Prostor EKO d.o.o. - vpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.comvpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/wp-content/uploads/2014/09/... · Prostor EKO d.o.o. BJELOVAR, Borisa Papandopula 16, OIB:

Prostor EKO d.o.o.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

U POSTUPKU OCJENE O POTREBI PROCJENE

UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

za zahvat

IZGRADNJE FARME ZA TOV JUNADI

Bjelovar, listopad 2017.

Prostor EKO d.o.o. BJELOVAR,

Borisa Papandopula 16, OIB: 12260386725

Elaborat zaštite okoliša za izgradnju farme za tov junadi 2

ZAHVAT Izgradnja farme za tov junadi

IZVRŠITELJ Prostor EKO d.o.o.

Borisa Papandopula 16, 43 000 Bjelovar

NARUČITELJ PP Orahovica d.o.o.

Pustara 1, 33513 Zdenci

BROJ PROJEKTA 76/17

VERZIJA 1

DATUM 4.listopada 2017.

VODITELJ IZRADE Dragica Carek, dipl.ing.arh.

ČLANOVI STRUČNOG TIMA

Mladen Carek, dipl. ing. građ.

Valentina Carek, dipl.ing.biotech.

Maja Horvat, dipl.ing.arh.

DIREKTOR Mladen Carek, dipl.ing. građ.




SADRŽAJ

1. RJEŠENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA ............................................................................................................... 5

2. UVOD ..................................................................................................................................................................................... 9

2.1. PODACI O NOSITELJU ZAHVATA........................................................................................................................................... 9

3.PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ........................................................................................................ 10

3.1. OPIS GLAVNIH OBILJEŽJA ZAHVATA ................................................................................................................................... 10 3.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA .............................................................................................................................................. 10 3.3. RADOVI UKLANJANJA ....................................................................................................................................................... 12 3.4. VARIJANTNA RJEŠENJE ZAHVATA ...................................................................................................................................... 13 3.5. TEHNIČKI OPIS ZAHVATA .................................................................................................................................................. 14

3.5.1. Smještaj građevine na građevnoj parceli .............................................................................................................. 14 3.5.2. Opis građevine ...................................................................................................................................................... 14 3.5.3. Namjena i tehnologija građevine .......................................................................................................................... 17 3.5.4. Priključak građevine na javnoprometnu površinu te potrebnu infrastrukturu ........................................................ 19

3.6. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE ULAZE U TEHNOLOŠKI PROCES ................................................................................... 20 3.6.1. Voda ..................................................................................................................................................................... 20 3.6.2. Krmiva u proizvodnji ............................................................................................................................................. 20 3.6.3. Prostirka ................................................................................................................................................................ 20

3.7. POPIS VRSTA I KOLIČINA TVARI KOJE NASTAJU U TEHNOLOŠKOM PROCESU .......................................................................... 21

4. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ......................................................................................................... 22

4.1. ŠIRE PODRUČJE SMJEŠTAJA ZAHVATA .............................................................................................................................. 22 4.2. USKLAĐENOST ZAHVATA S PROSTORNO-PLANSKOM DOKUMENTACIJOM .............................................................................. 22

4.2.1. Prostorni plan Virovitičko-podravske županije ...................................................................................................... 23 4.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Zdenci ................................................................................................................ 26 4.2.3. Zaključak ............................................................................................................................................................... 31

4.3. OPIS STANJA OKOLIŠA NA KOJI BI ZAHVAT MOGAO IMATI ZNAČAJAN UTJECAJ ........................................................................ 31 4.3.1. Geološke značajke i tlo ......................................................................................................................................... 31 4.3.2. Hidrogeološke značajke i stanje vodnih tijela (zone sanitarne zaštite) ................................................................. 32 4.3.3. Klimatske značajke ............................................................................................................................................... 42 4.3.4. Kvaliteta zraka ...................................................................................................................................................... 44 4.3.5. Biološke značajke ................................................................................................................................................. 45 4.3.6. Ekološka mreža i zaštićena područja ................................................................................................................... 47 4.3.7. Krajobrazne značajke ........................................................................................................................................... 48 4.3.8. Buka ...................................................................................................................................................................... 48 4.2.9. Gospodarske djelatnosti ....................................................................................................................................... 49

5. OPIS ZNAČAJNIH MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ .................................................................................................... 50

5.1. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA TLO ....................................................................................................................... 50 5.2. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA VODE .................................................................................................................... 50 5.3. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA ZRAK ..................................................................................................................... 51 5.4. OPIS MOGUĆI UTJECAJ ZAHVATA NA POVEĆANJE RAZINE BUKE ........................................................................................... 52 5.5. OPIS MOGUĆI UTJECAJA ZBOG KLIMATSKIH PROMJENA ....................................................................................................... 52

5.5.1. Analiza osjetljivosti zahvata .................................................................................................................................. 52 5.5.2. Procjena izloženosti zahvata ................................................................................................................................ 53 5.5.3. Procjena ranjivosti zahvata ................................................................................................................................... 54 5.5.4. Procjena rizika i mjere prilagodbe ......................................................................................................................... 55 5.5.5. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat ................................................................................................................. 59




5.6. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA KRAJOBRAZ........................................................................................................... 59 5.7. OPIS MOGUĆI UTJECAJA ZAHVATA NA EKOLOŠKU MREŽU I BIORAZNOLIKOST ........................................................................ 59 5.8. MOGUĆI UTJECAJA ZAHVATA NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA ...................................................................................................... 60 5.9. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA KULTURNO-POVIJESNU BAŠTINU .............................................................................. 60 5.10. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA OD NASTANKA OTPADA ............................................................................................................ 60 5.11. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA GOSPODARSKE DJELATNOSTI ................................................................................ 62 5.12. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA U SLUČAJU AKCIDENATA ............................................................................................ 62 5.13. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA PROMET .............................................................................................................. 62 5.14. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA NA STANOVNIŠTVO .................................................................................................... 63 5.15. VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNI UTJECAJ ..................................................................................................... 63

6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................................................................... 64

6.1. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM IZGRADNJE FARME ZA TOV JUNADI .................................................................................. 64 6.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM RADA FARME ZA TOV JUNADI .......................................................................................... 64

7. IZVORI PODATAKA ............................................................................................................................................................ 66

7.1. ZAKONI I PROPISI............................................................................................................................................................. 66 7.2. INTERNETSKI IZVORI PODATAKA ........................................................................................................................................ 67

8. PRILOZI ............................................................................................................................................................................... 69




1. RJEŠENJE MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA













2. UVOD

Predmet elaborata zaštite okoliša je izgradnja farme za tov junadi kapaciteta 2 000 grla, odnosno 900 UG.

Prema PRILOGU III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 61/14, 3/17) – Popis zahvata za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za koje je nadležno upravno tijelo u županiji, predmetni zahvat spada u kategoriju:

1.6. Građevine za intenzivan uzgoj stoke i drugih životinja kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla (što ne uključuje građevine za uzgoj svinja i peradi).

Na osnovu navedenog, a za potrebe prikupljanja potrebne dokumentacije za izgradnju, nositelj zahvata podnosi Zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, čiji je sastavni dio ovaj Elaborat zaštite okoliša.

Prema članku 25., stavku 1. Uredbe i procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 61/14, 3/17) postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš uključuje i prethodnu ocjenu zahvata na ekološku mrežu.

Za predmetni zahvat, postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš provodi upravno tijelo u Virovitičko-podravskoj županiji.

Nositelj zahvata (investitor) je tvrtka PP Orahovica d.o.o.

2.1. Podaci o nositelju zahvata

Naziv: PP Orahovica d.o.o.

Sjedište: Pustara 1, 33513 Zdenci

OIB: 70427199569

Odgovorna osoba: Saša Breznik




3.PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

3.1. Opis glavnih obilježja zahvata

Predmetni zahvat uključuje izgradnju farme za tov junadi kapaciteta 900 UG (2000 grla). Projektnom dokumentacijom predviđena je izgradnje farme s trench silosom i lagunom. Kompleks farme za tov junadi čini više građevina koje su funkcionalno povezane u jednu tehnološku cjelinu. Sve građevine koje čine kompleks farme za tov junadi, osim lagune, planiraju se graditi na građevnoj čestici 1224/2. Laguna će se graditi na kat. čest. 274/2 k.o. Duga Međa. Planirani zahvata nalazi se izvan užeg središta područja naselja Zdenci, sjeverno od županijske ceste Ž-4030.

3.2. Opis postojećeg stanja

Postojeća građevinska čestica 1224/2 k.o. Zdenci izgrađena je složenom gospodarskom građevinom poljoprivredne namijene za tov i uzgoj svinja sa svim pratećim i pomoćnim objektima.

Postojeća svinjogojska farma Zdenci sastoji se od više građevina koje se nalaze na zajedničkoj parceli, funkcionalno su povezani i zajedno čine sklop objekata svinjogojske farme. Objekti su izgrađeni u vremenskom periodu od 1960. – 1993.godine.

Slika 3.1. Svinjogojska farma u Zdencima

Postojeću famu čine sljedeći objekti: upravna zgrada, porta, svinjac – 3 objekta, radiona, prerada soje, trench silos, šupa, prasilište, spremnik za vodu, krmačarnik – 2 objekta, mješaona, bunar – 3 objekta, trafostanica, ovčarnik, apoteka i centar za neraste, kotlovnica i skladište, svinjac za odojke, prihvatilište, predtretman otpadnih voda. Razmještaj građevina na parceli vidljiv je na situacijskom nacrtu (PRILOG 1). Svi objekti na parceli građeni su na klasičan način gradnje, ovisno o vrsti objekta. Svinjci,




krmačarnici, prihvatilište i ostali objekti u kojima su boravile životinje izrađeni su od zidanih zidova, zidova betonske konstrukcije, krovište od drvene i čelične konstrukcije, dok je pokrov od salonit ploča. Upravna zgrada, porta i ostali popratni objekti rađeni su zidanom konstrukcijom, betonskim temeljima, drvenom konstrukcijom krovišta te pokrovom od crijepa. Trench silos izrađen je od betonske konstrukcije – zid i temeljna stopa. Spremnik za vodu, bunari i predtretman otpadnih voda izrađeni su od čelične konstrukcije koja se oslanja na betonsku temeljnu konstrukciju.

Većina objekata je, zbog neodržavanja istih kroz duži vremenski period, u lošem stanju i potrebno ih je ukloniti projektom rušenja ( krmačarnik, prihvatilište, svinjac za odojke, prasilište…).

Neki objekti, koji su bili zaštićeni od vremenskih utjecaja, su u stanju upotrebljivosti ukoliko se rekonstruiraju, u manjem ili neki u većem opsegu (upravna zgrada, porta, trench silos, spremnik za vodu, bunari, svinjac…). Za potrebe izgradnje nove farme za tov junadi dio objekata koji su trenutačno prisutni na parceli će se ukloniti. Gospodarski objekti smješteni na južnom dijelu parcele zadržat će se zbog moguće adaptacije te upotrebe u budućnosti, a postojeći spremnik za vodu (vodotoranj) zadržat će se te u budućnosti koristiti kao požarni spremnik za potrebe nove farme.

Slika 3.2. Ortofoto prikaz svinjogojske farme i laguna u Zdencima (izvor: Geoportal)

Na postojećoj građevinskoj čestici 274/2 k.o. Duga Međa nalaze se lagune koje su bile u funkciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda postojeće svinjogojske farme te već godinama nisu u upotrebi. Projektom se planira njihova rekonstrukcija te izgradnja moderne laguna tekućeg digestata.




Slika 3.3. Objekti svinjogojske farme u Zdencima

3.3. Radovi uklanjanja

Za potrebe izgradnje nove farme na lokaciji postojeće svinjogojske farme u Zdencima, uklonit će se nefunkcionalni i derutni objekti postojeće farme. Gospodarski objekti koji se planiraju ukloniti: svinjac, radiona, prerada soje, mješaona, ovčarnik, prasilište, krmačarnici-3 objekta, apoteka i centar za neraste, kotlovnica i skladište, prihvatilište, svinjac za odojke.

Redoslijed radova na uklanjanju postojećih gospodarskih i pomoćnih građevine je slijedeći:

1. Treba isključiti struju na građevini koja se ruši.

2. Objekti se mogu rušit ručno ili strojno (bagerom, rovokopačem...), pazeći pri tom da ne dođe do ozljeda, te da se ne oštete okolne građevine.




Prilikom izvođenja radovi biti će omogućen pristup strojevima. Utovar i istovar otpadnog materijala će se vršiti strojem. Kako rušenje pojedinih objekta ne ugrožava susjedne građevine, jer su međusobno dovoljno odmaknute, nije potrebno izrađivati poseban proračun rušenja građevine.

Građevinski otpad koji se očekuje uslijed rušenja objekata farme uključuje ciglu, crijep, žbuku, beton i sl. te spada u neopasni tehnološki otpad i može se koristi se za zatrpavanje, nasipanje zemljanih puteva i sl.

Na području općine Zdenci nema legalnog gradskog deponija građevinskog otpada. Preuzimanje građevinskog otpada dogovorit će se s nadležnom komunalnom tvrtkom. Građevinski otpad transportirat će se kamionima. Nadzor o postupanju s otpadom obavlja se u županijskom katastru otpada putem pratećih listova o otpadu i nadzorom inspekcije zaštite okoliša.

Slika 3.4. Ortofoto prikaz svinjogojske farme s ucrtanom farmom za tov junadi

3.4. Varijantna rješenje zahvata

U ovom elaboratu razmatrana su dva različita varijantna rješenja zbrinjavanja stajskog gnoja (kruti stajski gnoj, gnojovka, gnojnica) koji će nastajati kao nusproizvod uslijed rada farme te su u skladu s navedenim obrađena dva varijantna rješenja farme u skladu s različitim tehnologijama zbrinjavanja stajskog gnoja (PRILOG 2 i PRILOG 3).

VARIJANTA 1. Stajski gnoj zbrinjavat će se kao sirovina u proizvodnji bioplina u partnerskom bioplinskom postrojenju (ugovor o poslovnoj suradnji s drugom pravnom osobom) koje se planira graditi u blizini lokacije farme. Stajski gnoj će se automatiziranim putem (skrejperom) uklanjati iz staja te se poprečnim kanalom pomoću drugog screpera transportirati u spremnik iz kojeg će se direktno, bez




duljeg zadržavanja te prethodne separacije, upućivati u proizvodni proces bioplinskog postrojenja. Pošto se stajski gnoj neće primjenjivati na poljoprivrednim površinama, niti privremeno skladištiti na lokaciji farme,u krugu farme nije potrebno osigurati vodonepropusne spremnike većeg kapaciteta.

VARIJANTA 2. Stajski gnoj će se zbrinjavati na poljoprivrednim površinama investitora. Stajski gnoj će se automatiziranim putem (skreperom) uklanjati iz staja te se poprečnim kanalom pomoću drugog screpera transportirati prema odgovarajućim spremnicima. Kruti stajski gnoj će se skladištiti na vodonepropusnom platou (spremištu), a gnojnica će se skladištiti u podzemnom vodonepropusnom spremištu. Prema Akcijskim programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 15/13) na lokaciji farme će se izgraditi vodonepropusni spremnici za stajski gnoj dostatni za šestomjesečno razdoblje.

3.5. Tehnički opis zahvata

Tehnički opis zahvata izrađen je na temelju idejnog rješenja izrađenog po Prostor EKO d.o.o. Bjelovar, T.D. 70/17, kolovoz 2017.

U sklopu tehničkog opisa obrađena su dva varijantna rješenje farme za tov junadi koja se međusobno razlikuju s obzirom na način zbrinjavanja stajskog gnoja.

3.5.1. Smještaj građevine na građevnoj parceli

Farma za tov junadi sastoji se od više građevina koje su tehnološki povezane u jednu cjelinu. Pojedinačne građevne na građevnoj čestici grade se kao samostojeće. Sve građevine gradit će se tako da su od susjednih međa udaljene min. 3,0 m te da je do svake zgrade osiguran neposredni pristup širine najmanje 6 m. Sve susjedne građevne čestice su neizgrađene.

3.5.2. Opis građevine

Farma za tov junadi uključuje više građevina koje su funkcionalno povezane u jednu tehnološku cjelinu. Kompleks farme za tov junadi čine građevine navedena u tablici 3.1.




BROJ OBJEKTA NA SITUACIJSKOM

NACRTU

OBJEKTI FARME SA ZBRINJAVANJEM STAJSKOG

GNOJA NA BIOPLINSKOM POSTROJENJU- VARIJENTA 1

OBJEKTI FARME SA ZBRINJAVANJEM STAJSKOG

GNOJA NA POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA INVESTITORA-

VARIJANTA 2

1 upravna zgrada upravna zgrada 2 kolna vaga kolna vaga 3 trench silos trench silos 4 sjenik sjenik 5 staja za tov junadi 1 staja za tov junadi 1 6 staja za tov junadi 2 staja za tov junadi 2 7 staja za tov junadi 3 staja za tov junadi 3 8 staja za tov junadi 4 staja za tov junadi 4 9 kanal za izgnojavanje kanal za izgnojavanje 10 separator (postojeći objekt) separator (postojeći objekt) 11 natkriveni spremnik suhog digestata sa

sušarom -

12 kontejner za uginule životinje kontejner za uginule životinje 13 prostor za djelatnike farme prostor za djelatnike farme 14 vodotoranj (postojeći) vodotoranj (postojeći) 15 bunar (postojeći) bunar (postojeći) 16 staja (postojeća) staja (postojeća) 17 staja (postojeća) staja (postojeća) 18 laguna digestata spremnik za kruti stajski gnoj 19 spremnik stajskog gnoja spremište za gnojnicu

Tablica 3.1. Objekti buduće farme za tov junadi

U nastavku poglavlja dat je tehnički opis građevina koje se namjeravaju graditi u sklopu kompleksa farme za tov junadi.

3.5.2.1.Upravna zgrada

Upravna zgrada je smještena kod ulaza u farmu kako bi se osigurao nadziran ulaz u farmu. O ulasku i izlasku ljudi i životinja u/iz kruga farme će se voditi evidencija. Upravna zgrada je montažni objekt, kontejnerskog tipa koji će se pozicionirati na armirano betonsku temeljnu ploču. Konstrukcija kontejnera će se izvesti od nosivih okvira izrađenih od čeličnih hladno cinčanih, oblikovanih profila, međusobno zavarenih i obojenih vinil-akrilnim premazima. Nosivi okviri moraju biti izrađeni od profila u debljinama stijenki 3 mm. Unutrašnjost kontejnera se sastoji od sljedećih prostorija: potrebnog uredskog prostora, prostorije za ovlaštenog veterinara i veterinarskog inspektora, prostorije za odmor radnika s čajnom kuhinjom, odvojenih garderoba prema spolu u čistom i nečistom dijelu, pripadajućih sanitarnih čvorova, prostorije za čuvanje dezinficijensa.

3.5.2.2.Kolna vaga

Kolna vaga locira se u sklopu prometne površine uz ulaz dimenzija 18,8 m x 3,5 m. Kolna vaga je u ravnini s kolnom površinom. Sastoji se od armiranobetonske temeljne konstrukcije na koju se postavlja montažna kolna vaga. Osnovna uloga vage je evidencija (vaganje) količina koje ulaze unutar kompleksa, kao i njihov izlaz.




3.5.2.3.Trench silos

Objekt je pravilnog tlocrtnog oblika. Skladište je s tri strane omeđeno AB potpornim zidovima minimalne visine 4,5 m, dok je sa sjeverne strana otvorena za ulaz strojeva i transport materijala. Podloga skladišta na koji se deponira silaža je asfaltirana na kamenoj podlozi. Armiranobetonski zidovi su debljine 30 cm i oslonjeni su na armiranobetonsku temeljnu konstrukciju. Cijeli objekt je vodonepropustan i otporan na agresivne tekućine iz silaže.

3.5.2.4.Sjenik

Objekt je pravilnog tlocrtnog oblika te ga čini natkriveni prostor ispod kojeg će se na zemljanoj podlozi skladištiti sijeno. Nadstrešnica će se izvesti kao samostojeća građevine sa stupovima izvedenim od čeličnih profila koji se očvršćuju u betonske stope te prekrivena s poncinčanim trapeznim profilom. Ispred sjenika biti će asfaltirani prostor (pista) za skladištenje kiselog šrota, repinih rezanaca i sjenaže baliranih u foliju.

3.5.2.5.Staje za tov junadi

U sklopu farme za tov junadi predviđena je izgradnja 4 staje. Staje će se izvesti kao prizemne građevine. Objekt je dvostrešan, pokrov su toplinski paneli debljine 5 cm, konstrukcija krovišta je čelična, te se oslanja na nosivu vertikalnu konstrukciju koja je također izvedena od čeličnih profila. Svi čelični profili su pocinčani. Temeljna konstrukcija sastoji se od temeljnih traka povrh kojih se izvodi armiranobetonska podna ploča debljine 15 cm.

3.5.2.6.Kanal za izgnojavanje

Objekt je armirano betonske konstrukcije, vodonepropustan te je ukopan u tlo i služi za prihvat i transport stajskog gnoja iz staja za tov junadi te osoka i kišnice. Pomoću kanala se navedeni sadržaj transportira prema spremniku za stajski gnoj/ separatoru.

3.5.2.7.Kontejner za uginule životinje

Na vodonepropusnu betonsku ploču postavit će se kontejner s ugrađenim uređajem za hlađenje. Ploča se oslanja na armirano betonske temeljne trake.

3.5.2.8.Prostor za djelatnike farme

Prostor za djelatnike je montažni objekt, kontejnerskog tipa, standardnih dimenzija te minimalne svijetle visine 2,3 m koji će se pozicionirati na armirano betonsku temeljnu ploču. Konstrukcija kontejnera će se izvesti od nosivih okvira izrađenih od čeličnih hladno cinčanih čeličnih oblikovanih profila, međusobno zavarenih i obojenih vinil-akrilnim premazima. Nosivi okviri moraju biti izrađeni izrađeni od profila u debljinama stijenki 3 mm. Unutrašnjost kontejnera se sastoji od dvije prostorije: ureda i sanitarnog čvora.

3.5.2.9. Objekti za stajski gnoj i digestat

Varijanta 1

Spremnika stajskog gnoja

Spremnik stajskog gnoja je objekt kružnog tlocrta dubine 4m. Objekt je u potpunosti ukopan u zemlju. Na gornjoj AB ploči nalaze se dva otvora – reviziono okno i otvor za dovod stajskog gnoja.

Natkriveni spremnik suhog digestata sa sušarom

Izgradnja natkrivenog spremnika suhog digestata planira se uz poziciju postojećeg separatora. Spremnik suhog digestata gradit će se u obliku vodonepropusne armiranobetonske ploče debljine 20 cm koja je s tri strane zatvorena armiranobetonskim zidovima debljine 25 cm i visine 4 m. S četvrte




strane objekt je otvoren te je moguć pristup strojevima i mehanizaciji za transport materijala. U sklopu objekta predvidjet će se pozicija za sušaru.

Laguna

Predmetna građevina je laguna od zemljanog materijala obložena vodonepropusnom folijom nepravilnog tlocrtnog oblika. Izgradit će se kao bazen s nasipom nasutog materijala od iskopa sa zaštitom dna geomembranom.

Varijanta 2

Spremnik za kruti stajski gnoj

Spremnik za kruti stajski gnoj je armiranobetonska vodonepropusna ploča debljine 30 cm koja je sa tri strane zatvorena armiranobetonskim zidovima debljine 25 cm. Visina zidova na užim stranama spremišta je od 1,5 do 2 m, a na dužoj strani spremišta visina iznosi 2 m. Minimalni korisni volumen spremišta za kruti stajski gnoj biti će 6300 m3.

Spremište za gnojnicu

Spremište za gnojnicu se nalazi ispod spremnika za kruti stajski gnoj. Radi se o vodonepropusnom armiranobetonskom spremniku korisne visine 2 m.

3.5.3. Namjena i tehnologija građevine

Namjena građevine kao jedne cjeline je gospodarska, u funkciji poljoprivrede-FARMA ZA TOV JUNADI KAPACITETA 900 UVJETNIH GRLA (2000 životinja).

Tehnološki proces uključuje tov junadi, dok se pomoćni (korisni) procesi neposredno vezani za proces proizvodnje tova junadi sastoje od: hranidbe životinja, napajanja životinja, ventilacije,zbrinjavanja uginulih životinja, te zbrinjavanje gnoja.

Tehnološki proces proizvodnje tovne junadi započinje dovozom muške i dijelom ženske teladi starije od 6 mjeseci. Muška i ženska telad se dovozi s pašnjaka iz sustava „krava – tele“, te se drži u tovu do starosti 16 – 18 mjeseci i okvirne težine 650 - 700 kg. Nakon završetka tova, tovna junad odvozi se u meso-preradu.

Tovilište

Planirana je izgradnja 4 staje, svaka kapaciteta 225 UG. Staje će biti izvedene od armiranobetonske (AB) i pocinčane čelične konstrukcije, te krova od termo panela. Na bočnim stranama staje, planira se AB zid visine 70-80 cm, te ograda od pocinčanih cijevi.

Pod staje se planira izvesti od betona. Podijeljen je uzdužno na više segmenata. Dvije kose ploče, smještene su uz bočne zidove, na kojima će se nalaziti stelja za boravak životinja. Na sredini je planiran hranidbeni stol na koji se dovozi hrana za junad. Između hranidbenog stola i kose ploče sa svake strane, planiran je blatni hodnik. U blatnom hodniku planirano je postavljanje sustava za automatsko izđubrivanje (skrepera).

Organizacijski, tovna junad je smještena u boksovima kapaciteta od 25 do 40 grla po boksu, što ovisi o starosti junadi. Boksovi za smještaj junadi su izvedeni u dva reda uzduž svake štale, te obuhvaćaju kosu ploču i blatni hodnik. Pregrade između boksova su planirane od pocinčanih cijevi.




Slamljenje boksova

Punjenje boksova slamom će se obavljati uz pomoć stroja za mljevenje i upuhivanje slame, te razastiranje prethodno osušenog digestiranog separata pomoću mini bagera. Slama je dobivena iz vlastite ratarske proizvodnje. Tokom godine će se skladištiti u sjeniku. Digestirani separat će senabavljati od partnerskog bioplinskog postrojenja. Digestiran iseparat se dobiva dehidracijom digestata, odnosno proizvoda nastalog anaerobnom digestijom u bioplinskom postrojenju. Prije razastiranja po stelji, separat će se dodatno osušiti u sušari.Višak osušenog digestata će se balirati i spremati u sjenik za vrijeme kada toplinska energija koju koristi sušara bude angažirana za druge potrebe.

Punjenje boksova slamom se obavlja po potrebi svakih 4 do 5 dana, dok se unošenje suhog separata obavlja svakodnevno po točno propisanim količinama, koje ovise o površini boksa, te koncentraciji i kategoriji životinja.

Hranidba životinja

Način hranidbe ovisi o zrelosti, dobi i potrebi životinja, tako da se ona razlikuje prema kategorijama. Na farmi su prisutne dvije kategorije tovne junadi (muška i ženska tovna junad), a dijele se na tri uzgojne grupe po težini, na osnovu kojih se temelji i način hranidbe u tovu;

I. grupa: 180 do 250 kg

II. grupa: 250 do 350 kg

III. grupa: 350 do 750 kg

Hranidba se obavlja pomoću traktora, mikser prikolice i utovarivača. Hrana za tovnu junad se sastoji od silaže, gotove smjese za tov, repinog rezanca, sjenaže, sijena i slame po potrebi.

Silaža je smještena u betonski trap iz kojeg se uzima utovarivačem i ubacuje u mikser prikolicu, dok je smjesa za tov pohranjena u vertikalni silos iz kojeg se izuzima u mikser prikolicu uz pomoć pužnog transportera. Repin rezanac je pohranjen u najlonske tunele, a slama i sijeno u sjenike.

Slama i rezanac se također u mikser prikolicu ubacuju utovarivačem. Nakon ubačenih svih komponenti u mikser prikolicu, isti se miješaju i sjeckaju te se mikser pomoću traktora uvozi na hranidbeni stol na kojem ravnomjerno ispušta hranu koja je dostupna junadi. Ispred boksova se ispušta ona količina hrane koja odgovara broju junadi u boksu.

Planirana prosječna dnevna potrošnja slame bi bila oko 3.000 kg, kukuruzne silaže 22.000 kg, repinog rezanca 12.000 kg, sijena DTS a 500kg, sjenaže lucerne 1.000 kg, smjese 6.000 kg i kiselog kukuruznog šrota 3.000 kg.

Napajanje životinja

Na svaka dva boksa postavljena je po jedna pojilica kapaciteta za napajanje 80 grla, što zadovoljava potrebe junadi za pitkom vodom. Voda u pojilice dolazi iz bušenog zdenca internim vodoopskrbnim sustavom.

Ventilacija i grijanje

Objekti su izgrađeni na način da se koristi prirodna ventilacija potpomognuta ventilatorima koji se koriste samo u ljetnom periodu. Staje će biti zatvorene sa bočnih i frontalnih strana samo djelomično, što omogućuje kvalitetnu i dostatnu ventilaciju. Tijekom zimskog perioda objekti se ne zagrijavaju.




Zbrinjavanje uginulih životinja

Uginule životinje se saniraju na neškodljiv način. Za izdvajanje i izoliranje uginulih životinja postoji poseban hlađeni kontejner za privremeno skladištenje. Uginule životinje se odvoze u registriranu kafileriju. Prijevoz vrši ovlaštena tvrtka s kojom je potpisan ugovor o redovitom odvozu.

Zbrinjavanje stajnjaka

Izgnojavanje staje za tov junadi obavlja se skreperima i utovarivačem. Blatni hodnici, nad kojima tovna junad obitava dok se hrani, skupljaju najviše izmeta, zbog čega se čiste uz pomoć skrepera 6 puta dnevno, svaka 4 sata. Skreper gura stajnjak duž cijelog blatnog hodnika do poprečnog kanala. U poprečnom kanalu se nalazi drugi poprečni skreper koji odvodi stajnjak prikupljen sa svih blatnih hodnika. Stajnjak se bez prethodne separacije transportira do partnerskog bioplinskog postrojenja (ugovor o poslovnoj suradnji s drugom pravnom osobom), gdje postaje sirovina za proizvodnju bioplina ili vodonepropusnog spremnika radi primjene na poljoprivrednim površinama investitora.

Duboka stelja odnosno prostor na kojem junad boravi većinu vremena i koji se puni slamom svaka 4 - 5 dana, a između suhim separatom, čisti se 3 do 4 puta godišnje utovarivačem.

3.5.4. Priključak građevine na javnoprometnu površinu te potrebnu infrastrukturu

3.5.4.1.Način priključenja na javno-prometnu površinu

Glavni kolni ulaz izvest će se uz jugozapadnu među, a prema postojećem putu u nadležnosti Općine Zdenci. Širina kolnog ulaza je 6 m. Interna prometnica izvest će se minimalne širine 6 m čime će biti osiguran pristup svim objektima.

3.5.4.2. Opskrba električnom energijom

Sve građevine na građevinskoj čestici opskrbljivat će se električnom energijom iz postojećeg priključka prema uvjetima distributera.

3.5.4.3. Vodovod i odvodnja

Opskrba vodom osigurat će se iz postojećih bunara na lokaciji predmetnog zahvata. Za potrebe izgradnje nove farme za tov junadi, na postojećim bunarima su provedena ispitivanja izdašnosti te kakvoće vode. Rezultati ispitivanja pokazali su kako je voda iz postojećih bunara prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15) zdravstveno ispravna.

Sanitarno-fekalne otpadne vode koje će nastajati u krugu farme te otpadne vode iz dezinfekcijskih barijera zbrinjavat će se u sabirnoj jami. Sabirna jama će biti dimenzionirane prema hidrauličkom proračunu te će se redovito prazniti od strane ovlaštenog poduzeća. Krovne oborinske vode (čiste) riješiti će se ispuštanjem u zelene površine. Vode sa prometnih, manipulativnih i radnih površine ispuštat će se u obližnji kanal nakon predtretmana na separatoru. Tehnološke otpadne vode će se zasebnim sustavom odvodnje odvoditi u spremnik stajskog gnoja. Cjelokupan sustav odvodnje, sve manipulativne i prometne površine izvesti će se vodonepropusno (bez mogućnošću procjeđivanja i onečišćenja podzemlja), a dimenzionirati će se hidrauličkim proračunom.




3.6. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Tvari koje ulaze u proces proizvodnje:

voda,

krmiva u proizvodnji (silaže, gotove smjese za tov, repinog rezanca, sjenaže, sijena i slame po potrebi).

3.6.1. Voda

Prilikom uzgoja goveda velika je potreba za vodom te je njena količina i kvaliteta od visokog značaja. U tovu junadi potrebno je prosječno osigurati 30 litara vode po grlu. Stoga se procjenjuje kako će dnevne potrebe vode na farmi iznositi oko 60 m3. Kada se u obzir uzmu i sanitarne potrebe radnika, mjesečno će biti potrebo osigurati oko 1810 m3 vode.

3.6.2. Krmiva u proizvodnji

U stočarskoj proizvodnji potrebno je osigurati dostatne količine krmiva za hranidbu životinja. Planirana prosječna dnevna potrošnja slame bi bila oko 3.000 kg, kukuruzne silaže 22.000 kg, repinog rezanca 12.000 kg, sijena DTS a 500kg, sjenaže lucerne 1.000 kg, smjese 6.000 kg i kiselog kukuruznog šrota 3.000 kg.

3.6.3. Prostirka

Kao stelja/prostirka u sustavu proizvodnje goveda planira se koristiti suhi digestat te u manjem omjeru slama. Koristit će se oko 3-4 kg/grlu prostirke dnevno. Dnevna količina prostirke koju je potrebno osigurati iznosi 7000 kg, a godišnja 2 555 t.

Slika 3.5. Uzgoj goveda na dubokoj stelji od sušenog digestata




3.7. Popis vrsta i količina tvari koje nastaju u tehnološkom procesu

Prema tehnologiji uzgoja junadi na kosoj ploči po kojoj se rastire prostirka koju čini suhi digestat te po potrebi sjeckana slama, nastaju gnojiva i to:

kruti stajski gnoj - smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.

gnojnica - tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti).

Zbrinjavanje stajskog gnoja predviđeno je jednim od dva varijantna rješenja:

VARIJANTA 1. Stajski gnoj zbrinjavat će se kao sirovina u proizvodnji bioplina u partnerskom bioplinskom postrojenju (ugovor o poslovnoj suradnji s drugom pravnom osobom) koje se planira graditi u blizini lokacije farme. Stajski gnoj će se automatiziranim putem (skrejperom) uklanjati iz staja te se transportirati u kanal za stajski gnoj kojim će se omogućiti njegov transport u spremnik iz kojeg će se direktno, bez duljeg zadržavanja te prethodne separacije, upućivati u proizvodni proces bioplinskog postrojenja.

VARIJANTA 2. Stajski gnoj će se zbrinjavati na poljoprivrednim površinama investitora. Stajski gnoj će se automatiziranim putem (skreperom) uklanjati iz staja te se poprečnim kanalom pomoću drugog screpera transportirati prema separatoru. Kruti stajski gnoj će se nakon separacije skladištiti na vodonepropusnom platou (spremištu), a gnojnica će se skladištiti u vodonepropusnom podzemnim spremniku. Prema Akcijskim programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17) na lokaciji farme će se izgraditi vodonepropusni spremnici/plato dostatni za šestomjesečno razdoblje.

STAROST GOVEDA

BROJ ŽIVOTINJA

KRUTI STAJSKI GNOJ GNOJNICA

m3/grlu ukupno m3 m3/grlu ukupno m3

12 do 24 mjeseca 1 000 4,2 4 200 2,9 2 900 6 do 12 mjeseci 1 000 2,1 2 100 1,2 1 200

UKUPNO 2 000 6 300 4 100 Tablica 3.2. Veličina spremnika krutog stajskog gnoja i gnojnice prema Akcijskom programu zaštite voda od

onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla

Prema Akcijskom programu potrebno je osigurati minimalno 6 300 m3 spremišta za kruti stajski gnoj i minimalno 4 100 m3 za gnojnicu.

Prema Akcijskom programu jedno govedo tijekom godine dana u stajskom gnoju proizvede 70 kg N. Pošto je planirani kapacitet farme za tov junadi 900 UG, očekivana ukupna količina dušika u stajskom gnoju je 63 000 N/god.

Prema akcijskom programu godišnje se smije gnojiti 170 kg N/ha. Za potrebe zbrinjavanja stajskog gnoja koji će nastajati na farmi potrebno je stoga osigurati ukupno 370,6 ha zemlje.

Pošto PP Orahovica raspolaže s 5 400 ha poljoprivrednog zemljišta, sve proizvedene količine stajskog gnoja pravilno će se zbrinuti.




4. PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

4.1. Šire područje smještaja zahvata

Zahvat izgradnje farme za tov junadi nalazi se u općinskom središtu, naselju Zdenci u sastavu Općine Zdenci u Virovitičko-podravskoj županiji. Općina Zdenci nalazi se u ravničarskom području Dravske potoline s Bilogorom na sjeverozapadu te Papukom i Krndijom koje se nalaze jugoistočno od navedene općine. Naselje se nalazi na jugozapadnom, rubnom dijelu županije. Lokacija zahvata nalazi se južno od središta naselja, sjeverno od željezničke pruge regionalnog značaja (R202). Šire područje smještaja zahvata prikazano je na slici 4.1.

Slika 4.1. Šire područje smještaja zahvata

4.2. Usklađenost zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom

Prema administrativno-teritorijalnog podjeli Republike Hrvatske planirani zahvat nalazi se na području Virovitičko-podravske županije, odnosno na području jedinice lokalne samouprave Općine Zdenci u istoimenom naselju.

TOČAN NAZIV ZAHVATA Izgradnja farme za tov junadi

NADLEŽNA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE Općina Zdenci

NADLEŽNA JEDINICA REGIONALNE SAMOUPRAVE

Virovitičko-podravska županija

Tablica 4.1. Nadležne jedinice lokalne i regionalne samouprave




Područje prostornog obuhvata zahvata regulirano je sljedećima dokumentima prostornog uređenja:

1. Prostorni plan Virovitičko-podravske županije („Službeni glasnik“ broj 7A/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12, 4/12, 2/13, 3/13)

2. Prostorni plan uređenja Općine Zdenci („Službeni glasnik Općine Zdenci“ broj 6/07., 3/13., 5/16., 3/17.)

4.2.1. Prostorni plan Virovitičko-podravske županije

I. Tekstualni dio – Odredbe za provođenje

(…)

3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru

3.4.2. Objekti u funkciji poljoprivrede

Članak 32.

Izgradnja objekata u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti izvan građevinskog područja utvrđuje se ovisno o veličini posjeda te vrsti i intenzitetu djelatnosti, na temelju kriterija PPUO/G, te smjernica i preporuka ovih Odredbi za provođenje.

Članak 33.

Dopustivu izgradnju građevina izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, moguće je planirati na posjedu primjerene veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. U slučaju da nije ispunjen uvjet o primjerenoj veličini posjeda ili minimalnom broju uvjetnih grla, izgradnju izvan naselja u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti moguće je dozvoliti na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojima se dokazuje opravdanost izgradnje. Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

Članak 34.

Opravdanost izgradnje farme temelji se na programu o namjeravanim ulaganjima u kojem je minimalno potrebno prikazati:

- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje

- vrste poljoprivredne proizvodnje koje će se organizirati na zemljištu

- broj i okvirna veličina potrebnih građevina ovisno o vrsti i količini namjeravane poljoprivredne proizvodnje i obrade

- područje namjeravane izgradnje građevina s predviđenim razmještajem na farmi

- pristup na javne ceste te potreba za prometnom i komunalnom infrastrukturom.

Članak 35.

Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su:

- stambene za potrebe vlasnika ili korisnika farme i uposlenih djelatnika na farmi

- gospodarske za potrebe biljne i stočarske proizvodnje na farmi

- građevine za proizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije




- poslovno-turističke za potrebe seoskog turizma

- proizvodno-obrtničke za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda proizvedenih pretežito na farmi.

Članak 36.

Građevine farme ne mogu se graditi na katastarskoj čestici koja nema osiguran pristup s javne ceste.

Članak 37.

Zgrade poljoprivrednog gospodarstva za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti moraju od građevinskog područja naselja biti udaljene najmanje 50 m od građevinskog područja naselja.

Članak 38.

Gospodarske zgrade namijenjene intenzivnoj poljoprivrednoj djelatnosti mogu se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od javnih cesta i to najmanje:

- 100 m od državnih cesta

- 50 m od županijskih cesta

- 25 m od lokalnih cesta

Članak 39.

Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može planirati izgradnja građevina za uzgoj stoke i peradi izvan granica građevinskog područja iznosi 8 uvjetnih grla. Preporuka za minimalnu udaljenost gospodarskih zgrada za stočarsku i peradarsku proizvodnju od građevinskog područja naselja su slijedeće:

Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost (m)

Broj uvjetnih grla Minimalna

udaljenost (m)

8-31 20 201-300 200

31-100 50 301-400 250

101-200 100 401-800 i više 300




II. Grafički dio

Prema Kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena prostora PPVPŽ (slika 4.2.) vidljivo je kako

se planirani zahvata nalazi se izvan užeg središta područja naselja Zdenci. Na području lokacije

planiranog zahvata prevladava područje vrijednog tla.

Slika 4.2. Izvadak iz Kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena prostora PPVPŽ, s ucrtanom lokacijom zahvata (izvor:PPUVPŽ)




Prema Kartografskom prikazu broj 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, područje lokacije zahvata nalazi se unutar područja gdje je PPVPŽ predviđena vodovodna i kanalizacijska mreža te sjeverno od županijske ceste Ž-4030 koja povezuje općinsko središte s naseljem Duga Međa (PRILOG 4). Prema kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora, lokacija predmetnog zahvata

se nalazi izvan zona sanitarne zaštite, prostora za istraživanje mineralnih sirovina te zaštićenih

dijelova prirode. Na sjevernom području Općine Zdenci nalazi se područje značajnih krajobraznih

vrijednosti, a cjelokupan prostor Općine, uključujući područje lokacije predmetnog zahvata, je

vodonosno područje (PRILOG 5).

4.2.2. Prostorni plan uređenja Općine Zdenci

I. Tekstualni dio – Odredbe za provođenje

2.3. Izgrađene strukture izvan građevinskog područja

Članak 94.

Izvan građevinskog područja na području općine Zdenci može se na pojedinačnim lokacijama na površinama prema odredbama PPŽ odobravati gradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju gradnju izvan građevinskog područja, kao što su:

- infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne itd.), uključujući građevine za proizvodnju obnovljivih izvora energije

- građevine u funkciji lova i gospodarenja šumama

- građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

- građevine za preradu i korištenje obnovljivih izvora energije

- stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti,

- stambeno-gospodarski sklopovi (farme)

- građevine za uzgoj i tov životinja (tovilišta)

- klijeti u vinogradima i voćnjacima

- građevine u zonama hobi vrtova, vinograda i voćnjaka

- spremišta voća u voćnjacima

- pčelinjaci

- ostave za alat i oruđe

- spremišta drva u šumama

- uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici i sl.)

- ribnjaci

- stočna groblja

Pod građevinama u smislu stava 1. alineje 5. ovog članka ne smatraju se građevine za povremeno stanovanje.




2.3.6. Stambeno-gospodarski sklopovi (farme)

Članak 112.

Farmom se smatra funkcionalno povezana grupa građevina s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem koja se gradi izvan građevinskog područja. Građevine, zajedno s pripadajućim poljoprivrednim zemljištem, čine obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili drugu pravnu osobu. Uz gradnju građevina na farmi (za potrebe biljne i stočarske proizvodnje, skladištenja, dorade, prerade, pakiranja i prodaje poljoprivrednih proizvoda, pružanje turističkih usluga u seljačkom gospodarstvu, proizvodnju obnovljivih izvora energije i dr.), obveza je Investitora da istovremeno gradi stambene građevine za potrebe stanovanja vlasnika ili uposlenih djelatnika na farmi.

Članak 113.

Minimalna površina poljoprivrednog zemljišta temeljem koje se može osnovati farma ne može biti manja od 1 ha u funkcionalnoj cjelini, a poljoprivredno zemljište ne može se parcelirati na manje dijelove. Minimalna površina, ovisno o vrsti poljoprivredne ili stočarske proizvodnje je za:

- ratarsko-stočarska proizvodnju - 1,0 ha

- intenzivno bilinogojstvo (sjemenarstvo, rasadničarstvo, povrtlarstvo i cvjećarstvo u plasteničko-stakleničkoj proizvodnji) - 1,0 ha

- uzgoj malih životinja - 1,0 ha

- samo za voće ili za voće i povrće - 2,0 ha

- za povrtlarstvo - 1,0 ha

- za vinogradarstvo - 1,0 ha.

Članak 114.

Izgrađenost građevinske čestice farme može iznositi najviše 60%.

Članak 115.

Zgrade koje se mogu graditi u sklopu farme su:

- stambene za potrebe vlasnika ili korisnika farme i uposlenih djelatnika na farmi

- gospodarske za potrebe biljne i stočarske proizvodnje na farmi

- građevine i pogoni za proizvodnju obnovljivih izvora energije

- poslovno-turističke za potrebe seoskog turizma

- proizvodno-obrtničke za potrebe prerade i pakiranja poljoprivrednih proizvoda proizvedenih pretežito na farmi

- za vinograd minimalne veličine iz članka 113. može se izgraditi građevina unutar koje su smješteni svi potrebni i mogući sadržaji (prerada, vinarija, degustacijsko-enološki sadržaj).

Površina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se idejnim rješenjem u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Za gradnju pojedinih vrsta građevina iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe za visinu gradnje, najveću brutto izgrađenost, minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne čestice i drugih građevina kao i za gradnju u sklopu građevinskih područja, pri čemu se veličina pripadajuće građevinske čestice određuje idejnim rješenjem za izdavanje lokacijske dozvole, na način da se na




pripadajućoj građevinskoj čestici osiguraju svi potrebni uvjeti za normalno korištenje ili funkcioniranje građevina.

Za oblikovanje građevina primjenjuju se uvjeti iz članka 87. ovih Odredbi, osim nagiba krovišta i vrste pokrova.

Poljoprivredno zemljište može biti sastavljeno objedinjavanjem više katastarskih čestica.

Članak 116.

Građevine farme ne mogu se graditi na katastarskoj čestici koja nema osiguran pristup s javne ceste.

Članak 118.

Na minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju od građevinskog područja naselja te državnih, županijskih i lokalnih cesta primjenjuju se iste odredbe kao za građevine za uzgoj i tov životinja, prema članku 124. ovih Odredbi.

2.3.7. Građevine za uzgoj i tov životinja (tovilišta)

Članak 119.

Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja gospodarskih građevina za uzgoj i tov životinja (stoke i peradi), kada njihov broj premašuje dozvoljeni broj za uzgoj u naselju, a minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti takva izgradnja iznosi 8 uvjetnih grla. Površina čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne može biti manja od 200 m2 /uvjetnom grlu, s najvećom izgrađenošću do 60%. Ukoliko je broj uvjetnih grla veći od 50 površina čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne mora biti veća od 10000 m2 , uz uvjet da je maksimalna izgrađenost 60%. Građevina za uzgoj i tov životinja (stoke i peradi) može imati najviše visinu Po+P+T. Najveća dozvoljena visina do vijenca je 8,00 m. Dozvoljeno je korištenje tavana za skladištenje hrane i predmeta u funkciji namjene građevine.

Članak 120.

Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju od građevinskog područja naselja te državnih, županijskih i lokalnih cesta su slijedeće:

Broj uvjetnih grla Min. udaljenost od građevinskog

područja naselja (m)

Min. udaljenost od državne i županijske

ceste (m)

Min. udaljenost od lokalne ceste (m)

8-30 20 50 25 31-100 30 50 25

101-200 50 100 25 201-300 100 100 30 301-400 150 100 40

401-800 i više 200 200 50

Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1.

Sve vrste stoke svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

Vrsta stoke Koeficijent Vrsta stoke Koeficijent

odrasla goveda starija od 24 mjeseca

1,00 teški konji 1,20




rasplodni bikovi 1,40 goveda od 12 do 24 mjeseci

0,60 ždrebad 0,50

goveda od 6 do12 mjeseci

0,30 ovce i koze 0,10

telad 0,15 janjad, jarad 0,05 krmača + prasad 0,30 purani 0,02 nerasti 0,40 kokoši nesilice 0,004 svinje u tovu od 25 do 110 kg

0,13 tovni pilići 0,0025

odojci 0,02 kunići i pernata divljač 0,002

Za druge životinjske vrste ( npr. krznaši i sl.) minimalni broj uvjetnih grla utvrđuje se Programom o namjeravanim ulaganjima.

Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine na usamljenoj izgrađenoj građevinskoj čestici može biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je tovilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja.

Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se graditi na građevinskoj čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici uz ovaj članak.

Udaljenosti iz stavka 1. ovoga članka mogu se smanjiti za 50% ako to omogućuju lokalni uvjeti (pošumljenost terena i slično).

U lokacijskoj dozvoli za gradnju građevina iz stavka 1. ovog članka odrediti će se uvjeti:

- za opskrbu vodom

- za sabiranje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i mjere zaštite okoliša

- za odlaganje i zbrinjavanje otpada

- za sadnju zaštitnog zelenila.

Članak 121.

U sklopu gospodarskih građevina za uzgoj i tov životinja (stoke i peradi) lokacijskom dozvolom mogu se odrediti uvjeti gradnje prostora za boravak ljudi do najviše 100 m2 brutto razvijene površine.




II. Grafički dio

Prema Kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina PPUO Zdenci lokacija predmetnog

zahvata nalazi na prostornoj površini izvan naselja, gospodarske namijene u funkciji poljoprivrede

(farme) F1. Vidljivo je kako se planirani zahvata nalazi izvan užeg središta naselja Zdenci te izvan

građevinskog područja te sjeverno od županijske ceste Ž-4030. Udaljenost lokacije zahvata od granice

građevinskog područja naselja veća je od 200 m, kako je propisano prostornim planom PPUO Zdenci.

Slika 4.3. Izvadak iz Kartografskog prikaza 1. Korištenje i namjena površina PPUO Zdenci, s ucrtanom lokacijom

zahvata (izvor: PPUO Zdenci)




Prema Kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustavi PPUO Zdenci lokacija planiranog zahvata nalazi se u području gdje je predviđena izgradnja sve potrebne infrastrukture. Vodoopskrbna i kanalizacijska mreža te plinovod prolaze južno od lokacije predviđenog zahvata, uz prometnicu. U neposrednoj blizini lokacije zahvata predviđen je prolaz pristupne telekomunikacijske mreže (PRILOG 6).

Prema Kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora PPUO Zdenci predmeti zahvat se nalazi unutar vodonosnog područja, ali izvan ostalih zaštićenih područja (PRILOG 7).

4.2.3. Zaključak

Prema PPVPŽ planirani zahvat nalazi se izvan prostora za razvoj i uređenje naselja te izvan područja zaštićene prirodne ili kulturne baštine. Do lokacije predmetnog zahvata je, nerazvrstanom cestom u nadležnosti Općine, osiguran pristup na javnu prometnicu (županijska cesta Ž-4030). Prema prostornom planu udaljenost lokacije zahvata veća je od 200 m od postojeće županijske ceste te građevinskog područja, a svi gospodarski objekti biti će smješteni na udaljenosti većoj od 50 m od pristupne ceste. Prema navedenom, planirani zahvat je u skladu s odredbama PPVPŽ.

Prema PPUO Zdenci planirani zahvat je izvan građevinskog područja naselja u području predviđenom za gospodarsku namjenu u funkciji poljoprivrede. Na području lokacije zahvata osigurana je sva potrebna infrastruktura, a zahvat je smješten izvan područja zaštićenih dijelova prirode i ekološke mreže te izvan područja zaštićene kulturne, etnološke i povijesne baštine. Prema PPUO Zdenci izvan građevinskog područja dopušteno je graditi farme za uzgoj i tov životinja, s građevinama visine vijenca do 8 m te površinom građevinske čestice od minimalno 10 000 m2 (1 ha). Do farme će nerazvrstanom cestom u nadležnosti općine biti osiguran pristup prema županijskoj prometnici od koje je sama lokacija zahvata udaljena više od propisanih 200 m. Prema navedenom, planirani zahvat je u skladu s odredbama PPUO Zdenci.

4.3. Opis stanja okoliša na koji bi zahvat mogao imati značajan utjecaj

4.3.1. Geološke značajke i tlo

Naselje Zdenci općinsko je središte istoimene općine koja se proteže jugoistočnim, rubnim dijelom Virovitičko-podravske županije.

Prema Osnovnoj geološkoj karti (OGK) 1:100.000, List 33-96 Orahovica (Marković i dr., 1984.) na području lokacije zahvata nalaze se sedimenti kvartarne starosti odnosno prevladava poluvij iz razdoblja holocena. Veliko područje Dravske potoline zapunjeno je barskim sedimentima koji su dijelom otkriveni sjeveroistočno od linije Bukovica-Čačinci-Feričanci, odnosno oko Zdenaca. Na ovom području, koje je stepeničasto spušteno duž paralelnih rasjeda smjera sjeverozapad-jugoistok, deponiran je u holocenu nanos rastrošenih stijena Bilogore, Papuka i Krndije u barsku sredinu. Po sedimentološkim i paleontološkim karakteristikama izdvojen je stariji i mladi nivo barskih sedimenata. Barski sedimenti u području dravske potoline, taloženi su kontinuirano na barskom praporu, već od razdoblja postglacijala i to u vidu slita, pijeska, šljunka, zaglinjenog pijeska i siltozne gline. Mlade holocenske naslage nalaze se u spuštenim dijelovima terena sjeveroistočno od Predrijeva. Sastoje se od plavičasto-sive i tamnosive




siltozne gline (ilovače) u izmjeni s pješćano-glinovitim aluvijalnim nanosima. Pretpostavljena ukupna debljina barskih sedimenata iznosi oko 10 m.

Prema bazi Corine Lend Cover na užem području lokacije zahvata prevladavaju mozaici poljoprivrednih površina te nenavodnjavano obradivo tlo.

Zemljišta se prema bonitetu razvrstavaju u četiri kategorije (P1 - osobito vrijedna obradiva tla, P2-vrijedna obradiva tla, P3 - ostala obradiva tla, PŠ -ostala poljoprivredna tla, šume i zemljišta). Prema Pedološkoj karti Hrvatske na području predmetnog zahvata prevladavaju hidromorfna tla, pseudeoglejna, odnosno glej, djelomično hidromeliorirani te pseudoglej na zaravni. Većina tla, uključujući i područje lokacije zahvata, na području Općine Zdenci su vrijedna obradiva tla pogodna za poljoprivrednu proizvodnju.

Slika 4.4. Isječak iz Osnovne geološke karte, list Orahovica (izvor: OGK 1:100.000, list Orahovica)

4.3.2. Hidrogeološke značajke i stanje vodnih tijela (zone sanitarne zaštite)

Prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016. – 2021. (u daljnjem tekstu PUVP) Općina Zdenci, odnosno naselje Zdenci, nalaze se unutar vodnog područja rijeke Dunav. Prema Pravilniku o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10 i13/13) područje zahvata pripada podslivu rijeke Drave i Dunava, malog sliva Karašica-Vučica, sektor B. Najveći vodotoci na području Općine su rijeke Karašica i Vučica. Njihova je slivna površina je 2 347 km2, a duljine 150 km. Navedena vodna tijela ukupnom se slivnom površinom i duljinom nalaze u Hrvatskoj (izvor:PUVP).




Podzemne vode

Prema podacima Hrvatskih voda (kolovoz, 2016) naselje Zdenci nalazi se unutar grupiranog tijela podzemnih voda CDGI_23 - ISTOČNA SLAVONIJA - SLIV DRAVE I DUNAVA. Osnovne karakteristike ovog tijela podzemnih voda navedene su u nastavku (tablica 4.2.).

Kod Ime tijela podzemnih

voda

Poroznost Površina (km2)

Obnovljive zalihe podzemne vode

(106 m3/god)

Prirodna ranjivost

Država pripadnosti tijela podzemnih

voda

CDGI_23 Istočna Slavonija-sliv

drave I Dunava

međuzrnska 5 009 421 84% područje umjerene do

povišene ranjivosti

HRA/HU,SRB

Tablica 4.2. Osnovni podaci o tijelu podzemne vode CDGI_23 - ISTOČNA SLAVONIJA - SLIV DRAVE I DUNAVA (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017)

Količinsko i kemijsko stanje grupiranog vodnog tijela podzemnih voda na području predmetnog zahvata ocjenjeno je kao dobro (tablica 4.3.).

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Tablica 4.3. Kemijsko i količinsko stanje tijela podzemne vode CDGI_23 - ISTOČNA SLAVONIJA - SLIV DRAVE I DUNAVA (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017)

Dobro stanje označava kako je količina podzemnih voda takva da se raspoloživi resurs ne smanjuje uz dugoročnu godišnju količinu crpljenja, a razina podzemne vode nije pod utjecajem antropogenih aktivnosti koje bi mogle dovesti do nepostizanja ciljeva zaštite vodnoga okoliša, značajnog pogoršanja stanja tih voda ili bilo kakve značajnije štete po kopnene ekosustave ovisne o podzemnoj vodi, a promjene smjera toka uslijed promjene razine mogu biti povremene ili stalne na ograničenom području, ali ne izazivaju prodiranje drugih voda. Dobar kemijski sastav podzemnih voda označava kako koncentracije onečišćujućih tvari ne pokazuju utjecaj bilo kakvih prodora te ne prelaze granice standarda kakvoće i ne mogu spriječiti postizanje ciljeva vodnog okoliša za pridružene površinske vode, niti značajno smanjenje ekološke ili kemijske kakvoće tih voda.

Površinska vodna tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,

stajaćicama površine veće od 0.5 km2,

prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama, odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:




Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Prema podacima Hrvatskih voda (kolovoz 2017.), širim područjem planiranog zahvata protječu sljedeća vodna tijela: vodno tijelo CDRN0009_006 Vučica; vodno tijelo CDRN0022_003 Karašica; vodno tijelo CDRN0119_001 Marjanac; vodno tijelo CDRN0148_001, Pištanac I; vodno tijelo CDRN0153_001 Nova Rijeka, vodno tijelo CDLN002 Vučica. Opći podaci navedenih vodnih tijela navedini su u tablici u nastavku (tablica 4.4.), a položaj navedenih vodnih tijela u odnosu na lokaciju planiranog zahvata prikazan je na slici 4.9.

Šifra vodnog tijela

CDRN0009_006 CDRN0022_003 CDRN0119_001 CDRN0148_001 CDRN0153_001 CDLN002

Naziv vodnog tijela

Vučica Karašica Marjanac Pištanac I Nova Rijeka Vučica

Kategorija vodnog tijela

Tekućica / River Tekućica / River Tekućica / River Tekućica / River Tekućica / River Stajaćica / Lake

Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-

pjeskovitom podlogom (2A)

Nizinske srednje velike i velike tekućice (4)

Nizinske male tekućice s

šljunkovito-valutičastom

podlogom (2B)

Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom

podlogom (2B)

Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom

podlogom (2B)

SPVSNP

Dužina vodnog tijela

19.8 km + 22.9 km 25.9 km + 33.5 km 21.3 km + 37.4 km 14.4 km + 12.7 km 6.98 km + 29.2 km

10.1 km2

Izmjenjenost Prirodno (natural) Prirodno (natural) Prirodno (natural) Prirodno (natural) Umjetno (artificial)

Umjetno (artificial)

Vodno područje

rijeke Dunav rijeke Dunav rijeke Dunav rijeke Dunav rijeke Dunav rijeke Dunav

Podsliv rijeka Drave i Dunava

rijeka Drave i Dunava





Ekoregija Panonska Panonska Panonska Panonska Panonska Panonska Države Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR) Nacionalno (HR)

Obaveza izvještavanja

EU EU EU EU EU EU

Tjela podzemne

vode

CDGI-23 CDGI-23 CDGI-23 CDGI-23 CDGI-23 CDGI-23

Zaštićena područja

HR-BWI-INLAND_2100RGT1,

HR1000011*, HR2000580*, HR2001085*, HR378033*,

HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

HR1000011, HR1000015*, HR5000015*, HR3493049*,

HRCM_41033000* (* - dio vodnog

tijela)

HR1000011, HR2001085*,


tijela)

HR1000011, HR2001085*,


tijela)

HRCM_41033000 HR1000011, HR2001085*,


tijela)

Mjerne postaje kakvoće

CDRN0009_006 21019 (Karašica, cesta Crnac-

Kršenik, Karašica)

Tablica 4.4. Opće karakteristike vodnih tijela u širem području zahvata (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017)




Slika 4.5. Položaj lokacije zahvata u odnosu na površinska vodna tijela (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017)

Ekološko i kemijsko stanje vodnih tijela navedeno je u tablicama u nastavku. Dostupni podaci pokazuju kako rijeke Marijanac, Nova Rijeka te jezero Vučica nisu zadovoljavajućeg ekološkog stanja po pitanju fizikalno-kemijskih pokazatelja, dok su ostale rijeke dobrog, odnosno umjerenog stanja.




STANJE VODNOG TIJELACDRN0009_006 Vučica

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON

2021.

POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Tablica 4.5. Stanje vodnog tijela CDRN0009_006 Vučica (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017.)

¸




STANJE VODNOG TIJELA CDRN0022_003 Karašica

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.


Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon Živa i njezini spojevi

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno dobro dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje

dobro dobro dobro stanje dobro dobro vrlo dobro dobro nema ocjene dobro dobro dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro stanje

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Tablica 4.6. Stanje vodnog tijela CDRN0022_003 Karašica (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017.)




STANJE VODNOG TIJELA CDRN0119_001 Marijanac

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.



umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno umjereno loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše umjereno loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše umjereno loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše umjereno loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno dobro umjereno vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene


Tablica 4.7. Stanje vodnog tijela CDRN0119_001 Marijanac (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017.)




STANJE VODNOG TIJELA CDRN0148_001 Pištanac I

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.



umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno dobro umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene


Tablica 4.8. Stanje vodnog tijela CDRN0148_001 Pištanac I (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017.)




STANJE VODNOG TIJELA CDRN0153_001 Nova Rijeka

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.



umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene umjereno vrlo dobro loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene loše vrlo dobro loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene loše vrlo dobro loše loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene loše vrlo dobro loše umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao umjetno vodno tijelo - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Tablica 4.9. Stanje vodnog tijela CDRN0153_001 Nova Rijeka (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017.)




STANJE VODNOG TIJELA CDLN002 Vučica

PARAMETAR UREDBA

NN 73/2013*


STANJE 2021. NAKON

2021.



umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno nema ocjene nema ocjene loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro umjereno dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše nema ocjene nema ocjene loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno dobro umjereno dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše nema ocjene nema ocjene loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno dobro umjereno dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše loše vrlo dobro umjereno nema ocjene loše nema ocjene nema ocjene loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro umjereno umjereno dobro umjereno dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao umjetno vodno tijelo - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

Tablica 4.10. Stanje vodnog tijela CDLN002 Vučica (izvor: Hrvatske vode, kolovoz 2017.)




Zone sanitarne zaštite

Zone sanitarne zaštite ne nalaze se na području Općine Zdenci, odnosno nisu vidljive na Kartografskom prikazu 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora PPUO Zdenci.

Poplave

Na temelju verificirane preliminarne procjene poplavnih rizika Hrvatske vode su identificirale područja na kojima postoje značajni rizici od poplava, odnosno određena su tzv. područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava. Ova područja prikazana su na karti opasnosti od poplava. Karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava su izrađene u okviru Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021.

Slika 4.6. Karta opasnosti od poplava u širem području zahvata (izvor: Hrvatske vode, rujan 2017.)

Iz prethodne slike vidljivo je kako se planirani zahvat u potpunosti nalazi izvan zona opasnosti od poplavljivanja (slika 4.10.).

4.3.3. Klimatske značajke

Područje lokacije zahvata nalazi se u kontinentalnom dijelu Hrvatske te ima kontinentalnu klimu. Tijekom cijele godine nalazi se u umjerenom cirkulacijskom gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Tijekom zimskih mjeseci prevladavaju stacionarni anticiklonalni tipovi vremena s maglovitim vremenom ili niskom naoblakom s vrlo slabim strujanjem. Za proljeće su karakteristični brže pokretni ciklonalni tipovi vremena što dovodi do čestih i naglih promjena vremena te izmjenjivanja kišnih i bezoborinskih razdoblja. Ljeti dominiraju barička polja s malim gradijentom tlaka u kojima također prevladava slab vjetar, ali s labilnom stratifikacijom atmosfere. Turbulentno miješanje zraka je jako, razvija se konvektivna naoblaka uz mogućnost pojave pljuskova. U jesen su prevladavajući mirni i sunčani dani. Utjecaj na klimu imaju i lokalne prilike, ponajprije Bilogora na sjeverozapadu, Papuk na jugu te riječna dolina Drave.




Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, područje zahvata pripada kontinentalnoj klimi s oznakom Cfwbx što označava toplo-umjereno kišnu klimu. Prema Thorntweitovoj klasifikaciji klime koja je bazirana na odnosu količine vode potrebne za potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, područje zahvata pripada humidnoj klimi.

Analiza meteoroloških parametara napravljena je temeljem dostupnih podataka prikupljenih na obližnjim meteorološkim postajama. Izvor podataka: Hrvatski državni hidrometeorološki zavod.

Postaja

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnja količina

Našice 2012.

37,3 mm

54,8 mm

0,0 mm

69,4 mm

62,8 mm

60,3 mm

73,4 mm

11,2 mm

55,2 mm

109,4 mm

71,0 mm

131,9 mm

736,7 mm

Našice 2013.

86,7 mm

101,2 mm

97,1 mm

53,1 mm

79,8 mm

83,3 mm

28,3 mm

99,2 mm

142,6 mm

41,9 mm

101,7 mm

1,1 mm

916,0 mm

Našice 2014.

40,4 mm

64,5 mm

48,7 mm

98,2 mm

159,7 mm

64,0 mm

79,3 mm

134,7 mm

108,3 mm

136,1 mm

32,8 mm

75,7 mm

1.042,4 mm

Našice 2015.

85,0 mm

73,1 mm

66,4 mm

14,6 mm

197,8 mm

18,8 mm

30,4 mm

86,6 mm

65,8 mm

165,0 mm

58,7 mm

4,5 mm

866,7 mm

Našice 2016.

77,0 mm

89,3 mm

92,6 mm

43,9 mm

75,1 mm

121,3 mm

241,5 mm

99,0 mm

83,6 mm

75,0 mm

73,7 mm

4,8 mm

1076,8 mm

Tablica 4.11. Srednje mjesečne i godišnje vrijednosti količine oborina na hidrometeorološkoj postaji Našice tijekom promatranog razdoblja (Izvor: Hrvatski državni hidrometeorološki zavod)

Analiza srednje mjesečne i godišnje količine oborina na promatranom području izvršena je temeljem dostupnih podataka s obližnje meteorološke postaje u Našicama za petogodišnje razdoblje od 2012.- 2016. godine. Vidljivo je kako se godišnje količine oborine kreću između 730-1100 mm.

Mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI

Srednja temperatura zraka (°C)

0.6 1.2 6.3 11.5 16.6 19.8 21.7 20.9 16.7 11.3 5.8

Apsolutni minimum(°C)

19.0 23.0 26.9 30.9 36.0 39.6 40.3 40.3 37.4 30.5 25.8

Apsolutni maksimum(°C)

-27.1 -26.4 -21.0 -6.8 -3.0 1.0 4.7 5.1 -1.2 -8.6 -15.7

Tablica 4.12. Srednje, maksimalne i minimalne temperature izmjerene na postaji Osijek (izvor: Hrvatski državni hidrometeorološki zavod)

Analiza prosječnih temperatura za predmetno područje izvršena je temeljem podataka prikupljenih na postaji Osijek za razdoblje od 1899.-2015.godine. Vidljivo je kako su najniže prosječne temperature u siječnju (0,6°C) dok su najviše prosječne mjesečne temperature u mjesecu srpnju (21,7°C). Najviša izmjerene temperature na promatranom području zabilježene su u srpnju 1950. te kolovozu 2015. godine (40,3 °C), a najniže izmjerene temperature zabilježene su u veljači 1935. godine (-26,4°C).

bof 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Čest.

smjera

Sr. V

max

---- --------

-------

-------

-------

-------

-------

-------

-------

-------

------

--------

-------

-------

--------

-------

--------

N 28,2 45,7 18,4

3,8 0,3 0 9,64 2,6 12,3




NNE 24,6 33,8 12,6

1,8 0,2 7,3 2,4 9,4

NE 10,3 16,2 7,4 1,1 0,2 3,52 2,6 9,4

ENE 28,3 11,3 4,2 0,6 4,45 1,7 6,7

E 27,7 3,4 0,9 0,1 3,21 1,2 6,7

ESE 31,3 6,4 1,3 0,1 0 3,91 1,3 9,4

SE 23,1 8,7 1,4 0,3 3,35 1,5 6,7

SSE 50,5 22,6 3,6 0,4 0 7,71 1,6 9,4

S 21,6 21,3 8,4 1,3 0,2 5,28 2,3 9,4

SSW 25,5 21,5 7 1,6 0,1 5,58 2,1 9,4

SW 7,5 5,5 1,6 0,3 0 1,49 2 9,4

WSW

29,1 18,5 5,6 1,1 0,1 0 5,45 2 18,5

W 18,1 9,5 1,7 0,4 0,1 2,97 1,7 9,4

WNW

23,4 7,4 0,8 3,16 1,4 4,4

NW 13,1 6 0,6 0 1,98 1,5 9,4

NNW 39,8 25,1 5,2 0,9 0,1 7,12 1,8 9,4

C 238,8

23,88 0 0

---- --------

-------

-------

-------

-------

-------

-------

-------

-------

------

--------

-------

-------

--------

-------

--------

Čest. jačine

238,8

402,2

262,8

80,8

13,8

1,5 0 0 0 0 0 0.0

0 0 100

Tablica 4.13. Tablica kontingencije istodobne pojave određenog smjera i jačine vjetra, GMP Daruvar, razdoblje: 1986. - 2016. (izvor: Hrvatski državni hidrometeorološki zavod)

Prema višegodišnjoj razdiobi relativne učestalosti smjera vjetra i srednje brzine ovisne o smjeru vjetra prikazane tablici 4.13. dominantan vjetar tijekom razdoblja analize bio je iz smjera N (~10%) i SSE (~8%). Raspodjela brzina bila je podjednaka za sve smjerove. Srednja godišnja vrijednost za najučestalije vjetrove iznosila je 2.6 m/s, što je ujedno i najveća srednja brzina. Tijekom razdoblja analize u 23,9% slučajeva javljala su se razdoblja tišine,odnosno situacije sa vjetrom jačine do 0.3 m/s. Iako se područje zahvata nalazi na razmjerno većoj udaljenosti od meteorološke postaje, ne očekuju se značajne razlike u iznosu i smjeru vjetra s obzirom na jednake topografske i klimatološke karakteristike.

4.3.4. Kvaliteta zraka

U skladu s Uredbom o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN br. 1/14) lokacija predmetnog zahvata nalazi se u zoni s oznakom HR 1 (Virovitičko-podravska županija) koja obuhvaća široko područje Sjeverne i Sjeveroistočne Hrvatske. Uredbom su definirani donji i gornji pragovi procjene onečišćujućih tvari kojima se definira razina onečišćenosti zraka (tablica 4.14.).

OZNAKA ZONE

RAZINA ONEČIŠĆENOSTI ZRAKA S OBZIROM NA ZDRAVLJE LJUDI

HR1 SO2 NO2 PM10 BENZEN,BENZO(A)PIREN Pb,As,Cd,Ni CO O3 Hg <GPP <DPP <GPP <DPP <DPP <DPP >CV <GV

DPP-donja vrijednost procjene, GPP-gornja vrijednost procjene,CV-ciljana vrijednost za prizemni ozon, GV-granična

vrijednost, CV*- ciljana vrijednost za prizemni ozon AOT40 parametar

Tablica 4.14. Donji i gornji pragovi procjene onečišćujućih tvari kojima se definira razina onečišćenosti zraka




Procjena označava svaku metodu koja se koristi za izračunavanje, mjerenje, predviđanje ili procjenjivanje razina odnosno koncentracija onečišćivača u okolnom zraku, ili njihovo taloženje na površini, u određenom vremenskom razdoblju. Onečišćivač je pak svaka tvar prisutna u okolnom zraku koja može imati štetan utjecaj na ljudsko zdravlje ili okoliš u cjelini. Pod okolnim zrakom, podrazumijeva se vanjski zrak u troposferi, osim radnih mjesta iz Direktive 89/654/EEZ, gdje se primjenjuju odredbe o zdravlju i sigurnosti na poslu i gdje javnost nema redovan pristup. Gornji prag procjene označava razinu ispod koje se za procjenu kakvoće okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja. Donji prag procjene označava razinu ispod koje se za procjenu kakvoće okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene procjenjivanje razina. Prema Tablica 3.2., koncentracije NO2, te Pb, As, Cd, Ni nalaze se ispod donjeg praga procjene dok su koncentracije PM10, SO2 i benzena nešto veće no i one se nalaze unutar regulativnih vrijednosti, ispod gornjeg praga procjene. S obzirom da se planirani zahvat nalazi u pretežito stambenom tipu naselja, postojeća kvaliteta zraka uglavnom je pod utjecajem pritisaka iz postojećeg prometa, poljoprivrednih aktivnosti te domaćinstava. Prema Registru onečišćujućih tvari (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu) u uvjetima nepovoljnog strujanja vjetra te stabilnim uvjetima atmosfere, jači pritisci na okoliš mogu se očekivati iz industrijskih područja grada Slatine, industrije za preradu i konzerviranje voća i povrća, Marianda d.o.o. te poljoprivredne tvrtke Joševac d.o.o. za uzgoj žitarica. Veći utjecaj na područje lokacije zahvata moguće je iz proizvodnih pogona za proizvodnju namještaja Ciprijanović d.o.o. iz Beljavina i Duge Međe. U Republici Hrvatskoj se temeljem Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) te Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (3/13), kvaliteta zraka prati putem društvene mreže za trajno praćenje kvalitete zraka.

Lokacije postojećih mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka u zoni HR1 propisane su Uredbom o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16). Lokaciji predmetnog zahvata, za mjerenje kvalitete zraka najbliža je mjerna postaja Zoljan, za koju ne postoje raspoloživi podaci o rezultatima mjerenja, te mjerna postaja Kopački rit. S obzirom na raspoložive podatke (Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015.godinu) kvaliteta zraka na području cjelokupne zone HR1 ocijenjena je dobrom, odnosno zrakom kvalitete I. kategorije

4.3.5. Biološke značajke

Prema svom fitogeografskom položaju, područje lokacija planiranog zahvata spada u Eurosibirsku-sjevernoameričku regiju. Bio-raznolikost šireg područja zahvata čine dolinske livade, šume te sekundarne biljne vrste koje se javljaju u vodenim staništima vodotoka. Tipovi staništa prisutni na području Općine Zdenci navedeni su u tablici (Izvor: http//:www.bioportal.hr./gis/).

NKS-IME STANIŠTA TIP STANIŠTA NKS KOD

Intenzivno obrađevane oranice na komasiranim površinama

kopneno stanište I.3.1.

Aktivna seoska područja kopneno stanište J.1.1. Mozaici kultiviranih površina kopneno stanište I.2.1.

Mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume

kopneno stanište E.3.1.

Vlažne livade Srednje Europe kopneno stanište C.2.2. Tablica 4.15. Tipovi staništa prisutni na području lokacije zahvata




Na području Općine Zdenci prevladavaju staništa intenzivno obrađivanih oranica na komasiranim područjima te aktivna seoska područja, a u manjoj su mjeri su prisutne vlažne livade Srednje Europe te mozaici kultiviranih površina. Prema Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14) staništa vlažne livade Srednje Europe su na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova od nacionalnog i europskog značaja pošto se unutar klase nalaze rijetke i ugrožene zajednice. Na popisu ugroženih i rijetkih stanišnih tipova također su i Mješovite hrastovo-grabove šume i čiste grabove šume. Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području naselja Zdenci gdje prevladava prostor intenzivno obrađivanih oranica na komasiranim površinama. Područja ugroženih stanišnih tipova nalaze se sjeverno od lokacije zahvata (slika 3.11.).

Područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova iz Priloga II. Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), su ekološki značajna područja u smislu članka 53. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13). Na samoj lokaciji planiranog zahvata nisu zabilježene zaštićene biljne i životinjske vrste.

Predstavnici faune ovog prostora pripadaju skupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinama karakterističnim za južno-nizinski europski pojas, a dijelom i za južno-gorski europski pojas faune. Među brojnim predstavnicima europske faune, izdvajaju se fauna vodozemaca (zelena žaba, žuti mukač, smeđa krastača, običan vodenjak, pjegavi daždevnjak) i gmazova (bjelouška, riđovka i u nizinskim i u brdskim područjima). U nizinskim područjima rasprostranjene su trčka i fazan, dok je prepelica sve rjeđa, kao i šumska šljuka livadarka i kokošica. U šumama obitavaju razne vrste sisavaca, od malenih glodavaca poput miševa, zečeva, puhova i voluharica, do velikih papkara poput jelena, srne i divlje svinje. Mnoge od navedenih životinjskih vrsta su ugrožene te se nalaze na Crvenom popisu biljaka i životinja Republike Hrvatske.

Slika 4.7. Karta staništa šire lokacije zahvata (izvor: http//:www.bioportal.hr./gis/)




4.3.6. Ekološka mreža i zaštićena područja

Područje lokacije zahvata nalazi se izvan područja ekološke mreže Natura 2000 kao što je vidljivo na kartografskom prikazu (Slika 4.8.)

Slika 4.8. Lokacija planiranog zahvata u odnosu na područje ekološke mreže (izvor: http//:www.bioportal.hr./gis/)

Na širem području oko lokacije zahvata zastupljena su područja ekološke mreže značajna za ptice te značajna za vrste i stanišne tipove.

Područja očuvanja značajna za ptice (POP):

HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice,

HR1000040 Papuk.

Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS):

HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom,

HR2000580 Papuk,

HR2001329 Potoci oko Papuka.

Udaljenosti područja ekološke mreže od lokacije predmetnog zahvat navedene su u tablici (tablica 4.16)

STATUS PODRUČJA INDENTIFIKACIJSKI BROJ PODRUČJA

NAZIV PODRUČJA UDALJENOST OD LOKACIJE ZAHVATA

POP HR1000011 Ribnjaci grudnjak i Našice

7,36 km

POP HR1000040 Papuk 8,08 km




POVS HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim

kompleksom

7,36 km

POVS HR2000580 Papuk 8,08 km POVS HR2001329 Potoci oko Papuka 6,69 km

Tablica 4.16. Područja ekološke mreže šireg područja lokacije zahvata

Na području lokacije zahvata nema zaštićenih područja. Najbliža zaštićena područja lokacije zahvata su park prirode Papuk te spomenik parkovne arhitekture u Našicama (tablica 4.17.)

NAZIV KATEGORIJA ZAŠTITE UDALJENOST OD LOKACIJE ZAHVATA

Našice-park oko dvorca Spomenik parkovne arhitekture 14,93 km Papuk Park prirode 8,08 km

Tablica 4.17. Zaštićena područja šireg područja lokacije zahvata

4.3.7. Krajobrazne značajke

Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske prostor RH raščlanjen je na 16 krajobraznih jedinica. Područje Virovitičko-podravske županije prostire se područjem tri različite krajobrazne jedinice: Bilogorsko-moslavački prostor, Panonska gorje, Nizinska područja sjeverne Hrvatske. Područje Općine Zdenci spada u regiju Panonsko gorje.

Osnovnu fizionomiju jedinice Panonska gorja čine izolirani, šumoviti gorski masivi bez dominantnih vrhova i postupni reljefni prijelazi s prstenom brežuljaka. Ovu krajobraznu jedinicu karakteriziraju očuvane potočne doline, agrarni krajobraz. Područje planiranog zahvata karakterizira krajobraz u kojem prevladavaju ruralna i agrarna obilježja. Osnovni uzorak čine obrađena poljoprivredna polja mjestimično ispresijecana šumarcima, vodotocima i živicama. Agrarni krajobraz sa svojom specifičnom namjenom, manjom gustoćom naseljenosti i manjim naseljima koja se stapaju s prirodnim okruženjem, može se smatrati najistaknutijom značajkom promatranog prostora.

4.3.8. Buka

Najveći izvori emisija buke šireg područja lokacije zahvata su veće prometnice i gušće naseljana područja te su stoga emisije buke značajnije tijekom dana i radnog dijela tjedna.

Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), razine buke ne smiju prelaziti dozvoljene granicu razine buke u zonama 1. - 4. (Tablica 4.18.). Lokacija predmetnog zahvata nalazi se izvan građevinskog područja, odnosno u zoni 5. Zona gospodarske namjene. Sukladno tome, na granici građevne čestice unutar zone, buka ne smije prelaziti 80 dB(A).

Zona Namjena prostora Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A)

za dan(Lday) noć(Lnight)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i

liječenju

50

40




2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40

3. Zona mješovite, pretežito stambene namijene

55

45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa

stanovanjem

65

50

5. Zona gospodarske namjene

(proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

– Na granici građevne čestice unutar zone – buka ne smije prela-

ziti 80 dB(A)

5.

Tablica 4.18. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru

4.2.9. Gospodarske djelatnosti

Industrija i obrtništvo

Naselje Zdenci općinsko je središte koje se nalazi uz županijsku prometnicu koja ga prometno povezuje s većim gradovima županije. Bez obzira na prednost dobre prometne povezanosti, na području Zdenaca nema razvijene industrijske proizvodnje,a zastupljene su prvenstveno manje obrtničke tvrtke s tek nekoliko djelatnika.

Poljoprivreda

Karakteristike reljefa, tla i klime ovog područja pogoduju poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga poljoprivreda predstavlja važnu gospodarsku djelatnost za lokalno stanovništvo. Na širem području lokacije zahvata nalaze se velike površine poljoprivrednog zemljišta, što je i karakteristično za ovaj dio Hrvatske. Prema CORINE Land Coveru (razina 3) te se površine definiraju kao nenavodnjavane obradive površine, a bliže naseljenih područja zastupljeniji su mozaici poljoprivrednih površina. Realizacijom predmetnog projekta dodatno će se unaprijediti razvoj poljoprivrede općine, ali i šireg područja.

Šumarstvo

Predmetni zahvat ne nalazi se u neposrednoj blizini većeg šumskog zemljišta te je stoga ovaj aspekt gospodarske djelatnosti izuzet iz daljnje analize.

Lovstvo

Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na granici lovišta:

Lovište Zdenci, zajedničko županijsko lovište površine 6927 ha,

Lovište Čačinci, zajedničko županijsko lovište površine 6126 ha.

Oba lovišta su otvorenog tipa (omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljači) te ih je ustanovila Virovitičko-podravska županija. Prema čl. 6. Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovno gospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači (NN 40/06, 92/08, 39/11, 41/13) glavne vrste divljači koje obitavaju u navedenim lovištima su obični jelen, srna, divlja svinja, obični zec i fazan. Od sporednih i trajno zaštićenih vrsta divljači na ovom području obitavaju još divlja mačka, čagalj, lisica, jazavac, kuna, šljuka, šojka, jarebica, prepelica i dr.




5. OPIS ZNAČAJNIH MOGUĆIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

U nastavku poglavlja razmatrani su mogući utjecaji predmetnog zahvata na okoliš tijekom izgradnje zahvata, njegovog korištenja, nakon prestanka korištenja zahvata i u slučaju akcidenata. Prilikom procjene utjecaja zahvata na okoliš uzeto je u obzir kako se izgradnja planiranog zahvata planira u ruralnom području gdje je poljoprivredna proizvodnja glavna gospodarska grana.

5.1. Opis mogućih utjecaja zahvata na tlo

Utjecaji na tlo mogući su uslijed izgradnje i uslijed rada farme.

Glavni očekivani negativni utjecaji na tlo vezani su uz razdoblje izgradnje planiranog zahvata, kada će doći do prenamjene tla odnosno do narušavanja zemljišnog pokrova uslijed iskopa koji će se vršiti u početnoj fazi gradnje objekta. Provođenje radova, iskapanje, betoniranje te polaganje pripadajuće infrastrukture i zatrpavanje zemljom dovest će do trajnijeg narušavanja strukturnih osobina tla lokacije zahvata i stvaranje tipa deposol koji označava tla pod utjecajem značajne antropogenizacije. Karakteristika deposola je narušenost prirodnog vertikalnog slijeda (tekstura, poroznost, humus, hranjiva …) kakav nalazimo u prirodnim tlima te znatno smanjenje njihove proizvodne sposobnosti. Tijekom izvođenja radova mogući utjecaji na tlo mogu se pojaviti uslijed i nepravilnog korištenja mehanizacije pri čemu može doći do manjeg ekscesnog izlijevanja strojnih, hidrauličkih ulja ili goriva iz vozila u tlo. S obzirom da se ove pojave odmah uočavaju i saniraju, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na tlo.

Tijekom rada farme utjecaj na tlo je moguć u slučaju neadekvatnog načina uklanjanja stajskog gnoja iz štala te njegove daljnje oporabe. Kako bi se spriječio štetni utjecaj na tlo izgraditi će vodonepropusni sustav za prikupljanje i transport stajskog gnoja, u skladu s Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17). Nositelj zahvata će stajski gnoj koji nastaje na lokaciji koristiti ili kao supstrat za proizvodnju bioplina na partnerskom bioplinskom postrojenju ili koristiti kao gnojivo na poljoprivrednim površina pri čemu će se na lokaciji farme izgraditi vodonepropusni spremnici za stajski gnoj za šestomjesečno razdoblje. Pošto će se stajski gnoj proizveden na lokaciji farme propisno zbrinjavati, ne postoji značajna opasnost onečišćenja tla na lokaciji zahvata.

5.2. Opis mogućih utjecaja zahvata na vode

Uslijed izgradnje te tijekom rada farme, mogući su utjecaji na površinske te podzemne vode.

Predmetni zahvat nalazi se izvan zona sanitarne zaštite. Tijekom izgradnje farme moguć je manje značajan negativan utjecaj tijekom izvođenja radova uslijed eventualnih onečišćenja površine tla opasnim tekućinama (strojna ulja, maziva, goriva, rashladne tekućine, sanitarne otpadne tvari, te druge anorganske tvari) koje mogu procuriti, te onečistiti podzemne vode u neposrednoj podlozi. Ukoliko se svi građevinski radovi provode sukladno pravilima struke mogući negativni utjecaji na vode potpuno će se izbjeći.

Opskrba vodom osigurat će se iz postojećih bunara na lokaciji predmetnog zahvata.




Odvodnja otpadnih voda riješit će se u skladu s zakonskom regulativom te uvjetima javnopravnih tijela, na adekvatan način, bez opasnosti od onečišćenja tla te podzemnih i površinskih voda. Ukoliko će biti mogućnost priključenja na javnu odvodnju izvest će se priključak na istu, po uvjetima distributera za odvodnju sanitarnih voda, u suprotnom, sanitarno-fekalna kanalizacija te otpadne vode iz dezinfekcijskih barijera odvodit će se direktno u sabirnu jamu koja se dimenzionira na temelju hidrauličkog računa, a prazni se i zbrinjava se od strane, za to ovlaštenog poduzeća. Krovne oborinske vode (čiste) riješiti će se ispuštanjem u zelene površine. Vode sa prometnih, manipulativnih i radnih površina sakupljat će se vodonepropusnim sustavom odvodnje te ispuštati u okolni teren nakon obrade na separatoru ulja i masti. Tehnološke otpadne vode sakupljat će se internim cjevovodom te odvodit u spremnik stajskog gnoja. Sve prometne, manipulativne i radne površine te građevine za odvodnju otpadnih voda izvesti će se vodonepropusno (bez mogućnošću procjeđivanja i onečišćenja podzemlja), a dimenzionirati će se hidrauličkim proračunom.

Utjecaj na vode moguć je u slučaju neadekvatnog načina postupanja prilikom zbrinjavanja stajskog gnoja. Pošto će se sustav za uklanjanje stajskog gnoja te njegovo skladištenje izvesti u vodonepropusnoj izvedbi, u skladu s člankom 13. II. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzorkovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17), ne postoji opasnost od negativnog utjecaja na podzemne ili površinske vode.

Redovitim održavanjem i kontroliranjem ispravnosti sustava za odvodnju otpadnih voda te sustava za izgnojavanje i manipulaciju stajskim gnojem, mogućnost onečišćenja voda svesti će se na minimum te je onečišćenje moguće jedino u slučaju akcidenta.

5.3. Opis mogućih utjecaja zahvata na zrak

Slab utjecaj na zrak moguć je uslijed izgradnje zahvata tijekom zemljanih radova koji su praćeni podizanjem prašine u zrak koja se zatim taloži po okolnim površinama, prometnicama i poljoprivrednim kulturama. Intenzitet ovog onečišćenja ovisi u prvom redu o vremenskim prilikama te o jačini vjetra koji raznosi čestice prašine na okolne površine. Osim tijekom izvođenja radova, do onečišćenja dolazi i uslijed rada mehanizacije i vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem.

Uslijed rada farme mogući su negativni utjecaji na zrak iz sljedećih izvora:

izgaranje goriva transportnih vozila i poljoprivredne mehanizacije,

objekti za uzgoj životinja,

objekti za skladištenje stajskog gnoja,

hlađeni kontejner za uginule životinje,

objekti za skladište krmiva (kukuruzne silaže).

Tijekom proizvodnje koristit će se transportna vozila i poljoprivredna mehanizacija koja je izvor emisija sumporovih oksida, dušikovih oksida, nemetanskih hlapivih organskih spojeva, ugljičnog dioksida i lebdećih čestica. Prema članku 9. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11 i 47/14) transportna vozila i poljoprivredna mehanizacija moraju se održavati na način da ne ispuštaju onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisije propisane Pravilnikom o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivača u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve tpv 401 (NN 04/14 i 115/14). Postupajući na navedeni način, utjecaj na zrak iz navedenog izvora je zanemariv.

Uzgoj životinja i stajski gnoj izvor su emisija dušikovih oksida (N2O), amonijaka (NH3), metana (CH4), sumporovodika (H2S) i tiola (merkaptana). Svi navedeni plinovi mogu negativno utjecati na zrak u vidu




onečišćenja zraka kao i smanjenja kakvoće (neugodni mirisi), a razvijaju se prvenstveno uslijed biološke, anaerobne razgradnje tvari životinjskog podrijetla. Životinje onečišćene urinom i prolivenom vodom uzrokuju pojačano širenje neugodnih mirisa u stajskom zraku, a time i u okolišu. Uvođenjem pojilica smanjuje se rasipanje vode, a time se smanjuje i nastanak i širenje neugodnih mirisa.

Za privremeni smještaj uginulih životinja koristit će se rashladni kontejner. Rashladni kontejner će redovito održavati i servisirati ovlašteni serviser koji će ujedno i adekvatno zbrinuti tvari nastale tijekom održavanja i servisiranja.

Budući da je nemoguće potpuno spriječiti emisije navedenih plinova, potrebno je organizirati proizvodnju u kojoj će se emisija smanjiti na što manju razinu. Međutim, s obzirom da se lokacija predmetnog zahvata nalazi u ruralnom, poljoprivrednom području te da će se proizvedeni stajski gnoj adekvatno zbrinjavati, ne predviđa se značajan negativan utjecaj zahvata na zrak.

5.4. Opis mogući utjecaj zahvata na povećanje razine buke

Predmetni zahvat planiran je izvan užeg središtu naselja Zdenci, izvan građevinskog područja naselja. Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), razine buke ne smije prelaziti dozvoljenu granicu razine buke od 80 dB(A) na granici građevinske čestice za zonu 5.- Zona gospodarske namijene.

Tijekom pripreme i građenja koristit će se građevinski strojevi i vozila (bageri, utovarivači, rovokopači, kamioni) koji proizvode buku uslijed građevinskih radova. Povećana razina buke koja će nastati tijekom građenja zahvata biti će privremenog karaktera.

Nakon realizacije izgradnje te tijekom rada farme ne očekuje se pojava buke veće jakosti te se ne očekuje se da će razina buke na granici građevne čestice prelaziti Pravilnikom dozvoljene vrijednosti.

5.5. Opis mogući utjecaja zbog klimatskih promjena

5.5.1. Analiza osjetljivosti zahvata

Osjetljivost zahvata određuje se s obzirom na klimatske varijable i njihove sekundarne učinke kroz četiri teme:

1. transport - prometna povezanost zahvata;

2. ulaz - predstavlja resurse potrebne da bi zahvat funkcionirao;

3. izlaz – predstavlja krajnje korisnike zahvata;

4. materijalna dobra i procesi na lokaciji zahvata (infrastruktura).

Osjetljivost se vrednuje ocjenama: visoka, umjerena i zanemariva, pri čemu su u tablici osjetljivosti korištene odgovarajuće boje.

OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMJENE OZNAKA

visoka umjerena

zanemariva Tablica 5.1. Oznake za vrednovanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene




Ocjena osjetljivosti zahvata na klimatske promjene iznesena je u tablici u nastavku (tablica 5.2.).

1 2 3 4 ID EFEKTI

PRIMARNI EFEKTI 1 Povišenje srednje temperature

2 Povišenje ekstremnih temperatura

3 Promjena u srednjaku oborine

4 Promjena u ekstremima oborine

5 Promjena srednje brzine vjetra

6 Promjena maksimalnih brzina vjetra

7 Vlažnost

8 Sunčevo zračenje

SEKUNDARNI EFEKTI

9 Promjena duljine sušnih razdoblja

10 Promjena razine mora

11 Promjena temperature mora

12 Dostupnost vode

13 Nevremena

14 Plavljenje morem

15 pH mora

16 Poplave

17 Obalna erozija

18 Erozija tla

19 Zaslanjivanje tla

20 Šumski požari

21 Nestabilnost tla/klizišta

22 Kvaliteta zraka

23 Promjena duljine godišnjih doba

Tablica 5.3. Ocjena osjetljivosti zahvata na klimatske promjene

5.5.2. Procjena izloženosti zahvata

Izloženost se vrednuje ocjenama: zanemariva, umjerena i visoka, pri čemu su korištene odgovarajuće boje.

IZLOŽENOST NA KLIMATSKE PROMJENE OZNAKA

visoka umjerena

zanemariva Tablica 5.4. Oznake za vrednovanje izloženosti zahvata na klimatske promjene




ID EFEKT SADAŠNJA IZLOŽENOST

LOKACIJE

BUDUĆA IZLOŽENOST

LOKACIJE 2 Povišenje ekstremnih

temperatura Lokacija zahvata izložena je povišenju ekstremnih

temperatura.

Očekuje se povišenje ekstremnih

temperatura, kao i broja vrućih dana.


Promjena u ekstremima oborine nije signifikantna.

Očekuje se povećanje broja dana

s većom količinom oborine. Zimi se

očekuje povećanje, a ljeti smanjenje broja

dana s jakom oborinom. 9 Promjena duljine sušnih

razdoblja Sušna razdoblja se događaju, ali su vrlo

varijabilna u vremenu.

Očekuju se češća sušna razdoblja

tijekom ljetnih dana. 12 Dostupnost vode Voda je dostupna. Očekuje se smanjenje

dostupnosti vode. 13 Nevremena Nevremena su relativno

česta. Moguća su intenzivnija

nevremena u budućnosti.

Tablica 5.5. Sadašnja i očekivana izloženost lokacije s obzirom na klimatske promjene

5.5.3. Procjena ranjivosti zahvata

Ranjivost se određuje prema sljedećem izrazu:V = S x E gdje je:

V – ranjivost (eng. vulnerability)

S – osjetljivost (eng. sensitivity)

E – izloženost (eng. exposure)

Mogući rezultati za ranjivost projekta, ovisno o osjetljivosti i izloženosti prikazani su u tablici u nastavku (tablica (5.6.)

OSJETLJIVOST

IZL

OŽ

EN

OS

T

Tablica 5.6. Vrednovanje ranjivosti zahvata




Ranjivost može biti visoka, umjerena i zanemariva, pri čemu se koriste odgovarajuće oznake u boji.

RANJIVOST NA KLIMATSKE PROMJENE OZNAKA

visoka umjerena

zanemariva Tablica 5.7. Oznake za vrednovanje ranjivosti zahvata na klimatske promjene

Ranjivost zahvata prikazana je u tablici 5.8. za one parametre za koje je ranjivost umjerena ili visoka.

SADAŠNJA IZLOŽENOST

BUDUĆA IZLOŽENOST

1 2 3 4 1 2 3 4 ID

PRIMARNI EFEKTI 2 Povišenje ekstremnih temperatura


SEKUNDARNI EFEKTI 9 Promjena duljine sušnih razdoblja

12 Dostupnost vode

13 Nevremena

Tablica 5.8. Vrednovanje ranjivosti zahvata na klimatske promjene

5.5.4. Procjena rizika i mjere prilagodbe

Za one efekte za koje je u prethodnim koracima procijenjena umjerena ili visoka ranjivost procjenjuje se rizik. Rizik se procjenjuje kao umnožak vjerojatnosti pojavljivanja i intenziteta posljedice prikazano u tablici 5.9.

VJEROJATNOST POJAVLJIVANJA

Gotovo nemoguće

Malo vjerojatno

Umjereno Vjerojatno Gotovo sigurno

PO

SL

JED

ICE

1 2 3 4 5 Beznačajne 1 1 2 3 4 5

Male 2 2 4 6 8 10 Umjerene 3 3 6 9 12 15 Značajne 4 4 8 12 16 20

Katastrofalne 5 5 10 15 20 25 Tablica 5.9. Procjena rizika od klimatskih promjena

U nastavku su analizirani rizici za odabrane efekte klimatskih promjena. Za rizike kojima je brojčana vrijednost manja od 10 nije potrebno propisivati mjere prilagodbe.

2 POVIŠENJE EKSTREMNIH TEMPERATURA

Razina ranjivosti Transport Ulaz Izlaz




Materijalna dobra i procesi Opis Povišenje ekstremnih temperature može utjecati na smanjenje

raspoložive količine vode te otežati nabavu i proizvodnju hrane potrebne za životinje u tovilštu. Može također negativno utjecati na

uvjete u štalama te otežati proces proizvodnje. Rizik Povećanje troškova proizvodnje i efikasnosti proizvodnje te pojava

neugodnih mirisa. Vezani utjecaji 1 Povišenje srednjih temperatura. Vjerojatnost pojave 4 Vjerojatno će doći do povišenja ekstremnih temperatura. Posljedice 2 Posljedice povišenja srednje temperature male jer se

radi o privremenim situacijama. Faktor rizika 8/25 Mjere rizika Primjenjivo Potrebno primijeniti Nije potrebno primjenjivati dodatne mjere.

Tablica 5.10. Procjena rizika od povišenja ekstremnih temperatura

4 PROMJENE U EKSTREMIMA OBORINE

Razina ranjivosti Transport Ulaz Izlaz Materijalna dobra i procesi Opis Promjene u ekstremima oborine mogu negativno djelovati na

prateću infrastrukturu farme. Rizik Materijalna oštećenje ili onečišćenja tla i vode uslijed prevelike

količine oborina. Vezani utjecaji 13 Nevremena. Vjerojatnost pojave 4 Vjerojatno će doći do promjena u ekstremima oborina. Posljedice 3 Posljedice su umjerene pošto se radi o povremenim

situacijama. Faktor rizika 12/25 Mjere rizika Primjenjivo Potrebno primijeniti Nije potrebno unositi dodatne mjere. No ukoliko se pokaže da

su ekstremne situacije bitno razornije, potrebno je uz dodatne troškove prilagoditi postojeću infrastrukturu.

Tablica 5.11. Procjena rizika od promjene u ekstremima oborine

9 PROMJENA DULJINE SUŠNIH RAZDOBLJA

Razina ranjivosti Transport Ulaz Izlaz Materijalna dobra i procesi Opis Promjene u duljini sušnih razdoblja mogu negativno djelovati na




dobavu ulaznih sirovina (hrane za goveda) te na proces proizvodnje. Promjena duljine sušnih razdoblja može utjecati na dostupnost

vode te više cijene i nedostatak krmiva. Međutim, pošto atmosfera teži uravnoteženje, moguće su i pojave ekstremnijih količina oborina

ako odgovor atmosfere na duža sušna razdoblja. Rizik Moguće je povećanje cijene proizvodnje, pojava neugodnih mirisa te

potreba za dodatnim ventiliranjem staja radi poboljšanja uvjeta. Vezani utjecaji 2 Povišenje ekstremnih temperatura. 4 Promjene u ekstremima oborine 23 Promjena duljine godišnjih doba. Vjerojatnost pojave 3 Pojava je moguća, ali pouzdanost pretpostavljene

pojavnosti je niska. Posljedice 4 Posljedice mogu biti značajne jer mogu bitno utjecati na

efikasnost proizvodnje. Faktor rizika 12/25 Mjere rizika Primjenjivo Potrebno primijeniti Potrebno je osigurati zadovoljavajuću ventilaciju staja te dovoljnu

količinu svježe pitke vode za životinje. Tablica 5.12. Procjena rizika od povišenja ekstremnih temperatura

12 DOSTUPNOST VODE

Razina ranjivosti Transport Ulaz Izlaz Materijalna dobra i procesi Opis Promjene u dostupnosti vode mogu negativno utjecati na dostupnost

ulaznih sirovina te proizvodni proces pošto su za tov junadi neophodne velike količine vode.

Rizik Moguće je povećanje cijene proizvodnje. Vezani utjecaji 2 Povišenje ekstremnih temperatura. 9 Promjena duljine sušnih razdoblja. Vjerojatnost pojave 2 Pojava je moguća, ali malo vjerojatna. Posljedice 4 Posljedice pojave mogu biti značajne. Faktor rizika 8/25 Mjere rizika Primjenjivo Potrebno primijeniti Nije potrebno unositi dodatne mjere.

Tablica 5.13. Procjena rizika od povišenja ekstremnih temperatura




13 NEVREMENA

Razina ranjivosti Transport Ulaz Izlaz Materijalna dobra i procesi Opis Češća i/ili intenzivnija nevremena su moguća.

Rizik U slučaju češćih i/ili intenzivnijih nevremena moguće su poplave te

materijalne štete na infrastrukturi. Vezani utjecaji 4 Promjene u ekstremnim oborinama. 6 Promjene u maksimalnim brzinama vjetra. Vjerojatnost pojave 4 Promjena je vjerojatna. Posljedice 3 Posljedice su umjerene pošto se radi o povremenim

situacijama te je moguće predvidite zaštitne mjere. Faktor rizika 12/25 Mjere rizika Primjenjivo Potrebno primijeniti Potrebno je osigurati nemogućnost prodiranja vode u sustav za

izgnojavanje te dovoljno čvrstu konstrukciju kako ne bi dolazilo do oštećenja objekata i infrastrukture uslijed pojave jačeg vjetra.

Tablica 5.14. Procjena rizika od nevremena

Pregled klimatskih faktora i pripadajućih rizika za predmetni zahvat:

VJEROJATNOST POJAVLJIVANJA

Gotovo nemoguće

Malo vjerojatno

Umjereno Vjerojatno Gotovo sigurno

PO

SL

JED

ICE

Beznačajne

Male 2 Umjerene 4,13 Značajne 12 9

Katastrofalne Tablica 5.15. Pregled klimatskih faktora i pripadajućih rizika.

Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat ocjenjena je s obzirom na ranjivost, osjetljivost i izloženost zahvata kroz primarne i sekundarne efekte. Ocijenjeno je kako najviše utjecaja na zahvat imaju promjene duljine sušnih razdoblja koje će negativno utjecati na osjećaj ugode životinja u tovilištu te time i na efikasnost proizvodnje, ali i na dostupnost potrebnih ulaznih sirovina u proizvodnji. Također, znatan utjecaj moguć je zbog povećanja učestalosti nevremena i ekstremnih oborina. Navedeni efekti mogu se negativno odraziti na infrastrukturu farme. Utjecaj na transportnu povezanost lokacije farme očekuje se samo kroz nevremena. S obzirom da se za efekte klimatskih promjena koji su značajni za planirani zahvat ne može pouzdano ocijeniti učestalost pojave tih efekata, u ovoj fazi razvoja projekta treba osigurati da projekt bude dovoljno fleksibilan za eventualnu nadogradnju te osigurati kvalitetnu ventilaciju staja i osigurati sustav za izgnojavanje od prodiranja vode uslijed većih nevremena.




5.5.5. Utjecaj klimatskih promjena na zahvat

Tijekom radova na izgradnji farme koristit će se razna mehanizacija čijim će radom doći do povećanih emisija stakleničkih plinova. Za procjenu utjecaja na klimatske promjene korišteni su podaci o emisijama prilikom rada mehanizacije i uslijed transporta. Međutim, ukupne očekivane emisije čine neznatni udio u odnosu na ukupnu emisiju CO2 u Republici Hrvatskoj. Kako će korištenje građevinske mehanizacije biti lokalnog karaktera i vremenski ograničeno, utjecaj zahvata na klimatske promjene tijekom izgradnje biti će zanemariv.

Farme utječu na klimatske promjene uglavnom proizvodnjom metana (CH4) iz procesa probave (unutrašnje fermentacije) i stajskog gnoja. Radom zahvata dolazi do malih emisija stakleničkih plinova, ali ne očekuje se značajan utjecaj na klimatske promjene.

5.6. Opis mogućih utjecaja zahvata na krajobraz

Lokaciju zahvata ne odlikuju značajne krajobrazne vrijednosti. Faktori koji utječu na smanjenje vizualnih kvaliteta krajobraza tijekom izgradnje zahvata su prisutnost građevinskih strojeva i izvođenje građevinskih radova. Pošto se ne radi o trajnom utjecaju on se smatra zanemarivim.

Utjecaj izgradnje farme na krajobrazne značajke predmetnog prostora biti će zanemariv pošto se radi o poljoprivrednom području te je agrarni krajobraz njegova najznačajnija karakteristika. Na lokaciji zahvata već su prisutni poljoprivredni objekti te izgradnja nove farme neće značajno utjecati na promjenu krajobraza lokacije zahvata.

5.7. Opis mogući utjecaja zahvata na ekološku mrežu i bioraznolikost

Lokacija farme za tov junadi nalazi se izvan područja zaštićenih staništa te izvan područja ekološke mreže. Na širem području lokacije zahvata nalaze se područja ekološke mreže značajna za ptice (HR1000011 Ribnjaci Grudnjak i Našice te HR1000040 Papuk) te područja ekološke mreže značajna za vrste i stanišne tipove (HR2001085 Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom, HR2000580 Papuk, HR2001329 Potoci oko Papuka).

Od navedenih područja, predmetnoj lokaciji je najbliže područje ekološke mreže HR2001329 Potoci oko Papuka koje se prostire na udaljenosti minimalno 6,7 km od predmetne lokacije. Sva ostala navedena područja ekološke mreže na udaljenosti su većoj od 7 km od lokacije izgradnje buduće farme. S obzirom na značajnu prostornu udaljenost lokacije predmetnog zahvata od područja ekološke mreže ne očekuje se kako će izgradnja niti rad farme za tov junadi imati značajan utjecaj na navedena područja, a time niti na ciljane, ali i ostale životinjske i biljne vrste koje obitavaju na području ekološke mreže.

Lokacija farme biti će zaštićena gradom visine 2 m čime će se onemogućiti ulazak životinja, koje eventualno obitavaju na predmetnom području, u krug farme. Predviđeno tehničko-tehnološko rješenje zbrinjavanja otpadnih voda, otpada i stajskog gnoja tijekom rada farme osigurat će da ne dolazi do značajnih negativnih utjecaja na tlo te površinske i podzemne vode. Pošto uslijed rada farme neće dolaziti do značajnog onečišćenja voda i tla, ne očekuje se niti negativan utjecaj na bioraznolikost u užem području lokacije farme, a do kojeg bi moglo doći uslijed mogućih onečišćenja.




5.8. Mogući utjecaja zahvata na zaštićena područja

Planirani zahvat nalazi se izvan svih zona područja zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Najbliža zaštićena područja lokacije zahvata su park prirode Papuk te spomenik parkovne arhitekture u Našicama. Park oko dvorca u Našica udaljen je od lokacije planiranog zahvata 14,93 km, a park prirode Papuk udaljen je 8,08 km. S obzirom na udaljenost predmetnog zahvata od zaštićenih područja ne očekuje se utjecaj tijekom izgradnje ili tijekom rada farme na predmetna zaštićena područja prirode.

5.9. Opis mogućih utjecaja zahvata na kulturno-povijesnu baštinu

Na području Općine Zdenci prisutno je više građevine kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na kojima se primjenjuju mjere zaštite. Prema PPUO Zdenci na području općine, za registraciju kulturno-povijesnog dobra predložena je Crkva sv. Mihaela, a na popisu registrirane baštine prema Zakonu o zaštiti kulturnih dobara nalazi se Inventar Pravoslavne crkve sv. Paraskeve u Obradovcima. U naselju Zdenci nalaze se Tradicijska kuća te Mlin na potoku koji su evidentirani kao etnološka baština predmetnog područja. Farma za tov junadi neće se graditi u neposrednoj blizini evidentiranih i registriranih građevina koje čine kulturno-povijesnu baštinu Općine Zdenci te se ne očekuje utjecaj realizacije predmetnog zahvata na kulturno-povijesnu baštinu predmetnog područja.

5.10. Opis mogućih utjecaja od nastanka otpada

Tijekom izvođenja radova nastat će različite vrste otpada (građevni otpad, komunalni otpad). Navedeni otpad potrebno je privremeno skladištiti, te predati ovlaštenim osobama na daljnje gospodarenje. Nastanak otpada uslijed izgradnje planiranog zahvata neće imati značajan negativan utjecaj na okoliš, a on će biti dodatno smanjen propisanim mjerama zaštite u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpada (NN 94/13), Pravilnikom o katalogu otpada (NN 90/15), Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15) te Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13).

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA

20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični

otpad iz ustanova i trgovinskih i proizvodnih

djelatnosti) uključujući odvojeno sakupljene

sastojke komunalnog otpada

20 01 Odvojeno sakupljeni sastojci komunalnog otpada

(osim 15 01)

20 03 ostali komunalni otpad

17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata




17 05 04 Zemlja i kamenje koji nisu navedeni pod 17 05 03

15 Otpadna ambalaža; apsorbensi, tkanine za

brisanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja

nije specificirana na drugi način

15 01 01 Papirna i kartonska ambalaža

15 01 02 Plastična ambalaža

15 02 Adsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i

zaštitna odjeća

13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva

13 01 Otpadna hidraulična ulja

13 02 Otpadna motorna, strojna i maziva ulja

13 07 Otpad od tekućih goriva

Tablica 5.16. Popis otpada koji će nastajati tijekom izvođenja građevinskih radova na predmetnoj lokaciji

Tijekom rada farme, na lokaciji će nastajati komunalni otpad kojeg će stvarati radnici farme, a koji se najvećim dijelom sastoji od ambalaže za hranu i piće. Nastali komunalni otpad će se skladištiti u skladu s propisima te zbrinjavati od strane komunalnog poduzeća. Osima komunalnog otpada te stajskog gnoja, na lokaciji farme očekuje se i nastajanje otpada koji se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN br. 90/15) može razvrstati na opasni otpad i neopasni otpad. Prema Pravilniku o katalogu otpada na farmi mogu nastati vrste otpada navedene u tablici 5.17.

KLJUČNI BROJ NAZIV OTPADA

02 01 02 otpadna životinjska tkiva 16 01 03 otpadne gume 18 02 01 oštri predmeti (osim 18 02 02*) 18 02 02* ostali otpad čije sakupljanje i odlaganje

podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije

18 02 03 otpad čije sakupljanje i odlaganje ne podliježe

specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcije

18 02 05* kemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili

ih sadrže

18 02 06 kemikalije koje nisu navedene pod 18 02 05*

18 02 07* citotoksici i citostatici

18 02 08 lijekovi koji nisu navedeni - pod 18 02 07*




20 03 01 miješani komunalni otpad

Tablica 5.17. Popis otpada koji će nastajati tijekom rada farme za tov junadi

Otpad koji će nastajati tijekom rada farme privremeno će se skladištiti u adekvatnim spremnicima, na za to predviđenom i propisno označenom mjestu na lokaciji, te će se predavati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

5.11. Opis mogućih utjecaja zahvata na gospodarske djelatnosti

Najznačajnija gospodarska djelatnost na području Općine Zdenci je poljoprivreda. Pošto se planirani zahvat izvodi izvan središta naselja Zdenci, na lokaciji gdje je već prisutna ratarska proizvodnja, izgradnjom nove farme očekuje se prvenstveno pozitivan utjecaj na razvoj lokalnog gospodarstva i poljoprivrede. Kompleks farme biti će ograđen zaštitnom ogradom visine 2 m čime će se onemogućiti pristup divljači te eventualni negativni utjecaji na lovišta prisutna u neposrednoj blizini lokacije farme.

5.12. Opis mogućih utjecaja zahvata u slučaju akcidenata

Tijekom izvođenja radova u sklopu izgradnje objekata farme za tov junadi moguća su onečišćenja površina opasnim tekućinama npr. goriva, ulja ili drugi anorganski spojevi. U slučaju navedenog došlo bi do onečišćenja podzemnih voda u neposrednoj podlozi, a nakon toga i podzemnih voda šireg područja te je moguće i onečišćenje podzemnih voda.

Tijekom rada farme za tov junadi mogući su neželjeni događaji tj. ekološke nesreće. Ekološka nesreća može nastupiti uslijed:

1. nekontroliranog izlijevanja otpadne sanitarno-fekalne vode; 2. nekontrolirano zagađenje tla stajskim gnojem uslijed kvara u sustavu za izgnojavanje ; 3. incidenata vozila za prijevoz krmiva i stoke.

Neovisno o mogućim ekološkim nesrećama, pravilnim održavanjem sustava za izgnojavanje, sustava za zbrinjavanje otpadnih voda te pravilnom manipulacijom i održavanje transportnih vozila, vjerojatnost da dođe do akcidenata svest će se na minimum te se ne očekuje negativan utjecaj na okoliš uslijed akcidenata.

5.13. Opis mogućih utjecaja zahvata na promet

Nakon izgradnje novih objekata povećat će se broj kamiona po lokalnoj cesti uslijed odvoza i dovoza junadi. Povećanje broja kamiona tegljača neće utjecati na fizičku stabilnost tih prometnica, kao i na normalno odvijanje prometa.




5.14. Opis mogućih utjecaja zahvata na stanovništvo

Mogući utjecaji na stanovništvo mogu se prilikom izgradnje, ali i uslijed rada farme. Lokacija zahvata udaljena je od prvih kuća oko 250 m, a od centra naselja Zdenci više od 1 km. Sve susjedne čestice su neizgrađene. Uzimajući u obzir vremenski rok trajanja radova na izgradnji farme i udaljenosti od naselja utjecaj na stanovništvo biti će kratkotrajni i zanemariv. Izgradnjom suvremene farme u skladu sa zakonskim propisima te prema modernim standardima, ne očekuje se negativan utjecaj na stanovništvo. Širenje neugodnih mirisa, buka i mogući akcidenti riješit će se primjerenom tehnologijom rada farme i poštivanjem zakonskih odredbi u smislu zaštite okoliša. Utjecaj na stanovništvo, uz pridržavanje mjera zaštite okoliša smatra se zanemarivim.

5.15. Vjerojatnost značajnih prekogranični utjecaj

Lokacija zahvata udaljena je više od 23 km od granice Republike Hrvatske s Republikom Mađarskom. S obzirom na značajnu udaljenost od granice, nema vjerojatnosti od značajnog prekograničnog utjecaja.




6. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

S obzirom na zaključke provedene analize utjecaja planiranog zahvata na sastavnice okoliša, ne očekuje se značajan negativan utjecaj na okoliš uslijed izgradnje te rada farme za tov junadi. Mjere zaštite okoliša koje je potrebno provodite tijekom izgradnje i rada farme proizlaze iz važeće zakonske regulative.

6.1. Mjere zaštite okoliša tijekom izgradnje farme za tov junadi

Tijekom izgradnje koristiti samo ispravnu i redovito servisiranu građevinsku mehanizaciju i strojeve koji ne ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak iznad graničnih vrijednosti emisije.

Tijekom izgradnje koristiti samo ispravnu i redovito servisiranu građevinsku mehanizaciju i strojeve kako bi se spriječilo izlijevanje goriva ili ulja.

Tijekom izgradnje zabraniti servisiranje vozila i mehanizacije te skladištenje goriva i maziva.

U slučaju izlijevanja opasnih tvari potrebno je sanirati mjesto onečišćenja upotrebom sredstva za upijanje kako bi se spriječio ili umanjio negativan utjecaj na vode i tlo.

Tlo od iskopa odložiti u stranu za kasnije hortikulturno uređenje.

Građevinski otpad odvojeno prikupljati na mjestu nastanka, a nakon završetka radova predati ovlaštenom sakupljaču građevinskog otpada.

Komunalni otpad sakupljati u spremnik za komunalni otpad te predati na zbrinjavanje lokalnom komunalnom poduzeću.

S ciljem sprječavanja buke tijekom građevinskih radova koristiti strojeve niske razine buke, a radove obavljati tijekom dnevnog razdoblja.

Tijekom izgradnje, odnosno izvođenja građevinskih radova potrebno je voditi računa o rubnih dijelova gradilišta, kako bi se spriječilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena sukladno člancima 47.– 49. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12 i 18/13).

6.2. Mjere zaštite okoliša tijekom rada farme za tov junadi

Tijekom proizvodnje koristiti samo ispravna i redovito servisirana transportna vozila i poljoprivrednu mehanizaciju koja ne ispušta onečišćujuće tvari u zrak iznad graničnih vrijednosti emisije.

Redovito servisirati sustav za izgnojavanje te u najkraćem vremenskom periodu uklanjati nastale kvarove kako bi se izbjeglo zadržavanje stajskog gnoja u sustavu i izbjegla pojava neugodnih mirisa.

Redovito održavati i servisirati spremnik za uginule životinje.

Silažu dopremljena na lokaciju farme skladištit u trench silosu te prekrivati folijama (podfolija i folija) radi spriječavanja širenja neugodnih mirisa i prašine.

Ocijedne vode koje se mogu pojavljivati uslijed transporta i skladištenja kukuruzne silaže potrebno je sakupljati posebnim sustavom za sakupljanje ocijednih voda te preko posebnog okna transportirati prema spremniku stajskog gnoja.

Plato predviđen za skladištenje silaže i smjese za goveda graditi u vodonepropusnoj izvedbi.




Sustav odvodnje i izgnojavanja projektirati, graditi i održavati tako da se osigura ispravnost i vodonepropusnost.

Do izgradnje kanalizacijske mreže, sanitarne otpadne vode odvoditi u vodonepropusnu sabirnu jamu.

Pražnjenje sabirnih jama ugovoriti s ovlaštenim poduzećem.

Oborinske vode odvoditi na okolni teren vlasnika.

Za dezinfekciju prostora koristiti samo registrirana sredstva.

Stajski gnoj i vode od pranja tovilišta cjevovodima transportirati u dozirne jame bioplinskog postrojenja.

Osigurati hlađeni spremnik za privremeno odlaganje uginulih životinja.

Predavanje uginulih životinja na toplinsku preradu ugovoriti s ovlaštenom pravnom osobom.

Miješani komunalni otpad odlagati u spremnike za komunalni otpad koje će zbrinjavati lokalno komunalno poduzeće.

Za svaku vrstu otpada, potrebno je voditi Očevidnik o nastanku i tijeku otpada.

Ako nositelj zahvata godišnje proizvede više od 200 kg opasnog otpada dužan je napraviti Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 5 godina.

Ako je godišnja količina neopasnog otpada veća od 2 t i/ili veća od 50 kg opasnog otpada, podatke iz Očevidnika je potrebno prijaviti u Registar onečišćavanja okoliša najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu nadležnom uredu u Županiji.

Ugraditi opremu koja će udovoljavati dopuštenim graničnim vrijednostima.

Bučne radove organizirati tijekom dnevnog razdoblja.




7. IZVORI PODATAKA

7.1. Zakoni i propisi

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14)

Prostorno-planska dokumentacija

Prostorni plan Virovitičko-podravske županije („Službeni glasnik“ broj 7A/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12,

4/12, 2/13, 3/13)

Prostorni plan uređenja Općine Zdenci („Službeni glasnik Općine Zdenci“ broj 6/07., 3/13., 5/16.,

3/17.)

Vode

Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)

Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/2013 i 151/2014)

Pravilnika o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16)

Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)

Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11)

Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (NN 66/16)

Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/2013 i 151/2014)

II. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzorkovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla (NN 60/17)

Zrak

Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)

Uredba o određivanju zona i aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 1/14)

Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 22/14)

Pravilnikom o mjerama za sprečavanje emisije plinovitih onečišćivača i onečišćivaća u obliku čestica iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve tpv 401 ( NN 4/14 i 115/14)

Pravilnika o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13)




Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN 90/14)

Bioraznolikost

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.)

Direktiva 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.)

Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) (NN 06/00)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13)

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14)

Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15)

Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09)-na snazi Prilog III

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN144/13)

Krajobrazne značajke

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb, 1997.

Buka

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Otpad

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 38/08)

7.2. Internetski izvori podataka

Geoportal Državne geodetske uprave (http://geoportal.dgu.hr/), Državna geodetska uprava

Bioportal (http://www.iszp.hr/gis/)

Internetski kataloga zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj ((http://www.azo.hr/KatalogZasticenihI)

Internet portal zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode (http://www.zastita-prirode.hr/)

IUCN popis ugroženih vrsta (http://www.iucnredlist.org/)




Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (IV. nadopunjena verzija). (http://www.dzzp.hr)




8. PRILOZI

PRILOG 1. Situacija svinjogojske farme Zdenci

PRILOG 2. Situacija farme za tov junadi- varijanta 1

PRILOG 3. Situacija farme za tov junadi-varijanta 2

PRILOG 4. Izvadak iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi i mreže PPVPŽ, s ucrtanom lokacijom zahvata

PRILOG 5. Izvadak iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora PPVPŽ, s ucrtanom lokacijom zahvata

PRILOG 6. Izvadak iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi PPUO Zdenci, s ucrtanom lokacijom zahvata

PRILOG 7. Izvadak iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti za korištenje,uređenje i zaštitu prostora PPUO

Zdenci, s ucrtanom lokacijom zahvata




PRILOG 1. Situacija svinjogojske farme Zdenci




PRILOG 2. Situacija farme za tov junadi- varijanta 1




PRILOG 3. Situacija farme za tov junadi-varijanta 2




PRILOG 4. Izvadak iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi i mreže PPVPŽ, s ucrtanom lokacijom zahvata




PRILOG 5. Izvadak iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora PPVPŽ, s ucrtanom lokacijom zahvata




PRILOG 6. Izvadak iz Kartografskog prikaza 2. Infrastrukturni sustavi PPUO Zdenci, s ucrtanom lokacijom zahvata




PRILOG 7. Izvadak iz Kartografskog prikaza 3. Uvjeti za korištenje,uređenje i zaštitu prostora PPUO

Zdenci, s ucrtanom lokacijom zahvata

Documents

Prostor EKO d.o.o. - vpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.comvpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/wp-content/uploads/2014/09/... · Prostor EKO d.o.o. BJELOVAR, Borisa Papandopula 16, OIB: