Protokoli Sionskih mudraca

Protokoli S ion skih mudraca

l Protokoli Sionskih mudraca

AUTOR:

S.R. Žrnovački

TIRAŽ: 1000 primjeraka

4

l Protokoli S ionskih mudraca

Godine 1860 Isaac Adolphe Cremieux osnovao je židovsko međunarodno udruženje, zapravo samo jedan dio slobodnog zidarstva, pod imenom All iance Israelite Universelle. Tom pril ikom izdao je svim židovima svijeta ovakav proglas:

»Aliansa koju hoćemo da stvorimo nije ni francuska ni engleska ni švicarska ni njemačka, ona je židovska, ona je svesvjetska . . . M i živimo u stranim zemljama i ne možemo se zanimati za prolazne probitke tih zemalja tako dugo, dokle god su naši moralni i materijalni probici u opasnosti. Židovska nauka mora jednog dana ispuniti čitav svijet. Židovi! Makar da ste razasuti po svim točkama zemlje smatrajte se uvijek članovima izabranog naroda. Ako vjerujete da ste usprkos vaših vanjskih nacionalnosti samo jedan narod, ako vjerujete da jedino židovstvo predstavlja vjersku i političku istinu . . . Židovi čitavoga svijeta, dođite, poslušaj te naš zov, dokažite vašu pripadnost!

Iskoristimo sve okolnosti! Naša moć je vel ika, naučimo se upotrijebiti je! Ćega da se boj imo? N ije daleko dan kada će sva bogatstva svijeta pripadati židovima. «

·

Ćetiri godine kasnije, god. 1864. izašla je u Parizu knj ižica Razgovor u podzemlju između Machiavellia i Montesquiea. U toj knj ižici duh čuvenog pisca I l Principe-a zastupa svoje poznato mišljenje, koje je zastupao i za svog života: "A po koj ima se može narodima vladati samo krajnjom tiranijom i samovoljom, misleći samo na vlastiti probitak uz žrtvovanje svih narodnih probitaka."

Montesquieu zastupa suprotnost i zgraža se nad nećudorednim Machiavel l ievim načel ima. Na kraj u Machiavel l i kaže: "Ovo što sam sad opisao, ovaj zbir strahovitih stvari od koj ih duh zaprepašten uzmiče, ovo djelo koje je samo pakao mogao usavršiti, sve je to već gotovo, sve to već postoj i, sve to ovoga časa postoj i pod suncem na jednoj točci zemlje, na točci koj u smo napusti l i . . . " "Pogledaj tamo sjene što nedaleko od nas prolaze, zastiru nam pogled, prepoznaješ li ih? To su Slavni, koj i su uzbudi l i zavist čitavoga svijeta. Ovoga časa oni od Boga zahtijevaj u da im vrati domovinu."

5


Koliko su nećudoredna i strahovita politička načela što ih Machiavelli iznosi u svom Principeu, toliko su još daleko strahovitija načela što ih pisac ove knj ige stavlj a u usta mrtvome Machiavelliu. Na kraj u eto vidimo, da sva ta načela predstavlj aju plan pomoću kojeg će Židovi osvoj iti svijet i na temelju kojega oni od Boga traže povratak svoje domovine. Knj i žica je izašla anonimno, ali poslije se ustanovilo da ju je napisao pokršteni židov Maurice Joly. Taj Maurice Joly bio j e član Masona i lični prijatelj Cremieux-a. Kad se pogleda razmak koji je protekao od osnivanja Alians Israelite Universelle i izdanja ove knj ige, onda se samo od sebe namiče pitanje nije li plan iznesen u toj knj izi zapravo tajni plan Alianse. A zavirimo li malo u Talmud vidjet ćemo, da su tamo zastupana isto takva nećudoredna politička načela.

Godine 1901. izdao je ruski pisac G. Butmi knj igu pod naslovom Neprijatelj ljudskoga roda. Do 1907. izašla su već četiri izdanja te knj ige. Istovremeno kad i Butmi izdao je i drugi Rus Sergej Nilus knj igu pod naslovom Veliko u malom. B/izu je dolazeći antikrist i đavo/ovo carstvo na zemlji. Godine 1905. promijenio je naslov svojoj knj izi u Veliko u malom i antikrist kao bliska predstojeća politička mogućnost. Tu svoju knj igu izdao je još 1911., 1912., i 1917.

Sve ove knj ige Butmia i Nilusa sadržavaju u sebi zapisnike tajnih sjednica židovskih vrhovnih glavara, tkz. Sionskih Mudraca. Te sjednice i rasprave na nj ima održane su prilikom prvog cionističkog kongresa u Baselu (29. - 31. kolovoza 1897.) Danas sva ta izdanja predstavljaju muzejsku rijetkost - Židovi su ih odmah poslije izlaska pokupovali i velikim dijelom uništili . To daljnje uništavanje sa strane Židova onemogućeno je nakon što je te zapisnike pod naslovom Protokoli Sionskih Mudraca izdao na njemačkom jeziku Gottfried zur Beeks (satnik a. B. Miller von Hausen). Kad Židovi v iše nisu mogli izmicati rasparčavanju i populariziranju ovih Protokola, koj i su se počeli prevoditi na sve jezike svijeta, oni su uprli sve sile da obore istinitost tih Protokola.

Uspjeli su u prvi čas u jednome: pažnja javnosti bila je odvraćena od samoga sadržaja tih zapisnika i prebačena na potpuno sporedno polje nj ihovog izvora.

Jedan od glavnih židovskih dokaza neistinitosti Protokola bio je taj, da se sadržaj Protokola velikim svoj im dijelom poklapa sa sadržajem Jolyeve knj ige, koju smo prije napomenul i .

6


Ali već po našem prij ašnjem izvodu vidi se, da je to baš suprotan dokaz. N ije važno tko je Protokole napisao, već je važno to, da su oni vjerni odraz židovskog svesvjetskog političkog shvaćanj a i da, zaista, sadržavaju židovski plan u kojemu oni namjerav�u ne samo "de facto", 1 već i "de jure"2 zavladati čitavim svijetom, kako gospodarski , tako i pol itički . Taj plan se kao crvena nit provlači od doba bab i lonskog sužanjstva, iznesen već u prvim zametcima Talmuda, pa do Protokola u XX. stoljeću.

Usprkos svih napora, što su ih Židovi u loži l i u svoj a dokazivanja o lažnosti Protokola, odnosno baš radi t ih napora uspjelo je do danas potpuno sigurno i nesumlj ivo dokazati da Protokoli ne samo što su potpun odraz židovskoga duha, već su, zaista, napisani od oni h po koj ima se i zovu, od vrhovnih židovski h glavara, od S ionskih Mudraca.

Protokoli Sionskih Mudraca izaš l i su do sada nekoliko puta na hrvatskom jeziku, al i su od Židova tako temelj ito uklonjeni da kod nas predstavljaj u najveću knj ižarsku rijetkost. Od svih tih izdanja najkritičnije je obrađeno Tomićeva (Split - Š ibenik, 1920.). Ovaj naš prijevod drži se uglavnom Tomićevog, samo smo ispust i l i sve komentare i usporedbe između Butmia, Ni lusa, poljskog i tal ijanskog izdanja. To je učinjeno radi lakše preglednosti i kratkoće. Istovremeno su neke sjednice skraćene ispuštanjem preopširnih razglabanja. Na kraju ovog uvoda dajemo još samo nekol iko najznačajnij i h izvadaka iz Tomićeva predgovora njegovoj knj izi Krvave osnove ili Protokoli Sionskih Mudraca.

Gdje god su Protokoli izlazil i , svagdje su proizvađal i veliku uzrujanost među kršćanima i među državnicima. Zato su Židovi sve moguće ulagali , da Protokoli ne izađu na javu i l i barem da ih iz nje istu re. Gottfriedu zur Beeku, kad ih je prevodio na njemački, ponudil i su 500. 000. - zlatnih maraka, da ih ne izda: što je on odbio. 28. veljače 1917. zbačen je b io ruski car; 2. i l i 3. ožujka novo izdanje Nilusovo bi lo je predano knj ižarama. Primjerci su b i l i već stavljeni u vagon, kad nadođe grupa ljudi, s ilom otvori vagon, izbaci primjerke i spali i h. Kad je sve bilo uništeno, udalj iše se, a da nisu ni krenu l i u druge vagone. Židov Kerensky, kad je došao na vlast, naredio je , da se pretraže sve knj ižare u Moskvi i Petrogradu

1 De facto čit. de fak.to (lat.) zaista, doista, stvarno. 2 De jure (lat.) po pravu, s pravnog stajališta; usp. de facto.

7


i Protokoli, koj i se nađu, da se zaplijene. Protokoli, koji su se prije careva pada prodavali za 30 - 40 rubalja, poslije pada nisu se mogli dobiti za manje od 500 - 600 rubalja. G. 1918. plaćalo se za l primjerak 1000 rubalja, a g. 1920. do 1 2. 000. Neki su u isto vrijeme nudili do 3. 000. 000 rubalja za l primjerak, ali ga nije bilo moguće dobiti .

Kad su Protokoli izašli u Engleskoj, nastala je u narodu, a i među državnicima, prava panika. Listovi su pisali strahovite članke proti Protokolima i židovskim poglavicama i upozoravali na pogibelj, koja se s nj ihove strane prijeti. U tom su se osobito isticali 'Times" i "Mornig Post". No već nakon prvih članaka Protokoli su na tajanstven način iz Engleske iščezli . "Times-u" je netko pružio podašnu ruku i on je promijenio način pisanja; počeo je sumnjati u autentičnost Protokola. Protokoli sadržavaju plan, koj i su prvaci židovski imali provesti u djelo, pa je naravno, da je svaki od nj ih imao po jedan primjerak, koj i je neopreznošću il i na koj i drugi način mogao doći do ruku izdavača. A to se je, zaista, dogodilo. Sam Theodor Herzl u poslanicama sionističkog odbora, osobito u poslanici g. 190 l . koja nosi broj 18. tuži se na neopreznost, koja je odala tajnu Protokola (Jouin, Le peril judeo-maconnique, t. IV Paris 1922. s. 142). Ali sve kad bi forma Protokola i bila sumnjiva, tj . Protokoli ne bi bili izrađeni u ovom obliku, ne bi se moglo ni naj manje sumnjati o nj ihovu sadržaju. Naj veći dio onoga, što se nalazi u Protokolima, sadržano je u trima govorima ili spisima triju židovskih rabina. Prvi je izrekao u Pragu rabin Reichkom godine 1 880., 1 7 godina prije kongresa u Baselu, na grobu rabina Simeona ben Juda, a objelodanjen je pod natpisom Izvješće o političko-historičkim događajima posljednjih deset godina. C.jelodanio ga je Sir John Readeliff. Drugi je Ein Rabiner uber die Gojim, brošura koja je g. 190 l. dopala u ruke mladom češkom zastupniku Breznowskome, i radi koje je on i nterpelirao3 ministra rata, pa je tako izašla na javu, i poslije u izvadima bila preštampana u 7. i 8. broju austrijskog tjednika Michel wache auf od 2. i 9. ožujka 190 1. Treći je aovor nekog rabina na kongresu u Lavovu 1911. objelodanjen u bečkom Bauernbi.indler-u od l. XI. 1912. Autentičnosti ovih triju spisa, osobito dvaju posljednj ih, Židovi se nisu

3 lnterpelirati (lat. interpellare) prekidati, prekinuti koga u govoru, upadllti u riječ, smetati; tražiti odgovor ili obj�njenje o čemu od mjerodavnog ministra u parlamentu; prav. sprječavati nešto; prigovarati; zvati pred sud.

8


usudili poricati, pa ako je istinito, da su nji hove namjere i osnove, koje se nalaze u ovim trima spisima, onda su i one, koje se izlažu u Protokolima, jer se s nj ima potpuno slažu.

Za strašnu povijesnu istinitost Protokola svjedoče krvavi događaj i posljednj ih godina, tj . svj etski rat, pokušaj i revolucije u Mađarskoj i Njemačkoj , koju su pripravili sve same židovske vođe, grozno stanje u Rusij i , gdje su pučki komesari sami Židovi . Jedini Lenj in nije bio Židov, ali mu je majka bila Židovka i oženio se ženom Židovkom. Sve što se događa u Rusij i i što se je pokušalo u Mađarskoj i Njemačkoj, kao i cij eli svjetski rat, sve je samo točno izvršenje Protokola.

U Protokolima govori obično j edno lice, pa se s te strane čini, kao da oni nisu zapsinici . l s ovoga razloga nijekali su Židovi, kao npr. John Spargo, nj ihovu autentičnost kao zapisnika. Protokoli u stvari, kako veli Nilus u izdanju g. 1917. iz samoga židovskoga izvora - bio je naime u odnošaj i ma s istim Herzlom - nisu drugo do strateški plan, kako će Židovi osvoj iti svijet i podvrgnuti ga pod svoj jaram. Ovaj plan čitao je i predložio vijeću židovskih poglavica za prvog Sionističkog kongresa g. 1897. Theodor Herz), "Knez Progonstva". Odatle je razumlj ivo, zašto jedan govori . Ali Protokoli pretpostavljaju, da se je o nj i ma i raspravljalo. Npr. u 10 sjednici Butmijeva izdanja veli se: "D.J. tvrdi, da se despotizam4, o kome ja govorim, ne slaže s modernim napretkom: ali ja ću dokazati protivno. U 16. sjednici kaže se: "Odgovorit ću na napomenu D.A., koj i kaže da bi penzioniranje starih činovnika mnogo stalo državu . . . dokazat ću, kad se bude raspravljalo o financijalnim pitanj ima," itd. Dakle se je o Protokolima raspravljalo, pa se mogu nazvati zapisnicima. Zašto su pak u ovom obliku u zapisnik unešeni , nije jasno: vjerojatno zato, što je plan, u nj ima sadržan, u cijelosti primljen i usvoj en onako, kako j e bio predložen.

Protokoli nam otkri vaj u strašne tajne i pokazuju na nevidlj ive sile, koje svijetom vladaj u . U mnogočem rasvjetljuj u nam također i događaje, koj i se kod nas i kraj nas zbivaju. Stoga ne možemo, da svu našu javnost na nj ih ne upozorimo i živo preporučimo, da ih pomnj ivo pročita, da se tako spriječi pogibelj, koja i nama prijeti . Polj ski prijevod Protokola nosi natpis

4 Despotizam (grč. despotes) neograničena vladavina, samovolja, tiranstvo; prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju; podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda; despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave.

9


"Važno! ! - Pozor! ! ", a podnatpis: "Čitaj i daj da se čita." To isto i mi svima dovikujemo, a ne dao Bog, da naše riječi budu glas vapijućeg u pustinji!

ZAGREB, SRPANJ 1942. S. R. ŽRNOVAČKI

P r v a S j e d n ic a5

Nacrt vlade oslonjene na silu6

Ostavljajući na stranu frazerstvo raspravljat ćemo jedino o značenju svake ideje i rasvijetlit ćemo položaj poredbama i izvodima. Tako ćemo označiti naš sistem ispitujući događaje s našega stanovišta i sa stanovišta Goi ma. 7

Treba zapaziti, da su brojniji ljudi sa zlim nego s dobrim sklonostima. Stoga će se moći više postići silom i zastrašivanjem nego učenim i uvjerljivim raspravama. Svaki čovjek čezne za vlašću, a malo ih je, koji ne bi postali diktatorima, kad bi samo mogli; vrlo su pak rijetki, koji ne bi bili spremni žrtvovati općenito dobro svojim zasebnim problemima.

S i l a j e p ra v o

Što j e zadržavalo i rukovodilo ovu tegleću marvu, koju nazivljemo ljudima? U početku društvenog života podložili su se slijepoj i brutalnoj sili, zatim zakonu, koji je također sila, ali maskirana. Ja iz toga zaključujem, da se po naravnome zakonu pravo nalazi u sili.

L ib e ral i z a m u b ij a p ra v u s l o b o d u

Politička sloboda jest, a ne stvarnost. Ovu ideju valja znati primijeniti, kad treba, s pomoću idealistične zamke, privući narodnu stranu

5 Nije sigurno, da je zaista toliki broj sjednica održan koliki se nalazi u ovoj knjizi. Broj se odnosi na broj zapisnika i vjerojatno je veći od broja sjednica (radi prekida i odmora). 6 Podnaslova nema u Butmijevom izdanju. Ostavljamo ih radi bolje preglednosti.

7 Goi u množini Goim označuje nežidove. Židovi često upotrebljavaju za kršćane i ime Akum, što znači poganin.

10


u svoju stranku, ako je ova odlučila da sruši narodnu stranku. Ta je zadaća olakšana, kad je protivnik zaražen idejom slobode i l i l iberalizma i kad ustupa svoju snagu za ovu ideju. Tu će se pokazati pobjeda našega sistema: po zakonu života jedva što su uzde vlasti ispuštene iz jedne ruke, prihvaća ih druga, budući da sl ijepa snaga naroda ne može ni jedan dan ostati bez vođe . . . Dosljedno nova vlast samo nadomještava oslabljenu svoj im rođenim l iberalizmom.

Naša zlatna moć

U naše dane moć je zlatna, tj . naša, nadomjestila vlast l iberalnih vođa.

Anarhija nam izručuj e narode

Ideja je slobode neostvariva, jer se n itko ne zna njom poslužiti u pravoj mjeri. Dosta je pustiti puk, da sam sobom upravlja za neko vrijeme, pa da ova sloboda postane raspuštenošću. Tada nastaju nutarnje borbe, koje se brzo izrode u socijalne ratove; u ovima se države unište, a nj ihova se moć obrati u pepeo. Neka se jedna država iscrpi u nutarnjim borbama, i l i neka je građanski ratovi predadu u ruke vanjskih neprijatelja: u jednom i drugom slučaju možemo smatrati da je beznadno izgubljena; ona je u našoj vlasti . . .

De s p o ti z a m n a š e g k a p i tala

Despotizam našeg kapitala pruža joj dasku spasenja, o koju je prisiljena da se prihvati, da se ne sruši u bezdan . . .

Nema morala protiv nutarnjeg neprijatelja. Onoga, koji bi mislio, da su naši razlozi nemoralni, ja bih zapitao: ako jedna država ima dva neprijatelja i ako je dopušteno, da protiv vanjskom neprijatelju upotrijebi svakojaka strateška sredstva, kao npr. da se tajnim čuvaju navalni i obrambeni planovi, noćni napadaj i s jačom si lom, zašto bi ova ista sredstva bila nemoralna, kad bi se poduzela protiv našega najgorega neprijatelja: protiv rušitelja našeg blagostanja, protiv našega suparnika u vlasti?

l l


Sij mo anarhij u među mase

Može li se pametan i razborit čovjek nadati , da će mu poći za rukom da uvijek vlada masom pomoću dokaza i razloga, kad je lakše postići to glupim riječima, ali kadrim da zavedu puk, kojega je duh površan?. . . Mase se vode isklj učivo sitničavim strastima, običaj ima, navikama, sentimentalnim teorij ama. One se zapliču u stranačke nesuglasice, koje onemogućuju svaki sporazum, pa i ondje, gdje se ozbiljno razlaže; jer odluka mase zavisi o slučajnoj ili unaprijed pripravljeno j većini, koja, neupućena u političke tajne, stvara besmislene odluke sijući na taj način klicu anarhije u vladi .

U politici nema morala

Iz dosad izloženoga slijedi, da politika nema ništa zajedničko s moralom. Vladar, koj i se drži morala, nije spretan poltičar, i njegovo prijestolje nije stalno. Onaj , koj i hoće da upravlja, mora se znati uteći varci i pretvaranju. Poštenje i i skrenost, ove dvije velike narodne krijeposti , u politici postaj u manama. One sigurno, i mnogo spretnije nego li najljući neprijatelj , zbacuj u vladare s prijestolja. Neka se vlade Goima drže ovih krijeposti, ali one nas nipošto ne smiju voditi u našem djelovanju.

Sila s t v ara pravo

Naše se pravo nalazi u sili . Riječ "pravo" označuje pojam, koj i se ne osniva ni na čemu. Pravo bi moglo značiti : "dajte mi što žel im, i dokazat ću vam, da sam j ači od vas." Gdje počinje pravo? Gdje svršava? U čemu stoj i ?

U državama gdje je vlast slabo ustrojena, gdje s u zakoniti vladari nemoćni, budući da im je ugled oslabljen liberalizmom i njegovim umišljenim prednostima, ja vidim naše pravo, da krijepošću prava jačega, napadnemo i srušimo opstojeći režim, i njegove ustanove, da stavimo ruku na zakone, da preuredi mo ustanove i postanemo gospodarima onih, koji su svojevoljno predali svu svoju vlast, nakon što su je se "darežljivo" odrekli .

1 2


Nepredobivost taj ne žido- m a so n e rije

Naša vlast je nepredobiva, jer je nevidlj iva, a takva će ostati sve dotle, dok stekne takvu moć, da je nikakva sila ni spletka neće moći potkopati.

Liberalizam srušen - svrha opravdava sredstva

Iz privremenoga zla, kome smo prisiljeni da pribjegnemo, nastat će blagodat trajne vlade, koja će opet vratiti normalni l iberalizmom poremećeni tok narodnoga života. Svrha opravdava sredstva. Stoga svratimo svoju pažnju ne toliko na ono, što je dobro i moralno, koliko na ono što je korisno i potrebno! Mi i mamo pred sobom svoj plan; naš je put označen, i ne možemo se od njega udalj iti, da se ne izložimo opasnosti da uništimo djelo od više stoljeća.

M asa j e slijepa i mlitava

Da se izradi poseban nacrt djelovanja, treba računati na niskoću, nestalnost i površnost svjetine, ne njezinu nesposobnost da shvati uvjete svog opstanka i svog blagostanja; treba imati na pameti , da je masa slijepa, nametljiva, bez suda i ropski prisluškuje desno, l ijevo.

Slijepac ne može voditi druge slijepce bez pogibije da ih dovede u jamu. Dosljedno, naše pristaše, koj i potječu iz mase, makar bil i i genij i , ali neupoćeei u poHtiku, ne mogp �&!iti da upravljaju masom, a da se ne izlože da izgube cijelo svoje.�.

Pol itički alfabet- nemoć stranaka �

. Simo ljudi pripravljeni od_tijclinjstva kadri su shvatiti smisao riječi pol itičkog alfabeta.

Narod predan samome sebi, tj . vodama iz svoje sredine, upropdćuje samoga sebe stranačkirq razmiricama, koje nastanu iz želje za vlašću, � častima i vlastUnaa: .i neredima, koje oni porađaju. Je li moguće, da Oarodl\C mase raspravljaJu. mimo bez prepiranja, te upravljaju državnim

13


poslovima, koj i se ne smiju pomiještati s posebničkim probicima? Zadjevice zaprjećuju obranu od vanjskih neprijatelja i priječe, da ih raspoznamo. Plan, razdijeljen na toliko dijelova, koliko je glava u masi, gubi svoje jedinstvo i postaje nerazumljiv i neizvršlj iv radi različitih tumačenja, koja mu se mogu dati .

A utokracija je jedin a vlada

Nacrt opsežan i jasan ne može izradtiti nego samo jedan čovjek; on stavlja u red sve kotačiće državnog stroja. Iz toga treba zaključiti, da je bolje za dobrobit jedne države, da je vlast usredotočena u rukama jednog odgovornog pojedinca. Uljudba ne može opstojati bez apsolutnog despotizma, jer nju ne vode mase nego nj ihovi vođe, koj i mu drago oni bili . Masa je divlja; ona to dokazuje u svakoj prigodi . Čim se masa dočepa slobode (ideje slobode) odmah je pretvori u anarhiju, vrhunac barbarstva.

Alkoholizam- čovjekolj ublje- razvratnost

Pogledajte ona bića alkoholizirana, poživinčena pribleknuta radi pića, ona koje imaju neograničeno pravo upotrebe, pravo dato Goirnima u isto vrijeme kad i s loboda. (Naši, sjećajući se Kherema, ne služe se ovom slobodom.)

Narodi Goima poživinčeni su alkoholom; nj ihova je mladež pokvarena klasičnim naukama i preranom razvratnošću, u koju su je dovukli naši agenti, s luge, činovnici itd. u bolj im položaj ima, kao i naše javne ženske, među koje ubrajam i nj ihove oponašatelj ice.

Židovsko-masonska načela; si la i licemj erstvo

Naše načelo jest: si la i l icemjerstvo. Samo sila u politici pobjeđuje, osobito ako se krije pod sposobnostima, koje su nužne državnicima. Sila mora biti načelo, lukavstvo i l icemjerstvo pravilo svake vlade, koja neće da se odriče svoje vlasti pred novom silom. Ovo je zlo jedino sredstvo da se dođe do dobra. Stoga ne smijemo odbiti upotrijebu korupcije, varanja i izdajstva, kad nam mogu poslužiti, da dođemo do svoje svrhe. U politici se treba znati dočepati tuđega vlasništva, da se postigen podložnost i vlast.

14


Teror

Naša vlada, koja ide za m1rmm osvajanj ima, imat će pravo da nadomjesti strahote rata sa ubijanj ima ne toliko vidljivima, ali uspješnijima, da podrže teror, koj i će nam don ijeti sl ijepu podložnost Goima i nj ihovu mlitavost. Pravedna i neumolj iva strogost glavni je čini lac vladine snage. Stoga nam je ne samo iz interesa, nego i po dužnosti prijeko potrebno, da se držimo programa sile i l icemjerstva, da možemo pobijediti. Svaka nauka, koja se osniva na brojkama, toliko je moćna koliko i sredstva, koje upotrebljava. Mi ćemo pobijediti ne toliko primjenj ivanjem naših strogih nauka, koliko samim našim načelima, i podložit ćemo sve vlade našoj nadvladi. Dosta će biti da se zna, da smo neumolj ivi, pa da svaki otpor bude skršen.

Sloboda - jednakost- bratstvo

Još u ·vrijeme razvoja stare Grčke mi smo prvi zaviknul i : "Sloboda", riječ koju su zatim tako �esto ponavljale nesvjesne papige uhvaćene na ovu meku, a kojom su se poslužile, da liše svijet blagostanja, prave individualne slobode od nasilja mase. Ovi Goimi , tako zvani pametni i mudri, nisu mogl i shvatiti, koliko su apstraktne ove riječi, koje su čuli dovikivati sa svih strana; nisu se n i sjetil i , da u stvari nema slobode, kao što nema ni jednakosti, budući da je sama narav postavila nejednakost uma, karaktera, sposobnosti; nisu opazil i , da ih je naša politika bacila iza nj ihova običnoga života u onaj , koj i vodi našoj vlasti. I budala može vladati ako je upućen u politiku, dok se neupućen, pa bio on i genij , izgubi na putovima, koje mi pokazujemo.

M i smo potkopali mon arhiju

Na ovom je načelu osnovana dinastička vlada naših kraljeva, što je sin bio upućen od svoga oca u političke tajne, tajne, do koj ih nitko nije smio doći. Goimi su izgubi l i smisao nasljednog prenošenja vlasti, a ovaj gubitak pridonio je uspjehu naše stvari.

15


Ukidanje povlastica Goimova plemstva

Naš poklik: "Sloboda, Jednakost, Bratsvo" doveo je u naše redovehvala naši m sl ijepim agentima - sa sve četiri strane svijeta čitave legije, koje su sa zanosom nosile našu zastavu. Međutim, ove su riječi bile moljci, koje su podgrizle blagostanje Goima rušeći mir, sklad solidarnost i posluh prema zakonima i podkopavaj ući sve temelje nj ihovih država. Vidjet ćete kasnije, da je baš to pridonijelo pobjedi našega sistema mirnog osvajanja svijeta. Tako smo mogli postignuti da se ukinu povlastice, pa i sama bit aristokracije Goi ma, one aristokracije, koja je bila prirodna zaštita naroda i domovine proti naše djelatnosti .

Židovska aristokracij a j e plutokrat ična8

Na njezinim ruševinama mi smo podigli novu aristokraciju naših pristaša imaj ući za mjerilo nauku i bogatstvo.

Računanje sa slaboćama i strastima

Naša je pobjeda bi la olakšana time, što smo se u odnošajima sa ljudima, koj i su nam bil i prijeko potrebni, oslanjali na najdirlj ivije žice ljudske naravi : brojke, grabežlj ivost, materijalne potrebe. Svaka od ovih slabosti, uzeta napose, kadra je uništiti svaku l ičnu slobodu predaj ući volju ljudi onomu, koji kupuju nj ihovu djelatnost.

Krivo shvaćena sloboda predaje nam vlast

Nedokučivi pojam slobode dopušta, da uvjerimo mase, da nj ihova vlada nije drugo do poslovođa gospodara zemlje, a taj je narod,

· i da se

poslovođa može promijeniti, kao što se mijenj aju istrošene rukavice. Ova mogućnost promjene predala ih je nama i praktično stavila nj ihov izbor u naše ruke.

8 Plutokracija (grč. plutokratia) l. vladavina bogatih (pomoću novca i kapitala), vlada novca; bogati ljudi, plutokrati.

1 6


DRUG A SJEDNIC A

Spolj ašnj ost i židovska politika

Danas ću početi ponavljajući, što je već rečeno. Mol im vas sjetite se, kako se vlade i narodi Goima zadovoljavaju vanjskom stranom stvar i . P a kako ć e onda otkriti nutarnj i sadržaj , kad nj ihove vođe nadasve sanj aj u o zabavama i uživanj u materijalnih dobara. Prevažno je za našu politiku, da s tim računamo. Sad raspravimo pitanja, koja se odnose na vlast, slobodu riječi, slobodu savjest i, pravo udruživanja, ravnopravnost pred zakonom, nepovrijedlj ivost vlasništva, prebi vali šta, porez i ideju tajnog poreza! Nijedno od ovih pitanja ne smije biti raspravljano javno pred narodom; ne treba niti da pred nj im nabrajamo sve naše osnove. Važnost ove šutnje leži u tome, da, kad prelazimo mučke preko ovih načela, sačuvamo slobodu djelovanja. To nam dopušta, da u stalnoj prigodi, isključimo da nitko i ne opazi, jednu i l i drugu osnovu. Dočim, kad bismo ih iznijel i na j avu, tebalo bi da ih primimo bez rezerve.

U spj eh zaj amčen

Narod na osobit nač in časti one, koj i u sebi utjelovljuju s ilu . Pri svakome činu nasi lja viče: "To je zbilja n itkov; ali kako je spretan ! S kojom je vještačkom važnošću od igrao svoj u ulogu !"

Mi kanimo neopaženo privući sve narode gradnj i novoga djela, kome zami šljamo nacrt, a koja sa sobom nosi rušenja svega opstojećega reda, kojeg ćemo mi nadomjestiti naš im kraljevstvom i njegovim zakonima. Stoga treba da s i osiguramo potporu ove sile, koja je "što me briga?" naših agenata - modernih "premiera" svih država. Ta će sila maknuti sve zapreke, koje nam stoje na putu.

Židovski uspj eh leži u pučkom glasovanj u

Kad provedemo naš državni udar, reći ćemo narod ima: "Sve j e iš lo zlo po vas. Vi ste ljuto stradal i . Mi ćemo uništiti uzrok svih vaših muka, naime: narodnost, granice i razl iku novca. Doista, ne shvaćaj ući naših razloga, možete nas osuditi; ali da budete pravedni , i sp itajte najprije, što vam dajemo!"

17


Tada će nas oni u triumfu nositi na ramenima, jednodušnome ushitu veselja i nade.

Glasovanje - koje će nam pripraviti tlo, kad na nj priviknemo i najprostije ljude organizirajući, gdje je moguće, pojedine grupe i društva....: igrat će po zadnji put svoju ulogu, iskazujući nam posljednju uslugu: potvrdu naših zakona.

Opće pravo glasa

Da dobijemo apsolutnu većinu, treba da uvedemo opće pravo glasa bez razlike staleža i posjeda. Ovu većinu ne bismo mogli dobiti kod samog školovanog i imućnog staleža.9

Židovska moć ruši obite lj pod despotizmom

Kad tako svakoga prožme misao njegove osobne važnosti, pokidat ćemo sve obiteljske veze među Goima; spriječit ćemo vrijedne ljude da izađu na glas: masa, pod našim vodstvom, neće im dati da se istaknu. Ona će se priviknuti da sluša samo nas, koj i plaćamo nj ihovu pažnju i posluh. Ovo sredstvo stavit će nam u ruke si lu tako sl ijepu, da se neće moći nikako kretati, ako je ne vode naši agenti, postavljeni da upravljaju masom, koja znade da o nji ma zavisi njezina zarad, nagrada i svaki probitak

TREĆA SJEDNICA Po n o v n i odg o j n aroda

Primjenjujući naša načela pazite na značaj naroda, gdje radite. Opća i jednaka primjena ovih načela ne može donijeti uspjeha, prije nego se narod nanovo odgoj i. Ako budete iš l i postepeno i razborito vidjet ćete prije deset godina, da se je promijenio i najopornij i karakter, i mi ćemo

9 Protokoli su sastavljeni prije no što je u Evropi u svim državama dano pravo svim staležima.

1 8


računati jedan narod više među narodima koj i će se podložiti našoj idej i čovječanskog Internacionalizma.

Rušenje v ladajućih v las ti

Kad budemo na vlasti, zamijenit ćemo riječi našeg l iberalnog poklika "Sloboda, Jednakost i Bratstvo", i tako ćemo jedanput više uhvatiti za rogove istu zvijer.

Zaista, naša je vlast već makla sputa sve druge, premda ih ima još dosta vel iki broj, koje obstoje samo prividno.

A ntisemitizam 10

Danas, ako koja vlada digne glas protiv nas, to je samo formalnost i naš poticaj - jer nam je nj ihov antisemitizam potreban, da možemo vladati n ižom braćom. Toga vam neću opširnije razlagati, jer smo o tome više puta raspravljali . 1 1

Despotizam Žido-M asonerije

Označit ću vam samo jednu točku, da u stvari naša Nadvlada ne nalazi više zapreka kod vlada Goima. Ona se nalazi u stanju potpuno legalnu, poznatu pod energičnim i s i lnim imenom diktature. Mogu vam reći sasvim otvoreno, da smo sada mi zakonodavci ; mi smo suci; mi kažnjavamo u sudovima Goima, mi osuđujemo na smrt i l i dajemo pomilovanje; mi smo kao vrhovni zapovjednik, koji stupa na čelu svih naših armija sastojećih od l iberalaca.

U nastavku ove sjednice "Protokoli" donose još ova važnija otkrića: Mi vladamo snažnom rukom, od nas potječe sveopći teror.

10 Pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Židova � privrednom, političkom i duhovnom životu, antisemitski, protužidovski pokret. 11 Takvo je stanje bilo u doba stvaranja "Protokola". Danas Židovi imaju već drugačije mišljenje o antisemitizmu.

19


S l uge Žido-M asonerije

Među našim svjesnim i nesvijesnim agentima imamo lj udi svakoga mišljenja: monarhista, demagoga, socijalista, anarhista, komunista i svih vrsta utopista. Dali smo i m svakome svoj posao: svaki rovari sa svoje strane i nastoj i da sruši ono, što se drži. Sve su države satrte ovim manevrima; vape za mirom i pripravne su na sve žrtve, samo da ga dobiju. Ali m i ne ćemo dati ni mira ni primirja, dok očito ne priznadu našu međunarodnu Nadvladu i njoj se ne podlože.

Narodi viču, da treba riješiti socijalno pitanje s pomoću internacionalizma. Stranačka razdvojenost nam ih je sve predala, jer da netko vodi stranačku borbu, treba novaca, a sav novac i mamo mi.

Sukob između vlasti i naroda

Mogli bismo se bojati, da se više i l i manje uviđavna s i la Goimovih vladalaca udruži sa sl ijepom silom naroda. Al i smo poduzel i sve moguće mjere protiv te eventualnosti : među ovim dvjema silama podigli smo jaki zid međusobnog nepovjerenja. Tako će slijepa si la naroda ostati potporanj, a mi ćemo biti vođe i orijentirati je prema našem cilju. Radi toga će se naši agenti uvući u samu sredinu naroda.

Liberalni organizam

Da ne porušimo prije vremena institucije Goima, mi smo u nj ih zahvatili opreznom rukom. Tako smo utjecali na vlast, na i zborne zakone, tisak, l ičnu slobodu i, što je j oš važnije, na nastavu i na odgoj, te ugaone stijene socij alnog života.

Uništenje glavnih gradova

V i ćete napomenuti, da će protiv nas ustati s oružanom silom, ako se naši planovi otkriju prije vremena? Predvidjevši ovu eventualnost mi i mamo u rezervi jedno sredstvo: da poruši mo glavne gradove dignuvši i h u zrak zajedno sa nj ihovim organizacijama i dokumenti ma.

20


ČETVRTA SJEDNICA (Ćitav sadržaj ovog zapisnika posvećen je ratovima, koje su Židovi već

sada predvidjeli, a djelomično i proveli : 1914 dalje, ruska revolucija itd.)

Cilj velikih naoružavanj a

Pojačanje naoružanja i umnožavanje redarstva jesu elementi neophodno potrebni za ostvarenje gore naznačenih osnova. Treba da izvan nas u svim državama budu samo proleterske mase, nekoliko milijunera koj i su nam privrženi, redarstvenici, vojnici i vlada našega kova.

Vr ijenje , borbe, n e prij a t e lj s tv a n a cijelom svijetu

Da ovo proizvedemo u Evropi, a pomoću nje, i na drugim kopnima, moramo izazvati bunu, neslogu, neprijateljstvo i mržnju. U tome je dvostruka korist: najprije držimo na uzdi sve države, koje znadu, da mi možemo kod nj ih stvoriti pobune ili obnoviti red po miloj volj i . Oni su se navikli da u nama vide neophodno potrebitu silu, koja satire. Naše spletke u svjetskoj politici pomrsile su sve konce, koji međusobno vežu ministarstva raznih država, i to trgovačkim ugovorima i novčanim obvezama. Da postignemo ovaj c i lj , trebalo nam se poslužiti varkom i s mnogo uslužnosti tijekom pregovora i ugovaranja; ali u onome, što se zove "službeni jezik", bi l i smo prisiljeni da se pokažemo pomirlj ivima i poštenima. I Goimi -koje smo privikli da ne gledaju nego vanjsku stranu stvari koju i m prikazujemo - drže nas za dobročinitelje i spasitelje ljudskoga roda.

Ukrotiti Pogane posebnim ratovima svjetski ratom

Mi smo pripravni da odgovorimo na svaku oporbu, koja bi ustala protiv nas u bi lo kojoj državi, čineći da bukne rat između nje i njezinih

2 1


susj eda; a ako bi se htj elo više država udružiti proti nama, mi bismo raspalili svjetski rat i neopaženo ih gurnuli da u njemu sudjeluju.

Vještina političke tajne i Žido-M asonerije

Glavni uspj eh u politici osiguran je tajnom poduzeća. Djela jednog diplomata ne smij u odgovarati njegovim r iječ ima.

Javno mišljenje i naš uspjeh

Mi smo već v iše puta prisilili vlade Goima, da se bore sa tkz. Javnim mišljenjem, pošto smo mi sami u potaji pravili ovo mišljenje. Jednoj vladi mi smo već više puta pokazali našu snagu terorističkim aktima, a odgovorit ćemo svima, ako se dignu protiv nas, američkim, kineskim ili japanskim topovima, koj i su nam potpuno na raspolaganju.

PETA SJEDNIC A Ekonomski ratovi osiguravaju nam v last

Prijeko nam je potrebno, da ratovi ne donesu nikakve teritorijalne koristi. Prema tome sav bi rat bio prenesen na ekonomsko polje. Tad će narodi upoznati, da supremacija, 12 na ovome tlu zavisi o našoj suradnj i. Ovo stanje predat će naše protivnike, pred očima milijuna, na milost i nemilost naše međunarodne agencije, koj a ne poznaj e granica, i naša međunarodna prava raspršit će sva prava naroda i nj ima će vladati, kao što građanski zakonik ravna međusobne odnošaj e svoj ih podanika.

Ovim ćemo putevima dovesti našu djecu do istih rezultata, do koj ih se, po ist im putevima, došlo već u najstarij e doba, kako svjedoči Biblija (Nehemija IX, 22-25).

Mi smo nadahnuli temeljne državne zakone, preinačene po ustavima, da priviknemo narode na upoznavanje nj i hove snage i da im habac i mo m isao, da ovu snagu mjere prema snazi suverenovoj . Znate, koj i je bio konačni rezultat?!

12 Supremacija (lat. suprematum, fr. suprematie) vrhovni nadzor, vrhovna vlast, osobito Pape nad biskupima i Crkvama; prcn. nadmoćnost.

22


Ustavi su ustanovili tri vlasti: zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Svaka ima određene granice, kojih ne može prekoračiti, a da u temelju ne uzdrma čitavim političkim tijelom. U tome stanju suveren nije bio više jedino s državom; nije je više personificirao. Sav je puk određivao vlast suverenu kao i vlast političkih institucija. Ove su bile nezavisne jedna od druge tako, da se je moglo dogoditi, da je tužba podnesena protiv jedne od njih, bila poslana, pod izlikom istrage, tuženoj, koja je dosljedna bila sudac i tuženik. To je, naravno, činilo sve ove ustanove nepovrijedljivim, svemoćnim i nezavisnim. Tako smo mogli nabaciti misao, da one više ne služe suverenu, budući da one, kao i on, zavise o narodu, čijim probicima, međutim, još ne služe, jer im smeta kontrola vladara, koji je imao samo jedan cilj; svoj vlastiti probitak.13

Da zahvatima jače u ustanove, obećali smo velikom broju upravnika pravo na skupnu državnu upravu, bez ikakvog nadzora, uz uvjet, da nas aktivno pomognu pri stvaranju izlika zadovoljstva republike u njihovoj državi. Republike će nam dati prijestolje svijeta. Za sada smo samo iznijeli upliv liberalnih vlada našom silom: zlatom.

Danas se nikakav ministar ne može održati na vlasti, ako ga mi ne održavamo našom podporom ili prividnim pučkim odobrenjem, koje mi iza kulisa pripravljamo.

Š EST A SJEDNICA Razvoj republikanske države

Svaka republika prolazi kroz tri faze: prva sliči prvim danima bjesnila čovjeku, koji je oslijepio, pa se ogorčeno baca desno i lijevo; -druga faza jest demagogija, što porađa anarhiju, a ova neizbježivo vodi k despotizmu, i to ne despotizmu zakonitome, i vidljivome, a po tome i odgovornome, nego despotizmu tajnome, nepoznatome, nevidljivome, koji radi to ciničkije, što ga pokrivaju svake vrste agenti, koji se zamjenjuje bez bitke- a to je u prilog našoj tajnoj moći i oslobađa je od brige da nagrađuje

d .

l 14 za ugotraJne us uge.

13 Sjetimo se židovske tvorevine: Jugoslavije, pa ćemo vidjeti kako su Židovi savršeno svoj

Plan provodili u djelo! Doslovno prevedeno u SSSR.

23


S l o b o d a i v j e ra u Bo g a- S r u š it i ih!

Treba priznati, da bi sloboda mogla biti neprovedljiva i trajna, kad bi počivala na načelima vjere u Boga, ljudskog bratstva i bila bez ideje jednakosti - ova je proti prirodnim zakonima, koj i traže vlast. Narod, koj i bi živio u takvoj vjeri, mirno i skromno nalazio bi se pod zaštitom župa, podložan božanskim pravilima, koja određuju njegovu sudbinu na zemlji. Stoga moramo podkopati vjeru, iščupati iz duše Goima svaku pomisao na Boga i na dušu, te nadoknaditi matematičkim formulama, pohlepama i materijalnim interesima.

Trg o v in a i i n d u s tr ij a- Špek u l a c ij a

Da Goimi ne bi imali vremena za razmišljanje i opažanje, treba ih pomoću industrije i trgovine, orijentirati prema požudi za dobitkom. Tako će pojedinci i narodi tražiti svoje vlastite probitke i upleteni u ovu borbu neće ni opaziti svoga zajedničkog neprijatelja: naš probitak. A da sloboda uzmogne rasklimati i poništiti društvo Goima, treba špekulaciju učiniti temeljom industrije. Odatle će proizaći da će bogatstvo, po industrij i izvezeno iz zemlje, prijeći u špekulaciju, tj . služit će da se napune naše kase, jer će svi konci špekulacije biti u našim rukama.

Zl a t n o tele

Ljuta borba za supremaciju i ekonomski potresi stvorit će društva razočarana, egoistična, bez srca, odvratna prema politici i prema religij i . Nj ihov jedini vođa bit će brojka. Zlato će upravo obožavati radi materijalnih naslada, koje pribavlja, a s time će pasti potpuno u naše ropstvo. Zahvaljujući tome, kad nam bude trebalo da izazovemo konačni državni udar . . . n iže klase Goima istupat će proti našim konkurentima na vlasti, Goimovim intelektualcima.

24


S E D M A S J E D N IC A P ravn ici i odvjetnici

Odvjetničko zvanje čini one koj i ga obnašaju, hladnima, okrutnima, tvrdokornima, bez načela i prostim formal istima. Oni gledaju samo na korist, koju im nosi obrana i ništa se ne brinu za društveno dobro, koje bi moglo iz nje nastati . Radi toga primaju sve parnice bez razlike i traže slijepo i pod svaku cijenu pomilovanje zločinaca. Da to postignu hvataju se i neznatnih pravničkih zakučica, a tim se demoralizira sud i ništi njegova važnost i svrha.

Di skreditiranj e Goi mova svećenstva ·

Mi smo se već pobrinuli da diskreditiramo Goimov kler15 i da porušimo njegovu misiju, koja bi nam mogla biti zaprekom. Upliv svećenika na narod svakim danom opada.

Sloboda je savjesti svagdje proglašena. Dosljedno još nas samo nekoliko godina rastavlja od propasti kršćanske vjere, našega najstrašnijega protivnika, radi njezinih teorija o svrhunaravnome budućemu životu. Mi ćemo lako svladati druge zapreke, al i nemojmo prije nego što svladamo ovu. Mi smo klerikalizmu16 toliko suzili polje rada, da će se njegov upliv vršiti protivno nego do sada.

Plan Žido- M ason erije proti V a t i kan u

Kad kucne čas da započnemo rušenjem papina dvora, prst nevidlj ive ruke pokazat će masama Vatikan, a kad ove navale mi ćemo se javiti kao njegovi zaštitn ici, da spriječimo previše prolijevanja krvi. Ovaj čin otvorit će nam vrata; ući ćemo i nećemo izaći dok ne porušimo svu moć, koja se u njemu nalazi.

15 Kler (fr. clerc, grč. kleros duhovništvo, svećenstvo) svećenik, duhovnik; svećenstvo; učen čovjek (po tome što su se, u srednjem stoljeću, svećenici gotovo jedini bavili znanošću); �isar (odvjetnički, državni itd.)

6 Klerikalizam (grč. kleros) politički i ideološki sustav katoličkog ultramontanskog svećenstva koje u svim svojim postupcima i javnom radu vodi prije svega računa o interesima Kat. crkve i svoga staleža.

25


Ži dovski kralj : prvi papa i patrij arh sveopće crkve

Židovski kralj bit će ono, što je do sada bio papa. On će postati sveopćim patrijarhom medunarodne crkve od nas ustanovljene. Ali, dok ponovno ne uzgoj imo mladež, nećemo ni otvoreno ni nasilno dirati postojeću crkvu; rušit ćemo je kritikom, izvorom nesloge.

Razomi cilj evi židovskog ti s k a

Uopće, naš će tisak otkrivati djela države i religije i nesposobnost Goima koj i nisu s nama. Ona će to učiniti izrazima najpogrdnij im, da ponizimo kršćane, kao što su oni kroz stoljeća ponizivali našu rasu.

O rg a n i z a c ij a re d a rs t v a

Mi ćemo biti u sve upućeni bez pripomoći službenog redarstva. Ovo, koje smo postavi l i za Goime nije za drugo nego da spriječi vlade goima da ne upoznaju istinu.

Po našem uzgojnom rasporedu, trećina naših podložnika dobrovoljno će nadzirati druge i to iz osjećaja dužnosti, što mora da bude načelo svakog činovnika. To sada čini trećina naše braće, koj i paze na druge i dojavljuju što doznadu. Služba špijuna i denuncijanata17 kod nas se drži časnom. U buduće to će poimanje biti općenito.

Onaj koj i ne oda političkih djela i l i osnove koje dozna, bit će smatran sukrivcem, ako se dokaže daje bio u stvari upućen.

1 7 Denuncijant (lat. denuntians) dostavljač, potkazivač, tužitelj.

26


Theodor Herzl, osnivač cionizma i suradnik na stvaranju "Protokola".

Zlouporaba činovničke vlasti

Pružajući Goimima meku liberalizma i nesavjesnosti, razvi l i smo egoizam i pohlepu kod agenata postavljenih da uspostavljaju red. Mi smo u nj ima uzbudi l i razorne sklonosti, među koj ima je najvažnija "napojnica". U višim krugovima stvori l i smo nerede koj i su u nižim društvenim razredima izazvali nezadovoljstvo i sveopći sukob.

O S M A S J E D N IC A Z akon i vlast Goima gube svako poštovanje

Našim uplivom, primjenjivanje Goimovih zakona svedeno je na minimum. Nj ihov je ugled podkopan l iberalnim tumačenj ima, koja smo mi uveli . Najvažnija pitanja političkih i moralnih načela sudovi rješavaju u smislu, koj i im mi pripisujemo. Oni sude parnice sa stanovišta, koje im mi namećemo preko naših lutaka, mišljenjem štampe i l i drugim sredstvima, za

27


koja se drži da ih mi ne upotrebljavamo. Pa i sami senatori i viša uprava slijepo slijede naše savjete i naše upute. Ovdje nam se pruža novi dokaz siromaštva bestijalnog Goimova mozga, nesposobna da razgl obi , opazi, još više, da predvidi posljedice takvog stanja stvari .

I z a b r a n i n a ro d

Duh Goima čisto je bestijalan : on vidi ali ne predviđa, i njegova su iznašašća isključivo materijalnog reda. Iz svega toga jasno sl ijedi da nas je sama narav predodijelila da upravljamo Goimima i vladamo svijetom.

D E V E T A S J E D N I C A Iz ovog zap i snika donosimo samo najvažn ije

i z v a t k e

Prodani činovnici

Preinačivanjem zakona u liberalnom smislu, stiče se navika da se uvode novi zakoni : neizvršenje ovih zakona vodi raspuštenosti, pa anarhiji . Tada kao faktični suvereni svijeta, kraljevi u stvari, i ako ne okrunjeni, moći ćemo učvrstiti naš despotizam već moćan, jer je nevidljiv i prema tome neodgovoran . Mjesto da padne na nas, odgovornost će pasti na predstavnike naroda, koji nesvijesno i, naravno, bez da znadu cilja izvršuju naš program. Ali, kako ih mi štitimo, jer slušaju naše savjete, nj ihova odgovornost ne izlaže ih u stvari nego promjeni službe u upravi i l i privremenoj suspenzij i; dok bi u slučaju protesta proti našim naredbama, bili osuđeni na vječni pokoj . 1 8

Zakoni, koj i proizlaze iz znanstvenih teorija imaju za nj ih veliku važnost, a mi smo stvorili slijepo pouzdanje u znanost. Njihovi se intelektualci nadimlju sa svoga zvanja, koje logika nije ovjerovi la, a u djelo provađaju pojmove crpljene iz teoretične znanosti, kako su je napisali naši agenti sa svrhom da svrate duhove u pravcu koj i nam je potreban. (Mi

18 Prošlost dokazuje ozbiljnost ove prijetnje. Veliki broj protužidovskih boraca palo je kao žrtva bodeža (Carnot), taneta (Mac Kinley), otrova (Faure) itd.

28


bismo spomenuli propagandu koja se činila Freudovoj , Bergsonovoj Einsteinovoj teorij i .)

Sposobnost pri lagođavanj a svakome narodu

Mi moramo računati s modernim idejama, sa značajem i težnjama naroda, da ne pogriješimo u politici upravnih poslova. Pobjeda našega sistema neće biti potpuna, ako njegova praktična primjena ne bude počivala na rezultatima i podacima prošlosti.

Tisak

Moderne vlade imadu u rukama zamjemu silu, koja stvara struje ideja u narodu. Ta sila je tisak. Po njemu smo mi stekli naš upliv.

Z lato i naša krv

Mi smo pomoću tiska nagomilali zlato, premda ga je kadšto trebalo sticati i potocima krvi i suza; ali svrha opravdava sredstvo. Stalo nas je žrtava mnogih naših, a svaka naša žrtva vrijedi pred Bogom hiljade Goima.

D E S E T A S JE D N IC A Despotska vlada Ži dova

Koja se vrsta vlade može dati društvima, u kojoj je sa svih strana prodrla korupcija, u koj ima se bogatsvo stiče lukavim prevarama, gdje vlada ćudoredna raspuštenost, gdje se moral održava kaznama, a ne stečenim načelima, gdje su patriotski i religiozni osjećaj zamijenile kozmopolitske ideje? Koj i se drugi oblik vlade može dati takvim društvima, ako ne despotski, koji ću vam opisati . Moramo stvoriti čvrstu centralizaciju vlade, da tako držimo· u rukama sve društvene snage. Zatim ćemo automatski, novim zakonima, urediti sve funkcije političkog života naših podložnika. Ovi će zakoni dokinuti jedno za drugom sve povlasti i sloboštine, a naše će se kraljevstvo pokazati u tako veličanstvenom despotizmu, da će biti u stanju pregaziti, svagda svagdje, otporne

29


nezadovoljne. D. J. tvrdi da se despotizam, o kome govorim, ne slaže s modernim napretkom; ja ću pokazati protivno.

Žido- Masonska moć utemelj ena na propasti vj ere

U vrijeme kad su narodi držali svoje vladare očitovanjem volje Božje, bez prigovora su se podlagali vladarevoj volj i . Ali otkad smo im mi prišapnuli misao na nj ihova vlastita prava; počeše držati svoje vladare običnim smrtnicima. Narod kome smo oduzeli vjeru, prestao je promatrati nj ihovo pomazanje kao svetu stvar. Ćim smo uzdrmali vjeru u Boga, vlast je bila bačena u kut i postala javnim vlasništvom, koga smo se mi dočepali. Još više, vještina vladanja masama i pojedincima pomoću teorija, velikih fraza, tako zvanih zapovjedi socijalnoga života, etike i svake vrste umijeća, koj ima Goimi ne mogu shvatiti ni dokučiti cilja, ta vještina jest jedna osobitost našega administrativnog genija podržanost analizom, opažanjem i takvim tančinama razlaganja, da na ovome polju ne može imati suparnika kao ni u određivanju planova pol itičkog djelovanja i solidarnosti .

Razdor i egoizam kršćanskih naroda

Jednoga dana mogli bi se protiv nas ujediniti svi Goimi; al i smo se mi s te strane već zaštiti l i neslogama tako duboko ukorijenjenim među nj ima, da ih se više ne može iskorijeniti. Doveli smo u sukob mržnje; sve osjećaje, koje mi održavamo u nj ihovim srcima od više stoljeća. Zahvaljujući tome, nijedna država neće nigdje naći pomoći u borbi protiv nas, jer će svaka država misl iti da će koalicija protiv nas biti njoj osobno štetna. Mi smo odviše moćni, moraju s nama računati. Vlasti ne mogu sklopiti nikakva ugovora, a da mi tu tajno ne sudjelujemo .

. Židovi , izabrani narod Gospod je rekao: "Po meni kraljevi kraljuju". Naši su nam proroci

rekl i da nas je sam Bog odabrao da kraljujemo nad cijelom zemljom. Radi toga nas je Bog obdario genijem. Teba da uzmognemo dovesti dobroj svrsi našu zadaću, a ta je osvojenje svijeta mirovnim sredstvima.

30


Govorn ičke parade Žido- M asona

Oduvijek su narodi, kao i pojedinci, uzimali riječi za djela. Oni se zadovoljavaju vanjštinom i rijetko paze, da li se drže obećanja što se odnose na socijalni život. Stoga smo mi organizirali institucije sa l ijepim pročeljem, a te su masonske lože; koje će riječito dokazivati, kako one doprinose napretku.

Mi smo usvoj i l i fizionomiju svih stranaka sa liberalnim težnjama i mi smo im pribavili govornika, koj i su toliko govorili da su slušatelje umorili i ozlovolj i l i .

K orupcija jav nog a mišljenj a

Da dobijemo u ruke javno mijenje, treba da ga zapletemo i s a svih strana nabacimo toliko protuslovnih mišljenja, da se neupućeni Goimi izgube u tome labirintu i zaključe, da je bolje ne imati pol itičkog mišljenja.

U takvom stanju, neprijatelj stvo će Goime učiniti da jedni druge izdadu u našu korist. Razrožnost mišljenja najuspješnije stvara nesporazum i mržnju. Ovim sredstvom mi ćemo posijati neslogu u svim strankama; razdvoj it ćemo sve skupne snage, koje neće da nas slušaju i da nam se podlože, i ozlovolj it ćemo svaku osobnu pobudu, koja nam može omesti posao.

Ž idovska nadvlada

Sve to, na koncu konca, služit će nam da toliko umorimo Goime, te ćemo ih prisil iti da nam ponude međunarodnu vlast, vlast koja po svojim težnjama i pripravi može bez poteškoće obuhvatiti sve vlade svijeta i stvoriti jednu nadvladu.

Tada na mjesto kraljujućih vladara, postavit ćemo neman koju će svi držati naddržavnom vladom. Njezine će se ruke širiti na sve strane kao kliješta, a njezina će organizacija biti tako gorostasna, da će moći vladati svima narodima.

3 1


J E D A N A E S T A S J E D N IC A Jedinstvo shvaćanj a i zapov ij edanj a

Plan upravljanja treba da bude u jednome mozgu. Ako bi se dopustilo da bude raskomadan u razni m duhovima, onda ga se ne bi moglo učvrstiti. On mora biti poznat jedino suverenu, a njegovi upravljači treba da bez ispitanja izvrše one dijelove koj i im se u slučaju potrebe povjere. To je stoga, da ga se ne poruši i l i da se ne naškodi njegovu genijalnom poimanju i harmonij i njegove cjeline, na vlastitoj, pak praktično j snazi, tajne v lažnosti, koju ima svaka točka. Dok ne bude očevidno, da je kucnuo čas našega dolaska na kraljevstvo, nećemo poduzimati te

'meljne promjene

postojećih ustanova; mi ćemo samo preinačiti nj ihovu gospodarsku bazu, a dosljedno i nj ihovo djelovanje usmjerujući ga prema putu zacrtanom u našim osnovama.

P otkopati i n s t i tu c ij e g oi m s kih država

Gotovo iste ustanove nalaze se u svima državama, pod raznim imenima: predstavništva, ministarstva, senat, državni savjet, zakonodavno i izvršno tijelo. Neću da vam govorim o ustrojstvu međusobnih odnošaja ovih ustanova, jer vam je vrlo dobro poznat; al i hoću da svratim vašu pozornost na to, da svaka od ovih ustanova ispunjava jednu važnu vladinu djelatnost. Pamtite, da ja riječ "važnu" primjenjujem ne na ustanovu, nego na djelatnosti. Odatle s l ijedi , da nisu važne ustanove nego nj ihove djelatnosti. Ustanove su među se podijel i le sve vladine djelatnosti : upravnu, izvršnu, zakonodavnu, sudačku i nadzornu vlast. Stoga . su ove djelatnosti vladinog ustrojstva postale sl ične organima ljudskoga tijela. Dosljedno, ako bi se pokvario jedan organ vladinog stroja, država bi oboljela, kao što se događa i s ljudskim tijelom, te bi prestala živjeti.

O trov liberalizma

Kad smo državno ustrojstvo zarazil i l iberalizmom, tim smrtnim otrovom, sav je politički život država bio preinačen; sve su bile pogođene smrtnom bolešću: rastvaranjem krvi . Ne ostaje nam drugo nego da čekamo konac njihove agonije.

32


Dalj nj e važnij e izreke ovog zapisnika

Ustav nije drugo do škola nesloge, prepiraka, nesporazuma, nesuglasja, neplodne agitacije, strančarstva, svega što služi, da se oslabi djelatnost država. Predstavnike naroda nadomjestil i smo nj ihovom vlastitom karikaturom - predsjednikom republike, uzetim iz mase, iz sredine naših kreatura, naših robova. To je prvi lagum, koj i smo stavili pod države goimskih naroda.

O d g o v o rn o s t p r e d sj e d n i k a

Mi ćemo dati predsjedniku pravo, da proglasi prijeki sud. Ovo pravo obrazložit ćemo činjenicom da predsjednik kao šef svih državnih armija, može s nj ima raspolagati na obranu republikanskog ustava, koj i on mora štititi, daje on njegov odgovorni predstavnik.

Očito je, da će pod takvom vladom ključ svetinje nad svetinjama biti u našim rukama. Nitko osim nas, neće moći upravljati zakonodavnom vlašću.

Da se ne bi previše opteretila odgovornost predsjednika, nagovorit ćemo one koj i okružuju - njegove ministre i visoke činovnike - da prijeđu preko predsjednikovih naredaba i da i h zamjene svojim vlastitim mjerama. Oni će kadšto preuzeti odgovornost mjesto njega. Mi ovu ulogu posebno preporučujemo senatu, državnom savjetu i ministarskom kabinetu.

Predsjednik republ ike tumačit će, kako mi hoćemo, postojeće zakone, koj i se mogu tumačiti na razne načine. On će ih u slučaju potrebe moći i poništiti. On će predlagati privremene zakone i preinake u ustavu, samo ako se ove mjere obrazlaže tim da ih zahtjeva veće dobro države.

Ovim sredstvima mi ćemo malo po malo ukinuti sve što smo do sad bili prisiljeni da ustanovimo, a kad kucne čas da nadomjestimo vlade s našom autokratskom vlašću, mi ćemo nepazice dokinuti svaki ustav.

Proglašenj e sveopćeg židovskog s u v e re n a Moguće je da naš autokratski suveren bude priznat suverenom svijeta još prije dokidanja ustava. Ovo se priznanje može zbiti u času, kad narodi ogorčeni neredima i moralnim padom svoj ih vlada, koje mu drago one bile,

33

l Protok ol i Sionsk ih mudraca

budu vikal i : "Dolje sa svima, dajte nam samo jednoga poglavicu, kralja svijeta pa bio on i sionske krvi, koj i će znati da nas ujedini i poništi uzroke nesloge: granice, narodnosti, vjere i narodne dugove; kralja napokon, koj i će nam povratiti mir i red, koga ne možemo dobiti po našim vladarima i našim predstavnicima, koj i nas uvijek žrtvuju svoj im osobnim probicima.

Lože prenose pri lj epčive bolesti

Dobro znate, kako treba da se uzmognu izraziti takve želje, bez prestanka mutiti odnošaje naroda međusobno i prema vlastima. Tako će se svi iscrpsti neslogama, međusobnim neprijateljstvom, borbama, suparništvom, pa i mučeništvom, iskorijenjem naroda poznatih sa svoje strplj ivosti (npr. Rusa, Indijanaca i drugih), glađu, prenašanjem priljepčivih bolesti, koj ih protuotrov znadu samo naši učenjaci, bijedom, da Goimi, ne videći drugoga izlaza dođu u naše financijalna i monopolsko gospodstvo. Ne smije im se dati oduška, jer bi se inače posljedak svega našeg prethodnog djelovanja morao čekati što nije poželjno.

D V A N A E S T A S J E D N I C A T e m e lj i n ovog u stava

Evo dakle programa našeg privremenog ustava. Mi ćemo stvoriti zakone, pravo i pravicu:

savjeta;

l . Ukazima odgovornog predsjednika; 2. Pod obl ikom općih naredaba; 3. Pod oblikom općih senatskih naređenja dekreta državnog

4. Pod oblikom ministarskih okružnica, i 5. Ako bude zgodan čas, pod oblikom državnog udara.

S re d s t v a i potan kosti n aše re v olu c i j e

Držeći se ovih točaka, bavit ćemo se potankostima plana, što je neophodno potrebno, da ostvarimo, u nama povoljnom smislu, promjenu ustrojstva državnog stroja.

34


Razjasnimo pitanja, koja se odnose na slobodu tiska, pravo udruživanja, slobodu savjesti, izborno pravo i tolika druga pitanja, koja će morati nestati s ljudske pozornice ili će biti radikalno preinačena dolaskom međunarodnog v ladara na vlast.

T R IN A E S T A S JE D N IC A S l oboda po Žido-M a s o n e r ij i

Kad dođe naš čas, mi ćemo slobodu, koja se može tumačiti na razne načine, označiti ovako: "Sloboda je pravo činiti ono što zakon dopušta". Ovo će nam tumačenje tada zgodno doći, jer zakon će dozvoliti, samo ono, što bude u skladu s programom gore izloženim i koji ću vam sada podastrijeti.

Tisak pod Žido- masonskom vlašću

Što se tiče tiska ovako ćemo raditi: Tisak s luži, da do bjesnila uzbudi strasti korisne našim namjerama

ili egoizmu stranaka. On je često prazan, nepravedan i lažan, a veći dio ljudi ne shvaća, čemu on zbilja služi. Mi ćemo konačno staviti brnjicu novinama kao i svima drugim publikacijama. Jer, koja nam korist da se oslobodimo napadaja periodičnog tiska, ako bismo ostali nišan brošura i knjiga?

Učinit ćemo tako, da publiciranje tiskopisa, koj i nas sada tako skupo stoji - jer smo prisiljeni da ih cenzuriramo - postane izvorom prihoda za našu državu. U tu svrhu stavit ćemo posebni porez na tisak i tražit ćemo od izdavača i tiskara kauciju, koja će jamčiti isplatu globe. Ove će globe štititi našu vladu od napadaja tiska.

Kada nam ,bude trebalo da preinačimo koju točku naših ustanova, činit ćemo da ih napadnu naši organi, a, budući da će oni donijeti valjane razloge, da dokažu nevrijednost dotične točke, njihovi ih napdaj i neće izložiti progonima. Ovo će, uostalom, služiti i za to da se kaže, kako ipak postoji sloboda riječi, riječi pametne i pravedne i daje mi stežemo.

35


C e n z u ra n o v i n a , re v ij a , k nj i g a i n fo ra m a ti v n i h o rg a n a

Nikakva vijest neće moći izaći na javu ni prodrijeti u masu, ako ne prođe kroz našu kontrolu, jer i sada sve novosti sa svih strana svijeta prima mal i broj agencija, koje ih usredotočuju. Ove agencije, od nas ustanovljene, ne šalju u javnost nego što im mi naredi mo. 19

Onaj koj i bude htio postati izdavač tiskarom i l i knj ižarom, morat će dobiti diplomu, koja ga ovlašćuje da vrši dotiču struku, a ta će mu diploma u slučaju neposluha biti oduzeta.

Ovakvim režimom, ljudska će misao biti sredstvo odgoja u rukama naše vlasti, sredstvo koje će priječiti narodni duh, da ne sanja o dobročinstvima napretka.

U v ij e k t i s a k

Prijeđimo sada na izdavačke tvrtke. Sve ono, što se tiska, stavit ćemo porez prema broju l istova, a ovaj posebni porez bit će osiguran zatraženim kaucijama. Knj iga, što imaju manje od 600 stranica, stavit ćemo u razred brošura, s dvostrukom taksom, da tako s jedne strane ograničimo broj revija, a s druge strane prisi lit ćemo pisce, da izdaju tako opširna i dosadna djela, da će ih uslijed nj ihove cijene malo tko čitati. Na taj način nadomjestit ćemo svu knj ižarsku prodaju našim jeftinim revijama.

Knj iževnost i novinstvo jesu dva najvažnija odgojna čimbenika. Stoga će naša vlada imati većinu periodičnih l istova. Što se tiče drugih, mi ćemo ih kupiti potporama. Tako ćemo steći si lan upl iv. Od 30 l istova, 25 izdavati ćemo mi. Ali, kako javnost ne smije slutiti, da stvari stoje tako, naši će l istovi biti najraznovrsnij ih mišljenja. To će nam pribaviti pouzdanje i privući k nama naše protivnike.

Pomoću tiska moći ćemo, prema potrebi, u političkim pitanj ima uzbuniti i l i utišati duhove, osvjedočiti ih i l i zavaravati, tiskajući sad istinu, sad laž sad vjerne činjenice, sad demantije, ako činjenice budu slabo primljene. Tako ćemo sigurno savladati naše protivnike, jer s razloga gore

19 Najveći novinski dojavni uredi Reuter (Engleska), Wolf (Njemačka) i Havas (Francuska) bili S\.1 vlasništvo Židova.

36


iznesenih, neće imati organa, gdje bi mogli potpuno izložiti svoju misao, dok će nama biti moguće, da temeljno pobijemo nj ihove tvrdnje. Bile one istinite i l i krive, mi ćemo u svakom slučaju imati zadnju riječ, koja će uplivati na Goime, koj i nisu bistra pogleda.

Veze između Masonerij e i sadašnj e štampe

Već danas postoj i u novinstvu masonska solidarnost, koja ima svoju parolu. Svi su organi štampe međusobno vezani profesionalnom tajnom i, kao kod starih augura, n ikakav član ove korporacije neće odati tajnu, koja mu je povjerena, ako mi ne odlučimo, da je se iznese na javu. Radi toga ni jedan novinar ne može doći u broj glasovitih književnika, ako njegova prošlost ne jamči, da će biti pokoran našim uputama i našoj paroli . B ijeda, ispraznost, oholost i drugi nedostatci jesu jamci za poslušnost novinara, koji idu za uspjehom i uzrok nj ihove položenosti ovoj masonskoj sol idarnosti. To su ključevi, koj i otvaraju ulaz u knj iževno područje.

Ovo područje ostaje zatvoreno mnogim velikim duhovima, koji, nepokorni našim naredbama, ne mogu u nj unići.

ČETRNAESTA SJEDNICA

(Ova sjednica uglavnom tumači način koj im će škole pod židovskom upravom odgajati mladež. Sakrivat će im se sve što bude neprilično Židovima, a učit će ih se laž, ako to Židovi pronađu potrebnim.)

P E T N A E S T A S J E D N IC A S v j e t s k e i s to d o b n e re v o l u c ij e

Kad konačno dobijemo vlast pomoću državnih udara, pripravljenih svagdje u isto doba; kad se jednom za uvijek prizna nesposobnost Goimovih postojećih vlada, mi ćemo iskorijeniti svaku i najmanju nepokornost i pobunu protiv naše vlade.

37


P r ij e k i s u d - Z a b r a n a taj n ih d r u š ta v a - S u d b i n a Masona nežidova

Najprije ćemo bez mi losti smaknuti sve one, koj i se ne budu htjeli latiti oružja za uspostavu naše vlasti.

Ustanovljenje tajnoga društva bit će kažnjeno smrću, dok će već postojeća tajna društva, koja su nam poznata te su nam služila, biti raspuštena. Prognat ćemo u daleke krajeve one Masone, koj i previše znadu.

Odredbe će naše vlade biti definitivne i bez priziva.

Ahad Ha-Am (Asher Ginsberg) i Chaim Weizmann, dvoj ica glavnih suradnika na stvaranju "Protokola".

Centralna uprava loža kod sionskih mudraca (pri j e stvaran j a Ži dovske v lade)

r Sve će Lože imati jedno nepoznato sr�dište i bit će upravljane po

našim mudracima. Svaka će Loža imati vidlj ivoga predstavnika, koj i će zaklanjati spomenute mudrace, a od koj ih će primati parole i program. Tu ćemo stvoriti gnijezdo svih prevratničkih i liberalnih elemenata, koje ćemo privući iz svih slojeva društva. Najtaj nij i politički planovi biti će nam poznati i doći će pod našu direktivu istog dana kad se izrade.

38


Špij unaža i Ži do-M a s o n e r ij a

U Lože ćemo privući gotovo sve agente i ravnatelje nacionalnog, a osobito međunarodnog redarstva. Usluge ovog posljednjeg neophodno su nam potrebne, jer ono će, pod izlikom ugušenja bune, poduzeti mjere protiv buntovnika, prikriti naše pothvate, stvoriti razloge nezadovoljstva, itd.

Žido- M a s o n e r ij a r a v n a s v i m taj n i m d ru š t v i m a

Većina onih, koj i ulaze u tajna društva, jesu avanturisti, štreberi i lakoumni duhovi . S takvim ljudima bit će nam lako nastaviti naše djelo i po volji staviti u kretnju masonski stroj .

Ako se cio svijet pobuni, to je zato, što nam je potrebno da spriječimo svaku neovisnu djelatnost. A ako bi svijet sanjao o kakvoj uroti i l i bilo čemu, doći će mu na upravu jedan od naših najvjernij ih služitelja. Tako mi ravnamo masonskom djelatnošću, jer znamo kamo vodimo čovječanstvo. Poznat nam je konačni ci lj svake pol itičke i socijalne akcije, dok Goimi ništa ne opažaju van neposrednog posljetka svake naredbe, koja im je dana. Oni prianjaju samo uz časoviti probitak, uz zadovoljenje samoljublja, izvršenje neposrednih nacrta, a da nisu svjesni toga, da im ove nacrte mi namećemo i da im ih mi stavljamo u glavu.

N a s toj a n j e G o i m a o k o u s pj e h a

Goimi idu u Lože iz znatiželjnosti i l i u nadi da će imati udio pri stolu. Ima ih koj i tamo dolaze jedino da mogu iznijeti na javu svoje utopije makar i u uskom krugu. Oni traže samo povlađivanje, a mi u tome ne škrtari mo, jer nam je korisno da ih priviknemo na uzbuđenje pri uspjehu.

K o l e k t i v i z a m

Može se držati za sigurno da oni ne shvaćaj u, da se ova ideja, koju smo mi nabacil i , protiv temeljnom zakonu prirode, koja od početka stvaranja porađa jedno biće različno od drugoga, sa svrhom da dade svakomu njegovu osobnost. Ćinjenica, da smo Goime doveli do takva zasljepljenja, pokazuje, koliko je razvoj nj ihova mozga niži od našega.

39


Njihov je mozak jednak životinj skome. To dokazuje naš izbor i to nam zajamčuje uspjeh.

Terorizirati i ubij ati bez obzira na žrtve

Iz ovoga vidite, kako su bistra pogleda bil i naši mudraci, kad su izrađivali planove da pokore Goime i davali nam ovo načelo, da se ne ustavimo pred sredstvima, i preporučivati nam da se ne osvrćemo na broj žrtava, koje će se žrtvovati za ostvarenje naše korisne i ozbiljne stvari. Nismo broj i l i Goime, koj i su padali na putu, a naše smo čuvali neozlijeđene i dali smo im u svijetu položaj, o kome oni nisu mogli n i sanjati u času kad su naši mudraci, h i ljadu godina unaprijed, sastavljali plan rada. Mali broj žrtava, koj i smo ipak među našima morali doprinijeti, spasio je našu rasu od propasti.

Masonske žrtve - L i b e r a l i z a m z a G o i m e

Smrt je neizbježivi svršetak za svakoga od nas. Bolje ju je požuri ti za one, koj i ometaju rad, nego za našu braću, koja naš posao obavljaju.

Premda Goimima propovijedamo liberalizam, mi držimo naš narod u strogom posluhu, jer gdje je posluh, tu je red, a gdje je red, tu je blagostanje.

Š E S N A E S T A S JE D N IC A

(Govori se uglavnom o tome, kako će izgledati red i poredak u novoj državi Židova. Evo nekoliko značajnij ih mjesta:)

Kad kucne čas našeg vladanja mi ćemo iskorijeniti liberalizam iz svih važnih strateških mjesta. Od toga će zavisiti uzgoj naših podanika za organizaciju socijalnog režima, organizaciju, koja mora biti nepromjenjiva. Sva važna mjesta bit će povjerena samo onima, koje mi izobrazimo za vođenje uprave.

Odgovorit ću na napomenu D. A., koj i kaže da bi penzioniranje starih činovnika mnogo stalo državu: l . pribavit će im se privatne službe i l i zanimanja, da se nadomjeste one, koje se povlače; to ću dokazati kad se bude raspravljalo o financij skim pitanj ima, i napokon da će tada postojati

40


međunarodni novac, pravi novac, neka vrsta marke, koja će olakotiti izmjenu, mjesto da je komplicira, kao što je kod sadašnjeg sistema, koji smo mi stvoril i , da Goime potpuno uništimo i bijedom ih pokorimo. Uslijed toga neće nam trebati da se brinemo radi umnožavanja troškova.

Žido-M a s o n s k a a u to k r a c ij a

Naš će apsolutizam biti logičan u svakom pogledu, a po tom nepopustlj iv u svim svoj im pravil ima. Naša će volja biti poštivana i izvršavana, jer svjesna svoje snage neće računati na mjere i nezadovoljstva. Kad se nezadovolj stvo pojavi u djelu, mi ćemo ga uništiti primjernim sankcijama.

P ra v o p ri z i v a d o k i n u to

Dokinut ćemo pravo priziva, koje će biti povlastica isključivo vladarima, jer moramo učiniti to, da bude nemoguće i pomisliti, te suci koje mi imenujemo, donose krive presude.

Takva vlada posjeduje prema neznalicama pravo jačega. Ona se mora s nj im poslužiti, da čovječanstvo ravna prema pravu, koj i je označila sama priroda, a to je posluh. Sve je na svijetu podložno, ako ne ljudima, a to okolnostima i l i prirodi i l i kojoj drugoj stvari jačoj od sebe. Mi ćemo dakle biti ovo više biće - jače; mi ćemo to biti u apsolutnom smislu, žrtvujući bez odlaganja sve one, koj i bi naškodili našim planovima il i bi povrijedili naše naredbe.

Židovski kralj , patrij arha svij eta Onoga dana, kada izraelski kralj , kralj kuće Davidove, stavi na

glavu krunu, koju će mu pružiti Evropa, on će postati patrijarhom svijeta.

S E D A M N A E S T A S J E D N IC A Podj arm lj enost pod židovsku vlast

(u važnij im zakonima)

Kada dođe naše kraljevstvo, nećemo dati da nam izmakne bilo koja prigoda, da usporedimo dobročinstvo naše vlade s nestalnim upravama

4 1


prošlih vremena. Dobro ćemo istaknuti pogreške goimskih vlada. Uzbudit ćemo prema nj ima takvu odvratnost, da će narodi više voljeti mir i tišinu u ropstvu nego prava razvikane slobode.

Taj ne židovske vj ere

Naši će fi lozofi raspravljati i kritizirati sve praznine goimskog vjerovanja. Ali Goimi toga neće moći učiniti za našu vjeru, jer joj nitko ne poznaje tajne, izuzevši naše talmudiste i rabine. Ovi ih neće nikad odati, jer na njima počiva sva snaga našeg upliva na naše ovce.

N e m o ra l n i s p isi i buduća knj iževnost

Mi smo osobito u takozvanim naprednim državama stvorili glupu, besramnu i ogavnu štampu. Kad dođemo na vlast, nećemo je zabraniti, nego ćemo je malo po malo iskorijeniti sa strogom kritikom, da još ostane kao ostatak goimskih ruševina i da još bolje odskoči kontrast između onoga, što dolazi s naše visine i onoga, što izlazi iz kužnih baruština goimskih kraljevstava.

O S A M N A E S T A S JE D N IC A Podložnost radi svakidanj eg kruha

Potreba svakidanjeg kruha nagnat će Goime na muke i učinit će ih našim poniznim slugama. Kad bismo ih mi ovlasti l i , da razmišljaju o bilo čemu, to bi bilo samo zato, da u budući ovih rasprava, prođu neopaženo naše namjere, koje želimo ostvariti, zatim da im ih prikažemo kao gotov čin. Nikome neće pasti napamet da traži dokidanje već proglašenog dekreta, budući da će ovaj biti prikazan kao napredak. Osim toga, naši će agenti svratiti pažnju javnosti prema novotarijama (mi smo navikli ljude, da uvijek traže novotarije).

Politički problemi - supremacij a države

Ova će pitanja zaokupiti duh upravljača, onih naivnih političara koj i ne mogu razumjeti da ništa ne shvaćaju od predmeta, o koj ima

42


raspravljaju; da što se odnosi na politiku, n ije pristupačno nego samo onima, koji vode od stoljeća po jednom stalnom planu, onima koji su je stvorili i stavili u praksu kao što se čini s kolima, u koj ima se voze ljudi, a ne znaju kamo idu.

Nećemo je očitovati javnome mnijenju, nego da mu damo prigodu da raspravlja, a ne da upliva na naše čine, i nećemo dati da nam izmakne nikakva prigoda, da kažemo, da nemamo druge svrhe nego da služimo javnome dobru.

E k o n o m s k i p ro b le m i trg o v i n e i i n d u s tr ij e

Da sada odvratimo pozornost s prave politike, mi smo- pitanja industrije i trgovine stavili na tlo koje izgleda političko. Goimi će se baviti s ovim novim problemom. ·

I gre i j avne kuće

Ali da se ne daju previše na umne stvari i da se ne pri viknu na rad, organizirali smo za nj ih svakovrsne zabave, koje oni rado posjećuju, tobože da sve iskuse. Doskora ćemo pomoći štampe, početi lansirati umjetničke i športske natječaje za izume. Tako ćemo ih konačno odvratiti da ne raspravljaju o pitanj ima, s koj ima želimo da se isključivo mi bavimo. Ljudi, odučavajući se sve više da u socijalnim pitanj ima imaju neovisno mišljenje, složit će se s nama, jer ćemo mi jedini bacati nove ideje i to preko onih, s koj ima se čini da nemamo istog mišljenja.

L u d e t e o r iJe z a G o i m e - Jedina istina za Židove

Kad se prizna naša vlast i uspostavi međunarodna vlada, uloga će utopista svršiti. Ali, za sada, su nam još korisni, jer oni usmjeruju duhove prema fantastičnim, takozvanim naprednim teorijama i odvraćaju ih od stvarnosti. Uspjeli smo, da sve zaludi mo idejom napretka. Nije se našao među Goimima n iti jedan sposoban da shvati, da je istina samo jedna i da kao uvijek, kad se ne radi o materijalnim iznašašćima; da napredak služi za prikriti istinu, da je ne upozna nitko nego mi, izabranici Božji , čuvari istine o tajni ljudskih odnošaja i nj ihova dobra, one istine koju mi držimo

43


sakrivenu do časa naše konačne pobjede i našeg mirotvornog osvojenja svijeta.

Veliki problem i , koj i su podloži l i svij et Židovima

Kad budemo imali vlast, naši će govornici raspravljati o problemu 1stme i o problemu režimskih vlada pokazujući na pogreške goimskih vlada, koj ima smo mi osigurali blagostanje pod našim gospodstvom. Tko će onda posumnjati, da je ove pogreške stvorio i skovao naš uzgojni program, po političkom planu, koj i su izradi l i naši mudraci, sa Solomonom na čelu, da mirotvornim načinom osvoje svijet za našu krunu, tj . kuću kralja Davida?

R u š e nj e v j e ra , i z u z e v š i M oj s i j e v u

Neće nam biti· poželjno, da postoj i i jedna druga vjera osim naše, · koja se klanja jednomu samomu Bogu, s kojima je vezana naša sudbina, a po nama i cijeloga svijeta, jer smo mi, po našoj vjeri izabrani puk Božj i . Radi toga moramo se truditi, da prije onoga dana izbrišemo s l ica zemlje sve druge vjere. Ako naša nastojanja u ovom pravcu porađaju bezvjerce, oni će nam služiti kao prelazan element za našu vjeru i neće nam moći škoditi, nego će naprotiv biti za primjer naraštaj ima, koj ima ćemo propovijedati vjeru Mojsijevu. Mi ćemo stati na njezinoj mističnoj istini, koja je bila tako moćna, da je znala kroz stoljeća privesti sve narode pod naše gospodstvo.

D E V E T N A E S T A S J E D N I C A Žido- m a s o n s k a p r o m j e n a n a s ta v e

U vrijeme našega kraljevstva, .u svrhu da porušimo sve kolektivne si le osim naše, učinit ćemo neškodlj ivim sveuči lišta koja su prvi stupanj kolektivizma. Nj ihovo osoblje odgoj it ćemo u novom duhu. Upravitelj i i profes<;>ri bit će uzgojen i po taj nom i savršenom programu akcije, od koga se neće smjeti udalj iti bez kazne. Birani će biti osobito pomnjom i postepeno će ovisiti od vlade. Iz programa ćemo brisati učenje građanskog

44


prava kao i svega, što se odnosi na politička pitanja. Ove će stvari u posebnim školama učiti samo po koj i deseci osoba, što dovrše sveučilišne nauke, te se istaknu višim sposobnostima. Samo će ovi biti u broju upućenih. Neće trebati da iz sveuči lišta izlaze oni mladi žutokljunci, koj i stvaraju ustave, kao što prave komedije, i tragedije i miješaju se u politička pitanja, od koj ih ni nj ihove oči nisu ništa razumjele.

Kad budemo na vlasti, odstranit ćemo iz nastave sve stvari, koje mogu da uzbune duhove, i od mladeži ćemo učiniti djecu koja slušaju svoje vođe i ljube svoga vladara - potpomjem, koji osigurava mir i red. Učenje klasika i stare povijesti - koja sadrži više zl ih nego dobrih primjera -nadomjestit ćemo proučavanjem suvremenih i budućih pitanja. Izbrisat ćemo iz pameti sve ljudske događaje prošlih stoljeća, koj i nam se ne sviđaju; ostavit ćemo samo one, gdje se vide pogreške goimskih vlada. Na čelo našega uzgojnog programa stavit ćemo proučavanje praktičnog života, obveznog socijalnog reda, nužde da se izbjegnu zli primjeri egoizma, koj i su posebno kadri da posij u zlo; napokon raznih pedagoških pitanja. Ovaj će program biti sastavljen po naročitom planu za svaku profesiju i neće nikad smjeti da se izrodi u sistem opće nastave. Ovo je pitanje od najveće važnosti.

Š k o le k a s t a

Svaki sloj ima biti odgojen po programu strogo ograničenom i u odnošaju s položajem i naravi njegova rada. Slučajni genij i vazda su znali prodrijeti u viši sioj ; ali se radi ovih rijetkih iznimaka ne smije otvoriti pristup u više krugove nesposobnima i po uzgoju staviti ih u stalež koj i ne odgovara nj ihovu položaju, što im je određen po rođenju. To bi značilo, da tako kažem, strojno kolo svratiti na krivi put, a to bi pomelo tok svega socijalnog ustrojstva. Već znate, kako je svršilo iskustvo Goima, koj i su htjeli porušiti red od Boga ustanovljen i dati svima jednaka prava i l i sva prava dijeliti po miloj volj i, tako što ne može ostati nekažnjeno.

45


Škol a u službi našega svj etskog suverena

Da u srcima i dušama podložnika bude snažno utisnut prestiž suverenog, potrebno je da za vrijeme njegova kraljevstva puk bude upućen u njegove čine i da mu se napominje nj ihova važnost i dobrotvorni značaj svih njegovih poduzeća na korist naroda i čovječanstva.

S lo b o d a n a s ta v e d o k i n u ta

Dokinut ćemo svaku vrstu slobodne nastave. Svi će izvori nastave biti usredotočeni u vladinim rukama. Ali će biti konferencija prividno slobodnih, dozvoljenih u svečane dane u školama, gdje će učenici zajedno sa svoj im roditelj ima biti pripušteni kao u društvima, da sa svojim

. profesorima izmijene misli o filozofskoj strani međusobnih ljudskih odnošaja, o nuždi čuvanja stalnog mjesta u društvenom životu, o zakonima primjera i osvete, koje izazivaju nesavjesni ljudi, o pravil ima koji imaju uspostaviti društvene 0dnošaje među ljudima.

Ži dovske nauke postale vj erskim dogmama

U kratko, znamo iz iskustva, da se s ljudima upravlja idejama i teorijama, a da se one nameću obukom. Obuku možemo dati svakoj dobi s istim uspjehom, uz uvjet da se poslužimo raznim sistemima, po koj ima će se doći do te sugestije. Mi ćemo znati upiti i iskoristiti zadnje tragove neovisnosti ljudske misli , koju od više stoljeća orijentiramo prema putu koji nam je u prilog.

P o v rš a n o d g oj - L e k c ij e s tv a ri Napokon smo načinom vidne obuke podjarmili m isao. Ta će

metoda učiniti Goime nesposobnim da pomišljaju i učinit će od nj ih pokorne životinje. Oni će tražiti da se dokaže neka misao prije nego što će gledati da je shvate. Jedan od naših najboljih agenata u Francuskoj, Bourgois, već je najavio novi sistem intuitivnog uzgoja. Sada, smo u snazi, ne trebaju nam goimski mislioci nego radnici, materijalisti požudni trošioci svih zemaljskih dobara.

46


D V A D E S E T A S J E D N IC A (u važnij im izvadcima)

S vj e ts k e re d a rs t v e n e m j e re

Ako nam, za vrijeme našega kraljevanja, bude trebalo pojačati sredstva da zaštitimo našu vlast, izazvat ćemo u pojedinim grupacijama prividno nezadovoljstvo. To će nezadovoljstvo izraziti spretni govornici, koje će slijediti ovce ljudskoga stada. Tako ćemo moći obrazložiti naše istrage i imat ćemo izliku za takozvano nadgledanje Goimovog redarstva, a ustvari mi ćemo se pomoću njega, budući da je u našoj vlasti, osloboditi naših protivnika, navodeći kao razlog, da su predvedeni kao agenti provokatori.

Pol itički zločinci osramoćeni

Političkim zločincima dignut ćemo svaku aureolu junaštva. Stoga one, koj i ih počinu, stavit ćemo na istu optuženičku klupu sa lupežima, razbojnicima i drugim mrskim i niskim zločincima. Tada javno mnijenje neće više razlikovati između političkog zločinca i sramotnog vulgarnog atentata. Ono će ih žigosati jednakim prezirom.20

D V A D E S E T I P R V A S J E D N IC A M i s te r ij v re m e n a - Židovski plan i financij ska

p o l i t i k a

U svemu što sam vam do sad rekao, nastojao sam što sam bolje mogao, da vam točno opišem misterij prošlih i sadašnj ih događaja. Jednako sam vam pokazao misterij financijskih zakona, odnošaja i operacija. Nemam što važna o tome dodati.

20 Ovoga se također sjećamo iz doba Jugoslavije, kad su židovski odvjetnici n�e omladince i ostale hrvatske borce progl�avali prostim zločincima.

47


Tisuć lj etno zlato baza budućeg blagostanj a

Znate, da m i u rukama imamo najveću moć - zlato. U 4 8 sati mi ga možemo izvaditi iz naših blagajni koliko god hoćemo. Iza toga treba l i još dokazivati, da je naša vlada određena od samoga Boga, da upravlja svijetom? Je l i moguće da s takvim bogatstvom ne uspijemo dokazati, da je prolazno zlo, koje smo bili prisiljeni učiniti, proizvelo tako blagotvoran učinak?

Sve će se staviti u red, ali ne bez neke stalne sile. Mi ćemo moći odmah dokazati, da smo mi dobročinitelj i, koj i smo izmučenom svijetu povratili pravo blagostanje i osobnu slobodu. Ova će sloboda biti zaštićena proti svakom napadaju, uz uvjet da budu slušani zakoni, koje mi ustanovimo.

Ži dovska si la iznad naroda i iznad B o g a

Naša će vlast biti slavna, jer će bit moćna. Ona će vladati ne osvrćući se na govornike i vikače, što iznose utopije, koje oni rese imenom načela. Naša vlast bit će sudac reda, u kome se nalazi tajna narodnog blagostanja. Ugled ove vlasti udahnut će narodima mistično poštovanje; oni će se pred njom klanjati. Prava snaga čuva uvijek svoje pravo. Nitko se neće usuditi, da joj se približi s nakanom, da joj oduzme i najmanjim činom ugled.

D V A D E S E T I D R U G A S J E D N IC A Ograničenj e proizvodnj e luksuznih pred m e ta

Da se ljudi priviknu na posluh, treba ih odgojiti u prostosti koja porađa krotkost. Stoga će naši zakoni ograničiti proizvodnju luksuznih pr�dmeta, koji čovjeka slabe i probuđuju zavist. Tako ćemo poboljšati ćud?ređe, pokvareno natjecanjem, koje je proizvela raskošnost.

48


Uspostava kućnog obrta

Mi ćemo opet uspostaviti mali obrt, a to će ukinuti važnost velikim tvorničarima, koj i su se previše uzoholi l i sa ogromn im dobicima i koj i često bune duh masa protiv nas.

S v e tk o v a n j e

Glavna korist ove mjere jest d a narod, koji posjeduje mali obrt, ne poznaje svetkovanja. On se drži reda i čvrste vlasti, kojoj je zadaća, da štiti svakoga svoga podložnika od poteškoća, koje bi mu mogao drugi prouzrokovati.

Obistinilo se, da za državu nema veće pogibelj i od svetkovanja. Osvjedočeni, da ga više neće biti, čim vlast otvoreno prijeđe u naše ruke.

Sadašnj i će svij et propasti u anarhij i - Uskrisit će ga židovski kralj

Vladar, koj i će nadomjestiti sve vlade što danas postoje i rade u društvima, koje smo mi demoral izirali, vlade, koje su zanijekale čak i pojam božanske vlasti vlade, iz koj ih proizlazi vatra anarhije, taj naš vladar morat će prije svega ugasiti ovaj proždirući plamen. Radi toga će biti prisiljen, dokinuti takva društva, da ih uskrisi pod oblikom uređene i izvježbane vojske, koja će se boriti znajući zašto, proti svom vlastitom otrovanju, kadru, da okruži cijelo socijalno tijelo.

Židovski kralj - izabrani k Božj i

Ovaj izabranik Božji , od Boga poslan, satrt će sve glupe si le, koje se vode nagonom, a ne razborom, bestijalnošću, a ne čovječnošću; one sile što se očituju pljačkanjem i grabežom pod krinkom načela pravde i prava.

Ove iste sile svagdje su porušile socijalni red. Ali će nj ihova uloga svršiti netom se, zahvaljujući njegovu padu, uspostavi prijestolje kralja izraelskog. U času kad se postigne ovaj cilj , trebat će nam da očistimo put i ne ostavimo nikakve zapreke provađanju naše vlasti.

49


Tad ćemo reći narodima: "Zahvalite Gospodu i prostrite se pred onim, koj i nosi na svom čelu pečat predodređenja, prema kojemu je sain Bog vodio njegovu zvijezdu kroz stoljeća.

DVADESET I TREĆA SJEDNICA Kako će se učvrstiti vlast kralj a Kuće Davidove

Danas ću prijeći na pitanje sredstva, koja će se upotrijebiti za učvršćenje dinastičkih žila kralja Davida u najvećim izdubinama zemlje. Mi ćemo se držati istih načela, koja su našim mudracima osigurala upravu svih svjetskih poslova, tj . upravu odgoja ljudske misli i usmjerenje cijele ljudske politike.

Više članova Davidove obitelj i bit će pripravljeno, da kraljuju i vladaju narodima. Narodima ćemo pripraviti kraljeve, a nj ihovi će nasljednici biti birani, ne po hereditarnom21 nasljedstvu, nego po sposobnosti . Bit će upućeni u najveće pol itičke tajne, tj . u naše planove vladanja, čuvajući se brižno, da nitko od nj ih ne dozna, osim nas. Zadaća. vladanja ne može biti povjerena onima, koj i n isu upućeni u tajne i u način kako ih staviti u praksu, a da im nitko ne shvati ci lja. Samo će se ovima kazivati, ako će praktično provoditi rečene planove, uspoređujući ih s iskustvom stečenim tokom stoljeća, opažanjem političko-gospodarskih pokreta socijalnih znanosti i zaključcima izvedenim iz tih opažanja. Jedini oni poznat će pravi duh zakona, koje je ustanovila sama priroda za uređivanje međusobnih ljudskih odnošaja.

Židovsk i k r a lj i n j e g o v i s a vj etn i c i

Planovi sadašnje djelatnosti, a još više u budućnosti, bit će nepoznati i onim ljudima koj i se zovu bližim kraljevim savjetnicima. Kralj će sam sa svoj im učitelj ima i inspiratorima znati, što je pripravljeno za bližu budućnost.

21 Hereditarni (lat. hereditarius) nasljedan, nasljedni; hereditarno opterećenje nasljedno opterećenje, naslijeđena sklonost nekoj bolesti ili slabosti (piću, kradi, zločinu i dr.)

50


Židovski kralj - i n k arn a c ij a s u d b i n e

Svi će vidjeti, kako j e vladar gospodar samoga sebe sa svojom nepokoleblj ivom voljom. On će biti kao utjelovljenje sudbine na nepoznatim putovima. On će biti kao utjelovljenje sudbine na nepoznatim putovima. Ne znajući nitko za kojom svrhom idu kraljeve naredbe, neće se usuditi stavljati zapreke onome, što je unaprijed u tajnosti pripravljeno.

Ponavljam, da je očevidno neophodno potrebno, da um vladara bude na visini veličanstva državnog plana. Stoga će se popeti na prijestolje tek nakon što ga naši mudraci podlože umnom ispitu.

Da narod upozna i ljubi svoga kralja, treba da kralj govori masi na javnim mjestima, jer ima samo to sredstvo koj im će se učvrstiti jedinstvo izmedu ovih dviju svjetskih vlasti koje smo mi podijelili jedno od druge sa strašenjem, jer nam je trebalo da sebe stavimo izmedu nj ih, da uplivamo na usmjerenje svake od njih napose.

DVADESET I ČETVRTA SJEDNICA Načelo financij ske znanosti poreza

Danas ću govoriti o financijskom programu, koji sam ostavio za svršetak moga izvještaja, jer on je glavna i najteža točka, odlučna za naše planove. Započinjući ovo pitanje prizivam vam u pamet što sam već rekao, naime, da će brojke odlučiti o konačnoj posljedici našeg rada.

Kad dođemo na vlast, naša autokratska vlada, da se sačuva, čuvat će se da optereti narod novim porezima; neće zaboraviti ni za jedan čas, da joj treba igrati ulogu oca pokrovitelja, izraelskog patrijarhe.

No, jer organizacija uprave mnogo stoji, morat će naći fondove, koji su nužni za opstanak. Radi toga će trebati da pomnj ivo proučava pitanje ravnoteža u ovom predmetu.

Budući da je u našoj vlasti kralj zakoniti vlasnik svih dobara svoje države (što je lako u djelo provesti), oduzimanje od kapitala moći će da posluži za uredenje kolanja novca u državi.

Da se poreznici intelektualci ne tuže na nove poreze, koji ih pogađ�ju, pokazat će im se potrebni računi, u što se troši, osim računa za tajne zavjere, koje će se upotrebljavati za potrebe krune i administracije. Vladar neće imati osobnog vlasništva, budući da sva državna dobra

5 1


pripadaju njemu; inače bi ova dva pojma bila u proturječju. Činjenica, da ima vlastitog imanja, poruši la bi mu pravo da sve posjeduje.

Državna blagajna

Državna blagajna morat će sačuvati rezervni polog sa stalnom svotom te će, u slučaju da se na porezima ubere preko ove svote, višak morati povratiti u opticaj , da se upotrijebi u javne radove. Činjenica, da pobuda za ove radove pripada vladi, privezat će radnu ruku za probitke države i osobu vladara, koj i ih u sebi utjelovljuje. Jedan dio ove svote trebat će odrediti za nagrade, koje će dijeliti pronalazačima i proizvođačima, jer osim određene svote (koje će se široko računati), neće u državnoj blagajni ležati nikakav, pa ni najmanj i polog. Novac je zato da kruži, a svaki zastoj škodi dobrom djelovanju državnog stroja, kome služi kao mazalo. Ako nestane ulja, može od toga trpjeti redoviti tok stroja.

Uvođenjem obveznica u opticaj mjesto jednog dijela sitnog novca, već je proizvedena ova obustava, a njene se posljedice opažaju već sada.

Zastoj u gospodarskom životu

Dosta nam je povući novac iz opticaja, da izazovemo gospodarske krize kod Goima. Golemi se kapital nagomilao poradi toga, što je bio uskraćen državama, koje su onda morale kod nas tražiti zajam. Plaćanje kamata na ove zajmove preopteretilo je državne financije, pa je naš kapital doveo države do ropstva. Usredotočenje veleobrta u rukama kapitalista, koj i su ubili mali obrt, isisala je sve snage najprije naroda, pa onda država.

V a l u ta

Znate, da je zlatna stopa bila kobna za države, koje su je usvoj i le osobito stoga, što je umanjila novac u prometu i što nam je kovanje zlatnog novca dalo mogućnost, da pri kupimo za se zlatni novac i još više umanj imo novčani promet.

52


F i n a n c ij s k a u p r a v a k o d G o i m a

Ali kad mi budemo otvoreno u posjedu vlasti, promijenit ćemo financij ske temelje Goima. Nj ih zamišljamo pod vidom koj i neće pobuditi ničij u sumnj u . Dokazat ćemo nuždu ovih promjena iznoseći na j avu kaotično stanje financija kod Goima. Pokazat ćemo, kako ih je njihov financij ski nered doveo dotle da nemaj u više stalnog proračuna. Oni od ređuju redoviti proračun, koj i svake godine raste s ovih razloga: ovaj je prPračun, vidite, dovoljan za pola godine; glasuje se proračun dopunski, k v j i je iscrpljen kroz tri mjeseca, pa se zaklj uči s proračunom koj i popunj a i to . i l i s l ikvidacijom. Kako se proraOčun jedne godine procjenjuje prema proračunu minule godine, povišica dolazi do 30 % na godinu, pa je svakih deset godina proračun trostruk. Takvim postupkom, koj i pripušta bezbrižnost vlada, nj ihove blagaj ne ostaj u prazne. Perioda zajmova, koja je zatim došla, pojela je ostatak, te je za sve države nastupio s lom.

Shvaćate da takav sistem financijske uprave, kojim smo mi naučil i Goime, ne bi nama bio u prilog.

Z aj m o v i s a d a š n j i h v l a d a

Svaki zaj am dokazuje slaboću vlade i nesposobnost vladara da shvate svoja prava. Oni ne znaju udovoljiti financijskim potrebama nego pružaj ući ruku da prose milostinju od naših bankara. Strani zaj movi jesu pijavice, koje neće pustiti državnog ustrojstva, dok ih se država sama ne otrese. Međutim, države ih ne odbacuju, naprotiv one ih uvijek privlače umnažaj ući doprinos, što ga plaćaju našim bankarima. Stoga će neminovno poginuti od gubljenja krvi, koje prouzrokuju same sebi.22

Dok su zaj movi bi l i narodni, Goimi su novac samo premještati iz džepa siromaha u džep bogataša. Ali otkad smo mi kupil i ljud�, preko koj ih je došlo do strani h zaj mova, sav je novac došao u naše kese, i svi su nam Goimi plaćal i danak, a da o tom nisu ni sumnjali.

Istina je, da je lakoumnost goimskih vladara, što se tiče državnih poslova podmitljivost nji hovih ministara ili njihovo nepoznavanje

22 Potvrđeno u svjetskom ratu. USA se zadužila za 26. 000 000 000 dolara, a 70 % vjerovnika bili su Židovi.

53


financijskih pitanja, nama podlože narode čineći ih da kod nas učine dugove, koj ih se neće moći nikad osloboditi. To je stavilo sva financijska pitanja pod našu upravu smatranu znanstvenom. Ali treba znati, koliko nas je to stalo napora, vremena i novca.

I n d u s tr ij s k e v re d n o te

Naša će vlada kupovati industrijske vrednote, pa će od dužnika postati vjerovnikom i na svoj novac primati kamate, mjesto da ih za nj plaća. Ova će mjera spriječiti svaki zastoj u novčanom opticaju i poticat će nehajne i lijene koj i su nam bili korisni pod goimskim režimom, ali koj ih više ne smije biti kad mi vladamo.

Nesposobnost pogana u područj u financija i p o re z a - G o s p o d a r i i lju b i m c i k o d p o g a n a m o raj u

primati savj ete od Zido- M a s o n s k i h a g e n a t a

Kako je očita podmitljivost niskost i glupost čisto bestijalnog mozga Goima, kad promisliš da oni i ne misle na to, da će ih svijet jednoga dana osuditi, što su kod nas sklapali zajmove s obvezom, da će plaćati kamate i posjedovanje, a da nisu ni posumnjali, kako će, da im isplate ovaj novac i još k tome kamate, morati da ga izvade iz svog džepa. Bilo bi jednostavnije oduzeti ovaj novac svojim poreznicima, mjesto da nama plaćaj u danak za svote koje se svake godine kamatama povećavaj u. Mi smo im znali prikazati pitanje zaj mova u takvom svijetlu, da su ih smatrali korisnima. To dokazuje jedanput više da smo mi izabrani puk Božji .

Goimski suvereni koj e smo nekoć nastojali da rastresemo u javnim službama i državnim poslovima pomoću zapisničkih primanja i zabava, bili su samo zastor naše vlade. Zaista, podneske i izvještaje ljubimaca iz nj ihove okoline i razrađivati su naši agenti i svaku put im je pošli za rukom da zadovolje ograničene duhove obećavaj ući im za budućnost potporu i pobolj šanje. Mogli su pitati kakvu potporu? Da li na porezu? Ali oni takvih pitanja nisu pravili čitaj ući naše izvještaje i nacrte. Vidite li, dokle ih je dovela nj ihova bezbrižnost, do kakve su financijske dezorganiziranosti došli uza svu čudesnu djelatnost nj ihovih naroda.

54


D V A D E S E T I P E T A S J E D N IC A

(Čitava sjednica govori i načinu unutarnjih zajmova u doba buduće židovske nad-vlade, zadnj i odsječak je naročito zanimljiv.)

O z n a k a c ij e n e trg o v a čkih valuta

Burze ćemo nadomjestiti ogromnim službenim veresijskim zavodima koj i će imati ulogu da prema vladinim uputama taksiraju industrijske vrednote. Ovi će zavodi moći u jedan dan baciti na tržište industrijskih vrednota i visini od 500 milijuna, ili ih tol iko kupiti. Tako će sva vele-obrtnička poduzeća ovisiti od naše vlade. Možete si zamisliti, kakvu ćemo vlast steći na taj način.

D V A D E S E T I Š E S T A S J E D N IC A

(Početak ove sjednice govori o načinima koj ima će do kraja ubiti svaki gospodarski razvoj Goima. U drugoj polovici nalaze se ovi zanimljivi odsječci.)

R a z v ij an j e l u k s u z a

Da porušimo veleobrt Goima, pomažući pri tome rad špekulacije, uvest ćemo u život neobuzdani luksuz, luksuz koj i sve ruši. (U XXII sjednici izneseno je, kako su Židovi u tom pitanju imali namjeru postupati nakon osnutka svoje države).

Povišenj e plaće i poskuplj enj e živeži

Povisit ćemo plaće, ali to neće ni najmanje koristiti radnicima, jer ćemo u isti mah dignuti cijenu živežnim namirnicama, pod izlikom da je palo poljodjelstvo i briga oko obrađivanja.

55


Anarhij a uz pomoć alkohola

Spretno ćemo i duboko začepiti i same izvore proizvodnje navikavaj ući radnike da se služe alkoholom. Što se tiče intel igentnih Goima, te ćemo ukloniti sa l ica zemlje.

D V A D E S E T I S E D M A S J E D N I C A

(Ova sjednica nabraja sredstva koj a su Židovi upotrijebili da bi potrovali čitavo ljudsko društvo. Dijelom su to samo opetovana tumačenja iz prošlih sjednica. Stoga donosimo samo bez naslova pojedine izreke.)

Uzbunom pretvorili smo države u arene. Mi smo bijedom tako podjarmili narode, kako nisu bili

podjarmljeni ni ropstvom. Mi ćemo se prikazati kao osloboditelj i radnika predlažući im da

stupe u redove naših vojska socijalista, anarhista i komunista. Neprij ateljstvo klasa povećat će se, kad nastupi ekonomska kriza

koja će doskora obustaviti' financijske nagodbe i sav industrijski život. Ovaj će događaj u isti čas baciti na u l icu u svim državama Evrope beskrajno mnoštvo radnika. Neće se okrenuti na nas, jer ćemo - znaj ući za čas navale - poduzeti mjere da se obranimo, kao što smo učini l i i u vrijeme pariške komune.

Od ovog časa vodimo Goime iz obmane u obmanu, da se napokon odreknu svega u prilog kralja-despota potomka sionske krvi, koga pripravljamo svijetu.

Riječ sloboda stavlja u sukob čovječanstvo sa svim silama, pa i s Božj om i prirodnom. Stoga, kad mi dođemo na vlast, morat ćemo brisati iz ljudskog rječnika i samo ime sloboda.

56


D o d a t a k k nj i z i J e v rej s t v o

Definicija - jevrejstvo je vjera u koju vjeruj u jevrej i , a oni su urnmet Musa u.

Osnova jevrejstva:

Akida jevrejstva, prije nego je iskrivljena, je bila izgrađena na tewhidu i ispravnom imanu, objavljena od Allaha I Musau u, međutim, oni su je iskrivil i , zamijenil i i izmisl i l i ono što Allah Y nije objavio Musau u. Od tada, pa do dana današnjeg oni su urnmet koji se neprijateljski odnosi prema Allahu Y i Njegovom Poslaniku p, a dokaz za to je: "Ti ćeš sigurno naći da su vjernicima naj ljući neprijatelj i Jevrej i i mnogobošci, i svakako ćeš naći da su vjernicima naj bliži prijatelj i oni koj i govore: 'Mi smo Kršćani zato što među nj ima ima svećenika i monaha i što se oni ne ohole." (EI-Ma'ide, 82. ajet)

Živi kur'anski primjeri o nj ihovom krivom vjerovanju : l . Širk Al lahu I u ibadetu. Uzeli s u tele za božanstvo i A llahu Y

pripisali druga, te ga počeli obožavati, uprkos tome što su među nj ima bi l i Musa i Harun u : " Pa im izlio tele koje je davalo glas kao da muče, i oni su onda- rekli . 'Ovo j e vaš bog i Musaov bog, on ga je zaboravio ! ' Zar oni nisu vidjeli da im ono ni riječi ne odgovara i da od nj ih ne može nikakvu nevolju otkloniti n iti im ikakvu korist može pribaviti? A nj ima je Harun još prije govorio: 'O narode moj , vi ste nji me samo u iskušenje dovedeni, Gospodar vaš je Milostivi, zato s l ijedite mene i slušajte naređenje moje !" (Ta-Ha, 88-9 1 . ajet) - zato što su oni znali da je životinja nerazumna, da je zovnu ne bi im se mogla odazvati kao što ne može da im pribavi kakvu korist i l i otkloni kakvu štetu.

2. Pripisivanje sina Allahu Y neka je Uzvišen Allah od onoga što oni govore. Kaže Uzvišeni : "Jevrej i govore: 'Uzejr je - Allahov sin." (EtTewbe, 30. ajet) Uzejr u je bio jedan od poslanika koji su poslani Jevrej ima. Jevrej i su čak ustvrdil i da su oni Allahovi I miljenici i odabranici. Kaže Uzvišeni : "I jevrej i i kršćani kažu: 'Mi smo djeca Božj a i

57


miljenici Njegovi.' Reci: 'Pa zašto vas onda On kažnjava zbog grijehova vaših?" (El-Ma'ide, 1 8. ajet)

3 . Riječi nj ihove 'Allah je siromašan, a mi smo bogati.' Zaista su ovo teške riječi i ne može ih kazati osim nevjernik. Kaže Allah 1 : "Allah je čuo riječi onih koj i su rekli: "Allah je siromašan, a mi smo bogati !" Pa im Allah Y, odgovara: "Naredit ćemo Mi da se pribilježi ono što su oni rekli, kao i što su ni krive ni dužne, vjerovjesnike ubijali, i reći ćemo: 'Iskusite patnju u ognju zbog djela ruku vaših! ' - a Allah nije nepravedan prema robovima Svojim." (Ali 'Imran, 1 8 1 . ajet)

4. Poricanje poslanstva Muhammedu p. Uprkos tome što su znali da je on Allahov Poslanik i imaju dokaze za to, kao što kaže Uzvišeni 1: "Oni kojima smo dali Knjigu znaju Poslanika, kao što sinove svoje znaju, ali neki od njih doista svjesno istinu prikrivaju." (El-Beqare, 146. ajet)

S v e te j e v rej s k e k nj i g e

Jevreji se po vjerskim pitanjima oslanjaju na dvije knjige: Tevrat i Talmud.

l . Tevrat je, u stvari, Stari zavjet koji kod kršćana predstavlja prvi dio Biblije. On se sastoji od 39 dijelova, od kojih je 5 najbitnijih. - Stvaranje - Izlazak - Leviti - Brojevi - Pohvala

a) Stvaranje - tu se govori o početku stvaranja i o grešci, zatim, govori se Ademu u, Nuhu u, Ibrahimu u, Ishaku u itd.

b) Izlazak - govori o životu i tlačenju jevreja u Egiptu sa Musaom u i nj ihov izlazak, i o tome kako su na Sinaju obožavali tele.

e) Leviti - govori se o propisima, čistoći, praznicima i sl. d) Brojevi - govori se o jevrejima, porijeklu, precima i sl. e) Pohvala - govori o nadopunjavanju Musaovog u Šerijata i o

njegovoj poruci da ga naslijedi Jošua u.

58


Dokazi da Stari zavjet nije svet. Veliki dio dokaza je od samih jevreja, neki su od evropskih učenjaka, ali prvo ćemo navesti kur'anske dokaze. Kaže Uzvišeni: "Ima Jevreja koji izvrću smisao riječima i govore uvijajući jezicima svoj im i . huleći pravu vjeru: 'Čujemo, ali se ne pokoravamo!' i 'Čuj, ne čuli te !' i 'Ra'ina! ' A da oni kažu: 'Čujemo i pokoravamo se!' i 'Čuj' i 'Pogledaj na nas! ' - bilo bi za njih bolje i ispravnije, ali, Allah je njih zbog nevjerovanja njihova prokleo, jer malo ko od njih vjeruje." (En-Nisa', 46. ajet)

"Neki od njih uvijaju jezike svoje čitajući Knjigu da biste vi pomislili da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i govore: 7o je od Allaha' -a to nije od Allaha i o Allahu svjesno govore laži." (Ali 'lmran, 78. ajet)

"O sljedbenici Knjige, došao vam je Poslanik Naš da vam ukaže na mnogo šta, što vi iz Knjige krijete, i preko mnogo čega će i preći . A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna." (EI-Ma'ide, 1 5 . ajet)

Dokazi za prenošenje Starog zavjeta: l . Nepoznavanje imena onih koji su zapisali Tevrat (Stari zavjet). 2. Nepoznavanje datuma pisanja Starog zavjeta i 3. nepostojanje originala.

Dokazi vezani za sadržaj : l . Razlike u sadržaju izmedu verzija Starog zavjeta. 2. Samirijski primjerak Starog zavjeta sastoji se od 5 psalmi i po

njoj rade jevreji samirije. 3. Hebrejski primjerak sadrži ovih 5 + 34 u koj i vjeruju hebrejski

jevreji i protestanti. 4. Grčki primjerak sadrži ovih 5 + 14 u kojeg vjeruju katolici i

ortodoksi. 23

Šta Talmud24 kaže o nejevrejima?

23 Ove razlike jasno ukazuju na iskrivljenost Starog zavjeta i ukazuju da mu je pripisano mnoštvo stvari koje su dodavali jevreji poput Petra. U jednoj od psalmi se govori o ženi koja je pojela svog sina, te o djetetu koje je starije od oca (Ahzije ibn Jehruma, kad mu je urnr<T otac imao je 40 god., a on 42 god.) 24 Talmud na hebrejskom jeziku znači komentar, tj . talmud je komentar Starog zavjeta.

59


l . Nej evrejske duše su šejtanske i sl iče životinj skim. 2. Jevrej u je dozvoljeno da nahrani psa, ali ne i nejevreja. 3. Nejevrej i i oni koji napuste jevrejstvo su prljave svinje. Bog je

stvorio nejevreje u ljudskom obliku da jevrej ima ne bi bilo neprijatno. 4. Krađa od nej evreja nije krađa nego je to uzimanj e svog imetka,

pa život nej evrej a j e u rukama jevreja, pa šta j e onda sa imetkom?! 5. Nije dozvoljeno jevreju da posudi nejevreju novac bez kamate. 6. Zinaluk sa nejevrejom ne podliježe sankcioniranj u, jer su

nej evrej i u osnovi životinje . Svoj stva jevreja spomenuta u Kur'anu:

l . Prevara i obmana. Kaže Allah 1: "Zar svaki put kada neku obavezu preuzmu neki od nj ih je odbace, j er ih većina ne vjeruje." (ElBeqare, 100. ajet) Prevaril i su Musa u i počeli obožavati tele, pokušali ubiti lsaa u, a pobili su mnogo poslanika kao Jahjaa u, nakon čega su se žene igrale njegovom glavom. Prevaril i su Allahovog Poslanika p u Medini u bici na Hendeku i htjeli su da ga ubiju.

2. Širenje fesada na zemlj i i poticanje ratova. Kaže Al lah 1 : "Kad god pokušaju da potpale ratnu vatru, Allah je ugasi. Oni nastoje da na Zemlji smutnju prave, a Allah ne voli smutlj ivce. " (El-Ma'ide, 64. ajet)

3 . Mržnj a i omalovažavanje muslimana. Kaže Al lah I: "Ti ćeš sigurno naći da su vjernicima naj lj ući neprijatelj i jevrej i i mušrici . . . " (ElMa'ide, 82. ajet)

Jedna židovska izreka kaže: "Nejevrej i su stado ovaca, a mi smo vukovi, a znate li šta rade vukovi sa ovcama u polju?"

Iz naših srca moramo izbaciti bilo kakvu samilost prema jevrejima. Treba da ih sramotimo pred ljudima i da obznanjujemo nj ihove ideje.

J e v r e j i u h i s to ri j i I s l a m a

Jevreji su shvatili da ne mogu nauditi Allahovom Poslaniku p i ashabima \ji otvoreno, pa su počeli da koriste taj ne metode. Oni stoje iza poticanj a plemena da se bore protiv Allahovog Poslanika p kao u primjeru Bitke na Hendeku. Koliko su puta pokušali da ubiju Poslanika? Kao npr. žena koja je otrovala hranu Poslaniku p.

60


Kada pogledamo u islamsku historiju primijetit ćemo slij edeće: l . Oni stoj e iza batinijskih sekti koje se bore protiv Islama: poput

rafidija, mu'tezila, ismailija, nusajrija itd. 2. Oni stoje iza širenja novotarija kuburija i sufi j skih tarikata. 3. Oni su prvi financirali kadijanije i behaije. 4. Stoje iza širenja ideja sekularizma, komunizma, Freudovih idej a

itd.

J e v rej i u m o d e rn o v rij e m e Ciljevi jevreja:

l . Formiranje kraljevine Izrael sa glavnim gradom Noršalim, koja se prostire od Eufrata do Nila.

2. Vladanje i upravljanje svim ljudima i nj ihovo činjenje potlačenim za službu jevrej ima.

3 . Uništavanje muslimana na koje gledaj u kao na otimače poslanstva.

Metode i sredstva za ostvarenje ovih ciljeva: l . Korištenj e terorizma, žestine i sile u upravljanju svijetom. U

knjizi Protokoli Sionskih Mudraca kažu: "Najbolji rezultati u upravljanj u svijetom proizlaze i z terora i žestine."

2. Kontrola ekonomije i medija, a to ostvaruju posjedovanjem svjetskih TV, radio i novinskih kuća i kontrolom nad naj većim svj etskim biznis-agenc!,jama.

3. Sirenje upropaštavaj ućih teorij a i štetnih načela kroz organizacije, pokrete i sl . koje nazivaj u revolucionarnim.

S ta v I s l a m a s p ra m j e v rej a

Jevrej i su kafiri, nije im dozvoljeno da žive u musl imanskim sredinama, osim kao ponizne zimij e koje plaćaj u džizj u i povinuj u se islamskim propisima. Nije dozvoljeno tražiti pomoć od nj ih niti da u islamskoj državi imaj u ikakav položaj . Nije dozvoljeno družbovanj e niti koaliziranje.

6 1


M a s o n s tv o

Masonstvo je tajna jevrejska organizacija koja tajno radi na ostvarenju velikih jevrejskih ciljeva i koja priprema formiranje velike države Izrael .

Riječ mason je blef koj im žele da blefiraj u kako bi ljudi pomislili da je to velika organizirana organizacija.

Na engleskom jeziku mason znači zidar, tj . slobodni zidari. Smatraj u da će oni izgraditi Sulejmanov u hram.

Simbol masonstva

Simbol masonstva je bratstvo, jedinstvo, sloboda: Pod simbolom slobode bore se protiv svih druJih vjera mimo

jevrejstva. Pod simbolom bratstva jevreji žele da umanje mržnj u drugih prema

njima. Pod simbolom jednakosti šire ekonomsku zbrku i političke nerede.

Suština masonstva

Istražitelji i pisci su se složili da je masonstvo u suštini jevrejska organizacija, kako u svojoj osnovi, tako i u formiranju, ciljevima i metodama koje kcM'lste. Dokaz ovoga je priznanje samih jevreja da je to tako. U protokolima se kaže: "Masonske organizacije širom svijeta služe kao maska za ra<l na ostvarenju naših ciljeva."

Formiranje i ciljevi masonstva kroz historiju

Masonstvo su osnovali veliki mislioci i idejne vođe jevreja. Na njihovom čelu je kralj Herodus Il. Cilj formiranja je bio sprječavanje širenja kršćanstva koje se brzo počelo širiti.

Masonstvo je radilo na iskrivljavanju Indžila i kršćanskih propisa. U vrijeme pojave Islama masonstvo nije imalo neki poseban značaj i radilo je uglavnom tajno. Obzirom da nisu mogli nauditi Islamu radili su na

62


razjedinjavanju muslimana i formiranju sekti i frakcija kao rafidija i batinij skih sekti. U novije vrijeme, kad su neprijatelji ojačali, a muslimani izgubili slavu i moć 1770. god. pojavilo se "Moderno masonstvo". Od te godine jevrej i su počeli da planiraju.

V rs te masonstva

Tri su vrste masonstva: l . Javno opće masonstvo. Deklariše se kao humanitarna

organizacija koja poziva u bratstvo. Ćlanovi ovog masonstva podijeljeni su u 33 stepena - shodno zaslugama. Do 33 stepena mora se proći mnoštvo teških i preciznih ispita. Simbol ovog masonstva je troglava zmija. Ovo masonstvo radi na pridobivanju velikih i vodećih ličnosti u svijetu.

2. Kraljevsko masonstvo. Specijalizirano je i u njega mogu pristupiti samo jevreji i oni koji izravno i jasno rade za njih. Direktni cilj mu je formiranje države Izrael i gradnja Sulejmanovog u hrama.

3 . Svemirsko masonstvo. U njega mogu ući samo odabrani jevreji . Ima samo jedan klub u New York-u i za njega znaju samo posebni jevreji . Cilj ovog masonstva je ateizam.

Masonska tajna zakletva. Masonstvo ima tajnu zakletvu kojom se mora zakleti svaki mason prilikom stupanja u organizaciju, koja glasi:

"Kunem se velikim upraviteljem svemira da ja neću otkrivati tajne masonstva niti riječi učenja ili običaje masonstva i da ću ih kriti u svoj im prsima vječno. Kunem se velikim upraviteljem svemira da neću prevariti ugovor sa organizacijom, znakom ili riječj u i ako to uradim slažem se da mi se spale usne užarenim željezom i da mi se odsijeku ruke i vrat i da se moje tijelo okači u masonski klub da bi bio primjer drugima."

Javne masonske organizacije: l . Ratari klubovi. Klubovi su formirani 1905. god. od strane

jevrejskog advokata Pola Herza u Chikagu da bi se kasnije rasprostranili po čitavom svijetu. Cilj kluba je da uništi aktivnu masu u cijelom svijetu.

63


2. Lions klubovi (lions-lavovi). Također masonski klubovi, centar i m je u Americi. Radnici za ovaj klub su tajni i ima ih u cijelom svijetu.

3. Organizacija "Sinovi Zavjeta". Formirana 1484. god. Cilj organizacije je pomoć ugroženim i potlačenim jevrej ima, međutim, u suštini cilj je borba protiv vjere i morala.

Ciljevi masonstva u savremenom dobu

1 770. godine jedna kršćanska grupa uspostavi la je kontakt S<t kršćanskim svećenikom (Adam Vojzhamedet) koj i je napustio kršćanstvo i primio jevrejstvo. Bio je profesor na univerzitetu Ongol-Stadt u NjemačkOJ Od njega su traži l i da pregleda Protokole Sionskih M udraca i da i h prepravi .

Nakon 6 godina završio je zadatak i donio sljedeći program: l . Formiranje svjetskih ateističkih država koj ima će upravljat i

jevrej i d a b i bilo lahko d a ih unište kad se bude formirao vel iki Izrael . 2. Borba protiv svih drugih vjera i poticanje na formiranje

ateističkih uređenja. 3. Ubacivanje otrova razjedinj avanj a i rasparčavanja unutar naroda. 4. Posljednj i cilj je formiranje velike države Izrael . Nj ihov vođa

treba da bude iz Davudove u loze, a zatim potpuno preuzimanje i kontrola kompletnog svijeta od strane "Ailahovog

odabranog naroda jevrej a."

Metode i sredstva koje koriste: l . Okupljanje omladine cijelog svijeta za ostvarenje jevrejskih

nakana. Ovo kroz širenje muzičkih i sportskih udruženja i kroz korištenje · sredstava za mas-medije, širenje droge, prostitucije i sl.

2. Ulazak u političke stranke da bi jevrej i imali l ične koristi od politike.

3. Formiranje organizacija koje pozivaju u slobodu morala kao i širenje ekonomskih teorija tipa kapitalizma i l i socijalizma s ciljem totalnog uništenja ekonomije.

64


e i o n i z a m

Definicija - cionizam j e jevrejska organizacija za provedbu. Cilj ove organizacije je provedba planova zacrtani h za povratak ponosa i dostojanstva jevrej i ma. Nazvana je ovako po brdu nedaleko od Kudsa kojeg jevrej i smatraju svetim.

Historija formiranja cionizma

Kao i masonstvo i cionizam nije formiran u ovom stolj�ću, nego njegovi se korijeni vuku iz ranije historije identično masonstvu. Savremeni cionizam je svoje prve korake napravio 1 806. god. kad se veliki jevrejski koncil okupio na saziv Napoleona. Zvanično formiranje cionizma desilo se 1897. god. na inicijativu jevreja u Švicarskoj . Na ovom skupu napravljeni su protokol i .

Razlika između masonstva i cionizma

Masonstvo je čisto jevrej ski pokret. Svi njegovi ljudi, kompletna hijerarhija čine masonizam. Ispoljava opće ljudske parole i unutar njega samim tim se nalaze, a prevareni tim parolama i nejevrej i . Cionizam je vjersko-politički pokret koj i direktno pomaže jevrej ima. On predstavlj a provedbeni organ pol itike jevreja u svijetu za razliku od masonstva koje j e ateistička i sekularističko. Predstavlja tajnu snagu koja priprema uvjete za jevreje. Radi jako organizirano i planirano. Jedno drugo nadopunjuje.

Dijela se u dva s mjera: l . Vjerske. 2. Političke.

Vjerski ciljevi :

Ciljevi cionizma

l . Buđenje vjerskog entuzijazma za povratkom u domovinu.

65


2. Poticanje jevreja na pridržavanje vjere i vjerskih učenja.

Politički ciljevi: l . Ohrabrivanje jevreja diljem svijeta da presele u Palestinu i

pomaganje u osamostaljivanju kroz zapošljavanje, da'wu i sl. To kroz formiranje naselja za nove doseljenike.

2. Povezivanje vjerskog faktora u Izraelu sa istim u drugim zemljama svijeta i pritiske na druge zemlje da priznaju Izrael. Zato danas najveće i najjače zemlje štite Izrael.

66

Documents

Protokoli Sionskih mudraca