PROSTORNOG PLANA VIROVITICKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

1. POLAZITA

___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-1


1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti upanijskog podruja u odnosu na prostor i sustave Drave

0

2 8 5 4 1

0 3 2 4 5

0

4 8 2

0 1 9

5 2

0 7 3

6 2 8

Slika 1 Poloaj Virovitiko-podravske upanije u Republici Hrvatskoj Virovitiko-podravska upanija nalazi se u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske na prostoru dodira Sredinje i Istone Hrvatske. Prema prirodno-geografskim obiljejima zapadni dio upanije nalazi se na prostoru Bilogorske Podravine, a istoni dio upanije na prostoru Slavonske Podravine, s tim da u prometnom smislu preko nje prelazi trasa podravskog prometnog koridora koji povezuje sredinju i istonu Hrvatsku.



Prostor upanije karakterizira izduen oblik u pravcu istok-zapad i jasna reljefna podjela na sjeverni prostor podravske nizine i juni brdsko-planinski prostor koji obuhvaa sjeverne padine Bilogore, Papuka i Krndije. Sa sjeverne strane upanija granii s Republikom Ma arskom, sa zapadne strane s Koprivniko-krievakom upanijom, s june strane sa upanijama Bjelovarsko-bilogorskom i Poeko-slavonskom te s istone strane s Osjeko-baranjskom upanijom. Jedna je od manjih upanija povrinom. Za povrinu upanije navode se razliiti podaci, a u ovom Planu koristi se podatak od 2.022,03 km2, uskla en prema teritorijalnoj podjeli temeljem Zakona o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", br. 10/97), a dobiven je u Uredu za katastarsko-geodetske poslove Virovitiko-podravske upanije. Broj stanovnika na tom prostoru prema Popisu iz 1991. godine iznosi 93.389, gustoa naseljenosti je 46 st/km2 te je time Virovitiko-podravska upanija jedna od rje e naseljenih upanija u Republici Hrvatskoj. Ima veliko prometno znaenje jer se u ovom prostoru kriaju dva vana prometna koridora: transverzalni, primarnog znaenja, koji je najkraa i prometno najpogodnija veza srednjeg Podunavlja i srednjeg Jadrana i longitudinalni, sekundarnog znaenja, koji slijedi tok rijeke Drave i povezuje Republiku Hrvatsku sa zapadnim i istonim susjedima.

Slika 2 Glavni integralni pravci za Hrvatsku Vrednovanje geostratekih, geopolitikih, poloajnih, prirodnih i drugih vrijednosti i prednosti, istie Hrvatsku u irem europskom prostoru kroz znaenje u prometnom povezivanju Zapadne i Srednje Europe s Jugoistonom Europom i Bliskim Istokom te u prirodnoj, gospodarskoj i prometnoj usmjerenosti zemalja Srednjeg Podunavlja prema Jadranu, Mediteranu i izlazu na svjetska mora.



Upravo poloaj Virovitiko-podravske upanije u hrvatskom prostoru naglaenu vanost i prednost daje geoprometnom znaenju naeg podruja pa iskoritenje te prednosti, uz aktiviranje prostornih i demografskih potencijala i tradicionalnih gospodarskih veza s uim i irim okruenjem, predstavlja temeljna polazita budueg razvitka.

Slika 3 Glavni cestovni pravci za Virovitiko-podravsku upaniju



1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.1.1. Povrina, stanovnitvo i naseljenost Prema Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 10/97), Virovitiko-podravska upanija obuhvaa 3 grada: Virovitica, Orahovica i Slatina te 13 opina: Crnac, ainci, a avica, Gradina, Luka, Mikleu, Nova Bukovica, Pitomaa, Sopje, Suhopolje, pii Bukovica, Voin i Zdenci. Grad Virovitica je sjedite Virovitiko-podravske upanije.

PITOMAA PII BUKOVICA LUKA GRADINA

VIROVITICA SUHOPOLJE

SOPJE

A AVICA SLATINA NOVA BUKOVICA CRNAC

VOIN

MIKLEU AINCI

ZDENCI

ORAHOVICA

Slika 4 Teritorijalna podjela a) Povrina Prema podacima Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Virovitiko-podravska upanija, zauzima povrinu od 2.022,03 km2 to je 3,57% kopnene povrine Republike Hrvatske. Virovitiko-podravska upanija granii: - na sjeveru s Republikom Ma arskom - na zapadu s Koprivniko-krievakom upanijom - na jugu s Bjelovarsko-bilogorskom i Poeko-slavonskom upanijom - na istoku s Osjeko-baranjskom upanijom


IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJEA K VA E RI -K O A K IJ NI AN IV UP PR

KO

RE

PU BL IK A

MA

AR SK A

BJ EL O

AOSJEKO-BARANJSKA UPANIJAKA

U

PA NI JA

PO

E K O-S LA VO

NS KA U PA NIJ A

Slika 5 Prostorni obuhvat U strukturi ukupnih povrina najvie su zastupljene oranice sa 48,97%. Ukupne obradive povrine sudjeluju s 57,15% u ukupnom prostoru. Drugi po veliini kompleks je umsko zemljite koje zauzima 32,42% ukupne povrine upanije. Od znaajnijih stavki u strukturi zemljita jo je kategorija neplodnog tla, u koju spadaju i sve izgra ene povrine (naselja i infrastruktura), a koja zauzima 6,85% i kategorija livada koja zauzima oko 6% ukupne povrine upanije. Ukupna povrina gra evinskih podruja svih naselja iznosi 121,12 km2 (6,00% povrine upanije), od ega na povrinu gra evinskih podruja gradova otpada 45,38 km2 ili 37,46% od ukupne povrine gra evinskih podruja. Na podruju Virovitiko-podravske upanije vodne povrine zauzimaju 3.767 ha odnosno 1,9% ukupne povrine upanije. U strukturi vodnih povrina najmanji udio odnosi se na jezera koja se prostiru na samo 1,3 ha. Udjel jezera u ukupnim vodnim povrinama iznosi 0,3%. Tablica 1 Red. Virovitiko-podravska upanija broj 1. Povrina 2. Duina dravne granice 3. Duina granice upanije 4. Udaljenost krajnjih toaka zapad-istok (A) 5. Udaljenost krajnjih toaka sjever-jug (B)

BJed mj. km2 km km km km

VA RS

2.022,03 98,38 319,48 73,60 58,40

% u RH (kopneni dio) 3,57 4,85 -



Tablica 2 Povrine prostornih jedinicaRed. Prostorna jedinica Povrina broj GRAD OPINA (km2) 1. ORAHOVICA 123,67 2. SLATINA 166,75 3. VIROVITICA 169,81 4. Crnac 79,13 5. ainci 145,02 6. a avica 90,60 7. Gradina 120,90 8. Luka 83,32 9. Mikleu 35,29 10. Nova Bukovica 76,43 11. Pitomaa 158,14 12. Sopje 117,80 13. Suhopolje 166,55 14. pii Bukovica 107,94 15. Voin 295,80 16. Zdenci 84,88 Ukupno: 2.022,03 Izvor podataka: Ured za katastarsko-geodetske poslove Virovitiko-podravske upanije % 6,11 8,25 8,40 3,91 7,17 4,48 5,98 4,12 1,74 3,78 7,82 5,83 8,24 5,34 14,63 4,20 100,00

Graf 1 Udio povrina gradova i opina u ukupnoj povrini upanijeOrahovica Slatina Virovitica Crnac ainci a avica Gradina Luka Mikleu Nova Bukovica Pitomaa Sopje Suhopolje pii Bukovica Voin Zdenci



b) Stanovnitvo Na prostoru upanije ivjelo je prema Popisu stanovnitva 2001. godine 93.389 stanovnika, to je inilo udio od 2,10% u ukupnom stanovnitvu Republike Hrvatske. U 6 pograninih opina uz dravnu granicu s Republikom Ma arskom ivjelo je 29.103 stanovnika ili 31,16 % stanovnika upanije. U tri Grada: Virovitici, Orahovici i Slatini ivjelo je 43.229 stanovnika ili 46,29 % stanovnika upanije. Stanovnici upanije ivjeli su 2001. godine u 31.578 domainstava prosjene veliine 2,96 lanova. Tablica 3Ukupan broj stanovnika Gustoa naseljenosti (st/km2) Broj domainstava Broj stanova

93.389

46

31.578

35.708

Tablica 4 Broj stanovnika u gradovima i opinama 1991. i 2001. Red. Prostorna jedinica Broj stanovnika broj GRAD OPINA 1991. 2001. 1. ORAHOVICA 6.262 5.792 2. SLATINA 15.844 14.819 3. VIROVITICA 22.931 22.618 4. Crnac 2.141 1.772 5. ainci 4.528 3.308 6. a avica 3.011 2.394 7. Gradina 5.297 4.485 8. Luka 4.543 4.276 9. Mikleu 2.291 1.701 10. Nova Bukovica 2.522 2.096 11. Pitomaa 11.106 10.465 12. Sopje 3.407 2.750 13. Suhopolje 8.962 7.524 14. pii Bukovica 4.928 4.733 15. Voin 4.152 2.421 16. Zdenci 2.700 2.235 Ukupno: 104.625 93.389Izvor podataka: - Popis stanovnitva 2001.



Graf 2 Udio stanovnitva u ukupnom stanovnitvu upanije Orahovica Slatina Virovitica Crnac ainci a avica Gradina Luka Mikleu Nova Bukovica Pitomaa Sopje Suhopolje pii Bukovica Voin Zdenci Tablica 5 Dobna struktura Dobna struktura stanovnitva (prema popisu 2001.g.) Dob (godine) 0 - 14 15 59(),65(m) 60 i vie() 65 i vie(m) 16.962 57.820 12.672 5.387 Graf 3 Dobna struktura stanovnitva (popis 2001.g.)

0 - 14 g.

15 - 59/65 g.

60 i vie()

65 i vie(m)



Tablica 6 Broj stanovnika u graninom podrujuR. br. Broj stanovnika u naselju Virovitica Broj stanovnika u ostalim naseljima upanije Broj stanovnika u graninom podruju

15.589 1. 1.1 2. 2.1 2.2 2.3 2.4 3. 3.1 3.2 3.3 3.4 4. 4.1 5. 5.1 5.2 6. 6.1

77.800

Opina/naselje A AVICA/ Noskovaka Dubrava GRADINA/ Budakovac Detkovac N.Gradac lebina LUKA/ Katinka Terezino Polje Veliko Polje Zrinj Lukaki PITOMAA/ Krinica SOPJE/ Sopjanska Greda Sopje PII BUKOVICA/ Okrugljaa UKUPNO:

Broj stanovnika 68 299 377 196 374 53 332 422 151 123 41 596 307 3.339

Izvor podataka: Popis stanovnitva 2001.

c) Naseljenost Virovitiko-podravska upanija obuhvaa tri grada (Virovitica, Slatina i Orahovica) i trinaest opina (Crnac ainci, a avica, Gradina, Luka, Mikleu, Nova Bukovica, Pitomaa, Sopje, Suhopolje, pii Bukovica, Voin, Zdenci). Na podruju upanije nalazi se ukupno 188 naselja, od ega 11 ima vie od 1.000 stanovnika (ainci, Orahovica, Pitomaa, Slatina, Suhopolje, pii Bukovica, Zdenci, Virovitica, Milanovac, Rezovac i Voin), sa ukupno 49.007 stanovnika ili 52,47% ukupnog stanovnitva upanije. Od ukupno 93.389 stanovnika upanije, u gradovima je nastanjeno 30.996 (33,19%), a u opinama 62.393 (66,81%). U tri grada (Virovitica, Slatina, Orahovica) i dvije opine (Pitomaa, Suhopolje) ivi 48.985 stanovnika ili 52,45% stanovnitva.



Tablica 7 Gustoa naseljenosti Red. Grad Opina broj 1. Orahovica 2. Slatina 3. Virovitica 4. Crnac 5. ainci 6. a avica 7. Gradina 8. Luka 9. Mikleu 10. Nova Bukovica 11. Pitomaa 12. Sopje 13. Suhopolje 14. pii Bukovica 15. Voin 16. Zdenci UPANIJA

Gustoa naseljenosti st/km2 47 89 133 22 23 26 37 51 48 27 66 23 45 44 8 26 46

Gustoa naseljenosti ukupnog prostora upanije u prosjeku iznosi 46 st/km2, a pograninog podruja koje je rje e naseljeno 20 st/km2. Popisani stambeni fond 2001. godine brojao je 35.708 stambenih jedinica.

Slika 6 Gustoa naseljenosti 2001. ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-11


Slika 7 Depopulacijska podruja Tablica 8 Gustoa naseljenosti podruja upanije Red. Broj stanovnika broj Grad Opina 2001. 1. 2. 1. Virovitica 2. Slatina 3. Orahovica 4. Crnac 5. ainci 6. a avica 7. Gradina 8. Luka 9. Mikleu 10. Nova Bukovica 11. Pitomaa 12. Sopje 13. Suhopolje 14. pii Bukovica 15. Voin 16. Zdenci UPANIJAIzvor podataka:

Povrina km2 4. 169,81 166,75 123,67 79,13 145,02 90,60 120,90 83,32 35,29 76,43 158,15 117,80 166,55 107,94 295,80 84,88 2.022,03

3. 22.618 14.819 5.792 1.772 3.308 2.394 4.485 4.276 1.701 2.096 10.465 2.750 7.524 4.733 2.421 2.235 93.389

Gustoa naseljenosti st/km2 5. (3/4) 133 89 47 22 23 26 37 51 48 27 66 23 45 44 8 26 46

a) broj stanovnika - Popis stanovnitva 2001. godine b) povrina: Ured za katastarsko-geodetske poslove Virovitiko-podravske upanije



1.1.1.2. Naselja Opina Crnac Naziv naselja 1. Bretanovci 2. Crnac 3. Krivaja Pustara 4. Mali Rastovac 5. Milanovac 6. Novo Petrovo Polje 7. Staro Petrovo Polje 8. Suha Mlaka 9. Veliki Rastovac 10. abnjaa Grad Slatina Naziv naselja 1. Baki 2. Bistrica 3. Donji Meljani 4. Goleni 5. Gornji Miholjac 6. Ivanbrijeg 7. Kozice 8. Lukavac 9. Markovo 10. Medinci 11. Novi Senkovac 12. Radosavci 13. Sladojevaki lug 14. Sladojevci 15. Slatina Opina Sopje Naziv naselja 1. Gornje Predrijevo 2. Grabi 3. Josipovo 4. Kapinci 5. Nova arovka 6. Novaki 7. Sopjanska Greda 8. Sopje 9. panat 10. Vaka 11. Vinjica

Opina ainci Naziv naselja 1. Brezovljani Vojlovaki 2. Bukvik 3. ainci 4. Humljani 5. Krajna 6. Kraskovi 7. Pauinci 8. Prekoraani 9. Puina 10. Rajino Polje 11. Slatinski Drenovac 12. Vojlovica Opina a avica Naziv naselja 1. a avica 2. a aviki Lug 3. Donje Bazije 4. Ilmin Dvor 5. Noskovaka Dubrava 6. Noskovci 7. Starin 8. aevo 9. Vraneevci 10. Zvonimirovac



Opina Gradina Naziv naselja 1. Baevac 2. Brezovica 3. Budakovac 4. Detkovac 5. Gradina 6. Lipovac 7. Lug Gradinski 8. Novi Gradac 9. Ruani 10. Vladimirovac 11. lebina Opina Luka Naziv naselja 1. Brezik 2. Budrovac Lukaki 3. Dugo Selo Lukako 4. Gornje Bazje 5. Kapela Dvor 6. Katinka 7. Luka 8. Rit 9. Terezino Polje 10. Turanovac 11. Veliko Polje 12. Zrinj Lukaki Opina Mikleu Naziv naselja 1. Balinci 2. Borik 3. etekovac 4. ojlug 5. Mikleu

Opina Suhopolje Naziv naselja 1. Borova 2. Budanica 3. Cabuna 4. Dvorska 5. Gaite 6. Gvozdanska 7. Jugovo Polje 8. Levinovac 9. Mala Trapinska 10. Naudovac 11. Oreac 12. Peli 13. Pepelana 14. Pivnica Slavonska 15. Rodin Potok 16. Sovjak 17. Suhopolje 18. Trnava Cabunska 19. Velika Trapinska 20. Zvonimirovo 21. iroslavlje 22. ubrica Opina pii Bukovica Naziv naselja 1. Buetina 2. Lozan 3. Novi Antunovac 4. Okrugljaa 5. Rogovac 6. pii Bukovica 7. Vukosavljevica Grad Virovitica Naziv naselja 1. emernica 2. Golo Brdo 3. Jasena 4. Korija 5. Milanovac 6. Podgorje 7. Rezovac 8. Rezovake Krevine 9. Sveti ura 10. Virovitica



Opina Nova Bukovica Naziv naselja 1. Bjelkovac 2. Brezik 3. Bukovaki Antunovac 4. Dobrovi 5. Donja Bukovica 6. Gornje Viljevo 7. Miljevci 8. Nova Bukovica Grad Orahovica Naziv naselja 1. Bjeljevina Orahovika 2. Crkvari 3. Dolci 4. Donja Pitana 5. Duzluk 6. Gornja Pitana 7. Karlovac Ferianaki 8. Kokoak 9. Magadinovac 10. Nova Joava 11. Orahovica 12. Stara Joava 13. ume e Opina Pitomaa Naziv naselja 1. Dinjevac 2. Grabrovnica 3. Kladare 4. Krinica 5. Mala renjevica 6. Otrovanec 7. Pitomaa 8. Sedlarica 9. Stari Gradac 10. Starogradaki Marof 11. Turnaica 12. Velika renjevica

Opina Voin Naziv naselja 1. Bokane 2. eralije 3. Dobri 4. Donje Kusonje 5. urii 6. Gornje Kusonje 7. Gornji Meljani 8. Hum 9. Hum Varo 10. Kometnik-Jorgii 11. Kometnik-Zubii 12. Kuzma 13. Lisiine 14. Macute 15. Makovac 16. Novo Kusonje 17. Popovac 18. Rijenci 19. Sekulinci 20. Smude 21. Voin Opina Zdenci Naziv naselja 1. Bankovci 2. Donje Predrijevo 3. Duga Me a 4. Grudnjak 5. Kutovi 6. Obradovci 7. Slavonske Bare 8. Zdenci 9. Zokov Gaj



Slika 8 Razmjetaj naselja Tablica 9 Veliina naselja Veliine naselja (prema broju stanovnika) do 200 201 500 501 - 1000 1001 3500 3501 10.000 78 66 30 10 2

10.001 i vie 2

Tablica 10 Naselja vea od 1000 stanovnika Ukupno Gradovi/Opine naselja 188 Virovitica Slatina Pitomaa Orahovica Suhopolje ainci pii Bukovica Voin Zdenci UKUPNO: 22.618 14.819 10.465 5.792 7.524 3.308 4.733 2.421 2.235 73.915Naziv i broj stanovnika za cijelu terit. jedinicu

Naselja vea od 1000 stanovnika Naziv naselja Virovitica Milanovac Rezovac Slatina Pitomaa Orahovica Suhopolje ainci pii Bukovica Voin Zdenci UKUPNO: Br. stanovnika 15.814 1.654 1.341 10.920 5.712 4.262 2.865 2.349 1.871 1.161 1.058 48.782

R.br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11



Slika 9 Naselja vea od 1000 stanovnika Tablica 11 Osnovni podaci za 10 najveih naselja u upanijiOsnovni podaci za 10 najveih naselja u upaniji R.br. Naziv naselja Virovitica Slatina Pitomaa Orahovica Suhopolje ainci pii Bukovica Milanovac Rezovac Voin Broj stanovnika Povrina gra .podruja ha 1.540,5 1.065,0 606,0 676,9 467,0 269,0 216,2 155,0 120,0 278,0 Gustoa stanovanja Funkcija naselja (bruto) stan/ha 10,1 regionalno sredite (srednje razvojno sredite) 10,3 manje regionalno sredite (manje razvojno sredite) 9,4 podruno sredite (malo razvojno sredite) 6,3 podruno sredite (malo razvojno sredite) 6,1 podruno sredite (malo razvojno sredite) 8,7 podruno sredite (malo razvojno sredite) 8,7 lokalno sredite (inicijalno razvojno sredite) 10,7 lokalno sredite 11,2 lokalno sredite 4,2 lokalno sredite (inicijalno razvojno sredite)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

15.589 10.920 5.712 4.262 2.865 2.349 1.871 1.654 1.341 1.161

UKUPNO:

47.724

5.393,4



Tablica 12 Povrine gra evinskih podruja naselja (ha) Ukupno Naselje Virovitica 12.242,07 1.540,50 Tablica 13 Gustoa naseljenosti (st/ha) u gra evinskim podrujima Ukupno Naselje Virovitica Ostala naselja 7,63 10,10 7,27 1.1.1.3. Podruje uz dravnu granicu Prema Sporazumu izme u Republike Hrvatske i Republike Ma arske o pograninom prometu i suradnji, u pograninom podruju Virovitiko-podravske upanije nalaze se sljedea naselja: - u Opini a avica, naselje Noskovaka Dubrava - u Opini Gradina, naselja: Budakovac, Detkovac, Novi Gradac i lebina - u Opini Luka, naselja: Katinka, Terezino Polje, Veliko Polje i Zrinj Lukaki - u Opini Pitomaa, naselje Krinica - u Opini Sopje, naselja: Sopjanska Greda i Sopje - u Opini pii Bukovica, naselje Okrugljaa Tablica 14 Osnovni podaci o pograninom podruju R.b. Opina/Naselje Broj stanovnika 68 299 377 196 374 53 332 422 151 123 41 596 307 3.339 3,57 Povrina (km2) 2,66 12,56 21,98 12,57 9,94 2,78 3,38 11,42 4,29 46,56 4,79 24,28 9,71 166,92 8,25 Gustoa naseljenosti (st/km2) 26 24 17 16 38 19 98 37 35 3 9 25 32 20

1 Noskovaka Dubrava 2 Budakovac 3 Detkovac 4 Novi Gradac 5 lebina 6 Katinka 7 Terezino Polje 8 Veliko Polje 9 Zrinj Lukaki 10 Krinica 11 Sopjanska Greda 12 Sopje 13 Okrugljaa UKUPNO: % u upaniji



P IT O M A A

P O D R U JA O D P O S E B N O G IN T E R E S A ZA DR AVULUK A G R A D IN A V IR O V IT IC A

P I I B U K O V IC A

S U H O P O L JE

S O P JE

A A V IC A

T e rito rij g ra d a ili o p in e n e p o sre d n o u z dra vn u g ra n icu i a ko je sje d ite g ra d a /o p in e u d a ljen o d o 1 0 km o d g ra n ice B rd sko -p la n in ska p o d ru ja (p ro sto ri) izn a d 3 00 m n a d m o rske visin e i b rd ska p o d ru ja u tvr e n a p o se b n im p ro p isim a C je lo ku p n i p rosto r p o d ru ja u z rije ku D ra vu u d a lje n o sti 5 0 0 m zra n e u d a lje n o sti o d o b a lne lin ije G ra d sk a i o p in ska sje d itaV O IN

S L A T IN A

CRNAC N O V A B U K O V IC A

M IK L E U A IN C I ZD E N C I

O R A H O V IC A

Slika 10 Podruja od posebnog interesa za Dravu Tablica 15 OPINA 1. Luka 2. Sopje Naselje uz graninu crtu Terezino Polje Sopje Kategorija graninog prijelaza me unarodni me udravni I kategorija II kategorija Terezino Polje _ _ Barcs _ _ _ pogranini _ Sopje Revfalu

Izvor podataka: *Granini prijelazi utvr eni su Uredbom o graninim prijelazima u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 97/96)



1.1.1.4. Zbirni tablini iskazi osnovnih podataka o stanju u prostoru Zbirna tablica 1 (N.N. br. 106/98)NAZIV UPANIJE VIROVITIKOPODRAVSKA upanija 2.022,03 Ukupno Gradovi 460,24 Ukupno 1. Virovitica 2. Orahovica 3. Slatina Opine Ukupno 1. Crnac 2. ainci 3. a avica 4. Gradina 5. Luka 6. Mikleu 7. Nova Bukovica 8. Pitomaa 9. Sopje 10. Suhopolje 11. pii Bukovica 12. Voin 13. Zdenci 169,81 123,67 166,75 1.562,06 79,13 145,02 90,60 120,90 83,32 35,29 76,43 158,15 117,80 166,55 107,94 295,80 84,88 22,76 8,40 6,11 8,25 77,24 3,91 7,17 4,48 5,98 4,12 1,74 3,78 7,82 5,83 8,24 5,34 14,63 4,20 45.037 22.931 6.262 15.844 59.588 2.141 4.528 3.011 5.297 4.543 2.291 2.522 11.106 3.407 8.962 4.928 4.152 2.700 43.0 21.9 6.0 15.1 57.0 2.0 4.3 2.9 5.0 4.3 2.2 2.4 10.6 3.3 8.6 4.7 4.1 2.6 43.229 22.618 5.792 14.819 50.160 1.772 3.308 2.394 4.485 4.276 1.701 2.096 10.465 2.750 7.524 4.733 2.421 2.235 46.3 24.2 6.2 15.9 53.7 1.9 3.5 2.6 4.8 4.6 1.8 2.2 11.2 2.9 8.1 5.1 2.6 2.4 16.579 8.412 2.794 5.373 21.844 853 1.362 1.240 1.779 1.595 750 967 4.137 1.318 3.274 1.961 1.651 957 43.1 21.9 7.3 13.9 56.9 2.3 3.5 3.2 4.6 4.2 2.0 2.5 10.8 3.4 8.5 5.1 4.3 2.5 16.579 8.285 2.201 4.946 19.129 661 1.174 924 1.476 1.393 559 755 3.435 882 2.629 1.548 656 778 46.4 23.2 6.2 13.9 53.6 1.9 3.3 2.6 4.1 3.9 1.6 2.1 9.6 2.5 7.4 4.3 1.8 2.2 15.390 7.835 2.419 5.264 18.725 694 1.220 1.019 1.586 1.421 652 814 3.521 1.117 2.942 1.546 1.385 808 16.270 8.285 2.201 5.784 19.438 825 1.348 1.169 1.669 1.548 653 940 3.858 1.065 3.067 1.686 678 932 94 133 47 89 32 22 23 26 37 51 48 33 66 23 45 44 8 26 100 104.625 100 93.389 100 100 35.708 100 34.115 35.708 46 POVRINA km2

STANOVNICI POPIS 1991. BROJ % POPIS 2001. BROJ %

STANOVI POPIS 1991. BROJ % POPIS 2001. BROJ %

DOMAINSTVA 1991. BROJ 2001. BROJ

GUSTOA NASELJENOSTI 2 st/km

%

Zbirna tablica 2 (N.N. br. 106/98)NAZIV UPANIJE POVRINA Udio km2

STANOVNICI POPIS 1991 BROJ % POPIS 2001 BROJ %

VIROVITIKOPODRAVSKAPODRUJE UPANIJE OBALNO l.45. ZPP OTONO l.45. ZPP KONTINENTALNO GRANINO OSTALO UPANIJA Ukupno:

GUSTOA NASELJENOSTI 1981 1991 st/km2

%

st/km

2

_ _166,19 1.856,11 2.022,03 8,25 91,75 100

_ _4.008 100.617 104.625

_ _3,83 96,17 100

_ _3.339 90.050 93.389

_ _3.57 96,43 100

_ _24 54 52

_ _20 49 46



DUINA GRANICA, POVRINA I BROJ STANOVNIKA OPINA I NASELJA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJER. br. 1 I 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 II 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 III 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 Opina -naselje 2 UPANIJA VIROVITICA Virovitica Milanovac Rezovac Korija Podgorje Sveti ura emernica Rezovake Krevine Golo Brdo Jasena Poari** SLATINA Slatina Sladojevci Baki Kozice Novi Senkovac Gornji Miholjac Markovo* Medinci* Donji Meljani Bistrica Radosavci Sladojevaki Lug Lukavac Goleni Ivan Brijeg ORAHOVICA Orahovica Donja Pitana Dolci Stara Joava Duzluk Nova Joava Crkvari Gornja Pitana Kokoak ume e Bjeljevina Orahovika Karlovac Ferianaki Magadinovac DUINA GRANICA NASELJA Granica upanijska Dravna naselja granica granica 3 4 5 167,64 34,06 17,07 15,65 16,61 7,27 17,49 8,64 8,17 12,96 17,13 226,62 49,36 16,52 14,39 25,68 15,41 16,86 1,05 13,98 14,23 10,62 4,06 19,35 11,02 14,09 164,47 34,92 15,56 9,74 4,08 16,61 12,67 7,65 23,21 15,00 8,23 10,23 2,99 3,58 35,76 1,17 Ukupno (km) 6 203,40 34,06 18,24 15,65 16,61 7,27 33,46 8,64 8,17 12,96 35,75 226,62 49,36 16,52 14,39 25,68 15,41 16,86 1,05 13,98 14,23 10,62 4,06 19,35 11,02 14,09 193,36 44,74 12,56 9,74 5,47 22,98 12,67 11,54 26,22 15,00 11,63 10,23 4,53 6,05 Povrina (km2) 7 2.022,03 169,81 37,73 10,85 9,07 15,17 2,40 39,42 3,41 4,03 7,99 39,74 166,75 50,18 12,30 11,30 21,77 9,03 10,11 0,43 4,61 6,51 6,79 4,83 0,77 15,32 5,37 7,43 123,67 34,66 6,79 5,40 1,51 20,67 6,18 3,93 18,25 14,19 4,10 5,18 0,93 1,88 STANOVNIKA 1991. 2001. 9 104.625 22.931 16.167 1.612 1.289 860 779 638 510 398 361 222 95 15.844 11.416 927 641 640 476 399 395 296 232 114 104 102 53 49 6.262 4.314 343 339 291 242 240 146 120 84 64 43 27 9 9 93.389 22.618 15.814 1.654 1.341 858 827 610 671 360 366 117 14.819 10.920 831 604 556 366 307 163 224 241 204 111 106 99 35 52 5.792 4.262 277 329 246 201 191 140 13 14 46 36 26 11

15,97

18,62

31,89 9,82

1,39 6,37 3,89 3,01 3,40

1,54 2,47

Napomena: *Odlukom o razdvajanju naselja Medinci (Sl. glasnik Virovitiko-podravske upanije 6/99) naselje Medinci razdvojeno je na naselje Medinci i naselje Markovo; ** Odlukom o spajanju naselja Poari su pripojeni naselju Virovitica Sl. vjesnik grada Virovitice 1/05



1 IV 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 V 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 VI 73 74 75 76 77 78 79

2 PITOMAA Pitomaa Stari Gradac Otrovanec Velika renjevica Kladare Dinjevac Grabrovnica Sedlarica Starogradaki Marof Mala renjevica Turnaica Krinica SUHOPOLJE Suhopolje Borova Bukova* Cabuna Peli Jugovo Polje Levinovac Oreac Gaite Pepelana Naudovac Zvonimirovo Budanica ubrica Trnava Cabunska iroslavlje Pivnica Slavonska Mala Trapinska Rodin Potok Gvozdanska Velika Trapinska Sovjak Dvorska PII BUKOVICA pii Bukovica Buetina Vukosavljevica Lozan Okrugljaa Rogovac Novi Antunovac

3 172,23 22,46 18,60 13,18 26,63 8,17 9,97 10,04 17,56 11,63 12,80 17,31 3,88 278,94 26,74 19,46 8,09 21,12 15,47 11,71 16,27 16,30 15,81 10,09 10,63 15,45 9,82 8,85 10,25 10,84 5,40 6,50 8,70 10,44 8,18 6,27 6,55 120,37 26,76 22,22 21,18 16,60 11,58 15,88 6,15

4 36,03 5,37

5 33,90 6,75

7,66 2,85 3,05 4,09 2,03 12,05 0,96 25,12 16,05

10,86

5,19

9,56 4,80 4,76

3,99

3,99

6 242,16 34,58 18,60 13,18 26,63 15,83 12,82 13,09 21,65 13,66 24,85 18,27 29,00 294,99 26,74 19,46 8,09 21,12 15,47 11,71 27,13 16,30 15,81 10,09 10,63 15,45 9,82 8,85 10,25 10,84 10,59 6,50 8,70 10,44 8,18 6,27 6,55 133,92 31,56 22,22 25,94 16,60 15,57 15,88 6,15

7 158,14 46,56 14,21 5,93 13,70 6,08 7,21 7,62 16,43 8,23 12,91 6,55 12,71 166,55 29,07 18,84 2,57 16,56 11,50 5,44 10,93 7,57 10,89 4,98 5,85 7,79 4,46 3,02 5,04 3,83 4,56 1,84 1,89 3,94 2,67 1,46 1,85 107,94 32,42 20,09 24,37 11,39 9,71 7,55 2,41

8 11.106 5.942 863 654 610 540 502 487 451 295 244 382 136 8.962 2741 959 45 897 565 469 442 441 349 240 213 172 158 130 127 114 106 91 85 85 53 40 41 4.928 1.866 988 790 559 320 305 100

9 10.465 5.712 725 648 542 523 491 467 377 256 207 394 123 7.524 2.865 828 897 481 309 282 427 280 126 178 119 128 119 69 82 70 79 68 47 21 20 29 4.733 1.871 891 725 562 307 274 103



1 VII 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 VIII 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 IX 103 104 105 106 107 X 108 109 110 111 112 113 114 115

2 LUKA Turanovac Gornje Bazje Dugo Selo Lukako Veliko Polje Luka Terezino Polje Kapela Dvor Brezik Budrovac Lukaki Zrinj Lukaki Rit Katinka GRADINA Gradina Brezovica Ruani Detkovac lebina Baevac Lipovac Budakovac Novi Gradac Vladimirovac Lug Gradinski MIKLEU Mikleu Borik etekovac Balinci ojlug NOVA BUKOVICA Nova Bukovica Miljevci Bukovaki Antunovac Brezik Dobrovi Donja Bukovica Bjelkovac Gornje Viljevo

3 138,06 26,16 17,17 19,65 12,85 12,35 8,58 5,83 11,61 8,28 3,46 5,79 6,33 162,24 19,96 16,81 14,00 16,32 15,54 14,77 17,16 14,73 10,07 14,97 7,91 75,84 27,55 17,55 8,14 13,74 8,86 123,85 22,30 20,74 12,16 7,63 18,90 11,60 14,62 15,90

4

5 15,67 4,05 1,89 0 2,56 0 1,49 0 0 0 4,69 0 0,99 17,73

7,65 1,18 0 0 4,08 4,82

6 153,73 30,21 19,06 19,65 15,41 12,35 10,07 5,83 11,61 8,28 8,15 5,79 7,32 178,97 19,96 16,81 14,00 23,97 16,72 14,77 17,16 17,81 14,89 14,97 7,91 75,84 27,55 17,55 8,14 13,74 8,86 123,85 22,30 20,74 12,16 7,63 18,90 11,60 14,62 15,90

7 83,32 20,36 12,07 13,43 11,42 5,57 3,38 1,67 2,56 4,09 4,29 1,70 2,78 120,90 15,08 12,34 9,44 21,98 9,94 7,91 9,96 12,56 12,57 5,53 3,59 35,29 13,81 8,23 2,02 6,99 4,24 76,43 20,18 10,93 5,17 2,97 12,80 5,40 6,64 12,34

8 4.543 887 666 642 538 532 350 255 229 160 150 69 65 5.297 1.058 777 573 539 499 494 456 338 258 166 139 2.291 1072 527 311 295 86 2.522 1.070 441 376 216 148 120 82 69

9 4.276 825 570 670 422 531 332 272 233 154 151 63 53 4.485 972 698 534 377 374 475 360 299 196 89 111 1.701 914 420 252 93 22 2.096 872 352 308 196 157 101 57 53


IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 1 XI 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 XII 126 127 128 129 130 131 132 133 134 XIII 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 XIV 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 XV 158 159 160 161 162 163 164 2 A AVICA a avica Zvonimirovac a aviki Lug Noskovci Donje Bazije Vraneevci Ilmin Dvor aevo Starin Noskovaka Dubrava ZDENCI Zdenci Zokov Gaj Kutovi Slavonske Bare Bankovci Duga Me a Donje Predrijevo Obradovci Grudnjak SOPJE Sopje Vaka Novaki panat Josipovo Nova arovka Kapinci Gornje Predrijevo Grabi Sopjanska Greda Vinjica AINCI ainci Puina Slatinski Drenovac Bukvik Pauinci Humljani Kraskovi Brezovljani Vojlovaki Krajna Rajino Polje Prekoraani Vojlovica VOIN Voin Macute eralije Hum Sekulinci Gornji Meljani Kometnik-Zubii 3 117,41 21,13 11,85 9,75 11,49 16,77 15,64 6,25 8,74 10,41 5,38 113,35 24,06 11,41 17,55 12,04 8,02 9,77 17,19 7,73 5,58 156,84 23,03 20,15 21,51 12,04 8,72 15,06 15,83 15,40 8,43 7,36 9,31 187,91 27,35 25,83 23,82 16,39 10,22 12,19 15,25 13,14 21,38 9,75 11,12 1,47 369,37 30,23 23,03 18,98 26,86 19,94 25,58 18,06 4 7,54 5 10,92 3,36 0 0 2,94 0 0 3,45 0 0 1,17 6 135,87 24,49 11,85 13,51 14,43 16,77 15,64 13,48 8,74 10,41 6,55 133,51 24,81 14,25 25,77 12,04 13,16 9,77 17,19 7,73 8,79 173,00 26,37 21,90 21,51 12,04 8,72 15,06 19,97 19,93 8,43 9,76 9,31 196,86 27,36 27,89 30,70 16,39 10,22 12,19 15,25 13,14 21,38 9,75 11,12 1,47 409,69 44,22 23,03 18,98 26,86 26,21 31,47 18,07 7 90,60 23,36 7,34 9,39 7,41 10,89 12,14 10,27 3,22 3,92 2,66 84,88 20,39 8,94 21,89 4,94 6,82 3,96 10,59 3,60 3,75 117,80 24,28 16,39 13,95 8,74 4,69 8,44 16,62 12,93 3,74 4,79 3,23 145,02 20,62 29,13 31,39 10,87 6,56 5,05 10,90 6,31 10,03 5,37 5,15 3,64 295,80 54,51 19,42 14,43 14,42 29,56 29,95 11,03 8 3.011 921 441 400 305 263 216 144 132 111 78 2.700 1.122 266 261 260 242 240 172 103 34 3.407 667 502 480 359 348 319 286 168 166 70 42 4.528 2.617 391 307 301 256 235 113 107 73 66 44 18 4.152 1.569 286 284 243 238 172 171 9 2.394 787 341 316 237 190 147 96 109 103 68 2.235 1.058 155 215 201 167 208 154 54 23 2.750 596 392 406 228 332 274 211 119 145 41 6 3.308 2.349 57 72 249 217 181 13 73 31 46 5 15 2.421 1.161 79 596 98 15 12 13

3,76

3,78

20,16 0,75 2,84 8,22 5,14

3,21 16,16 3,34 1,75

4,14 4,53 2,40 8,95 2,07 6,88

40,32 13,99

6,27 5,89 0,01


IV IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 XVI 179 180 181 182 183 184 185 186 187 188 Lisiine Rijenci Kometnik-Jorgii Bokane Smude Donje Kusonje urii Makovac Gornje Kusonje Dobri Hum Varo Novo Kusonje Popovac Kuzma CRNAC Crnac Veliki Rastovac Staro Petrovo Polje Bretanovci Novo Petrovo Polje Milanovac Suha Mlaka Mali Rastovac Krivaja Pustara abnjaa 19,88 19,86 14,60 20,19 10,06 12,48 13,38 9,28 19,69 13,07 14,77 9,87 15,01 14,55 107,25 16,64 7,13 6,03 9,97 4,19 15,31 25,16 6,92 7,79 8,11 2,25 1,57 22,13 19,86 16,17 20,19 10,06 12,48 13,38 9,28 19,69 13,07 14,77 9,87 15,01 24,89 122,44 22,84 7,13 6,03 13,11 4,19 15,31 25,48 8,55 7,79 12,01 15,90 13,52 4,49 9,63 5,30 6,45 7,29 3,00 11,57 3,86 8,83 3,51 9,86 19,27 79,13 22,51 2,82 2,11 8,27 10,18 7,67 20,31 4,38 1,81 8,24Povrina km2 169,81 166,75 123,67 158,14 166,55 107,94 83,32 120,90 35,29 76,43 295,80 90,60 84,88 117,80 145,02 79,13 2022,30

10,34 15,18 6,19 0 0 3,14 0 0 0,32 1,63 0 3,90DUINA GRANICA upanijska Dravna 35,76 31,89 36,03 15,72 9,56

160 120 119 116 103 97 89 75 69 64 61 48 43 25 2.141 777 293 225 208 177 155 130 130 30 16

6 7 53 192 4 4 2 71 36 4 40 26 2 1.772 668 264 185 164 151 107 137 79 7 10

R.b. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI

Opina VIROVITICA SLATINA ORAHOVICA PITOMAA SUHOPOLJE . BUKOVICA LUKA GRADINA MIKLEU N. BUKOVICA VOIN A AVICA ZDENCI SOPJE AINCI CRNAC UKUPNO:

Opinska 46,65 87,76 32,76 20,97 67,03 44,69 35,36 40,29 41,68 54,50 75,28 35,42 32,96 52,34 75,60 28,97 772,26

33,90 0 4,00 15,67 17,73

40,32 7,54 20,16 8,95 15,18 221,11 221,11 +

10,92 16,16

ukupno km 82,41 87,76 64,65 90,90 82,75 58,25 51,03 58,02 41,68 54,50 115,60 53,88 53,12 68,50 84,55 44,15 1091,75 319,48

STANOVNIKA 1991. 2001. 22.931 22.618 15.844 14.819 6.262 5.792 11.106 10.465 8.962 7.524 4.928 4.733 4.543 4.276 5.297 4.485 2.291 1.701 2.522 2.096 4.152 2.421 3.011 2.394 2.700 2.235 3.407 2.750 4.528 3.308 2.141 1.772 104.625 93.389

98,38 98,38 =

UKUPNO OPSEG UPANIJE:



1.1.2. Prostorno razvojne i resursne znaajke1.1.2.1. Zemljopisna obiljeja a) Geoloka obiljeja Prostor Virovitiko-podravske upanije karakterizira sloena geoloka gra a. Podruje upanije moemo u grubo podijeliti na dvije reljefno razliite cjeline: ravniarski dio (dravska potolina) i brdski dio (Slavonsko gorje i Bilogora). U geolokom pogledu Dravska potolina je produkt dubokih usporednih rasjeda tzv. "lineamenata" i njima je uvjetovan dananji smjer toka rijeke Drave. To podruje je, u stvari, duboki tektonski jarak nastao postupnim sputanjem du rasjeda, uglavnom u smjeru zapad-istok. Dubina sputenog dijela Dravske potoline je oko 4.000 m na potezu Naice-Miholjac, a geofiziki su u njoj ustanovljene mnoge sinforme i antiforme. Taloine u Dravskoj potolini kvartarne su starosti. Sastoje se u najveoj mjeri od prapora, eolskih pijesaka i organogeno-barskih sedimenata (barske gline, pijesci, treset). Prapor je najrasprostranjeniji litoloki lan kvartara. Diskordantan je preko mnogih starijih sedimenata i obino je rasprostranjen u kotlinama i niim dijelovima pribreja. Veim dijelom je to kontinentalan prapor (les), nevezan ili slabo vezan. Vjetrom je nanaan u vie faza ovisno o klimatskim uvjetima, a poeo se stvarati ve u srednjem pleistocenu. Eolski pijesci su sedimenti fluvijatilnog porijekla koje je odloila Paleodrava. Nakon povlaenja rijeke, pijesci su kao nevezan sediment bili izloeni djelovanju vjetra i transportirani, tako da su formirali pjeane dine koje negdje seu i do 15 m visine. Organogenobarski sedimenti su taloine odlagane uz Dravu u predjelima koji su bili ranije ili su jo i danas izloeni povremenim prodorima vode. Naslage se sastoje od barskih glina, pijesaka i muljeva, openito od sitnozrnatog klasinog materijala koji sadri organske ostatke, od kojih nastaju lokalna tresetita. Taloenje ovih sedimenata poelo je mjestimino jo od gornjeg pliocena, a nastavlja se i danas. Podruje Slavonskog gorja predstavlja geoloki najsloenije i najinteresantnije podruje sjeverne Hrvatske. U irokom kronostratigrafskom rasponu tu su zastupljene najstarije i najraznovrsnije geoloke formacije u Hrvatskoj, poev od kambrija, paleozoika i mezozoika do najmla ih lanova kenozoika. U geotektonskom smislu tu su utvr eni tragovi svih znaajnijih orogenetskih zbivanja od tzv. bajkalske faze, kaledonske, hercinske i alpijske orogeneze do postanka neotektonskih struktura. Najstarije stijene ovog podruja su prekambrijski metamorfiti stvarani u geosinklinalnim uvjetima sedimentacije s jasnim karakteristikama vulkanske aktivnosti. Za vrijeme bajkalskih orogenetskih zbivanja stijene su metamorfozirane u rasponu od kloritskog do amfibolitskog facijesa. Kasnijim procesima metamorfozne stijene su retrogradno izmijenjene i kataklazirane. U amfibolitski facijes ulaze razni varijeteti gnajseva amfibolita, amfibolitskih kriljevaca, metagabra, mramora i granitskih stijena. Glavnu masu ine gnajsevi s granatom, staurolitom, rje e distenom i silimanitom.



Slijedi mla i metamorfni kompleks koji je vjerojatno nastao za vrijeme kaledonske orogeneze. To su tako er geosinklinalni sedimenti metamorfozirani u rasponu od kloritskog do amfibolitskog facijesa. U dubljim dijelovima ovog kompleksa razvijeni su migmatitski gnajsevi (heterogeni i homogeni). Po zavretku metamorfoze izdizanjem su stvoreni uvjeti za molasnu sedimentaciju devanskih, karbonskih i donjopermskih naslaga koje su ostale sauvane u uskoj zoni to se protee od Orahovice do Ravne Gore. Kasnijim zbivanjima u okviru salske orogeneze dolo je do prodora masa granita. Na prijelazu iz gornjeg perma u trijas nastali su filitini konglomerati i kvarcni pjeenjaci s tijelima kvarcita i kvarcnim icama. Donjotrijaski sedimenti od kvarcnih pjeenjaka, ejlova i siltita lee u podlozi srednjotrijaskog karbonatnog kompleksa. Karbonatni razvoj srednjeg trijasa ima vee prostranstvo na podruju zapadnog i centralnog Papuka i dijelu Krndije. Srednjetrijaski sedimenti izgra eni su od nepravilne izmjene dolomita, dolomitinih vapnenaca i dolomitno vapnenakih brea i vapnenaca. Na podruju zapadnog Papuka gornjotrijaske naslage prelaze postupno u jurske sedimente koji se sastoje od tanko-ploastih vapnenaca. Kenozojske naslage imaju transgresivni karakter. Paleogen u potpunosti nedostaje, a masive slavonskog gorja lateralno okruuju neogenski sedimenti. Najstariji litostratigrafski lan neogena u ovom podruju su naslage helvetske starosti. Tortonski sedimenti se kontinuirano nastavljaju na helvetske naslage. U tortonu je na prostranom podruju Panona bila marinska karbonatna sedimentacija s bogatstvom flore i faune. Tortonske naslage poinju bazalnim breokonglomeratima i konglomeratima i razvojem grebenskog i zagrebenskog turbiditnog facijesa. Polifazno su stvarani razliiti varijeteti efuzivnih stijena tipa: andezita, albita, riolita i bazalta. Na tortonskim sedimentima kontinuirano slijede sarmatske naslage nastale u brakinim uvjetima sedimentacije. Sastoje se od listiavih lapora, pjeenjaka, bituminoznih lapora i laporovitih vapnenaca. U panonu je prisutna sedimentacija lapora i vapnenaca i vapnenakih pjeenjaka s proslojcima pijeska. Naslage pliocena u kontinuitetu oplakuju obode slavonskog gorja. U donjem pliocenu taloeni su glinoviti lapori i pijesci i pjeskovite gline. U toku srednjeg i gornjeg pliocena unutar suenog sedimentacijskog prostora u jezerskim uvjetima taloene su paludinske naslage. Sastoje se od glina i pjeskovitog silta sa slojevima i proslojcima lignita. Pliokvartarni sedimenti se sastoje od ljunka heterogenih pijesaka i mijeano-slojnih glina. Nastali su u fluvijalnim i jezerskim sredinama. U pleistocenu su taloeni sedimenti eolskog porijekla, kasnije dijelom pretaloeni u akvatine sredine. To su naslage lesa ili prapora i naslage prapora u izmjeni s fluvijalnim taloinama. Konanim formiranjem reljefa i procesima erozije i denundacije nastali su deluvijalno proluvijalni i aluvijalni sedimenti, koji pokrivaju dolinska i nizinska podruja podravine. ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-27


Iako su masivi slavonskih planina po svom geolokom sastavu vrlo stari jer stijene pripadaju predpaleozoiku, paleozoiku i mezozoiku, izdizanje samog planinskog lanca zbilo se kasnije. Jaka faza izdizanja bila je krajem tortona, a konana faza na prijelazu iz pliocena u kvartar. U horstovskom razvoju planinskog masiva dominantnu ulogu imali su uzduni rasjedi sa Savskom i Dravskom potolinom, kao i papuko-psunjski rasjed izme u. Ovi razlomi su vertikalni i subvertikalni te stepenasti idui u dublje dijelove navedenih sedimentacijskih prostora. Na strukturno-tektonsku gra u mla ih naslaga imali su utjecaja iskljuivo neotektonski pokreti, a u kvartaru su stvorene zavrne strukture. Slavonsko gorje se dijeli na vie tektonskih jedinica od kojih je za podruje upanije bitna tektonska jedinica Papuk - najstarije strukture nastale u vrijeme progresivne metamorfoze. U drugoj fazi deformacije stijene su izoklinalno borane s osi bora pravca pruanja istok-zapad. Najvee deformacije ovog kompleksa nastale su za vrijeme hercinske orogeneze. Laramijska i alpinska orogenetska faza posebno je izraena na sklopu mezozojskih stijena. U petoj fazi dolazi do veih izdizanja u odnosu na sedimentacijske prostore Dravske potoline i Poeke kotline. Tektonsku jedinicu Bilogore izgra uju iskljuivo tercijarne naslage. Strukturno-tektonski sklop je formiran na prijelazu iz neogena u kvartar. Specifinost za ovu tektonsku jedinicu su prevrnute strukture tercijarnih naslaga uz rub s kristalinskim kompleksom. Tektonska jedinica Dravski tektonski rov karakterizira prema trupu Papuka i Krndije veliki uzduni rasjed. Od njega na sjeveroistok nalazi se izrazito sputeno podruje s karakteristikama sinklinorijuma. Nizom stepenastih uzdunih rasjeda struktura idui prema sjeveru postaje sve dublja, odnosno poveava se pokrov neogenskih naslaga na preko 3.000 m. Cijelo podruje upanije nalazi se u podruju maksimalno opaenog intenziteta potresa od 7 MCS skale. Osim toga na podruju upanije nalazi se i vei broj neotektonski aktivnih rasjeda od kojih je najznaajniji uzduni rubni rasjed dravske depresije, a uz njega i popreni i dijagonalni rasjedi s pravcem pruanja SI-JZ i gotovo S-J. Podruja pojaane seizmike aktivnosti i trase aktivnih rasjeda predstavljaju ogranienja prilikom izvo enja gra evinskih radova, a osobito kad je u pitanju izgradnja veih objekata. Podruje Slavonskog gorja je s inenjersko-geolokog gledita teren obino nestabilan i u prirodnim uvjetima i pri djelatnosti ovjeka. Tablica 16EPICENTAR POTRESA BILOGORA VIROVITICA ERALIJE BILOGORA BILOGORA JAINA POTRESA stupanj MCS VIII VI VI-VII VIII VI VII datum 08.07.1757. 11.10.1903. 20.07.1908. 27.03.1938. 25.05.1964 VRIJEME POTRESA sat minuta 03 01 50 08 11 11 16 01 38 sekunda

00 37 00



b) Obiljeja reljefa Reljef prostora Virovitiko-podravske upanije je podijeljen uzduno na dva osnovna tipa. Sjeverni dio je nizina uz Dravu, a juni dio upanije ine sjeveroistoni, osojni obronci lanca Bilogore i Papuka. Ta, naoko jednostavna i ujednaena slika je obogaena nizom promjena. Njih ine blage kose i promjene visina na junom dijelu, kao i promjene irine same ravnice. Drava na prostoru upanije pravi luk i iza Pitomae skree prema jugu, da bi nastavno opet tekla du smjera zapad-istok. Osim toga, Drava se upravo na ovom dijelu znatno usporava te u zaobalju postoje ostaci starih tokova nastalih promjenom korita i plavljenjem. Ova korita u obliku luka, rukavci i mrtvaje obogatili su sliku ravnice i svojom priobalnom vegetacijom obraslih obala pruili izuzetne prirodne prostore (istie se selo Budakovac). Prostor same ravnice podijeljen je na dvije zaravni dijeljene kotom 110 m na nii i vii dio. Zaravan je usjeena i nizom vodenih pritoka. Drugi dio reljefa koji tvore obronci brda Bilogore i Papuka ima jasno izraenu stopu poetka uzdizanja te je taj doivljaj ruba nizine i poetka brda vrlo karakteristian. On je longitudinalno prisutan duinom cijelog prostora. Lanac Bilogore i Papuka nije kompaktan i jedinstven, ve je razveden poprenim udolinama du vodotoka. Sam masiv Papuka odvojen je od nizine izdvojenim volumenom brda Gaj. Tako se slika planova, klanaca i razliitih uzvisina ocrtava na obrisu ukupnog poteza. Taj je obris u zapadnom dijelu nii i blae razveden (do Virovitice), dok je u istonom dijelu snaniji, vii i pokazuje veu visinu i prostornu dubinu. Istaknuti vrhunci od zapada prema istoku su: Vis kula 289, Crna jama 272, Medve ak 426, Crni vrh 863, Toak 887, Papuk 954, eljakovaki vis 825, Kapavac 792, Rust 772, Mrearski Rust 736, Koi Hrast 708, ume e Brdo 637, Otra Glava 541, edovica 514 i Petrov vrh 617 m. Prostor upanije ine i dijelovi izoliranih dolina uz a avicu, Voinsku rijeku i eralinicu. Nadzemne vode ine slivovi prema Dravi: Josina rijeka, Lendava, O enica, Dabrovica, Brenica, a avica, a avika rijeka, Vodenika rijeka, Voinska rijeka, Vojlovica, Pitanac i Vuica i manji potoci u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Neke imaju brdski karakter, ali vodotoci u istonom dijelu svojim duim tokom teku po ravnici. Uz Dravu osim spomenutih vodotoka ima i rukavaca i netea, naroito u dijelu od Budakovca do Sopja. Sama je Drava regulirana i plovna do Terezinog Polja, gdje je premotena mostovima i prijelazom za Ma arsku. Prostorom teku umjetni kanali od kojih je najdulji upanijski kanal. Osim ovih tekuica na prostoru ima i veih ribnjaka uz Zokov gaj i Grudnjak. Nizinski dio je prostor pridravske ravnice i dio otvorenog panonskog prostora. Nizina uz rijeku Dravu je podruje vrlo male reljefne energije. To je tipian akumulacijski prostor, nastao akumulacijsko-erozijskim radom rijeke Drave i njenih pritoka te eolskim radom. Nizina se stepenasto sputa prema Dravi. Na pravcu od neogenskog pobr a prema sjeveru, razlikuju se: - mla a i starija virmska terasa Drave, - naplavna ravan. Nastanak Dravskih terasa i naplavnih ravni rezultat je kombinacije klimatskih i tektonskih utjecaja na erozionu i akumulacijsku djelatnost Drave i njenih pritoka. Uz akumuliranje ljunkovitog i pjeskovitog materijala te fluvijalnog prapora, u morfolokom radu aktivno je ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-29


uee i eolskog rada. To je osobito izraeno kod starije virmske terase Drave, koja je poviena dvadesetak metara debelim naslagama prapora eolskog porijekla. Starija virmska terasa rijeke Drave ili tzv. via pleistocena terasa razvijena je uz sam kontakt nizine prema Bilogori te je to najvii i najocjeditiji dio Dravske nizine (120-150 m). Morfolokim strmcem, starija terasa prelazi u mla u virmsku terasu (110-120 m). To je cjelovit prostor koji zbog preteno lesnog pokrova, kao i ocjeditosti, predstavlja agrarno najvrijedniji dio. Naplavna ravan je prostor izme u rijeke Drave i mla e virmske terase. Nastala je postglacijalnim usijecanjem Drave, a od mla e virmske terase nia je u prosjeku 5-10 m. U morfologiji ravni moe se izdvojiti njen vii i nii dio. Za vii dio naplavne ravni vezana su neka naselja, umske i obradive povrine, dok je nii dio naplavne ravni pod barama i rijenim rukavcima, koji su pod movarnom vegetacijom. Na prostoru Virovitiko-podravske upanije jasno su izraena dva osnovna tipa reljefa: breuljkasti i nizinski. Stepeniast karakter reljefa i izduenost u pravcu sjeverozapad-jugoistok prati i osnovna hidrografska mrea, a to je utjecalo i na razmjetaj naselja. Tablica 17 Zastupljenost pojedinih visinskih pojaseva na prostoru upanijeR. br. 1. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Visinski pojas (m.n.v.) 2. 0-100 100-120 120-160 150-200 > 200 UKUPNO: Povrina (km 2) 3. 135 840 515 175 357,03 2.022,03 Udio u povrini upanije (%) 4. 6,67 41,52 25,46 8,65 17,70 100 357,03 2.022,03 Gradska cjelina (km2) 5. 1.490 POBR E 175 GORJE 17,70 100 8,65 Udio u povrini upanije (%) 6. NIZINE 73,65

U breuljkastom dijelu upanije izdvajaju se sljedee morfoloke cjeline: - bilogorsko pobr e - slatinsko-voinsko pobr e i - papuko-krndijsko podgorje Podruja Bilogore i slatinsko-voinskog pobr a, u odnosu na nizinski dio upanije, su reljefno vrlo dinamina podruja. Bilogora se prua pravcem sjeverozapad-jugoistok i asimetrinog je izgleda, a prema pridravskoj ravnici pada strmije. U geolokoj gra i prevladavaju mlade, tercijarne naslage, dok su povrinski slojevi prekriveni lesom, debljine od 1-10 i vie metara. Sjeveroistone padine Bilogore prekrivaju eolski pijesci. Slatinsko-voinsko pobr e, apsolutnih visina 200-300 m, kao i neogensko podgorje 200-250 m, imaju osobine tipinog rebrastog reljefa. U gra i se izdvajaju i do 3.000 m debele naslage ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-30


neogenskog mora i jezera, kao dijelovi dravske potolinske zone. Jedino su masivi Papuka i Krndije horstovski ostaci starih hercinskih nabiranja. Morfoloki su jasno odijeljeni rasjedima I-Z od dravske potoline. Tablica 18 Planine i planinski vrhovi vii od 500 m:PLANINA PAPUK TOAK CRNI VRH KAPAVAC RUST MREARSKI RUST KOI HRAST PETROV VRH UMEE BRDO OTRA GLAVA EDOVICA VRH Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Papuk Krndija Papuk Papuk Papuk NADMORSKA VISINA (m) 954 887 863 792 772 736 708 617 637 541 514

c) Hidrografska obiljeja Na irem prostoru promatranja u hidrogeolokom smislu mogu se izdvojiti tri jedinice: Hidrogeoloka jedinica metamorfnih naslaga donjeg paleozoika Papuka koja ini najvia uzvienja reljefa, sastavljena je od raznobojnih glinovitih i grafitinih kriljevaca, filita i pjeenjaka s leama vapnenca. Osobina ovih naslaga je mali porozitet s malo akvifera me usobno, nepovezanih i s neznatnim kapacitetom. Izvori su procjednog tipa i s izdanou manjom od 10 l/s; Hidroloka jedinica tercijarnih bazena oslanja se na padine i obronke horstova Papuka i do kote od cca 200 m.n.v., sputa u ravnicu. Tu postoji esta vertikalna izmjena klastinih, propusnih i nepropusnih naslaga. S obzirom da su poloaji naslaga sinklinalni, vode su arteke, ali male izdanosti; Jedinica kvartarnih naslaga, prostorno zastupljena u prostranoj rijenoj dolini Drave. Ove se naslage odlikuju debljim krupno klastinim akviferima, dok veliina zrna opada niz tok rijeka, pri emu uloci sitnozrnastih i glinovitih slojeva nisu izuzeci. Debljina kvartarnog akvifera je jako raznolika, kree se od nekoliko desetaka pa do 100 i vie metara. Ovo se kvartarno podzemlje prihranjuje ili infiltracijom dijela oborina neposredno preko povrinskih slojeva tla odnosno s brdskih padina ili bonim procje ivanjem iz Drave i njenih pritoka. Na prostoru Virovitiko-podravske upanije mogu se u hidrolokom smislu izdvojiti dvije cjeline. Prvu cjelinu ini Drava kao dominantan vodotok cijelog prostora sa glacijalnom reimskom komponentom i veliinom sliva kod D. Miholjca od 37,67 km2. Obzirom na veliinu sliva prostor upanije malo ili gotovo uope ne utjee na reimske karakteristike Drave. Drugu cjelinu ine brdsko-ravniarski vodotoci sa snjeno kinim reimom i obiljem proticaja u hladnom razdoblju godine. Kod njih, a pri analizi velikog otjecaja razlikujemo dva sluaja i ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-31


to pojavu velikog otjecaja kod nagnutih breuljkasto-planinskih slivova i pojavu velikog otjecaja u ravniarskim podrujima. Na podruju Virovitiko-podravske upanije vodne povrine zauzimaju 3.767 ha odnosno 1,9% ukupne povrine upanije. Vei vodotoci upanije su Drava, Karaica, Vuica, Vojlovica, Voinska, Slatinska a avica, upanijski kanal, a avica, Breznica Oreaka, Brana, O enica i Lendava. Duina navedenih vodotoka ukupno u Hrvatskoj i upaniji te povrina porijeja prikazana je u sljedeoj tablici. Tablica 19 Vodotoci Virovitiko-podravske upanijeR. b. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Duina u km RIJEKA DRAVA KARAICA VUICA VOJLOVICA VOINSKA VOJLOVICAVOINSKADRAVA SLATINSKA A AVICA UPANIJSKI KANALA AVICA

Povrina sliva u km2 U upaniji 72,50* 2,48** 16,80** 38,50 34,50 20,70 18,50 20,90 19,80 34,40 36,950 Ukupno 40,15*** 41,238** 632,30* 617,20** 1.121** 169,70** 195,90** 290,70** 140,00* 134,00** 572,000 183,100 U RH 6.038*** 7.140** 617,20 1.121,0 169,70 195,90 290,70 140,00* 134,00** 572,000 183,10 U upaniji 2.000,00*0 1.926,97*o 53,60** 214,20* 169,50** 169,70 195,90 290,70 140,00* 134,00** 572,000 183,10 Utjee u DUNAV VUICU DRAVU KLOKOEVAC VOJLOVICAVoinska-Drava DRAVU DRAVU DRAVU UPANIJSKI KANAL UP. KANAL

Ukupno 707,00*** 43,08** 69,32** 38,50** 34,50***** 20,70* 18,50** 20,90* 19,80** 34,400 36,950 o

U RH 505*** 318** 43,08 69,32 38,50 34,50 20,70 18,50 20,90 19,80 34,40 36,950

BREZNICA 35,200 35,200 27,540 143,100 143,100 137,400 OREAKA 11. BRANA 20,620 20,620 20,620 67,500 67,500 67,500 UP. KANAL 0 0 0 0 0 12. O ENICA 20,10 19,725 19,725 132,9 132,90 132,900 DRAVU 13. LENDAVA 17,350 17,350 17,350 85,300 85,300 85,300 DRAVU Izvor podataka:*Hrvatske vode Zagreb,Vodnogospodarski odjel za vodno podruje slivova Drave i Dunava, Osijek **Hrvatske vode Zagreb, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava Karaica Vuica D.Miholjac ***Statistiki ljetopis 1995. god. ****Prostorni plan opine Virovitica *****Mjerenje na karti *o - Procjena o - Hrvatske vode Zagreb, VGO Osijek, Vodnogospodarska ispostava upanijski Kanal Virovitica (2010. god.)

Virovitiko-podravska upanija ima dobro razvijenu rijenu mreu i znaajnije je hidrografsko vorite u Hrvatskoj. Glavni vodotok predstavlja rijeka Drava, koja odvodnjava najvei dio prostora. Pravac otjecanja rijeke Drave zapad-istok odredio je longitudinalno usmjerenje itave rijene mree. Drava ima nivalni reim (maksimum vode u lipnju, a minimum u prosincu). ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-32


U strukturi vodnih povrina najmanji udio odnosi se na jezera koja se prostiru na samo 1,3 ha. Udio jezera u ukupnim vodnim povrinama iznosi 0,3 %. Tablica 20 Retencije/akumulacije Virovitiko-podravske upanijeR. b. RETENCIJA/ AKUMULACIJA Ulijeva se u vodotok Zapremnina (m3) ukupna 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. ZIDINA METEROV JARAK RAZBOJITE FRANJEVINA (SVINJINA) MILANOVAC I MILANOVAC II KLISA (izvan upanije) GVOZDANSKA DUBOKI POTOK ORAHOVA RIJEKA BLATNICA KUSAC LISIINE JAVORICA LENDAVA LENDAVA O ENICA O ENICA O ENICA O ENICA BREZNICA OREAKA BREZNICA OREAKA A AVICA A AVICA A AVICA A AVICA A AVICA JAVORICA 685.000 415.000 903.000 2.440.000 21.400 11.400 758.000 160.000 366.000 639.800 610.660 535.000 1.083.000 367.450 Retencijska pregrada (m) stalna duina visina akumula- brane(L) brane cija (H) 105.000 204,00 9,33 175,80 6,00 380.000 273,00 7,38 253,21 8,12 89.000 112,00 93,00 249,00 162,80 165,80 182,60 190,00 230,00 401,98 140,00 4,27 3,00 6,35 5,30 7,30 7,66 7,15 6,56 10,88 7,2 Povrina sliva (km2) ukupno 13,36 6,73 15,31 19,22 0,61 0,24 11,97 2,40 6,21 9,61 8,80 6,95 19,18 12,50 u upaniji 13,36 6,73 15,31 19,22 0,61 0,24 0,00 2,40 6,21 9,61 8,80 6,95 19,18 12,50

d) Klimatska obiljeja Prostor Virovitiko-podravske upanije pripada geografskom podruju Podravine, koje jednim svojim dijelom pripada prostoru Sredinje Hrvatske, a drugim dijelom prostoru Istone Hrvatske. Takav poloaj, prirodnogeografske, a posebice reljefne osobine utjecale su na klimatske osobine ovog podruja. Budui da je to prostor koji je na prijelazu prema Istonohrvatskoj ravnici, to i klimatske osobine pokazuju prijelazni karakter prema svjeijoj i hladnijoj klimi Sredinje Hrvatske. Stoga se klimatske osobine ovog prostora mogu okarakterizirati kao svjea klima kontinentalnog tipa. Preteito ravniarski prostor uvjetovao je homogenost klimatskih osobina i to uglavnom makroklimatskih, na to su male reljefne razlike imale najvei utjecaj. Za detaljnije analiziranje klimatskih prilika na podruju upanije, posluili su dostupni podaci mjerenja meteorolokih elemenata na pojedinim meteorolokim postajama, raspore enim na pojedinim podrujima u upaniji ili na prostorima vrlo blizu administrativnog prostora upanije. Temperatura zraka Prosjena godinja temperatura zraka na ovom podruju kree se (od sjeverozapada prema jugoistoku upanijskog podruja) od 10C (Virovitica), 10,7C (Podravska Slatina), 10,3C (Naice). ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-33


U godinjem hodu temperature zraka rastu da bi u srpnju i kolovozu dostigle maksimum, a nakon toga opadaju sve do sijenja. Tablica 21 Srednje mjesene i godinje temperature zraka (C)METEOROLOKA POSTAJA VIROVITICA 1950.-1956. PODRAVSKA SLATINA 1957.-1963. I -0,4 II 0,5 III 4,8 IV 10,2 V 14,6 MJESECI VI VII VIII 18,2 19,6 19,5 IX 15,6 X 10,3 XI 5,3 XII 2,3 God. prosjek 10,0

-1,1

2,4

7,0

11,3

15,1

19,0

20,4

20,5

16,2

11,6

7,6

1,0

10,7

Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan opine Virovitica, 1978. kolska knjiga Zagreb - Geografija SR Hrvatske, Knjiga 3., 1975.

Srednja godinja amplituda temperature od 20C, odnosno 22,3C, govori u prilog kontinentalnim osobinama podruja, ukazujui na prijelazni karakter podruja izme u istonih i zapadnih kontinentalnih dijelova drave. Tablica 22 - Srednje vrijednosti temperature zraka po pojedinim godinjim dobima (C)METEOROLOKA POSTAJA VIROVITICA SLATINA PROLJEE 9,9 11,1 LJETO 19,1 20,0 JESEN 10,4 11,8 ZIMA 0,8 0,8

Srednje vrijednosti temperatura zraka za postaje Virovitica i Slatina, ukazuju na neto topliju jesen u odnosu na proljee, kao i na trend poveanja temperatura prema jugoistoku upanije. U toku zimskih mjeseci (sijenju i veljai), kada nad panonskim prostorom prevladava anticiklonalno strujanje zraka sa sjevera i sjeveroistoka (sibirska anticiklona), zabiljeene su i najnie temperature zraka -27,5C (Virovitica) i -26,4C (Slatina). U toku ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz) kada prevladava jugozapadno strujanje zraka i kontinentalnost podruja, uvjetuju pojave maksimalnih temperatura zraka (39,9C Virovitica i 39C Slatina). Oborine Padaline u okviru ukupnih klimatskih osobina ukazuju na humidni karakter klime ovog podruja i veu vlanost u zapadnom dijelu prostora upanije. Prosjena godinja koliina padalina u Virovitici iznosi 808 mm, Slatini 809 mm, a na podruju meteoroloke postaje Ferianci (izvan granice upanije na njenom jugoistonom dijelu) 827 mm. Ovakve razlike u ukupnoj sumi padalina javljaju se uslijed razliitih vremenskih intervala praenja padalina. Tablica 23 Kretanje srednjih mjesenih i ukupnih koliina padalina (mm)METEOROLOKA POSTAJA VIROVITICA 1948.-1960. SLATINA 1957.-1963. FERIANCI 1953.-1971. I 58 84 59 II 57 42 58 III 37 58 51 IV 51 72 87 V 92 83 76 MJESECI VI VII 110 99 102 72 84 85 VIII 56 67 78 IX 56 57 53 X 68 44 54 XI 81 81 70 XII 70 58 54 God. koli 808 809 827

Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan Opine Virovitica, 1978. kolska knjiga Zagreb - Geografija SR Hrvatske, Knjiga 3., 1975. ZPO - Prostorni plan Opine Orahovica, 1984.



U godinjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma, primarni u lipnju i sekundarni u studenom. Minimum padalina javlja se u kasno ljeto, poetak jeseni i u toku zime. Raspored padalina u toku vegetacijskog razdoblja pogoduje veini poljodjelskih kultura. Me utim, karakteristika ovog tipa klime su i esta odstupanja od reima padalina, to moe rezultirati pojavama sue ili suvikom padalina koje ako se jave u kasno proljee ili rano ljeto negativno utjeu na prinose poljodjelskih kultura. Padaline u obliku snijega javljaju se u sijenju i veljai. One se, uglavnom, ne zadravaju dugo na tlu (u Virovitici u prosjeku 26,8 dana, a u Slatini je 1980. zabiljeeno 45 dana sa snijegom). Vlaga zraka Podruje Virovitiko-podravske upanije je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosjene mjesene vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. Strujanje zraka (rua vjetrova) Reljefna otvorenost upanije prema sjeveru ukazuje da su najuestaliji vjetrovi iz sjevernog kvadranta. Na temelju osmatranja i mjerenja vjetra na podruju meteoroloke postaje Slatina, u razdoblju od 1971.-1980. god., smjetenoj 24 km sjeverozapadno od Slatine, okarakterizirana su i ukupna zrana strujanja na podruju upanije. Tablica 24 Razdioba estica smjerova vjetrova u % po jainama u Slatini 1971.-1980. Smjer Tiina 1 bofor 2 bofora 3 bofora 4 bofora 5 bofora 6 bofora 7 bofora jaina Tiina 27,7 N 32,1 18,9 8,6 2,3 0,7 0,4 0,1 NNE 13,6 7,5 2,5 0,3 0,3 NE 27,7 11,2 1,8 0,1 ENE 17,4 3,7 0,6 E 39,2 15,1 3,5 0,5 ESE 31,3 15,6 4,6 1,1 0,1 SE 66,3 23,8 3,7 0,6 0,1 SSE 8,8 1,6 0,4 S 27,3 3,6 1,1 SSW 8,7 3,5 0,8 SW 126,4 20,4 6,0 0,3 0,4 WSW 43,2 19,3 4,1 0,4 W 88,3 29,6 4,8 0,8 WNW 21,4 8,3 0,5 NW 78,3 43,2 9,8 1,8 0,4 NNW 22,4 20,5 8,3 1,3 0,6 0,4 Ukupno 27,7 652,4 245,8 61,1 9,5 2,6 0,8 0,1 Izvor podataka: Hidrometeoroloki zavod SEH; Meteoroloki podaci Zagreb, XII. 1981. god.

Ukupno 27,7 63,1 24,2 40,8 21,7 58,3 52,7 94,5 10,8 32,0 13,0 153,5 67,0 123,5 30,2 133,5 53,5 1.000,0

Prema godinjoj rui vjetrova, najdominantniji su vjetrovi i SW, NW i W smjera, s ukupnom vjerojatnou od 41% godinje. U toku zime najdominantniji je vjetar iz SE smjera, jaina kojeg ne prelazi 4 bofora. U toku ljeta podjednaka je uestalost NW i SW strujanja, a u toku proljea i jeseni SW smjera. ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-35


U godinjem prosjeku najei su slabi vjetrovi jaine 1 bofor (65%) te 2 bofora (25%), dok na vjetrove jaine 3 bofora otpada svega 7% sluajeva. Vjetrovi jai od 6 bofora mogu se pojaviti samo iz N smjera, ali s malom vjerojatnou. Na ovom podruju veliko je uee tiina, u toku godine u 28% terminskih opaanja. Najvie tiina otpada na ljeto i jesen (i do 37%). Naoblaka i insolacija Pojave oblanosti najee su u jesenskim i zimskim mjesecima. Relativno velika koliina padalina i prosjeno mala oblanost u vegetacijskom razdoblju, ukazuju na pljuskovit karakter padalina u tom dijelu godine. Tablica 25 Srednja mjesena i godinja vrijednost naoblake (1-10) za meteoroloku postaju ViroviticaI 7,2 II 7,2 III 6,1 IV 6,0 V 6,5 MJESECI VI VII 6,2 5,2 VIII 4,3 IX 4,7 X 5,9 XI 7,8 XII 7,8 God. 6,2

Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan Opine Virovitica, 1978.

Meteoroloke pojave Za pojedine djelatnosti u prostoru, posebice poljodjelstvo, veoma su vane granine temperature i vrijeme njihova trajanja. Tako je na meteorolokoj postaji Virovitica u razdoblju 1950.-1956. god. zabiljeeno ukupno 90,5 dana s mrazom, dok je u toku 1981. u Slatini zabiljeeno 36 dana s mrazom. Najvei broj dana s mrazom javlja se u zimskom, a manje u jesenskom i proljetnom dijelu godine. Najvee tete nastaju ako se mraz pojavi poetkom travnja, tj. u vegetacijskom razdoblju. Pojave magle su tako er karakteristine za jesenske i zimske mjesece, a ukupni godinji broj dana s maglom u Virovitici iznosi 11,5 dana. Tablica 26 Srednji broj dana s maglom za meteoroloku postaju ViroviticaI 1,0 II 0,9 III 0,7 IV V 0,2 MJESECI VI VII 0,5 0,1 VIII 0,3 IX 1,2 X 2,8 XI 1,6 XII 2,2 God. 11,5

Izvor podataka: APZ Plan - Opinski prostorni plan Opine Virovitica, 1978.



1.1.2.2. Osnovne kategorije koritenja zemljita Povrinski vegetacijski pokrov ine ume, livade i obradive povrine. Ostali prostor ine vode, izgra ena povrina, ceste, putovi, eljeznice i ostalo. Tablica 27Poljoprivredno zemljite

1.167,51

Osnovne kategorije koritenja zemljita (km2) Zgrade i Ceste i ume Vode eljeznice dvorita putevi 662,79 45,85 120,71 4,54 0,52

Ostalo 20

Poljoprivredno zemljite ume Vode Zgrade i dvorita Ceste i putevi eljeznice OstaloGraf 4 Kategorije koritenja zemljita Tablica 28 Obradive povrine km2 Oranica i vrt 1012,52 Vonjak 12,58 Vinograd 21,22 Livada i panjak 121,19 Ukupno 1.167,51 % 86,72 1,08 1,82 10,38 100,00



Graf 5 Obradive povrine

oranica i vrt vonjak vinograd livada i panjak

Tablica 29Ukupno 116.751 4,08% u RH Poljoprivredne povrine (ha) Obradive 114.614 3,81% u RH Ostale 7.919 0,27% u RH

Tablica 30umske povrine (ha) 66.279 3,10 % u RH

Tablica 31poljoprivrednih povrina ukupno 116.751 ha 0,799 st/ha Stanovnika po hektaru obradivih povrina 114.614 ha 0,815 st/ha uma 66.279 ha 1,409 st/100ha

1.1.2.3. Podruja preteitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse a) Gospodarstvo Nositelji gospodarskog razvitka i najznaajnijih industrijskih kapaciteta u upaniji su gradovi Virovitica, Slatina i Orahovica. Njihov razmjetaj u prostoru je povoljan i prua mogunost uravnoteenog razvitka cijelog prostora upanije. Poeci industrijskog razvoja ovog podruja datiraju s kraja prolog stoljea. Nastajanje industrije na ovim prostorima temeljilo se s jedne strane na iskoritenju prirodnih resursa podruja (ugljen, glina, drvo, kamen), a s druge strane na jeftinoj radnoj snazi. U Virovitici ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-38


kao glavnom urbanom centru postupno se razvila industrija gra evnog materijala i drvna industrija. Takva struktura i razmjetaj industrije ostao je gotovo nepromijenjen do neposredno iza II svjetskog rata. Postojei stupanj razvijenosti industrije na podruju Virovitiko-podravske upanije moe se za sada jo uvijek smatrati naslije em iz biveg sustava. Gotovo svi kapaciteti koji su trenutno u funkciji osnovani su u prijeratnom razdoblju. Nakon II svjetskog rata uspostavljen je privredni sustav i politika razvitka na dominantnoj ulozi drutvenog vlasnitva. Tada se, pored tradicionalnih djelatnosti razvijaju i druge djelatnosti, npr. metaloprera ivaka industrija pa je oko 1965. godine u industriji ovog podruja bilo zastupljeno nekoliko industrijskih grana. U gospodarskoj strukturi Virovitiko-podravske upanije industrija ima vodee mjesto. Gradska struktura industrije ima odlike heterogenosti, no najveim dijelom je vezana za prirodne resurse (poljoprivreda, umarstvo, mineralne sirovine). Najznaajniji izgra eni kapaciteti su u drvoprera ivakoj, prehrambenoj i industriji gra evinskog materijala. Razvijeni su na tradiciji i njihov znaaj prelazi okvire upanije. Promatrano s prostornog aspekta proizlazi da je u Virovitici, Slatini i Orahovici locirano 87% industrijskog potencijala upanije. Ratna zbivanja znatno su usporila pa ak i zaustavila industrijski razvitak u pojedinim opinama. Stanoviti interesi za ulaganje u izgradnju industrijskih kapaciteta, koji se pojavljuju na podruju upanije u posljednje vrijeme, uglavnom su orijentirani na manje objekte s manjim brojem zaposlenih, s tim da se moe oekivati njihovo lociranje na podruju cijele upanije. To bi u narednom razdoblju mogle biti tendencije u industrijskom razvitku koje svakako treba poticati, poglavito ako se radi o opinama u kojima do sada nije lociran niti jedan proizvodni kapacitet ili ih je locirano malo. injenica je da je bez razvoja industrije otean i razvoj poljoprivrede, a nije realno da turizam kao dio sektora usluga u upaniji moe rijeiti gospodarske probleme. Prostorne pretpostavke za razvoj gospodarstva, obrtnitva i malog poduzetnitva osigurane su u gotovo svim veim naseljima nae upanije. b) Energetika Na podruju upanije od energetskih objekata ne postoji niti jedan znaajniji kapacitet koji bi zadovoljavao potrebe ireg podruja. Uglavnom su to objekti koji su izgra eni unutar pojedinih tvornica za vlastite potrebe. U tri biva opinska centra (Virovitica, Slatina i Orahovica) postoje razvijeni distribucijski centri Hrvatske elektroprivrede koji zadovoljavaju potrebe cijelog podruja upanije. ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-39


Iskoritenje vodnih resursa u energetske svrhe spomenuto je u okviru poglavlja o vodnim resursima. Iskoritavanje manjih vodnih potencijala za izgradnju malih hidroelektrana je mogu, ali do sada nisu realizirane radi ekonomske isplativosti. Prijenosna i distributivna mrea elektrine energije u upaniji je razgranata, a visokonaponska mrea uglavnom omoguuje opsluivanje cijelog prostora i to su bitne pretpostavke za dogradnju i uspostavu kvalitetnog sustava napajanja na cijelom podruju. Za podruje upanije izra ena je posebna studija opskrbe plinom i postoji veliki interes stanovnitva za prikljuenje na ovaj ekonomski i ekoloki vrlo prihvatljiv energent. Prostor opskrbljuje prirodnim plinom poduzee "INA - Industrija nafte" d.d. Zagreb, Naftaplin, Sektor za dobavu, transport i prodaju plina. Prirodni plin se dobavlja i transportira sustavom plinovoda, a predaje se distributerima i direktnim industrijskim potroaima na mjernoredukcijskim stanicama, u svrhu daljnje distribucije i potronje. Detaljniji podaci o distributivnoj mrei i kapacitetima sadrani su u poglavlju o komunalnoj infrastrukturi. c) Turizam Prirodne uvjete za razvitak turizma na podruju Virovitiko-podravske upanije ine prostrana lovna podruja s bogatim fondom divljai, rijeka Drava i njene pritoke te brojni ribnjaci i akumulacije s mogunou ribolovnog i razliitih oblika rekreacijskog turizma, vinorodna podruja te brojna umska i planinska podruja pogodna za razliite oblike izletnikog, rekreacijskog, seoskog i planinskog turizma, bogato kulturno-povijesno naslje e s brojnim kulturno-povijesnim spomenicima kao i geoprometni poloaj upanije s mogunou znaajnijeg razvitka tranzitnog turizma. Virovitiko-podravsku upaniju karakterizira prije svega rijeka Drava koja ini prirodnu granicu uz Ma arsku, prostrana ravnica te brdsko planinski predjeli osobito Papuka. Oni ine sami po sebi razliite ekosustave. Ova prva slika upanije popunjava se s nizom razliitih detalja. Ovdje se uje i kaj i to. Vei dio promocije turizma upanije radi TZ VP u suradnji s tri lokalne TZ u Orahovici, Slatini i Pitomai. One su aktivni sudionici svih turistikih doga anja u cijeloj upaniji. Virovitiko-podravska upanija smjetena je na spoju Podravine i Slavonije. Moe se rei da ima nekoliko prirodnih i izvedenih atraktivnih lokacija koje se nalaze u istonom dijelu upanije. To je prvenstveno Park prirode Papuk unutar kojeg se nalaze ostaci srednjovjekovnog Ruica grada, geomorfoloki spomenik prirode Rupnica i Park uma Jankovac te poznato orahovako Jezero koje rado posjeuju gosti iz susjednih i udaljenijih upanija. U sredinjem i zapadnom dijelu upanije postoji niz manjih, ali ne manje atraktivnih odredita kao to su Turski grad kod Medinaca, Pustara Vinjica s ergelom konja, jezera kod Virovitice s pounom stazom na obroncima Bilogore, daljinsko jahanje u Otrovancu te zatieni krajolik Krinica. ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-40


Prirodne resurse za razvoj turizma ine prije svega zatiene prirodne vrijednosti, kao i one planirane za zatitu temeljem prostornih planova, budui da su ti prostori ve prepoznati kao posebno vrijedni, odnosno ine okosnicu sadraja koje je mogue ponuditi. Prirodne vrijednosti su dijelovi prirode koji zavre uju posebnu zatitu radi ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, radi svoje osjetljivosti, radi znanstvenog, kulturolokog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog ili drugog javnog interesa. Na podruju upanije nalaze se brojni ribnjaci koji, pored komercijalne uloge za uzgoj slatkovodnih riba, imaju mogunosti za razvoj ribolova i lovnog turizma. Ribnjak u mjestu Grudnjak na predjelu Zdenaca osnovao je poznati veleposjednik Gutman, a ujedno je i dravno lovite. Ribnjak je povrine 1.020 ha. Na podruju grada Virovitice smjetena su Virovitika jezera, niz od devet bivih ribnjaka, s pounom i planinarskom stazom. Ova podruja obiluju mnogobrojnim ptijim vrstama te su pogodna za tematsko promatranje ptica. Virovitika jezera bogata su autohtonim biljnim vrstama (hrast kitnjak, srebrnasta lipa, praumska stabla bukve...) kao i rijetkim i zatienim biljnim i ivotinjskim vrstama (mekana veprina, crna roda, vidra...) te arheolokim nalazima iz 4. stoljea. Na podruju opine Pitomaa postoje dva umjetna ribnjaka na kojima se odvija sportski ribolov i koji ulaze u ribolovne vode na pitomakom podruju. To su oderana u Pitomai i Bara u Starom Gradcu. Na podruju opine Gradina uz rijeku Dravu nalaze se jezero Liman u Detkovcu povrine 18,50 ha te Netea povrine od 34,51 ha u ijem su sklopu ure eni ribika staza i ribiki dom. Zatim se tu nalazi bara Dravica povrine 17,19 ha i bara u Budakovcu s povrinom od 59,25 ha na kojoj se godinama zadravaju labudovi kao obiljeje ovog kraja. U upaniji je aktivno 29 sportsko-ribolovnih udruga, lanica Sportsko-ribolovnog saveza Virovitiko-podravske upanije, koji pored svog hobija obavljaju i poribljavanje prostora. Ribolovna drutva su nadlena za izdavanje ribolovnih dozvola. Ovi resursi su temelj ribolovnog turizma. Na podruju upanije postoji 21 zajedniko upanijsko i 13 dravnih lovita koja su bogata divljai (jelen, srnea divlja, divlja svinja, fazan, prepelica). Vidljivi su i rijetki primjerci poput divlje make i aglja na podruju Orahovice, kune bjelice i zlatice, jazavca i sl. Lovita predstavljaju dobar resurs za razvoj turizma upanije. Sva se lovita nalaze u okruenju izuzetnih prirodnih ljepota, gotovo netaknutih uma, istih rijeka, jezera i ribnjaka, a sa svojim fondom divljai svrstavaju se me u najbogatija u Hrvatskoj. Nizinska lovita prate tok rijeke Drave, dok su brdska lovita smjetena na obroncima Papuka. Lovita su zanimljiva i za turistiku etnju i branje umskih plodina i to jagoda, malina, borovnica, ljenjaka i raznih vrsta ljekovitih trava. Krovna lovna organizacija koja objedinjuje sve lovake udruge i u kojoj je mogue dobiti sve informacije u svezi uvjeta lova na naem podruju je Lovaki savez Virovitiko-podravske upanije. Osim zatienih i planiranih za zatitu prirodnih vrijednosti, za razvoj turizma znaajni su i kultivirani krajolici, osobito kultura vinograda i vonjaka te bogatstvo uma s obiljem ivotinjskog fonda. Poznate su vinarije Orahovica i Slatina koje sa svojim rafiniranim vinima i ure enim vinogradima pruaju odline uvjete za razvoj vinskog turizma. U Slatini je sve do 1912. godine radila tvornica pjenuavog vina Shaumburg-Lippe pa oivljavanje ove proizvodnje predstavlja svojevrsnu atrakciju vinskog sektora. Ovaj spoj razvoja vinogradarstva koje je izuzetno jako u Orahovici, a koja obiluje vinogradima na posebno izabranim poloajima zasa enim izuzetno kvalitetnim sortama vina, potrebno je povezati sa sektorom ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-41


turizma. U Orahovici se nalazi i stari vinski podrum iz 19 st. koji je u funkciji uvanja najkvalitetnijih vina. I u zapadnom dijelu upanije, na obroncima Bilogore, znaajna su podruja s razvijenim vinogradarstvom pa je poznata proizvodnja vina u Vukosavljevici, opina pii Bukovica. Suhopolje ima tako er dugu tradiciju proizvodnje vina o emu svjedoi stari vinski podrum, izuzetne arhitektonske gra e jo iz vremena grofa Jankovia u blizini njegovog dvorca. Podruje opine Pitomaa obuhvaa obronke Bilogore koja su izuzetno pogodna za razvoj vinskog turizma. Ondje se trenutno provodi projekt vinske ceste koji je u fazi realizacije dijela infrastrukture odnosno rekonstrukcije i modernizacije putova, osobito podruje Aranj i Otrovanski breg. Za ovo podruje potrebno je raditi na dobivanju administrativne oznake pitomakog vinogorja. U Virovitiko-podravskoj upaniji smjestio se grad Orahovica koji je 2005. godine zabiljeio 100-godinjicu bavljenja organiziranim turizmom, iju okosnicu ine akumulacijsko jezero u Duzluku te Ruica grad iznad jezera. Unazad nekoliko godina, ovaj se prostor nastoji izgraditi kao sportsko-rekreacijski centar. Gradska uprava pokrenula je izradu Studije sveukupnog projekta razvoja budueg Sportsko-rekreacijskog centra Jezero-Ruica grad kojom su definirani budui sportsko-rekreacijski sadraji: Aqua centar, dvije skijake staze (s vunicom i iarom), dodatni sportski tereni, cabrio dvorana, vidikovac, prostor kamenoloma za ekstremne sportove i dr. Burna povijest Slavonije uzrokom je to danas ovaj prostor predstavlja pravo bogatstvo povijesne i kulturne batine od neolitika do razdoblja baroka, klasicizma i drugih stilskih obiljeja graditeljstva i umjetnosti. Od 9. do 13. stoljea ojaao je u Hrvatskoj feudalni sustav s poznatim sjeditima upa i upanija te iz tog razdoblja nalazimo primjere predromanikih kulturnih objekata, potom doba romanike (12. st.), gotike (13. do 16. st.) s uznapredovanim gospodarstvom i urbanizacijom kada se grade sjajni dvorci, fortifikacije i palae. Posebno je vrijedno istaknuti iz tog razdoblja gotiku crkvu Blaene Djevice Marije u Voinu, izgradnju pavlinskog samostana i crkve u pii Bukovici, franjevake crkve u Virovitici i velebne utvrde Ruice grada u blizini Orahovice. Pored tradicionalnih lokalnih prigodnih manifestacija koji se odravaju diljem upanije, potrebno je izdvojiti kulturno-zabavnu i turistiku priredbu Orahovako proljee kojom se oznaava poetak turistike sezone u Orahovici (grad koji je 2005. godine proslavio 100godinjicu organiziranog turizma), pod tim se imenom odrava od 1966. godine, zatim festival Pjesme Podravine i Podravlja u Pitomai i Dani Milka Kelemena u Slatini. U Orahovici se odrava i lokalna manifestacija Crkvarako sijelo. Mogunost za vei broj turistikih dolazaka su i dva sajma: Viroexpo u Virovitici, me unarodni sajam obrtnitva, poduzetnitva i poljoprivrede, koji se odrava od 1996. godine te Slavin u Orahovici, me unarodni sajam vinarstva, voarstva i vinogradarstva koji ima tradiciju od 1994. godine. Pored ova dva sajma, ve tradicionalno se odravaju izlobe meda i voa i povra, kao zahvalnost na jesenjem obilju plodova. Virovitiko kazalite unazad nekoliko godina priprema Virkas - jedinstvene kazaline susrete brojnih gostujuih kazalinih skupina iz cijele Hrvatske. U Zdencima se odrava od 2003. godine Kolonija kipara iz Ernestinova povodom obiljeavanja Dana opine, me uupanijskog je karaktera i svi kipovi ostaju za ukraavanje mjesta. ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-42


Lokalna manifestacija Drapanje perja, vezana je za slovaku manjinu u mjestu Zokov Gaj, opina Zdenci, a odrava se od 2004. godine te obiluje bogatim kulturnim programom. Isto tako postoji i manifestacija ijalo u samom mjestu Zdenci od 2003. godine, slinog sadraja vezana uz tradicijske etno sadraje. U Suhopolju se odrava Suhopoljsko ljeto, manifestacija lokalnog sadraja s nizom doga anja. U Slatini postoji nekoliko lokalnih manifestacija poput Slatinskog ljeta zabavnog sadraja, Slatinskih jeseni na kojima se okupljaju proizvo ai jesenskih plodova uz tradicionalne i prigodne programe, Smotra folklora i dr. Za Viroviticu je vezana viednevna manifestacija uz obiljeavanje sv. Roka, zatitnika grada i upe. Brojna kulturno-portska doga anja svake godine privuku mnogobrojne posjetitelje u grad i upaniju pa je tako nastala i milenijska fotografija ime Strikomana povodom 770. obljetnice prvog pisanog spomena Virovitice s vie od tisuu Virovitiana koji su se okupili na mostu ispred dvorca Pejaevi. Veina opina tradicionalno odravaju lokalne manifestacije povodom crkvenih blagdana (npr. boine sveanosti) kao i povodom zatitnih svetaca mjesta kirvaji (Sv. Vinko, Sv. Martin i dr.). Me utim, ono to daje posebnost Virovitiko-podravskoj upaniji jest manifestacija Matkanje koja se odrava u Sladojevcima, nedaleko Slatine. Ovo je jedinstvena priredba koja ima tradiciju dugu preko 300 godina. Matkanje ili mali svatovi bazira se prema usmenim i pisanim zapisima na sklapanje posestrinstva kucanjem uskrsnim jajima, kada se djevojice trajno veu kroz prijateljstvo ili kumstvo i postaju matke. Ovo je priredba koju treba promocijski ojaati za dolazak turista. Obiljeavanje Dravskog proljea (Vazmeno kolo), manifestacije koja se svake godine odrava na Mladi Uskrs ili Bijelu nedjelju i subotu koja joj prethodi, odrava se tako to se u dva dana brojne folklorne skupine sastaju u Sopju i Starinu (Ma arska). Prvi dan u jednom, a drugi u drugom mjestu preko Drave. U nedjelju svake godine drugi prelaze brodom i amcima na suprotnu stranu i time svjedoe da ih Drava ne razdvaja nego spaja. Tu se na dvije obale, u dvije drave sastaju uglavnom predstavnici jednog - hrvatskog naroda i njihovi prijatelji, tu se govori hrvatski jezik, uva kulturno blago koje su njihovi stari stoljeima stvarali. Trenutno u Virovitiko-podravskoj upaniji ima 22 smjetajna objekta ukupnog kapaciteta 202 smjetajne jedinice i 443 leaja. Smjetajni kapaciteti prema glavnim opinama i gradovima prikazani su tablici 32. Tablica 32 Smjetajni kapaciteti Virovitiko-podravske upanije po vrstama objekata i gradovima i opinama, 2009. god.Virovitikopodravska upanija Virovitica Orahovica Slatina Pitomaa Ukupno 2009. soba 81 58 35 28 202 leaja 159 159 67 58 443 48 97 14 29 8 16 Hoteli, moteli soba 48 leaja 97 Prenoita soba 6 leaja 13 soba 22 46 18 28 114 Sobe leaja 39 83 33 58 213 26 104 Ostalo* soba 5 12 9 leaja 10 76 18

Izvor podataka: TZ VP, 2008.

*ostalo: ukljuuje privremene smjetajne objekte, lovake kue, privatni smjetaj. Veina navedenih objekata kategorizirana je s dvije odnosno tri zvjezdice, osim hotela Mozart koji ima etiri zvjezdice. U Orahovici postoje dva mini obiteljska hotela ija je kategorizacija u tijeku te hotel na Vinjici.



Dravni zavod za statistiku prati dolazak i noenja gostiju kao i ugostiteljsku potronju. Sezonalnost dolazaka nije naroito izrazita, no ipak je biljeeno vie posjeta tijekom razdoblja sijeanj-oujak zbog sajmova Viroexpo i Slavin te manifestacije Virkas, zatim raste tijekom svibnja i lipnja te od kolovoza do listopada. Kako se prihod od turizma ne mjeri na razini statistikih podataka, nije ga mogue iskazati. Tablica 33 Dolasci i noenja turista na podruju Virovitiko-podravske upanije u 2009. godiniProstorna jedinica Republika Hrvatska Dolasci/ noenja Ukupno Domai Strani Indeksi I. XII. 2009. I. XII. 2008. Ukupno Domai Strani97 99 87 90 99 100

dolasci noenja

10 934 474 56 299 647 14 395 39 219 5 234 22 086 1 218 3 342 2 076 5 154 3 534 3 534 65 143 1 187 2 896 763 1 432 318 632

1 599 652 5 799 030 12 140 34 324 4 885 21 409 886 2 696 1 732 4 421 3 302 3 302 40 71 713 1 404 446 758 136 263

9 334 822 50 500 617 2 255 4 895 349 677 332 646 344 733 232 232 25 72 474 1 492 317 674 182 369

Virovitiko-podravska upanija Orahovica Slatina Virovitica ainci Pitomaa Sopje pii Bukovica Voin Izvor podataka: DZS, 2010.

dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja dolasci noenja

100 103 109 108 102 109 98 110 110 98 13 14 103 108 76 76 88 86

105 109 110 108 128 129 109 139 109 108 14 17 98 83 73 74 72 71

81 75 96 95 65 67 65 49 127 44 11 11 111 150 81 79 106 103

Prema Pravilniku o proglaavanju turistikih opina i gradova i o razvrstavanju naselja u turistike razrede (NN 122/09, 9/10, 61/10 i 82/10) proglaavaju se turistike opine i gradovi te naselja razvrstavaju u turistike razrede. Pregled mjesta i turistikih razreda prikazan je u tablici br. 34.



Tablica 34 Turistika mjesta u Virovitiko-podravskoj upanijiGRAD ORAHOVICA OPINA NASELJE Orahovica Stara Joava SLATINA Slatina VIROVITICA Korija Milanovac Virovitica ainci Slatinski Drenovac Gradina Baevac Mikleu Mikleu Pitomaa Krinica Otrovanec Pitomaa Sopje Suhopolje pii Bukovica Voin Vinjica Suhopolje pii Bukovica Voin RAZRED D A C D B D C B B D B D C D C D C C C D B D C D C D C

Za podruje Virovitiko-podravske upanije osnovana je Turistika zajednica Virovitikopodravske upanije ije su lanice Turistike zajednice grada Virovitice, Slatine i Orahovice te Turistika zajednica opine Pitomaa. d) Poljoprivreda Prostor Virovitiko-podravske upanije dosta je heterogen obzirom na morfoloka svojstva, strukturu namjena i vlasniku strukturu. Od ukupno 2.022,03 km2, koliko iznosi povrina upanije, oko 56,85% predstavlja brdski dio, a preostalih 43,15% je ravniarski dio. Ovaj odnos u odre enom smislu determinira oblik gospodarskog razvitka na podruju upanije. Jedan i drugi dio prostora upanije predstavlja znaajan resurs za gospodarski razvitak, s tim ___________________________________________________________________________Zavod za prostorno ure enje Virovitiko-podravske upanije 1-45


to u ravniarskom dijelu prevladava poljoprivreda, a u brdskom djelatnosti vezane uz umarstvo te odre ene oblike poljoprivrede ekstenzivnog tipa i turizam. Ukoliko se struktura zemljita u upaniji stavi u odnos prema strukturi zemljita na razini Hrvatske, vidi se da u ukupnoj povrini dravnog prostora, prostor upanije sudjeluje s 9,33%, a s ukupnim obradivim povrinama 7,78%. to se tie uma upanija sudjeluje u ukupnoj povrini uma na dravnoj razini s 3,23%. Vlasnika struktura zemljita u upaniji predstavlja za sada jo uvijek naslije e iz biveg sustava. Od ukupne povrine upanije 64,2% nalazi se u dravnom vlasnitvu, a 35,8% u privatnom. Kada su u pitanju oranine povrine taj odnos je obrnut, 53,6% je u privatnom, a 46,4% je u dravnom vlasnitvu. Kod ostalih kategorija zemljita znatno je vei udjel zemljita u dravnom vlasnitvu. Tablica 35 Struktura zemljita po kategorijama koritenja i vlasnitvuPoljoprivredna povrina (km2) Ukupno Obradiva povrina (km2) Oranica Vonjak Vinograd Livada

Ukupno Privatno Dravno

116.751 65.278 57.255

114.614 64.406 51.208

99.062 53.124 45.938

1.292 1.812 480

2.134 356 1.778

12.126 4.434 7.692

Documents

PROSTORNOG PLANA VIROVITICKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE