijeka), Vlasta Bonačić-Koutecky (Sveučilište u Splitu), Dario Novoselović (Poljo-privredni institut Osijek), Rozelindra Čož-Rakovac (IRB), Hrvoje Buljan (PMF Zagreb), Andrej Dujella (PMF Zagreb), Gordan Lauc i Ines Drenjačević (Sveučilište u Osijeku), Miloš Judaš (MEF Zagreb), Sven Lončarić i Ivan Pe-trović (FER Zagreb), Ante Čović (FF Zagreb), Milan Mihaljević (Staroslavenski institut), Jurica Pavičić (EF Zagreb), Marin Roje i Tome Antičić (IRB)

Ivo Družić, predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost: znanstveni centri iz-vrsnosti trebaju snažnu potporu MZO-a radi uklanjanja umjetnih barijera i onemogućavanja kompromitacije ZCI od Zagreba do Bruxellesa, a ministar bez potpore znanstvene elite ne može preokrenuti trendove u nacionalnom i europskom financiranju.Ovi komple-mentarni interesi dobra su podloga za dogovor oko - financijski puno zna-čajnijih -indikativnih lista znanstvene infrastrukture te provedbe strategije pametne specijalizacije Vlasta B. Koutecky, voditeljica ZCI Sveučilišta u Splitu: U ime svih ZCI predlažem, prvo, dogovor o najkraćim rokovima za ras-pis i provedbu natječaja te preciziranje neophodne dokumentacije i obve-zujuće procedure, drugo, reguliranje financiranja dviju propuštenih godina prvoproglašenih i jedne propuštene godine drugoproglašenih ZCI, i treće, odstranjenje opstrukcija prema ZCI u MZO kako bi se poboljšala efektivnost, sačuvala današnja konstruktivnost i vratilo povjerenje.Hrvoje Šlezak, zamjenik ministra znanosti i obrazovanja: Koordinirajući aktivnosti MZO oko raspisa i provedbe natječaja održali smo izvanredan sa-stanak s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije s ravnateljem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih zadužene za provedbu ovog natječaja. Na tim je sastancima dogo-voreno da finalizaciju natječajne doku-mentacije ubacimo u osmu brzinu.

Priredio:Ivan Perkov

Ministar Pavo Barišić

u svojem je izlaga-

nju izrazio vjeru da

je partnerstvo s aka-

demskom zajednicom zajed-

nički interes, te da će se “u ta-

kvom partnerskom duhu – uz

uvažavanje međusobnih ovla-

sti, odgovornosti i obveza – do-

ći do rješenja i suglasja vezanih

i uz ovo pitanje”. Ministar je u

svojem obraćanju, među osta-

lim, rekao:

– Strategijska opredjeljenja

MZO-a o prioritetnoj ulozi znan-

stvenih centara izvrsnosti pola-

ze od razumijevanja znanosti i

visokog obrazovanja kao inte-

lektualne infrastrukture koja

malu državu i njezinu nacional-

nu suverenost pripaja trendovi-

ma globalnog razvoja znanosti

kao pokretača bržeg razvitka.

U tom smislu hrvatski ne samo

razvoj, nego i samoodržanje po-

čivaju na sveobuhvatnom pra-

ćenju i evaluaciji znanstvenih

zbivanja.

Radi preokretanja trendova

i povećanja nacionalnog prora-

čunskog financiranja znano-

sti i visokog obrazovanja, MZO

želi obnoviti partnerski odnos

s akademskom zajednicom. S

druge strane tog odnosa vidi-

mo prihvaćanje odgovornosti

od strane akademske zajednice

ne samo za vlastiti učinak, ne-

go i za razvitak hrvatskog druš-

tva, čiji su porezni obveznici jav-

nim sredstvima omogućili i ra-

zvitak znanstveno-obrazovnih

institucija i individualan napre-

dak hrvatskih znanstvenika.

Razvijanje te svijesti u akadem-

skoj zajednici jednako je važan

element partnerstva kao i sta-

bilno javno financiranje.

Potrebu zaokreta u razumi-

jevanju razvojne uloge i javnog

financiranja znanosti i obrazo-

vanja MZO temelji i na dvije za-

brinjavajuće činjenice: prvo, da

je Hrvatska tijekom krize sma-

njila javna i privatna izdvajanja

za znanost i broj aktivnih istra-

živača, te drugo, da nepovoljne

indikatore imamo i u inovacija-

ma i broju patenata.

Vrh hrvatske znanostiU proglašenim znanstve-

nim centrima izvrsnosti anga-

žirano je više od 700 istraživa-

ča koji pripadaju samom vrhu

najboljih hrvatskih znanstve-

nika; drugo, znanstvena rele-

vantnost ponuđenih programa

i kvaliteta istraživača utvrđe-

na je strogim i transparentnim

procesom s brojnim inozemnim

recenzentima. Tako je, prihva-

ćajući obrazložene prijedloge,

ministar nadležan za znanost

proglasio 13 znanstvenih cen-

tara izvrsnosti s kojima je sklo-

pio odgovarajuće ugovore o na-

cionalnom financiranju, čime je

završen proces selekcije, pred-

laganja, proglašenja i konstitu-

iranja hrvatskih znanstvenih

centara izvrsnosti; peto, MZO

je posredničko tijelo koje doku-

mentaciju proglašenih znan-

stvenih centara izvrsnosti do-

stavlja Ministarstvu regional-

Hrvatsko samoodržanje ovisi o znanosti IZ IZLAGANJA MINISTRA PAVE BARIŠIĆA

nog razvoja i fondova Europske

unije kao upravljačkom tijelu.

Cijeli ovaj postupak uklju-

čio je i provjeru usklađenosti

proglašenih znanstvenih cen-

tara izvrsnosti s ciljevima Stra-

tegije pametne specijalizacije.

Odlukama ministra o progla-

šenju znanstvenih centara iz-

vrsnosti, prema obrazloženom

prijedlogu Nacionalnog vijeća

utemeljenom na postupku vred-

novanja, osigurana je i dostav-

ljena cjelokupna dokumentaci-

ja potrebna za predodabir, pa se

ima smatrati da je predodabir

izvršen.

Vremenski tjesnacPreuzevši dužnost i razumi-

jevajući važnost i žurnost ras-

pisivanja natječaja u ovo krat-

ko vrijeme izviješten sam od

svojih suradnika i od predsjed-

nika Nacionalnoga vijeća o pro-

ceduri odabira Centara nakon

međunarodne evaluacije i po-

stupku raspisa javnog poziva te

sam održao niz pripremnih sa-

stanaka. Istaknut ću ovdje rad-

ne sastanke i blisku suradnju s

ministricom Gabrijelom Žalac

čiji najuži tim pruža snažnu pot-

poru pripremi poziva. Dogovo-

rili smo maksimalno ubrzanje

aktivnosti za raspisivanje natje-

čaja, planirajući i radionicu na

kojoj će se raspraviti detalji oko

pripreme projektne aplikacije.

Naravno, upoznat sam s

vremenom akreditacije znan-

stvenih centara izvrsnosti od

pet godina, koja i Ministar-

stvo i centre stavlja u vremen-

ski ograničen okvir djelovanja,

a jasna mi je i činjenica da su

se znanstveni centri izvrsno-

sti, odabrani na natječajima iz

2014. i 2015. godine, zbog teško-

ća i nemogućnosti osigurava-

nja potrebnih susljednih kora-

ka našli i u stanovitim teško-

ćama. Zaista, u cijelom je ovom

procesu bilo dosta odgoda i kaš-

njenja, no tome su pridonijela i

ograničenja vezana uz djelova-

nje tehničke Vlade te promjene

i Vlada i dužnosnika.

Osim toga, za raspisivanje

natječaja bilo je ex-ante uvjeta

(Strategija pametne specijaliza-

cije RH i revidirani Plan razvo-

ja istraživačke infrastrukture u

RH), čije je ispunjenje Europska

komisija potvrdila tek 3. kolovo-

za, o čemu je MZO obaviješten

7. rujna.

Na kraju, razumijem da su

ove brojne okolnosti – ma kak