4
RSS Sve Vesti Google Pronađi Većina klijenata banaka ne zna koliko ga košta podizanje keša na „svom” ili „tuđem” bankomatu, ali se radije opredeljuju za svoju banku Provizije banaka – nevidljiva stavka Politika 31.01.2011 10:10 Provizije banaka prilikom transakcija predstavljaju za građane gotovo nevidljivi i na prvi pogled zanemarljivo mali deo interesa banaka. Da li je baš tako? Istraživanje koje je nedavno sproveo portal banke.online.rs, pokazuje da su posetioci našeg sajta delimično upoznati s visinama provizije, posebno ako je reč o uslugama koje redovno koriste, kao i da se odlučuju da novac s bankomata, ukoliko na taj način podižu gotovinu, podižu s terminala svojih banaka, znajući da su na taj način, kao klijenti, izbegli proviziju banke. Provizije banaka nisu jasno istaknute prilikom dolaska na šalter ili ispred bankomata, tako da one predstavljaju nepoznanicu za klijenta sve do same transakcije na šalteru ili bankarskogizvoda, ako je podizan novac s bankomata druge banke. Kod ove vrste troškova nema nekih posebnih pravila u određivanjunjihove visine. Tako, u nekoj banci naknada za određenu uslugu može biti besplatna ili veoma niska, dok je provizija za neki drugi proizvod u istoj banci veoma skupa. Na taj način je verovatno napravljen određen balans među ponuđačima finansijskih usluga. Posebno su neprimetni dodatni troškovi prilikom virmanskog plaćanja, odnosno kada treba da se plati bilo koji račun. Što je veća suma, to je veća i provizija, kao što je i veća razlika od banke do banke. Građani se gotovo u jednakom procentu odlučuju i za gotovinsko i za bezgotovinsko plaćanje računa. Ovaj uravnotežen odnos navika govori da je praksa „nošenja keša”, kao nekada jedinog modela plaćanja, uz čekove, opstala, iako je danas praktično svuda moguće robu i usluge platiti i karticama. Ono što podseća na stare navike je i presek stanja koji dobijamo na pitanje načina podizanja keša: čak 80,39 odstoanketiranih i dalje bira opciju da novac podiže na šalteru banaka, što je svojevrsni fenomen budući da taj način, u svojoj banci, isto košta (najčešće ništa) koliko i na bankomatu, ali je neuporedivo sporija i tromija. Iz ovog rezultata se može zaključiti i da građani češće podižu veću sumu novca, koja je na šalteru neograničena u visini iznosa, a to onda može da objasni i visok procenat gotovinskog plaćanja iz prethodnog anketnog pitanja. Kako je onda moguće da čak 33,33 odstoanketiranih obraća pažnju na brzinu usluge, kada je ona svakako sporija na šalterima, nego na bankomatima? U ovom trenutku ostaje tajna. Međutim, ovde možemo da pronađemo ravnotežu s prethodnim rezultatima u visokom procentu onih koji obraćaju pažnju na sigurnost prilikom podizanja novca: čak četvrtina ispitanika brine o sigurnosti prilikom podizanja novca, ali dobar deo, 37,26 odsto,obraća pažnju i na povoljnost transakcije, odnosno na visinu provizije. Onaj deo ispitanika koji se odlučuje da novac podiže s bankomata, svakako brine da to bude s mašinebanke u . . Pošaljite svoju vest Kategorije Najvažnije vesti Teme dana Politička scena Srbije Dešavanja u Srbiji Domaća ekonomija Ex-Yu Vesti iz sveta Poslovne vesti iz sveta Hronika Fudbal Košarka Tenis i ostali sportovi Naši u inostranstvu Beograd Novi Sad i Vojvodina Domaća estrada i tračevi Svetski Jet Set Religija Kultura, umetnost i obrazovanje Zdravlje Lepota i kozmetika Stil života i zanimljivosti Moda Uređenje stana Nekretnine Automobili i motori Teme sa najviše komentara Kompjuteri i internet Nauka i tehnologija Putovanja Vicevi i smeh Horoskop Slike dana Video zanimljivosti Kutak za decu i one malo starije Najčitanije Neko na moru, neko u lavoru... Pretučena pevačica Katarina Ostojić Kaja Miloš Bojanić: Promeniću veru, jer moju svi mogu da vređaju! "Makedonija se raspada . . Pošaljite svoju vest Najnoviji članci Megan Foks želi da se ugoji! Invalidi rata: Prekinuti emitovanje "Montevidea" Ukidanje stanica na Mostaru zbog radova na Gazeli “Dvor” se polako prazni: Izleteo i Dejan Milićević! Seka ide na vantelesnu oplodnju Završen prvi sastanak Beograda i Prištine Artemije bi mogao biti i izopšten iz crkve? Evropa kruni stiropor Pet ciljeva u premijerovoj beležnici Lav i Adelman u istoriji Preuzmite vesti za vaš sajt Komentari Hahaha bas tako! Шта су то "македонци"? Slazem se. Nece tu nikad

Provizije banaka – nevidljiva stavka · 2019-02-01 · RSS Sve Vesti Google Pronađi Većina klijenata banaka ne zna koliko ga košta podizanje keša na „svom” ili „tuđem”

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Provizije banaka – nevidljiva stavka · 2019-02-01 · RSS Sve Vesti Google Pronađi Većina klijenata banaka ne zna koliko ga košta podizanje keša na „svom” ili „tuđem”

RSS

Sve Vesti Google Pronađi

Većina klijenata banaka ne zna koliko ga košta podizanje keša na„svom” ili „tuđem” bankomatu, ali se radije opredeljuju za svoju banku

Provizije banaka – nevidljiva stavkaPolitika 31.01.2011 10:10

Provizije banaka prilikom transakcija predstavljaju za građane gotovo nevidljivi i na prvi pogled zanemarljivo malideo interesa banaka. Da li je baš tako? Istraživanje koje je nedavno sproveo portal banke.online.rs, pokazuje da suposetioci našeg sajta delimično upoznati s visinama provizije, posebno ako je reč o uslugama koje redovno koriste,kao i da se odlučuju da novac s bankomata, ukoliko na taj način podižu gotovinu, podižu s terminala svojih banaka,znajući da su na taj način, kao klijenti, izbegli proviziju banke.

Provizije banaka nisu jasno istaknute prilikom dolaska na šalter ili ispred bankomata, tako da one predstavljajunepoznanicu za klijenta sve do same transakcije na šalteru ili bankarskogizvoda, ako je podizan novac sbankomata druge banke.

Kod ove vrste troškova nema nekih posebnih pravila u određivanjunjihove visine. Tako, u nekoj banci naknada zaodređenu uslugu može biti besplatna ili veoma niska, dok je provizija za neki drugi proizvod u istoj banci veomaskupa. Na taj način je verovatno napravljen određen balans među ponuđačima finansijskih usluga.

Posebno su neprimetni dodatni troškovi prilikom virmanskog plaćanja, odnosno kada treba da se plati bilo kojiračun. Što je veća suma, to je veća i provizija, kao što je i veća razlika od banke do banke.

Građani se gotovo u jednakom procentu odlučuju i za gotovinsko i za bezgotovinsko plaćanje računa. Ovajuravnotežen odnos navika govori da je praksa „nošenja keša”, kao nekada jedinog modela plaćanja, uz čekove,opstala, iako je danas praktično svuda moguće robu i usluge platiti i karticama.

Ono što podseća na stare navike je i presek stanja koji dobijamo na pitanje načina podizanja keša: čak 80,39odstoanketiranih i dalje bira opciju da novac podiže na šalteru banaka, što je svojevrsni fenomen budući da tajnačin, u svojoj banci, isto košta (najčešće ništa) koliko i na bankomatu, ali je neuporedivo sporija i tromija.

Iz ovog rezultata se može zaključiti i da građani češće podižu veću sumu novca, koja je na šalteru neograničena uvisini iznosa, a to onda može da objasni i visok procenat gotovinskog plaćanja iz prethodnog anketnog pitanja.

Kako je onda moguće da čak 33,33 odstoanketiranih obraća pažnju na brzinu usluge, kada je ona svakako sporijana šalterima, nego na bankomatima? U ovom trenutku ostaje tajna.

Međutim, ovde možemo da pronađemo ravnotežu s prethodnim rezultatima u visokom procentu onih koji obraćajupažnju na sigurnost prilikom podizanja novca: čak četvrtina ispitanika brine o sigurnosti prilikom podizanja novca,ali dobar deo, 37,26 odsto,obraća pažnju i na povoljnost transakcije, odnosno na visinu provizije.

Onaj deo ispitanika koji se odlučuje da novac podiže s bankomata, svakako brine da to bude s mašinebanke u

.

.

Pošaljite svoju vest

Kategorije

Najvažnije vestiTeme danaPolitička scena SrbijeDešavanja u SrbijiDomaća ekonomijaEx-YuVesti iz svetaPoslovne vesti iz svetaHronikaFudbalKošarkaTenis i ostali sportoviNaši u inostranstvuBeogradNovi Sad i VojvodinaDomaća estrada i tračeviSvetski Jet SetReligijaKultura, umetnost iobrazovanjeZdravljeLepota i kozmetikaStil života i zanimljivostiModaUređenje stanaNekretnineAutomobili i motoriTeme sa najvišekomentaraKompjuteri i internetNauka i tehnologijaPutovanjaVicevi i smehHoroskopSlike danaVideo zanimljivostiKutak za decu i one malostarije

Najčitanije

Neko na moru, neko ulavoru...Pretučena pevačicaKatarina Ostojić KajaMiloš Bojanić: Promenićuveru, jer moju svi mogu davređaju!"Makedonija se raspada

.

.

Pošaljite svoju vest

Najnoviji članci

Megan Foks želi da seugoji!Invalidi rata: Prekinutiemitovanje "Montevidea"Ukidanje stanica naMostaru zbog radova naGazeli“Dvor” se polako prazni:Izleteo i Dejan Milićević!Seka ide na vantelesnuoplodnjuZavršen prvi sastanakBeograda i PrištineArtemije bi mogao biti iizopšten iz crkve?Evropa kruni stiroporPet ciljeva u premijerovojbeležniciLav i Adelman u istoriji

Preuzmite vesti za vašsajt

Komentari

Hahaha bas tako!Шта су то "македонци"?Slazem se. Nece tu nikad

Page 2: Provizije banaka – nevidljiva stavka · 2019-02-01 · RSS Sve Vesti Google Pronađi Većina klijenata banaka ne zna koliko ga košta podizanje keša na „svom” ili „tuđem”

kojoj je klijent, čak 80,40 procenata česnika ankete ima tu naviku, a manje od 10 odstoto čini na najbližembankomatu. Iz ovoga možemo zaključiti da većina građana ipak brine o trošku provizije ili je barsvesno izbegavakoristeći usluge svoje banke.

Ipak, kada je reč o informisanosti o visinama provizija za određene finansijske transakcije, više od polovineispitanih tvrdi da je upućeno, u celosti i uglavnom, koliku proviziju im banke računaju, dok čak četvrtina anketiranihodgovara da uglavnom ne poznaje praksu banaka i troškove usluga koje koristi, dok svega 7,84 odstopriznaje dauopšte nema informaciju o tome.

Iako pojedinačno ne deluju kao značajan izdatak, u dužem periodu provizije banaka predstavljaju značajnu sumuukupnog troška. Zato je neophodno prikupiti informacije jer je na taj način moguće donositi ekonomski razumnijeodluke.

Izvor

Favorites Del.icio.us Digg Technorati Google Facebook Twitter

Dodaj komentar Pošalji Odštampaj Report

Dodaj komentar

Anonimni komentar

Ime: Registruj se

Lozinka:

Zapamti me na ovom računaru

Naslov:

Tip Slova Veličina Slova

Pošalji mi svaki odgovor na moj komentarPošalji mi svaki novi komentar na ovaj članak

Pošalji Zatvori

Početna Strana | Domaća ekonomija

Najnovije

Megan Foks želi da se ugoji!Invalidi rata: Prekinuti emitovanje"Montevidea"Ukidanje stanica na Mostaru zbog radovana Gazeli“Dvor” se polako prazni: Izleteo i DejanMilićević!Seka ide na vantelesnu oplodnjuZavršen prvi sastanak Beograda i PrištineArtemije bi mogao biti i izopšten iz crkve?Evropa kruni stiroporPet ciljeva u premijerovoj beležniciLav i Adelman u istoriji

Najpopularnije

Neko na moru, neko u lavoru...Pretučena pevačica Katarina Ostojić KajaMiloš Bojanić: Promeniću veru, jer moju svimogu da vređaju!"Makedonija se raspada na bugarski ikosovski deo"Troicki kolima nasrnuo na Olju?!Nole i Nataša: Jedna zabranjena ljubavDve drugarice skočile s PančevačkogmostaRada Manojlović imala saobraćajku!Jelena Karleuša opet povećava grudiRepublika Srpska u savezu sa Srbijom,Belorusijom i Rusijom!

Još iz kategorije Domaća ekonomija

Куће и фабрике одоше на добошPad proizvodnje voća za 25,87 odsto u2010.Između 35 i 40 odsto građana radi na "crno"Vlada mora da uvede socijalne karteРаст Београдске берзеDržavi ni dinar od prodaje Maksija?Kamate velike jer su država i sudovi sporiSumnjiva privatizacija Zobnatice?Пољопривреда се не радује МишковићуStruja za domaćinstva u proseku skuplja10,3 odsto"Diloit" savetnik "Jat ervejza"Sa akcijama Telekoma prodaje se iinfrastrukturaAkcije kasne zbog smene DinkićaTelekom Austrija ozbiljno zainteresovana zasrpski TelekomOmču seče lični bankrotMišković prodao MaksiSvi žele futoški kupusKopaonik: O privrednim modelimaNIS u 2010. prvi put poslovao pozitivnoSvetska banka: Srbi, motiku u ruke

Home Sitemap

"Makedonija se raspadana bugarski i kosovskideo"Troicki kolima nasrnuo naOlju?!Nole i Nataša: Jednazabranjena ljubavDve drugarice skočile sPančevačkog mostaRada Manojlović imalasaobraćajku!Jelena Karleuša opetpovećava grudiRepublika Srpska usavezu sa Srbijom,Belorusijom i Rusijom!

SvetEstrade.com

PAROVI: Tijana Dapčevićnapustila vilu i izašla uStefan BraunDa li će Andželina uspetida razvede Džonija Depa?Đani Ćurčić izbačen izParovaLili Alen u vrtlogu bulimijeBiber pušta brkove (tekst ivideo)Goca Tržan tetovažom naguzi zahvalila baki i mami!Nole i Nataša: Jednazabranjena ljubavBritni slala golišave sliketelohranitelju„Dvor“: Izbačena MikaKostićVidić k'o Čak Noris

LepoiZdravo.com

Šminka u boji lavandeU tanjiru do 1.200 kalorijaProletni beauty trendovi“Uradi sam” prirodnipreparati za neguKako izabrati crveni ruž –pet ruževa za pet tipovaženaAkupunktura ublažavasimptome menopauzeČuvajte prostatu!Terapija smehomČarobna formula za lepotuPraziluk - lekovit sastojak

Valute i Berza

Kursna lista NBSKretanje kursa EUR/CHFKretanje kursa EUR/USDAkcije u BeograduObveznice u BeograduBELEX indeksiSRX indeks u BečuBerza u Njujorku

Sportski rezultati

FudbalTenisKošarka Jadranska ligaEuroleague

Prognoza/Web kamere

Prognoza BeogradSatelitski snimakPrognoza SrbijaPrognoza Novi SadPrognoza TivatKamera KopaonikKamera Beograd

Nedeljnici, Magazini

Blic ženaBrand magazinNIN

Slazem se. Nece tu nikadbiti ljubavi izmedju nas. ACer i Kolubara su odbranea ne napadi. Nemaju staoni da prastaju no mi!Makedonci su imali pravoda se odvoje odJugoslavije (od Srbije seodvojili nisu), jer sukonstitutivni narod SFRJ iimali su pravosamoopredeljenja.Takodje ijezik im je drugaciji, pa nevidim zasto im nekozamera na "odvajanju".To su samo cifre, to setako samo kaze. Ako bineko prekontrolisao,ustanovio bi da je to: "polapije - pola Sarcu daje"Nema potrebe da sekomunisti prikrivaju. Zbogcega? Pa tada je bilo i takoi tako, a sada je nikako. Zamnogo kratko vremezakljucicete da je ono bilozlatno doba.Da kazes vracaju nam miloza drago - nije. Oni su namoduvek bili neprijatelji, aneprijatelj ostaje neprijatelj.Sad ce da im posaljucrveni krst pun oruzja, kaou Bosni.dajte nam puske da miizvrsimo pregovore podhitno , samo jos jendomTelegram nemačkogkajzera Viljema IIvrhovnom komandantubugarske armije kraljuFerdinandu Koburgu poslenjene kapitulacije, 28.septembra 1918. godine:"Šezdeset dvije hiljadesrpskih vojnika odlučilo jerat. Sramota!"

B92

Pucano na demonstrante uJemenuSpremna rezolucija o LibijiBiH vodi istragu oDobrovoljačkojSnažan zemljotrespogodio JapanNastavak rasprave onovoj VladiProsvetari na zajedničkomsastankuTadić razgovara sjapanskim caromBeograd-Priština: DrugidanTeška saobraćajka uRakoviciRaste etnička distanca uSrbijiOtkaz za 30 državnihsekretaraU oluku pronađen ukradennakitZagreb: Protest bezincidenataŠešelj se vraća preizbora?Beograd i Priština probililedNa današnji dan, 9. mart9. mart – Mit o propuštenojšansi

Blic

Dinkićev prvi dan uposlaničkoj klupiUpravni odbor fonda PIOima čak 20 članovaJemen: Vojska nauniverzitetu, na studentegumenim mecimaTadić danas sa caromAkihitom i predsednikomparlamentaPetoro povređenih usaobraćajnoj nesreći uRakoviciGradski saobraćaj bezzastoja i kašnjenjaDanas sastanak svihprosvetnih sindikata uštrajkuDinar danas slabiji za 0,15odstoMalograđani kao i pre 100godinaProblemi oko gradnje

RTS

Tadić nastavlja posetuJapanuDve decenije 9. martaNastavak dijaloga u BriseluSkupština o rekonstrukcijiDijalog Beograda i PrištinePress

Page 3: Provizije banaka – nevidljiva stavka · 2019-02-01 · RSS Sve Vesti Google Pronađi Većina klijenata banaka ne zna koliko ga košta podizanje keša na „svom” ili „tuđem”

NINSvetTabloidVivaVremeNovi Standard

Dnevne vesti

24 sataBlicDanasDnevnikGlas JavnostiGlas SrpskeKurirPolitikaPress OnlineVečernje NovostiBiznis novineTanjugBetaAloRTV Pink

Dinar danas u padu za 15paraPet osoba povređenosinoć na Rakovačkom putuZavršen prvi sastanakdelegacija Beograda iPrištineTužilaštvo obrazložiloargumente protiv ŠešeljaZa 48 sati četiri žrtvesvinjskog gripa uMakedonijiKolundžija: Političkastabilnost i realizacijaciljevaBogdanović: Dijalog prilikada se dođe do kompromisaTeško povređen radnik urudniku magnezita naZlatiboruTomislav Nikolić:

Mondo

Upoznajte najsrećnijegAmerikanca - VongaLopovi vratili ukradenudevojčicuDvadeset godina od 9.

Page 4: Provizije banaka – nevidljiva stavka · 2019-02-01 · RSS Sve Vesti Google Pronađi Većina klijenata banaka ne zna koliko ga košta podizanje keša na „svom” ili „tuđem”