NOVINEprosinac 2019. HRVATSKE KOMOREMEDICINSKIH BIOKEMIČARA

Intervju s prof. dr. sc. Ana Stavljenić-Rukavina

In memoriam dr.sc. Gašpar Ivanković

Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama s često postavljenim pitanjima

5

18

9

Broj: 19

SADRŽAJ

SADRŽAJ

Uvodna riječ 3

Životopis prof. dr.sc. Ana Stavljenić-Rukavina 4

Intervju s prof. dr.sc. Anom Stavljenić-Rukavina 5

Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim

ordinacijama 9

Često postavljana pitanja s odgovorima o Pravilniku o načinu obavljanja

medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama 15

In memoriam, dr.sc. Gašpar Ivanković, prec.med.biokemije 18

Doktorirali / Specijalizirali u 2019. 20

Tečajevi trajne edukacije u 2020. 21

Novosti 22

Zanimljivosti 23

UVODNA RIJEČ

Drage kolegice i kolege, nakon višegodišnje stanke odlučili smo se za oživljavanje Novina koje je HKMB redovito objavljivala i upućivala članovima na kućne adresu. Ova revitalizacija nije ostala imuna na današnje komunikacijske forme, stoga je slanje u digitalnom formatu kao dio Newsletter-a izabran kao prihvatljivi oblik jer može ostati trajno u pretincima Vaše elektroničke pošte. Ukoliko ste nostalgični, slobodno nas kontaktirajte i vratititi ćemo se na onaj fizički oblik.

Hrvatska komora medicinskih biokemičara je ove godine započela s obilježavanjem 25. godišnjice svog postojanja. Tako smo u lipnju, na obljetnicu prvih izbora za Skupštinu, predsjednika i druga tijela Komore, uoči redovitog zasjedanja Skupštine HKMB na svečanom dijelu sjednice dodjelili Nagradu za životno djelo prof.dr.sc. Ani Stavljenić-Rukavina kao znak zahvalnosti za njen dugogodišnji svestran, požrtvovan i nesebičan rad u HKMB, te izuzetan i trajan doprinos razvoju i unapređenju medicinsko-biokemijske djelatnosti i promicanju ugleda i statusa struke u zemlji i svijetu. Radi toga ovaj broj Novina, uz impresivni životopis, donosi i intervju s prof.dr.sc. Stavljenić-Rukavina. U prošlosti je bilo uobičajeno u Novinama objaviti cjeloviti tekst zakona ili pravilnika od značaja za struku. Kako je u proljeće stupio na snagu Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama, donosimo njegov cjeloviti tekst, te tumačenje istog u formi tzv. često postavljenih pitanja.

Ove je jeseni pristigla iz Varaždina tužna vijest. Preminuo je dr.sc. Gašpar Ivanković. HKMB u ovom broju Novina dragom kolegi posvećuje In memoriam kao uspomenu na njegov višedesetljetni nepresušni rad, entuzijazam i elan posvećen struci.

Iduće su godine planirana 4 tečaja trajne edukacije. Izuzetno smo sretni da su prof.dr.sc. Renata Zadro i doc.dr.sc. Biserka Getaldić prihvatile poziv za ogranizaciju tečaja, čime simbolično obilježavamo njihov odlazak u zasluženu mirovinu. Imajući na umu da se radi o dvije kolegice koje su kroz tečajeve Komore učile generacije biokemičara primjenjenoj hematologiji i koagulaciji, sigurni smo da će s ova dva tečaja u formi the best of Zadro i the best of Getaldić najviše profitirati upravo mladi kolegice i kolege. Nije na odmet podsjetiti da su priručnici s njihovih tečajeva, poput svih, postali i ostali neizostavna literatura koja se koristi u pripremi specijalističkog ispita.

Želimo Vam sretan Božić i Novu 2020. godinu.

3

Prof.dr.sc. Ana Stavljenić-Rukavina je rođena u Dugoj Resi. Godine 1963. završila je studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom, a 1968. studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorat medicinskih znanosti stekla je 1976. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a specijalistički ispit je položila 1979. godine. Poslijediplomski studij i stručno usavršavanje ostvarila je na Royal Postgraduate Medical School u Londonu, NATO Advanced Study Institute, Simon Stevin Institute u Bruggeu (1971., 1976., 1986.), na Američkom nacionalnom institutu za zdravlje (NIH) u Bethesdi (1989.), te Sveučilištu Berkley (2008.). Od 1985. je redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu, od 1990. redoviti profesor u trajnom zvanju, a od 2014. profesor emeritus. Tijekom svog radnog vijeka bavi se znanstvenim radom i nastavom te organizacijom laboratorijske medicine u Hrvatskoj i Europi. Na Zavodu za dijabetes, endokrinologiju i metaboličke bolesti Sveučilišne klinike “Vuk Vrhovac” radila je 15 godina, te 23 godine u

Kliničkom bolničkom centru „Zagreb“ obnašajući funkciju predstojnice Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku te predstojnice Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U razdoblju od 2000. do 2001. godine obnašala je dužnost ministra zdravstva. Autor je više od 350 znanstvenih i stručnih radova s preko 1200 citiranja, nastalih provedbom 30 znanstvenih projekata iz područja: epidemiologije i patobiokemije dijabetesa i poremećaja metabolizma lipida, istraživanja molekularne osnove ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti, molekularne biokemije nasljednih i metaboličkih bolesti, organizacije zdravstvene zaštite i reforme zdravstvenog sustava i istraživanja modela organizacije sustava kvalitete. Autor je 9 knjiga i 57 poglavlja u knjigama drugih autora te urednik više od 30 priručnika. Bila je urednica časopisa Biochemia Medica, član uredništava European Journal for Clinical Chemistry and Laboratory Medicine te Clinical Chemistry Newsletter. Recenzent je stručnih i znanstvenih časopisa i udžbenika te evaluator znanstvenih programa Europske komisije (FP6, FP7, Obzor 2020). Kao organizator, član znanstvenih i organizacijskih odbora te predavač sudjelovala je na brojnim konferencijama, nacionalnim i međunarodnim kongresima i simpozijima. Mentor je 15 magistarskih radova i 20 doktorskih disertacija. Obnašala je funkciju predsjednice Hrvatske komore medicinskih biokemičara u tri mandat te je bila predsjednica Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju. Član je znanstvenih i stručnih društava u Hrvatskoj i svijetu: Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, Medicinske akademije Hrvatske, Hrvatskog liječničkog zbora te upravnog odbora Forum of European Societies of Clinical Chemistry. Predsjednica je Hrvatskog društva za humanu genetiku i odbora African, Near East and Mediterranean Committee for Clinical Chemistry te dopredsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi. Između ostalog je profesor emeritus Medicinskog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gostujući profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Sveučilišta u Trstu te prorektor Libertas međunarodnog sveučilišta. Odlikovana je Ordenom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za doprinos razvoju znanosti RH, Odličjem začasnog člana Hrvatskog liječničkog zbora, Odličjem začasnog člana Hrvatskog društva medicinskih biokemičara te nagradom Jan Petershoff za razvoj laboratorijske medicine u srednjeuropskim zemljama. Aktivna je u Gradskoj skupštini Grada Zagreba gdje obnaša funkcije: potpredsjednice Gradske skupštine, predsjednice Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, članice Odbora za Statut, Poslovnik i propise te članice Odbora za socijalnu skrb. 2019. godine odlikovana Nagradom za životno djelo HKMB.

ŽIVOTOPIS

Prof.dr.sc. Ana Stavljenić-Rukavina

4

INTERVJU

Prof.dr.sc. Ana Stavljenić-Rukavina

“Uz stepenice gore pa skrenite desno!”, uz smiješak me uputio portir prije nego li sam kročio hodnikom Gradske skupštine Grada Zagreba. Tamo sam uz toplu kavu i koju Bajaderu imao priliku razgovarati s prof. dr. sc. Anom Stavljenić-Rukavina, imenom koje pamtim uglavnom s korica debelih sveučilišnih udžbenika. Svoje bogato životno iskustvo spremno je podijelila sa mnom, kao i osvrt na osnutke medicinsko-biokemijske djelatnosti, ali dala i svoj pogled i perspektivu budućnosti te vrijedan savjet za sve kolegice i kolege iz struke.

Iz perspektive nedavno diplomiranog studenta htio bih Vas pitati kako Vi pamtite svoj studentski život? Možete li izdvojiti neke starije profesore i mentore koji su Vas u tom periodu usmjeravali i bili Vam podrška i poticaj?

Studentski život u vrijeme 1958. – 1965. u

Gradu Zagrebu nije bio na nekoj zavidnoj

društvenoj razini. Međutim, studij je bio vrlo

dobro organiziran, nastavu su provodili

istaknuti stručnjaci tog vremena iz područja

kemijskih znanosti, farmacije, botanike,

medicinske biokemije i kliničke kemije.

Predavanja profesora Ašpergera su obično

bila doživljaj popraćen sudjelovanjem

njegovih asistenata. Botanika se odvijala u

botaničkom vrtu FBF-a, a profesora Frana

Kušana pamtim po njegovom radu u vrtu

među ljekovitim biljem u rano jutro, već od

6 sati. Naime, kad sam upisala studij

medicine dio svojih ispita prvih godina

medicine pripremala sam u sjenici tog

botaničkog vrta i susretala profesora. Kako

je naša godina bila prvi model studija

medicinske biokemije to smo u polovici

studija imali sve predmete kao i ljekarnička

struka i tek potom smo dobili predmete koji

su bili specijalizirani za medicnsko-

biokemijski smjer koji je vodila profesorica

Marijana Fišer Herman, osnivač tog smjera i

učitelj mnogih stručnjaka medicinske

biokemije. Prije upisa na studij FBF-a sam

ljeto nakon mature provela u Kliničko

kemijskom laboratoriju današnje bolnice

“Merkur”, a nakon upisa i svako drugo ferje

sam volontirala kod profesora Ruždića ili u

odjelima za kliničku kemiju i hematologiju

kod profesorice Črepinko. Učila sam stručne

vještine od vađenja krvi za pretrage do

izvođenja pojedinih pretraga, i to manuelno,

tako da kad sam došla na usmjereni studij

medicinske biokemije nisam imala teškoća s

paralelnim studijem medicine. Studij

medicine sam upisala paralelno s trećom

godinom farmacije i do završetka studija na

FBF-u. Tijekom studija medicine sam

slobodne dane provodila na hematologiji i

citologiji iste bolnice i kao student medicine

sudjelovala u istraživačkom radu te uz

mentore prof. Črepinko i prof. Hauptmanna

objavila svoj prvi rad. 1967. godine sam se

zaposlila u KB Merkur u Centru za dijabetes

te sve do 1979. godine radila u toj ustanovi

koja je tijekom tog razdoblja izrasla u

samostalni Klinički zavod za dijabetes,

endokrinologiju i bolesti metabolizma “Vuk

Vrhovac”. Ponosna sam na to razdoblje jer u

5

timu profesora Škrabala i timu profesora

Jakšića i Vuletića iz ŠNZ ”Dr. Andrija

Štampar” sam radila na projektima ranog

otkrivanja dijabetesa, istraživanju

metabolizma lipoproteina i aterogeneze u

ozračju kliničkih medicinskih znanosti i

javnog zdravstva. U tom sam području i

doktorirala. Ako danas kažem da su nama

mladima u tom razdoblju političkog života u

bivšoj državi naši mentori otvorili vrata

uglednih instituta u Europi i omogućili

odlaske na svjetske kongrese i dodatne

edukacije, to mladima danas ne znači puno

jer je to danas osigurano u Republici

Hrvatskoj kao članici Europske unije, no

tada je to zaista bila rijetkost.

Nakon završenog studija medicinske biokemije upisali ste i završili studij medicine, a ubrzo nakon i doktorirali te položili specijalistički ispit. Što Vas je motiviralo i poticalo na takvo sistematično usavršavanje u struci?

Ako me pitate što me je motiviralo i poticalo u početku moje profesionalne karijere odgovor na to pitanje je u prvom redu što sam nalazila radost i sebe u toj struci koja je od 1958. godine kada je u laboratorij stigao prvi autoanalizator do 2006. godine medicinska biokemija kao struka stasala u samostalnu zdravstvenu disciplinu uz izraziti tehnološki razvoj i prepoznavanje značenja u svim granama zdravstvenih disciplina.

Uzevši u obzir veliko životno iskustvo, napisane radove i stručnu literaturu te usavršavanje i na stranim sveučilištima, jeste li razmišljali o nekom drugom području ili profesiji kojom ste se htjeli baviti? Biste li htjeli podijeliti nekakav osobni hobi ili kako volite provoditi svoje slobodno vrijeme?

Nisam razmišljala o drugim područjima rada jer u ovom se idealno spojilo kako studij medicine tako i medicinska biokemija i

druga područja laboratorijske medicine. U slobodno vrijeme slušam klasičnu muziku i uživam u prirodi grada na 4 rijeke; Karlovca ili Žumberka.

Zdravstveni sustav imali ste priliku iskusiti i kao resorna ministrica zdravstva. Kako biste opisali iskustvo koje ste stekli u tom periodu?

Budući da sam godinama još od vremena rada u Zavodu za dijabetes sudjelovala u upravljačkim poslovima, zdravstvenoj administraciji, izradi cjenika zdravstvenih usluga i normativa bile su mi poznate potrebe zdravstvenog sustava; iskustvo u radu Vlade, iskustvo u rješavanju svakodnevnih poteškoća koje su proizlazile iz potreba promjena u organizaciji i financiranju sustava te nerazumijevanju do koje je mjere zdravstveni sustav kompleksan. Nije bilo jednostavno ne prihvaćati sve savjete vanjskih stručnjaka iz međunarodnih organizacija o reformi sustava jer mi smo imali tradicionalno dobro uspostavljen solidarni javnozdravstveni sustav kao nasljeđe dr. Andrije Štampara. Ipak, strateški plan reformi sustava koji je uključivao reorganizaciju bolničke službe, objedinjeni hitni prijam, dnevne bolnice i promjene u određivanju cijena usluga i lijekova, pitanje standarda kvalitete, te uspostavljanje poslijediplomskog studija iz Menadžmenta u zdravstvu u ŠNZ ”Dr. Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su ostavština koje se sjećam sa zadovoljstvom.

U sklopu brojnih obaveza, zaduženja i aktivnosti kojima se bavite sada, često ste pozvani na sudjelovanje u brojnim javnozdravstvenim kampanjama. Što biste izdvojili kao prijeteći javnozdravstveni problem s kojim ćemo se kao društvo suočiti u skorijoj budućnosti?

6

Mi se već sada suočavamo s nizom javnozdravstvenih problema koji su pretežno posljedica narušene kvalitete života i nedostatne odgovornosti pojedinca, ali i društva za uklanjanje rizičnih ponašanja i načina života od najmlađe životne dobi s jedne strane i činjenice da produženo trajanje života donosi veći udjel kroničnih nezaraznih bolesti. Zato je po mom mišljenju nužno od rane životne dobi educirati o čimbenicima rizika kao i vrijednostima zdravih navika u prehrani i fizičkoj aktivnosti. Nedostaje nam zdravstveni odgoj u svakoj fazi života i odgovornosti za održavanje zdravlja. Medicinski biokemičari često su nepravedno zapostavljeni u javnom dijalogu, a važni su sudionici u kvalitetnom i potpunom zbrinjavanju bolesnika. Kako komentirate status struke nekada, a kako sada? Struka medicinske biokemije i laboratorijske medicine je u okviru zdravstva mlada struka i bilo je potrebno odrasti da bi se afirmirala i prepoznala u sustavu. Danas je to struka koja ima svoje prepoznato mjesto u sustavu. Dakako da treba gledati unaprijed i dalje raditi na tome da se razvijaju novi biomarkeri, nove tehnologije, ali i da istovremeno stručnjaci laboratorijske medicine ukazuju na racionalno korištenje ciljanih dijagnostičkih pretraga u skladu s kliničkim smjernicama.

Upisom u registar europskih specijalista laboratorijske medicine struka je realizirala europsku prepoznatljivost. Kako gledate na budućnost struke u tom aspektu? Na čemu mislite da bi trebali raditi ili popraviti, a što bismo trebali zadržati?

Medicinski biokemičari su bili dio međunarodnih udruženja još od davne 1957. godine kad su naši učitelji bili članovi

predsjedništva IFCC-a ili pojedinih odbora. Nije bilo međunarodnog skupa na kojima nisu bili pojedinci aktivni sudionici. Također, i u drugim europskim zemljama su kolege

imali pitanje prepoznatljivosti sve dok se nije daljnjim razvojem tehnologija i sve većim brojem stručnjaka ta struka prihvatila kao sastavni dio zdravstva. Upisom u registar europskih specijalista laboratorijske medicine struka je tako da kažem legalizirala svoj status u društvu. U daljnjem radu bilo bi potrebno više sudjelovati u savjetodavnom i timskom radu s ostalim medicinskim strukama. Potrebno je izaći iz laboratorija u javnost kao što druge struke informiraju građane o dometima svoje struke. I dakako neizostavno je nužno trajno usavršavanje.

Tijekom svog profesionalnog života bili ste izrazito posvećeni edukaciji Vaših kolegica i kolega pa ste tako, između ostalog, organizirali i realizirali čak 23 tečaja trajne edukacije u sklopu Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Što biste istaknuli kao važnu osobinu bilo kojeg predavača, mentora, profesora itd.?

Od svojih sam učitelja dobila određene upute kojih sam se pridržavala tijekom svog rada. Prvo treba svakom mladom suradniku dati mogućnost osobnog razvoja uz podršku mentora pa i onda kad to ne ide uzlaznom linijom. Važno je da se od svih u timu može dobiti najbolje što pojedinac može pružiti i uvažiti da svi ne mogu ići istom brzinom. Mentor ili učitelj mora prihvatiti da učenici mogu svojim znanjem ili novim tehnologijama biti u jednom trenutku ispred

U daljnjem radu potrebno je više sudjelovati u savjetodavnom i timskom radu s ostalim medicinskim strukama; izaći iz laboratorija u javnost kao što drugi informiraju građane o dometima svoje struke.

7

svog mentora. Zato je u međusobnim odnosima važno održati međusobno uvažavanje i poštivanje.

Budući da smo razgovor započeli s osvrtom na Vaš studentski život, kakav savjet ili poruku biste uputili trenutnim studentima te mlađim kolegicama i kolegama?

Već je dosta toga odgovoreno pa je jedini savjet studentima i mlađim kolegicama i kolegama da uživaju u struci za koju su se opredijelili i da je unapređuju. To je iznimno korisno zvanje i neka budu ponosni na svoj udjel u dijagnostici i praćenju terapije bolesnika. Tko će to učiniti bolje od njih?

Zagreb, 7. studeni 2019.

S prof.dr.sc. Stavljenić-Rukavina razgovarao je:

Robert Kolman, mag.med.biochem.

8

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na temelju članka 4. stavka 2. Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 121/03, 117/08) na prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore, ministar zdravstva donosi

PRAVILNIK

O NAČINU OBAVLJANJA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKE DJELATNOSTI

U LIJEČNIČKIM ORDINACIJAMA

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom uređuje se način obavljanja medicinsko-biokemijskih pretraga u liječničkoj ordinaciji koje provode zdravstveni radnici kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost.

(2) Popis pretraga koje se mogu izvoditi uz pacijenta u liječničkim ordinacijama nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.

(3) Pretrage određivanja glukoze u krvi na glukometru i kemijski pregled mokraće test trakom ne podliježu odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 2.

Medicinsko-biokemijske pretrage iz članka 1. ovoga Pravilnika su pretrage od vitalnog značaja za zdravlje pacijenata koje se koriste za radnu dijagnozu i usmjeravanje za daljnju dijagnostiku i liječenje pacijenata.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

(1) Pretrage uz pacijenta (POCT, Point of care testing) podrazumijevaju medicinsko-biokemijske pretrage izvršene izvan medicinsko-biokemijskih laboratorija od strane zdravstvenih radnika kojima obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost i to u liječničkim ordinacijama,

punktovima dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovima zdravlja te zavodima za hitnu medicinu.

(2) Tim za uspostavu i nadzor nad pretragama uz pacijenta (dalje u tekstu: Tim) označava stručni tim sastavljen od zdravstvenog osoblja koje skrbi o pacijentu u liječničkim ordinacijama, punktovima dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovima zdravlja i zavodima za hitnu medicinu, a čine ga najmanje magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalist nadležnog medicinsko-biokemijskog laboratorija i liječnik.

(3) Nadležni medicinsko-biokemijski laboratorij ili magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalist su medicinsko-biokemijski laboratorij i stručnjak koje potvrđuje Hrvatska komora medicinskih biokemičara (dalje u tekstu: Komora), a liječničke ordinacije, punktovi dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovi zdravlja i zavodi za hitnu medicinu s njima sklapaju ugovor o međusobnim pravima i obvezama u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(4) POCT uređaj je MD IVD CE certificirani uređaj (medicinski uređaj za in vitro dijagnostiku s oznakom Conformité Européenne) koji je isključivo namijenjen za provođenje pretraga uz pacijenta i njime rukuje zdravstveni radnik kojemu obavljanje medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna djelatnost.

Članak 4.

Pretrage uz pacijenta su dio cjelovite kliničko-laboratorijske dijagnostike i provode se pod stručnim nadzorom Komore.

Članak 5.

(1) Uspostava obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti iz članka 1. ovoga Pravilnika temelji se na zadovoljenju nacionalnog i međunarodnog standarda HRN EN ISO 22870 i nacionalnih preporuka za POCT uređaj prihvaćenih od Komore.

Pravilnik o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim

ordinacijama

9

(2) Za uvođenje pretraga iz članka 1. ovoga Pravilnika osniva se Tim.

Članak 6.

(1) Prije uvođenja POCT uređaja u rutinski rad mora biti provedena verifikacija POCT uređaja i svih pretraga na njima.

(2) Komora je na nacionalnoj razini odgovorna za organizaciju verifikacije POCT uređaja i pretraga te ocjenu prikladnosti priručnika za rad na POCT uređaju kojeg mora osigurati dobavljač uređaja na hrvatskom jeziku.

(3) Rok za završetak verifikacije je tri mjeseca.

(4) Rezultati verifikacije moraju biti javno objavljeni od strane Komore i Hrvatske liječničke komore (dalje u tekstu: HLK).

(5) Komora daje preporuke dobavljaču za poboljšanje priručnika ako je potrebno.

(6) Samo MD IVD CE POCT uređaji koji su zadovoljili kriterije prihvatljivosti provjerene verifikacijom mogu se uvesti u rad liječničkih ordinacija, punktova dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovima zdravlja te zavodima za hitnu medicinu.

(7) Dobavljač putem e-obrasca prijave POCT uređaja za verifikaciju prijavljuje Komori POCT uređaj za verifikaciju.

(8) E-obrazac prijave POCT uređaja za verifikaciju nalazi se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika.

(9) Dobavljač POCT uređaja snosi sve troškove verifikacije za pretrage koje se na njemu izvode.

Članak 7.

(1) Tim procjenjuje kliničku korisnost uvođenja pojedine pretrage i odgovoran je za sastavljanje specifikacije za nabavu POCT uređaja ovisno o namjeravanoj upotrebi.

(2) Karakteristike POCT uređaja utvrđuju se na osnovu prijedloga Tima, vodeći se načelima dobre laboratorijske prakse te općim zahtjevima za uređaje predviđene za pretrage uz pacijenta.

(3) Tim provodi analizu troškova i isplativosti te mogućnost da ugovorni

medicinsko-biokemijski laboratorij u mreži javne zdravstvene službe ispuni tu potrebu.

Članak 8.

(1) Pretrage uz pacijenta uvode se uz suglasnost Komore.

(2) Komora potvrđuje nadležni medicinsko-biokemijski laboratorij, odnosno magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalistu.

(3) Putem e-obrasca prijave uvođenja pretraga uz pacijenta u liječničkim ordinacijama Tim prijavljuje Komori potrebu za uspostavom pretraga uz pacijenta, odabir POCT uređaja te zamjenu POCT uređaja.

(4) E-obrazac prijave uvođenja pretraga uz pacijenta u liječničkim ordinacijama nalazi se u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.

(5) Prijava se mora obaviti najmanje dva mjeseca prije planiranog uvođenja POCT uređaja u rutinski rad.

(6) Preporuke s kriterijima za uspostavu POCT uređaja i pretraga izrađuje Komora i iste se objavljuju na mrežnim stranicama Komore i HLK.

Članak 9.

(1) Komora vodi registar liječničkih ordinacija, punktova dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domova zdravlja te zavoda za hitnu medicinu u kojima se provode pretrage uz pacijenta.

(2) Svaka liječnička ordinacija dobiva zaseban identifikacijski broj/oznaku od strane Komore.

(3) Javna objava o uspostavljenim POCT lokacijama/liječničkim ordinacijama mora biti redovito osuvremenjivana i dostupna na mrežnim stranicama Komore i HLK.

Članak 10.

(1) Nadležni medicinsko-biokemijski laboratorij ili magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalist iz Tima imaju obvezu nadzora nad uspostavljenim sustavom upravljanja kvalitetom pretraga uz pacijenta.

(2) Magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalist odgovoran je

10

za ocjenu učestalosti provođenja kontrolnih postupaka, ocjenu kriterija prihvatljivosti rezultata provedenih kontrolnih postupaka i analizu uzroka neočekivanih rezultata i prijedloge popravnih i preventivnih radnji. To se odnosi na postupke unutarnje i vanjske procjene kvalitete.

(3) Liječnik iz Tima ima obvezu koordinirati uspostavu radnih procedura, periodično nadzirati primjenu radnih procedura te nadzirati uspostavu dogovorenih popravnih i preventivnih radnji.

(4) Liječnik iz Tima s korisnicima POCT uređaja mora sudjelovati u ocjeni učinkovitosti popravnih i preventivnih radnji.

Članak 11.

(1) Korisnici POCT uređaja imaju obvezu prema uputama Tima provoditi postupke osiguranja unutarnje i vanjske procjene kvalitete rada, moraju poštivati radne procedure, upute za rad i održavanje POCT uređaja i voditi evidencije.

(2) Korisnici su obvezni dokumentirati i prijaviti sve pogreške u radu POCT uređaja i svoje vlastite nenamjerne pogreške Timu kako bi se uspostavile popravne i preventivne radnje.

Članak 12.

Tehničku i ovlaštenu servisnu podršku liječničkoj ordinaciji, punktovima dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovima zdravlja te zavodima za hitnu medicinu koji obavljaju pretrage uz pacijenta dužan je osigurati dobavljač opreme kao i redovito preventivno održavanje, odnosno zamjenu istovjetnim verificiranim uređajem zbog nemogućnosti uklanjanja kvara.

Članak 13.

(1) Zdravstveni radnici koji provode pretrage uz pacijenta moraju steći odgovarajuće znanje i uvježbanost.

(2) Dobavljač uređaja osigurava edukaciju najmanje članova Tima za rad na POCT uređajima te prema potrebi i na zahtjev Tima i edukaciju ostalih zdravstvenih radnika koji sudjeluju u radu na POCT uređaju.

(3) Edukacija zdravstvenih radnika za rad na POCT uređajima u nadležnosti je Tima.

Članak 14.

(1) Tim je obvezan provjeravati stečeno praktično i teorijsko znanje i vještine zdravstvenih radnika koji su prošli edukaciju.

(2) Zdravstveni radnici koji provode pretrage uz bolesnika dužni su prolaziti navedenu provjeru znanja.

(3) Tim je obavezan imenovati osobe zadužene za vođenje popisa osposobljenih zdravstvenih radnika za rad na pojedinim POCT uređajima.

(4) Za osposobljene zdravstvene radnike treba postojati program trajne izobrazbe i periodična provjera osposobljenosti koji izrađuje magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalist, a provodi ga Tim.

Članak 15.

(1) U liječničkim ordinacijama, punktovima dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovima zdravlja te zavodima za hitnu medicinu sve promjene unutar POCT sustava moraju biti jasno dokumentirane i lako dostupne.

(2) Sva dokumentacija vezana uz opis promjena mora biti pohranjena kako je definirano u sustavu upravljanja kvalitetom i sukladno nacionalnim propisima, a zdravstveni radnici uključeni u provođenje POCT pretraga moraju biti o tome jasno informirani.

(3) Liječnik u ordinaciji te odgovorna osoba doma zdravlja i zavoda za hitnu medicinu obvezni su obavijestiti Tim o namjeri promjene tipa POCT uređaja, o povlačenju uređaja iz upotrebe i drugim značajnim promjenama (npr. promjena zdravstvenog radnika koji radi na POCT uređaju).

(4) Tim je obvezan obavijestiti Komoru o promjeni nadležnog medicinsko-biokemijskog laboratorija odnosno magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalista te o izmjeni i/ili povlačenju POCT uređaja sukladno članku 8. putem e-obrasca prijave

11

uvođenja pretraga uz pacijenta u liječničkim ordinacijama.

Članak 16.

(1) Liječnik mora biti upoznat s ograničenjima pretraga uz pacijenta koje provodi i postoji li razlika između rezultata dobivenih na POCT uređajima i uređajima u medicinsko-biokemijskom laboratoriju.

(2) Mjerne jedinice rezultata pretraga uz bolesnika moraju biti usklađene s mjernim jedinicama u medicinsko-biokemijskom laboratoriju, a uz rezultat pretraga izrađenih na POCT uređaju moraju biti naznačeni referentni intervali ili preporučene vrijednosti ili vrijednosti kliničke odluke.

(3) U medicinskoj dokumentaciji pacijenta uz rezultat mora biti jasno naznačeno da je to rezultat POCT pretrage.

(4) Tim je obavezan odabrati najprikladniji način informiranja svih dionika o podatcima iz stavaka 1. 2. i 3. ovoga članka, a o svemu moraju postojati zapisi.

Članak 17.

(1) Svi rezultati, uključujući nalaze pacijenata i podatke o unutarnjoj analitičkoj i vanjskoj procjeni kvalitete rezultata pretraga uz pacijenta te datumom i vremenom izrade moraju biti pohranjeni na način da su lako dostupni (neovisno o mediju pohrane). Mora biti dokumentiran podatak o osobama koje su obavile pojedine radnje.

(2) Zapisi o rezultatima, unutarnjoj i vanjskoj procjeni kvalitete moraju se pohranjivati sukladno zahtjevima i preporukama iz dokumenata navedenih u članku 5. ovoga Pravilnika i posebnim propisima o vođenju i čuvanju medicinske dokumentacije.

Članak 18.

(1) Tim je odgovoran da se za pretrage uz pacijenta na svakom POCT uređaju provodi analitička kontrola kvalitete za sve pretrage, redovita ocjena uspješnosti rezultata kontrolnih postupaka temeljem postavljenih kriterija te statistička obrada rezultata.

(2) Liječničke ordinacije, punktovi dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovi zdravlja te zavodi za hitnu medicinu u kojima se provode pretrage uz pacijenta obvezni su sudjelovati u vanjskoj procjeni kvalitete na nacionalnoj razini, ukoliko ista postoji.

(3) Tim je obvezan nadzirati je li liječnička ordinacija pod svojim identifikacijskim brojem izvršila prijavu u program nacionalne vanjske procjene kvalitete te nadzirati provedbu programa nacionalne procjene kvalitete.

(4) Nadzor provedbe vanjske procjene kvalitete mora uključivati odabir osoba za: izvođenje pretraga, slanje rezultata organizatoru vanjske procjene kvalitete, analizu izvještaja organizatora jesu li zadovoljeni kriteriji uspješnosti te uspostavu popravnih radnji kad je to potrebno.

(5) Tim ima obvezu provođenja periodičnih analiza pretraga uz bolesnika vezano uz kliničku djelotvornost i isplativost usluga.

Članak 19.

Pretrage uz pacijenta podliježu stručnom nadzoru Komore sukladno općem aktu Komore koji uređuje stručni nadzor nad obavljanjem medicinsko-biokemijske djelatnosti uz pacijenta.

Članak 20.

Nadležni medicinsko-biokemijski laboratorij, odnosno magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalist ima pravo na naknadu za obavljanje poslova navedenih ovim Pravilnikom.

Članak 21.

Odnosi između nadležnog ugovornog medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalista i liječničke ordinacije, punktova dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domova zdravlja te zavoda za hitnu medicinu, sukladno odredbama ovoga Pravilnika, uređuju se ugovorom o međusobnim pravima i obvezama kojim se definiraju naknade za obavljanje poslova iz ovoga Pravilnika.

12

Članak 22.

Liječničke ordinacije, punktovi dežurstva primarne zdravstvene zaštite, domovi zdravlja te zavodi za hitnu medicinu koji koriste POCT uređaje prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika svoje postupanje vezano uz pretrage uz pacijenta uskladiti s ovim Pravilnikom.

Članak 23.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu obavljanja

medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama (»Narodne novine«, broj 34/05).

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-02/23 Urbroj: 534-02-1-1/6-19-23 Zagreb, 12. lipnja 2019.

Ministar prof. dr. sc.

Milan Kujundžić, dr. med., v. r.

PRILOZI

Pravilnika o načinu obavljanja medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama

PRILOG I.

POPIS PRETRAGA KOJE SE MOGU IZVODITI UZ PACIJENTA U LIJEČNIČKIM

ORDINACIJAMA

1. C reaktivni protein (CRP)

2. Hemoglobin (Hb)

3.Protrombinsko vrijeme (PV)

4. Kalij (K)

5.Kreatinin

6.D-dimeri*

7.Troponin*

8.N-terminalni-pro-B-tip-natrijuretičkog peptida

9.Glukoza**

* D-dimeri, troponin, NT-pro-BNP mogu se izvoditi samo u djelatnosti izvanbolničke hitne medicine i u ordinacijama u posebnom dežurstvu

** kad se glukoza određuje kao jedna od ponuđenih pretraga na POCT uređaju podliježe svim odredbama ovog pravilnika

PRILOG II.

e-OBRAZAC PRIJAVE POCT UREĐAJA ZA VERIFIKACIJU

1. Podaci o dobavljaču koji traži verifikaciju POCT uređaja

■ Naziv tvrtke:

■ Adresa:

■ OIB tvrtke:

■ Odgovorna osoba:

■ E-mail:

■ Telefon:

■ Izvadak iz sudskog registra: (postavite prilog, odaberite dokument)

2. Naziv uređaja i proizvođač:

3. Popis pretraga koje je moguće obavljati na uređaju:

13

4. Dokumentacija o uređaju koju je potrebno dostaviti za postupak verifikacije:

■ Radne upute za rukovanje na hrvatskom jeziku (postavite prilog, odaberite dokument)

■ Specifikacija proizvođača na hrvatskom jeziku (postavite prilog, odaberite dokument)

5. Predstavnik dobavljača zadužen za edukaciju laboratorijskog osoblja koje će provoditi verifikaciju:

■ Certifikat o edukaciji predstavnika dobavljača zaduženog za edukaciju korisnika: (postavite prilog, odaberite dokument)

6. Ovlaštenu servisnu podršku uređaja osigurava:

■ Certifikat o edukaciji ovlaštenih servisera: (postavite prilog, odaberite dokument)

7. Omogućava li uređaj povezivanje s računalom i laboratorijskim informacijskim sustavom kako bi se osigurala pohrana i ocjena rezultata?

8. Navedite posebne zahtjeve za instalaciju uređaja:

9. Izjava da će dobavljač snositi sve troškove verifikacije:

■ Priložite suglasnost s potpisom odgovorne osobe za nadoknadu svih troškova verifikacije uređaja: (postavite prilog, odaberite dokument)

PRILOG III.

e-OBRAZAC PRIJAVE/PROMJENA UVOĐENJA PRETRAGA UZ PACIJENTA U LIJEČNIČKIM

ORDINACIJAMA

1. Navedite podatke o lokaciji koja podnosi prijavu za uspostavu POCT pretraga:

• Vrsta lokacije: (odaberite iz padajućeg izbornika: liječnička ordinacija, punkt dežurstva, dom zdravlja, ispostava HZHM)

• Naziv lokacije:

• Adresa:

• OIB:

• E-mail:

• Telefon:

• Ime, prezime i funkcija odgovorne osobe:

Potpis suglasnosti odgovorne osobe (postavite prilog, odaberite dokument)

2. Popunite podatke o odabranom nadležnom medicinsko biokemijskom laboratoriju ili magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalistu: (odaberite iz padajućeg izbornika: prijava prvi put, promjena podataka)

Nadležni medicinsko biokemijski laboratorij/magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalist:

Potpis suglasnosti magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine/specijalista (postavite prilog, odaberite dokument)

U slučaju prijave promjene, obrazložite promjenu:

3. Navedite ostale članove Tima za pretrage uz pacijenta:

• liječnik:

• ostalo osoblje, ako je primjenjivo (ime i prezime, zanimanje, zaduženje u Timu):

Potpisi suglasnosti osoblja Tima: (postavite prilog, odaberite dokument)

4. POCT uređaj se: (odaberite iz padajućeg izbornika: prvi put instalira, zamjenjuje se postojeći uređaj, povećava se panel pretraga na prethodno odobrenom uređaju)

Opišite detalje:

5. Navedite naziv uređaja i proizvođača POCT uređaja (moguć je unos više uređaja):

6. Koje će se pretrage obavljati kao pretrage uz bolesnika?

7. Koliki je predviđeni broj uzoraka mjesečno?

14

Često postavljana pitanja s odgovorima o Pravilniku o načinu obavljanja

medicinsko-biokemijske djelatnosti u liječničkim ordinacijama

Ivana Delić. spec.med.biochem. i lab.med.

Kada Pravilnik o načinu obavljanja

medicinsko-biokemijske djelatnosti u

liječničkim ordinacijama stupa na snagu i na

koga se odnosi?

Pravilnik je objavljen 28. lipnja 2019. godine u

Narodnim novinama br. 63/2019, a stupio je na

snagu 6. srpnja 2019. godine. Pravilnik se odnosi

na POCT u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to na

liječničke ordinacije, punkteve dežurstva

domova zdravlja i zavode za hitnu medicinu gdje

će medicinsko-biokemijske pretrage obavljati

zdravstveni radnici kojima obavljanje

medicinsko-biokemijskih pretraga nije osnovna

djelatnost, a to su liječnici i medicinske

sestre/medicinski tehničari. Prije objavljivanja,

pozitivno mišljenje na tekst Pravilnika je dala

Hrvatska lječnička komora (HLK).

Koliko ima faza uvođenja POCT-a u primarnoj

zdravstvenoj zaštiti (PZZ)?

Uvođenje POCT-a odvija se u tri faze:

1. Verifikacija POCT uređaja

2. Osnivanje tima za uspostavu i nadzor

nad POCT-om

3. Prijava uvođenja POCT-a

Što je potrebno napraviti prije uvođenja

POCT-a u PZZ?

Prije uvođenja POCT uređaja u rutinski rad mora

biti provedena verifikacija uređaja i svih pretaga

na njima. Verifikaciju uređaja prijavljuje

dobavljač uređaja putem e-obrasca koji je dio

ovog Pravilnika, a nalazi se na stranici HKMB.

HKMB je na nacionalnoj razini odgovorna za

organizaciju verifikacije uređaja. Verifikaciju

uređaja će obavljati MBL-ovi u bolnicama, a u

verifikaciju uređaja će biti uključene i liječničke

ordinacije PZZ. Troškove verifikacije uređaja

bolnicama i liječničkim ordinacijama podmiruju

dobavljači POCT uređaja. Rezultati verifikacije

uređaja biti će objavljeni na stranicama Hrvatske

liječničke komore i HKMB kako bi bili dostupni i

korisnicima, tj. liječnicima, ali i medicinskim

biokemičarima. Samo POCT uređaj za kojeg je

proveden postupak verifikacije smije biti

korišten u liječničkim ordinacijama PZZ.

Postupak verifikacije mora biti završen

najkasnije tri mjeseca od podnošenja zahtjeva.

Koje se pretrage mogu raditi kao POCT u PZZ?

Popis pretraga koje se mogu raditi u liječničkim

ordinacijama primarne zdravstvene zaštite

nalazi se u Prilogu I. ovog Pravilnika. Rezultati

pretraga koje nisu predviđene ovim Pravilnikom

u PZZ ne smiju se koristiti u dijagnostičke svrhe.

Koji je sljedeći korak u uvođenju POCT-a u

PZZ?

Sljedeći korak je osnivanje Tima za uspostavu i

nadzor nad POCT-om (Tim). Tim sačinjavaju

najmanje magistar medicinske biokemije i

laboratorijske medicine/specijalist i liječnik.

Ovisno o potrebama (npr. punktevi dežurstva u

PZZ ili zavodi za hitnu medicinu, gdje će u izradi

POCT-a biti uključen veći broj zdravstvenih

radnika) u Tim može biti uključen i veći broj

liječnika i medicinskih biokemičara, te

medicinskih sestara/medicinskih tehničara.

Liječničke ordinacije, domovi zdravlja i zavodi za

hitnu medicinu sklapaju ugovor o nadzoru

POCT-a s:

15

- nadležnim MBL-om u kojem je jedan ili

više medicinskih biokemičara zaduženo

za POCT ili

- direktno s nadležnim medicinskim

biokemičarem.

Kako se provodi prijava POCT-a?

POCT se uvodi u liječničke ordinacije nakon

obvezne prijave HKMB. Prijava uvođenja POCT-

a vrši Tim putem e-obrasca koji se nalazi na

stranicama HKMB. Prijava se mora obaviti

najmanje 2 mjeseca prije uvođenja uređaja u

rutinski rad u liječničkim ordinacijama,

punktevima dežurstva ili zavodima za hitnu

pomoć. Putem istog obrasca prijavljuju se i

promjene u uspostavi POCT-a (npr. promjena

POCT uređaja ili nadležnog MBL-a ili

medicinskog biokemičara).

Tko potvrđuje nadležni medicinsko-

biokemijski laboratorij ili nadležnog

medicinskog biokemičara?

Nadležni MBL ili nadležnog medicinskog

biokemičara potvrđuje HKMB. HKMB će voditi

registar lokacija u PZZ na kojima se provodi

POCT, a podaci će biti objavljivani na stranicama

HKMB i HLK.

Što je zadatak nadležnog MBL-a ili nadležnog

medicinskog biokemičara?

Zadatak nadležnog MBL-a ili medicinskog

biokemičara je nadzor nad uspostavom sustava

upravljanja kvalitetom vezano uz POCT i

kontinuirano nadziranje. Sustav upravljanja

kvalitetom u liječničkoj ordinaciji mora biti

usklađen sa zahtjevima upravljanja kvalitete u

MBL-u. Mora biti uspostavljen postupak

redovitog provođenja unutarnje i vanjske

procjene kvalitete. Tim je obavezan lokaciju na

kojoj se provodi POCT prijaviti organizatoru

vanjske procjene kvalitete na nacionalnoj razini,

a to je u ovom slučaju CROQALM. Ukoliko

pretraga nije u ponudi CROQALM-a, potrebno

je odabrati inozemnog organizatora.

Je li nadležni MBL ili nadležni medicinski

biokemičar odgovoran za ispravnost nalaza

izrađenog na POCT uređaju?

Nadležni MBL ili nadležni medicinski biokemičar

je odgovoran za pomoć pri uspostavi i

kontinuirani nadzor provođenja svih postupaka

koji osiguravaju kvalitetu rezultata dobivenih na

POCT uređaju. Za ispravnost i vjerodostojnost

samog rezultata POCT-a odgovorni su

zdravstveni radnici koji izvode pretrage na

POCT uređaju, u ovom slučaju liječnik i

medicinska sestra/medicinski tehničar.

Tko je odgovoran za edukaciju?

Dobavljač uređaja ima obvezu osigurati

edukaciju, najmanje, za članove Tima. Edukacija

zdravstvenih radnika koji će raditi na POCT

uređaju (liječnici i medicinske sestre/tehničari) je

u nadležnosti Tima, ali je na zahtjev Tima može

provesti i dobavljač uređaja. Tim je obavezan

provjeravati stečena znanja i vještine

zdravstvenih radnika koji sudjeluju u izradi

POCT-a.

Koje su obveze korisnika POCT-a?

Korisnici POCT uređaja obavezni su prema

uputama Tima:

- postupati isključivo prema opisanim

procedurama postupanja

- ocjenjivati rezultate provedenih

kontrolnih postupaka (unutarnje

analitičke i vanjske procjene kvalitete)

- provoditi procedure održavanja POCT

uređaja

- prijavljivati nepravilnosti u radu uređaja

članovima Tima

- voditi valjanu dokumentaciju.

Opisane procedure postupanja, upute za rad i

održavanje uređaja moraju biti u pisanom obliku

dostupne uz POCT uređaj.

16

Što mora sadržavati dokumentacija o POCT-

u?

Kao što to važi i za MBL-ove, sve vezano uz

POCT mora biti dokumentirano prema važećim

propisima o vođenju medicinske

dokumentacije. Dokumentacija obavezno mora

sadržavati:

- sve rezultate unutarnje i vanjske

procjene kvalitete

- nalaze pacijenata

- datume i vrijeme izrade rezultata

- podatke o osobama koje su izradile

nalaze pacijenata, te provele kalibraciju,

unutarnju i vanjsku procjenu kvalitete

- popis osposobljenih zdravstvenih

radnika za rad na POCT uređaju

- izvješće o edukaciji i provjeri stečenih

znanja i vještina

- evidenciju pogrešaka u radu

- podatke o održavanju POCT uređaja od

strane osoblja koje rukuje uređajem i od

strane ovlaštenih dobavljača

- podatke o zamjeni ili promjeni POCT

uređaja

- podatke o nadležnom MBL-u ili

nadležnom medicinskom biokemičaru i

njihovim izmjenama.

Kako razlikovati i upoređivati rezultate POCT-

a i onih napravljenih u MBL-u?

Liječnik mora biti upoznat s ograničenjima

pretraga uz pacijenta i postoji li razlika između

rezultata dobivenih na POCT uređaju i onih

dobivenih na analizatorima u MBL-u. U

medicinskoj dokumentaciji pacijenta uz rezultat

mora biti jasno naznačeno da je to rezultat

POCT pretrage.

Podliježe li POCT u liječničkim ordinacijama,

domovima zdravlja i zavodima za hitnu

medicinu stručnom nadzoru Hrvatske komore

medicinski biokemičara kao i MBL-ovi?

Pretrage uz pacijenta u liječničkim ordinacija

podliježu stručnom nadzoru HKMB, analogno

stručnom nadzoru MBL-ova, u skladu s općim

aktom Komore koji uređuje stručni nadzor nad

obavljanjem medicinsko-biokemijske

djelatnosti uz pacijenta.

Što s liječničkim ordinacijama koje su prije

donošenja ovog Pravilnika radile, npr. CRP ili

neku pretragu koju ovaj Pravilnik ne predviđa?

Liječničke ordinacije, domovi zdravlja i zavodi za

hitnu medicinu koji su već koristili POCT uređaje

prije stupanja na snagu ovog Pravilnika trebaju

unutar šest mjeseci prijelaznog perioda (dakle

do 6. siječnja 2020. godine) uskladiti u

potpunosti svoje poslovanje s ovim Pravilnikom.

Kome se mogu ili trebaju obratiti

zainteresirani za uvođenje ili nadzor POCT-a?

Svim nadležnim MBL-ovima i nadležnim

medicinskim biokemičarima, kao i samim

korisnicima, HKMB će biti dostupna za sve

konzultacije u vezi primjene ovog Pravilnika, tj.

uvođenja POCT-a u primarnoj zdravstvenoj

zaštiti kako bi se osigurala točnost nalaza i

sigurnost pacijenata što nam je svima prioritet.

17

IN MEMORIAM

ORIAM

dr.sc. Gašpar Ivanković

06. 01. 1934. -20.11.2019.

Uspomena na dragog kolegu, velikog čovjeka, iznimnog stručnjaka i znanstvenika

Dr.sc. Gašpar Ivanković je rođen 6. siječnja 1934. godine u Bogomolji na otoku Hvaru. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a gimnaziju u Sinju 1953. godine. Iste godine se upisao na Farmaceutski fakultet u Zagrebu, koji je završio 1959. godine te stekao diplomu mr. farmacije. Godine 1960. nastavlja s edukacijom iz medicinske biokemije nakon koje dolazi raditi, po preporuci svojeg mentora dr. Ibrahima Ruždića, u Kliničko-biokemijski laboratorij tadašnjeg Medicinskog centra Varaždin. Dr.sc. Gašpar Ivanković je obnašao funkciju voditelja laboratorija čiji je bio utemeljitelj do odlaska u mirovinu 2002. godine.

1966. godine završava specijalizaciju iz medicinske biokemije, a 1969/70. upisuje postdiplomski studij pri Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” u Zagrebu. Magistarski rad pod naslovom „Ispitivanje mikropostupaka za određivanje aktivnosti amilaze u serumu i urinu“ obranio je 1978. godine, a 1987. obranio je

doktorsku disertaciju s naslovom „Frakcije kisele fosfataze u malignom tumoru dojke“.

Tijekom rada u medicinsko biokemijskom laboratoriju Opće bolnice Varaždin pokrenuo je edukaciju zdravstveno laboratorijskih tehničara pri Medicinskoj školi Varaždin u čijoj je teoretskoj i praktičnoj nastavi aktivno sudjelovao predavajući patofiziologiju, kliničku kemiju i laboratorijsku hematologiju. Veliko i važno postignuće dr. Ivankovića tijekom njegovog radnog vijeka bilo je aktivno sudjelovanje u izgradnji, a kasnije i dogradnji zgrade laboratorija i ljekarne, čime su se tijekom vremena osiguravali tehnički uvjeti za razvoj laboratorijske djelatnosti.

Stručni kolegij laboratorija pod njegovim vodstvom kontinuirano je uvodio niz klinički značajnih laboratorijskih pretraga. Nikad nije profesionalno mirovao, pa i kada je privatno izbivao s posla, uvijek je živio laboratorij i razmišljao kako unaprijediti struku. Tako je određivanje mikrohematokrita 1965. prvi puta na prostorima bivše države uvedeno upravo u Varaždinu nakon njegovog povratka s Novog Zelanda gdje se upoznao s tom pretragom. Volio je isticati da je laboratorij OB Varaždin među prvima u zemlji uveo određivanje PSA, kao i niza specifičnih alergena.

Dr.sc. Gašpar Ivanković bio je član Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu od njegova osnutka. Na njegovu inicijativu godine 1990. osnovana je Podružnica HDMBLM u Varaždinu u čijem je radu s velikim žarom sudjelovao sve do

18

posljednjeg predavanja koje je održano u listopadu 2019.

Aktivno je sudjelovao na mnogim kongresima i drugim stručnim skupovima. Koautor je 18 stručnih radova te dobitnik nekoliko nagrada, od kojih je njemu iznimno važno bilo Odličje „Ibrahim Ruždić“ HDMBLM koje mu je dodijeljeno 2003. i Nagrada grada Varaždina za predani rad i izniman doprinos u promicanju medicinsko-biokemijske znanosti za 2007. godinu.

Dr.sc. Ivanković je ostavio snažan trag iza sebe, uvijek je znao zdušno i argumentirano braniti svoja uvjerenja, premda katkada ona nisu bila sasvim razumljiva svima oko njega, jer on je naprosto bio čovjek koji je kročio ispred svoga vremena.

Bilo smo slobodni zamoliti mr.sc. Olgu Borčić da s nekoliko rečenica podjeli s nama svoju profesionalnu uspomenu na dr.sc. Ivankovića. „U svakom razgovoru s našim dragim Gašom mogli smo čuti što ima novo u biokemiji i dijagnostici. Njegova trajna briga bio je odnos liječnika i laboratorija, čija je presonifikacija medicinski biokemičar. Osim što je Gašo bio stručno, istraživački i profesionalno vezan za svoj laboratorij, bio je za isti vezan i emotivno; unatoč tomu što se već otežano kretao nije propuštao biti u njemu barem jednom tjedno. Nadalje, cijenio je instituciju vanjske kontrole. Nije prihvaćao da aparat ima posljednju riječ i govorio je da između aparata i liječnika mora stajati medicinski biokemičar koji trajno uči.“ - rekla je mr. Borčić, a potom nastavila – „Zanimljiv je njegov stav o kongresima: Dobro je čuti i otkriti novosti na kongresu i sastancima, ali prava znanost se zapravo živi doma, u svom laboratoriju, svaki dan, neprekidno. U skladu s time je naš Gašo radio i živio. Volio je svoj otok Hvar, žalostan što nedomišljeni turizam uništava njegovu ljepotu.“

Izv.prof.dr.sc. Zlata Flegar- Meštrić – također je

s nama podijelila sjećanje na dr.sc. Gašpara

Ivankovića:

„Tko bi mogao o struci i Gaši kako smo ga zvali,

govoriti bolje od Gaše samog?

U monografiji o prof. Ibrahimu Ruždiću (1906 -

1990) koju je 2000. godine izdalo Hrvatsko

društvo medicinskih biokemičara i Zavod za

kliničku kemiju Kliničke bolnice "Merkur" Gašo je o

struci koju je živio ovako govorio (citiram):

"S uvođenjem prvih laboratorijskih testova u

dijagnosticiranju pojedinih bolesti ... prof. Ruždić

shvatio je da dolazi vrijeme laboratorijske

dijagnostike koja će pomoći bržem otkrivanju

bolesti, a time i uspješnijem liječenju.

Stoga već 1954. godine počinje s izobrazbom

farmaceuta i liječnika za rad u kliničkim

laboratorijima jednogodišnjim Tečajem. Na ovom

tečaju predavali su se svi predmeti koji su bili

potrebni: klinička kemija, hematologija,

mikrobiologija, parazitologija, fizikalna medicina

te korelacija - kliničko tumačenje laboratorijskih

nalaza. ... S punom odgovornošću mogu tvrditi da

je obrazovanje koje smo na Tečaju dobili bilo

najpotpunije i najbolje organizirano za izobrazbu

voditelja kliničkih laboratorija. ... Predavanja su

bila tako sažeta, da u njima nije bilo

ništa premalo, a niti suvišno. ... U misli mi se vraća

zanos kojim su polaznici učili prepoznavanje

stanica. ... Ne samo da smo naučili kako treba

raditi hematologiju, nego u isto vrijeme smo dobili

toliko znanja da smo mogli s autoritetom biti

tumačem hematoloških promjena" (završen

citat).

oktorirali u 2019.

19

Obranili Doktorski rad u 2019.

Položili specijalistički ispit iz medicinske biokemije i lab. medicine u 2019.

Upućujemo iskrene čestitke dragim kolegicama !

Maja Dolčić Zrinjka Grubišić Tihana Herceg Brlek Sanja Krtanjek Ivana Marković Milena Njegovan Lorena Ongaro Jasenka Oreb Tara Rolić Gabrijela Smoljkić Jasenka Trifunović Ana Turčić

20

Manuela Miletić Važnost detekcije protutijela na sržni antigen u identifikaciji dobrovoljnih davatelja krvi s okultnm infencijom virusom hepatitisa B Sanja Marević Protuupalni učinci statina u bolesnika s kroničnom opstrukcijskom plućnom bolesti Gordana Fressl Juroš Doprinos presepsina, prokalcitonina i C-reaktivnog proteina SOFA sustavu bodovanja u ranom postavljanju dijagnoze sepse Valentina Vidranski Povezanost koncentracije joda u mokraći, antropoloških karakteristika i fizičke aktivnosti djece u dobi od 6 do 12 godina Lana Ganoci Utjecaj farmakogenetičkih varijacija CYP2D6 i ABCB1 na liječenje pripravkom risperidona s produljenim oslobađanjem.

TEČAJEVI TRAJNE EDUKACIJE u 2020.

2020

1. Štitnjača - u lovu na leptira 29. veljače 2020. voditeljica tečaja: Valentina Vidranski, mag.med.biochem.

2. Novi izazovi u laboratorijskoj dijagnostici poremećaja zgrušavanja Lipanj 2020. voditeljica tečaja: prof. dr. sc. Renata Zadro, spec. med. biokemije

3. Izabrane teme iz laboratorijske morfološke hematologije Rujan 2020. voditeljica tečaja: doc. dr. sc. Biserka Getaldić-Švarc, spec. med. biokemije

4. Matematika ili analitika; može li se laboratorijski nalaz izračunati? Listopad/studeni 2020. voditeljica tečaja: Vesna Šupak Smolčić, spec. med. biokemije

2021

1. Acidobazična ravnoteža i vezana mjerenja Siječanj/veljača 2021.

voditeljica tečaja: Ivana Baršić Lapić, spec. med. biokemije i lab.medicine

Novosti

21

Novosti

Poštovane kolegice i kolege,

Koristimo priliku obavijestiti Vas da se na poveznici koja se nalazi ispod nalazi Katalog laboratorijskih

pretraga, namijenjen ne samo nama samima, već svim korisnicima usluga medicinsko-biokemijskih

laboratorija u Republici Hrvatskoj. Cilj nam je bio stvoriti sustav koji će jednostavnim pretraživanjem

olakšati potragu za ustanovom / laboratorijem u kojima se određena pretraga može napraviti. U stvaranju

prvih inačica Kataloga pretraga sudjelovali su svi članovi Povjerenstva za stručna pitanja u sazivima u

kojima su njime predsjedavale prof. dr.sc. Dubravka Čvorišćec i doc. dr.sc. Lorena Honović. Prof.dr.sc.

Dunja Rogić je uz pomoć svih članova sadašnjeg Povjerenstva za stručna pitanja, te uz osobitu pomoć

kolegica Ane Turčić i Ines Šahinović, završila ovu verziju. U prikupljanju potrebnih podataka sudjelovali

su, odgovorom u strogo determiniranom formatu, svi voditelji laboratorija u Hrvatskoj. Pomoć u provjeri

točnosti prijenosa podataka pružili su svi trenutni specijalizanti na KBC Zagreb. Stoga, zahvaljujemo se

jednako svima navedenima.

https://www.labpretrage.hr/

22

Zanimljivosti

Točno prije 19 godina, na prijelazu u novo tisućljeće, u Glasilu našeg Društva tiskana je poema Desiderata

(lat. desidere - željeti, žudjeti, čeznuti ). Možda je vrijeme da obnovimo čitanje teksta za koji je još uvijek

sporno je li ga negdje oko 1927. napisao Max Ehrmann, ili se pak radi o irskom blagoslovu nađenom 1692.

u Old Saint Paul's crkvi u Baltimoru. O njegovoj aktualnosti i eventualnoj primjenjivosti prosudite sami.

Desiderata

Kročite smireno kroz buku i strku i ne poželite mir koji donosi vječna tišina. Trudite se, ali bez

potčinjavanja, da budete u dobrim odnosima sa svim ljudima. Govorite svoju istinu tiho i

jasno i slušajte što vam drugi govore, jer čak i dosadni i neuki imaju svoju priču.

Izbjegavajte glasne i agresivne osobe - one uznemiruju dušu! Uspoređujući sebe sa drugima možete

postati sujetni i ogorčeni, jer uvijek će bii gorih i boljih od vas. Uživajte u svojim dostignućima kao

i u svojim planovima. Vodite računa o svom zvanju ma kako skromno bilo, jer to je nešto stvarno što

posjedujete u ovom nemirnom i promjenjivom vremenu. Budite svoji! Posebno ne iskazujte lažnu

naklonost niti budite cinični u ljubavi. Unatoč svim prevarama i razočarenjima, ljubav uvijek

ispočetka niče poput trave. Brižljivo postupajte s iskustvom koje vam donose godine i

dostojanstveno im predajte mladost. Razvijajte snagu duha da vas zaštiti od iznenadnih nedaća. Ne

budite sebe sumnjama i negativnim razmišljanjima–previše je strahova rođeno u samoći i

premorenosti životom. Ispod zdrave discipline budite nježni prema sebi. Vi ste dijete svemira i

jednako kao stabla i zvijezde i vi imate pravo biti ovdje. I bez obzira da li je to vama jasno ili ne,

svemir se razvija točno onako kako treba. Zato, budite u miru Božjem, ma što za vas on bio, i ma

kakvi bili vaši zadaci u ovoj ludnici, sačuvajte mir u svojoj duši. Sa svim svojim prevarama, svojom

istrošenošču i promašenim snovima – ovo je još uvijek predivan svijet. Čuvajte sebe. Uložite sve što

imate i što jeste i - budite sretni.

23