Press-konferencija - Poslovanje privrede u Kantonu Sarajevo

Protokol o sufi nansiranju i implementaciji projekata od značaja za privredni razvoj

Privredna komora Kantona Sarajevo i Mini-starstvo privrede KS održali su 27. aprila u Ko-mori zajedničku press-konferenciju na temu stanje privrede. Ministar privrede Kantona Sarajevo Abid Šarić, direktor JU Služba za zapošljavanje KS Vahid Muharemović i predsjednik Privredne komora KS Ke-mal Grebo potpisali su ovom prilikom i Protokol o sufinansiranju izrade i implementacije jednog broja projekata od općeg značaja za privredni razvoj. Potpisnici Protokola složili su se da je uspostavljan-jem zajedničke saradnje i koordinacije na privred-nom razvoju KS otvorena mogućnost uspješnije valorizacije raspoloživih razvojnih resursa i podi-zanje konkurentske sposobnosti privrede. Posebno je istaknut značaj izrade studije o mogućnostima zapošljavanja u Kantonu Sarajevo za period 2007-2010 godine, s obzirom na izrazite probleme neza-

poslenosti u Kantonu. Prema saznanjima Sarajevski kanton je prvi koji je pokrenuo aktivnost na izradi ove studije na osnovu koje će se raditi akcioni plan zapošljavanja. Govoreći o aktuelnom poslovanju privrede Kantona, gosp. Kemal Grebo je posebno istakao pozitivne tenden-cije u industrijskoj proizvodnji, šumarstvu, prihodima u turizmu, povećanju prosjeka neto-plaća po radniku i povećanju broja zaposlenih radnika. Zabilježen je i negativni trend kretanja u rastu broja nezaposlenih u januaru 2007. godine i u porastu inflacija i troškova života. Prema ocjeni ministra Abida Šarića, u Kantonu Sarajevo se postepeno stvara povoljnija klima za razvoj privrede, uz zapažen interes stranih investitora. Opširniji podaci o stanju privrede i finansijski pokazatelji dati su na središnjim stranicama ovog broja Glasnika.

Prijedlozi za uklanjanje barijera u odvijanju biznisa

Dokument pod nazivom «Prijedlozi za uklanjanje barijera u odvijanju biznisa» koji je sačinila Privredna komora Kantona Sarajevo, a koji su podržali poslovni sek-tor Federacije Bosne i Hercegovine i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, definiše preko120 konkretnih prijedloga za rješavanje problema sa kojima se trenutno suočavaju privredni subjekti u svom poslovanju. Komora je upoznala predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti Kantona Sara-jevo, Federacije BiH i Bosne i Hercegovine o konkretnim prijedlozima i prioritetnim mjerama sadržanim u dokumentu. Podsjećamo da se ključni prijedlozi odnose na: usklađivanje poreza na državnom nivou, rješavanje problema u oblasti carinske i poreske politike, unapređenje politike direktnih i indirektnih poreza, izmjenu Zakona o akcizama i Zakona o porezu na do-datu vrijednost, zatim otklanjanje problema u vezi sa zakonima o javnim preduzećima i javnim nabavkama i tako dalje, nudeći rješenja za svako od navedenih pitanja. Pri-jedlozi su svrstani prema nivoima vlasti nadležnim za njihovo rješavanje. Iz dosadašnje aktivnosti novoizabranih izvršnih i zakonodavnih organa vlasti može se zaključiti da postoji razumijevanje i želja da se prijedlozi privrede razmatraju i uvažavaju. Postoje indicije da će se stopa poreza na dobit u Federaciji BiH smanjiti na 10%. Pripremaju se izmjene Zakona o akcizama, Zakona o PDV i drugih propisa kojima će poboljšati ambijent za poslovanje privrednih subjekata.

Glasnik

aktu

elno

sti

3

Posjeta

Prorektor Egejskog univerziteta u posjeti Komori

U pratnji počasnog konzula BiH u R. Turskoj g. Kemala Bajsaka, Privrednu komoru Kantona Sarajevo posjetila je delegacija Egejskog univerziteta iz Izmira, koju je predvodio prorektor prof.dr. Haluk Baylas.

Kada smo očekivali da će ljudi iz poslovnog sektora, bez obzira na funkcije koje obavljaju, je-dinstveno djelovati na realizaciji prijedloga za ot-klanjanje barijera u odvijanju biznisa, usaglašenih u okviru komorskog sistema i drugih privrednih udruženja, svjedoci smo istupanja pojedinaca mimo stavova organa u ime kojih iznose prijed-loge, a često i sa nedovoljnom argumentacijom. Takav slučaj je i sa prijedlozima dogradnje Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Stoga, još jednom, treba ponoviti: Privred-na komora Kantona Sarajevo je na osnovu višemjesečne rasprave na organima i stručnim tijelima Komore, prijedloga poslovnih udruženja i asocijacija privrede usvojila prijedloge za otklan-janje barijera u odvijanju biznisa kao platformu za razgovore poslovnog sektora sa novoizabranim or-ganima izvršne i zakonodavne vlasti. Među 58 prijedloga čije rješavanje je u nadležnosti izvršnih i zakonodavnih organa Bosne i Hercegovine, nalaze se i prijedlozi za hitnu izm-jenu Zakona o PDV. Predložene su 23 izmjene za poboljšanje i dogradnju Zakona o PDV među ko-jima i: tretman izvoza roba i usluga, isporuke robe diplomatskim i međunarodnim organizacijama, slobodnim zonama, uslugama/dobrima u po-slovne/neposlovne svrhe, proizvodnju hljeba, kon-statovanih nedostataka prilikom prijema uvezene robe, povrat robe dobavljaču u inostranstvu, itd.

Među datim prijedlozima su i oni koji se odnose na smanjenje praga za obavezno uključivanje u sistem PDV sa 50.000,00 KM na 20.000,00 KM, kao i promjenu stope PDV. Prijedlog je da se uvede diferencirana stopa PDV i to:a) nulta stopa za

prehrambene proizvode,izdavačko-grafičku djelatnost (knjige i sl.)ortpedska pomagala (invalidske proteze, kolica, očne proteze, dioptrijske naočale, kon-taktne leće i sl.)informatičku opremu koja se koristi za potrebe obrazovanja u akademskoj zajednici (osnovne i srednje škole i univerziteti)

b) stopa od 10% za ugostiteljsko-turističku djelatnost Nepotrebno je dodatno zbunjivati javnost jer su asocijacije privrede nakon veoma ozbiljne i široke rasprave, usaglasile jasne stavove o ovim i drugim prijedlozima koji se odnose na poboljšanje uslova privređivanja.

•••

•

PDV - usaglašeni zahtjevi privrede

Delegaciju je primio predsjednik PKKS g. Ke-mal Grebo sa saradnicima. Tom prilikom istaknut je značaj unapređenja saradnje univerziteta dva grada koja treba da bude u funkciji poticanja dobre privredne saradnje sa partnerima iz Turske. U razgovorima se došlo do zaključka da posto-ji niz zajedničkih interesnih sfera koje mogu poslužiti kao osnova za razvoj ukupne saradnje. Posebno je istaknuta spremnost Centra za edukaciju kadrova Komore za saradnju sa Egejskim univerzitetom, imajući u vidu dobru saradnju koju Centar ostvaruje sa drugim univerzitetima u zemlji i inostranstvu. Prihvatajući sve prijedloge Komore, pred-stavnici Egejskog univerziteta su izrazili svoju sprem-nost za unapređenje saradnje, posebno u dijelu

koji se odnosi na zajedničke pripreme za ulazak u Eu-ropsku uniju i s tim u vezi poz-vali domaćine da posjete Egejski univer-zitet prilikom o d r ž a v a n j a sajma u Izmiru početkom septembra ove godine.

Esad Ibišević

Glasnik

aktu

elno

sti

4

Podrška mladima„Volontiraj-kreditiraj“ Udruženje građana “Info house” Sarajevo u saradnji sa “Stiftung Schueler Helfen Leben”, GTZ i Privrednom komorom Kantona Sarajevo, započelo je edukativni projekat „Volontiraj-kreditiraj“. Svrha ovog projekta je da obuči i osnaži učenike da kreiraju svoj rad, steknu radne navike, ostvare kontakte sa drugim akterima civilnog društva s ciljem razmjene iskustva sadašnjih i budućih profe-sionalaca. Učenici će dan škole zamijeniti tzv. socijal-nim danom koji je planiran za 10. maj ove go-dine, odnosno jednim danom rada u nekoj od firmi iz Kantona Sarajevo, a koja će im uplatiti njihovu dnevnicu (15 KM) na projektni račun. Ovim nov-cem finansirat će se samo najbolji školski projekti prezentirani i izabrani od učenika na sajmu ideja 26. maja u Sarajevu. Korist od ove inicijative imaće ne samo škole i učenici već organizacije i firme koje će učestvovati u socijalnom danu, te na taj način pomoći mladima u sticanju radnih navika, kao i doprinijeti pozitivnom imidžu modernog poslovanja. Lejla Halkić

Mađari zainteresirani za projekte iz okoliša

Ekonomska savjetnica u Ambasadi Repu-like Mađarske u BiH gđa. Erika Dudaš posjetila je sredinom aprila Privrednu komoru Kantona Sara-jevo. U razgovoru sa potpredsjednikom Komore gosp. Irfanom Mehičićem i njegovim saradnici-ma, razmatrane su mogućnosti povezivanja po-slovnog sektora Kantona Sarajevo sa partnerima iz Mađarske na projektima zaštite okoliša. Tokom sastanaka pružene su informacije o mogućnostima investiranja mađarskih privrednika u KS. O ovim i drugim oblicima saradnje biće više razgovora na susretima privrednika Mađarske i Bosne i Hercegovine koje zajedno planiraju or-ganizirati Ambasada Republike Mađarske u BiH i Komora.

Potrebni partneri na ICT projektima Preduzeća iz zemalja novoprimljenih i potencijalnih članica EU, posebno mala i srednja preduzeća, susreću se sa problemom učestvovanja u projektima Okvirnog projekta- FP7. Idea-ist mreža , kofinancirana od Evrop-ske komisije, ima predstavnike iz 49 država; svih članica EU, zemalja kandidata, zemalja pristupnica, zemalja Zapadnog Balkana, mediteranskih država idr. Ideal-ist je mreža za potporu i globalno traženje partnera na ICT projektima. Za projekte ICT, aplikantima su potrebni partneri ili formiranje konzorcija. Mala i sred-nja preduzeća iz zemalja nečlanica EU imaju najveću šansu da učestvuju na ovim projekti-ma koo partneri. Sve o potrebnim partnerima na projektima ICT možete naći na stranici:www.ideal-ist.net/partner-searchwww.ideal-ist.net/partner-search/allps

Poštovani privrednici,

Privredna komora Kantona Sarajevo u sarad-nji sa Vanjskotrgovinskom komorom BH i Institutom za edukaciju organizuje obuku i polaganje ispita za vozače i menadžere u međunarodnom drumskom transportu u skladu sa direktivom EC/2003/59. Detaljnije informacije za obuku vozača možete dobiti na telefone: 250- 116, 250 -117, a za menadžere na 250-127.

Glasnik

eduk

acij

a

5

Seminarima u aprilu prisustvovalo 100 polaznika

Centar za edukaciju kadrova Privredne komore Kan-tona Sarajevo uspješno je realizovao tri seminara u aprilu 2007. godine na kojima je prisustvovalo preko 100 polaznika iz privrednih i drugih orga-nizacija.

Škola za vozače u međunarodnom

cestovnom prometu Druga škola je realizovana u terminu 6-8. april 2007. godine. Pohađanjem Škole vozači će dobiti diplomu koja će im biti neophodna prilikim predaje dokumentacije za dobivanje licence za obavljanje međunarodnog drumskog prevoza putnika i tereta.Školu je pohađao 41 vozača. Treća škola će biti realizovana u terminu 25-26. april 2007. godine, koju će, prema očekivanjima, pohađati oko 50 vozača.

Principi i vještine poslovnog komuniciranja

Partner: Adizes institut (Santa Barbara, USA) & Adizes Southeast Europe - ASEE, Novi Sad). Predavač je bio gosp. Hrvoje Bogdan, direktor Adiz-es iz Zagreba. Seminar je realizovan 23-24. aprila 2007. godine, sa prisutnih 15 polaznika.

teme seminara termin realizacije partner/predavač

Kurs od tri trodnevna seminarau saradnji sa Privrednom komorom Austrije. Predavači su eksperti WIFI instituta za edukaciju i promocije PK Austrije

Rizik menadžment 7-9. maj 2007. Sarajevo Predavač: Peter Manhart

Investicije i fi nansiranje

(Menadžment fi nansija)

4-6. juni 2007.Sarajevo

Predavač: dr Josef Wagner

Klijenting - odnos prema

kupcima kao faktor uspjeha

18-20. juni 2007.Sarajevo Predavač: Peter Manhart

HACCP TEČAJ ZA INTERNE AUDITORE17-18. maj 2007.Sarajevo

Predavač: Esada Nuhbegović, dipl ing. biologije/fi rma «Bio-Base»

UPRAVLJANJE INTELEKTUALNIM KAPITALOM

21-22. maj 2007.Sarajevo

Partner: Adizes Southeast Europe - ASEE (Novi Sad). Predavač: certifi cirani konsultant ASEE

NAPREDNE PREZENTACIJSKE VJEŠTINE 24-25. maj 2007.Sarajevo

Predavač: Šemsudin Zaimović

VOĐENJE PRODAJE 28-29. maj 2007. Sarajevo

Partner: Micro grupa Split, Hrvatska & Micro edukacija Sarajevo

KAKO S USPJEHOM PROVESTI ANALIZU RADNIH MJESTA?

14. maj 2007.Bihać

Privredna komora Unsko-sanskog kantona

KAKO PRIVUĆI I ZADRŽATI NAJBOLJE KADROVE?

15. maj 2007.Bihać

Privredna komora Unsko-sanskog kantona

Organiziramo za Vas:

Info: 250-117, 250-116, 250-107 www.pksa.com.ba/Aktuelni seminari

Glasnik6

sajm

ovi

Obavještavamo Vas da će Privredna komora Kantona Sarajevo, u saradnji sa Vanjskotrgovins-kom komorom BiH, ove godine učestvovati na 76. Međunarodnom sajmu u Izmiru, te Vas ovom pri-likom pozivamo da nam se pridružite kao izlagač na pomenutom sajmu koji će se održati od 31.8.-9.9.2007.godine.Zastupljeni će biti sektori:

organska poljoprivredaprehrambeni proizvodi, tehnologija i propratna industrijaautomobilska propratna industrijanamještaj, dekoracije, kućni uređaji, bijela tehnikaputnička vozila, bicikli, motociklikonstrukcioni i građevinski materijaligrađevinske mašinepoljoprivredne mašinepoljoprivredni alatičamci, jahte i tehnologijaHVAC (grijanje, klimatizacija) i propratna in-dustrijaelektrika, elektronika, kompjuteri, informacione tehnologijeturizam i termalni turizamhemijski i petrohemijski proizvodi i tehnologijapomorski i lovački materijali

••

••

•••••••

•

•••

petrohemijski proizvodi i tehnologija Mjesto održavanja je Izmir, treći po veličini grad u Turskoj sa površinom od 12.762 m2 i popu-lacijom sa više od tri miliona stanovnika. Ova manifestacija će u svom programu sadržavati međunarodne festivale kao što su In-ternacionalni festival kuhinje, Internacionalni dan umjetnosti, bilateralne susrete, kulturne događaje, koncerte, seminare itd.

Belma Jahović

Sve dodatne informacije možete dobiti: Belma Jahović, tel: 033 250 141,

e-mail: belmaj@pksa.com.ba i Slavica Operhal, tel: 033 250 158,

e-mail: slavicao@pksa.com.ba

•

Privredna komora Kantona Sarajevo će i ove godine nastupiti na Sajmu «Gradnja i obnova 2007» koji će se održati u Centru Skenderija od 22.5.–26.5.2007. godine. Ovom prilikom nudimo Vam mogućnost da se predstavite na izložbenom prostoru Komore, ili uz dostavu Vašeg propagand-nog (kataloškog) materijala. U sklopu ove manifestacije organiziraće se sajmovi:

29. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije17. međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva2. međunarodni sajam komunalne opreme i op-reme za zaštitu okolineINTERKLIMA - 11. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarijaINSTAL - 6. međunarodni sajam instalacija, rasv-jete, elektrotehnike i industrijske elektronikePLAGRAM - 32. međunarodni sajam plastike i gume

•

•

•

•

•

•

Sajam GRADNJA I OBNOVA je mjesto za: prezentaciju raznolikosti domaće i inostrane po-nude, uspješno predstavljanje nove tehnologije i proizvoda iz oblasti: građevinarstva, građevinskih mašina, grijanja, klimatizacije, instalacija, proizvo-da od plastike i gume, komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline, sirovina za proizvodnju plastičnih elemenata i proizvoda zanatskog stvaralaštva, prezentaciju alata i alatnih strojeva, prezentaciju u oblasti istraživanja i projektovanja, dostignuća iz oblasti izgradnje i održavanja objekata (visoko-gradnja, niskogradnja i hidrogradnja), informatičke tehnologije (softveri za građevinarstvo), itd.

Ukoliko se odlučite za ovaj vid saradnje, molimo Vas da nas o tome obavijestite.

Kontakt-osoba: Lejla Zečević-Selmanović; tel: 033 250 122; fax: 033 250 137;

e-mail: lejlazs@pksa.com.ba

31. avgust - 9. septembar 2007. godine

76. međunarodni sajam u Izmiru

Predstavite se na izložbenom prostoru Komore

«Gradnja i obnova 2007»

Besplatan prostor za izlagače iz BiH Organizator IZFAŞ ove godine nudi bh. privrednicima besplatan prostor za promociju svojih proizvoda. Bosanskohercegovačku delegaciju predvodi gospodin Kemal Grebo, pred-sjednik Privredne komore Kantona Sara-jevo.

Glasnik

sajm

ovi

7

Najznačajnija manifestacija

Kosova Privredna/Gospodarska ko-mora Federacije BiH će i ove go-dine sa bosanskohercegovačkim privrednicima učestvovati na Međunarodnom općem sajmu u Prištini. Sajam će se održati od 05.06.-9.6.2007. godine u Prištini – Indus-trijska zona u Prištini na površini od oko 4.000 m2. Organizator ove najznačajnije manifestacije Kosova je Privredna komora Kosova u saradnji sa Mini-starstvom trgovine i industrije Koso-va.

Devetnaesti međunarodni sajam knjige i 9. bijenale knjige, održani od 18. do 23. aprila ove godine u sarajevskoj Skenderiji, privukli su pozor-nost velikog broja gostiju, književnika i izlagača iz raznih dijelova svijeta, ali i posjetilaca na brojnim štandovima. Na površini od 5.230 kvadrat-nih metara bilo je postavljeno 130

štandova sa oko 90 suizlagača iz deset zemalja svijeta i regije, a najzastupljeniji su bili izlagači iz Srbije. Sajam je, prema zvaničnim podacima, posjetilo oko 90.000 ljudi. Organizatori TKD “Šahinpašić”, centar Skenderija te Udruženje izdavača i knjižara BiH ocijenili su da je ovogodišnji Sajam uspješniji i posjećeniji u odnosu na prošlu godinu, te da je zabilježen rast vrijednosnih i naturalnih parametara za deset posto. Najprodavanija knjiga na Sajmu je “90-dnevna dijeta”, autorica Brede Hrobar i Mojce Poljanšek, sa 1.000 prodanih primjeraka, najtraženiji strani autor bio je Orhan Pamuk, a

domaći Miljenko Jergović i Nura Bazdulj-Hubijer, te knjiga Midhata Riđanovića «Praktična engleska gramatika» sa 220 prodanih primjeraka, što pred-stavlja presedan jer je u pitanju stručno djelo.

19. međunarodni sajam knjige

Za šest dana u sarajevskoj Skenderiji 90.000 posjetilaca

15.maja u Sarajevu

Susreti sa privrednicima iz Hrvatske

U organizaciji Privredne komore Kantona Sarajeva i Hrvatske gospodarske Komore – Županijske komore Split, planirano je održavanje privrednih susreta između hrvatskih i bh privrednika 15. maja u prostorijama Komore u Sarajevu. Cilj posjete je unapređenje postojeće i uspostavljanje nove su-radnje privrednika. Delegaciju hrvatskih privrednika čine predstavnici kompanija koje se bave turizmom, ugostiteljstvom, zdravstvom, proiz-vodnjom ženske odjeće, primjenom IT u turizmu i trgovini, zastupan-jem ino-kompanija, organiziranjem sajmova, graditeljstvom, proiz-vodnjom dijelova i pribora za motorna vozila, proizvodnje ambalaže za prehrambenu industriju i ekstrudiranih proizvoda iz plastične mase, itd.

Dubravka Bošnjak

Pozivamo bh. privrednike da prisustvuju privrednim susretima! Prijavu i dodatne informacije možete dobiti na

telefone: 250 – 115 i 250 – 126.

Glasnik8

prez

enta

cije

Prezentacija razvojnih projekata KJKP “To-plane” Sarajevo održana je 11. aprila 2007. go-dine u hotelu “Holiday Inn”. U tematskom dijelu prezentirani su:

Projekti iz oblasti povećanja energetske efikasnostiIzvod iz programa razvojaPovećanje energetske efikasnosti u postrojen-jimaKogeneracija

Značaj realizacije predstavljenih projek-ta ogleda se u mnogim životnim aspektima, a najvažniji su okolinski efekti i poboljšanje ener-

•

••

•

getske efikasnosti u Kantonu Sarajevo. Nakon prezentacije se povela konstruktivna rasprava u kojoj su učestvovali privrednici i emi-nentni stručnjaci iz ove oblasti. Predsjednik Komore Kemal Grebo je istakao da je realizacija pomenutih projekata od velike važnosti za Kanton Sarajevo, ali i BiH u cjelini i da se moraju izdefinisati učesnici u projektima, gdje bi svakako i Privredna komora Kantona Sarajevo imala značajnu ulogu. Naglasio je da Vlada Kan-tona treba pružiti punu podršku u realizaciji pro-jekata. Lejla Zečević – Selmanović

Razvojni projekti KJKP „Toplane“ Sarajevo

Kompanija “AD Alpro” predstavila je 25. aprila u Privrednoj komori Kantona Sarajevo svoj proizvodni program i novitete u arhitektonskim alu-minijskim sistemima. «Cilj nam je da bh. tržištu predstavimo nešto što je sasvim novo, a to je serija sedam novih sistema “Alumilovih” profila koji su namijenjeni za obična, klizna, harmonika vrata i prozore», kazao je Vladan Nastić, šef marketinga “AD Alpro”. Predstavljeni profili su novi po svojim kon-struktivnim rješenjima i cjenovno pristupačni. Radi se o ekonomičnim sistemima sa manjim utroškom materijala za izradu vrata, prozora i sl. Na prezentaciji su date osnovne napomene kod projektovanja i izrade aluminijskih fasadnih sistema, te predstavljen softver za aluminijsku i PVC

bravariju. Od 2004. godine “Alpro” je dio svjetske gru-pacije “Alumil” koja okuplja 45 kompanija iz isto toliko država. “Alpro” trenutno ima oko 170 zapo-slenih ljudi, a godišnja proizvodnja profila različitih namjena se kreće oko 3.000 tona godišnje. U toku je modernizacija postrojenja koja bi trebala biti završena za mjesec, nakon čega očekuju duplo veći proizvodni kapacitet koji će zadovoljiti potrebe tržišta.

Noviteti u aliminijskim sistemima „Alpro“

Stručni tim Privredne komore Kantona Sarajevo, na čelu sa sekretarom Komore Muneverom Pahor, pos-jetio je 25. aprila tvornicu «Volkswagen» u Vogošći s ciljem da rukovodnom osoblju ove tvornice predoči sve pogodnosti koje može imati jedna firma ako se učlani u Komoru. Ispred Komore, prezentaciji su prisustvovali (osim sekretara Komore) direktori centara Komore (Rusmira Mandić, Mubera Kadrić, Esad Ibišević i Faruk Podrug), a ispred tvornice «Volkswagen» g. Wolfgang Wenzel, komercijalni direktor tvornice. Prezentaciji je prisustvovao i g. Zijad Kafedžić, di-

rektor Slobodne zone «Vogošća». Gđa Pahor je u prezentaciji navela najznačanije informacije o Komori, njenom ustrojst-vu, aktivnostima, a posebno o pogodnostima koje jedna firma može dobiti ako postane član Komore. Stručni tim će nastaviti aktivnosti na realizaciji prezentacija za potencijalne - buduće članove Ko-more.

Faruk Podrug

Prezentacija Komore u tvornici „Volkswagen“

E L E M E N T I Kanton SA F BiH Uč.

K/F01 Index fizičkog obima industrijske proizvodnje 2006 / 2005 110,0 107,5 -

02

Šumarstvo - proizvodnja šumskih sortimenata 2006 / 2005 u 000 m3 146 2.193 6,7 index 2006 / 2005 105,8 106,1 -

- prodaja šumskih sortimenata 2006 / 2005 u 000 m3 145 2.207 6,6 index 2006 / 2005 105,1 108,9 -

03 Promet u trgovini na malo (sa PDV) ukupno2006 / 2005 u 000 KM

1.737.125 4.723.241 36,8

04Građevinarstvo - index vrijednosti izvršenih građ. radova

2006 / 2005 101,4 117,1 -

05

Saobraćaj - cestovni prevoz roba 2006 / 2005 u 000 t. 92 2.304 4,0 index 2006 / 2005 66,2 123,2 -

- grad.-prigrad. prevoz putnika 2006 / 2005 u 000 165.985 194.323 85,4 index 2006 / 2005 93,4 94,6 -

- prevoz putnika željeznicom 2006 / 2005 u 000 - 401 - index 2006 / 2005 - 135 -

- prevoz robe željeznicom 2006 / 2005 u 000 t. - 6.558 - index 2006 / 2005 - 97 -

06Ugostiteljstvo - promet ukupno 2006 u 000 KM 42.941 95.281 45,1

index 2006 / 2005 103,3 109,8 -

07

Turizam - prihod ukupno 2006 u 000 KM 26.415,4 - - index 2006 / 2005 112,6 - -

- broj turista ukupno 2006 130.369 294.541 44,3 index 2006 / 2005 112,1 107,5 -

odnos: domaći / strani u % 27/73 40/60 -- broj noćenja ukupno 2006 276.859 661.113 41,9 index 2006 / 2005 113,0 110,8 -odnos: domaći / strani u % 24/76 37/63 -

08

Vanjskotrgovinska razmjena ukupno 2006 u mil. KM 3.456,6 11.535,8 30,0 index 2006 / 2005 100,1 110,9 -

Izvoz 2006 u mil. KM 646,3 3.611,6 17,9 index 2006 / 2005 118,3 137,6 -

Uvoz 2006 u mil. KM 2.810,3 7.924,3 35,5 index 2006 / 2005 96,7 101,9 -

Deficit 2006 u mil. KM 2.164,0 4.312,7 50,2 index 2006 / 2005 91,7 83,7 -

Pokrivenost uvoza izvozom 2006 23,0 45,6 -

09

Zaposleni radnici Ø 2006 95.314 389.601 24,5 index Ø 2006 / Ø 2005 101,9 100,3 -

Nezaposleni radnici na kraju XII 2006 68.556 362.368 18,9 index XII 2006 / XII 2005 101,5 104,3 -

Stopa nezaposlenosti na krajuXII 2006 u %

41,4 48,0 -

10Neto plaće Ø 2006 u KM 764,90 603,21 129,1

index Ø 2006 / Ø 2005 110,2 108,2 -

11

Cijene na malo index 2006 / 2005 107,0 107,0 -Od toga: - prehrambeni roizvodi ukupno 107,4 108,0 -

- industrijski proizvodi ukupno 107,4 106,7 - - usluge 107,0 108,4 -

12Troškovi života index 2006 / 2005 107,1 106,0 - Od toga: - robe ukupno 107,2 105,8 - - usluge Ukupno 106,9 107,0 -

13. Potrošačka korpa Ø 2006. u KM 494,19 491,45 100,6Izvor: - Federalni zavod za statistiku, Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, Vanjskotrgovinska komora BiH

PRIVREDNA KRETANJA U KANTONU SARAJEVO U 2006. GODINI (OSNOVNI INDIKATORI)

Pri

vred

a K

anto

na S

araj

evo

Pri

vred

a F

BiH

Naz

iv fi

nans

ijski

h po

kaza

telja

2006

. god

ina

2006

. god

ina

Inde

ks r

asta

06

/05

u K

SAUče

šće

u %

(KSA

/ FB

iH)

Uku

pan

broj

PR

AV

NIH

LIC

A5.

190

19.1

77-

27,1

Uku

pan

prih

od11

.016

.427

.130

29.0

63.6

08.5

5010

6,3

37,9

Uku

pni r

asho

di10

.942

.607

.276

28.8

18.5

67.5

0510

7,8

38,0

Net

o-do

bit

za p

erio

d po

slov

ne g

.47

8.35

9.95

31.

045.

725.

978

105,

545

,7G

ubit

ak z

a pe

riod

pos

lovn

e go

dine

456.

520.

649

915.

848.

419

161,

149

,8St

rukt

ura

ukup

nog

prih

oda

11

.016

.427

.130

2

9.06

3.60

8.55

0Pr

ihod

i od

prod

aje

10.2

49.5

83.2

9127

.504

.433

.864

105,

637

,3Pr

ihod

i od

pove

zani

h pr

avni

h lic

a6.

247.

038

17.8

91.2

9311

8,3

34,9

Prih

. od

ulag

anja

u d

ruga

pr.

lica

3.89

9.01

917

.653

.534

66,0

22,1

Dru

gi fi

nans

ijski

prih

odi

146.

249.

230

227.

365.

065

124,

964

,3Pr

omje

na v

rijed

. bio

lošk

e im

ovin

e5.

709.

909

7.52

8.51

694

,875

,8Pr

ihod

i po

osno

vu r

ev. s

tal.i

mov

ine

15.5

17.9

0626

.437

.477

2.57

4,7

58,7

Dob

ici o

d pr

odaj

e st

alne

imov

ine

73.8

56.2

0314

7.98

6.08

613

2,0

49,9

Ost

ali p

rihod

i51

5.36

4.53

41.

114.

312.

717

1107

46,2

Stru

ktur

a uk

upni

h ra

shod

a

10.9

42.6

07.2

76

28

.818

.567

.505

Troš

kovi

pro

daje

8.27

8.80

5.78

623

.020

.975

.667

104,

836

,0Tr

oško

vi d

istrib

ucije

799.

505.

407

1.81

9.51

5.09

910

9,4

43,9

Troš

kovi

upr

ave

i adm

inist

raci

je1.

046.

938.

126

2.26

2.07

0.22

511

6,3

46,3

Dru

gi o

pera

tivni

ras

hodi

88.7

06.5

1132

7.25

4.79

011

4,3

27,1

Rash

odi o

d ul

agan

ja p

ridru

ž. d

ruš.

1.89

9.95

310

.604

.175

74,1

17,9

Rash

odi o

d ul

agan

ja u

dr.

pov.

dr.

122.

971.

540

9.97

6.19

116

4,8

Rash

odi p

o os

novu

kam

ata

260.

228.

400

Dru

gi fi

nans

ijski

ras

hodi

79.4

01.2

3213

9.72

8.28

411

8,1

56,8

Gub

ici o

d um

anje

nja

vr. s

t. im

ov.

188.

069.

321

233.

627.

203

605,

980

,5G

ubic

i od

prod

aje

stal

ne im

ovin

e41

.384

.153

116.

917.

530

126,

935

,4O

stal

i ras

hodi

287.

080.

789

617.

669.

941

88,1

46,5

Gub

itak

za

peri

od p

oslo

vne

g.45

6.52

0.64

991

5.84

8.41

916

1,1

49,8

Aku

mul

iran

i gub

itak

1.66

5.67

8.78

23.

248.

456.

544

97,4

51,3

Gub

itak

izna

d vi

sine

kap

ital

a17

7.93

3.71

841

5.57

2.63

312

6,9

42,8

OSN

OV

NI F

INA

NSI

JSK

I PO

KA

ZA

TEL

JI P

OSL

OV

AN

JA

PR

IVR

EDE

KA

NT

ON

A S

AR

AJE

VO

I FE

DER

AC

IJE

BIH

U 2

006.

GO

DIN

I

Net

o-pl

aće,

nak

nade

plaća

712.

635.

842

1.73

7.65

5.44

211

0,8

41,0

Pro

sj. b

roj z

apos

leni

h na

baz

i ost

vare

nih

sati

rad

a86

.217

276.

820

80,1

31,1

Pro

sječ

na n

eto-

plać

a po

zap

osle

nom

rad

niku

688

523

138,

113

1,5

Upi

sani

a n

eupl

aćen

i kap

ital

4.09

2.33

430

.479

.586

57,4

13,4

Stal

na s

reds

tva

15.4

15.6

29.2

5630

.650

.828

.377

102,

550

,3N

emat

erija

lna

sred

stva

365.

476.

155

651.

776.

106

118,

156

,1Te

kuća

sre

dstv

a5.

562.

654.

143

13.7

55.7

91.1

5011

6,9

40,4

Gub

itak

izna

d vi

sine

kapi

tala

177.

933.

718

415.

572.

633

126,

942

,8U

kupn

a sr

edst

va (

akti

va)

21.1

60.3

09.4

5144

.852

.671

.746

106,

147

,2Ka

pita

l13

.153

.140

.461

26.7

10.1

05.8

2998

,549

,2U

pisa

ni te

mel

jni k

apita

l11

.027

.953

.058

23.0

80.5

56.3

4787

,847

,8Re

valo

rizac

ijske

i pr

enes

ene

rez.

806.

100.

171

1.41

9.38

5.00

688

,356

,8A

kum

ulira

na d

obit

1.63

4.64

1.33

53.

713.

123.

947

122,

744

,0A

kum

ulira

ni g

ubita

k1.

665.

678.

782

3.24

8.45

6.54

497

,451

,3D

ugor

očne

oba

veze

3.60

1.37

4.19

36.

480.

853.

527

125,

555

,6K

ratk

oroč

ne o

bave

ze4.

405.

794.

797

11.6

61.7

12.3

9011

8,0

37,8

Uku

pna

pasi

va21

.160

.309

.451

44.8

52.6

71.7

4610

6,1

47,2

OSN

OV

NI

IND

IKA

TO

RI U

SPJE

ŠNO

STI P

OSL

OV

AN

JA

I EK

ON

OM

IČN

OST

Odn

os u

k. p

rihod

a/uk

. ras

hod.

%10

0,7

100,

998

,5-

Net

o-do

bit p

o ra

dnik

u u

KM

5.54

83.

777,

613

1,6

-O

stva

reni

gub

itak

po r

adn.

(u K

M)

5.29

53.

308,

520

1,1

-II

REN

TAB

ILN

OST

Odn

os n

eto-

dobi

ti i s

taln

ih s

reds

t. %

3,12

3,4

103,

4-

Odn

os d

obiti

i ka

pita

la (%

)3,

633,

910

7,0

-II

I FI

NA

NSI

JSK

A S

TAB

ILN

OST

Uč.

stal

nih

sr. u

pos

lovn

im s

r. (%

)72

,85

68,3

96,6

-Po

kaza

telji

fina

nsijs

ke s

igur

nost

i uče

šća

kapi

tala

u

ukup

nim

sr.

(%)

62,1

559

,692

,9-

IV L

IKV

IDN

OST

u mil. KM

BiH FBiHKanton

SarajevoUčešće KS u STR

BiH FBiH

Ukupan izvoz 5.271 3.612 646 12,2 % 17,8 %Ukupan uvoz 11.235 7.924 2.810 25,0% 35,4 %Obim ukupno 16.506 11.536 3.456 20,9 % 23,0 %Saldo - 5.964 - 4.312 - 2.164 36,3 % 50,2%Pokrivenost 46,9 % 45,6 % 22,9 %Rast izvoza 37,8 % 37,6 % 18,3 %Rast uvoza 1,4 % 1,9 % 3,3 %Rast ukupnog obima spoljnotr. razmjene

10,7 % 10,9 % 0,1 %

Porast stepena pokrivenosti

35,9 % 35,1 % 22,4 %

IZVOZ UVOZ

2000 191 1.0622001 213 1.1102002 260 1.3232003 367 1.8672004 518 2.3352005 546 2.9052006 646 2.810

Izvoz i uvoz Kantona Sarajevo u periodu od 2000. do 2006. u mil. KM

646

2.810

546518367260213191

2.905

2.335

1.867

1.3231.1101.062

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

IZVOZUVOZ

ELEMENTI

Ukupnoprivreda Kanton

Od toga za djelatnosti *: Ukupnodjelatnosti od A do I

Ostal djelatn.**A C D E F G H I

Broj privrednih društava

5.190 41 7 753 11 412 2.215 127 303 3.869 1.321

Ukupan prihod 11.016,4 51,0 14,4 1.610,5 905,5 533,6 4.920,6 63,9 1.319,5 9.419,4 1.597,0Ukup. rashod 10.942,6 51,0 15,8 1.708,4 937,1 527,1 4.863,5 66,8 1.205,6 9.375,4 1.567,2Neto-dobit 478,3 0,3 0,4 101,5 5,5 14,3 113,3 2,1 181,4 419,0 59,3Gubitak u per. 456,5 0,4 1,7 207,9 37,1 10,8 70,7 5,3 87,2 421,2 35,3Akum. gubitak 1.665,7 1,8 2,1 148,5 911,3 39,7 154,5 13,6 194,1 1.465,8 199,8Gub. na supst. 177,9 0,3 0,1 52,9 2,1 8,9 56,0 4,7 5,1 130,2 47,7Neto-pl. i nakn. plaća iz dobiti

712,6 8,7 0,7 100,3 91,7 44,6 126,5 8,9 155,2 536,8 175,8

Pr. br. zaposl. po satima rada

86.217 578 120 13.325 7.192 8.373 20.450 1.534 14.448 66020 20197

Pr. neto-plaća po zap. u KM

688 1.251 483 627 1.062 444 515 484 895

* Osnovne privredne djelatnosti od A-I po Standardnoj klasifikaciji djelatnosti – SKD:A - Poljoprivreda, lov i šumarstvo G - Trgovina na vel. i malo, poprav.motorn. voz i motocikl. i predm. za ličnu upotrebu i domaćinstvoC - Rudarstvo H - UgostiteljstvoD - Prerađivačka industrija I - Saobraćaj, skladištenje i vezeE - Snabdijevanje el. energ, gasom i vodom J - Finansijsko posredovanjeF - Građevinarstvo

** Ostale djelatnosti: pravni subjekti koji se ne finansiraju iz budžeta J - Finansijsko posredovanje – ukupno 61 privredni subjekat K - Poslovanje nekretn. iznajmlj. i posl. usl. – ukupno 1.014 pravnih subj. L - Javna uprava i odbrana; socijal. os.- ukupno 1 privredno liceM - Obrazovanje – ukupno 51 privredno liceN - Zdravstvene i socijalna zaštita – 52 pravna licaO - Ostale javne, dr. soc i lične usl. dj. – 142 pravna lica

u mil. KM

Rast industrijske proizvodnje

1 proizvodnja hrane i pića 107,0 2 proizvodnja duhanskih proizvoda 114,9 3 pr. celul., papira i proizv.od papira 145,1 4 proizv. kemik. i kemijskih proizvoda 134,6 5 pr. električnih mašina i aparata 107,1 6 pr. medic. preciz. optič. instr. i satova 150,1 7 pr. namještaja, prerađiv. industrija 149,6 8 reciklaža 125,3

Rast industrijske proizvodnje

1 proizvodnja hrane i pića 107,0 2 proizvodnja duhanskih proizvoda 114,9 3 pr. celul., papira i proizv.od papira 145,1 4 proizv. kemik. i kemijskih proizvoda 134,6 5 pr. električnih mašina i aparata 107,1 6 pr. medic. preciz. optič. instr. i satova 150,1 7 pr. namještaja, prerađiv. industrija 149,6 8 reciklaža 125,3

Pad industrijske proizvodnje

1 prerada kože, galanterije i obuće 95,8 2 proizvodnja tekstila 88,1 3 pr. odjeće, dorada i bojenje krzna 15,8 4 prer. drveta i proizv. proizv. od drveta 62,9 5 izdavačka i štamparska djelatnost 80,7 6 proizvodnja proizvoda od gume i plastike 94,1 7 pr. ostalih nemet. mineralnih proizv. 90,1 8 pr. prozvoda od metala osim mašina 87,7 9 proizvodnja mašina i uređaja 39,310 pr. kancelarisjkih mašina i računara 41,311 pr. motornih vozila, prikolica i poluprikolica 92,712 proizvodnja metala 88,1

Pad industrijske proizvodnje

1 prerada kože, galanterije i obuće 95,8 2 proizvodnja tekstila 88,1 3 pr. odjeće, dorada i bojenje krzna 15,8 4 prer. drveta i proizv. proizv. od drveta 62,9 5 izdavačka i štamparska djelatnost 80,7 6 proizvodnja proizvoda od gume i plastike 94,1 7 pr. ostalih nemet. mineralnih proizv. 90,1 8 pr. prozvoda od metala osim mašina 87,7 9 proizvodnja mašina i uređaja 39,310 pr. kancelarisjkih mašina i računara 41,311 pr. motornih vozila, prikolica i poluprikolica 92,712 proizvodnja metala 88,1

Glasnik13

pred

stav

ljam

o va

m

Predsjednik Privredne komore Kantona Sa-rajevo gosp. Kemal Grebo posjetio je16. aprila 2007. godine sa svojim saradnicima Tvornicu elek-troopreme u Sarajevu gdje je sa menadžmentom firme razgovarao o aktuelnim problemima u po-slovanju. Direktor ove firme gosp. Miroslav Janjić kao najveće probleme ističe visoke carine na uvoz re-promaterijala koji koriste u svojoj proizvodnji, a koji se ne proizvodi u Bosni i Hercegovini, zatim visoke doprinose na plaće i porez na dobit. Kao jedan od problema gosp. Janjić navodi i nepo-voljne bankarske kredite za praćenje proizvodnje i izvoza. »Potrebno je formirati domaću investicijsku banku koja će podržati naše projekte i tako osigu-rati veću likividnost u poslovanju», smatra gosp. Janjić.

Kako je istakao gosp. Grebo, Komora će dati svoj doprinos na rješavanju barijera u razvoju biznisa i stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijen-ta za sve privredne subjekte. Tvornica elektroopreme Sarajevo bavi se proizvodnjom niskonaponskih razvodnih uređaja. Osnovna djelatnost društva je proizvodnja uređaja i opreme za distribuciju, mjerenje, kontrolu i up-ravljanje električnom energijom. Prošle godine ostvarili su prihod od 3.700.000,00 KM od čega se 22% plasmana odnosi na ino-tržište (Tvornica elektroopreme – TEO izvozi svoje proizvode u više od 10 zemalja). Ove godine planiraju povećati proizvodnju za 6% u odnosu na prošlu godinu. Za cjelokupnu planiranu proizvodnju je ugovorena prodaja, od čega je 30% izvoza. Trenutno zapošljavaju 62 radnika, sa veoma kvalitetnom kvalifikacionom strukturom.

U posjeti Tvornici elektroopreme

Mikrokreditna organizacija “LOKmicro” svečano je 20. aprila u “Holiday Innu” obilježila deset godina svog postojanja i uspješnog poslovanja. Ovoj svečanosti pored velikog broja zvanica pris-ustvovao je i top- menadžment Privredne komore Kantona Sarajevo. U toku njihovog rada plasirano je više od 220 miliona KM emitovanih u više od 52.000 kredita. Istovremeno, stvorena je velika baza od preko 14.000 aktivnih klijenata u čijim rukama se nalazi više od 50 miliona kreditnog portfolija. “LOKmicro” posluje putem 32 ureda i ima 150 zaposlenih radnika različitog profila. Njegova vizija je postati najinovativnija i vodeća mikrofi-nansijska organizacija koja pruža podršku u rastu životnog standarda stanovnika BiH. Misija “LOKmicra” je kontinuirano pružanje

mikrofinansijskih usluga ekonomski slabije razvi-jenoj kategoriji stanovništva koje im omogućava samozapošljavanje, sigurnost, finansijsku stabil-nost, povećanje prihoda, stvaranje boljih životnih uslova, kao i učešće u tržišnoj utakmici.

Čestitke Komore MKO LOKmicro

Deset godina uspješnog rada

Glasnik

bizn

is

14

U organizaciji Općine Centar Sarajevo, u prisustvu mnogobrojnih zvanica 19. aprila ove godine otvorene su savremene poslovne prostorije poljoprivredne zadruge ”Centar”, na području MZ Nahorevo. Novi objekat zvanično na upotrebu pre-dali su Dževad Bećirević, načelnik Općine Centar i Abid Šarić, ministar za privredu u KS. U izgradnju poljoprivredne zadruge, Općina Centar je uložila 500.000 KM, a Vlada KS 100.000 KM. Ideja o organizovanja poljoprivrednika i os-nivanje zadruge proizašla je iz studije “Mogućnosti razvoja poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda u općini Centar u periodu od 2003 do 2007. godine”, stavova Privredne komore KS proisteklih iz studije ”Projekcija razvoja tržišne poljoprivredne proizvodnje u KS u periodu 2005 – 2010. godina” i potreba prerađivačke industrije za poljoprivrednim proizvodima (”Klas”, prerađivači mlijeka i mesa, itd.). Ideju su svesrdno podržali zemljoradnici iz općine Centar i tri susjedne općine - Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo i Vogošća. Cilj osnivanja zadruge je povećanje poljoprivredne proizvodnje, kvalitetnije organizovanje poljoprivred-nih proizvođača i sigurniji plasman tržnih viškova prehrambenih proizvoda, prije svega: mlijeka, voća, meda i dru-gih pčelinjih proizvoda, ljekovitog bilja

i drugih šumskih plodova, cvijeća, itd. S obzirom da ovo područje, pored mogućnosti bavljenja poljo-privrednom proizvodnjom, obiluje i prirodnim turističkim potencijalima, zadruga će svoje poslovanje fokusi-rati i na pružanju turističkih usluga u seoskim domaćinstvima. Prednosti organizovanja pol-joprivrednika i drugih u zadrugu su brojne, od kojih ističemo: ra-cionalnost u programiranju raz-voja, stručnu pomoć, pomoć u me-hanizaciji i primjeni agrotehničkih mjera, u obezbejđenje plasmana poljoprivrednih proizvoda, itd. Općina Centar će pokušati uz pomoć privrednih i drugih sub-jekata opremiti poslovne prostorije, tehnički osposobiti zadrugu sa neo-

phodnom opremom i mehanizacijom i obezbijediti plaću za određeni period zaposlenim u zadruzi. Prigodom obilježavanja otvaranja no-vog objekta dodijeljen je određen broj nagrada najuspješnijim poljoprivrednim proizvođačima. Komisija za dodijelu priznanja poljoprivrednim proizvođačima Općine Centar, dodijelila je na-grade u sljedećim kategorijama: najuspješniji farmeri, najperspektivniji farmeri, najuspješniji uzgajivači goveda, najuspješniji uzgajivači ovaca i najuspješniji proizvođači meda i pčelinjih proiz-voda.

Sulejman Selimović

Pozitivan primjer općine Centar, najurbanije općine u KS

Otvoren savremeni objekat poljoprivredne zadruge Nahorevo

Glasnik

bizn

is

15

ENERGOINVESTU POSAO U LIBIJI VRIJEDAN 160

MILIONA EURA

„Energoinvest Sarajevo“ po-tpisao je ugovor o izgradnji transmediteranskog dalekovo-da vrijednog 160 miliona eura s Elektroprivredom Libije. U izgradnji 400 kilovoltnog trans-mediteranskog dalekovoda, ukupne dužine 2.500 kilome-tara, „Energoinvestu“ je povje-rena izgradnja dionica od 720 kilometara. Ugovor je potpisao konzorcij „Energoinvest“, „Elpco“ i „Mi-tas“, a podrazumijeva projekto-vanje, isporuku opreme, mon-tažu, ispitivanje i puštanje pod napon.

MIMS KUPIO BIHAĆKI MALOPRODAJNI LANAC

OPAL KOMERC

U skladu s razvojnim planovi-ma i širenjem prodajne mreže u BiH, kompanija MIMS potpi-sala je ugovor o preuzimanju i kupovini maloprodajne mreže kompanije „Opal Komerc“ iz Bihaća, saopšteno je iz MIMS

grupacije.

„Opal Komerc“ u svom sastavu ima šest maloprodajnih obje-kata, ukupne površine 4.500 kvadratnih metara, te zemljište površine 6.000 kvadratnih me-tara namijenjenog izgradnji no-vog tržnog centra.

Rekonstrukcija objekata i pri-lagođavanje prepoznatljivom izgledu objekata „Merkur“, MIMS, DC Konjic treba biti za-vršena do kraja maja ove go-dine.

Svi uposlenici će biti zadržani u radnom odnosu, a prilagodba novom i modernijem poslovan-ju bit će izvršena kroz organi-ziranje raznih vidova obuke za radnike.

NETO-DOBIT SARAJEVO OSIGURANJA U 2006.

GODINI 1,4 MILIONA KM

Dioničari „Sarajevo osiguranja Sarajevo“, na Skupštini dioni-čara, jednoglasno su usvojili Izvještaj o poslovanju za 2006. godinu sa bilansom stanja i bi-lansom uspjeha, te izvještajima revizora, Nadzornog odbora i Odbora za reviziju. Dioničari najveće bh. osiguravajuće kuće su na ovaj način dali podršku ostvarenim rezultatima mena-džmenta društva koji predvodi generalni direktor Midhat Ter-zić.

„Sarajevo osiguranje“ je u pro-tekloj godini ostvarilo 49,5 mi-

liona KM premije uz dobit od 1,4 miliona KM.

Uz izvještaj o poslovanju „Sa-rajevo osiguranja“ za proteklu godinu, dioničari su usvojili i godišnji obračun, te odluku o raspodjeli dobiti, zatim odluku o pokrivanju isplaćenih prije-ratnih šteta u 2006. godini i potvrdili izbor vanjskog revizora za 2007. godinu.

Dioničari su jednoglasno usvo-jili i izmjene i dopune Statuta Sarajevo osiguranja, a na os-novu Zakona o društvima za osiguranje u privatnom osigu-ranju, saopšteno je iz te osigu-ravajuće kuće.

PROŠLOGODIŠNJI PRIHODI ŽELJEZNICA

FBIH 58 MILIONA KM

Prihodi Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosili su 58.698.235 KM, od čega je u robnom saob-raćaju ostvareno 56.720.166 KM. Obim prijevoza tereta lani je bio na nivou prethodne godi-ne od 6,6 miliona tona robe. U ovoj godini, međutim, Željez-nice FBiH planiraju povećanje od oko 15 posto i prijevoz 7,6 miliona tona. U međunarod-nom saobraćaju je prevezeno 3,5 miliona tona robe. Žel-jeznice FBiH lani su prevez-le 401.193 putnika, od kojih 49.559 u međunarodnom sa-obraćaju.

Glasnik16

EU&

BiH

Dileme poljoprivrednika o ulasku u EU su veoma velike, kako u BiH, tako i u susjednim državama. Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najznačajnih politika Europske unije. Iz zajedničkog europskog budžeta za poljoprivredu se izdvaja oko 45 posto svih sredstava. Tržište od više od 450 milijuna ljudi može značiti izuzetan poticaj za poljoprivrednike, na isti način na koji je to bio poticaj za poljo-privrednike novih država članica EU. U tim državama su u pravilu poljoprivrednici bili najskeptičniji u pogledu ulaska u EU, svega dvije godine nakon pristu-panja oni su najveći pobornici europskih integracija. Razlog tome su upravo svakodnevne prednosti i koristi koje imaju od EU - mogućnost korištenja izdašnih fondova, povećanje tržišta i mogućnosti plasiranja proizvoda po većim cijenama diljem EU bez administrativnih i carinskih barijera, redovite is-plate poticaja i sređenije stanje u domaćem poljoprivrednom tržištu.

NEKOLIKO PITANJA I ODGOVORA IZ

PUBLIKACIJE “KAKO U EU?, KOJA MOGU BITI OD

KORISTI BH POLJOPRIVREDNICIMA

KOLIKO MORAJU BITI VELIKA

POLJOPRIVREDNA DOBRA NAKON ULASKA U EU?

Prosječno poljoprivredno dobro u zemljama EU kreće se od 3,5 ha na Cipru do 67 ha u Češkoj. Ovaj podatak potvrđuje da za opstanak poljoprivrednih dobara u EU nije presudna niti je propisana njihova veličina već konkurentnost proizvodnje,

odgovarajuća ponuda, kao i or-ganiziran i pravovremen nastup na tržištu. Kako ulazak u EU utječe na prihode poljoprivrednika?Na promjenu dohotka utjecat će jedinstvena carinska poli-tika unutar EU, promjena struk-ture i iznosa potpore i svođenje državne intervencije na onu mje-ru koju omogućuju odluke EU-a. Kao što svaki od tih faktora može utjecati pozitivno ili nega-tivno na pojedine sektore, tako je jasno da i unutar pojedinih sektora ulazak u EU neće svim poljoprivrednicima donijeti isti predznak promjene dohotka.

ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD DOPUNSKOM DJELATNOŠĆU U

POLJOPRIVREDI U EU I KAKVI SU UVJETI ZA POSTUPAK UVOđENJA

POJEDINE DJELATNOSTI?

Navedeno je pitanje u kontekstu ZPP relevantno jedino ako se odnosi na potporu koja se osigurava za izjednačavanje djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima. Naime, kao što su poljoprivrednici slobodni izabrati vrstu poljoprivredne proizvodnje kojom će se baviti, imaju slobodu baviti se i drugim vrstama poslovnih aktivnosti za koje ocijene da će im donijeti veći dohodak. Ako poljoprivred-nik pri tome računa na potporu iz proračuna EU, tada se ona odobrava prema propisima koji u EU reguliraju pitanje rural-nog razvitka. Politika ruralnog razvitka u EU predviđa niz pri-oriteta za koje se može odobriti potpora, uključujući i slijedeće prioritete:

o izjednačavanje poljo-privrednih aktivnosti i ak-tivnosti bliskih poljoprivredi radi osiguravanja višestrukih djelatnosti ili alternativnih

•

prihodao poticanje turizma i obrtničkih djelatnosti.

Na nivou EU nisu precizirane vrste aktivnosti za koje će se odobriti potpora u okviru poli-tike ruralnog razvitka.

ŠTA SE ISPLATI /NE ISPLATI PROIZVODITI U EUROPI?

Odluku o tome što se ispla-ti, odnosno ne isplati, proiz-voditi na tržištu EU ne donose zajedničke institucije kao niti po-jedine države Članice. Premda u prošlosti nije bilo uvijek tako, danas se s velikom sigurnošću može ustvrditi da će ocjenu is-plativosti buduće proizvodnje europskih poljoprivrednika don-ositi u prvom redu tržište, odnos-no potrošači. Zbog specifičnosti ove proizvodnje i višeznačne uloge poljoprivrede i nadalje se u europskom modelu očekuje važna uloga države.

JESU LI PREDVIĐENE KAKVE MJERE NA DRŽAVNOJ RAZINI KOJIMA BI

SE SPRIJEČILO PRETJERANO USITN-JAVANJE POLJOPRIVREDNIH PAR-

CELA?

Mjere koje sprečavaju pretjer-anu parcelizaciju poljoprivred-nih površina predviđene su u odredbi Članka 56. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, ko-jim je propisano da se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ne može nasljeđivanjem dijeliti.

KAKO SE REGULIRA DONJA I GORNJA GRANICA CIJENA POLJO-PRIVREDNIH PROIZVODA U EU?

Gornju granicu cijena poljo-privrednih proizvoda određuje tržište, odnosno krajnji kupac. To znači da proizvođač može

•

Kako u EU? Set pitanja i odgovora za poljoprivrednike

Glasnik

EU&

BiH

17

diktirati prodajnu cijenu samo do one granice koju tolerira potrošač. S druge strane, donju granicu cijena utvrđuje visina troškova u proizvodnji. U slučaju nekih proizvoda ta se granica štiti putem interventne cijene. Tržišna cijena je u pravilu viša od interventne cijene jer sustav intervencije u EU nije ustrojen na način da bi stimulirao proizvod-nju poljoprivrednih proizvoda za koje u normalnim okolnostima nema mjesta na tržištu EU. Dru-gim riječima, proizvođači pri-likom planiranja proizvodnje ne računaju na interventni otkup, već prate kretanja na tržištu te volumen proizvodnje nastoje regulirati s obzirom na potražnju, žele li da njihova proizvodnja bude isplativa.

HOĆE LI EU POTICATI VELIKE KOMBINATE, KOJI SU LIMITI U

POTICAJIMA?

U ovom trenutku u EU ne postoji gornji limit u veličini poljoprivred-noga gospodarstva o kojemu bi ovisilo pravo na dobivanje poticaja. Međutim, u slučaju poljoprivrednika koji dobivaju godišnje potpore u iznosu višem od 5.000 EUR primjenjuje se lin-earno smanjenje poticaja od 3 do 5% od ukupnog iznosa.

HOĆE LI UVOZ POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE BITI

POJEDNOSTAVLJEN?

Ulaskom u EU stvorit će se slo-

bodno unutarnje tržište za razm-jenu robe, pa tako i poljoprivred-nih strojeva i opreme. Drugim riječima, ukinut će se carine za trgovinu unutar zajedničkoga tržišta EU te se promet u okviru toga tržišta i ne smatra uvozom.

JESU LI KVOTE EU PROPISANE NA RAZINI DRŽAVE ILI NA RAZINI

DOMAĆINSTVA ILI NA

OBJEMA RAZINAMA?

Proizvodne kvote u EU prop-isane su za dva poljoprivredna proizvoda: mlijeko i šećer. U oba slučaja odredi se visina kvote na razini svake države članice, a države nakon toga određuju dopuštenu visinu proiz-vodnje za svakog poljoprivred-nika koji se bavi proizvodnjom mlijeka, odnosno šećera. U pravilu, države članice toleriraju određena prekoračenja proiz-vodnje na razini pojedinačnog gospodarstva ukoliko nije došlo do prekoračenja na regionalnoj ili nacionalnoj razini. Za takva prekoračenja naplaćuju se vrlo visoki novčani penali.

Pripremila: Dubravka Bošnjak

Više informacija nawww.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=178&sid=&akcija=&jezik=1

(Publikacija “Kako u EU? - 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o

Europskoj uniji”)

BiH od EU traži 140 miliona

eura pomoći Direkcija za europske inte-gracije BiH i Delegacija Europ-ske komisije u BiH organizirali su u Sarajevu sastanak s do-natorskom zajednicom s ciljem prezentacije Instrumenta za pret-pristupnu pomoć (IPA) te potreba BiH na putu ka euroatlantskim integracijama. Direktor Direkcije za eu-ropske integracije Osman Topčagić je kazao da BiH zna koji su joj projekti potrebni i koje treba finansirati. Identifici-rani su najvažniji projekti koji će omogućiti napredak BiH u ovom procesu, jer je čitavo programi-ranje za IPA za 2007. godinu rađeno u saradnji s BH instituci-jama, korisnicima pomoći. BiH kao potencijalni kan-didat u ovom trenutku može da koristi dvije od pet komponentiIPA programa - za tranziciju i institucionalnu izgradnju te za prekograničnu saradnju. Sljedeće tri komponente bit će otvorene za BiH kada postane kandidat za članstvo u EU. Međutim, BiH ne može postati kandidat za članstvo dok ne potpiše Sporazum o stabilizaci-ji i pridruživanju. Tri komponente IPA koje su trenutno nedostupne BiH odnose se na poljoprivredu, infrastrukturu i ljudske resurse.

Glasnik

legi

slat

iva

18

I M P R E S U M

GODINA VII / 2007.BROJ 54

april

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje redakcijski kolegij:

Predsjednik:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnički urednik:Elvira Baždar

Članovi: Latifa Huseinovićmr. Esad IbiševićMubera Kadrić, Rusmira Mandić,

Faruk Podrug,

Lektor:Aida Šečić

Izdavač:Privredna komora Kantona

Sarajevo,

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8.

Tel: 00387 33/ 250-100,

250-101, 250-196Fax: 00387 33/

250-137, 250-140

Štampa:Blicdruk, Sarajevo

BESPLATAN PRIMJERAK

LegislativaBOSNA I HERCEGOVINA

Odluka o izmjenama Odluke o kvalitetu tečnih naftnih goriva («Sl. glasnik BiH», broj 22/07)Odluka o utvrđivanju uvjeta za carinski terminal («Sl. glasnik BiH», broj 24/07)Zakon o izmjeni Zakona o državnoj graničnoj službi («Sl. glasnik BiH», broj 27/07)Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza («Sl. glasnik BiH», broj 28/07)

FEDERACIJA BiHZakon o izvršavanju Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2007. godine («Sl. novine FBiH», broj 25/07)Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj or-ganizaciji Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegov-ine («Sl. novine F BiH», broj 22/07)Pravilnik o izmjeni Pravilnika o registraciji lijekova («Sl. novine FBiH», broj 22/07)Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o naknadama za tehnički pregled vozila i drugim poslovima koji se obavljaju u stanicama za tehnički pregled («Sl. novine FBiH», broj 26/07)Uredba o izmjeni Uredbe o vršenju ovlašćenja organa Feder-acije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala («Sl. novine FBiH», broj 27/07)

•

•

•

•

•

•

•

•

•

INICIJATIVE KOMORE

Nezaposlenost - gorući problem

Problem nezaposlenosti je najveći problem u Kantonu Sarajevo i njegovo rješavanje mora biti u centru pažnje svih organizovanih struk-tura u Kantonu Sarajevo, a ne samo Zavoda za zapošljavanje. Početkom aprila Komora je Vladi Kantona Sarajevo uputila pri-jedlog za što brže pokretanje aktivnosti na izradi i donošenju studije o mogućnostima zapošljavanja u KS za period 2007 - 2010. godine na osnovu koje bi se donio akcioni plan zapošljavanja u Kantonu Sara-jevo. Ministar privrede Abid Šarić, direktor JU Služba za zapošljavanje KS Vahid Muharemović i predsjednik Komore Kemal Grebo potpisali su Protokol o zajedničkoj realizaciji ove studije. To je jedan od značajnijih projekata koje Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo i Komora zajednički realiziraju u okviru aktivnosti o sufinansiranju i implementaciji projekata od značaja za privredni raz-voj.

Novi članovi Komore

Firmama ROVITA d.o.o., AV COM d.o.o., PERGOLA d.o.o., IGM d.o.o., GST STEEL d.o.o. i SPD P.M. MILK Vogošća čestitamo na pristupanju u članstvo Privredne komore Kan-tona Sarajevo. Očekujemo da ćete i Vi koji to do sada nisu učinili slijediti primjer članova Komore, pridružiti im se i postati važna karika u asoci-jaciji poslovnih subjekata.

Pet inovacija koje će promijeniti život

Najnovija istraživanja vodećih firmi iz oblasti kompjutera i servisa najavljuju da će pet inovativnih tehnologija potpuno promijeniti svijet u narednih pet godina.

Više od 150 000 ljudi iz 104 zemlje je uključeno u aktivnosti stvaranja novih ideja i tehnoloških rješenja. U narednih pet godina pojaviti će se stvari kao što su; daljinski pristup zdravstvenoj zaštiti, 3D verzija In-terneta, prevođenje jezika u realnom vremenu, mogućnost mikroupravljanja okolišom, mobilni telefoni koji će se približiti «čitanju naših misli». Prednosti bežičnih tehnologija udvostručit će mogućnost sigurnog prikupljanja osjetljivih medicinskih podataka, što će omogućiti prenos informacija o zdravlju od ljekarske ambulante do bilo kojeg mjesta gdje se nalazi pacijent. Pojava 3D Interneta će doprinijeti razvoju online-zdravst-vene zaštite, interaktivne edukacije i elektronske trgovine. Na primjer: fabrika sa proizvodnjom, razvojni i projektantni ured mogu se locirati bilo gdje u svijetu odvojeno, ali će postojati mogućnost zajedničkog rada i rješavanja problema u realnom vremenu. Startovanjem «presence»- tehnologije (tehnologije duha) mobilni telefoni će se razviti u uređaje koji će moći kontinuira-no učiti o našim osobinama i potrebama. Sva ova tehnološka rješenja bitno će promijeniti način života, rada ljudi i upravljanje okolišom.