BJELANČEVINE(PROTEINI)

Bjelančevine ili proteini su, uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Najvažniji su čimbenik u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva.

Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uključujući srce i mozak.

Sastavni su dijelovi svake stanice, što ih čini osnovom života na Zemlji.

Izgrađene su od aminokiselina koje su međusobno povezane

peptidnom vezom.

GRAĐA BJELAČEVINA Izgrađene su od dvadeset različitih aminokiselina,

međusobno povezanih poput karika u lancu.Redoslijed i broj tih karika određuje specifične

osobine svake bjelančevine. U biosferi je broj različitih molekula bjelančevina

neograničen. u jednoj stanici neke vrste ih može biti oko tisuću. Određena smjesa različitih molekula bjelančevina upravlja svim biološkim funkcijama određene stanice i specifična je za određenu vrstu živog organizma (npr. za amarilis, krumpir, vjevericu, purana, medvjeda...).

Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu, nastat će nova bjelančevina, potpuno novih osobina. Dakle, za neku specifičnu vrstu živog bića, osnovno je odabrati redoslijed karika (aminokiselina) u lancu bjelančevina. Tu zadaću ima DNK.

Aminokiseline u bjelančevinama mogu biti dvovrsne:

esencijalne aminokiseline, koje se ne mogu samostalno obnavljati u organizmu pa ih moramo uzimati u ishrani.

neesencijalne aminokiseline, koje se organizam može stvoriti ili iz ugljikohidrata, ili iz esencijalnih aminokiselina.

FUNKCIJA BJELANČEVINABjelančevine, ovisno o svojoj građi, izvode čitav niz

različitih aktivnosti unutar organizma. Prva i osnovna zadaća bjelančevina je proces rasta i razvoja. Za bilo koji dio našeg tijela koji prolazi kroz proces rasta ili regeneracije, stvaraju se nove tjelesne stanice koje trebaju bjelančevine za svoju izgradnju i uspostavljanje odgovarajuće funkcije. Ovisno o dobi i spolu, potrebe za bjelančevinama se znatno razlikuju.

Druga velika zadaća bjelančevina je nadomještanje oštećenih i odumrlih stanica.

Stanice koje obično trebaju nadomjestak jesu, između ostalih, stanice krvi, bubrega, jetre, mišića, te stanice kose, noktiju, zubi i kostiju.

Također, one su potrebne tijelu kako bi moglo stvoriti čitav niz enzima (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese i zaslužne su za oblik života kakav poznajemo), hormona (molekule koje omogućavaju komunikaciju i usklađivanje biokemijskih procesa između različitih tkiva i organa) i protutijela (ona su proizvod imunološkog sustava oragnizma i odgovorna su za obranu od stranih tvari, bakterija i virusa).

Proteini grade i veliki dio molekule hemoglobina - tvari koja prenosi kisik

našim tijelom i omogućava odvijanje procesa disanja u svim stanicama.

ENZIM

BJELANČEVINE U PREHRANIProteini nalaze se u različitim vrstama

prehrambenih namirnica. Može ih se naći, u većim ili manjim količinama, u gotovo svoj hrani, osim u rafiniranim šećerima i mastima.

Hrana životinjskog podrijetla, poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira, dobar je izvor bjelančevina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu.

Biljne bjelančevine nalaze se u mahunarkama, žitaricama, grahu, leći, pšenici, riži, kukuruzu, ječmu, zobi, raži, a veću količinu bjelančevina

ima soja. Osim što sadrže mnogo bjelančevina, navedene su namirnice izvor svih esencijalnih aminokiselina.

PROTEINI U BODYBUILDINGU

Osim putem hrane, većina bodybuildera i ostalih sportaša u svoj organizam unosi proteine putem proteinskih prašaka.

Proteinski prašci se lako apsorbiraju, a apsorpcija je važan dio procesa izgradnje mišićne mase.

Proteinski praške često koriste sportaši kako bi nadomjestili potrošenu energiju.

BODYBUILDERI

PODJELA BJELANČEVINAPo složenosti Jednostavne bjelančevine(proteini) – sastavljene samo

od aminokiselina Složene bjelančevine (proteidi) – sastoje se od

proteinskog (polipeptidni lanac) i neproteinskog dijela

Po vrsti Strukturne bjelančevine – oblikuju kosti, mišiće,

korijenje, listove.. Hormoni – reguliraju metaboličke procese u organizmu Antitijela – obrambeni proteini Prijenosne bjelančevine – prenose druge tvari Enzimi – ubrzavaju i kataliziraju kemijske reakcije u

organizmu Fibrilne bjelančevine – strukturne bjelančevine u

animalnom tkivu, netopive u vodi Globularne bjelančevine – kompleksna struktura, topive

u vodi, osjetljive na promjene temperature

Po funkciji Strukturne bjelančevine• Regulatori -Izvor energije

KRAJHvala na pažnji!Napravili: Krulić Mateo i Sirić Duje