prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj ... · 1 tema broja Znanstvena zajednica i gospodarstvo posebni prilozi intervju Željko Radek Poduzetničke potporne institucije

1www.mirakul.hr

tema brojaZnanstvena zajednica i gospodarstvo

posebni prilozi

intervjuŽeljko Radek

Poduzetničke potporne institucijeKapitalEnergetikaZaštita na radu

issn

: 184

7-16

5X

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj 27, godina V, lipanj 2013.

32 BIZdirekt � lipanj 2013. www.mirakul.hr

Sadržaj

13 tema broja: Znanstvena zajednica i gospodarstvo

Hrvatska znanost treba jasno definirane kriterije vrjednovanja i prema tome raspodjelu sredstava najproduktivnijim znanstve-nicima, što će potaknuti kvalitetu znanstvenih istraživanja te zapošljavanje doktora znanosti i u gospodarstvu, kojih je danas samo oko 15%.

30 Poduzetničke potporne institucije

47 Energetika 52 Zaštita na radu

35 Kapital

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Željko Radek, predsjednik Uprave Keramike Modus

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Singapur

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji - Nužna priprema administrativnih kapaciteta i dobrih projekata

Osiguranje- Ulazak u europski ekonomski prostor - veliki test za osiguravateljsko tržište

Multimedija - Elektronička branša ne spava

Nekretnine - Smanjen obim prodaje nekretnina

Uređenje interijera - Jednostavnost i originalnost su u trendu

Turizam i putovanja - Kultura, povijesna baština i tradicija - novi motivi dolaska u Hrvatsku

Poslovni kalendar

58

63

66

69

74

5

6

10

20

25

40


Uvodnik

Iako u BIZdirektu politiku nastojimo zaobilaziti u širokom luku, jer smatramo da se poduzetnici tre-baju prvo posvetiti sebi i svom poslu, te nas kori-stiti prvenstveno kao izvor poslovnih informacija i stručnih znanja, a politike ima ionako i previše u svim medijima, osjećam potrebu kratko prokomen-tirati netom završene lokalne izbore. Dojam je da smo ovim izborima napravili korak dalje u razvoju demokracije i političke svijesti građana. Na stranu prljavštine i zločestoće koje su se pojavile u retori-ci pojedinih kandidata, koje nešto govore o samim kandidatima, ali ne i o biračkom tijelu. Ohrabrujuće je što su birači sve manje podložni ispraznoj retorici, općenitim floskulama, neprimjerenom pozivanju na domoljublje i podilaženju putem populističkih izjava. Greške se kažnjavaju, a rad političara budno se prati tijekom čitavog razdoblja, i na temelju toga se donosi odluka. Ne možete se sjetiti u zadnjih mjesec dana da dolaze izbori i napuniti medije te očekivati na temelju toga dobar rezultat. Tamo gdje je to i prošlo, samo je kažnjena dotadašnja politička opcija koja očito nije ispunila sva očekivanja birača. Žalosno je jedino što je jako malo govora bilo o konkretnim projektima i planovima za budući mandat. Nadam se da ćemo i to dočekati u idućim izborima.

Iako su se manje-više sve stranke proglasile pobjedni-cima, mislim da bi bilo primjerenije da se svi proglase gubitnicima. Jer svi su izgubili neke bitne „utvrde“, i to ih treba ozbiljno zabrinuti. Jedini pravi pobjednik je Bandić. Recept? Dosljednost, upornost, samouvjere-nost i okrenutost gospodarstvu, uz izbor jakih stručnih

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

kandidata na listi. I naravno, vrlo slab nastup opozi-cije. Bandić je zapravo izborima pristupio klasično poduzetnički, bio je uporan, marljiv, neumoljiv i nesa-lomljiv. Je li on najbolji izbor za Zagreb, teško je reći, vidjet ćemo, ali takvih karakteristika treba nam puno više kod svih političara. A iz jače konkurencije rađa se i jača kvaliteta.

S ovim u vezi, možda se zaista treba konačno postaviti i odgovornost poduzetnika za situaciju u državi. Ali ne na način kako je to Linić formulirao, već s obzirom na njihov politički (ne)angažman. Možda je sazrelo vrijeme da naši vodeći manageri zauzmu čvršći stav u politici i aktivnije se uključe u politički život. Više nije dovoljno prozivati i dijeliti savjete putem medija i na okruglim stolovima, vrijeme je da se vodeći po-slovni ljudi uključe u politiku, bilo kroz pridruživanje određenim opcijama ili kroz osnivanje svojih neza-visnih lista. Vjerujem da bi većina od 30-ak tisuća čitatelja BIZdirekta glasalo za njih :).

Dolazi nam novo doba, bez sumnje, politika postaje sve zahtjevnija, a ulaskom u EU sve se diže na višu razi-nu i ulozi postaju veći. Promjene će se uskoro početi puno jače osjećati u svakodnevnom, pogotovo gospo-darskom životu, i utjecati na nas znatno više nego je to moguće predočiti u ovom trenutku.

Novo doba


BIZ vijesti

Tera Tehnopolis d.o.o. i ove godine u suradnji s Hr-vatskom udrugom inovatora - poduzetnika (HUIP) i Hrvatskim savezom inovatora (HSI) organizira 9. Međunarodnu izložbu inovacija, prototipova i stu-dentskih poslovnih planova BUDI UZOR® 2013. Zajednička organizacija izložbi INOVA i BUDI UZOR donijela je iskustvo INOVE i dinamizam te orijentaci-ju prema poduzetništvu i studentima koja obilježava BUDI UZOR od samog početka. Izložba se održava od 12. do 17. studenoga na zagrebačkom Velesajmu.Pored izložbe inovacija i prototipova, organizira se natjecanje za najbolji studentski poslovni plan, izložba proizvoda koji predstavljaju uspješnu komercijali-zaciju inovativnih rješenja, kao i opsežan program poduzetničke edukacije i konzultantskih usluga. Orga-nizira se i Tera robot kup. Međunarodni ocjenjivački sud čine predstavnici svih inozemnih izlagača i vodeći hrvatski stručnjaci. Dodjeljuju se brončane, srebrne i zlatne medalje, a sud predlaže i niz posebnih nagrada najboljim izlošcima i poslovnim planovima.Za dodatne informacije o načinu sudjelovanja na izložbi BUDI UZOR® 2013, stručni tim TERA stoji na raspolaganju na broju 031 251 000 i putem e-pošte [email protected].

9. Međunarodna izložba BUDI UZOR® 2013./INOVA - 38. Hrvatski salon inovacija s međuna-rodnim sudjelovanjem

Na IEDC-Poslovnoj školi Bled 31. svibnja završio je dvodnevni Menadžment Forum jugoistočne Europe i 11. Međunarodna konferencija Europskog centra za li-derstvo, pod nazivom „Europska financijska kriza i kri-za na planu konkurentnosti: Može li poslovno vodstvo pronaći izlaz?“Na događaju kojeg je organizirao IEDC u suradnji s Hrvatskim društvom ekonomista, Savezom ekono-mista Srbije te IDM institutom iz Austrije, okupilo se preko 120 managera i predstavnika gospodarstva iz cijele regije. Sudionici su na Forumu tražili odgovo-re na pitanja o budućnosti gospodarstva i izazovima managementa u Jugoistočnoj Europi u uvjetima krize. Okupljene su prvi dan, prilikom otvaranja Foruma, pozdravili prof.dr. Danica Purg, direktorica IEDC-Po-slovne škole Bled, prof.dr. Dragan Đuričin, predsjednik Foruma, Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije i prof.dr. Mladen Vedriš ispred Hrvatskog društva ekonomista. Predsjednik Foru-ma prof.dr. Dragan Đuričin, naglasio je: -Svaka kriza predstavlja razdoblje destrukcije, ali je u isto vrijeme i velika prilika koju si ne možemo priuštiti propustiti.

Menadžment Forum jugoistočne Europe na Bledu - o izazovima poslovnog vodstva za izlazak iz krize

Konferencija je istaknula neka od osnovnih pitanja s kojima se europski lideri danas bore, poput krize fi-nancija, krize konkurentnosti i krize vodstva. Izlagači, panelisti i sudionici raspravljali su o temama kao što su preispitivanja strategije i revitalizacije poslovnih modela, ideja za izbjegavanjem zamki nesolventnosti i konkurentnosti te kako revitalizirati zrele businesse i financirati njihov rast. Zaključak ove plodne diskusije jest kako financijska kriza s kojom se danas suočavamo zahtijeva potpuno novi „mindset“ vodećih ljudi u tvrtkama.Cilj Foruma prvenstveno je razmjena mišljenja i isku-stava, zajedničko traženje rješenja i druženje. Osim spomenutih, na Forumu su predavali mnogi drugi priznati poslovni ljudi, a od hrvatskih predstavni-ka osim dr. Vedriša bili su prisutni dr. Tihomir Do-mazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo, Ivan Vidaković, direktor Microsoft Hrvatska, Mirko Galić, savjetnik Uprave u Agrokoru i dr.

Grad Osijek je 24. i 25. svibnja bio domaćinom 2. Di-strikt konferencije koju je organizirao hrvatski Rotary Distrikt 1913, a u njezinom je sklopu održan Forum o miru, na kojem su se okupili brojni visoki dužnosnici iz EU, regije i Hrvatske, kao i predsjednik Ivo Josipović, uz gospodarstvenike, pravnike i znanstvenike.Kako ističu organizatori, ovogodišnji forum o temi mira na granicama Hrvatske kao buduće, 28. članice Europske unije, uskoro granice EU-a sa zemljama koje teže biti u idućem krugu proširenja, nosi sa sobom dvije važne poruke: Hrvatska želi biti lider u razvoju, gospodarskoj suradnji i političkoj stabilnosti regije, a Rotary pokret svojom snagom, ciljevima i djelovanjem potpomoći ubrzavanje procesa integracije te očuvanju trajnog mira. Budući da je moto ovogodišnje rotari-janske godine „Osiguranje mira kroz služenje“, u sklopu Foruma o miru održane su i dvije radionice, „Gospodarsko povezivanje i suradnja u cilju jačanja konkurentnosti prema trećim tržištima” te „Mirenje i procesi mirenja kao model rješavanja sukoba”, preko kojih su se prezentirala viđenja mira i suradnje u regiji i perspektiva Hrvatske u ujedinjenoj Europi.

Forum o miru u Osijeku u organizaciji Rotary Distrikta 1913

BIZ vijesti

Odlično ulaganje za pravog poduzetnika: Franšiza s Berlitzom - vodećim

svjetskim brandom u jezičnim uslugama

U današnjem globalnom svijetu jedan od najvažnijih elemenata uspjeha je poznavanje stranih jezika i međukulturalnih vještina. U Hrvatskoj svake godine raste potreba za što ranijom edukacijom djece za život u višejezičnom okruženju. Zato je za svakog poduzetnika Berlitz Kids® franšiza izvrsna poslovna prilika.

Brand je moćno sredstvo. Priključite se Berlitzovom svjetskom uspjehu Najveći problem kod pokretanja posla je veliki rizik poslovanja. Berlitz zna kako uspješ-no poslovati na tržištu unatoč krizama i promjenama i podijelit će ta iskustva s Vama.

Berlitz - Formula uspjeha Berlitz Metoda ® < Berlitz Instruktori <iskustvo>materijali> podrška135 godina izvrsnosti i preko 50 milijuna zadovoljnih polaznika - to je nasljeđe koje dobivate s Berlitzom. Od 1878. godine Berlitz je vodeći brand u svijetu u jezičnim uslu-gama za djecu i odrasle i korisnici diljem svijeta imaju u njega povjerenje. Milijuni ljudi uče nove jezike na Berlitzov način – u više od 70 zemalja diljem svijeta ili bilo gdje - putem Interneta.Za više informacija posjetite www.berlitz.hr ili nazovite + 385 (0) 1 48 12 116.

This Berlitz Language Center is independently owned and operated.

U Dubrovniku je 10. i 11. travnja održana regionalna konferencija “Misli i djeluj poduzetnički” na kojoj je sudjelovalo osam zemalja jugoistočne Europe. Kon-ferencija je okupila preko 220 sudionika iz Albanije, BiH, Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Sr-bije i Turske, poglavito učenika, studenata, profesora i dužnosnika iz područja razvoja politika poduzetničkog učenja i obrazovanja. Učenici i studenti iz 56 obra-zovnih institucija razmijenili su svoja stečena znanja i praktično iskustvo u poduzetničkim pothvatima na “poduzetničkom kampu” u Dubrovniku koji je spojio obrazovnu s poslovnom zajednicom. Moto konferen-cije bio je „Danas učenici - sutra poduzetnici koji po-sluju regionalno“. Na konferenciji je predstavljeno 56 pilot projekata implementiranih od strane Regio-nalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe – SEECEL uz financijsku

Završena regionalna konferencije ‘Misli i djeluj poduzetnički’

U sklopu konvencije „Hrvatski izvoz prije i poslije ulaska u EU“ 21. svibnja održana je šesta dodjela na-grada „Zlatni ključ“ najboljim izvoznicima u 2012. godini. Tvrtka Ericsson Nikola Tesla dobila je dvije nagrade, onu za najboljeg velikog izvoznika u 2012. te za najboljeg lanjskog izvoznika u Rusku Federa-ciju. Najbolji srednji izvoznik u 2012. je Calucem d.o.o., dok je najbolji mali izvoznik Navis Consult d.o.o. Najinovativniji izvoznik u 2012. je HSTEC d.d. Najbolji izvoznik u Italiju u 2012. je Plamen d.o.o., najbolji izvoznik u BiH TDR d.o.o., najbolji izvoznik u Njemačku Boxmark Leather d.o.o., najbolji izvoznik u Sloveniju AD Plastik d.d., najbolji izvoznik u Austriju SELK d.o.o., najbolji izvoznik u Srbiju Cedevita d.o.o., najbolji izvoznik u SAD HS Produkt d.o.o., najbolji izvoznik u Mađarsku Viro tvornica šećera d.d., dok je najbolji izvoznik za područje Sjeverne Irske u 2012. Pliva Hrvatska d.o.o.Za područje Afrike, najbolji izvoznik u Egipat u 2012. je Genera d.d., za područje Južne Amerike najbolji izvoznik u Brazil Predionica Klanjec d.o.o., a najbolji izvoznik u Saudijsku Arabiju u 2012. - za područje Azije i Pacifika - Kraš d.d. Za ‘rastuća tržišta’ najbolji izvoznik u Tursku u 2012. bio je Končar-Generatori i motori d.d..

Šesta dodjela nagrada „Zlatni ključ“ najboljim izvoznicima

podršku EU i MINPO-a Republike Hrvatske. Izvor: MINPO


-Šestu godinu zaredom Weekend okuplja više od 4 000 domaćih i regionalnih medijskih, marketinških i PR-a profesionalaca iz cijele regije, ali i brojne goste iz Europe, Amerike... Vrhunska predavanja, zanimljivi paneli, radionice i prezentacije, opušten networking, upoznavanje s aktualnim svjetskim trendovima u komunikacijama i odlična zabava, na repertoaru su i ovoga Weekenda - najavljuje direktor Weeked Media Festivala, Tomo Ricov. -I ove godine ćemo se programom Weekend Me-dia Festivala osvrnuti na najznačajnije događaje u medijskoj, marketinškoj i komunikacijskoj industri-ji u protekloj godini. Regionalni stručnjaci i vodeći ljudi industrije raspravljat će o ključnim temama, a kroz velik broj radionica sudionici će moći steći neka nova znanja i iskustva. Kao i svake godine, fokus ćemo usmjeriti i na teme šire od komunikaci-ja, pa ćemo raspravljati i o EU kao glavnoj temi ovo-ga ljeta i poslovnim strategijama te mogućnostima i prijetnjama za tvrtke pri ulasku na 500milijunsko

Weekend Media Festival 2013. o poslovanju na europskom tržištu i strateškom utjecaju društvenih mrežaŠesti Weekend Media Festival, najveći regionalni festival komunikacija, održat će se ove godine od 19. do 22. rujna u festivalskom prostoru stare Tvornice duhana u Rovinju. I ovogodišnji Weekend obećava vrhunski doživljaj za svoje vjerne posjetitelje tijekom sva četiri dana trajanja.

S obzirom na veliki značaj društvenih

mreža, ove će godine na Weekendu premijerno biti održana i dodjela

nagrada SoMo u organi-zaciji agencija Gingernet

i Jasno&Glasno.

tržište - ističe Nikola Vrdoljak, direktor programa. Ove godine Weekend će uz brojne predavače ugostiti i dr.sc. Nicolasa Kfurija, profesora Strategije u Poslovnoj školi Cotrugli, vrhunskog marketinškog stručnjaka čiji glavni interesi uključuju strateško i međunarodno po-slovanje. Predaje na privatnim i javnim sveučilištima diljem svijeta, uključujući poslovne škole u Njemačkoj, Španjolskoj i Meksiku. Sukus svojih znanja i iskustva predstavit će i na ovogodišnjem Weekendu te održati predavanje na temu utjecaja društvenih mreža na marketinške procese. S obzirom na velik značaj društvenih mreža, kako u privatnom, tako i u poslovnom okružju, ove će go-dine na Weekendu premijerno biti održana i dodje-la nagrada SoMo u organizaciji agencija Gingernet i Jasno&Glasno. Za sve one koji su napravili mobilnu aplikaciju bez koje se ne može živjeti, snimili inter-netski YouTube blockbuster, osmislili Instagram pro-fil koji je melem za oči, a da pripada unutar social ili mobile kategorije, svoje radove mogu prijaviti na http://somo.weekendmediafestival.com, gdje će ih vrhunski ugostiti i obasuti ljubavlju pomno odabran međunarodni žiri.I ove godine Weekend i HURA nastavljaju s Balcannes revijom najboljih agencijskih projekata iz šest zemalja regije – Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, a radovi se mogu prijaviti pu-tem http://www.balcannes.com/kako-sudjelovati. Uz Balcannes, još jedan od okosnica programa Weeken-da 2013. je i Pogled preko plota. Za sve one koji žele saznati što smo propustili od Weekenda do Weekenda, organizatori i ove godine dovode šest stručnjaka koji će brzo i dinamično prenijeti sve što moramo znati. Prošlogodišnji Weekend Media Festival ugostio je oko 4.000 sudionika iz Hrvatske i zemalja regije, ali i go-stiju iz Europe i Amerike, među kojima je bilo oko 500 akreditiranih novinara te više od 100 predavača i pa-nelista iz cijele regije. Uz vrhunska predavanja, panel rasprave i prezentacije, Weekend je potvrdio poziciju mjesta najboljih koncerata i partyja s kojima završava ljetna sezona u Rovinju.Prijave za ovogodišnji Weekend već su započele na www.weekendmediafestival.com.

Marketing


Aktivno sudjelujemo u stvaranju trendova u keramičkoj industrijiŠto se tiče domaćeg tržišta, ljudi se još uvijek iznenade kad na kutiji naših pločica pročitaju Hrvatsku kao zemlju porijekla, tako da i uz sve trenutne napore koji iz dana u dan daju izvrsne rezultate, smatram da nam je i dalje zadaća ‘educirati’ domaće potrošače kako nešto proizvedeno u Hrvatskoj može biti dizajnerski privlačno, kvali-tetno i cjenovno prihvatljivo.

Intervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

U Hrvatskoj su, nažalost, rijetki primjeri uspješnog preuzimanja tvornica u stečaju, a još rjeđi primjeri kontinuiranog uspješnog poslovanja na zahtjevnim izvoznim tržištima. Keramika Modus, jedini proizvo-đač keramičkih pločica u Hrvatskoj, iznimno uspješno potvrđuje oba primjera.

Upravo stoga srpanjsko pristupanje Hrvatske Europ-skoj uniji dočekuju spremni za daljnje osvajanje novih tržišta. O specifičnostima proizvodnje, inovacijama u keramičkoj industriji te budućim strateškim planovi-ma Keramike Modus razgovarali smo s predsjednikom Uprave, Željkom Radekom.

Možete li ukratko rezimirati poslovanje KIO Keramike do preuzimanja od strane Samoborka Grupe 2012. go-dine? Kako je došlo do preuzimanja?Kada se sada osvrnem unatrag, i dalje je jasno kako je preuzimanje KIO keramike sa sobom nosilo niz prednosti, no i mana, a koje su se ponajprije odnosile na ondašnje razne, najčešće krivo interpretirane, no-vinske napise u vezi tvrtke i samim preuzimanjem. Do službenog preuzimanja došlo je na 8. javnoj draž-bi, kada je Keramika Modus d.o.o. kao jedini ponuđač kupila KIO keramiku d.o.o. u stečaju s tvornicama u Orahovici i Rujevcu za izlicitirani iznos od 46 milijuna kuna. Do tog službenog preuzimanja KIO keramike, Keramika Modus je u tvornici u Orahovici već bila više od godinu dana u najmu, no brojne okolnosti su nam kao ‘podstanarima’ tamo ograničavale razvojne i poslovne planove. Naime, nismo imali slobodne ruke dirati u postrojenje, ulagati u modernizaciju proizvod-nje i ići u organizacijske promjene koje su bile nužne za daljnje poslovanje.

Vlasništvo nad imovinom KIO keramike svakako je prijelomna točka u poslovanju Keramike Modus, koja je tehnološki osuvremenila tvornicu u Orahovici te smirenim radom i promišljenim odlukama krenula u osvajanje novih tržišta. U skladu s time i s ciljem pri-bližavanja kupcima u regiji, prije nešto više od godinu dana otvoreno je i predstavništvo u Srbiji - Keramika Modus Trade d.o.o. u Novom Sadu.Željko Radek, predsjednik Uprave Keramike Modus

Intervju mjeseca

Koliko ste investirali u modernizaciju tvornice? Od preuzimanja 2012. godine, koju zbog važnosti za sadašnjost i budućnost tvrtke smatram tzv. nultom go-dinom, u poslovanje je uloženo milijun eura. Jedna od značajnijih i većih investicija bila je i kupnja digital-nog printera za najmodernije i najjednostavnije mogu-će apliciranje bilo kojeg motiva na keramičke pločice u malim i potpuno individualnim serijama. U planu nam je kupnja još minimalno dva takva stroja, kao i pokre-tanje proizvodnje gresa - pločica koje su namijenjene oblaganju eksterijera.

Je li to dovelo do povećanja proizvodnih kapaciteta te do većeg broja zaposlenih u tvornici?Svakako, no još značajnije proširenje proizvodnje kre-nut će nakon što završimo preseljenje postrojenja iz zatvorenih tvorničkih pogona u Vojniću i Rujevcu u tvornicu u Orahovici, što će biti realizirano najkasnije do kraja godine. Tim potpunim preseljenjem dosegnut će se u Orahovici proizvodni kapaciteti svih triju tvor-nica zajedno, odnosno proizvodnja oko 5,5 milijuna m² pločica godišnje. Na odluku o proizvodnji koncentri-ranoj u samo jednoj tvornici odlučili smo se primo-rani iznimno visokom cijenom m³ prirodnog plina za industriju. Širenjem proizvodnih kapaciteta dolazi i do novih zapošljavanja, no taj broj ljudi, s obzirom na modernu tehnologiju, nije velik.

U kojoj mjeri pratite inovacije u keramičkoj industriji, vezano uz svjetske trendove dizajna i kvalitete?Smatram da ih pratimo u najvećoj mogućoj mjeri te u skladu s time, kao i istraživanjem tržišta, osluš-kivanjem naših kupaca i iskustvima s velikih stranih sajmova na kojima smo konstantno prisutni, također aktivno sudjelujemo u stvaranju tih trendova. Iako se trendovi u keramičkoj industriji ne mijenjaju iz sezo-ne u sezonu, proizvođači uvijek moraju ponuditi nešto novo i kod kupca izazvati pozitivan efekt. Keramičke pločice su specifičan proizvod koji nema samo estet-sku, već i važnu funkcionalnu, odnosno zaštitnu ulogu u prostoru gdje se implementira, tako da nam je tu, osim široke ponude dizajna, boja i dimenzija osnovnih pločica, dekora i bordura u kolekcijama, na prvom mje-stu i neupitna kvaliteta proizvoda. Da smo na dobrom putu dokazuje zaista impresivna lista stranih kupaca s najrazličitijih tržišta: od zemalja regije, preko Italije, Češke, Mađarske, Rumunjske, novootvorene Francu-ske, pa sve do Rusije i Moldavije, kao tržišta s doista ogromnim potencijalom širenja.

Što se tiče domaćeg tržišta, ljudi se još uvijek iznenade kad na kutiji naših pločica pročitaju Hrvatsku kao ze-mlju porijekla, tako da i uz sve trenutne napore koji iz dana u dan daju izvrsne rezultate, smatram da nam je i dalje zadaća ‘educirati’ domaće potrošače kako nešto proizvedeno u Hrvatskoj može biti dizajnerski privlač-no, kvalitetno i cjenovno prihvatljivo. Tu percepciju

moramo i hoćemo promijeniti te vratiti povjerenje do-maćeg kupca u domaći proizvod.

Koliko prilično visoka cijena industrijskog plina utječe na proizvodnju, kao i općenito na poslovanje proizvod-ne tvrtke kao što je Keramika Modus? Prema Vašem mišljenju, na koji je način moguće ostvariti rast tvrtke u Hrvatskoj? Hrvatska je u sustavu najskuplje cijene prirodnog pli-na za industriju u cijeloj Europi. Tijekom posljednjih godina cijena je povećana za više od 100 posto, dok je prošle godine u srpnju cijena prirodnog plina poveća-na za oko 40 posto. S obzirom na to da troškovi plina čine 50 posto naših ukupnih troškova, logično je bilo spomenuto preseljenje proizvodnje na jedno mjesto, u tvornicu u Orahovici, čime su oni drastično smanje-ni. Odluka Vlade da toliko poveća cijenu plina košta-la nas je 2,3 milijuna kuna u prošloj godini. Naime, mnogi poslovi tada su već bili dogovoreni, a kako se ugovori potpisuju na dugoročno razdoblje, kupcima više nismo mogli mijenjati cijene. Riječ je o zahtjev-noj aktualnoj situaciji koja zasigurno ‘kroji’ budućnost domaće proizvodnje. Kao domaćem proizvođaču cilj nam je, naravno, rast i zauzimanje što stabilnije po-zicije na domaćem tržištu, gdje prodaju radimo kroz kanale provjerenih i stalnih distributera, no potencijali svakog tržišta, pa tako i realno malog tržišta kao što je hrvatsko, ograničeni su.

Uz dodatne otegotne okolnosti gledano s više aspekata, jasno je kako situacija nije nimalo sjajna, a govore to i pokazatelji osobne potrošnje kupaca, kao i stagnacija u građevinskoj industriji s kojom smo usko vezani. Izvoz i stalno otvaranje novih tržišta ipak su naša glavna po-slovna orijentacija, a bez ustezanja mogu reći kako da-nas gotovo nijedna tvrtka u Hrvatskoj, koja namjerava raditi ozbiljan posao, ne može računati na opstanak ako se koncentrira samo na domaće tržište.

Gledajući dugoročno, koji je strateški cilj Keramike Modus?Smatram da dosadašnji uspjeh temeljimo na snažnoj usmjerenosti potrošačima, kvaliteti proizvoda i širo-kom asortimanu, kao i razvijenom sustavu distribucije, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Naš stra-teški cilj je održavati konstantan rast udjela na tržištu keramičkih pločica, širiti mrežu partnerskih tvrtaka i predstavništava, te se pozicionirati kao vodeći regio-nalni proizvođač, s povjerenjem prepoznat od strane kupaca, dobavljača i partnera.

Jedini ste proizvođač keramičkih pločica u Hrvatskoj. No, kako se uspijevate nositi s konkurencijom? Na koji način zadržavate udio na domaćem tržištu?Ako smo prepoznati na doista brojnim stranim tržišti-ma, ne vidim razloga zašto ne bismo bili i u Hrvatskoj, gdje konkurentnost osiguravamo dobrom logistikom,

Hrvatska je u susta-vu najskuplje cijene prirodnog plina za industriju u cijeloj Europi.

izvo

r: w

ww

.pod

ovi.o

rg


podrškom trgovcima i kupcima, cijenom, kvalitetom i spomenutom edukacijom potrošača o ponudi hrvatskih pločica, što je ujedno i način na koji zadržavamo i diže-mo rast na hrvatskom tržištu.

Na temelju podataka Hrvatske gospodarske komore, uvoz glaziranih keramičkih pločica u Hrvatsku una-zad posljednjih pet godina ima tendenciju pada, a do-voljno za orijentaciju i razmišljanje o tome u kakvoj smo otvorenoj i bespoštednoj borbi kao jedini domaći proizvođač govori podatak da je samo u 2012. godini u Hrvatsku uvezeno gotovo 7 milijuna m² glaziranih keramičkih pločica proizvedenih u Italiji, Španjolskoj, Turskoj, Kini... Želio bih istaknuti kako možda zvuči kao jednostavna formula uspjeha, no ispred i iza svega vezanog uz Keramiku Modus stoji prvenstveno bezre-zervni trud, predani rad i vjera svih zaposlenika u ono što radimo.

Redovito izlažete na domaćim i inozemnim sajmovi-ma. Jesu li sajmovi još uvijek mjesta poslovnih susreta i sklapanja poslova, ili se vremenom uloga sajmova promijenila?Važan segment u osvajanju novih tržišta i kupaca čini i izlaganje na sajmovima, koji su danas možda u nešto manjoj mjeri mjesto sklapanja poslova, već prvenstve-no predstavljanja postojećim i novim partnerima te ostvarivanje inicijalnih kontakata u nešto opuštenijem okruženju. Isto tako, uvijek je to prilika da ‘snimimo’ što i kako radi konkurencija, gdje mi možemo bolje, kakvi su trendovi... Redovito izlažemo na najznačajni-jem svjetskom specijaliziranom sajmu pločica, sanita-rija i kupaonske opreme - Cersaie, koji se i ove godine održava sredinom rujna u Bologni, a za koji se već pri-premamo.

Samo u travnju ove godine, štoviše u istom tjednu, predstavili smo se kupcima, većinom trgovcima, na sajmu SEEBBE u Beogradu te prvi put i na sajmu Mo-sBuild-Cersanex u Moskvi. Potencijal ruskog tržišta je ogroman, a tijekom boravka u Moskvi uvjerili smo se da tamo krize gotovo i nema. Rusi puno investira-ju, a u građevni nema zastoja. Iako je još dosta rano govoriti o cjelokupnom efektu koji će nastup na tom sajmu polučiti, optimistični smo već i činjenicom kako posljednjih mjeseci naša internetska stranica bilježi 30 posto više posjetitelja iz Rusije. Stalno sudjelovanje na sajmovima znači i velike izdatke, koji, ovisno o prezen-taciji i lokaciji, mogu narasti i do 100 tisuća eura, dok se povrat može očekivati kroz razdoblje od dvije godi-ne. No, to je jedan od najisplativijih načina ulaganja u brand i njegovu promociju.

Koja su Vam izvozna tržišta trenutno najzanimljivija?Našim trgovcima i kupcima na svim tržištima na ko-jima smo prisutni i na koja ciljamo posvećujemo istu pažnju, a najrazličitijim narudžbama pristupamo mak-

simalno profesionalno i na vrijeme ih izvršavamo. Re-zultira to obostranim zadovoljstvom, bez obzira je li riječ o tržištu Bosne i Hercegovine, gdje smo tradicio-nalno prisutni, ili razmjerno novom tržištu, kao što je tržište Njemačke. Još pod dojmom nastupa na sajmu u Moskvi, mogu reći da nam je, iz više ranije spome-nutih razloga, zanimljivo tržište Rusije te sav potenci-jal sektora osobne potrošnje i građevinske industrije. Osobito kad smo svjesni kako imamo proizvodne ka-pacitete koji mogu iznijeti veće i zahtjevnije narudžbe.

Kontrola kvalitete i certifikati važan su dio uspješnog poslovanja. Koliko ulažete u certificiranje te unaprjeđi-vanje proizvodnje i kvalitete?Unaprjeđivanje proizvodnje i rad na kvaliteti impera-tiv su našeg poslovanja. Sustavno gradimo Total Qua-lity Management sistem te poslujemo prema norma-ma Sustava upravljanja kvalitetom ISO 9001 i Sustava upravljanja okolišem ISO 14001. Implementiramo vlastita inovativna rješenja. Primjerice, potrošnja vode smanjena je za preko 50% investicijom u jednostavnu izgradnju taložnica putem kojih se ista voda vraća po-novno u proizvodnju.

Planirate li uskoro ulaganja u infrastrukturu? Ulaganja u infrastrukturu su konstantna, a na tragu zadovoljenja potreba tržišta i aktualnih trendova u ke-ramičkoj industriji, u planu nam je spomenuta kupnja još minimalno dva stroja za digitalni otisak na ploči-cama, čija se cijena kreće od 200 do 300 tisuća eura, kao i pokretanje proizvodne linije za proizvodnju gres pločica koje su namijenjene ugradnji na vanjskim po-vršinama. Određeno ulaganje predstavlja i ranije spo-menuto preseljenje proizvodnih postrojenja iz Vojnića i Rujevca u Orahovicu, kako bi maksimalno iskoristili sve potencijale koje posjedujemo.

Pristupanje EU brojimo danima. Jeste li se posebno pripremali za izlazak na otvoreno europsko tržište?S obzirom i na dosadašnju orijentaciju na izvoz i stra-na tržišta, nemamo neke posebne pripreme za srpanj-sku promjenu. Spremni smo objeručke prihvatiti sve nove prilike za izvoz na tržišta koja će se otvoriti, a tu je i mogućnost ulaska na treća tržišta s kojima EU ima ugovore o slobodnoj trgovini.

Što nam doista donosi ulazak u Europsku uniju? Kakve pozitivne promjene mogu očekivati hrvatski proizvo-đači?Što će nam točno donijeti ulazak u EU vjerujem da nitko ne može sa sigurnošću reći, no samo neke od pozitivnih promjena su lakše otvaranje novih tržišta, povećanje izvoznog potencijala, smanjenje troškova špedicije, kao i veća fleksibilnost poslovanja. Primjeri-ce, zbog ukidanja carina automatski ćemo biti jeftiniji susjedima Mađarima, od konkurencije iz Španjolske ili Italije, gdje veliku ulogu igraju troškovi transporta.

Intervju mjeseca

Stalno sudjelovanje na sajmovima znači i veli-ke izdatke, koji, ovisno o prezentaciji i lokaciji, mogu narasti i do 100

tisuća eura, dok se povrat može očekivati kroz razdoblje od dvije

godine.

Znanstvena zajednica i gospodarstvoHrvatska znanost treba jasno definirane kriterije vrjednovanja i prema tome raspodjelu sredstava najproduktivnijim znanstvenicima, što će potaknuti kvalitetu znanstvenih istraživanja te zapošljavanje doktora znanosti i u gospodarstvu, kojih je danas samo oko 15%.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tema broja


Tema broja

koji imaju ozbiljan plan rasta i razvitka. Za manje po-slovne subjekte postoji opcija proizvodnje koja zamje-njuje uvoz. Dodatnu priliku predstavljaju i postojeći rezultati istraživanja koja su provedena na hrvatskim istraživačkim institucijama u prethodnom razdoblju. To su, prije svega, istraživanja u shemama TEST i VIP. Najčešća prepreka suradnji sa sveučilištem jest per-cepcija poduzetnika o visokim i često neprihvatljivim troškovima. S druge strane, istraživačima nedostaju informacije o potencijalnim primateljima tehnologi-je. Za obje strane u potpunosti važi i činjenica kako je ovakva suradnja velik iskorak u nepoznato i zato se često ocjenjuje prerizičnim i neprihvatljivim - pojaš-njava Štefanić.Upravo na gore navedenim pretpostavkama TERA te-melji svoj slučaj, pružajući usluge u području transfera tehnologija sa svog matičnog sveučilišta, s drugih sve-učilišta u Hrvatskoj, ali i sa svih sveučilišta i istraži-vačkih institucija uključenih u Europsku poduzetničku mrežu - EEN. Dodatno, rezultati istraživanja s matič-nog sveučilišta i inovativnih poduzetnika i inovatora nude se inozemnim poduzetnicima uključenim u EEN. U 74 godine dugom životnom vijeku Ekonomski insti-tut, Zagreb provodio je mnoga istraživanja u kojima je izravno surađivao s gospodarstvom ili je sudjelovao u provedbi istraživanja čije je rezultate koristilo gospo-darstvo. Institutu je i dalje cilj jačati suradnju i umre-žavanje s gospodarskim subjektima. S tom je svrhom osnovan Klub Ekonomskog instituta Zagreb, kako bi se još jače intenzivirala suradnja znanosti s poslovnim sektorom u provedbi kvalitetnih istraživanja. Klub je oblik suradnje poslovne zajednice i Instituta u odabiru, provedbi i predstavljanju rezultata ekonomskih i srod-nih istraživanja značajnih za gospodarski razvoj Hr-vatske. Kroz Klub tvrtke i istraživači zajedno pokreću primijenjena istraživanja čiji rezultati mogu potaknuti konkretne akcije i mjere na dobrobit šire zajednice.-Prilike su u tome što znanstvenici i gospodarstveni-

Tema broja

Hrvatska za znanstvena istraživanja i inovacije izdvaja samo 0,76% BDP-a i to je, ne treba posebno isticati, jako malo. Naši susjedi Slovenci izdvajaju oko 1,3%, dok je prosjek u razvijenim zemljama oko 3%. Rezul-tat toga je vrlo malo inovacija i patenata, čak dvade-setak puta manje od europskog prosjeka te da smo po udjelu zaposlenih s visokim obrazovanjem na začelju Europe, navode iz Instituta Ruđer Bošković. Udio za-poslenih u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelat-nostima u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj je tek 12,8%, a upravo o ovim granama ovisi gospodar-stveni oporavak Hrvatske. Trebali bismo se ugledati, primjerice, na Njemačku, koja je u razdoblju krize po-većala ulaganja u istraživanje i razvoj u koje je ulo-ženo više od 50 milijardi eura. Također, na razini EU, ulaganja u istraživanja i razvoj povećala su se u 2011. za 8,9%, prema 6,1% 2010. godine. U Hrvatskoj to nije slučaj. -Iznimno su dobrodošle inicijative koje će disproporci-onalno dodjeljivati sredstva za najbolje znanstvenike i najbolja istraživanja, i koje će omogućiti nagrađivanje najboljih znanstvenika. Takav sustav izvrsno funkcio-nira na zapadu i nema razloga da kod nas bude druga-čije. Vjerujem da će planirani projekti novooformljene Hrvatske zaklade za znanost ići u tom smjeru izvr-snosti - navodi Petra Buljević Zdjelarević iz Instituta Ruđer Bošković.

Međusobna suradnja znanstvene zajednice i gospo-darstvaU dijelu znanstvene zajednice još uvijek postoji stav da znanost i praktična komercijalna primjena ne idu zajedno, ali i niska prosječna tehnološka razina gos-podarstva, što otežava primjenu visokih tehnologija i rada te spoznaja upravo onih najboljih znanstvenika čija znanja imaju najveći tržišni potencijal.-Taj jaz nastojimo postupno smanjiti edukacijama, zajedničkim događanjima, povezivanjima i malim

Još uvijek postoji stav u dijelu znanstvene

zajednice da znanost i praktična komerci-

jalna primjena ne idu zajedno.

uspjesima, kako bi i poduzetnicima i znanstvenicima dokazali da međusobnom suradnjom stvaraju korist za društvo i njih same, te da pri tome ne moraju ugroža-vati svoje principe s jedne strane ili ugrožavati ukupno poslovanje poslovanjem s gubitkom, s druge strane. Kada se na pravi način uključuje znanost u poslova-nje poduzeća, rezultat je i dobra znanost i visoki pro-fiti - mišljenja je Boris Golob, izvršni direktor STeP Ri Znanstveno-tehnologijskog parka u Rijeci. U uspješnim zapadnim zemljama znanost je jako bli-sko povezana s gospodarstvom. Kod nas, nažalost, to nije slučaj, za što ima brojnih razloga. Tu je loše stanje gospodarstva, jer teško je plasirati znanje u ekonomi-ji s jako malom komponentom visoko-tehnološkog usmjerenja. -Tek je 15% doktora znanosti u RH zaposleno u gos-podarstvu, a uzmemo li u obzir da je u tom udjelu tek 12% stručnjaka u prirodnim i tehničkim znanostima, situacija ne izgleda dobo. Međutim, manjak financi-ranja je čak i manji problem. Tu su i demotivirajući zakoni o napredovanju koji ne uvažaju suradnju s gos-podarstvom, te demotivirajući zakoni o radu. Rezultat toga je da znanstvenici suviše često, i kada mogu, ne surađuju s gospodarstvom. To treba promijeniti - na-pominje Petra Buljević Zdjelarević.TERA TEHNOPOLIS od svog osnutka 2002. godine provodi misiju razvitka na znanju i tehnologiji bazi-ranog gospodarstva u regiji. U tu je svrhu razvijena kompleksna ponuda usluga namijenjena znanstvenici-ma i poduzetnicima. -Pored dobro poznatih aktivnosti kao što su inkuba-cija u poduzetničkom inkubatoru TERA na Gajevom trgu, poslovnog savjetovanja, brze izrade prototipova, u posljednjih nekoliko godina napravili smo velik isko-rak na dva nova područja. To su zaštita i upravljanjem intelektualnim vlasništvom te povezivanje poslovnih subjekata i istraživačkih institucija na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U posljednjih godinu dana smo jako puno napravili u području potpore hrvatskim po-duzetnicima kod usklađivanja s propisima koji postaju važeći nakon hrvatskog pristupa EU. Ovo je izuzetno važno jer pravovremeno omogućava usklađivanje na način da ne ugrožava legalnost i opstojnost obrta ili trgovačkog društva - navodi prof.dr.sc. Ivan Štefanić, direktor TERA TEHNOPOLIS d.o.o.Velik napredak napravljen je u uključivanje hrvat-ske akademske zajednice u ERA - European Resear-ch Area na području zaštite okoliša. TERA je partner u međunarodnom konzorciju u shemi FP7 za projekt PROCEED. Misija projekta je uspostavljanje poslovnih veza između istraživača i poduzetnika temeljenih na znanju i tehnologiji. -Mogućnost unaprjeđenja suradnje znanstvene zajed-nice i gospodarstva je realna. Prije svega, ona je u sko-rom uključivanju Hrvatske na zajedničko tržište EU. Ova opcija svakako je primjerenija većim poslovnim subjektima te malim i srednjim poslovnim subjektima

Nacionalna inovacijska strategija

Nacionalna strategija inovacija za razdoblje 2013.-2020. predviđa jačanje inovacijskog sustava s ciljem povećanja društvene dobrobiti i konkurentnosti gospodarstva teme-ljenog na znanju, kreativnosti i inovacijama.-Hrvatska već posjeduje relativno razvijenu infrastrukturu te uz to ima priliku da bu-dući razvoj temelji na dosadašnjim pozitivnim primjerima i vanjskim iskustvima koja su se pokazala uspješnim i koje treba prilagoditi hrvatskim prilikama. Kroz poveziva-nje razvijenih potencijala u istraživačkoj zajednici i gospodarstvu u novom kontekstu potpune otvorenosti prema svijetu, može se na najbolji način odgovoriti na izazove stvaranja konkurentnog gospodarstva, novih radnih mjesta, klimatskih i demograf-skih promjena te iskorištavanja ljudskih potencijala uz postizanja društvene jedna-kosti, uključenosti i pravednosti - kaže Zelenika, te dodaje da su uz puni pristup EU tržištima i mogućnost izvozne ekspanzije, sektori visoke dodatne vrijednosti temelje-ni na inovacijama u poziciji da predvode gospodarski oporavak, rast produktivnosti i poboljšanje kvalitete, a time i međunarodne konkurentnosti.

Kako postati članom Hrvatske akademije

znanosti i umjetnosti?

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas ima 144 redovita člana, 135 dopisnih članova te 81 člana suradnika. U skladu s odredbama Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i Pravilnika o predlaganju i izboru članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, postupak predlaganja i izbora novih članova bit će ponovno proveden 2014. godine. Prijedloge za izbor redovitih, počasnih i dopisnih članova, te članova suradnika mogu dati Akademijini razredi, vijeća fakulteta i umjetničkih akademija, sveučilišni senat, te znanstvena vijeća znanstvenih organizacija. Prijedlog za izbor stranih državljana za počasne i dopisne članove može dati i Predsjedništvo Akademije.Za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati. Općenito imaju status redovitih profesora i stvorili su djela trajne vrijednosti nacionalnog ili međunarodnog značaja. Redoviti članovi imaju pra-vo na naziv akademik i oni su u stalnom radnom sastavu Akademije, a može ih biti do 160.

-Znanje i znanost te obrazovni sustav bitno utječu na gospodarski razvoj i od stra-teškog su značenja za svaku zajednicu. Sveučilišta i istraživački instituti u Hrvatskoj moraju redefinirati svoju misiju - pojačati svoju društvenu i gospodarsku ulogu i u skladu s tim strateški se usmjeriti prema inovativnosti kako bi se aktivno uključili u gospodarsku preobrazbu i industrijski razvoj. Uvjet su za to čvrsti partnerski odno-si s gospodarstvom i poslovnom zajednicom. Takvoj ulozi sveučilišta i istraživačkih instituta treba podrediti propise kojima se uređuju znanost, istraživanje i visoko ob-razovanje, i to po mogućnosti samo jednim zakonom. Cilj je istraživačkog i na njega oslonjenog inovacijskog procesa stvaranje novog znanja, nove tehnologije i novog tržišta - smatra akademik Zvonko Kusić , predsjednik HAZU-a.Svjetska i europska iskustva pokazuju da se inovativnost ne može postići bez takvih suradnih i partnerskih inovacijskih modela te bez istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru. Nisu europski istraživački programi bez razloga „kolaborativni“, uz sudjelo-vanje gospodarstva i drugih sektora. Gospodarstvo koje nema „vremena“ za istraži-vanje i razvoj, jer je u problemima, upravo je zbog toga u problemima. Tomu je dobar pokazatelj broj doktora znanosti u poslovnom sektoru: 80% u SAD-u, 50% u Europi, a u Hrvatskoj manje od 15%.


vić, načelnica Sektora za razvoj znanosti i tehnologije pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta.Kroz ulaganje u znanstvenu infrastrukturu radi se na boljem povezivanju znanosti i gospodarstva. Izuzetan primjer je BioCentar, vrijedan 140 milijuna kuna, naj-moderniji i najveći projekt u regiji koji će poduzeći-ma u području bioznanosti pružiti sve potrebne uvjete za obavljanje djelatnosti. Nastavlja se s financiranjem „Fonda za ulaganje u znanost i inovacije“, čiji je cilj povećati konkurentnost gospodarstva temeljenog na znanju kroz transfer tehnologije s istraživačkih usta-nova u gospodarstvo.Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II), vrijedan 24 milijuna eura, izravno će podupirati programe koje provodi Poslovno-inovacijska agencija-BICRO i Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja“ (UKF), koji su već eta-blirani kao primjeri dobre prakse suradnje znanstvene zajednice i gospodarstva. Spajanjem UKF-a i Hrvatske zaklade za znanost, koje bi se trebalo dogoditi krajem ove godine, dobra praksa ugradit će se i u rad Zaklade. Institut Ruđer Bošković itekako je svjestan da se situ-acija u zemlji, Europi i svijetu promijenila te da više nije prihvatljivo baviti se isključivo fundamentalnom znanošću, bez istovremeno bliske suradnje s gospodar-stvom. Zato IRB poduzima brojne konkretne korake, te je tako službeno postao član u svim hrvatskim kla-sterima konkurentnosti, a primarno radi takvog pri-

stupa IRB je upravo ušao u posljednju fazu pregovora s EU koji će rezultirati financijski najvećim FP7 pro-jektom do sada u Hrvatskoj, s ukupnim proračunom u vrijednosti od oko pet milijuna eura.-Najveća aktivnost odnosi se na IRB-ov stožerni strukturni projekt ‘Otvorene znanstvene infrastruk-turne platforme za inovativne primjene u gospodar-stvu i društvu’ (O-ZIP), čija je svrha poboljšanje znan-stvenih i primijenjenih dijelova IRB-a s dokazanim komercijalnim potencijalom i dokazanom izvrsnošću u pribavljanju europskih i primijenjenih projekata - neka vrsta anti Robin-Hood pristupa. Fokus O-ZIP-a je isključivo na prioritetima EU i postavljen je tako da se uz minimalne investicije postigne maksimalni du-goročni učinak za hrvatsko gospodarstvo. Naglasak je na najperspektivnijim aplikacijama, koje istovremene imaju ‘kritičnu masu’ u kadru i kvaliteti - na IRB-u su one vezane uz farmaciju, detektore, senzore, mate-rijale, medicinu, genetiku, kemiju i biologiju, okoliš, industrijske procese i slično - zaključuje Petra Buljević Zdjelarević.STeP Ri svoje aktivnosti usmjerava i na znanstvenu zajednicu i prema gospodarstvu. -Sa znanstvenicima radimo na njihovim projektima i idejama, podržava-mo ih kod stvaranja poduzeća, pribavljanja financij-skih sredstava, pronalaska tržišne primjene njihovih otkrića i spoznaja, licenciranja ili razvoja proizvoda i

Kroz ulaganje u znan-stvenu infrastrukturu radi se na boljem povezivanju znanosti i gospodarstva.

Tema broja

ci ulažu u suradnju ono u čemu su njihove prednosti - znanstvenici ulažu svoje znanje i iskustvo u pozna-vanju i primjeni metoda znanstvenog istraživanja, a gospodarstvo u prepoznavanju praktičnih problema koji traže znanstvenu i stručnu argumentaciju za rje-šavanje. Izazovi suradnje kao i uvijek su u prevelikoj složenosti odnosa između znanosti i gospodarstva, po-trebi za stalnim povećanjem ulaganja u jačanje veza između znanosti i gospodarstva, ali i potrebi za pažlji-vim praćenjem ostvarivanja rezultata i krajnjih isho-da tih ulaganja - smatra Dubravka Jurlina Alibegović, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb.Zemlje koje najbrže prosperiraju imaju ustanovljen, prema raznim metodologijama, najveći kvocijent ino-vativnosti, koji potvrđuje spregu znanosti i businessa. -U Hrvatskoj, čini se, još nije došlo do tog pomaka u svijesti i do stvaranja sinergije, nego je znanstvena za-jednica, uz određene iznimke, dosta udaljena od prak-tične primjene i komercijalizacije svojih istraživanja. Zapravo, nekada se čini kao da sama istraživanja nisu usmjerena da daju praktično primjenjive rezultate, nego se bave fundamentalnim pitanjima - kaže Aco Momčilović, predsjednik udruge MBA Croatia, HR Consultant, te dodaje da su prilike u nastavku suradnje na područjima na kojima već postoje dobri temelji, kao što su ekonomske znanosti, elektrotehnika, donekle biomedicina.

Kroz duga desetljeća svog poslovanja, INA-Industri-ja nafte d.d. izgradila je partnerske odnose s ključnim znanstvenim institucijama i stručnim udrugama koje djeluju u području INA-inih temeljnih djelatnosti i poslovnih funkcija. -Vodeći se shvaćanjem kako je uspješnost naših projekata osigurana zahvaljujući ne-prestanom usavršavanju i primjeni novih ideja, teh-nologija i inovacija koje u svakodnevnom poslovanju smatramo neophodnima za daljnji rast i razvoj, veliku važnost polažemo na suradnju sa znanstvenom zajed-nicom koja je zaslužna za iskorake u ovim područjima - navode iz Sektora korporativnih komunikacija INA-e.

Unaprjeđenje znanosti i istraživanja kao temelj razvoja i napretkaAko izuzmemo nekoliko velikih kompanija, koje su najčešće u stranom vlasništvu, hrvatske tvrtke vrlo malo ulažu u istraživanje i razvoj. -Ministarstvo in-tenzivno radi na podizanju svijesti o važnosti ulaganja u istraživanje i razvoj. Osim što su uvedeni porezni poticaju za istraživanje i razvoj, osnovana je i Poslov-no-inovacijska agencija-BICRO u čije je upravlja-nje osim Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta uključeno i Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo regionalnog ra-zvoja i fondova EU, ali i predstavnici gospodarstva i akademske zajednice - izdvaja Kristina Ferara Blaško-

Ministarstvo intenziv-no radi na podizanju

svijesti o važnosti ula-ganja u istraživanje i

razvoj.

Tema broja

Međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij ‘Poslovno upravljanje u graditeljstvu’MBACon je program poslijediplomske specijalističke izobrazbe u području poslovnog upravljanja u

graditeljstvu, namijenjen onima koji žele steći znanja i vještine koje će njihovu poslovnom iskustvu

dati dodatnu vrijednost. Studij je interdisciplinaran jer polaznici stječu dodatne kompetencije iz različi-

tih područja važnih za upravljačke poslove u graditeljstvu: opće poslovno upravljanje, ekonomija i gra-

đevinski predmeti. Studij traje 4 semestra - 3 (tri) semestra nastave i 1 (jedan) semestar za izradu završ-

nog rada, a nastava se izvodi u Dubrovniku, u Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu

(www.caas.unizg.hr). Nakon što polože sve propisane ispite i seminarske radove, te obrane završni rad i

ostvare ukupno 90 ECTS bodova, polaznici stječu akademski naziv:

Sveučilišni specijalist Poslovnog upravljanja u graditeljstvu

(Engl.: University specialist MBA in Construction)

Osim toga, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH priznaje polaznicima specija-

lističkog studija Poslovno upravljanje u graditeljstvu/MBA in Construction stjecanje bodova za stručno usa-

vršavanje i to za svaki testirani semestar 15 bodova, a stjecanjem akademskog naziva dodatnih 45 bodova. To

ukupno donosi 90 bodova od potrebnih 100 bodova koje treba ostvariti za stručno usavršavanje tijekom pet

godina. Također, nakon završetka studija polaznici stječu 30 ECTS bodova iz područja upravljanja projektima

gradnje. MBACon je i međunarodni studij jer u izvedbi nastave većine predmeta pored nastavnika iz Hrvatske

sudjeluju i nastavnici iz inozemstva. Na predavanjima se obrađuju konkretni slučajevi iz prakse pa se strana

iskustva uvijek mogu modificirati i u većoj ili manjoj mjeri prilagoditi našoj graditeljskoj praksi.


Tema broja

usluga. Također, s obzirom na to da Sveučilište u Rijeci i njegove sastavnice raspolažu vrijednom visokosofi-sticiranom opremom, pokrenuli smo projekt komerci-jalizacije postojećih znanja i opreme te njihovu veću primjenu u gospodarstvu, primarno hrvatskom, ali i u regiji - kaže Boris Golob.Povećanje suradnje i protoka znanja između gospo-darstva i znanstveno-istraživačke zajednice odnosi se na stimuliranje inovacijske aktivnosti putem surad-nje gospodarstva, kao dionika koji je u poziciji doni-jeti nove proizvode, usluge i rješenja na tržište i do krajnjih korisnika, i javnih istraživačkih organizacija u kojima je zaposleno 85% istraživača u Hrvatskoj te predstavlja značajan izvor znanja, ekspertize i rješenja za probleme društva, naglašavaju iz BICRO-a. Potreb- no je poticati inovacijske aktivnosti putem sustavnog jačanja različitih kanala protoka znanja u oba smjera, s jedne strane vezano uz prethodno definirane potrebe gospodarstva, a s druge nova rješenja iz istraživačkih organizacija. MBA Croatia upravo pokušava postići balans između poznavanja novih znanstvenih trendo-va, pretežno na području ekonomije, i njihove realne primjene u bu- sinessu. -Na naša predavanja zovemo ljude koji mogu iznijeti teorijski dio, a onda ga još bo-lje prikazati kroz primjere praktične primjene. Poveza-ni smo i predstavili smo razne poslovne fakultete u regiji, a radimo na poboljšanju odnosa i stvaranju su-radnje s raznim tijelima i udrugama koje su povezane s poslovnom zajednicom - Hrvatskom gospodarskom komorom, American Chamber of Commerce, HAPK-om (Hr- vatsko Akademsko Poslovni Klub), YCC (Young Crew Croatia) itd. Također, i sami planiramo pokrenuti istra- živanja o karakteristikama naših ma-nagera, i replici- rati istraživanja provedena u drugim zemljama - kaže Momčilović.

Inovativnost kao temelj napretka Hrvatski inovacijski sustav značajno je unaprijeđen proteklih desetak godina. Institucije zadužene za krei-ranje i provođenje inovacijskih politika usvojile su re-levantna znanja i razvile kapacitete, a provedba politika usmjerenih na inovacije kreirala je značajnu potražnju među potencijalnim korisnicima poticajnih mjera. Za daljnje poboljšanje upravljanja nacionalnim inovacij-skim sustavom, hrvatska Vlada treba potvrditi svoju političku opredijeljenost poticanju inovacijskih aktiv-nosti i usvojiti cjelovit strateški pristup inovacijama kroz utvrđivanje jasnih strateških ciljeva povezanih s mjerljivim rezultatima. Tako postavljen Nacionalni inovacijski sustav trebao bi biti sposoban fleksibilno i promptno reagirati na potrebe dionika i šire društvene zajednice. Koristi koje će takav sustav donijeti ogleda-ju se u zajedničkom istraživanju tema od obostranog interesa istraživačke zajednice i gospodarstva, osigu-ranju transfera znanja i tehnologije, pametnoj specija-lizaciji te otklanjanju barijera u stvaranju inovativnih proizvoda i usluga.

Tema broja

Vlada bi svojim mjerama također trebala imati i ključ-nu ulogu u jačanju sklonosti prema inovacijama, krei-ranjem povoljnih regulatornih uvjeta koji omogućuju privatnim i javnim subjektima da unaprijed planiraju i ostvaruju koristi od svojih inovacijskih aktivnosti, smatraju iz BICRO-a.

Izvrsnost u obrazovanjuIzvrsnost u obrazovanju pokretač je istraživanja i ino-vacija. No, vrijedi li to i u Hrvatskoj?-Naravno! U privatnom sektoru je to zasad naglašeni-je nego u javnom, ali ova Vlada aktivno radi na tome da se izvrsnost u svim svojim oblicima puno više vred-nuje i u javnim i državnim službama. Izgradnja dina-mičnog obrazovnog sustava koji se temelji na kvaliteti i koji odgovara na društveno-gospodarske izazove u središtu je razvojne politike Vlade. U cilju postizanja izvrsnosti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta provodi permanentne promjene u skladu s najboljom međunarodnom praksom - kaže prof. dr. sc. Saša Zele-nika, pomoćnik ministra.

Kako država potiče suradnju znanosti i gospodarstva MZOS aktivno sudjeluje u izradi Regionalne inovacij-ske strategije Zapadnog Balkana. Uz to, Ministarstvo je osiguralo uvjete da se dva trgovačka društva zadu-žena za upravljanje tehnološkim aktivnostima koje podupire država, uključujući transfer tehnologije iz akademskog u gospodarski sektor, te za uspostavljanje tzv. start-up, spin-off i spin-out kompanija i slično, spoje uredbom Vlade RH u jedinstvenu agenciju koju zajednički nadziru MZOS, predstavnici gospodarstva i akademskog sektora, te predstavnici Ministarstva gos-podarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta te Mi-nistarstva regionalnog razvoja i fondova EU - čime je uspostavljena Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske (BICRO). -Ta će se agencija integrirati i s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), ojačavajući financijske instrumente za potporu inova-cijskom sektoru. Uz to, Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i sporta aktivno podržava i surađuje s inicijati-vom StartUp Croatia, s Hrvatskom mrežom poslovnih anđela (CRANE), sa Zagrebačkim inkubatorom podu-zetništva (ZIP), kao i mnogim drugim inicijativama iz područja tehnologije - pojašnjava Zelenika.

‘Odljev mozgova’ i kako ga spriječitiIskustva drugih tranzicijskih zemalja koje su već ušle u EU pokazuju da će svakako doći do određenog pove-ćanja odlaska visokoobrazovanih stručnjaka na rad u inozemstvo, ali da to povećanje neće biti preveliko. -S druge strane, ulazak RH u EU dovest će do određenog pritiska na tržištu rada, budući da će doći do ulaska visokoobrazovne radne snage iz trećih, ponajprije su-sjednih zemalja. U svakom se slučaju naše tržište rada, uključujući visokoškolske ustanove, za svoje mjesto na

EU tržištu rada i znanja mogu izboriti samo i isključi-vo kvalitetom proizvoda, procesa i radnih uvjeta, a ne nikakvim parafiskalnim ili zakonodavnim mjerama - upozorava Zelenika.Projektom NEWFELPRO Vlade Hrvatske, koji provodi MZOS, želi se preokrenuti proces ‘odljeva mozgova’ poticanjem vrhunskih hrvatskih istraživača da se vrate i nastave graditi svoju karijeru u Hrvatskoj, kroz sti-pendiranje procesa uključivanja istraživača nakon po-vratka iz inozemstva u trajanju od 24 mjeseca u obliku sheme reintegracije.

Popularizacija znanosti - pomoć hrvatskom gospodar-stvuOECD procjenjuje da će povećanje ulaganja u istra-živanje i razvoj od svega 0,1% dovesti u dužem roku do povećanja BDP-a za 1,2% te sumjerljivo jačanje izvoza. MZOS 2012. godine prvi je put raspisalo Javni poziv za financijske potpore programima u području popularizacije znanosti. Iskustva s prošlogodišnjeg jav-nog poziva pokazala su kako se neki od programa po-pularizacije znanosti odvijaju u suradnji ili su indirek-tno, kroz pristup široj društvenoj zajednici, dostupni i poduzetnicima i gospodarstvenicima.-Popularizacija znanosti svakako može pomoći hrvat-skom gospodarstvu, a sveučilišta u Hrvatskoj organi-zacijom manifestacija, kao što je Festival znanosti, to redovito i čine. TERA TEHNOPOLIS jednom godišnje organizira i međunarodnu izložbu inovacija BUDI UZOR®/INOVA®. Izlaganjem na izložbi znanstveni-ci i inovatori mogu svom projektu pribaviti značajan publicitet, a temeljem tog publiciteta mogu pronaći kupce, dobavljače, partnere, djelatnike, investitore ili možda nešto sasvim drugačije, a izuzetno važno za uspjeh projekta. -Svakako najvažnija stvar koju TERA TEHNOPOLIS i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku rade na popularizaciji znanosti jest izgradnja znanstveno-tehnologijskog parka TEHNOPOLIS Osi-jek. U konceptu TEHNOPOLIS Osijek popularizacija znanosti i povezanost parka s njegovim gradom imaju izuzetno važno mjesto - naglašava prof.dr.sc. Ivan Šte-fanić.-Hrvatska se opredijelila i želi postati društvo znanja. Zato je važno da znanstvenici na popularan način pre-zentiraju rezultate svojih istraživanja najširoj javnosti kako bi se mladi motivirali još u najranijoj dobi i kre-nuli u smjeru učenja i, kasnije, istraživanja. Populari-zacija znanosti nužan je početak u smjeru prema kon-kurentnosti, razvoju gospodarstva i društva u cjelini - mišljenja je Dubravka Jurlina Alibegović.

Proizvode li hrvatske obrazovne institucije tražene stručnjake?Prema mišljenju Saše Zelenika, još uvijek ne u dovolj-noj mjeri. Međutim, donošenjem Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru početkom ove godine Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo

rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU zajednički su stvorili okvir za povezivanje razine hrvatskih kvalifikacija s razina-ma Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (EKO) i Kvalifikacijskog okvira Europskog pro-stora visokog obrazovanja (QF-EHEA) te, posredno, s razinama kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama (ne samo) članicama EU. Hrvatski kvalifikacijski okvir predstavlja osnovu za provođenje programa koji se u potpunosti temelje na ishodima učenja i potrebama tržišta rada te uspostavlja osnovu i kriterije za vrjed-novanje neformalnog i informalnog učenja, uz pro-micanje cjeloživotnog učenja i osiguravanje kvalitete cjelokupne obrazovne vertikale.

Stipendijom do prestižne američke diplome

u Zagrebu

Međunarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb (International Gradu-ate Business School Zagreb - IGBS Zagreb) i za sljedeću, osmu, generaciju polaznika dodijelit će vrijedne stipendije. Škola djeluje od 2003. godine pri Ekonomskom institutu u Zagrebu na kojem izvodi MBA studij u suradnji s američkim fakultetom Kelley School of Business sa Sveučili-šta u Indiani, jednim od najboljih 15 u SAD-u prema „Bloomberg Business Weeku“. Od 2012. godine studij se po prvi put u Zagrebu izvodi kao dvojni MBA/M.Sc. studij iz Strateškog managementa – studenti su upisani u obje škole te stječu hrvatsku di-plomu specijalista poslovnog upravljanja od IGBS-a Zagreb i američku diplomu ma-gistra znanosti iz strateškog managementa od Kelley School of Business, uz znatno niže troškove studiranja nego u SAD-u.Program je posebno namijenjen managerima koji traže specijalizaciju u području strateškog nadzora i korporativnog strateškog planiranja.Na studiju najvećim dijelom predaju vrhunski profesori i suradnici Kelley School of Business, koji su i oblikovali studijski program, dok ostatak predavača čine priznati istraživači s Ekonomskog instituta s međunarodnim iskustvom. Predavanja se izvode u maloj grupi na engleskom jeziku, radnim danima iza 17 sati, i upotpunjena su brojnim analizama poslovnih slučajeva s najboljih američkih fakul-teta, simulacijama poslovnih situacija i gostujućim predavanjima direktora vodećih kompanija i kreatora ekonomske politike.Kandidati koji dostave prijavu na studij do 15. rujna ulaze u natjecanje u kojem će tro-je najboljih osvojiti stipendiju od 6.000 eura, koja pokriva trećinu ukupne školarine.

Popularizacija znano-sti nužan je početak u smjeru prema kon-kurentnosti, razvoju gospodarstva i društva u cjelini.

Hrvatski inovacijski sustav značajno je

unaprijeđen proteklih desetak godina.


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Važni linkoviVlada Singapura

www.gov.sgMinistarstvo vanjskih poslova

www.mta.gov.sg TradeNet, carinska služba

www.customs.gov.sg Zavod za statističke infor-macije

www.singstat.gov.sgMonetarna vlast Singa-pura

www.mas.gov.sg

Opće informacije Naziv:

Republika SingapurGlavni grad:

SingapurPovršina:

697 km2Stanovništvo:

5 460 302Službeni jezik:

mandarinski, engleskiValuta: 1 EUR = 1,63 sin-gapurskih dolara (SGD)

Robna razmjena sa Singapurom (2012.)

Izvoz Hrvatske u Singapur Uvoz Hrvatske iz Singapura

Strojevi i oprema za transport 11% Kemijski i srodni proizvodi 12%

Kemikalije i srodni proizvodi 9% Električni strojevi i oprema 6%

Mineralna goriva 7% Naftna ulja 2%

Bezalkoholna pića i duhan 4% Proizvodi i transakcije 1%

UKUPNI IZVOZ 8 546 tisuća € UKUPNI UVOZ 12 987

tisuća €

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Eurostat

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U REPUBLICI INDONEZIJI POKRIVA REPUBLIKU SINGAPUR

Veleposlanik: Željko Čimbur Adresa: Menara Mulia-Suite 2101, Jl. Gatot Subroto Kav. 9-11, Jakarta 12930, IndonezijaTel: 0062 21 525 7822, 525 76 11Fax: 0062 21 520 4073E-mail: [email protected]

Singapur

Singapur - zemlja koja ovisi o uvozuOtvorenost za globalnu trgovinu i ulaganja, konkurentske porezne stope i transparentno regulator-no okruženje potiče komercijalnu djelatnost Singapura, a privatni sektor i dalje je izvor ekonomske otpornosti i konkurentnosti.

Žičara povezuje kopno s otokom Sentosa

Singapur je visoko razvijeno i uspješno tržište koje uživa u okruženju bez korupcije, stabilnih cijena i vi-šim BDP-om po glavi stanovnika od većine razvijenih zemalja. Pametna makroekonomska politika unutar stabilnog političkog i pravnog okruženja ključ je za daljnji uspjeh Singapura. Otvoren je za globalnu tr-govinu i ulaganja, te uz određene poticaje osigurava ekonomsku dinamiku. Konkurentske porezne stope i transparentno regulatorno okruženje potiče komerci-jalnu djelatnost, a privatni sektor i dalje je izvor eko-nomske otpornosti i konkurentnosti. Singapur ima stratešku lokaciju koja mu daje prednosti za istraživa-nja zbog potpomognute prateće industrije. Ima jednu od najprometnijih svjetskih luka te zrakoplovnu luku koja je sjedište jugoistočne Azije. Svoju strategiju po-zicioniranja do 2020. godine usmjerili su na ulaganje i promicanje u znanost i tehnologiju. Trenutni problem je u okolišu s obzirom na industrijska onečišćenja i

ograničenu dostupnost zemljišta, što predstavlja pro-blem zbrinjavanja otpada, te zbog sezonskog dima koji proizlazi iz šumskih požara u Indoneziji.

Struktura gospodarstvaPoljoprivreda i ribarstvo gotovo su nevažni i zauzima-ju samo 1% BDP-a, a odnosi se na proizvodnju po-vrća, peradi, jaja, riba i orhideja. Singapur uvozi čak 90% hrane. Unatoč tome što su otvoreni prema moru, uvoze čak i ribu. Industrija zauzima 26% te se odnosi na proizvodnju elektronike, opreme za bušenje nafte, preradu guma i gumenih proizvoda, te popravak bro-dova s obzirom da Singapur ima značajnu i strateški lociranu luku. Među glavne industrijske grane ubra-jaju se petrokemijska i tekstilna industrija, kao i bro-dogradnja. Usluge zauzimaju najveći dio BDP-a, čak 73% i odnosi se najviše na financijske usluge, odnosno bankarstvo i turizam.

Mogućnosti poslovne suradnjeUspostava diplomatskih odnosa između Hrvatske i Singapura bila je 1992. godine. Sporazum o zračnom prometu između dviju Vlada sklopljen je 1999., a stu-pio je na snagu 2002. godine. Dosadašnja suradnja ogleda se u području kulture i obrazovanja. Postoji mogućnost ulaganja u Hrvatsku, odnosno mogućnost suradnje s Lukom Rijeka i pojedinim poslovnim zo-nama iz pojedinih županija. Hrvatska je na 37. mjestu kao trgovački partner te čini samo 0,5% razmjene sa Singapurom. Iako je suradnja gotovo neznačajna, po-stoje potencijali za ulaganja i zajedničko djelovanje u većini područja.

Postupak uvoza roba i usluga u SingapurSingapur je mala zemlja koja nema svoje prirodne re-surse. Stoga, ekonomija ovisi o uvozu, te se odlikuje jednostavnom politikom i procedurama prilikom uvoza. Preliminarni procesi uvoza obavljaju se preko Interneta, gdje se dozvola može dobiti u roku od 24 sata i bez puno komplikacija. Sustav koji dopušta takvu brzinu je Tra-deNet. Dobivanje dozvole je općenito prilično lako jer postoji vrlo malo ograničenja o tome što se može uve-sti. Jedina dobra koja su zabranjena za uvoz su: guma za žvakanje, duhan za žvakanje i imitacija duhanskih proizvoda, upaljači u obliku pištolja, droga, dijamanti


za na kapitalne dobitke i široke mreže poreznih ugo-vora. Također je relativno lako pokrenuti poslovanje u Singapuru. Vlada pozdravlja strana ulaganja koja utječu na ekonomski rast Singapura, posebice ulaga-nja u industriju temeljenu na visokoj tehnologiji. Kako bi potakli ulaganja, Vlada nudi atraktivne poticaje za određene aktivnosti. Ne postoje uvjeti za državna ili lokalna sudjelovanja u kapitalu ili upravljanje stranim poduzećima. Strani ulagači generalno nisu ograniče-ni za ulaganje u bilo koju industriju, iako je osnov-na uslužna industrija (primjerice, lučki objekti i javna poduzeća) ograničena javnim sektorom i licencama te zahtijeva određene aktivnosti prije nego što se počne poslovati/ulagati.

Poslovni običajiU poslovanju je bitna mreža kontakata, što je rezultat dugogodišnjih osobnih odnosa. Pri upoznavanju kori-stite titulu i prezime. Ne ljutite se ako vam ne gledaju direktno u oči jer je to znak poštovanja, pogotovo ako imate viši status. Rukovanje je lagano, te nastojte biti smireni, tihi i ne pokazivati previše emocija. Ne vole agresivan stil ponašanja, stoga pazite na govor tijela i izraze lica. Nisu skloni sukobima, uvijek si uzmu pet-naestak sekundi pauze prije nego nešto kažu. Posjet-nice se daju i primaju s obje ruke, te se s poštovanjem zadržava pogled na nju. Budite točni na sastancima i poštujte red. Strpljenje i uljudnost se cijeni. Dogovor mora biti unaprijed isplaniran s prethodno dogovo-renom agendom. Žene su ravnopravne u poslovnom svijetu. Nikad ne dodirujte, ne grlite i ne ljubite osobu suprotnog spola na poslovnom sastanku. Odijevanje je konzervativno. Budite oprezni pri darivanju jer se može protumačiti kao mito. Poklon ne smije biti skup, neka bude mali znak zahvalnosti.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Singapur ima stratešku lokaciju koja mu daje

prednosti za istraživanja zbog potpomognute

prateće industrije.

Gospodarstvo Singapura

BDP: 325,1 mlrd USD

BDP per capita: 60 900 USD

Stopa rasta BDP-a: 1,3%

BDP prema sektorima: usluge (73%), industrija (26%), poljoprivreda (1%)

Izvoz (2012.): 408,4 mlrd USD

Izvozni proizvodi: električni strojevi i oprema, kemijski proizvodi, nafta i derivati

Zemlje izvoza: Malezija (12,2%), Hong Kong (11%), Indonezija (10,4%), Kina

(10,4%), SAD (5,5%), Japan (4,5%)

Uvoz (2012.): 379,7 mlrd USD

Uvozni proizvodi: Strojevi i oprema, mineralna goriva, kemijski proizvodi, hrana,

roba široke potrošnje

Zemlje uvoza: SAD (10,8%), Malezija (10,7%), Kina (10,4%), Japan (7,2%), J. Koreja

(5,9%), Indonezija (5,3%), Saudijska Arabija (4,8%)

Stopa inflacije: 4,4%

Nezaposlenost: 2%

Strana ulaganja: 48,771 milijuna USD

Internetski kod zemlje: .sg

Pozivni broj: +63

Singapurska luka jedna je od pet najprometnijih u svijetu

iz obale Bjelokosti, pornografija, reprodukcija autorskih prava i dr. Za određenu vrstu robe potrebna je dozvola i drugih nadležnih vlasti (prehrambeni proizvodi). Ca-rinske stope razlikuju se prema različitim kategorijama proizvoda. Sva roba koja se konzumira u Singapuru podliježe PDV-u koji se naplaćuje po stopi od 7%.

UlaganjaSingapur je poželjan za strane ulagače koji žele za-početi poslovanje, najviše zbog atraktivnih poreznih stopa i poreznih olakšica/poticaja, nepostojanja pore-


Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji

Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji međunarodni je ugovor između država članica EU-a i Republike Hrvatske, čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva u Europskoj uniji. Ugovor je potpisan 9. prosinca 2011. u Bruxellesu, čime je Hrvatska postala država pri-stupnica. Prema odredbama Ugovora o pristupanju, kao datum njegovog stupanja na snagu utvrđen je 1. srpnja 2013. godine, pod uvjetom da ga Republika Hr-vatska i sve države članice EU-a ratificiraju u skladu sa svojim ustavnim odredbama, a svoje isprave o ra-tifikaciji polože kod Vlade Talijanske Republike do 30. lipnja 2013.

Ekonomski učinci pristupanja Hrvatske EUPristupanjem u članstvo Europske unije priključujemo se jedinstvenom unutarnjem tržištu Unije od 500 mi-lijuna stanovnika, što bi moglo imati pozitivne makro-ekonomske učinke, kao što je veći BDP, potrošnja, izvoz i kvaliteta života. No, kako napominju iz Mi-nistarstva gospodarstva, poslovanje na jedinstvenom tržištu donosi sa sobom i nova pravila igre koja postoje na tom tržištu, što će utjecati na uvjete poslovanja malih i srednjih poduzeća, mogućnost dobivanja be-spovratnih potpora te kretanja na tržištu rada i tržištu nekretnina. Istovremeno će doći i do institucionalnih reformi, što bi moglo uzrokovati veće promjene nego pristup jedinstvenom unutarnjem tržištu i uklanjanje carinskih ograničenja. Također, tvrtke će, primjeri-ce, na cijelom području Unije moći pružati usluge, a građani odabrati najpovoljniju uslugu koja se nudi na unutarnjem tržištu. Hrvatskim poduzetnicima i potrošačima nudi se veći izbor i niže cijene financijskih usluga te će doći do liberalizacije kapitalnih transakci-ja. Ulazak u EU sa sobom će donijeti i slobodu kretanja ljudi, odnosno mobilnost radnika, i to iz Hrvatske u ostale zemlje članice i obratno.

Kako poručuju iz Ureda Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, u smislu velikih ekonomskih učinaka Hrvatska ne samo da će steći neograničen pri-stup jedinstvenom tržištu, već će imati značajan iznos EU fondova na raspolaganju. Odluka o visini i vrsti postignute državne potpore ovisi o sposobnosti Hr-

Nužna priprema administrativnih kapaciteta i dobrih projekataPotpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. i po-zitivan rezultat referenduma o članstvu Hrvatske u EU otvorili su put procesu ratifi-kacije Ugovora u zemljama članicama EU-a. Ratifikacijom Ugovora u svim zemljama članicama formalizirat će se članstvo RH u Uniji od 1. srpnja 2013. godine.


Poslovanje na je-dinstvenom tržištu donosi sa sobom i nova pravila igre.

vatske, no može se očekivati oko 13,7 milijardi eura iz Strukturnih fondova te Kohezijskog fonda, od kojih će dio biti iskorišten za podršku malim i srednjim tvrtka-ma u regionalnom razvoju, te razvoju i istraživanju zaštite okoliša u skladu s Operativnim programom. Samo ovo bi trebalo generirati značajan pozitivan utjecaj na hrvatsku ekonomiju, njezinu konkurentnost i stupanj razvoja. Na makro razini, članstvo u EU vrlo ja snažan pozitivan znak međunarodnoj zajednici, bilo da su to investitori ili međunarodne organizacije.

Europska unija - izazov i prilikaJedna od najvećih prilika ponuđenih ulaskom Hrvats-ke u EU jest potpuni pristup jedinstvenom tržištu s više od 500 milijuna potrošača. Ideja jedinstvenog tržišta jednostavna je: cijela EU jedan je teritorij, gdje osobe, kapital, proizvodi i usluge mogu slobodno cirkulirati. Cilj je također jednostavan: poticati natje-canje i trgovinu, poboljšati učinkovitost za dobrobit svih, i to je vjerojatno najprepoznatljiviji aspekt EU i dio svakodnevnog života njezinih građana. Što se tiče izazova, nekoliko međunarodnih organizacija naglasilo je slabu stopu konkurentnosti Hrvatske. Prema tome, jasno je da Hrvatska mora uložiti dodatni i stalni trud u otklanjanje prepreka ulaganjima, drugim riječima, prijetnju gospodarskom rastu. Kako bi to postigla, jedan od prioriteta za razdoblje 2014-2020. jačanje je konkurentnosti ekonomije, kroz poticanje pametnih specijalizacija, podržavajući modernizaciju i konku-rentnost poduzeća te širenje i poboljšanje transporta i ICT infrastrukture. Članstvo u EU predstavlja dodatni

Stopa apsorpcije, tj. iskorištavanja EU fondova (Izvor: http://insideurope.eu/)



Članstvo u EU predstavlja dodatni poticaj za nastavak

reformi u Hrvatskoj, poručuju iz ureda De-legacije EU u Republi-

ci Hrvatskoj.

poticaj za nastavak reformi u Hrvatskoj, poručuju iz ureda Delegacije EU u Republici Hrvatskoj.Kako kažu iz Ministarstva gospodarstva, jedna od najvećih prilika članstva u EU jest povlačenje sredstva iz EU fondova, Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, što je ujedno i jedan od najvećih izazova. Samo u razdoblju od šest mjeseci, od srpnja do kraja pro-sinca 2013. godine, na raspolaganju će nam biti oko 450 milijuna eura, a taj će iznos rasti svake godine. Kako bi se povukla sredstva, iznimno je važno jačati kadrovski kapacitet državne administracije koji radi na provođenju operativnih programa sufinanciranih sredstvima EU, ali i jačati kapacitete krajnjih korisnika fondova, kako bi na vrijeme imali dobro pripremlje-ne projekte. Iskustva ostalih zemalja članica govore da prve godine članstva u Uniji ne donose velik postotak apsorpcije EU sredstava. Utoliko je važnije da Hrvatska što bolje pripremi administrativne kapacitete i dobre

projekte, a upravo prema tim pokazateljima izvjesno je da smo se za privlačenje takvih EU sredstava bolje pripremili od drugih, zaključuju iz Ministarstva.Nova pravila igre za poduzetnikeUlazak Hrvatske u EU donosi određene važne promje-ne, poput ulaska u jedinstveno carinsko područje te na tržište od skoro 500 milijuna ljudi, napuštanja ca-rinskog sustava, potpuno preuzimanje trgovinske po-litike Unije, drukčiji režim prema tržištima CEFTA-e koja su hrvatskim poduzetnicima pod velike važnosti, itd. -Iz svega ovoga proizlazi da će tvrtke koje se ne prila-gode tim novim okolnostima imati velikih problema. Temeljem iskustva iz prethodnog kruga proširenja i s obzirom na nizak stupanj konkurentnosti našega gospodarstva, možemo očekivati da će značajan broj tvrtaka naprosto nestati. Ako tome pridodamo činjenicu da 58% hrvatskih tvrtaka radi s gubitcima, mislim da je to realna brojka. Međutim, iskreno se nadam da ćemo svojom tradicionalnom poslovnom snalažljivošću uspjeti amortizirati neke od prijetnji koje nam dolaze uz članstvo - kaže Miroslav Kosović, viši savjetnik u tvrtki Sense Consulting.

Kako izbjeći opasnosti mogućeg povrata novca u EU budžetTreba imati na umu da govorimo o nekoliko razina: jedno je povrat novaca s razine Republike Hrvatske, a druga je povrat novaca s razine provoditelja pojedinog projekta, odnosno krajnjeg korisnika sredstava, kaže Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.-Bez obzira na ovu razliku, uzroci koji najčešće do-vode do povrata sredstava su nedovoljan kapacitet i znanja svih uključenih u proces korištenja sredstava, neusklađenost provedbenih pravila na razini pojedinih programa i institucija uključenih u sistem korištenja sredstava, kašnjenje u fazama pripreme i provođenja natječaja za korištenje sredstava te nedostatan finan-cijski kapacitet krajnjih korisnika koji smanjuje broj i opseg istih. Kako bi se navedeno izbjeglo, potrebno je ulagati u edukaciju i/ili zapošljavanje osoba s po-trebnim kvalifikacijama/iskustvom na svim razinama, definiranje jasnih provedbenih pravila prije početka provedbe istih i njihovo usklađivanje među raznim provedbenim i kontrolnim tijelima, zatim definiranje što jasnijeg sustava korištenja sredstava, kad je sustav jednom ustrojen i akreditiran isti ekipirati kvalitet-nim kadrom te ga ne mijenjati do kraja financijske perspektive. I konačno, osmisliti kvalitetne i dostupne sisteme za prevladavanje problema nedostatnih finan-cijskih sredstava za predfinanciranje i sufinanciranje projekata - zaključuje Ribić.-Da bismo izbjegli mogućnost povrata novca u EU budžet, na nacionalnoj razini potrebno je prije sve-ga imati kvalitetna operativna tijela koja će brzo i učinkovito raditi na provedbi Operativnih programa,


Postoji opasnost da nećemo imati dovoljne administrativne kapa-citete koji bi nas mogli dobro pripremiti na EU fondove.

koja su, usput rečeno, tek u pripremnoj fazi, i pri-premati bazu što zrelijih projekata sukladno ciljevi-ma Operativnih programa osluškujući glas terena, odnosno županija. Sustav će funkcionirati po principu N+2, što znači da nacionalna tijela imaju tri godine rok za transfer novca po projektima. Na pojedinačnoj, projektnoj razini najbolje je surađivati sa stručnjacima koji imaju iskustva u provedbi EU projekata, pridržavati se napisanog u projektu i terminskog pla-na. Najveća opasnost leži u postupcima javne nabave, pogotovo u prvim godinama pristupanja jer neke, ra-nije ugovorene grant sheme ići će po PRAG-u, a na neke će se primjenjivati sustav hrvatske javne naba-ve - upozorava Sanja Bošnjak, ravnateljica VIDRA-e, Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije.-Postoji opasnost da nećemo imati dovoljne admini-strativne kapacitete koji bi nas mogli dobro pripre-miti na EU fondove. Ako tome pridodamo i neiskust-vo privatnog sektora i lokalne uprave u pripremi i predlaganju projekata, te nedostatak novaca za sufi-nanciranje, onda bismo mogli imati velikih problema u povlačenju sredstava. Međutim, pod uvjetom da se uspijemo adekvatno administrativno ekipirati te da Vlada omogući poduzetnicima stručnu konzultantsku podršku pri povlačenja sredstava uz pristup HBOR-ovim kreditima za potrebno sufinanciranje, tada bismo mogli značajno umanjiti opasnost mogućeg povrata novca u EU proračun - smatra Kosović.

Kako funkcionira sustav raspisivanja natječaja za EU projekteSustav raspisivanja natječaja za EU projekte funkcio-nira vrlo slično kao i sustav raspisivanja natječaja za bilo koje radove/usluge/robe prema pravilima javne nabave. Provedbeno tijelo za pojedini program/kom-ponentu/fond izrađuje natječajnu dokumentaciju i u njoj definira sve kriterije koje prijavitelji moraju ispu-niti, dokumentaciju koju moraju dostaviti (projekt-ni prijedlog i prateća dokumentacija), kao i rokove u kojima se prijava mora izvršiti. Osim provedbenog tijela (technical comitee) u sustavu raspisivanja i pro-vedbe natječaja za EU projekte postoji i nadzorno tijelo (monitoring comitee), koje odobrava natječajnu doku-mentaciju pripremljenu od strane provedbenog tijela i donosi konačnu odluku o odabiru projekata za financi-ranje, pojašnjava Ribić.

-To sve ovisi o načinu uspostavljanja operativnih tijela i struktura u Hrvatskoj. Ovih godina imali smo prili-ke vidjeti iskustva drugih zemalja poput Poljske, Irske, Češke, Španjolske, koje su uspostavile specifični sustav provedbe Operativnih programa na njima najprihvat-ljiviji način. Mi, nažalost, još nemamo informacije kako će izgledati operativna struktura u Hrvatskoj i koliko će uopće biti Operativnih programa jer je ko-munikacija razvojnih agencija s resornim Ministarst-

vom minimalna. No, u svakom slučaju, očekujemo da će se projekti koji po svojoj naravi imaju pravo na financiranje iz, primjerice, Europskog fonda za regio-nalni razvoj, moći kontinuirano prijavljivati prema stupnju svoje zrelosti (kao npr. sadašnji IPARD), dok će se za neke programe, osobito za razvoj ljudskih re-sursa, raditi grant sheme kao i do sada. U cijeloj ovoj priči pripreme zalihe projekata za Strukturne fondove Ministarstvo je zaobišlo razvojne agencije koje bi si-gurno bolje i kvalitetnije pripremile projekte za svoje županije, nego dodijeljena tehnička pomoć. Što se tiče Virovitičko-podravske županije, mi ćemo s 1. srpnja imati spremne projekte s građevinskim dozvolama, gotovim aplikacijama i investicijskim studijama za de-setak infrastrukturnih poslovnih i turističkih objekata. Prema iskustvima stranih konzultanata, od kojih smo mi u Razvojnoj agenciji VIDRA učili, prve ozbiljne novce možemo očekivati krajem 2014. godine – navodi Sanja Bošnjak.

Novosti u carinskom i putničkom sustavu nakon 1. srpnjaPristupanjem u punopravno članstvo Europske unije područje RH postaje dio jedinstvenog carinskog područja Unije. Ulazak RH u jedinstveno carinsko područje znači da se istoga datuma ukida sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između RH

Pretpristupni ekonomski program Hrvatske

Pretpristupni ekonomski program (PEP) jedan je od najznačajnijih dokumenata koji država kandidat za ulazak u Europsku uniju izrađuje u okviru multilateralnog fiskal-nog nadzora. Cilj PEP-a je utvrditi prikladnu ekonomsku politiku i strukturne reforme te razviti institucionalne i analitičke kapacitete za sudjelovanje u procedurama multi-lateralnog nadzora Ekonomske i monetarne unije (EMU). Stoga se u PEP-u detaljno razrađuje smjer ekonomske i strukturne politike zemlje kandidata u nadolazećem srednjoročnom razdoblju.

Proces za razumijevanje sustava EU fondova

Konzultantska tvrtka Projekt Jednako Razvoj (PJR) savjetuje da sustav EU fondova savladate sljedećim koracima: za početak krenite s lakšim štivom koje vam daje uku-pnu sliku na jednostavan i inovativan način, pročitajte „Strip o EU fondovima“. Neka to bude vaš prvi susret s ovom temom. Upišite neku od jednodnevnih edukacija i dodatno nadopunite svoje znanje, čitajući i proučavajući dostupne informacije na Internetu (članci, programski dokumenti, strategije, primjeri projekata, tekstovi natje-čaja...). Pratite natječaje koji bi vama i vašim idejama mogli biti interesantni.

PJR-u možete opisati sebe i svoje ideje, pa ćemo mi brinuti o tome da vi prilike u natječajima ne propustite. Čitajte sažetke natječaja i sugestije koje vam individualizi-rano pošaljemo, pomoći ćemo vam s individualnim savjetom oko toga hoćete li se i kako na pojedini od natječaja uopće prijaviti. Kad se odlučite na koji ćete se natječaj prijaviti, tada temeljito ulazite u tekst natječaja: odlučujete hoćete li se za natječaj pripremate sami, uz podršku stručnjaka ili s potpunim prepuštanjem izrade projekta stručnjacima. Naravno, i educirajte se za provedbu projekata i nakon dobivanja sred-stava provodite svoj projekt!

Kada danas razmišljate o tome da biste se prijavili na EU projekte, ovo je kratka lista što svaki projekt mora imati:• Relevantnost predloženih projektnih aktivnosti u odnosu na ciljeve natječaja ili pro-

grama na koji se projektni prijedlog javlja.• Kvalitetna rješenja kako riješiti neki specifični problem svoje ciljne skupine, odno-

sno konteksta područja na kojemu su problemi identificirani.• Ispunjene ključne preduvjete i pokazanu zrelost za početak provedbe.• Partnerstvo/podršku drugih organizacija koje su ključni dionici u području rada

projekta.• Objašnjenu metodologiju i logiku, odnosno konzistentnost i opravdanost aktivno-

sti, rezultata i ciljeva.• Identificirane i analizirane rizike te mjere prevencije i korekcije.• Održivost rezultata projekta i trajni pozitivni učinak na rješenja problema svojih

ciljnih skupina i područja.• Razrađeni proračun koji nudi vrijednost za novac koji projekt traži.

Pripremila: Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.



Hrvatski stručnjaci za upravljanje ljudskim

resursima smatraju da su naši radnici konku-rentni na europskom

tržištu rada.

i ostalih zemalja članica. Dakle, prestaje obveza pro-vedbe mjera carinskog nadzora, odnosno provedbe carinskih formalnosti na granicama s zemljama članicama. No, iako se ukidaju carinske kontrole s zemljama članicama EU, ne ukidaju se i sve granične kontrole, odnosno zadržava se granični policijski nadzor u smislu propisa iz nadležnosti MUP-a. Nakon 1. srpnja robna razmjena domaće robe između osoba u različitima članicama EU neće se smatrati uvozom te neće biti predmet carinskih procedura i nadzora. Međutim, pitanje obračuna i naplate poreza na dodanu vrijednost ostaje i dalje.

U putničkom prometu primjenjivati će se europska regulativa, prema kojoj je dopušten prijenos robe iz trećih zemalja za osobne potrebe putnika (nekomer-cijalna roba) bez naplate carine i PDV-a do vrijedno-sti 300 eura po putniku, a u zračnom i pomorskom prometu do 430 eura (trenutno dopušten unos je u vrijednosti do 1.000,00 kuna).

Što s povratom PDV-a? Za sve osobe koje imaju uobičajeno boravište u zemljama članicama EU prestaje vrijediti mogućnost povrata plaćenoga PDV-a kod kupovine u trgovačkoj mreži RH. Osobe s uobičajenim boravištem u RH od dana pristupanja EU također više ne mogu ostvari-vati pravo na povrat plaćenog PDV-a vezano za kupnju robe u maloprodaji zemalja članica EU. Vezano za unos i prijenos robe iz trećih zemalja kao što su Bosna i Hercegovina ili Srbija, Ministarstvo financija donijet će zaseban pravilnik kojim će se regulirati određena prava osoba iz pograničnih područja, a što je sukladno traženju EU-a.

Ulazak na europsko tržište rada - gdje naći posaoHrvatski stručnjaci za upravljanje ljudskim resursima

smatraju da su naši radnici konkurentni na europskom tržištu rada. Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, većina njih (73%) i dalje će preferirati domaću radnu snagu i uvjerena je kako radnici iz EU neće oduzeti posao našim radnicima u Hrvatskoj (67%), pokaza-lo je istraživanje portala MojPosao, provedeno među stručnjacima za ljudske resurse koji su sudjelovali na konferenciji HR Days, održanom sredinom ožujka u Rovinju, o očekivanjima o promjenama na tržištu rada nakon ulaska Hrvatske u EU. Najviše HR stručnjaka, 65%, smatra da će ulazak Hrvatske u Europsku uniju potaknuti zapošljavanje domaće radne snage u ino-zemstvu. Istodobno, njih 43% vjeruje da prvih neko-liko godina značajnih promjena neće biti. Trećina ili 33% smatra da će ulazak u EU potaknuti strane in-vesticije i otvaranje novih radnih mjesta, a gotovo četvrtina HR stručnjaka, ili njih 24%, očekuje opora-vak domaćega gospodarstva i, ponovo, otvaranje novih radnih mjesta. Četvrtina ispitanika drži da će ulazak u EU potaknuti doseljavanje strane radne snage u Hr-vatsku, ali čak 67% njih smatra kako je već puno ljudi otišlo ili će ulaskom u EU tek otići iz Hrvatske.

Na svjetskom tržištu rada je oko 200 milijuna migra-nata, ljudi koji su zbog posla otišli iz matične zemlje. Pristupanjem naše zemlje Europskoj uniji, europsko tržište rada otvara se i hrvatskim državljanima. Iako je Njemačka već najavila da će hrvatski državljani za rad ipak morati imati radne dozvole, odmah je objašnjeno da se ta obveza neće odnositi na akademski obrazo-vane, znanstvenike i sezonske radnike. Stoga, korisno je znati koja su zanimanja tražena u EU, ali i svijetu. Medicinski stručnjaci (liječnici i medicinske sestre) najtraženiji su na svjetskom tržištu rada.

U čak 21 zemlji vlada ozbiljan deficit tih zanimanja. Hrvatska ima gotovo 3000 nezaposlenih medicinskih sestara koje bi mogle pronaći posao u svijetu, a unatoč fami o nedostatku specijalističkih kadrova, u ovom je trenutku na Zavodu za zapošljavanje više od 400 liječnika specijalista.

Izvan EU na cijeni su fizioterapeuti, koji će bez pro-blema pronaći posao u Australiji, Kanadi, na Novom Zelandu i u SAD-u, dok su na europskom tlu defici-tarni u Belgiji. Visokoobrazovani stručnjaci, inženjeri svih struka, na cijeni su u cijeloj Europi. Posebice se izdvajaju inženjeri građevinarstva, računalstva, elektrotehnike, elektronike, kemije, rudarstva, te inženjeri računalnih sustava, projektanti računalnih sustava i programeri. Uvidom u evidenciju HZZ-a, i tu nalazimo nerazmjer s poznatom pričom o nedostatku takvih kadrova u nas s obzirom na to da je na burzi u ovom trenutku gotovo 400 projektanata računalnih sustava, programera i inženjera računalnih susta-va, 897 informatičara, 547 inženjera elektrotehnike i strojarstva.

Knjiga “EU politike i fondovi 2014.-2020.”

Strategije i politike koje se knjigom obrađuju su Strategija Europe 2020, kohezijska politi-ka, zajednička poljoprivredna politika (uklju-čujući politiku ruralnog razvoja), energetska politika, zaštita okoliša, industrijska i politi-ka za male i srednje poduzetnike, turizam, promet i društvene djelatnosti (obrazovanje, zdravstvo, kultura, sport). Također, u knjizi je dan jednostavan i sažet prikaz EU izvora fi-nanciranja - fondova, programa, inicijativa te njihove osnovne karakteristike, ciljevi i priori-

teti ulaganja za razdoblje 2014.-2020. Na kraju, knjiga na razini potrebnoj za uprav-ljačku razinu i čelnike tijela daje pregled osnova pripreme projekata, te odgovore na pitanja što je zapravo EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga, koji su projekti najpo-željniji. Više informacija na www.plavipartner.hr.


Zadruga Poduzetnička mrežaSjedište: Kralja Zvonimira 10, 31327 BiljeUred: Dunavska 22, 31000 OsijekTel: 031 273 155, Fax: 031 275 655Mail: [email protected]: www.zpm.hr

Područja savjetovanja/djelatnosti: • EU projekti - izrada kompletne projektne dokumentacije• pokretanje poduzetničkog pothvata i razvoj poslovanja• financije i računovodstvo• poslovno planiranje (savjetovanje i izrada elaborata)• organizacija i upravljanje poslovanjem

Izdvojene reference:Priprema dokumentacije za uvođenje kanalizacije, IPARD, Mjera 301, 2011. godina, 20 mil. kn, Izgradnja pogona za preradu voća, IPARD, Mjera 103, 2012. godina, 6 mil. kn, Podizanje dugotrajnih nasada jabuka, IPARD, Mjera 101, 2013. godina, 3,5 mil. kn, Izgradnja objekta za skladištenje i sušenje žitarica, IPARD, Mjera 101, 2013. godina, 6 mil. kn, Prekogranična suradnja Hrvatska - Srbija: Working together for stronger economy, IPA, 2011. godina, 1 mil. kn

Plavi partner d.o.o. Radnička 39, 10000 ZagrebTel: 01 580-0017, Fax: 01 580-0432Mail: [email protected]: www.plavipartner.hr

Područja savjetovanja/djelatnosti: • cjelovito EU poslovno savjetovanje• pomoć u razvoju projektne ideje• ocjena prihvatljivosti i relevantnosti projekta• mogućnosti financiranja - povezivanje s izvorima (EU i nacionalnim)• priprema i provedba projekata• edukacija o EU fondovima i projektima

Izdvojene reference:Dugogodišnje iskustvo vođenja agencije za ugovaranje EU projeka-ta (više od 700 projekata, 450 mil. eura), vođenje postupaka javne nabave po EU pravilima, te komunikacija i vidljivost u kontekstu EU projekata, upravljanje projektnim ciklusom, suradnja s međunarodnim financijskim institucijama na brojnim projektima, voditelj Odbora za Strukturne i Kohezijski fond EU u Zajednici poslovnih savjetnika pri HGK, autori i izdavači knjige „EU politike i fondovi 2014-2020“

Valencia d.o.o.Dobriše Cesarića 28, 31000 OsijekTel: 031 209 645, Fax: 031 778 198Mob: 091 3689 215Jasna Matić, dipl.oecMail: jasnamatic@gmail com

Područja savjetovanja/djelatnosti: • konzalting u prijavama na pretpristupne EU fondove• izrada investicijskih elaborata• financijsko i računovodstveno savjetovanje• prijevodi

Izdvojene reference:PAŠKA SIRANA d.d. Pag - Izgradnja i opremanje sirane, HANA BUDIMCI d.o.o. Budimci - Izgradnja i opremanje farme za tov junadi, GLIGORA d.o.o. Kolan - Izgradnja i opremanje sirane, UPO MILENA obrt, Bačva, Višnjan - Izgradnja i opremanje objekta za preradu ribe, PZ DUBRAVA, Sv. Filip i Jakov - Podizanje nasada voća uključujući pri-premu terena, izgradnja i opremanje sustava za navodnjavanje, OPG MLADEN MIHALJ Našice - Izgradnja i opremanje farme za tov junadi

VALENCIA CONSULTING

U povlačenju više od milijarde eura godišnje iz EU fondova, koliko će Hrvatskoj biti na raspolaganju ulaskom u EU, veliku ulogu odigrat će konzultanti.

Konzultantske usluge uključuju pomoć u pripremi projekata, izradu aplikacija i priloga za bespovratna sredstva te upravljanje realizaci-jom projekta. Aplikacije za EU fondove izrađuju se za potrebe malih, srednjih i velikih tvrtaka te za gradove, općine i županije. U Hrvatskoj je tridesetak regionalnih razvojnih agencija, poduzetničkih centara i inkubatora koji pružaju konzultantske usluge, no sve je više i privatnih tvrtaka na rastućem konzultantskom tržištu.


U sklopu Plana poticanja poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls za 2013. godinu, donesenog od strane Ministarstva poduzetništva i obrta i usvoje-nog od strane Vlade Republike Hrvatske 15. siječnja ove godine, HAMAG INVEST provodi aktivnost B1 Jačanje poslovne konkurentnosti u okviru mjere B, Jačanje konkurentnosti poduzetnika i obrtnika.

Nužno unapređenje investicijskog i poslovnog okruženjaPočetkom svibnja usvojena je Strategija razvoja poduzetništva 2013.-2020., čiji je osnovni cilj porast bruto dodane vrijednosti po zaposlenom u malom gospodarstvu, i to za 40% do 2020. godine. Strategijom će se nastojati ostvariti i povećanje ponude financijskih sredstava za malo gospodarstvo za 40%, što bi značilo povećanje od 13 milijardi kuna, namijenjeno financijskoj podršci za poduzetnike. Kao jedan od ciljeva spominje se i povećanje udjela malog i srednjeg poduzetništva u BDP-u s 51,6% na 62%.

Poduzetničke potporne institucije

Aktivnost Jačanje poslovne konkurentnosti namijenje-na je obrtima i trgovačkim društvima koji pripadaju kategoriji malih i srednjih gospodarskih subjekata, sukladno definiciji Zakona o poticanju razvoja ma-log gospodarstva (NN 29/02) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja malog gospo-darstva (NN 63/07 i 53/12), te imaju minimalno deset zaposlenih.

Potpora je namijenjena za one projektne aktivnosti kojima se potiču djelatnosti prerađivačke industrije (NKD odjeljak 10-32), zaštite okoliša (NKD odjeljak 37-39) te računalne djelatnosti (odjeljak 62). Minima-lan iznos potpore koja se može dodijeliti je 250.000,00 kuna, a maksimalan je iznos 1.400.000,00 kuna. Iznos potpore utvrđuje se na temelju prihvatljivih troškova predloženog projekta i može iznositi do maksimalno 50% ukupno prihvatljivih troškova, iz čega proizlazi da je minimalan iznos ukupne investicije 500.000,00 kuna. Otvoreni javni poziv objavljen je 9. veljače i tra-je do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 31. listopa-da 2013. godine.

Bespovratne potpore i kako ih osiguratiBespovratna potpora oblik je pomoći države ili nekog drugog javnog tijela određenom poduzetniku ili sekto-ru. Postoje dvije vrste bespovratnih potpora – državne potpore i potpore male vrijednosti.Sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 140/05), državnu potporu dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave pravnim i fizičkim osobama koje, obavljajući gospo-darsku djelatnost u određenom sektoru, sudjelu-ju u prometu roba i usluga, s mogućim učinkom na narušavanje tržišnog natjecanja.Potpore male vrijednosti poduzetnicima dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave, čija je karakteristika da nemaju učinak narušavanja tržišnog natjecanja. Sukladno Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (NN 45/07), ukupan iznos potpore male vrijedno-


Postoje dvije vrste bespovratnih potpora –

državne potpore i potpo-re male vrijednosti.

Poslovne aktivnosti HAMAG INVEST-a

Na konferenciji za medije održanoj u ožujku ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i Uprava HAMAG INVEST-a, na čelu s predsjednikom Darkom Liovićem, pred-stavili su rastući trend poslovnih aktivnosti ove Agencije koja bilježi značajne rezulta-te u odnosu na prethodnu godinu.

Agencija je kroz broj odobrenih jamstava u prva dva mjeseca ove godine omogućila realizaciju investicijskih projekata u iznosu od 363 milijuna kuna. Odobrena su jam-stva u iznosu od 126 milijuna kuna, što je omogućilo kreditne plasmane od 333 mili-juna kuna. Navedeni iznosi predstavljaju znatan rast u odnosu na prethodnu godinu.-Usprkos činjenici koja govori da je kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva nešto niže, mi, putem Agencije, dajemo još veću podršku poduzetnicima u čemu se očituje značajnija uloga HAMAG INVEST-a u odnosu na ranije godine - izjavio je ministar Maras.Ključne novosti u radu Agencije predstavio je predsjednik Uprave Darko Liović, koji je naglasio jednu od strateških nastojanja Agencije, a to je snažnija podrška turizmu i prerađivačkoj industriji, koje bi u najvećoj mjeri mogle pridonijeti izlasku Hrvatske iz krize. Upravo u tim industrijama moguće je ostvariti najveći porast stope zapošljava-nja i najznačajnije ostvarenje dodane vrijednosti.

Darko Liović je ovom prilikom predstavio i novi jamstveni program „Investicijom do uspjeha“, gdje maksimalni iznos jamstva iznosi 18 milijuna kuna, a postotak za koji se jamči je 50% iznosa glavnice kredita, dok je potencijalna vrijednost investicije 36-180 milijuna kuna.

U jamstvenom programu „Inovacije“ također dolazi do prilagodbe na način da se postotak iznosa za koji se jamči podiže s 50% na 70% glavnice, što olakšava financi-ranje investicija, posebno u ICT industriji, gdje se prvi put plaće inženjera, koji sudje-luju u kreiranju softvera, tretiraju kao ulaganja u dugotrajnu imovinu, a ne kao trošak, što je do sada bio slučaj.


Promatrajući gotovo sve zemlje u našem okruženju, vidljivo je da su značajno uspješnije u privlačenju direkt-nih stranih ulaganja u proizvodnju od Hrvatske.

sti dodijeljene istom poduzetniku ne smije premašiti gornju granicu od 200.000,00 eura tijekom razdoblja od tri fiskalne godine. Pravo na bespovratnu potporu ostvaruje se prijavom na raspisane natječaje, odnosno javne pozive te zado-voljavanjem svih traženih uvjeta i kriterija.

U očekivanju velikih investicija/investitora-Činjenica je da u Hrvatskoj gotovo na prste možemo nabrojati proizvodne greenfield investicije, a u Sla-voniji ih je još manje, što govori da nismo dovoljno konkurentni za privlačenje velikih proizvodnih in-vesticija. Promatrajući gotovo sve zemlje u našem okruženju, vidljivo je da su značajno uspješnije u privlačenju direktnih stranih ulaganja u proizvodnju od Hrvatske (trenutno se govori o ulaganju Mercedesa u novu tvornicu automobila u Mađarskoj - oko 2.000 radnih mjesta; ulaganju njemačke tvrtke proizvođača elektro-sklopova za automobilsku industriju u Ma-kedoniju - oko 3.000 radnih mjesta, te niza drugih proizvodnih ulaganja u Regiji-Srbija, Slovačka, Češka). U isto vrijeme Hrvatska se ne spominje kao moguća ulagačka destinacija. Očito je da je puno vremena potrošeno radeći bez jasnih ciljeva i strategije poti-canja ulaganja u nove proizvodne kapacitete – upozo-rava mr.sc. Ivan Sertić, direktor Industrijskog parka Nova Gradiška d.o.o.

Dakle, da bi se pokrenuli s mrtve točke potrebno je djelovati na daljnjem unapređenju investicijskog i poslovnog okruženja, te proaktivnim marketinškim aktivnostima, uključujući intenzivnu promotivne aktivnosti, predstaviti Hrvatsku kao konkurentnu ulagačku destinaciju potencijalnim ulagačima. Potrebno je stvoriti uvjete za realizaciju nekoliko ve-likih, strateških proizvodnih ulaganja na nekoliko strateških investicijskih destinacija (prioritet najne-

Rb. Naziv poduzetnika Sjedište Djelatnost Iznos potpore

1. RS METALI d.d. Alojza Vojvodića 17, 10431 Sveta Nedjelja

2445 – Proizvodnja ostalih

obojenih metala728.244,00

2. JURVAL d.o.o. Eugena de Piennes bb, 10340 Vrbovec

2593 – Proizvodnja proizvoda od

žice, lanaca i opruga1.231.960,00

3. SITAL d.o.o.Savezne Republike

Njemačke 4,10000 Zagreb

2030 – Proizvodnja boja, lakova i

sličnih premaza, grafičkih boja i kitova

957.465,33

Ukupno 2.917.669,33

Odobrene bespovratne potpore prema Aktivnosti B1 u 2013. godini: Jačanje poslovne konkurentnosti;

Izvor: HAMAG INVEST


Ministarstvo poduzetništva i obrta

od siječnja 2013. godine provodi projekt pod

nazivom Poboljšanje poslovne konkurentno-sti putem elektroničkog

poslovanja.

razvijenija područja koja zadovoljavaju zahtjeve poje-dinih ulagača), odobravajući maksimalne poticaje na državnoj razini, a nakon takvih ulaganja može se očekivati i dolazak niza njihovih kooperanata, smatra Sertić.

-Industrijski park Nova Gradiška sigurno je jedna od tih strateških lokacija (2009. godine ostali smo u najužem izboru za GM-ovu tvornicu automobila u Europi, među 2 od 26 promatranih lokacija; isto tako nekoliko drugih velikih ulagača bilo je izuzetno za-dovoljno uvjetima ulaganja u IPNG-u, no nažalost, nijedno ulaganje nije završilo u Hrvatskoj). Novi za-kon o poticanju ulaganja i novoformirana Agencija za investicije i konkurentnost predstavljaju sigurno značajan iskorak, ali ne dovoljan. Potrebno je smanji-ti davanja koja su vezana uz početak investicije (uki-danje vodne naknade, ukidanje naknade za priključenje HEP-u, brže izdavanje građevinskih dozvola), te isto-vremeno ojačati i unaprijediti rad Agencije, te joj osi-gurati sredstva za intenzivnu promociju. Jednostavno,

moramo se pojavljivati na ključnim investicijskim sajmovima, koristiti relevantne baze podataka vezano za investicije, te intenzivno surađivati s potencijal-nim ulagačima (pravovremeno otkrivanje i razumije-vanje potreba i želja potencijalnih ulagača). Ukoliko ne počnemo sustavno raditi na poticanju proizvodnih ulaganja, opet će nam se desiti da nam je vrhunsko dostignuće dovođenje trgovačkog lanca koji prodaje 70% robe proizvedeno na Dalekom istoku, a za nave-denog ulažemo stotine milijuna kuna u izgradnju in-frastrukture (čiji li je ovo interes?) – zaključuje Sertić.

Grad Poreč-Parenzo u sklopu vlastite organizacijske strukture trenutno provodi pilot program Investment tutor, u sklopu kojeg je investitorima stavljena na ra-spolaganje kompletna logistika vezana za ishodovanje dokumenata potrebnih za provedbu investicijskih projekata, tumačenje pravila i propisa, prevođenje ključnih dokumenata na engleski, njemački i talijanski jezik. Investment tutori, pored ostalog, stoje na raspo-laganju investitorima u svakodnevnoj poslovnoj kore-spondenciji. -Smatramo da će se ovakvim pristupom smanjiti ad-ministrativne barijere na lokalnoj i regionalnoj razini. Ulaskom Hrvatske u EU, ovaj pilot program namje-ravamo nastaviti i po potrebi proširivati. Odgovorno ponašanje prema investitorima, i prije ulaska u EU, najbolja je referenca koju destinacija može postići, jer uzrokuje lančane marketinške reakcije u smislu prepo-ruka u investicijskim krugovima – navodi mr.sc. Ana Černjul, Viši savjetnik za PPF i EU integracije, Grad Poreč.

Novi načini poticanja poduzetništvaPoduzetnicima u Hrvatskoj, izuzev onima u poljo-privrednom sektoru, do sada gotovo da nisu bila do-stupna sredstva iz EU fondova, smatra Sertić, te doda-je kako se ulaskom Hrvatske u EU otvaraju značajne mogućnosti za poduzetnike, za sufinanciranje ulaganja u nove poslovne kapacitete i tehnološki razvoj. Kako EU usmjerava značajna sredstva s ciljem unaprjeđenja konkurentnosti poduzetništva - poticanje ulaganja u nove tehnologije, inovacije, regionalnu i međunarodnu suradnju, razvoj ljudskih potencijala, za očekivati je da će i Hrvatska omogućiti korištenje EU sredstava za navedene aktivnosti.

Grad Poreč-Parenzo, kroz stalna ulaganja u redovnu poduzetničku infrastrukturu - poduzetničke zone, po-zitivnu poduzetničku klimu stvara i kroz nultu stopu prireza. -Grad Poreč-Parenzo je i do sada projektno formirao timove vlastitih ključnih stručnjaka za sve natječaje koji se raspisuju za financiranje javnih potreba putem EU sredstava, a novost je formiranje tima koji će zain-teresiranim poduzetnicima pružati tehničku pomoć prilikom prijave vlastitih privatnih poduzetničkih


Korist od ulaska u EU

-Naša očekivanja vezana su za ključnu djelatnost ovog područja, a to je turizam i buduće investicije u turizmu. Ulaskom Hrvatske u EU, mijenja se percepcija Hrvat-ske kao pravno i financijski uređene države po EU standardima, a time i procjena makroekonomskih rizika/faktora investicija znatno pada. S obzirom na poticajne in-vesticijske mjere svih ministarstava, grantove iz Strukturnih fondova, sufinancirane poticajne kamatne stope za zaduživanje, a pogotovo smanjenje PDV-a na 10% za turistički sektor, vjerujemo da nam slijedi intenzivan investicijski ciklus, kojeg će slije-diti i pozitivni gospodarski trendovi u 2014. godini. Grad Poreč-Parenzo, pored direk-tnih poticaja investicija i smanjenja administrativnih barijera, turistički sektor potiče i intenzivnom promocijom destinacije, kroz prekogranične EU projekte – kaže Černjul.

Uređeni sustav, lakše poslovanje na tržištu EU - bez carinskih procedura, ogromne mogućnosti korištenja fondova EU za razvojne projekte, ono je što od pridruživanja Hrvatske velikoj europskoj obitelji očekuje Ivan Sertić.

projekata – pojašnjava Ana Černjul.

HAMAG INVEST ulazi u novo područje poticanja poduzetništva, i to izravnim kreditiranjem poduzet-nika. Kreditni potencijal u tu svrhu iznosio bi, za početak, 2.1 milijuna kuna, od kojih bi maksimal-ni iznos kredita, po pojedinom poduzetniku, iznosio 70.000 kn. Ovakvo mikrokreditiranje namijenje-no je poduzetnicima-početnicima, s naglaskom na samozapošljavanju.

Ministarstvo poduzetništva i obrta od siječnja 2013. godine provodi projekt pod nazivom Poboljšanje po-slovne konkurentnosti putem elektroničkog poslo-vanja (E-business), faza II. Projekt s 85% sredstava financira Europska unija unutar pretpristupnog pro-grama IPA, komponenta IIIC Regionalni razvoj - re-gionalna konkurentnost. Svrha projekta, čija provedba završava u studenom 2014. godine, jest obučiti osoblje u odabranim poduzetničkim potpornim institucijama za pružanje usluga subjektima malog gospodarstva putem e-poslovanja i e-trgovine, razviti kapacitete za kvalitetne savjete o e-poslovanju i e-trgovini, koristi-ti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svrhu pružanja savjeta o e-poslovanju i e-trgovini te opre-miti odabrane institucije informatičkom opremom u cilju kontinuirane edukacije poduzetnika. Krajnji korisnici projekta su poduzetničke potporne institu-cije i subjekti malog poduzetništva. Kroz aktivnosti projekta predviđeno je povećati kapacitete osam do deset poduzetničkih institucija smještenih na području svih županija koje nisu bile obuhvaćene prvom fazom projekta, a prijave su trajale do 3. svibnja.

Novosti u ponudi inkubatora poduzetnicima-početnicimaPoduzetnički inkubatori uz povoljan zakup po-slovnog prostora te pružanjem poslovnih, tehničkih i obrazovnih usluga stvaraju poslovno okruženje u kojem poduzetnici-početnici imaju odgovarajuće uvjete za rast i razvoj. Namijenjeni su prvenstve-no poduzetnicima-početnicima, a bave se ili se imaju namjeru baviti proizvodnjom ili uslužnom djelatnošću vezanom uz proizvodnju, te posjeduju potencijal za razvoj i mogućnost zapošljavanja novih djelatnika.U Poduzetničkom inkubatoru BIOS nedavno je ot-voren co-working prostor koji će mladim entuzija-stima i poduzetnicima omogućiti osnovne uvjete za rad. Grad Osijek je u uređenje prostora uložio 174 tisuće kuna. Co-working prostor prostire se na 150 četvornih metara, sastoji se od trideset radnih jedinica, a nesmetan pristup osiguran je i za osobe s invalidite-tom. Novootvoreni prostor prvenstveno je namijenjen informatičarima, no i svim korisnicima koji razvijaju svoje projekte i proizvode. BIOS će im omogućiti stol, stolac i brzu internetsku vezu, kako bi što uspješnije realizirali svoje ideje.



Kapital

Nakon što su zaradili stotine milijuna kuna na tran-sferu zlata u inozemstvo, od početka ove godine do-maći otkupljivači proživljavaju jednu sasvim drugu priču – gotovo 200 otkupnih stanica diljem Hrvat-ske je zatvoreno. I dok oni ističu kako je ovaj stre-loviti pad cijene zlata katastrofa zbog koje će mora-ti zatvoriti još otkupnih stanica i podijeliti mnogo otkaza, većina analitičara ipak smatra kako je pad cijene zlata - dobra vijest. -To bi moglo značiti da se kapital iz sigurnih utočišta polako počeo vraćati na tržište, u druge financijske tokove. To je nagovještaj stabilizacije financija, a time možda i dugoročni oporavak eurozone. Kapital uvijek traži neku sigurnu nišu - istaknuo je nedavno eko-nomski analitičar Željko Lovrinčević.

Optimizam na tržištu domaćih investicijskih fondovaDa kapital uvijek traži sigurnu nišu, vrlo dobro znaju i na tržištu investicijskih fondova. Dolaskom financij-ske krize naglo se povećala averzija investitora prema riziku te se uslijed pada cijena financijske imovine i

Povratak kapitala iz sigurnih utočištaAko je suditi prema ovogodišnjim trendovima, čini se kako je otkupljivačima zlata koji su tijekom 2011. godine doslovce nicali na gotovo svakom koraku – odzvonilo! Prema pisanju Wall Street Journala, zbog smanjene potražnje za zlatom, cijena tog tradicionalnog utočišta za ulagače od početka godine pala je za 20 posto. Na domaćoj tržišnoj sceni trendovi su isti.

Pripremila: Anita Zelić

povlačenja kapitala imovina investicijskih fondova bitno smanjila.Globalna kriza uvelike je izmijenila situaciju na finan-cijskim tržištima i time utjecala na rad investicijskih fondova. Dogodio se korjenit zaokret u tržišnom udje-lu pojedinih vrsta fondova pa za razliku od pretkrizne 2007., kada su dominirali rizični fondovi, danas trži-štem u potpunosti dominira niskorizični segment. No iako na domaćem tržištu još vlada letargija, pro-meti su jako niski, a investitori jako oprezni, čini se ipak kako ima razloga za optimizam. Naime, prema podatcima HANFA-e 60 posto investicijskih fondova bilježilo je dobitke, a pojedini fondovi bilježili su pri-nose od 15,5 posto. Ulagači u dioničke fondove najbo-lje su prošli ako su izabrali one koncentrirane na jugo-istočnu Europu jer su pojedini imali prinose veće od 10 posto. U prilog optimističnoj tezi svakako ide i snažan opti-mizam i dobro raspoloženje na inozemnim burzama koji bi se, prema mišljenju mnogih stručnjaka, mogao preliti na domaće tržište te smanjiti nesklonost do-

Pad cijene zlata mogući je nagovještaj stabili-zacije financija, a time možda i dugoročni oporavak eurozone.


Kapital

maćih investitora prema riziku i potaknuti ih na veću aktivnost. Prema trenutnom popisu HANFA-e, na hr-vatskom tržištu investicijskih fondova prisutno je 119 otvorenih i 7 zatvorenih investicijskih fondova, te 26 društava za upravljanje.

Greenfield ulaganja - mičemo li se s mrtve točkeUnatoč laganom optimizmu na tržištu investicijskih fondova, čini se kako je Hrvatska u posljednja dva desetljeća uglavnom bila izložena samo preuzimanju tvrtaka, dok brownfield investicija, a osobito greenfield investicija, gotovo da nije imala. Kako bi se pomaknula s takve mrtve točke, stručnjaci ističu potrebu za zado-voljenjem nekoliko ključnih faktora.-Najznačajniji faktor pri odluci ulaska stranih inve-stitora u neku zemlju, pa tako i Hrvatsku, pravna je sigurnost te gospodarska, politička i fiskalna stabilnost. Uz to se računa na određene ustupke u formi subven-cija i poreznih olakšica. Po pitanju zadnjeg tu trenutno postoje određeni pomaci (pod određenim uvjetima čak do 40% subvencija od ukupne investicije), no, naža-lost, prvo spomenuto ne izgleda primamljivo te postoji jaka potreba za poboljšanjem u svakom pogledu - ista-knuo je Reno Budić, direktor TPA Horwath d.o.o., jed-ne od vodećih konzultantskih kuća u Hrvatskoj. On također naglašava i važnost generalnog poboljšanja reputacije i brandinga Hrvatske kao poželjne zemlje za strane investitore, te nadodaje kako se na većini re-levantnih međunarodnih skupova često događa da se jedino naši predstavnici ne pojavljuju. -Tu treba također naglasiti kronični nedostatak naših trgovinskih atašea u zemljama u okruženju, kako bi-smo preko istih promicali hrvatske interese, pomagali hrvatskim tvrtkama, plasirali svoju robu na vanjskom tržištu i otvarali predstavništva te sklapali poslo-ve kroz kontinuirano lobiranje, kao što drugi to vrlo uspješno rade kod nas – pojasnio je Budić.

Bankarska opcija - reprogram kredita ili ulazak u vla-sničku strukturu tvrtkeS obzirom na relativno tešku situaciju u realnom sek-toru i probleme s kojima se pojedine tvrtke suočavaju u servisiranju svojih obaveza prema banci, sve se če-

šće po medijima spominju mogućnosti ulaska bana-ka u suvlasništvo takvih tvrtaka te kako bi se banke mogle (makar nevoljko) naći u vlasničkoj strukturi mnogih kompanija. -Banke su, kao i ostale financijske institucije, primarno posrednici između klijenata s viškom štednje te onih klijenata s potrebom za financiranje potrošnje ili in-vesticija. U takvim okolnostima specifična znanja u fi-nancijskoj industriji odnose se primarno na strategije ulaganja te upravljanja rizicima. Samim tim, postavlja se i pitanje mogućnosti banaka da posjeduju specifič-na znanja potrebna za uspješno upravljanje tvrtkama u raznim djelatnostima. Također, za stabilnost ban-kovnog sustava iznimno je važno da se zadrži povolj-na kvaliteta i likvidnosna struktura imovine sustava. Rezultate predstečajnih nagodbi za sada je još uvijek prerano procjenjivati. Ipak, odluka o ulasku banaka u vlasništvu tvrtaka u problemima donosit će se na in-dividualnoj razini - pojasnio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke.Kako bi izbjegle spomenutu situaciju, mnogi predviđa-ju kako će banke u nadolazećem razdoblju biti skloni-je odobravati prolongiranje naplate potraživanja ili se lakše odlučivati na reprogram kredita i slično. -U trenutno teškom gospodarskom okruženju ne izne-nađuje povećanje problema s naplatom u sektoru po-duzeća i kućanstava. Stoga poslovne banke već duže vremena značajnu pozornost ulažu u razvoj strategija, kako bi se navedeni problem minimalizirao na obo-stranu korist banke i klijenta. U trenutnim okolnosti-ma na tržištu banke su sklonije dogovorima s klijen-tima, no aktivaciji instrumenata osiguranja u procesu naplate - potvrdio je Šantić.

Otvaranje ‘loše banke’ – svjetski bankarski model ozdravljenjaDodatno, kada je riječ o bankarskom sektoru, posljed-njih se tjedana po medijima spominjalo kako je ne-davno otvorena prva tzv. ‘loša banka’ u Hrvatskoj, a otvorila ju je Hypo banka. Pa iako neki prenose kako je riječ o svjetski priznatom bankarskom modelu ozdrav-ljenja koji bi uskoro mogle primijeniti i još neke banke u Hrvatskoj, glavni ekonomist Splitske banke ne di-jeli taj entuzijazam i ističe kako se formiranje „loših banaka“ uglavnom koristi u slučaju značajnih proble-ma banke uslijed pogoršanja kvalitete imovine. U tom slučaju sporna potraživanja prenose se u takozvanu „lošu banku“ kao dio procesa restrukturiranja ili sana-cije banke. Prema njegovim riječima, navedena praksa poznata je već duže vremena, a u posljednje vrijeme najčešće je spominjana kroz prizmu sanacije najvećih banaka u Cipru.

Rast imovine mirovinskih fondovaČinjenica da je posljednjih godina i globalno i hr-vatsko tržište kapitala pogodila najveća ekonomska kriza, koja je na svom vrhuncu i više no prepolovi-

Za razliku od pretkrizne 2007., kada su domini-rali rizični fondovi, da-

nas tržištem u potpuno-sti dominira niskorizični

segment.

Kapital

la vrijednosti burzovnih indeksa diljem svijeta, ona ipak nije značajnije ugrozila rad i poslovanje domaćih konzervativnih investitora.

U uvjetima krize, domaći obvezni mirovinski fondovi kao konzervativni investitori posljednjih deset godina svojim su članovima zaradili 10 milijardi kuna. Obve-zni mirovinski fondovi 2012. godinu obilježili su vi-sokim prinosima. Prosječni prinos dosegnuo je prošle godine preko 12 posto, dok je prosječni godišnji prinos od osnivanja fondova iznosio 5,5 posto. Istovremeno, dobrovoljni fondovi imali su prinose od 9 do 17 posto.No, prijetnju predstavlja činjenica da je snižen kre-ditni rejting koji je pao u ‘junk’ status, što će staviti pritisak na obveznice, kojima su mirovinski fondovi krcati. Čak 60 i više posto vrijednosti fonda plasirani su u obveznice.

Financijski konzalting - novi financijski alat u teškim poduzetničkim vremenimaS obzirom na sve gospodarske promjene u društvu koje su, osobito ekonomskom i poreznom politikom, zadnjih pet godina uvelike pridonijele padu stranih investicija, niti vodeće konzultantske tvrtke, unatoč snazi u poslovanju, nisu do kraja imune. No za razli-ku od mnogih drugih branši, etablirane tvrtke koje se bave financijskim konzaltingom obično su relativno stabilne na gospodarske promjene, s obzirom na to da su njihove usluge (računovodstvo, porezno savje-tovanje, revizija, poslovno savjetovanje) klijentima potrebne ili čak zakonska obveza, kako u dobrim, tako i u kriznim vremenima. -U dobrim vremenima firme nastoje optimizirati svo-je porezno opterećenje, kao i u lošim kada su profiti manji. No u lošijim vremenima, kako i država ne stoji najbolje, jako puno posla generira se iz poreznih nad-zora koje država provodi kako bi oprihodovala više

Završna faza - privatizacija jedine preostale domaće banke

Prema ranijim najavama ministra Linića, ovih dana Vlada bi trebala donijeti odluku o modelu privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB), a sama prodaja trebala bi biti dovršena na jesen. I dok su se kao potencijalni investitori spominjali Europska banka za obnovu i razvoj, Mirovinski fondovi i Poljaci, točan broj dionica koje će se prodavati i način njihove prodaje tek će se znati.Prema podatcima HNB-a, ova banka u hrvatskom državnom vlasništvu nalazi se na petom mjestu po visini bruto dobiti u prvom tromjesečju ove godine te iskazu-je dobit od 40,5 milijuna kuna. To je rast od 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

poreza i provodila mjere da se svi pridržavaju zako-na i propisa. Kada je riječ o poslovnom savjetovanju u boljim vremenima, uglavnom su dominantna porezna i financijska strukturiranja transakcija, dok je u loši-jim vremenima većinom riječ o povećanoj potrebi za restrukturiranjima, forenzici, risk konzaltingu, spa-janjima i preuzimanja (M&A), pronalasku strateških partnera te pribavljanju kapitala, kako za zdrave, tako i posrnule kompanije - istaknuo je Budić.Ipak, u TPA Horwathu naglašavaju kako postoji sve veći interes hrvatskih tvrtaka koje žele uspješno po-slovati i držati korak s vremenom, te koje su prepo-znale potrebu za pravovremenim planiranjem i suz-bijanjem potencijalnih rizika u poslovanju. Upravo stoga sve više sežu za stručnim mišljenjem na polju financijskog, poreznog i poslovnog savjetovanja, što bi moglo pridonijeti razvoju financijskog konzaltinga u Hrvatskoj.-Nakon ulaska u EU, ali i već sada, osjetimo s jedne strane povećanu potrebu za uslugama savjetovanja s obzirom na nužnu prilagodbu firmi s novim propisima i regulativom EU. S druge strane, nešto je veći i inte-res stranih investitora, naročito onih koji po definiciji

Postoji kronični nedo-statak naših trgovinskih atašea u zemljama u okruženju, kako bismo preko istih promicali hrvatske interese te sklapali poslove kroz kontinuirano lobiranje, kao što drugi to vrlo uspješno rade kod nas.

OTP euro novčani - novi fond OTP Investa

OTP Invest početkom ožujka u svoju ponudu uveo je novi, sedmi investicijski fond - OTP euro novčani fond. Izražene konzervativne strukture ulaganja i niske razine rizika, uz očuvanje i stabilan rast vrijednosti uloženih sredstava u euru, ovaj fond omogućava pristup tržištima i vrijednosnim papirima koji pojedinim ulagačima mogu biti nedostupni.OTP euro novčani fond također omogućuje visoku likvidnost uloženih sredstava i mogućnost brzog unovčavanja kupljenih udjela.Ulazna naknada se ne naplaćuje, kao ni izlazna naknada za ulaganja u fond duža od 15 dana.Više informacija možete pronaći na www.otpinvest.hr ili pozivom na telefon 062 201 092.


gotovo isključivo ulažu u zemlje članice EU - kazao je Budić, ali i naglasio kako će i to također uvelike ovisiti o našoj spremnosti na određene promjene u pristupu prema stranim investitorima, kao i stvarnu, a ne samo deklarativnu prilagodbu na europske standarde.

Banke: sve veći fokus na lokalne izvore kapitalaUz prilike na tržištu kapitala štednja u banci s 3 do 3,7 posto kamate, ako bi se promatrala jedna godina, možda i nije naročito zanimljiva, ali je najsigurniji i najjednostavniji oblik oplođivanja novca.Istovremeno, prema mišljenju stručnjaka, intenziviran proces razduživanje banaka majki u Hrvatskoj mogao bi rezultirati laganom borbom za depozite, što će stva-rati pritisak na rast njihove cijene. -Od izbijanja globalne financijske krize evidentan je proces orijentiranja na domaće izvore financiranja u cijeloj regiji „nove Europe“. Navedeno se najbolje vidi smanjenjem omjera plasmana i depozita na mno-gim bankovnim tržištima u regiji. Niti domaće tržište nije izuzetak u odnosu na trendove u regiji. Također, i smanjenje potražnje za kreditima na domaćem tržištu smanjuje potrebu za korištenjem inozemnih izvora financiranja. Na početku 2013. zabilježen je nastavak

U uvjetima krize, domaći obvezni

mirovinski fondovi kao konzervativni

investitori posljednjih deset godina svojim

su članovima zaradili 10 milijardi kuna.

Kapital

trenda blagog pada pasivnih kamatnih stopa iz prošle godine. Ipak, njihova razina ostaje na višestruko većim razinama, nego, primjerice, u zemljama središnje eu-rozone. Također, u valutnoj strukturi depozita i dalje dominiraju depoziti u stranoj valuti, pogotovo euro, što potvrđuje visok stupanj euriziranosti domaćeg gospodarstva - kazao je Šantić.

Ulazak nove banke na domaće tržište: ima li prostora za ambiciozne planove?Da potencijala na hrvatskom bankarskom tržištu ima, potvrdio je i ulazak ruske Sberbanke, koja je nedavno u Zagrebu na Cvjetnom trgu otvorila svoju prvu po-slovnicu, a u Hrvatsku ušla prije nešto više od godinu dana, preuzevši Volksbanku. Riječ je o banci s tradi-cijom poslovanja dužom od 170 godina, koja upravlja poslovnom mrežom od 18.500 poslovnica, kao i pred-stavništvima u više od 20 zemalja svijeta, a koja brine o više od 100 milijuna klijenata, od čega je više od mi-lijun pravnih osoba. Sberbank dominira ruskim ban-karskim sektorom – to je najveći kreditodavac ruske ekonomije te najveći depozitar u Rusiji. -Sberbank je na europsko tržište ušla s jasnim ciljem dugoročnog razvoja i napretka, a očekivanja na hr-vatskom tržištu također su u skladu s tim. Cilj nam je proširiti paletu proizvoda i usluga te na jednom mjestu ponuditi sve proizvode i usluge koje bi mogle zatrebati, uključujući i ne-bankarske usluge i proi-zvode. Planiramo otvarati nove prodajne kanale, koji ne uključuju samo nove poslovnice, razvijati most ka istočnim tržištima, povezivati se s ostalim pripadnici-ma grupacije na zajedničkim poslovima financiranja, privlačiti strane investicije u Hrvatsku i poticati posto-jeće investitore u zemlji na daljnja ulaganja - istaknula je Jasminka Škrlec iz njihova odjela za komunikacije.Dok se eurozona i pripadajuće banke još bore s kri-zom, rusko se tržište oporavilo, a profitabilnost raste.-Sberbank d.d. stoga ima priliku pokriti nišu na koju niti jedna bankarska grupacija u Republici Hrvatskoj dosad nije bila usredotočena – suradnju i financiranje hrvatskih tvrtaka koje žele iskoračiti na rusko tržište, kao i „trade finance“, odnosno financiranje uvoza i izvoza. Rusko je tržište iznimno veliko, a mi klijen-te možemo direktno povezati s tamošnjim tvrtkama. Samo u Rusiji Sberbank ima više od milijun korpora-tivnih klijenata. Imaju infrastrukturu vezanu za inve-sticijsko bankarstvo, pa pomoć može doći u vidu zna-nja kako osnovati tvrtku, kako financirati kapital, kao i u vidu specijalističkih znanja povezivanja i spajanja... Već smo imali kontakte na najvišoj razini, a neke veli-ke hrvatske tvrtke već su postale klijentima Sberbanke - kazala je Škrlec.U istraživanju uglednog časopisa The Banker i Brand Finance-a, Sberbank je u konkurenciji 500 banaka koje posluju na globalnom tržištu proglašen drugim naj-vrednijim financijskim brandom u Europi te 13. na svi-jetu.

Nakon više od dvadeset godina, Borovo je ponovno postalo jedno. Nakon što su u tranziciji OOUR-i po-stali zasebna društva, krajem svibnja sve borovske tvrtke u Hrvatskoj spojene su u jednu, krovnu, Boro-vo d.d., koja je ujedno u stopostotnom vlasništvu Re-publike Hrvatske. Rezultat je to jednogodišnjeg rada upravljačke ekipe na čelu s predsjednikom Uprave Hr-vojem Merkijem, koja je sustav stabilizacijskim kora-cima pripremala na ovaj zahtjevan korak.

-Prvih šest mjeseci snimali smo vrlo kompleksan su-stav Borova, dok smo preostalih mjeseci radili na pri-premi za pripajanje društava s matičnim društvom Borovo d.d., što nije bilo nimalo lako. Bivše uprave iza sebe su ostavile totalni kaos i vrlo duboke probleme, koje ćemo još dugo vremena sanirati. Rješavamo dva-deset i dvije godine nagomilanih problema, i ovo je tek početak - tvrdi Hrvoje Merki. Proces ujedinjenja borovskih tvrtaka u jednu krovnu preduvjet je za uspjeh sljedeće faze restrukturiranja - predstečajne nagodbe. -Koliko god loše sama riječ zvučala, uvjereni smo kako je model restrukturiranja kroz predstečajnu nagodbu stvoren upravo za velike sustave poput Borova - uvjeren je Merki. S obzirom na veličinu Borova d.d., u čijem susta-vu danas radi preko 900 djelatnika i visinu prihoda, predstečajna nagodba će se voditi pred predstečajnim

Konačno sjedinjenje borovskih tvrtaka u jednu - Borovo d.d.S obzirom na složenost poslova i čvrste stavove borovske Uprave, izlazak iz predstečajne nagodbe predviđa se za ovu jesen, kada bi Borovo pod monitoringom FINA-e nastavilo poslovati uredno servisirajući obveze dogovorene u nagodbi. Najvažniji razlog ulaska u predstečajnu nagodbu težnja je za normalnim poslovanjem društva Borovo d.d.

Proces ujedinjenja borovskih tvrtaka u jednu krovnu preduvjet je za uspjeh sljedeće faze restrukturiranja - predstečajne nagodbe.

Kapital

vijećem u FINA-i u Zagrebu, dok to za manje tvrt-ke obavljaju lokalne podružnice Financijske agen-cije. U PSN Borovo ulazi s nešto preko 164 milijuna kuna duga, od čega oko 36% otpada na potraživanja države i trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu. Financijske institucije vjerovnici su Borova s udjelom od 30% u ukupnom dugovanju, sudski spo-rovi predstavljaju 16% dugovanja, dok ostatak otpada na dobavljače i ostala dugovanja. Najvažniji razlog ulaska u predstečajnu nagodbu težnja je za normalnim poslovanjem društva Borovo d.d.

Modernizacija prodavaonica BorovoBorovo d.d. radi i na planu repozicioniranja vlastite maloprodaje od 106 vlastitih pro-davaonica u Hrvatskoj. -Određene neprofitabilne trgovine morat ćemo zatvoriti, a pozicionirat ćemo se na mjestima gdje su najveće fluktuacije ljudi. Borovo je početkom godine krenulo u re-konstrukciju i modernizaciju prodavaonica unutar svoje trgovačke mreže, kako bi in-terijeri svojim dizajnom pratili izvrsnost koju ono sada već ima u proizvodnji obuće - kaže predsjednik Uprave Merki. Svoju maloprodaju Borovo d.d. sada usmjerava i prema velikim trgovačkim centrima u Hrvatskoj, svoju prvu trgovinu u ožujku su otvorili u osječkoj Portanovi, a nedugo potom i Avenue Mallu.Također, priprema se otvorenje novih trgovina u TC Kaufland u Čakovcu i TC City Coloseum u Slavonskom Brodu.

Izazovi korištenja fondova EU

S „lošom“ bankom ili bez nje, investicije su ključ za oporavak gospodarstva, a praksa novih članica Europske unije pokazala je da su se u vremenima krize orijentirali na financiranje projekata novcem iz EU fondova.

-IPA je bila osnovna škola, a godišnje je na raspolaganju bilo 150 milijuna eura. Već sljedeće godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti milijardu eura - kazala je Helga Bubanović Devčić, pomoćnica ministra regionalnog razvoja i fondova EU na ne-davno održanoj konferenciji u hotelu Westin u Zagrebu, pod nazivom „Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU“. Kao osobito važna istaknuta je pripremljenost projekta, koji mora zadovoljiti oblik financiranja te imati spremne sve dozvole i dokumentaciju.


Osiguranje

Ulazak u europski ekonomski prostor - veliki test za osiguravateljsko tržištePrema kumulativnim podatcima Hrvatskog ureda za osiguranje za prva četiri mjeseca 2013. godine, 27 društava za osiguranje zaračunala su ukupno bruto premiju u iznosu od gotovo 3,3 milijarde kuna, što je 0,3% više u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. U ukupnoj premiji neživotna osiguranja sudjeluju sa 75%, dok životna osiguranja participiraju s preostalih 25%.

Pripremila: Anita Zelić

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju svakako je nešto što će obilježiti ovu godinu na hrvatskom osigurava-teljskom tržištu, ali i otvoriti prostor različitim špe-kulacijama o utjecaju na tržište osiguranja i pogod-nostima za klijente. Koliko smo zreli za nadolazeće promjene, vrijeme će još pokazati, ali jačanje palete proizvoda, intenziviranje konkurencije, liberalizacija tržišta autoosiguranja i uvođenje tzv. Uniseks polica samo su neki od pojmova koji se sve učestalije spomi-nju kako se 1. srpnja približava.

I dok rast tržišta osiguranja ovisi, kako o ekonom-skom okruženju, tako i o standardu stanovništva, a tu sudbinu dijelimo s ukupnim gospodarskim okru-ženjem u EU i RH, prema mišljenju struke realno je očekivati da će se napori cijelog europskog ekonom-skog prostora u rješavanju krize pozitivno odraziti i na naše tržište osiguranja.Prema kumulativnim podatcima Hrvatskog ureda za osiguranje za prva četiri mjeseca 2013. godine, 27 društava za osiguranje zaračunala su ukupno bruto premiju u iznosu od gotovo 3,3 milijarde kuna, što je 0,3% više u odnosu na rezultate ostvarene u istom razdoblju prethodne godine. U skupini neživotnih osiguranja, koja čini gotovo 75% ukupne premije, zaračunata bruto premija iznosi 2,1% manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok u ukupnoj premiji životna osiguranja sudjeluju 25% i bilježe porast od preko 8%.

Jačanje palete proizvoda i intenziviranje tržišne utakmice-U zakonskom i regulatornom smislu osiguratelji u Hrvatskoj usklađeni su i spremni za Europsku uniju. U tržišnom smislu sektor osiguranja u RH postaje dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije i time nam konkurencija postaju svi osiguratelji zema-lja članica EU - kazao je Hrvoje Pauković, direktor Hr-vatskog ureda za osiguranje, i naglasio kako možemo očekivati i razvoj novih proizvoda i usluga društava za osiguranje, te donekle i preslagivanje ulagačkog por-tfelja i strategije ulaganja osiguratelja. Nešto konkretniji u svojim prognozama je Neven

Tišma, predsjednik uprave KD životnog osiguranja, koji ističe: -Najdirektniji utjecaj ulaska Hrvatske u EU manifestirat će se u 2014. i 2015. godini, kada će vjerojatno većina tzv. međunarodnih osigurateljnih programa (osiguranje imovine i odgovornosti većih firmi u stranom vlasništvu) raditi direktno iz matič-nih zemalja bez korištenja hrvatskih ‘frontera’. Pro-cjena je da će tržište u te dvije godine tako izgubiti oko 200 milijuna kuna premije. Također smatra kako značajan utjecaj možemo očeki-vati u prilagodbi regulative u prodajnom dijelu, koja je u Hrvatskoj prilično rigidna. -Ulazak RH u EU omogućit će prodajnim mrežama da uđu na hrvatsko tržište na lakši način nego do sada. I tu možemo biti optimisti jer ako nešto nedostaje hrvatskom tržištu životnih osiguranja, to su onda dobro organizirane i motivirane prodajne mreže – kaže Tišma.

Poduzetnici osiguravaju samo nužnoUzimajući u obzir prisutnu krizu, nerijetko se dobiva osjećaj kako poduzetnici osiguravaju samo ono nužno. -Poduzetnici u okviru vlastitih mogućnosti prepoznaju osiguranje kao nužnost koja im osigurava opstojnost poslovnih procesa i odgovarajuću zaštitu vlastite imo-vine te njihove odgovornosti za štete u okviru obav-ljanja poslovanja. Svijest poduzetnika o osiguranju je prisutna, ali usko povezana s upravljanjem troškovima poslovanja. Realno je očekivati daljnje bolje razumije-vanje potreba poduzetnika od strane osiguratelja kroz nove prilagođene proizvode te širenje svijesti o osigu-ranju kao neophodnom sredstvu u modernom poslo-vanju - rekao je Pauković.

Porast tzv. recesijskih policaMogućnost zamrzavanja police osiguranja bez pla-ćanja premije na rok od godinu dana, smanjenje mjesečnog iznosa premije, produljenje roka police osiguranja i osiguranje od nemogućnosti otplate kredita samo su neki od primjera kako su osiguranja prilagodila svoje proizvode potrebama osiguranika pogođenih krizom i padom životnog standarda. Ta-kve, kolokvijalno rečeno, recesijske police već izvje-sno vrijeme dio su stalne palete dodatnih mogućno-

Najdirektniji utjecaj ula-ska Hrvatske u EU ma-nifestirat će se u 2014. i 2015. godini, kada će vjerojatno većina tzv.

međunarodnih osigura-teljnih programa raditi

direktno iz matičnih zemalja bez korištenja

hrvatskih ‘frontera’.

Osiguranje

sti koje osiguravajuće kuće nude svojim klijentima.Govoreći o tržištu osiguranja u kontekstu recesije i skorog ulaska u EU, širu javnost osobito zanima kako bi se ulazak u EU mogao reflektirati na kvalitetniju i brzu isplatu šteta. -Ulazak Hrvatske u Uniju neće imati utjecaj na samu brzinu obradu šteta, s obzirom na to da su u Uni-ji rokovi za obradu šteta dvostruko duži nego što je to propisano hrvatskim zakonima, odnosno zakonom o obveznim osiguranjima u prometu i zakonom o obveznim odnosima. Prema istima, zakonski rokovi za obradu šteta za obvezna osiguranja su 14 dana od datuma prijave za imovinske štete ili 30 dana za ne-imovinske štete. Kod ostalih vrsta osiguranja rok za obradu štete je 14 dana i u tom roku osiguratelj je du-žan isplatiti neosporni dio štete ili klijentu dostaviti obrazloženi odgovor. Unutar EU rokovi su 60 dana kod imovinskih, odnosno 90 dana kod neimovinskih šteta - naglasio je Darko Cesar, predsjednik Uprave Basler osiguranja Zagreb.

Riziko plus i AO PLUS – moderno osiguravateljsko pokrićeMeđu raznolikom paletom proizvoda sve češće se spo-minju i neka relativno nova pokrića poput Riziko plus i AO PLUS. Riziko plus novi je proizvod koji u jednoj polici nudi zaštitu od tri rizika: smrti, nesretnog slu-čaja i teško bolesnih stanja. Također, na tržištu odne-davno prisutni AO PLUS moderni je osiguravateljni proizvod koji je dobro poznat u europskoj praksi, a koji ima određene specifičnosti u odnosu na uobičajeni AO.

Uniseks policaI dok se posljednjih mjeseci dosta prašine diglo oko uvođenja tzv. Uniseks polica, odnosno izjednačenja premije za muškarce i žene pa bi prema istom žene trebale plaćati veću premiju nego do sada te se to na-vodi kao jedna od bitnih promjena koja će se dogoditi na tržištu osiguranja ulaskom Hrvatske u EU, naš su-govornik Neven Tišma na ovu temu poprilično „spu-šta loptu“. Ne misli kako će to imati značajan utjecaj na domaće krajnje korisnike i tvrdi kako to nije ve-lika promjena. Nadalje, smatra kako krajnji korisnik to neće ustvari ni osjetiti jer veliku većinu polica ži-votnih osiguranja na našem tržištu čine tzv. mješovite police, tj. one koje imaju i riziko i štednu komponentu.

-Kod takvih polica, kao što sam rekao, nema preveli-kih promjena. Najveće promjene su kod onih polica koje imaju samo riziko komponentu, gdje bi premi-ja trebala znatno poskupjeti za žene i pojeftiniti za muškarce, no takvih polica gotovo da i nema na na-šem tržištu - istaknuo je.

Liberalizacija tržišta autoosiguranjaSvakako jedan od značajnijih utjecaja koje možemo očekivati ulaskom u EU odnosi se na portfelj obave-


Osiguranje

znog osiguranja od automobilske odgovornosti, koji je danas izuzetno profitabilan onima koji se njime bave u Hrvatskoj. -No to nije nezapaženo ni među europskim osigura-teljima pa tako možemo očekivati ulaske na naše AO tržište, bilo direktnom prodajom, bilo osnivanjem po-družnice. Tu će zbog još nekih zakonskih ograničenja vjerojatno biti neko vrijeme „natezanja“, tako da se s 1. srpnja ništa neće dogoditi, ali do kraja godine i u 2014. možemo očekivati veće pomake u tom segmen-tu. Teško je reći je li tržište spremno na takvo što - po-jašnjava Tišma.Pitanje liberalizacije tržišta autoosiguranja i što bi to moglo značiti u smislu formiranja cijena nametnulo

se kao jedna od dominantnih tema unutar ovog sek-tora posljednjih mjeseci. Liberalizacija automobilske odgovornosti podrazumijeva određenu slobodu osigu-ratelja, odnosno dopušta samostalno kreiranje uvjeta osiguranja, uvođenje različitih parametara za određi-vanju cijene, kao i određivanje cjenika automobilske odgovornosti prema tržišnim uvjetima. -Kako ulaskom u Europsku uniju dolazi do desete-rostrukog povećanja iznosa osiguranja te će se novi osigurani iznosi primjenjivati i na sve trenutno ak-tivne police jednako kao i na sve nove police, realno je za očekivati kako zbog povećanja izloženosti velikim štetama neće doći do smanjenja cijena automobilske odgovornosti. Dodatni argument je činjenica kako stvarne ukupne nematerijalne štete nisu poznate od-mah, već nakon više godina te jednokratna promjena cijene police, s obzirom na deseterostruko povećanje minimalnih limita pokrića, može predstavljati poten-cijalnu opasnost, kako za svakog pojedinog osigura-telja, tako i za kompletnu osigurateljnu industriju - ističu u Basler osiguranju.Prema podatcima koje navodi HUO, najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je Osiguranje od odgovorno-sti za upotrebu motornih vozila, sa zaračunatom bruto premijom od gotovo 970 milijuna kuna. Udio ove vrste osiguranja je gotovo 40% u premiji neživotnih osigu-ranja te 30% u ukupno zaračunatoj premiji.

‘Unit linked’ policeSve se češće na osiguravateljnom tržištu spominju tzv. Unit linked police. Riječ je o polici gdje klijent preuzi-ma rizik ulaganja, ali s obzirom na to da ulaže na dugi rok, taj mu se rizik isplati preuzeti. U svijetu je posta-la popularna sredinom devedesetih kada je bilo jasno da dugoročno ulaganje u državne obveznice ne može donijeti klijentima klasičnih polica životnih osiguranja velike prinose. Unit linked polica, odnosno fondpolica tada je postala ‘zamjenska’ polica životnih osiguranja svuda u svijetu. Danas se više od polovice novih polica života sklapa u obliku fondpolice.No europska praksa po pitanju korištenja takve vr-ste proizvoda za sada se poprilično razlikuje od one hrvatske. Prema podatcima iz Insurance Europe, Hr-vatska je na samom dnu u Europi po korištenju Unit linked polica, imajući dodatno pri tome na umu da kod starih tržišta (Njemačka, Francuska, UK i sl.) na taj postotak utječu i klasične police životnih osigu-ranja koje su povijesno dominirale tim tržištima sve do kraja 90-ih godina. Kod mladih tržišta (Mađarska, Slovenija, Rumunjska, Poljska i sl.) ne postoje aktiv-ne klasične police životnih osiguranja koje su se skla-pale prije 90-ih godina.

Zdravstveno osiguranje – prekogranična zdravstve-na skrbNove smjernice EU govore o prekograničnoj zdrav-stvenoj skrbi, a od koje će svakako koristi imati i

Hrvatski krajnji kori-snici gotovo da neće

ni osjetiti uvođenje Uniseks police jer veliku

većinu polica životnih osiguranja na našem

tržištu čine tzv. mješo-vite police, tj. one koje imaju i riziko i štednu

komponentu.

Štednja za starost - izjednačavanje poreznih

olakšica

Za razvoj životnih osiguranja od ključnog značaja moglo bi biti izjednačenje poreznih olakšica na sve oblike štednje za starost. Osim toga, prema mišljenju mnogih iz osi-gurateljne struke, vraćanjem poreznih olakšica ispravila bi se nepravda kojom se ži-votna osiguranja stavljaju u neravnopravan položaj s nekim drugim oblicima štednje za starost kao što je treći stup, pa i stambena štednja na neki način.-Porezne olakšice bi sigurno pomogle. No razvoju tržišta životnih osiguranja još bi više pomoglo relaksiranje regulative koja se bavi prodajom osiguranja. Treba reći da je kriza životnih osiguranja u Hrvatskoj ustvari kriza prodajnih kanala životnih osi-guranja. Tu krizu izazvao je, između ostalog, i postojeći zakon o osiguranju. Prije se-dam-osam godina imali smo tisuće ljudi koji su za život zarađivali prodajući životna osiguranja, dok ih je danas jedva koja stotina jer je njihovo organiziranje u agencijske prodajne mreže zbog zakonskih ograničenja nemoguća misija - rekao je Tišma.


hrvatski građani. Nakon 1. srpnja domaći stanovnici imat će pravo na korištenje neophodne zdravstvene zaštite po osnovi Europske kartice zdravstvenog osi-guranja (EHIC) u zemljama članicama EU, Švicarskoj, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu. Prema istim eu-ropskim smjernicama, građani EU mogu obavljati i planirano liječenje u spomenutim zemljama, ako po-treban tretman nije dostupan u domovini, a pokriven je državnim zakonom o zdravstvu ili ukoliko zbog specifičnih okolnosti zdravstvenog stanja pacijenta postoji mogućnost da pacijent neće primiti tretman na vrijeme. Planirano liječenje, u ovom slučaju, za-htijeva prethodno odobrenje HZZO-a. Ukoliko se odobri, liječenje se provodi po istim uvjetima, što uk-ljučuje troškove i naknade koje imaju građani zemlje u koju se odlazi na liječenje.-EHIC građanima daje prava koja do sada u zemljama EU nisu imali, ali kartica ne zamjenjuje putno osigu-ranje. Uz putno osiguranje moguće je ugovoriti pokri-ća koja nisu u pokriću Europska kartice zdravstvenog osiguranja - istaknuo je Cesar.

Poljoprivredni paketiIako se čini kako poljoprivrednici, zbog posljedica kri-ze, još uvijek nisu osobito zainteresirani za osiguranja, približavanjem propisanim standardima EU ta će vrsta osiguranja svakako biti sve važnija. Ova vrsta osigura-nja pojavljuje se u obliku različitih poljoprivrednih pa-keta koji u sebi sadrže preko desetak vrsta osiguranja. Visina premije ovisi o osjetljivosti konkretne poljopri-vredne kulture koja se uzgaja, ali i o učestalosti rizika na pojedinom području.Za sada je velika većina poljoprivrednih nasada, preko 90%, pokrivena samo policama osiguranja od osnov-nih rizika kao što su udar groma, tuča i požar.

Budućnost – integracija financijskih usluga i stvaranje financijskih konglomerataKada je riječ o budućnosti osiguravajućeg tržišta te financijskog sektora općenito, nerijetko se može pro-čitati kako se može očekivati stvaranje financijskih konglomerata, te integracija financijskih usluga i po-vezivanje financijske industrije općenito. U tom kon-tekstu stručnjaci ne vide nikakva značajnija hrvatska odstupanja od europskih trendova.

-Tržište osiguranja u Hrvatskoj postaje dio jedinstve-nog tržišta EU u financijskom i osigurateljnom smislu, s obzirom na to da je njihova isprepletenost u gospo-darskim kretanjima nužnost. Kapitalna povezanost unutar financijskog sektora i korištenja istovjetnih kanala prodaje i danas je prisutna i može se očekivati i budućnosti. Na financijskom tržištu EU prisutno je sve više složenih strukturiranih financijskih proizvo-da koji se pokušavaju približiti potencijalnom kupcu i prilagoditi njegovim potrebama i mogućnostima - za-ključuje Pauković.

Šifra Vrste osiguranjaBroj

osiguranjaZaračunata

Bruto premija

01 Osiguranje od nezgodePersonal accident insurance 787.492 165.707

02 Zdravstveno osiguranjeHealth insurance 54.126 90.329

03 Osiguranje cestovnih vozilaInsurance of land motor vehicles 126.875 242.555

04 Osiguranje tračnih vozilaInsurance of railway locomotives and rolling stock 95 3.643

05 Osiguranje zračnih letjelicaInsurance of aircrafts 33 5.555

06 Osiguranje plovilaInsurance of vessels 4.830 106.012

07 Osiguranje robe u prijevozuInsurance of goods in transit 6.565 23.635

08 Osiguranje od požara i elementarnih štetaInsurance against fire and natural disasters 176.670 271.959

09 Ostala osiguranja imovineOther property insurance lines 196.592 312.131

10 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozilaMotor vehicle liability insurance 627.284 966.119

11 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelicaAircraft liability insurance 45 3.425

12 Osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila Insurance of liability arising out of use of vessels 7.104 23.789

13 Ostala osiguranja od odgovornostiOther liability insurance lines 51.834 121.443

14 Osiguranje kreditaCredit insurance 14.181 50.494

15 Osiguranje jamstavaSuretyship insurance 299 2.043

16 Osiguranje raznih financijskih gubitakaInsurance of miscellaneous financial losses 10.592 38.534

17 Osiguranje troškova pravne zaštiteInsurance of legal protection 2.033 918

18 Putno osiguranjeTravel insurance 95.924 22.256

19 Životno osiguranjeLife assurance 777.168 730.115

20 Rentno osiguranjeAnnuity insurance 2.046 3.895

21 Dodatna osiguranja uz životno osiguranjeSupplementary insurance linked with life assurance policy 599.896 51.316

22 Osiguranje za slučaj vjenčanja ili rođenjaMarriage and birth assurance 3.988 2.540

23

Životna osiguranja kod kojih osiguranik na sebe preuzima investicijski rizikAssurance/insurance linked with units of investmentfunds - unit-linked

50.826 45.162

24 TontineTontine - -

25 Osiguranje s kapitalizacijom isplateAssurance with paid-up sum assured - -

Ukupno (neživotna osiguranja, vrste 01 - 18)Total (non-life insurance, lines 01 -18) 2.162.574 2.450.547

Ukupno (životna osiguranja, vrste 19 - 25)Total (life assurance 19 - 25) 1.433.924 833.028

Ukupno / total 3.596.498 3.283.575Izvor / Source: HANFA

Podatci o osiguranju za razdoblje od 1. siječnja do 30. travnja 2013.(u tisućama kuna)

Osiguranje


Stručnjaci Croatia osiguranja savjetuju puno kasko osiguranje jer je njime vozilo u potpunosti zaštićeno. Puno kasko osiguranje pokriva uništenje ili oštećenje vozila u prometnim nesrećama, kao i pad ili uda-rac nekog predmeta. Osiguranje štiti i od rizika vre-menskih nepogoda (tuča, oluja, poplava), kao i od požara, udara groma ili eksplozije. Pokrivena su i sva oštećenja uslijed zlonamjernog postupka trećih osoba.

Kod punog kasko osiguranja Croatia osiguranje priznaje sve bonuse stečene kod drugih osiguravatelja i startni bonus od 30 posto, ukoliko vozač kod Croa-tia osiguranja ima i policu osiguranja od automobilske odgovornosti. Odobrava se i poseban popust od 5 posto za ugrađene zaštitne uređaje protiv krađa ili satelitsko praćenje vozila, kao i popust na starost vozila do 30 posto.Pored toga, postoje pogodnosti za dogovorenu vuču, za

Sigurni u automobilu s kaskom i asistencijom Croatia osiguranjaCroatia osiguranje nudi vozačima povoljno, uz veliki izbor mogućih kombinacija, kasko osiguranje svih vrsta vozila bez obzira na njihovu vrijednost ili starost, a koje će ih štititi u slučaju mogućih nezgoda u zemlji i inozemstvu.

Novost na tržištu je i AO PLUS - koji pokri-va troškove kazneno

pravne zaštite i novčane naknade za ozljede

vozaču odgovornom za prometnu nezgodu.

članove Croatia asistencije ili članove HAK-a, poseban popust za invalide, za broj osiguranih vozila, kao i za plaćanje premije odjednom u cijelosti.

Ukoliko vozač procjenjuje da mu je puno kasko osi-guranje nepotrebno ili preskupo, može odabrati Mini ili Fleksi kasko osiguranje, kao i jednu od kombinacija djelomičnog kasko osiguranja kojim su osigurani samo pojedinačni rizici.

MINI kasko namijenjen je vozačima koji su sigurni u svoje vozačke sposobnosti, ali se boje nepredvidivih prirodnih sila. Tako Mini kasko pokriva, između osta-log, rizike krađe vozila, ali i tuče, oluje, požara, udara groma, pad nekog predmeta na vozilo, kao i snijega i leda. Mini kasko za vozilo vrijednosti 90.000 kuna možete ugovoriti za samo 900 kuna godišnje.

FLEKSI kasko omogućuje da vlasnik vozila sam kreira svoju policu osiguranja i bira koje rizike želi osigurati. Za vozilo vrijednosti 90.000 kuna osiguranje možete ugovoriti npr. samo rizik krađe, a cijena police iznosi svega 240 kuna godišnje.

Novost na tržištu je i AO PLUS - koji pokriva troškove kazneno pravne zaštite i novčane naknade za ozljede vozaču odgovornom za prometnu nezgodu. Može se ugovoriti isključivo uz policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

Croatia osiguranje vozačima nudi i sklapanje police Croatia ASISTENCIJE, kojom se ostvarujete pravo na popravak vozila ili vuču u slučaju nezgode, tehničke neispravnosti, vanjskih utjecaja ili nemarnog ruko-vanja vozilom. Pozivom kontakt centra za pomoć na cesti na besplatni telefon 0800-0400, interventna eki-pa tvrtke partnera ORYX dolazi vam u pomoć. Skla-panjem Croatia asistencije ostvaruje se i dodatni po-pust na kasko osiguranje automobila i/ili osiguranje plovila.

Kasko osiguranje može se produžiti jednostavno i brzo iz udobnosti vlastitog doma putem web stranice Croatia osiguranja - www. crosig.hr. Vijesti i informa-cije iz CROATIA osiguranja možete pratiti i putem društvenih mreža: Crosig Facebook page i Twitter@crosig.

Osiguranje Energetika

Energetski stručnjaci procjenjuju da bi za oko 40 go-dina potrošnja energije u Hrvatskoj mogla narasti između 40 i 70 posto. Ukoliko ne razvije održivu ener-getsku strategiju, Hrvatska bi se mogla naći u pro-blemima. Domaćom proizvodnjom energije pokriva se polovina potreba, a s pedesetpostotnom ovisnošću o uvozu energenata na razini smo prosjeka Europ-ske unije. Prema procjenama Instituta Hrvoje Požar, Hrvatska ima prirodnih kapaciteta za energiju vjetra u veličini od oko 5430 MWh, dok bi od sunca mogla izvući snage 1500 MWh, od čega gotovo 1000 MWh u velikom broju malih, kućnih, instalacija.S druge strane, teško je očekivati da će obnovljivi izvo-ri energije u kraćem roku zamijeniti fosilna goriva. Glavni je razlog činjenica da je energija iz obnovlji-vih izvora još uvijek bitno skuplja, ali i to da oni još uvijek nemaju raspoloživost, poput fosilnih goriva. Oni teško mogu zamijeniti fosilna goriva u prometu. Primjerice, električna energija iz solarnih elektrana još je višestruko skuplja od one iz plinskih termoelektra-na. Tu je i problem nejednolične snage puhanja vjetara, a i različita jakost sunčeve svjetlosti tijekom sezona, te 24-satnog razdoblja. Zbog toga izgradnja kapaciteta za

Energetika - neiskorišten potencijal ekonomskog rastaAko se nekim slučajem u Hrvatskoj ipak dogode političke i ekonomske pretpostavke za ozbiljan razvoj obnovljivih izvora energije, dugoročno će sigurno solarna energija biti dominantna tehnologija. Već danas je prosječna proizvodna cijena električne energije iz velike fotonaponske elektrane praktički ista kao i proizvodna cijena iz vjetroelektrane na prosječnoj lokaciji u Dalmaciji.

Pripremio: Ante Vekić

proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije zahtijeva gradnju gotovo jednake rezerve po snazi u termoelektranama s fosilnim izvorima primar-ne energije, poput prirodnog plina ili ugljena.Ipak, energetski stručnjak, prof.dr.sc. Igor Dekanić u svojim javnim istupima smatra da bi ulaganjem u stvaranje sigurne energetske budućnosti Hrvatska mogla pomaknuti gospodarstvo u smjeru oporavka: -Osnovni preduvjet energetske sigurnosti, a time i sta-bilnosti opskrbe energijom, jest razvitak proizvodnje energije i energetske infrastrukture kao i energetskih industrija. Hrvatska se mora izvući iz recesije, a pre-duvjet za to je i više domaće energije. Stoga bi sve naše energetske djelatnosti morale ući u novi investi-cijski ciklus. Elektroprivreda mora početi graditi nove proizvodne kapacitete i obnoviti prijenosne mreže, naftna industrija mora započeti novi ciklus istraživanja novih nalazišta, prije svega u Hrvatskoj, ali i dovršiti tehnološku obnovu rafinerija nafte, dok plinski sektor mora poraditi na tehničkom unapređivanju već dosta stare distribucijske mreže, na usavršavanju mjerenja, na poboljšanju održavanja plinskih distribucijskih su-stava, na ulaganju u sigurnost opskrbe i nova plinska

Hrvatska ima prirodnih kapaciteta za energiju vjetra u veličini od oko 5430 MWh.


Energetika

skladišta. Sve će to dosta stajati, ali će i zaposliti lju-de te utjecati na buđenje novog razvojnog ciklusa koji je hrvatskom zamrlom gospodarstvu i osiromašenom stanovništvu prijeka potreba - smatra Dekanić.

Prirodni izvori energije u HrvatskojU očekivanju pomaka u tom smjeru, dio energetskog sektora okreće se obnovljivim izvorima energije, od kojih se, dugoročno, očekuje veće sudjelovanje u zado-voljenju (i pojeftinjenju) energetskih potreba.-Hrvatska ima tehničkog potencijala koji je u prosjeku ili nešto iznad prosjeka EU. Najviše, oko 2/3, ili još više područja se nalazi u Dalmaciji, a ostatak je u Lici, Primosko-goranskoj županiji, nešto u Istri i zanemari-vo u ostalim djelovima Hrvatske. Dugoročno se može računati da se iz energije vjetra može pokriti 20-25% ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj, iako s trenutne pozicije izgleda malo vjerojatno da će se takve brojke ikada postići u Hrvatskoj. Naime, ako se nekim slučajem u Hrvatskoj ipak dogode političke i ekonomske pretpostavke za ozbiljan razvoj obnovljivih

izvora energije, dugoročno će sigurno solarna energi-ja biti dominantna tehnologija. Već danas je prosječna proizvodna cijena električne energije iz velike fotona-ponske elektrane praktički ista kao i proizvodna cijena iz vjetroelektrane na prosječnoj lokaciji u Dalmaciji, uz daleko manje pogonske rizike i probleme uklapanja u elektroenergetski sustav - kaže prof.dr.sc. Ranko Goić, dipl. ing.el., direktor tvrtke Fractal za informatički i elektrotehnički inženjering i konzalting.

Potencijali vjetra - investicija samo za velike?Pod tehničkim potencijalom se, osim raspoloživosti primarnog energetskog resursa, podrazumijevaju i ostali brojni tehnički preduvjeti za realizaciju konkret-nog projekta (npr. karakteristike terena, priključak na mrežu, transport, pogonska ograničenja, itd.), ali s takvim preduvjetima je lako: treba malo vremena, no-vaca, istraživanja, računanja, projektiranja i sve znamo. S druge strane, postoje ekološka ograničenja, admini-strativne procedure, sustav poticaja, cijena kapitala, ra-zina poslovnog rizika, odnosno sigurnosti ulaganja itd. -Za sve navedeno, za vjetroelektrane i za ostale ob-novljive izvore, trenutno u Hrvatskoj na svim razina-ma doživljavamo jednu opću destrukciju i urušavanje bilo kakve perspektive, bez obzira što se neupućenom promatraču sa strane čini da su trendovi dobri jer se prošle i ove godine gradi dosta objekata. Naime, radi se gotovo isključivo o finalizaciji grupe projekta koji su mukotrpno pripremani proteklih 5-10 godina, a kratkoročne perspektive za novi ciklus razvoja ob-novljivih izvora u Hrvatskoj se čine kao perspektive da naši škverovi počnu masovno ugovarati gradnju novih brodova. Dakle, u 20 godina koliko radim u praktički svim sektorima elektroenergetike u Hrvatskoj, mislim da nikad više ‘bauljanja’ i nikad više besperspektivnosti nije bilo. Naravno, treba dodatno istaknuti da je takvo stanje jednim dijelom i posljedica eksternih faktora uzrokovanih općom recesijom, s rezultatom da se da-nas jednostavno ne isplati, ili su rizici preveliki, inve-stirati u bilo kakav novi izvor električne energije koji će biti prepušten tržištu, a za poticanje i povlašteni položaj obnovljivih izvora je vrlo teško pronaći mo-dele financiranja - nije pretjerano optimističan Goić.Stoga se vrlo lako dolazi do zaključka da su vjetroe-lektrane, pogotovo veće, business za velike igrače. Pri-marno za banke, fondove i fizičke i pravne osobe koje imaju veće količine vlastitog kapitala za ulaganje. U tome svoje mjesto nađu i brojni mali igrači, ali oni, osim u vrlo sporadičnim slučajevima, ne vode igru niti odlučuju.

Zablude o vjetroelektranamaSve veća popularnost vjetroelektrana kao alterna-tivnog izvora energije pod svjetla reflektora dovela je i njihove protivnike. Vjetrenjače ubijaju ptice, glasne su, naružuju krajobraz i slične primjedbe najčešći su argumenti u toj doslovnoj borbi protiv vjetrenjača.

Mit Činjenica

ZVUKVjetroturbine su glasne i proizvode zvuk sličan onome koji proizvode helikopteri

Turbine proizvode zvuk srodan poljoprivrednim strojevima. Taj je zvuk u razumnim okvirima, mjerljiv je i reguliran raznim zakonima kako ne bi štetio ljudskom zdravlju. Usporedbe radi, automobil na udaljenosti od 100 metara proizvodi zvuk od oko 55dB, uredska buka mjeri 60dB, mlazni avion s udaljenosti od 250 metara proizvodi zvuk od 105dB. Vjetroelektrana s udaljenosti od 350m proizvodi zvuk jakosti 35-45db.

PTICEVjetroturbine su izrazito štetne za ptice i uzrokuju promjene u njihovim migra-cijama.

Vjetroturbine mogu utjecati na ptice, bilo uslijed sudaranja ili narušavanja staništa, ali taj je utjecaj znatno manji od onoga koji ima urbani krajobraz, zgrade, kuće, ali i klimatske promjene. Istraživanje američke šumarske službe pokazalo je da su vjetroturbine odgovorne za smrt svake 10.000 ptice, od ptica koje poginu od aktivnosti čovjeka. Najveće „uboji-ce” ptica su zgrade (58% smrti), slijede ih dalekovodne žice (13%), zatim mačke (10%), pa automobili, pesticidi.

SIGURNOSTVjetroturbine su nesigurne. Krila elise mogu otpasti, razbacitvati nakupljeni led ili se turbina može srušiti.

Energija vjetra “žanje” se jednom od najsigurnijih tehnolo-gija koja postoji preko 35 godina i ima više od 85.000 insta-liranih jedinica po svijetu. Te jedinice neprekidno računaju razne podatke, a među njima je i količina leda na krilcima, te po potrebi gase sustav. Da se turbina ne raspadne, brinu se brojne međunarodne komisije i agencije čiju certifikaciju i provjeru prije puštanja u pogon prolaze sve vjetroturbine.

KRAJOBRAZVjetrenjače naružuju krajo-braz.

Ljepota je u oku promatrača, kaže popularna izreka, a isto tako dvoje ljudi teško se može složiti oko toga što je lijepo, a što ne. Krajobraz već trpi brojne dalekovodne stupove, kablove, telekomunikacijske odašiljače i slično, a u uspo-redbi s tim konstrukcijama vjetroturbine izgledaju kudikamo privlačnije i atraktivnije.

PAD INTERESAZemlje diljem svijeta odu-staju od energije iz vjetra.

Potpuno suprotno je točno. Udio energije dobivene iz vjetra raste u svim zemljama svijeta. Izvještaj Navigant Researcha pokazuje da je svjetska instalacija vjetroelektrana porasla za 19% tijekom 2012. godine.

Hrvatska se mora izvući iz recesije, a preduvjet za to je i više domaće

energije.

Energetika

Međutim, brojna su istraživanja razbila te predrasude, tako da već možemo govoriti o najčešćim mitovima koji prate vjetroelektrane.

Hrvatski projekti u energetici - mogućnost za strane investitore?Novi Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovo-dika, koji će uskoro proći redovu proceduru u Sabo-ru, mogao bi dati solidnu bazu za moguću ekspanzi-ju u sektoru vađenja mineralnih sirovina. Međutim, istraživanja na Jadranu predstavljaju značajan rizik uz vrlo visoke razine potrebnih ulaganja, što je u direkt-noj ovisnosti o geološkoj kompleksnosti i dubinama mora od 800m i više na kojima se pretpostavljeni naf-tni objekti nalaze. Upravo zbog toga uobičajeno je da se ovakvi projekti izvode u partnerstvu više snažnih kompanija. -Budući da INA prirodni plin na sjevernom Jadra-nu proizvodi od kraja 1990-ih, a sudjelovali smo i u projektima istraživanja podmorja Angole i nekih dru-gih zapadnoafričkih zemalja, vjerujemo da posjeduje-mo potrebno stručno znanje i iskustvo da iskoristimo daljnje prilike na području Jadrana. U skladu s našom namjerom da pojačamo istražne aktivnosti u Hr-vatskoj, INA je zainteresirana za natječaj za koncesije na Jadranu, kada Ministarstvo gospodarstva isti raspiše - poručuju iz hrvatske naftne kompanije.-Vjerujemo da je ovo područje interesantno poten-cijalnim ulagačima, kako domaćim, tako i stranim, posebice zbog toga što predložena nova zakonska re-gulativa potencijalnim investitorima pruža rješenja za poteškoće, kao što je postupak provedbe natječaja ili rješavanje imovinsko-pravnih pitanja. Rješenja koja su usmjerena na uklanjanje administrativnih barijera ulaganjima, odnosno ona koja mogu pridonijeti ubrza-vanju i olakšavanju postupaka neophodnih za pokre-tanje investicijskog projekta, uvijek su pozdravljena od strane ulagača. U tom smislu, spomenuto donošenje novih regulatornih okvira omogućit će realizaci-ju novih projekata i investicija, što bi se u konačnici moglo pozitivno odraziti i na hrvatsko gospodarstvo. Pri tome, svakako treba imati u vidu svjetsku praksu koja pokazuje da ukoliko investitori procjene prostor slabo istraženim i visoko rizičnim s naftno-geološkog stajališta, istražno razdoblje je kompleksnije i dugo-trajnije - dodaju u INA-i.Za investitore u energetiku kojima istraživanje Jadra-na u potrazi za naftom nije prioritet, donosimo pregled potencijalnih investicijih projekata u energetici, o koji-ma se moguće detaljnije informirati na web Katalogu investicijskih projekata Hrvatske gospodarske komore.

Nova energetika: može li smanjiti nezaposlenostDok se borba za jeftinijom, čišćom i održivijom ener-gijom vodi na raznim frontama, Udruga za razvoj Hr-vatske nudi svoje rješenje, koje će ne samo osigurati Hrvatskoj konkurentnu proizvodnju energije, nego

i smanjiti nezaposlenost. Iza inicijative za promje-nu energetske politike, pod nazivom Nova energeti-ka, krije se paradigma zaokreta od dosadašnje prakse gradnje velikih termoelektrana, prema korištenju obnovljivih izvora energije i masovnoj gradnji ma-lih distribuiranih izvora, pretežito solarnih elektra-na (SE) i bioelektrana-toplana na biomasu (BE-TO) domaće proizvodnje, u svrhu zapošljavanja kao pre-duvjeta izlaska Hratske iz gospodarske i socijalne krize. Nova energetika uključuje šest područja: ener-getsku učinkovitost i zaštitu okoliša, obnovljive izvore energije, komunalnu energetiku, grijanje i hlađenje, elektrovozila i napredne mreže.-Neposredna primjena energetske učinkovitosti štiti okoliš, a zajedno s korištenjem OIE znatno dopri-nosi energetskoj neovisnosti zemlje. Komunalna energetika, zagovara primjenu opće energetike u je-dinicama lokalne i regionalne samouprave, s ciljem iskorištavanja svih lokalnih resursa za zapošljavanje na principu ‘plave ekonomije’. Grijanje i hlađenje omogućava, razvojem centralnih toplinskih sustava, većim korištenjem apsorpcijskih rashladnih uređaja i toplinskih crpki znatnu uštedu energije, posebno topli-

Za vjetroelektrane i za ostale obnovljive izvore, trenutno u Hrvatskoj na svim razinama doživljavamo jednu opću destrukciju i urušavanje bilo kakve perspektive.


Energetika

Naziv projekta Nositelj Vrijednost projekta

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Termalno kupalište Blato u Zagrebu Grad Zagreb 50.000.000,00 EUR

Eko projekt Sestrum Vebecot d.o.o., Solaris d.o.o., Ploče 22.000.000,00 EUR

Višenamjenski hidrotehnički sustav za

uređenje voda i zemljišta (VHS) Osijek

Hrvatska elektroprivreda, Hrvats-ke vode, RH, jedinice lokalne i

područne (regionalne samouprave) (Osječko-baranjska županija)

350.000.000,00 EUR

Bioplinska elektrana Birotehna d.o.o., Slavonski brod 3.500.000,00 EUR

Proizvodnja biodizela Proizvodnja biogoriva d.o.o., Varaždin 5.900.000,00 EUR

Sunčana elektrana Ivanščak Grad Koprivnica 2.000.000,00 EUR

Izgradnja kogeneracijskog postrojenja za proizvodn-

ju električne i toplinske energije

Spin Valis Internacional d.o.o., Požega 5.000.000,00 EUR

Proizvodnja sintetskog biodizela II generacije Sinteza-Slatina d.o.o., Slatina 160.000.000,00 EUR

Izgradnja pogona za proizvodnju električne i

toplinske energijeMiscanthus-Slatina d.o.o., Slatina 12.000.000,00 EUR

Energana Vinkovci d.o.o. Energana Vinkovci d.o.o., Vinkovci 5.000.000,00 EUR

Vjetroelektrana Tovarnik Općina Tovarnik 100.000.000,00 EUR

Mini hidroelektrana Kostelka

Grad Otočac (HCAVRRKV) 100.000,00 EUR

Mini hidroelektrana Tonković vrelo Grad Otočac (HCAVRRKV) 100.000,00 EUR

Mini hidroelektrana Maje-rovo vrelo

Grad Otočac (HCAVRRKV) 100.000,00 EUR

Hortus Croatiae – Vrt Hrvatske

Aqua Aera Terra d.o.o., Draškovec 152.500.000,00 EUR

Proizvodnja bioetanola Etanol d.o.o., Osijek 130.000.000,00 EUR

NEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

TE Bravar – Kombinirana elektrana na plin IGH lux energija d.o.o., Split 500.000.000,00 EUR

Izvor: Centar za investicije, Hrvatska gospodarska komora, http://projekti.hgk.hr

Istraživanja na Jadranu predstavljaju značajan

rizik uz vrlo visoke razine potrebnih ula-

ganja, što je u direktnoj ovisnosti o geološkoj

kompleksnosti i dubina-ma mora od 800m.

ne. Razvoj elektro vozila i sustava za njihovu masovnu upotrebu direktno doprinosi zaštiti okoliša u grado-vima i gusto naseljenim mjestima, a napredne mreže integriraju sve lokalne distribuirane izvore, dajući niskonaponskoj mreži posve novu ulogu unutar EES-a - smatraju u Udruzi za razvoj Hrvatske. Plava ekonomija kao izlaz iz krize u temeljima Nove energetikeGunter Pauli u knjizi Plava ekonomija, u 100 inovacija

za 10 godina nudi 100 milijuna radnih mjesta i eko-nomski model održivog razvoja temeljen na suradnji prirode i ekonomije.

-Možda je to daleka budućnost kojoj treba težiti jer društvene odnose uređuje na pravedniji način, ali početak koji vodi u tom pravcu vidimo u radovima koji se bave zapošljavanjem na principima Nove energetike - kažu u URH. Hrvatski UNDP procjenjuje da će se do 2020. godine otvoriti 79.500 ‘zelenih’ radnih mjesta (green jobs) u 4 sektora: energetska efikasnost u zgra-darstvu, biomasa, sunčevi toplinski sustavi i energija vjetra.

Iz plave ekonomije u zelenu budućnost uz pomoć pa-metnih i plinskih mrežaUnatoč tmurnoj energetskoj sadašnjici, nekoliko je različitih scenarija u kojima nas očekuje „zeleni-ja” energetska budućnost. Danas imamo ogromne elektrane koje proizvode električnu energiju. Ova se energija prenosi žicama dalekovoda raspoređenih po cijeloj zemlji do lokalnih podstanica koje dalje prenose energiju do svih nas, kod kuće, u školi, na poslu, i gdje god je potrebna. Rast broja kućanskih uređaja, možda i broja električnih automobila, zahtijevat će više ener-gije koja će teško moći biti isporučena kroz postojeće mreže. Stručnjaci su zbog toga već počeli tražiti načine kako iz postojećih mreža izvući što je moguće više. Stvo-ren je pojam ‘pametna mreža’ koji opisuje mrežu koja će omogućiti elektranama da „razgovara“ s podsta-nicama, a podstanicama da „razgovaraju“ s kućama i tvrtkama. Kuće će moći „razgovarati“ s električnim aparatima - električnim automobilom, hladnjakom, televizorom i perilicom. Elektrodistribucija će koristi-ti ove informacije kako bi zaključila kako se energija može transportirati i trošiti gdje i kada je potrebna. Pametne kuće proizvodit će energiju iz obnovljivih izvora (vjetar, sunce) i višak vraćati u sustav te na taj način umanjiti račun za potrošnju energije kućanstva. Neke zemlje već su krenule u ovom smjeru, pa je dio ovih energetskih „proročanstava” već ostvaren.Druga mogućnost okretanja „zelenijoj” energiji jest distribucija vodika putem postojećih plinskih mreža. Ideja stiže iz Njemačke, a stručnjaci razmatraju kako staviti razgranate plinske mreže u službu distribucije čistog vodika. Jedan od načina jest da na neki način (financijski) potaknu postrojenja koja dobivaju ener-giju iz obnovljivih izvora da višak dobivene energije pretvaraju u vodik (putem elektrolize) i šalju ga u mrežu. Ta ideja ne bi zahtijevala prevelika ulaganja i modifikacije na postojećim sustavima. No, distribuci-ja vodika u svrhu korištenja u automobilima ipak će biti scenarij za neka buduća vremena. Prije svega, zbog visokih dodatnih troškova povezanih sa spajanjem i ekstrakcijom, te prilagodbom postojećih sustava mreža.


Zaštita na radu

U očekivanju novog ZakonaNovi Zakon o zaštiti na radu koji treba stupiti na snagu 1. srpnja ove godine trebao bi pojednostaviti sustav zaštite na radu. Za procjenu opasnosti, odnosno rizika na pojedinom radnom mjestu potrebno je prije svega predvidjeti situacije i okolnosti na radu koje bi mo-gle dovesti do ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Novi zakon u pripremi trebao bi u velikoj mjeri po-jednostaviti sustav zaštite na radu i reducirati količinu propisa vezanih uz zaštitu na radu, pa bi tako umje-sto dosadašnjeg Zakona o zaštiti na radu (kojega prati više od pedeset pravilnika od kojih su neki iz vremena bivše države), trebali dobiti novi Zakon s do dvadeset pravilnika. Neke djelatnosti trebale bi se manje kon-trolirati, no poslodavcima i dalje ostaju brojne obaveze koje su u sklopu zaštite na radu ovisno o djelatnošću kojom se bave dužni poštivati.

Obaveze poslodavacaU osnovne obaveze poslodavaca uputio nas je Dani-jel Vranešić s portala zastitanaradu.com.hr. Osnov-ne obaveze koje se odnose na gotovo sve poslodavce su izrada procjene opasnosti koja predstavlja temelj svakog sustava zaštite na radu: osposobljavanje svih zaposlenika za rad na siguran način i početno gaše-nje požara, osposobljavanje zaposlenika za pružanje prve pomoći, gdje jedan zaposlenik mora biti ospo-sobljen na dvadeset zaposlenih te dodatno još jedan na daljnjih 50, na svakoj lokaciji, odnosno poslovnici poslodavca. Slično kao i za prvu pomoć, poslodavac je dužan provesti osposobljavanje ovlaštenika poslodav-ca iz područja zaštite na radu.

Daljnje obaveze poslodavca uključuju ispitivanje električnih instalacija u svim prostorima koje tvrtka koristi i koji su u vlasništvu tvrtke, ispitivanje gro-mobranske instalacije, ispitivanje radnog okoliša na svim radnim mjestima, što uključuje ispitivanje tem-perature, vlage i brzine strujanja zraka, buke i jakosti rasvjete te kemijskih štetnosti u slučaju da postoji opasnost od koncentracije opasnih tvari koje mogu

štetno utjecati na zdravlje zaposlenika. Tvrtke koje koriste strojeve i uređaje s povećanim opasnostima dužne su provoditi ispitivanja tih strojeva najmanje jednom u dvije godine. Ukoliko poslodavac zapošljava više od dvadeset radnika, oni mogu birati povjerenika za zaštitu na radu - osobu koja će predstavljati inte-rese radnika kod poslodavca s ciljem poboljšanja su-stava zaštite na radu.Ostale obaveze uključuju ispitivanje hidrantske mreže, vođenje evidencija o svim ispitivanjima i os-posobljavanjima, izradu plana evakuacije i spašava-nja, osiguranje liječničkog pregleda za zaposlenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada te pregleda vida za radnike koji rade na računalima. Posljednja obaveza je vođenje knjige nadzora u koju su se dužni upisivati ovlaštenici, stručnjaci za zašti-tu na radu, ovlaštene ustanove i trgovačka društva ako vode zaštitu na radu u tvrtki te inspektor rada. Vranešić naglašava da su za neispunjavanje obaveza Zakonom propisane kazne između deset i četrdeset tisuća kuna po stavci.

Procjena rizika u malim i srednjim tvrtkamaZa procjenu opasnosti, odnosno rizika na pojedinom radnom mjestu, potrebno je prije svega predvidjeti situacije i okolnosti na radu koje bi mogle dovesti do ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, napominju iz Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti. Isto tako potrebno je utvrditi koliko su često i dugo radnici na pojedinim radnim mjestima izloženi pojedinim opa-snostima, te utvrditi razinu rizika, odnosno procijeniti vjerojatnost nastanka štetnog događaja. Na kraju je potrebno utvrditi odgovarajuće aktivnosti i radnje za uklanjanje ili smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (br. N.N., 48/97., 114/02., 126/03., 144/09.) u kojem su definira-ni sadržaj i metodologija ne razlikuje termin veličine tvrtke, međutim, iskustveno se može zaključiti da su u manjim tvrtkama (uglavnom uredski poslovi - knji-govodstveni servis, informatička djelatnost, trgovina itd.) puno manje izražene opasnosti po radnim mje-stima, a time i riziku od nastanka ozljeda i profesio-nalnih bolesti. U srednjim i velikim tvrtkama veći je broj različitih radnih mjesta, a time je prisutan i veći broj opasnosti, pri čemu se povećava razina rizika po pojedinom radnom mjestu.

Osobna zaštitna opremaPrilikom obavljanja radnih zadataka gdje rizici na zdravlje i sigurnost radnika nisu svedeni na prihvatljivu razinu primjenom osnovnih pravila zaštite na radu i odgovara-jućom organizacijom radnih mjesta, obavezna je uporaba osobnih zaštitih sredstava. Odabir osobnih zaštitnih sredstava obavlja se na temelju procijenjenih rizika za odre-đeno radno mjesto, a osobna zaštitna sredstava trebaju biti takva da osiguraju maksi-malnu razinu zaštite svakog radnika uz uvjet normalnog odvijanja radnih aktivnosti, tako, primjerice, zaštitne naočale, slušalice, rukavice, zaštitna obuća i odjeća moraju prvenstveno biti udobni radniku koji obavlja posao.

Osnovne obaveze koje se odnose na gotovo

sve poslodavce su izra-da procjene opasnosti koja predstavlja temelj svakog sustava zaštite

na radu.

Zaštita na radu

Čuvajte nas, pazite nas - znakovi sigurnosti!Znakovi sigurnosti znakovi su s općom porukom o sigurnosti u kombinaciji boje i geometrijskog oblika koji uz dodatni grafički simbol ili tekst nose posebnu poruku o sigurnosti. Postavljaju se za označavanje sa svrhom brzog i lakog usmjeravanja pozornosti na predmet i situaciju koja bi mogla prouzročiti određenu opasnost. Znakovi sigurnosti koji se primjenjuju u Hr-vatskoj moraju obvezno biti izrađeni prema Pravilniku o sigurnosnim znakovima (N.N., br. 29/05.), Pravilnika o standardima za sigurnosne boje i znakove i hrvat-skim normama (HRN Z.SO 001 do Z.SO 005 i Z.SO 010). Hrvatske norme izvedene su prema prijedlogu ISO, što znači da se znakovi sigurnosti izrađuju prema načelima koje je odredio ISO/TC 145.

Obavještavanje sa stajališta zaštite na radu i zaštite od požara posebno je opravdano jer mu je prven-stveni cilj jasno, precizno i trajno označavanje stvar-nih i potencijalnih izvora opasnosti u dotičnom pro-storu, upućivanje na obvezu korištenja određenih oblika zaštite, pokazivanje evakuacijskih putova u slučaju nepredviđenih događaja, pokazivanje mjesta za pružanje prve pomoći ili pokazivanje mjesta gdje se nalaze sredstva za gašenje požara. Uz to, na takav se način mogu davati upute zaposlenim radnicima o sigurnom načinu rada i ponašanja, a svrha toga jest,

unatoč prisutnim opasnostima, provedba zaštite ži-vota i zdravlja radnika. Takav način obavještavanja radnika o opasnostima i načinima zaštite jedan je od najvažnijih obveza po-slodavaca, jer se može smatrati sastavnim dijelom ob-razovanja za siguran rad, budući da će odgovarajući tekst, oznaka ili crtež, postavljen uz izvor opasnosti, svojom stalnom prisutnošću i jasnom odredbom ili uputom pomoći radniku, da u svako vrijeme obavi svoju radnu zadaću na siguran način.

Sustavi zaštite od požaraIz Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti ističu da su do sada razvijeni različiti sustavi za gašenje požara

Plan evakuacije u poslovnom prostoruPoslodavac je dužan napraviti plan evakuacije i osposobiti dovoljan broj voditelja evakuacije, upoznati zaposlenike s planom evakuacije i provoditi vježbe evakuacije najmanje jednom u dvije godine. Prema Vranešićevim riječima, ovaj plan poslodavci mogu izraditi i sami i na taj način umanjiti trošak zaštite na radu. Plan evakuaci-je mora sadržavati popis prostora tvrtke, procjene i vrste ugroženosti (npr. požar, potres, biološke opasnosti, teroristički činovi itd.), način otkrivanja opasnosti i oba-vještavanja zaposlenika, način izvođenja evakuacije i spašavanja, odrediti mjesta na koja će se zaposlenici evakuirati, odrediti osnovnu opremu koju je potrebno osigurati u slučaju iznenadnog događaja te odrediti koje su zadaće osoba osposobljenih kao voditelja evakuacije.

U srednjim i velikim tvrtkama veći je broj različitih radnih mjesta, a time je prisutan i veći broj opasnosti, pri čemu se povećava razina rizika po pojedinom radnom mjestu.


Zaštita na radu

koji su neki više, a neki manje efikasni u gašenju poža-ra. Međutim, u zaštiti od požara bitno je da se svi su-stavi održavaju u ispravnom stanju te da se neprestano ulaže u razvijanje novih sustava koji služe u zaštiti od požara. Sustav za zaštitu od požara mora zadovoljiti osnovne karakteristike, a to su: pouzdanost, efikasnost, zaštita ljudskih života te minimiziranje moguće štete. Da bi se razvio kvalitetan sustav za zaštitu od požara, potrebno je dobro poznavati kemijske osobine pojedi-nih sredstava za gašenje, tj. koja su sredstva pogodna za gašenje pojedinih vrsta požara, konstrukciju i ka-rakteristike prostorija, odnosno objekata koji će zaštiti od požara, poznavanje opasnih tvari i materijala koji bi se mogli zateći unutar objekta, potrebno je uzeti u obzir i bi li se radnici mogli zateći u jednoj takvoj pro-storiji, efikasnost i brzinu gašenja te eventualne štete koje bi mogle nastati nakon gašenja.

Profesionalna oboljenja u RHPrema podatcima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdrav-lja i sigurnosti na radu, u 2012. godini su od profe-sionalnih bolesti najčešće obolijevali muškarci niže stručne spreme s prosječnom životnom dobi 58 go-dina, s prosječnim radnim stažem od 16 godina na radnom mjestu koje je uzrokovalo bolest, zaposleni u prerađivačkoj industriji i poljoprivredi i šumarstvu. Od bolesti, izuzev onih uzrokovanih azbestom, za-stupljenije su bolesti živčanog i krvožilnog sustava te zarazne bolesti, odnosno one uzrokovane preopte-rećenjem pojedinih dijelova koštanozglobnog susta-va (sindromi prenaprezanja), djelovanjem vibracija (vibracijski sindrom) i mikroorganizama (zarazne bolesti). Prve se javljaju u različitim djelatnostima, vibracijski sindrom u šumarskoj industriji, a zarazne bolesti prvenstveno u zdravstvenoj djelatnosti.

Postupak prijave ozljede na raduZakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju sve zaposlene osobe, volonteri, učenici i studenti na praksi, osobe na stručnom osposobljavanju ili pre-kvalifikaciji, osobe koje sudjeluju u akcijama spaša-vanja itd. obvezno se osiguravaju i za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, a za što poslodavci za svakog navedenog izdvaja doprinos u iznosu od 0,5 % od bruto plaće. Ovim Zakonom je definira-no što je to ozljeda na radu, te prava ozlijeđene osi-gurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja idu na teret osiguratelja, ako je priznao ozljedu na radu. Ozljedu na radu prijavljuje poslodavac nad-ležnom područnom uredu Zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u roku od 8 dana od dana kada se ozljeda dogodila, na tiskanici „Prijava ozljede na radu“ koja se može preuzeti s web stranice HZZO www.hzzo-net.hr. Ukoliko poslodavac ne prijavi oz-ljedu na radu, prijavu je obavezan podnijeti izabra-ni doktor opće/obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene osobe ili druga pravna ili fizička osoba

Brza, kvalitetna i pouzdana isporuka promet-

ne signalizacije, panoa, reklamnih natpisa...

Napredak tehnologije i trendovi zahtijevaju da se tvrtke okrenu novoj strategiji po-slovanja, ulaganju i razvoju proizvoda, kako bi u što većoj mjeri zadovoljili tržište. Tvrtku Nobilis, specijaliziranog i ovlaštenog proizvođača i izvođača prometne i re-klamne signalizacije te ostalih vizualno-informativnih oblika komunikacije, upravo je to ponukalo na investiranje značajnih sredstava u novu i kvalitetnu opremu koja im omogućuje prilagodbu najzahtjevnijim potrebama i kupcima. -Obiteljska smo tvrtka koja je na tržištu prisutna skoro punih dvadeset godina i mo-žemo ponuditi iznimnu uslugu i proizvode kao proizvođač i izvođač prometne signa-lizacije, reklamnih natpisa, oslikavanja vozila, izrade panoa, te sito i tampon tiska. Prateći nova tržišta i mogućnosti, ostvarili smo suradnju s najkvalitetnijim dobav-ljačima te u timu tvrtke imamo ljude koji odgovaraju sadašnjoj visokoj tehnološkoj opremljenosti tvrtke i potrebama tržišta. I u budućem razvoju slijedit ćemo podizanje tehnološke razine, a dokaz tomu je novoizgrađena upravna zgrada u Antunovcu, i što je još važnije, prostrana proizvodna hala - napominje Damir Stošić, vlasnik, koji uz sestru Martinu Slanovic uspješno vodi tvrtku Nobilis. -Novitet u ponudi tvrtke su i bravarski proizvodi te izvođenje pratećih radova, poput savijanja i rezanja lima, u kojem vidimo veliki potencijal i mogućnosti, stoga ćemo posebnu pažnju posvetiti i tom segmentu poslovanja. Osim toga bavimo se i veleprodajom i maloprodajom foli-ja i materijala za izradu reklama te veleprodajom papira, tj. ubrusa za ruke i toaletnih listića - ističe Stošić.Ulaganja u veće i kvalitetnije proizvodne mogućnosti i kvalitetan tim ljudi koji us-pijevaju zadovoljiti sve potrebe tržišta i kupaca te partnera poput javnih i državnih tvrtaka, građevinskog sektora, lokalnih institucija i turističkih zajednica, zdravstvenih ustanova, privatnih tvrtaka, visoko su pozicionirala tvrtku pri čemu se svi partneri mogu osloniti na kvalitetne proizvode, brzu i stručnu isporuku te povezane radove. -Garantiramo visoku kvalitetu naših proizvoda i usluga, poštujemo sve zakonske procedure, izgled i kvalitetu materijala od kojih stvaramo finalne proizvode. Potvrda tomu je i certifikat ISO 9001 koji posjedujemo - zaključuje Stošić.Tvrtka Nobilis kontinuirano osigurava traženu kvalitetu, pristupačne cijene i opti-malne rokove te zadovoljava sve zahtjevne procese u proizvodnji i izvedbi pratećih radova. Vrlo dobro snalaze se u konkurentnoj niši i nastavljaju uspješno poslovanje, spremni i sigurni da opremljenošću i znanjem koje posjeduju mogu odgovoriti na visoke zahtjeve tržišta i kupaca.


Starost radnika

Broj ozljeda na radu

Na mjestu rada

Na mjestu rada %

Na putu Na putu %

Ukupno Ukupno %

< 18 9 0,08% 1 0,03% 10 0,07%

18 - 30 2456 23,05% 485 14,19% 2941 20,89%

31 - 40 2825 26,51% 831 24,31% 3656 25,97%

41 - 50 2717 25,49% 878 25,68% 3595 25,54%

51 - 60 2203 20,67% 953 27,87% 3156 22,42%

60 + 256 2,40% 173 5,06% 429 3,05%

Nepoznato 191 1,79% 98 2,87% 289 2,05%

Ukupno 10657 100,00% 3419 100,00% 14076 100,00%

Broj ozljeda na radu po mjestu nastajanja i starosti radnika, izvor: HZZZSR

koja ima saznanje da se ozljeda na radu dogodila. Ozljede na radu se mora prijaviti u roku tri godine da bi osigurana osoba ostvarila pravo na pokretanje postupka za utvrđivanje i priznavanje ozljede na radu od strane HZZO-a. Ukoliko se kod poslodav-ca dogodila teška smrtna ili skupna ozljeda na radu, tada je poslodavac obvezan pored prijave ozljede na radu HZZO-u, sukladno Zakonu o zaštiti na radu, ozljedu na radu prijaviti i nadležnom inspektoru rada Državnog inspektorata i to odmah po saznanju da se dogodila ozljeda (telefon, fax, e-mail), a u roku od 48 sati i pisanim putem na propisanom obrascu OIR-1, navode iz HZZZSR-a.

Zaštita na radu pri visokim i niskim temperaturamaBudući da u hrvatskom zakonodavstvu ne postoje propisi vezani za rad na otvorenom u uvjetima ni-skih/visokih temperatura, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu izradio je smjernice za rad u ovim uvjetima na temelju stranih propisa i dobre prakse zemalja s većim iskustvom u ovoj pro-blematici. Pošto se ne može utjecati na uvjete rada, potrebno je organizirati rad na način da uvjeti rada ne djeluju štetno na sigurnost i zdravlje radnika, na-vode iz Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigur-nost na radu.

Pri radu na niskim temperaturama treba osigurati do-voljan broj radnika koji su opremljeni odgovarajućom odjećom i obućom za rad u tim uvjetima, osigurati prostorije za zagrijavanje i omogućiti radnicima kraće pauze u radu, obavljanje posla za vrijeme najtoplijeg dijela dana, osiguranje toplih napitka te praćenje vre-menskih uvjeta.

Pri radu na visokim temperaturama treba zamijeniti težak fizički rad s uporabom strojeva i druge opre-me, izbjegavati rad u najtoplijem dijelu dana, osi-gurati rashlađene prostorije za odmor i omogućiti radnicima kraće pauze u radu, organizirati rad u smjenama, osigurati dovoljno odgovarajućih napita-ka (piti najmanje 0,2 litre tekućine svakih pola sata, a izbjegavati kofein i alkohol), ukoliko je moguće nositi laganu pamučnu odjeću svjetlijih boja, šešir širokog oboda ili kapu.

Nacionalni program zaštite zdravlja i sigurnosti na raduVlada RH je 2008. godine donijela Nacionalni pro-gram zaštite zdravlja i sigurnosti na radu za razdoblje od 2009. do 2013. godine. Osnovni ciljevi Nacionalnog programa su: smanjiti broj ozljeda na radu, smanjiti broj profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom, smanjiti broj nezgoda na radu, poboljšati zdravstve-no stanje radnika (prevencija), smanjiti gospodarske gubitke zbog ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u svezi s radom (bolovanja, prijevremene i in-validske mirovine).

Zaštita na radu


Multimedija

Brzina kojom na tržište počinju stizati nove generacije elektroničkih uređaja sve je veća. Još jučer nepostojeća kategorija tableta danas prestiže laptope i nudi najširi spektar uređaja najrazličitijih mogućnosti. Slično je i s mobitelima, projektorima, uređajima za reprodukciju zvuka, a „pametna“ revolucija zahvatila je i televizore. Središte kućne (i poslovne) multimedije posljednjih je godina izgubilo na kilaži i širini, a dobilo na dijagonali

Elektronička branša ne spavaNeki se još nisu odlučili na taj korak, ali mnogo je onih koji su već počeli uživati u oštroj slici na svježe kupljenim HD televizorima. Međutim, uživanje će biti kratkog vijeka, jer proizvođači TV uređaja već su najavili prve isporuke kućnih televizora Ultra HD rezolucije.

Pripremio: Ante Vekić

Ultra HD donosi veću oštrinu na XXL televizo-rima, jasnoću i čistoću

boja te besprijekoran doživljaj gledanja

televizije.

i mogućnostima. Pametni televizori nude tako povezi-vanje na Internet, integraciju s društvenim mrežama, upravljanje gestama i brojne druge mogućnosti, a osim „pameti“, adut kojim se proizvođači najviše vole pohvaliti jest rezolucija.

Oštro, oštrije, ultra HDNeki se kupci još nisu odlučili na taj korak, ali mno-go je onih koji su već počeli uživati u oštroj slici na svježe kupljenim HD televizorima. Međutim, uživanje će biti kratkog vijeka, jer proizvođači TV uređaja već su najavili prve isporuke kućnih televizora Ultra HD rezolucije. Riječ je o rezoluciji popularno nazvanoj 4K, koja je već postala standard za filmsku produkci-ju, ali i za kinodvorane. No, obični smrtnici još nisu imali mogućnost reprodukcije takve slike na vlastitim uređajima. Ove godine to bi se trebalo promijeniti. Na CES sajmu u Las Vegasu najavljeno je da bi 2013. tre-bala biti godina Ultra HD-a, a prvi uređaji trebali bi se na tržištu pojaviti već u prvoj polovici ove godine. Što donosi Ultra HD? Prije svega, veću oštrinu na XXL televizorima, jasnoću i čistoću boja te besprijekoran doživljaj gledanja televizije.

Krajem prošle godine prvi Ultra HD TV na tržište je izbacio LG. Njihov model 84LM960V ima dijagonalu 84” (213cm), a cijena u Hrvatskoj mu je 99.999 kn.

Nazivi rezolucija TV uređaja• PAL: 720x576 pixela• HD: 1280x720 pixela• Full HD: 1920x1080 pixela• Ultra HD: 3840x2160 pixela

Vrlo brzo nakon pojave televizora s mogućnošću re-produkcije slike takve kvalitete, očekuje se i pojavlji-vanje sadržaja koji će se na takvim uređajima moći prikazati u punom svjetlu. Za početak, na 4K bit će moguće pogledati Spidermana, Karate Kida i Taxi Dri-vera, ali vrlo brzo uslijedit će i brojni drugi naslovi. Oni koji požure s kupnjom Ultra HD televizora, moći će ga testirati puštanjem sadržaja s YouTubea, gdje već ima klipova u 4K rezoluciji.

IPTV – može i besplatnoZa one kojima je od forme važniji sadržaj, po mogućnosti besplatan, predstavljamo sve popularniji

Obavite posao još brže i efikasnije

Obavljajte posao brže i efikasnije po najpovoljnijim cijenama na tržištu. Riješite pi-tanje komunikacija uz Vipnetovu ponudu koju su poslovni korisnici u istraživanju Best Buy Award proglasili kao najbolju vrijednost za novac. Vip poslovni komplet korisnicima nudi sve usluge potrebne za poslovanje - fiksnu telefoniju, fiksni Internet, mobilnu telefoniju i mobilni Internet već od 111 kn mjesečno po zaposleniku.Kombinirajte nove pretplatničke tarife Step, Tango i Swing i opcije s fiksnom telefo-nijom i Internetom i to na način kako vam najviše odgovara. Također, do 30. lipnja, ostvarujete 50% popusta na mjesečnu naknadu odabrane Opcije za mobilnu telefo-niju i Internet tijekom prvih 12 mjeseci korištenja. Za tarifu Fiksna bez limita VPN i Fiksnu VPN opciju ostvarujete 100% popusta tijekom 12 mjeseci za fiksnu telefoniju i Internet. Vip poslovni komplet namijenjen je prvenstveno malim i srednjim poslovnim kori-snicima te obrtima koji žele dodatno uštedjeti vrijeme i sniziti troškove poslovanja. Osim Vip poslovnog paketa korisnicima su na raspolaganju i Vip blagajna, najbolje rješenje za fiskalizaciju za male tvrtke i obrte, zatim Vip auto nadzor - najpopularnija usluga za praćenje vozila na terenu u Hrvatskoj, kao i niz drugih usluga dostupnih na Vip cloud marketu. Više informacija na www.vipnet.hr ili na 091 77 00

Multimedija

Ako želite media centar koristiti još elegantnije, umjesto ukopčavanja stolnog računala (ili laptopa) u TV, za tu namjenu možete oda-brati i koristiti jedno od SFF (small form factor) računala.

media centar softver koji omogućava pristup brojnim TV kanalima putem Interneta. Riječ je o XBMC-u, media playeru otvorenog koda, koji omogućava re-produkciju raznih multimedijskih formata putem bilo kojeg mrežnog protokola. Računalo na koje se insta-lira pretvara u multimedijski jukebox. Ali njegova prava snaga dolazi do izražaja uz plug-inove, a jedan od najpopularnijih je Navi-X. Taj dodatak funkcionira kao platforma putem koje XBMC pristupa jedinstve-noj bazi sadržaja kreiranoj od strane korisnika i nudi mogućnost gledanja (i slušanja) iznimno velikog broja TV postaja, ali i filmova, glazbe itd.Pojednostavljeno: računalo s instaliranim XMBC-om i dodatkom Navi-X, spojeno na televizor postaje prozor u svijet, s mogućnošću gledanja brojnih TV progra-ma, filmskih hitova, serija i slično, u iznimno jedno-stavnom sučelju, potpuno besplatno (jedini trošak je uobičajeni, po mogućnosti flat-rate, DSL pristup In-ternetu).

SFF (small form factor) računala: multime-dijske kutijiceAko želite X B M C (ili bilo k o j i dru-g i

softver- ski media centar) koristiti još elegantnije, umjesto u k o p č a v a n j a stolnog računala (ili lap-topa) u TV, za tu namjenu možete odabrati i koristi-ti jedno od SFF (small form factor) računala. Ovisno o potrebama, moguće je odabrati nekoliko različitih opcija: kupnju gotovog rješenja, kakvih je na tržištu pregršt; sastavljanje vlastite konfiguracije; korištenje „ugradbenog“ rješenja.

Gadgeti za avanturisteGledanje TV-a, razonoda na računalu i ostala (više) pasivna zabava ne odgovara baš svima. Mnogo je onih koji bi se složili da je naporan poslovni (tje)dan najbolje ispuhati aktivnostima na otvorenom. Vožnja biciklom, trčanje uz rijeku, uspon na brda (ili planine) pa čak i obično hodanje, uz dobru pripremu, planiranje i nezaobilazne „elektroničke“ dodatka mogu postati prave mini avanture. U otkrivanju novih i bilježenju postojećih ruta, njihovom brzom (ili temeljitom) pro-lasku i ovjekovječivanju može vam pomoći sljedećih nekoliko gadgeta:

RUČNI GPS NAVIGATOR:Za ljubitelje planinarenja, nautike i fitnessa tu je Gar-minov Oregon 450 sa zaslonom osjetljivim na dodir, robusnim, a opet vedrim dizajnom, s mogućnosti učitavanja različitih karata, visokoosjetljivim GPS prijemnikom te 3” zaslonom visoke rezolucije. Kombinirajući sučelje osjetljivo na dodir s funkcijama vodećih cestovnih uređaja i Oregon 450 predstavlja vrhunski ručni uređaj. Njegova HotFix funkcija auto-matski računa i pohranjuje bitne satelitske informacije te ih može koristiti za brzo preračunavanje pozicije bez čekanja na prikupljene podatke preko satelita.

SPORTSKI GPS SATPolar RC3 namijenjen je rekreativnim trkačima i biciklistima koji žele integrirani GPS s pametnim vođenjem. Pomoću ugrađenog GPS-a pra-ti vašu rutu, brzinu i udaljenost. Tankog je dizajna, odlikuje ga mala težina i punjiva baterija, a svaku vašu izvedbu pohranjuje u Indeks trčanja. Baterija

(deklarirano) izdržava 12 sati kontinuiranog korištenja GPS-a, a 11 dana kad se

dnevno jedan sat vježba uz GPS. Sat nudi mogućnost razmjene

vježbi s vašim prija-teljima.

AKCIJSKA KAME-RA:GoProHero 3 izbor je mnogih avan-turista koji su ujedno i zaljubljenici u video. Teška samo 75 grama, dolazi s mogućnošću snimanja video-zapisa 4K (3840x2160pixela) rezolucije, fotografija 12 megapixela i Wlan funkcionalnošću. Jednostavno se montira na sportsku opremu, rekvizite i uz malo krea-tivnosti stvara jedinstvene videozapise s najrazličitijih sportskih ruta i terena.

Pametni telefoni: u utrku ulazi i FacebookDakako, uz određene aplikacije, sva tri navedena gad-geta može zamijeniti jedan pametni telefon. Bilo da se radi o uređaju na Android, iOS, Windows ili nekoj drugoj platformi, većina ih nudi GPS funkcionalnost, foto i video snimanje, ali i brojne druge mogućnosti koje ne samo da mogu zatrebati avanturistima, nego i onima koji to nisu, ali jednostavno žele biti u mogućnosti na svakom mjestu i u svako vrijeme biti spremni za poslovne (i privatne) izazove. Upravo zato je njihova prodaja u konstantnom usponu. Prvi kvartal


Multimedija

2013. godine ostat će zapamćen kao značajan korak u okretanju tržišta mobilni telefona u korist smartpho-neova. Prema izvještaju IDC-a, tijekom tog razdoblja pametni telefoni su širom svijeta isporučeni u brojci od 216 milijuna jedinica, dok je ukupni broj svih mo-bitela iznosio 419 milijuna. Drugim riječima, pametni telefoni su ostvarili 51,6 posto udjela, što se prvi put dogodilo na globalnom svjetskom tržištu. Velike brojke (za neke) znače i veliku zaradu, a dio tog kolača odlučio je uzeti i Facebook. I ne samo to. Njegov osnivač Mark Zuckerberg najavio je da će Fa-cebook telefon promijeniti odnos ljudi i njihovih mo-bilnih telefona. Međutim, prema razvoju situacije, čini se da se nešto tako revolucionarno, barem u bliskoj budućnosti, neće dogoditi. Facebook je umjesto telefo-na predstavio Facebook home, softver za Android te-lefone, premijerno integriran na HTC First. Taj model iz srednje kategorije u travnju je postao dostupan kori-snicima američkog mobilnog operatera AT&T po cijeni od 99 dolara, da bi nedavno ta cijena pala na samo 0,99 dolara, uz potpisivanje dvogodišnjeg ugovora.Iz AT&T-a i HTC-a do sada nisu objavili nikakve službene brojke o prodaji ovog telefona, no sniženje cijene samo mjesec dana nakon predstavljanja uka-zuje na puno slabiju potražnju od očekivane. Prodaja ovog telefona je „šokantno loša“, prenose na stranici BGR te dodaju da je, prema informacijama njihovih povjerljivih izvora, u SAD-u prodano manje od 15 tisuća ovih telefona nakon smanjenja njegove cijene na 0,99 dolara.

3D printanje: SF ili stvarnostZa nekoliko godina bit će moguće „isprintati“ kom-pletne, funkcionalne strojeve s pomičnim dijelovima izrađenih od različitih materijala, koji neće zahtijevati dodatno sastavljanje i za svega nekoliko minuta bit će dostupni za korištenje. Zvuči kao znanstvena fantasti-ka, ali trenutno se nalazimo na početku razdoblja koje bi moglo odvesti u tom smjeru, a riječ je o razdoblju razvoja 3D printanja.Termin „printanje“ možda zvuči čudno kad je riječ o izradi predmeta, ali analogija je u potpunosti ispravna. Kod klasičnog printanja tinta se kroz mlaznicu izba-cuje na površinu i ondje suši. Kod 3D printanja, na-kon završetka jednog sloja, motor podiže mlaznicu koja kreće u printanje sljedećeg sloja, i tako redom do završetka trodimenzionalnog objekta. Sve do prije pet godina 3D printanje bilo je rezervi-rano za najbogatije radionice. Tom su se tehnikom izrade koristile uglavnom dizajnerske tvrtke koje su brzo htjele doći do prototipa proizvoda: da vide kako daljinski upravljač leži u ruci, koliko je aerodinamična karoserija, kako pomični dijelovi stroja funkcioniraju zajedno… Danas, uz niže troškove izrade, 3D prin-teri postali su pristupačniji svima koji se žele početi upoznavati s tehnologijom. Moguće ih je nabaviti već za oko 10.000 kuna (i niže).

Plus Minus

Gotova SFF rješenjaDolaze u potpunosti sa-stavljena i dovoljno ih je samo spojiti i pokrenuti

Gotovo rješenje, ne zahtije-va sastavljanje, operativni sustav instaliranSastavljeno je upravo za posao koji treba odraditi, cjenovno pristupačnoMože biti vrlo malo, ponekad moguće monitirati na VESA utoreNeka dolaze s vlastitim upravljačima (bluetooth ili infra-crvenim)Sastavljeni su da rade dugo i bez problema

Nisu pretjerano prilagodljivaUglavnom nemaju previše slobodnog mjesta za dodatne priključke (optički disk npr.)Teže se prebacuju na uporabu u svojstvu klasičnog računalaOgraničene opcije nadogradnjeDijelovi su vlasništvo branda, teško ih je zamijeniti drugim (dostupnijm, jeftinijim) u slučaju potrebe za popravkom

Vlastita SFF rješenjaNe razlikuje se puno od sastavljanja klasične PC konfiguracije, osim što spremanje sitnih dijelova u malo kućište može biti problem za one s većim rukama.

Može se preciznije prilago-diti potrebamaFleksibilno po potrebi: može se prilagoditi za igranje igrica ili gledanje Blue-ray medijaMogućnost proširenja kapaciteta i performansiOlakšan popravak (znate točno koji su dijelovi unutra)

Često su troškovi izrade u konačnici većiMale matične ploče koje se kori-ste koštaju višeProcesori su povezani s pločomGeneralno SFF pruža manje fleksibilnosti nego klasična PC konfiguracijaPotreba za korištenjem tankih optičkih uređaja ili nekih drugih dijelova za laptope može povećati trošakLoš izbor dijelova može dovesti do pregrijavanja, preopterećenja napajanja i sl.

“Ugradbena” SFF rješenjaOvakva su računala sve sofisticiranija, nude više mogućnosti do puke reprodukcije audio i video dokumenata, ali još su uvijek „slabija“ od klasične PC konfiguracije

Rapsberry Pi ili Ardui-no sistemi značajno su pojeftiniliMogu izvršavati većinu poslova namijenjenih SFF konfiguracijamaOdlična energetska učinkovitostTišina u raduProširivi dodatnim USB utorima i/ili utorima za druge memorijske karticeIako tehnički nisu PC, mogu biti programirani da ponude mnoge funkcio-nalnosti

Nikad neće moći pogoniti igriceKako bi izvukli njihov maksimum morate poznavati Linux (barem osnove)Zahtijevaju mrežni server za pohranu podatakaNe mogu ponuditi mogućnosti PC konfiguracije

ACER REVO L80 – za oko

3.000 kuna moguće je kupiti

ovaj gotovi „Nettop“, kako ga

proizvođač naziva, i u njemu

dobiti kompletno rješenje za

upravljanje multimedijom

Multimedija


Smanjen obim prodaje nekretninaPrema Indeksu cijena nekretnina za travanj 2013., ponovo je vidljiv njihov pad, na godiš-njoj, ali i na mjesečnoj razini. U odnosu na travanj 2012. godine tražene cijene nekretnina pale su za 4,8%, dok su u odnosu na prethodni mjesec niže za 0,2%.


Nekretnine

Prosječna cijena stana u Zagrebu u travnju iznosila je 1.615 eura/m2, što je nešto manje u odnosu na ožujak (-0,6%), a 5,8% niže u odnosu na travanj 2012. godi-ne. I cijene u ostalim većim gradovima su u padu; pro-sječna cijena stana u Osijeku iznosi 1.087 eur/m², u Rijeci 1.547 eur/m², a u Splitu 2.301 eur/m².

Isplati li se iznajmiti nekretninu?Ukoliko već imate riješeno stambeno pitanje i imate u vlasništvu nekretninu (viška), svakako ju se isplati iznajmiti. Prema mišljenju Tomislava Gregurića, Naci-onalnog direktora Jones Lang LaSalle, tvrtke koja pru-ža financijske i profesionalne usluge, specijalizirane u poslovanju s nekretninama i upravljanju investicijama, nekretninu u vlasništvu isplati se iznajmiti, međutim, ako nekretninu želite kupiti da biste ju iznajmljivali, onda je odgovor mnogo složeniji. Pri takvoj investiciji poželjno je konzultirati stručnjake za nekretnine koji će na konkretnom primjeru izračunati ako je takva investi-cija isplativa, je li rubno isplativa ili je pak posve proma-šena s ekonomskog aspekta. Naime, ukoliko je kupovna cijena nekretnine pretjerana, niti desetljeća iznajmljiva-nja neće biti dovoljna da tu investiciju povrate, naroči-to uzevši u obzir da, uz cijenu koju ćete platiti za neku nekretninu, postoje i mnogi drugi troškovi koji će vas kao vlasnika kontinuirano teretiti - porezi i parafiskalni nameti, režijski troškovi, troškovi redovitog i inveti-cijskog održavanja i sl. U čitavu priču valja uključiti i trošak kamata, ukoliko je nekretnina kupljena na kredit, što značajno utječe na isplativost investicije.

Ponuda luksuznih nekretninaLuksuznih nektenina na tržištu ne nedostaje, od luk-suznih stanova do kamenih vila za odmor i uživanje,

GradProsječna cijena u

travnju 2013. eur/m²

Prosječna cijena u travnju 2012.

eur/m²

Godišnja promjena u postotcima

Stanovi Zagreb 1.615 1.714 -5,8%

Stanovi Split 2.301 2.480 -7,2%

Stanovi Rijeka 1.547 1.592 -2,8%

Stanovi Osijek 1.087 1.093 -0,6%

Izvor: CentarNekretnina

a uvijek se i kupuju, iako je sada obim njihova pro-meta smanjen, kao i za ostale nekretnine. Gospodarske okolnosti, poslovna neizvjesnost, pristupanje EU, pro-mjena uvjeta poslovanja, smetnje na tržištu stvorene neodmjerenim izjavama političara (obećanja da će se sutra ili prekosutra moći mnogo jeftinije kupovati ne-kretnine), prijetnje novih nedefiniranih poreza, svi oni stvaraju psihološki pritisak koji sprječava oživljavanje tržišta - i tržišta za obične smrtnike, i tržišta za imuć-nije kupce, navodi Gregurić. Luksuzni stanovi koji se nude na tržištu opremljeni su najkvalitetnijom i naj-skupljom opremom, a cijene im se kreću od vrtoglavih nekoliko tisuća eura na više. Kupaca ipak ima, a one koji se odluče na kupovinu takvih nekretnina očeku-je puni komfor i najbolje od svega - poput centralnog nadzornog i upravljačkog sustava, sustava pametnog doma, osiguranih parkirnih mjesta u garaži i sl.

U očekivanju poreza na nekretnineO porezu na nekretnine mnogo se raspravljalo, a na stranicama Porezne uprave još uvijek stoji nacrt pri-jedloga Zakona. Iako je često branjen kao „zamjena za komunalnu naknadu“, sasvim je izvjesno da tomu nije

Luksuznih nekretnina na tržištu ne nedostaje, od luksuznih stanova do kamenih vila za od-mor i uživanje, a uvijek se i kupuju.


Nekretnine

tako i da će taj porez povećati porezno opterećenje te značajno utjecati na naše tržište. -Primjerice, opo-rezivanjem će se mnogo nekretnina u kratkom roku istjerati na tržište, što će uz smanjenu potražnju i uz trenutne gospodarske okolnosti utjecati na pad cijena nekretnina. Neki analitičari to smatraju dobrim, no siguran sam da će u takvoj situaciji biti malo sretnih prodavatelja - mišljenja je Gregurić. Nadalje, strukturiranjem poreza tako da se kreće od maksimalne porezne stope od 1,5% zaplašit će se mnogi potencijalni kupci i oni će ili odustati ili će se okrenuti drugim tržištima s manjim opterećenjem. -Zbog naslijeđenih slabosti sustava, nepročišćene evi-dencije i nepostojanja jasnih kriterija procjene, smatra-mo da u ovom trenutku nismo niti tehnički sposobni započeti s pravednim i kvalitetno provedenim oporezi-vanjem. Ipak, porez na nekretnine ima i pozitivne efek-te: oporezivanjem će se konačno pokrenuti trend prema pojačanom oporezivanju imovine, a smanjenom opo-rezivanju rada. Pozitivno će se utjecati na aktiviranje tržišta najma stambenih nekretnina (iako vjerojatno u znatno skromnijoj mjeri od očekivane, zbog našeg men-taliteta „vlasnika“), pokrenut će se mnogi postupci le-galizacije, kao i mnogi postupci čišćenja pravnog statusa nekretnina. Sada će i prodavatelji biti zainteresirani za prijenos i čišćenje vlasničkog statusa jer nitko ne želi plaćati tuđi porez. Porez će ipak kazniti sve koji su ula-gali u vikendice ili apartmane, iako se u najvećem broju slučajeva ne radi o „bogatstvu“, o luksuznim nekretni-nama, kućerinama i vilama, nego o malim objektima sa-građenim po mjeri običnog čovjeka. Da stvar bude gora, ako se ljudi uskoro požele riješiti tih vikendica, kome će ih prodati i po kojoj cijeni? Upravo iz ovih razloga pobornici smo vrlo pažljivog odmjeravanja timinga za provođenje poreza u obliku u kojem je bio raspravljan i pridružujemo se stručnjacima koji su na to već ukazali u javnim istupima - zaključuje Gregurić.

Stambeni krediti i krediti za legalizaciju nekretninaVodeće banke u ponudi imaju brojne modele stam-benih kredita i kredita za legalizaciju nekretnina.

Uređenje okućnice

Lijepo uređena okućnica pravi je užitak za stanovanje. Mnogi uživaju u uređivanju okućnice, sadnji cvijeća, ukrasnog bilja i drveća, a samo je nebo granica prilikom uređenja vlastite okućnice. U nedostatku vremena ili ideja neki se odlučuju unajmiti usluge profesionalaca koji će, osim održavanja urednosti okućnice i hortikulturnog održavanja, povesti računa i o projektiranju sustava navodnjavanja, dati idejna i rea-lizacijska rješenja za vaše vrtove, izradu kamanjara, staza, jezera i potočića oko kuće. Tvrtke koje se bave pružanjem ovih usluga rade projekte prilagođene željama vlasni-ka, a nakon što obave uvid u stanje na terenu, izmjere dimenzije vrta ili okućnice te razmotre želje vlasnika. Idejno rješenje ovisi o veličini i kompleksnosti posla. Odre-đene tvrtke i pojedinci pružaju usluge krajobraznog uređenja, odnosno krajobrazne arhitekture u kojoj se pri oblikovanju primjenju različite metode i oblici s namjerom ostvarenje estetskih i likovno izražajnih vrtnih cjelina.

Sberbank d.d. u ponudi ima nekoliko vrsta stambenih kredita, od stambenih kredita za mlade i standardnih stambenih kredita s valutnom klauzulom na EUR, do stambenih kredita za kupnju objekata unutar projek-tnog financiranja te stambenih kredita za kupnju ne-kretnina graditelja-partnera banke. Stambeni se kre-diti mogu ugovoriti na rok otplate do trideset godina, u iznosu koji ovisi isključivo o kreditnoj sposobnosti tražitelja kredita te uz kamatnu stopu od 6,10% go-dišnje za kredite za mlade do četrdeset godina, odno-sno 6,30% za standardne stambene kredite. U akciji do 30. lipnja moguće je realizirati stambeni kredit s namjenom refinanciranja kredita u drugim bankama bez naknade za administraciju kredita. Erste banka u svojoj ponudi ima stambene kredite namijenjene kupnji, odnosno izgradnji i dogradnji stambenog prostora, kupnji ili izgradnji garaže, potom kredit za kupnju i komunalno uređenje građevinske čestice, kao i kredit za refinanciranje stambenih kredita drugih banaka. Krediti se odobravaju bez hipoteke ili s njom. Bez hipoteke se odobravaju krediti do 25.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, s rokom povrata do deset godina, a uz hipoteku se odobravaju krediti od 15.000 do 500.000 eura kunske protuvrijednosti, uz rok povrata od tri do trideset godina te uz mogućnost ugovaranja počeka do dvanaest mjeseci. Ponuda Erste banka obuhvaća i ponudu kredita za legalizaciju ne-kretnina, koji su klijentima dostupni do 30. lipnja.

Vođenje projekta adaptacije stanaProjekt adaptacije stana najisplativije je prepustiti stručnjacima. Prema mišljenju Tomislava Iličića, direk-tora tvrtke Adaptacije stanova Zagreb d.o.o., adaptaciju stana ne samo da je isplativo, nego je nužno prepustiti stručnoj osobi iz istog razloga što nikada ne biste po-vjerili popravak svog automobila ili sata nekome tko nije stručan i specijaliziran za navedeno. Angažirajući tvrtku s „imenom i prezimenom“ specijaliziranu za adaptacije, imate sigurnost i jamstvo da će radovi biti izvedeni u potrebnoj kvaliteti jer vam to osiguravaju jamstveni rokovi. Za izvođače radova najskuplja stvar je popravljati nešto što nije dobro napravljeno i izve-deno jer se stvaraju dvostruki troškovi po izvođača, pa izvođač osim novca gubi dobar glas i svoju reputaciju. Proces adaptacije ovisi o opsegu potrebnih i željenih radova, ali i o budžetu namijenjenom za adaptaciju. -Osim što nas klijenti angažiraju za velike projekte po-put kompletne adaptacije stana koja uključuje izmjenu svih vodovodnih, električnih i plinskih instalacija te instalacije centralnog grijanja, izmjene prozora i vra-ta, podnih i zidnih obloga, ali i rušenja postojećih te zidanja novih pregradnih zidova kod rekonstrukcija, ponekad radimo i manje projekte koji sadrže jednu ili manji broj grupa navedenih radova - navodi Iličić. Što je posao kompleksniji i zahtjevniji, vremenski proces adaptacije je dulji, ali u pravilu se može reći da traje od petnaest pa do šezdeset radnih dana, izuzev adaptacije

Uvođenje poreza na nekretnine pozitivno će

utjecati na aktiviranje tržišta najma stambenih

nekretnina, pokrenut će se mnogi postupci

legalizacije, kao i mnogi postupci čišćenja prav-nog statusa nekretnina.

Izradom namještaja po mjeri, dizajner može isprojektirati svaki ku-tak, osmisliti ga da bude modularan i funkcio-nalan na jedan ili više načina, a u isti čas paziti na kompoziciju i stil ure-đenja vašeg prostora.

kupaonice koja je gotova za sedam radnih dana.

Facility management Usluge facility managementa obuhaćaju integralna rješenja i cjelovitu brigu o tehničkoj i funkcionalnoj ispravnosti objekta. Na domaćem tržištu nekoliko je tvrtaka koje pružaju ove usluge. Energon facility management pruža cjelokupnu uslugu upravljanja i održavanja, čišćenja objekta, fasade i okoliša, nabavu osnovnih sredstava te suvremenih ranih pomagala, visoke kvalitete i ekološki prihvatljivih. Luxor grupa bavi se upravljanjem i održavanjem trgovačkih i bu-siness centara, telekomunikacijskih tvrtaka i osigura-vajućih kuća, te skladišnih i logističkih prostora. Re-lativno mlada tvrtka Phrixus d.o.o. započela je poslove FM-a održavanjem nekoliko poslovno-komercijalnih objekata, nakon čega su za kraće vrijeme proširili po-slovanje na nekoliko većih trgovačkih centara. Njiho-vu snagu čini tim entuzijastičnih i predanih zaposle-nika, relativno mladih, ali vrlo iskusnih profesionalaca koji unose novi duh na tržište ove branše te suvere-no pokrivaju područja tehničkog, infrastrukturalnog i komercijalnog facility managementa, upravljanja trgovačkim centrima te upravljanja energijom. Boe real estate pruža potpunu brigu o nekretninama i to kroz tehnički facility management, infrastrukturni i komercijalni facility management. Koncern Strabag je na području facility managementa aktivan na me-đunarodnoj razini te svojim klijentima stoji na usluzi kao kompetentan partner, a ima predstavništvo i u Hr-vatskoj. Slične vrste usluga na našem tržištu pružaju i Reiwag, Ekus, V grupa, ISS, Terbinus, Mdk, Arctis, Elkom, Bfm...Dio tvrtaka koje pružaju usluge facility managemen-ta pružaju i usluge najma prostora, a usluge obu-hvaćaju cjelovita rješenja, od upravljanja ugovorima o zakupu poslovnog prostora, planiranja budžeta za objekte, izdavanja faktura za zakup i režijske troš-kove, do izdavanja opomena i indeksacije ugovora za zakup te niz drugih usluga.

Projektiranje malog prostora kroz 3D vizualizacijuDizajner interijera ili arhitekt dobar je odabir želimo li da naš konačni uradak „ispadne“ toplo i ugodno mjesto za stanovanje. Takva nas osoba može uputiti u vrste i stilove uređenja, izraditi nam slike u vizuali-zacijskim programima, izraditi funkcionalne sheme za izradu namještaja, ukratko, paziti na svaki, itekako va-žan detalj. Dizajner interijera prvenstveno ima savje-todavnu ulogu. Bosiljka Antolković, dizajnerica inte-rijera iz tvrtke m² ideja, Studio za kreativno uređenje interijera, kaže da ljudi sami često najbolje znaju što im se sviđa, a dizajner je osoba koja nas može usmjeriti te sprovesti naše želje u stvarnost. No, ponekad je teško objasniti što ustvari želimo. Zato postoje brojni vizualizacijski programi koji nam mogu vjerno pokazati naš budući prostor u 3D-u. Tada nema

zabune da se niste razumjeli sa svojim dizajnerom. Jednom kada imamo 3D predložak prostora, lakše je krenuti u realizaciju. Dizajner će tad u dogovoru s klijentom odabrati materijale, napraviti skice za izra-du namještaja, eventualne sheme izvoda vode, plina, grijanja, struje i rasvjetnih tijela (ukoliko se radi o zahtjevnijim adaptacijama), odabrati adekvatni ko-madni namještaj, dekoracije i sl. Posebno je važno u stanovima male kvadrature, a kakvih je danas sve više, funkcionalno iskoristiti svaki mogući kutak. Jedan od načina svakako je izrada namještaja po mjeri. Danas na tržištu postoji doista jako puno okova koji mogu „stvoriti“ dodatni prostor. Takvi su primjeri: klizni ormari, skrivene radne ploče, izvlačni tipovi kreveta koji mogu biti modularno skriveni u raznim vrstama ormara. Izradom namještaja po mjeri, dizajner može isprojektirati svaki kutak, osmisliti ga da bude modu-laran i funkcionalan na jedan ili više načina, a u isti čas paziti na kompoziciju i stil uređenja vašeg prostora. .

Nekretnine


Uređenje interijera

Prilikom nabavke uredskog namještaja nikako ne treba štedjeti na prostranim radnim stolovima i ergonomski oblikovanim stolicama. Uz radni stol važno je imati i prostor za pohranjivanje uredskih potrepština (ladice). U posljednje su vrijeme posebno atraktivni modularni elementi koji se mogu kombinirati i naknadno pove-ćavati ili smanjivati radnu površinu te prostor za po-hranjivanje dokumentacije. Sve se manje traži klasični namještaj koji je još primjeren samo konzervativnijim zanimanjima poput odvjetništva, liječništva i sl., dok se tvrtke sve više odlučuju na moderan stil i jednostav-ne linije namještaja. Uređenje samog interijera u ko-načnici ovisi o vrsti posla kojom se tvrtka bavi, no doza kreativnosti uvijek je dobrodošla. Prema riječima Ro-berta Bajsa, generalnog direktora tvrtke IO DÉKOR, „trenutno se sve više traže jedinstvenost i orginalnost

Jednostavnost i originalnost su u trenduPrilikom odabira uredskog namještaja prvenstveno se treba voditi funkcionalnošću, estetikom te uštedom energije. Neki će se odlučiti na jednostavnije uređenje, drugi će poželjeti ured opremiti po pravilima „feng shui“-a, no najvažnije je da se osobe koje će obavljati posao u poslovnom prostoru osjećaju ugodno te da imaju dovoljno svjetlosti.


i kombinacija rustikalnog s elementima modernog pa je sve više naših investitora otvoreno za naše ideje ko-jima pokušavamo biti drugačiji od svih drugih te po-nuditi nešto posebno“.

Rasvjeta u ureduPravilan odabir rasvjetnih tijela može povećati ili umanjiti uredske prostore, a prilikom odabira rasvje-te osim funkcionalnosti, važno je voditi se i uštedom energije. Već i sam raspored ureda znatno će prido-nijeti uštedi električne energije postavi li se radni stol u blizini prirodnog izvora svjetlosti. Na tržištu je uistinu velika ponuda rasvjetnih tijela pogodnih za uređenje uredskih prostorija, poput klasičnih fluo svjetiljki, ugradbenih svjetiljki, led rasvjete, reflek-tora, plafonjera, zidnih lampi, dekorativnih i radnih

Elegantan, funkcionalan i moderan ured najbolje će ipak osmisliti dizaj-

neri interijera.

Phot

o: n

eedo

ptic

via

flic

kr


stolnih lampi, podnih svjetiljki, dok je konačan odabir na krajnjem kupcu.

Unajmite profesionalca za održavanje higijeneSve više tvrtki poslove održavanja čistoće ureda po-vjerava vanjskim pružateljima usluga. Na ovaj način mogu se višestruko racionalizirati troškovi poslovanja, a isto tako ne opterećivati zaposlenike poslovima koji nisu unutar okvira njihova posla. Čišćenjem poslov-nog prostora održava se nužna higijena unutar prosto-ra, ali i odražava pozitivan stav prema tvrtki (image). Uredno održavan ured ostavit će pozitivan dojam na klijente i poslovne partnere, a i zaposlenici će se osje-ćati ugodnije. Specijalizirani servisi posao čišćenja napravit će profesionalno i sveobuhvatno, čisteći na taj način i teško dostupna mjesta. Osim toga, specija-lizirani servisi raspolažu svim potrebnim sredstvima i deterdžentima te će se lako prilagoditi prostoru koji održavaju. Servisi za čišćenje poslovnih prostora nude različite usluge, od uobičajenog spremanja ureda, bri-sanja prašine, usisavanja, pražnjenja koševa za smeće, čišćenja sanitarija, pranja prozora i uredskih podova do održavanja higijene kuhinje, održavanje čistoće stubišta unutar zgrade i sl. Ovi servisi, zahvaljujući dobroj opremljenosti, mogu izvršiti i specijalizirana bakterijska čišćenja uredske opreme, pomoći prilikom selidbe unutar novih prostora i sl.

Kako preurediti i osvježiti interijere?Poslovne interijere najlakše je osvježiti novom bojom zida, zanimljivom naljepnicom na zidu ili foto tapetom. Zidne naljepnice (tzv. ‘wall tatoo’) posebno su popularne u posljednje vrijeme, a cjenovno su svima prihvatljive. Naljepnice lijepo prianjaju na zidne plohe i naknadno ih je moguće ukloniti bez vidljivih oštećenja zidova. Zidne tapete opet su popularne. Nije potrebno tapeta-ma obljepljivati cijeli zid, dovoljan je samo detalj ili foto tapeta kako bi se prostorija osvježila. Interijeri se mogu osvježiti i novim komadima poput zanimljive vješalice za kapute koju ćete postaviti unutar ulazne prostorije ili velikog cvijeta sa zanimljivom ukrasnom teglom.

Usluge dizajnera interijeraNa usluge dizajnera interijera odlučuje se sve više lju-di jer žele imati estetski i funkcionalno uređen ured. Dizajneri interijera saslušat će individualne želje na-ručitelja, ali i sagledati realne potrebe radne sredine. Stvorit će interijer u kojem će se osobe koje će tamo provoditi najviše vremena ugodno osjećati. Dizajner interijera osluškujući želje naručitelja predložit će više idejnih rješenja i stilova uređenja poslovnog pro-stora, a sam odabir, odnosno konačna odluka, bit će na naručitelju. Rješenja će biti ponuđena u vidu idejnog projekta, 3D vizualizacije interijera, a dizajner interi-jera istražit će i ponudu na tržištu te ponuditi uzorke (vrste tkanina, podne obloge, boje za zidove i sl.) uz navođenje aktualnih cijena.

Dašak luksuza u uredimaPrilikom uređenja interijera mnogi žele ekskluzivni-je urediti ured kako bi već na samom početku pružili pozitivnu sliku o svom poslovanju. Tvrtka IO DÉKOR tvrtka je kojoj je osnovna djelatnost ekskluzivno uređenje interijera i eksterijera. Prema riječima ge-neralnog direktora Robert Bajsa tvrtka se bavi se di-zajniranjem interijera, praćenjem tijeka svih radova, koordiniranjem svih radova i izvođača, nude rješenja, projektiraju namještaj te proizvode kompletan tapeci-rani ili drveni namještaj, kao i dekorativni asortiman poput zavjesa i dekora. Njihov ponos je preko stotinjak uspješnih projekata koje su izveli do sada i u koje se ubrajaju i neki javni s kojim je javnost već upoznata.

„Naš pristup klijentima, kao i odrađivanje cjelokupnog posla, bazira se na individualnosti. Osluškivanje želja, zahtjeva, stila, funkcionalnosti, praktičnosti te životnih i radnih navika investitora neophodno je za kvalitetno izvođenje interijera, kao i zadovoljstvo klijenta s final-nim ‘proizvodom’. Naša preporuka (bilo da se radi o poslovnom ili privatnom interijeru) jest da bude ugo-dan, praktičan, funkcionalan, kvalitetan i jedinstven te da se ne ponavlja il ikopira već nešto što je viđeno“, navodi Bajs.

Tvrtka IO DÉKOR nudi uslugu poslovnog projektira-nja koja obuhvaća izradu idejnih rješenja u vidu pod-loga i 3D vizualizacija, izvedbenih rješenja koje obu-hvaćaju detaljne izmjere prostora te detalje vezane za izvođenje različitih radova, pozicioniranje namještaja i vrste namještaja u interijeru, rasvjetnih tijela, kao i dekorativnih detalja i boja u interijeru koji čine svaki interijer posebnim na svoj način.

Kvaliteta i dizajn podnih oblogaPri odabiru podnih obloga najviše se razmišlja o ploči-cama, laminatima i parketu. Što odlučiti, ovisi naravno o vrsti posla kojom se tvrtka bavi. Ipak, najčešći odabir pada na keramičke pločice koje su zahvaljujući svojem sastavu najotpornije i najlakše za održavanje. Prema ri-ječima Mirjane Kožić, marketing & PR Keramike Mo-dus keramičke pločice su najtrajniji, najotporniji i naja-traktivniji izbor podne ili zidne obloge. Zadovoljavaju vrlo visoke higijenske kriterije te su jednostavne za odr-žavanje i čišćenje. Otporne su na vatru i toplinu pa su stoga idealne kao podna obloga u modernim interijeri-ma s podnim grijanjem. Različitim dimenzijama, bojom ili dizajnom mogu se uklopiti u bilo koji prostor. Zbog svih prednosti koje imaju u odnosu na ostale obloge, ke-ramičke pločice šire svoju upotrebnu vrijednost i nisu samo u funkciji zaštite zida ili poda. Njihova estetska funkcija preuzima sve veću ulogu i danas sve značajnije utječe na vizualnu kvalitetu prostora.„Kod uređenja poslovnih prostora važno je izabrati keramiku ovisno o namjeni prostora, odnosno hoće li će biti uredski, skladišni, izložbeni, proizvodni... Za

Unajmljivanjem tvrtki za poslove održavanja čistoće ureda mogu se višestruko racionalizirati troškovi poslovanja, a isto tako ne opterećivati zaposlenike poslovima koji nisu unutar okvira njihova posla.


izložbeno-prodajni ili uredski prostor možemo prepo-ručiti keramičke pločice većih dimenzija, koje izgleda-ju atraktivno kako na podovima tako i na zidovima. Za lakše održavanje čistoće prostora preporuka je izabrati neutralne boje poput bež, smeđe, antracit, sive i svaka-ko nenametljive uzorke, koji vjerno imitiraju prirodne materijale, primjerice beton, kamen, mramor, drvene površine i sl. Keramika Modus kolekcije Rea, Grafite, Greta, Nubia... imaju te karakteristike i kvalitetu koja osigurava dugovječnost proizvoda. Detalj koji može oplemeniti prostor i dati završni dodir uređenju interi-jera može biti primjerice otiskivanje logotipa tvrtke na pločicu, što je moguće zahvaljujući digitalnoj tehnolo-giji“, navodi Mirjana Kožić.

PVC, ALU ili drvena stolarija?Prilikom odabira stolarije najčešće nedoumice imamo oko PVC, ALU i drvene stolarije. PVC stolarija najče-šće je korišteni materijal danas. Cjenovno je prihvat-ljiva, jednostavna je za održavanje i dobar je izolator topline i zvuka. Vijek trajanja PVC stolarije nešto je kraći od ALU stolarije, no ona je izuzetno dobro isko-rištena u uredskim prostorima kao prozor, pregradni zid ili pregradna vrata. Alu stolarija veoma je dugo-trajna i cjenovno prihvatljiva, ima nešto manju toplin-sku izolaciju od PVC stolarije te ponešto veću cijenu u odnosu na PVC i drvenu stolariju. Mnogi su mišljenja

kako će materijal budućnosti u stolariji biti aluminij. Drvena stolarija slovi za veoma kvalitetnu jer je drvo prirodan materijal. Cijene drvene stolarije obično su više kada je riječ o kvalitetnoj drvenoj stolariji, a dr-venu stolariju potrebno je održavati zato što se drvo rasušuje i širi uslijed promjena zraka te ponekad dola-zi do popuštanja na spojevima stolarije. S vremenom može doći do njezina izvijanja no ono se uspješno odr-žava kemijskim preparatima za impregnaciju drveta i zaštitu koje je potrebno periodično provoditi.

Uredski namještaj - ponuda na tržištuDomaće tržište ima dobru ponudu uredskog namješta-ja, no sve ovisi o preferencijama i mogućnostima kraj-njega kupca. Od ponude na tržištu izdvajamo: Velinac d.o.o., tvrtka specijalizirana za proizvodnju i trgovinu uredskog namještaja; Hoblić d.o.o. čije djelovanje obu-hvaća nabavu i prodaju trgovačke robe koja nadopu-njuje njihovu ponudu namještaja za urede; Steelcase koji nudi rješenja za opremanje tvrtaka koje su svjesne značaja kvalitetnog uredskog prostora na radni učinak ljudi; potom tu su Tehnopaneli koji se bave proizvod-njom i prodajom uredskog namještaja, Veleoprema, specijalizirana tvrtka za opremanje poslovnih prostora i ureda itd. Dobar izbor uredskog namještaja može se pronaći i u Kiki i Emmezeti, TVIMu, Dorivi te na nizu drugih mjesta.

Mnogi žele ekskluzivni-je urediti ured kako bi

već na samom početku pružili pozitivnu sliku o

svom poslovanju.


Kultura, povijesna baština i tradicija - novi motivi dolaska u HrvatskuMnogima je prva asocijacija na odmor u Hrvatskoj prekrasno more i lijepe plaže, no naša domovina obiluje mnogim drugim prirodnim, kulturnim i gastronomskim raznolikostima, tako da u njoj svatko može pronaći idealan odmor za sebe.


Turizam i putovanja

Uz već nadaleko poznate prirodne ljepote, Hrvatska skriva bezbroj manje poznatih lokacija koje svakako vrijedi posjetiti, od nizinskih rijeka i slikovitih bre-žuljkastih pejzaža do planinskih predjela. Isto tako, naša obala, a posebice otoci, obiluju prirodnim feno-menima i lijepim krajolicima. Velika prednost Hrvat-ske je u tome što su sve te ljepote smještene na rela-tivno malom području, tako da i jednodnevni izleti mogu biti vrlo dinamična i bogata iskustva, navodi direktorica Glavnog ureda Hrvatske turističke zajed-nice, Meri Matešić.

Aktivnosti turističke zajedniceGlavni ured HTZ-a kao nositelj promidžbe na nacio-nalnoj razini na različite načine podupire rad pojedi-načnih turističkih zajednica. Sustav turističkih zajed-nica uključen je u promidžbene aktivnosti koje provodi Glavni ured i njegova predstavništva. Potpora radu sustava turističkih zajednica prvenstveno je usmjerena na ostvarenje dvaju ključnih ciljeva hrvatskog turizma: produljenju sezone visoke posjećenosti te porastu bro-ja posjeta u kontinentalnoj Hrvatskoj. Uz organizaciju tematskih novinarskih putovanja u pojedine destina-

Potpora radu sustava turističkih zajednica pr-venstveno je usmjerena ostvarenju dvaju ključ-nih ciljeva hrvatskog turizma: produljenju sezone visoke posjeće-nosti te porastu broja posjeta u kontinentalnoj Hrvatskoj.


Turizam i putovanja

cije, HTZ potpomaže nastupe turističkih zajednica na sajmovima i prezentacijama, organizira seminare kul-turnog turizma, zajednički organizira ekološko-eduka-tivnu akciju Volim Hrvatsku, provodi izbor za Europ-sku destinaciju izvrsnosti te nudi različite mogućnosti zajedničkog oglašavanja.

-Glavni ured HTZ i Ministarstvo turizma daju pot-pore za turističke inicijative i proizvode te turistič-ke zajednice na turistički nerazvijenim područjima – kaže Matešić. Ono što svakako treba istaknuti jest kako sustavu turističkih zajednica Glavni ured osigurava i edukaciju iz područja relevantnih za unaprjeđenje rada i postizanje što boljih turističkih rezultata, a ove je godine Programom rada HTZ-a predviđena edukacija iz područja razvoja novih pro-izvoda, odnosno ponude, marketinga u turističkoj industriji, komunikacijskih i upravljačkih vještina, informacijskih tehnologija u turizmu te Internet marketinga. Cilj edukacije, koja će započeti u lipnju i srpnju te se nastaviti u razdoblju od rujna do stu-denog, jest povećanje učinkovitosti kroz primjenu najnovijih znanja, tehnologija i trendova u poslova-nju turističkih zajednica.

Manje plati, u grupi se isplati!U posljednje vrijeme posebno su popularni grupni popusti. Prema riječima Mile Macana, Voditelja turiz-ma na KupiMe Group, grupni popusti u značajnoj su mjeri popularizirali putovanja, budući da pružaju istu uslugu i doživljaj po cijeni koja je i do 70% niža od redovne, što samim time za isti budžet omogućuje i više putovanja. -Adrenalinske avanture u zadnje vrijeme bilježe izni-man rast i konstantan interes naših korisnika, te smo izdvojili kao poseban segment u odnosu na ostala pu-tovanja u našoj ponudi - kaže Macan. Među najtraže-nijim adrenalinskim avanturama svakako su izlet u Gardaland, rafting na rijeci Mrežnici, kanuing na rijeci Cetini, te paragliding iznad Cetinske krajine. Izuzetno uspješna bila je i ponuda vožnje Ferrarija na stazi kod Udina s popustom od 50% na redovnu cijenu.

Top vikend odredištaVikendi su idealani za kraće izlete unutar Hrvatske, a sam odabir ovisi o preferencijama samoga gosta. Di-rektor tvrtke Kamo na izlet d.o.o. Irinej Mucak prepo-ručuje posjet Lonjskom polju zbog odlične hrane, pre-divne prirode i simpatičnih domaćina, a uz selo roda u Čigoću tu je i Mužilovčica selo lastavica. U Zagre-bačkoj županiji preporučjuje Kezele kod Ivanić Grada, Staru Marča, imanje obitelji Matezović kod Dugog Sela, Slavogoru kod Samobora, Grešnu Goricu u Za-gorju. Kroz Kalendar događaja koji se nalazi na stranici www.kamonaizlet.hr potencijalni posjetitelji mogu do-biti relevantne informacije o manifestacijama koje se bave tradicionalnim obrtima, običajima, predstavljaju domaću kuhinju i općenito nude domaću, tradicional-nu hranu, uglavnom iz ekološke proizvodnje. Na jed-nodnevne izlete po Hrvatskoj individualci rjeđe putuju organizirano, no u zadnje vrijeme agencije nastoje za-nimljivom ponudom jednodnevnih izleta po Hrvatskoj vratiti taj trend, naglašavaju iz Kompasa.

Obiteljski hoteliManji obiteljski hoteli nova su stranica domaće turi-stičke ponude u kojoj se gost osjeća ugodno u doma-ćoj i toploj atmosferi, kao u krugu obitelji. Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela okuplja više od dvje-sto članova u Hrvatskoj. Male hotele odlikuje visoka kvaliteta usluge, autentičnost i niz drugih posebnosti. U ponudi se može pronaći hotel za svakoga - obitelj-ske ljude, turiste željne adrenalinske avanture i aktiv-nog odmora, onih željnih pravog opuštanja u wellness oazama, uživanja u specijalitetima domaće kuhinje, poslovnih putovanja i tradicijskih hotela koji njegu-ju povijest i kulturnu baštinu određenoga kraja. Mali obiteljski hoteli veliki su hit u svijetu, jer se sve veći broj turista odlučuje na odredišta intimnijeg ugođaja koji ima uslugu prilagođenu gostu i njegovim željama. Ovi hoteli često gostu pružaju posebnu gastro ponudu, organiziraju izlete ili rekreativne aktivnosti, čime su

Grupni popusti u značajnoj su mjeri po-pularizirali putovanja,

budući da pružaju istu uslugu i doživljaj po

cijeni koja je i do 70% niža od redovne.

Regionalne nagrade Brand Leader

Predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović dobitnik je regionalne nagrade Brand Leader za poseban doprinos u razvoju elitnog turizma na području jugoistočne Euro-pe, dok je turistička kompanija Maistra, koja posluje u sastavu Adris grupe, proglaše-na liderom elitnog turizma u regiji.

Maistrin hotel Monte Mulini u Rovinju

Turizam i putovanja

gosti vrlo zadovoljni. Osoblje u malim hotelima uspo-stavlja prisniji odnos s gostom koji će svoja pozitivna iskustva rado podijeliti sa svojim poznanicima.

All inclusive za goste dubljega džepaVoditeljica korporativnih komunikacija Atlasa d.d. Nikolina Frklić navodi da Atlas surađuje s dvadesetak hotela koji su se odlučili za AI ili AI light uslugu (puni pansion s uključenim pićem uz ručak i večeru). U All inclusive ponudama razlikujemo klasične All inclusive ponude te light All inclusive ponude. Prema riječima članice Uprave i direktorice sektora za turizam tvrtke Uniline d.o.o. Sandre Gobin, klasična All inclusive po-nuda podrazumijeva smještaj na bazi punog pansiona uz dodatne usluge tijekom cijelog dana, snackove, piće, voće i eventualno sportsko-animacijske sadržaje, dok light All inclusive nudi smještaj na bazi polupansiona s uključenim pićem uz obroke. All inclusive ponude naj-češće koriste obitelji s djecom za vrijeme ljetnih puto-vanja. Hrvatska nije tipična All inclusive destinacija, kao što je to npr. Turska, međutim sve veći broj gostiju naviknuti na ovu vrstu usluge traže isto i u Hrvatskoj. Zbog navedenog, All inclusive ponuda je u porastu, a posebno je pogodna za hotele smještene u resortima, gdje se gostu omogućuje uz jednostavno nošenje na-rukvice kojom dokazuje da je gost All inclusive hotela, konzumiranje hrane i pića bez potrebe da iste plaća na

licu mjesta i brine o dodatnim troškovima. -U Hrvatskoj 24 objekata koje imamo u ponudi poslu-je s uslugom All inclusive, a njih 13 s uslugom light All inclusive-a. Valja naglasiti da All inclusive ponuda nije dobra za samu destinaciju i bitno je voditi raču-na o omjeru All inclusive objekata u odnosu na ostale objekte, jer utječe na smanjenje vanpansionske potroš-nje, što posljedično smanjuje vanpansionsku ponudu jedne destinacije, a samim time i život same destinacije - navodi Gobin.

Nova i popularna odredišta u ponudi turističkih agencijaTrendovi pokazuju kako putnici usprkos globalizaciji traže autentični doživljaj, nešto što ne mogu pronaći u svojoj zemlji. -Prateći njihove potrebe, osluškivanjem potreba tržišta i u suradnji s inozemnim partnerima, za njih kreiramo nove doživljaje (primjerice, izleti na evente Istra Inspirit, romantični sunset beach cruise, family izlet Jama Baredine i zvjezdarnica Višnjan, izle-ti u podrume Agrolagune) - navodi Nikolina Frklić. Isto tako, ono za što klijenti pokazuju velik interes eventi su u Hrvatskoj, za koje se Atlas isto tako stra-teški opredijelio.U Kompasu smatraju da obnovom kapaciteta, podi-zanjem kvalitete smještaja i usluge raste i interes za pojedine destinacije, kako stranih gostiju, tako i do-maćih, što je vidljivo na primjeru Lošinja koji je zna-

Sve više gostiju prepo-znaje kulturu, tradiciju i povijesnu baštinu Hrvatske kao motiv dolaska.


čajno poboljšao kvalitetu smještaja, obogatio uslugu dodatnim sadržajima i smještajne objekte profilirao prema ciljanim skupinama, što donosi značajan po-rast interesa za tu destinaciju.

Za poslovne ljude i parove bez djece vrlo su tražene destinacije i objekti koji nude wellness programe u kombinaciji s upoznavanjem destinacije kroz gastro i kulturnu ponudu, zatim odredišta za klijente koji traže kombinaciju mora i aktivnijeg odmora uz obilje zabav-nog programa poput koncerata, evenata te, naravno, destinacije koje pružaju sunce i more, dakle, klasični kupališni turizam za obitelji s djecom. Od traženih de-stinacija u ovoj godini iz Uniline-a izdvajaju Dubrov-nik, Mali Lošinj, Poreč, Opatiju te dalmatinske otoke.

Kultura, tradicija i povijesna baština Sve više gostiju prepoznaje kulturu, tradiciju i povi-jesnu baštinu Hrvatske kao motiv dolaska. Atlas d.d. u ovom dijelu poslovanja nalazi i najveći potencijal, jer Hrvatska osim mora i sunca u vrlo kratkoj sezoni, posjetiteljima može ponuditi još puno više u obliku

7. Međunarodni viteški turnir Sveta HelenaNa povijesnom lokalitetu Sv. Helene 25. i 26. svibnja održan je 7. Međunarodni viteš-ki turnir Sveta Helena. Na turniru je sudjelovalo 30 viteških i streličarskih skupina či-tave srednje Europe, iz Slovenije, Mađarske, Slovačke, Češke, Poljske, Italije, Austrije i Hrvatske. U turnirskim borbama natjecali su se vitezovi u nekoliko različitih discipli-na kao što su dvoboj bodežima, dvoboj s kratkim mačem i štitom i dvoboj s dugim mačem. Najatraktivniji dio programa, noćna opsada grada u sklopu koje su prikazana gađanja vatrenim kuglama i strijelama te noćna borba vitezova za grad, kao i svake godine privukla je velik broj posjetitelja. Aleja vitezova, srednjevjekovne radionice za djecu i odrasle, viteški turniri, borba katapultima, Princezin dvorac te sajam starih obrta i ove su godine izazvali oduševljenje svih prisutnih.

putovanja – nacionalne parkove, UNESCO baštinu, specijalizirane proizvode, koji su sve češće primarni razlog dolazaka turista u Hrvatsku. Takvim gosti-ma nudi se široka paleta proizvoda – krstarenja po Jadranu, autobusne ture, ali i putovanja za grupe s posebnim interesima kao što su eno-gastro turizam, poljoprivreda, baština, umjetnost, vjenčanja itd. Su-kladno tome, nastao je i Atlasov novi produkcijski pristup u kreiranju aranžmana – „Šest priča o Hr-vatskoj“: Razigrana Hrvatska (sunce i more, obitelji, djeca), Romantična Hrvatska, Prirodne ljepote Hr-vatske (ekološki aspekt, povratak prirodi, naglasak na kontinentalnoj Hrvatskoj i Istri), Klasična Hrvatska (povijest, kultura), Avanturistička Hrvatska i Gastro Hrvatska. I Iz Uniline-a potvrđuju da su kultura, tra-dicija i povijesna baština veliki magnet za goste. Riječ je o baštini koja je prepoznata diljem svijeta i zajedno s prirodnim ljepotama i inim sadržajima čini cjelinu koja je motiv dolaska gostiju u naša odredišta. Pre-ma riječima Sandre Gobin, već odavno gosti ne do-laze samo zbog mora i sunca, već su upravo kultura, tradicija i povijesna baština osnovni interes klijenata.

Najpopularnija putovanja u regijiOd europskih putovanja i dalje su najpopularnije de-stinacije u Italiji (Rim, Italia Romantica – Napulj – Sorrento – Pompei – Amalfi - Capri, Toskana), Prag, Budimpešta, Beč, Istambul, Lisabon, Andaluzija, Ma-drid, navode iz Kompasa. U Atlasu kao popularne iz-dvajaju „self drive“ ture (osam dana po Hrvatskoj i BiH) koje uključuju Zagreb, Zadar, Split, Dubrovnik, Mostar, Zagreb. Što se tiče autobusnih tura, treba spomenuti goste s Dalekog istoka i iz Južne Ame-rike koji vole skupljati pečate u putovnicama. Tako najčešće obilaze više zemalja u jednom aranžmanu (Hrvatska i susjedne zemlje su im vrlo zanimljive tu-rističke destinacije). U svoje ture vole uključiti naše stare kamene gradove koji ih uvijek iznova impresi-oniraju (Trogir, Šibenik, Dubrovnik, Split), kao i Pli-tvička jezera koja su im nezaobilazna destinacija jer jako vole prirodna bogatstva.U Uniline-u kao popularna putovanja izdvajaju sve traženija kružna putovanja, gdje gosti u jednom puto-vanju objedine više destinacija, gradova, pa i država u našoj regiji, pa je tako velik interes za turama u kojima gost u nekoliko dana (7-10) obiđe Dubrovnik, Split, Zadar, Plitvička jezera, Zagreb, Ljubljanu, Postojn-sku jamu, Beograd, Sarajevo, Mostar, a ponekad ture uključuju i destinacije poput Venecije te zanimljive de-stinacije u Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji i dr. Osim samih destinacija, sve je bitniji tematski sadržaj jednog putovanja, pa se program putovanja radi prema inte-resu pojedinog gosta ili grupe gostiju. Tu govorimo o tematskim sadržajima poput interesa za kulturnom baštinom, gastronomijom, prirodom, a raste i potra-žnja posebnih interesnih skupina kojima je specifičan cilj njihova putovanja iznad same destinacije.

Od europskih putovanja i dalje su najpopularni-

je de stinacije u Italiji, te Prag, Budimpešta,

Beč, Istambul, Lisabon, Andaluzija, Ma drid.

Turizam i putovanja

Opatija je nadaleko poznata kao mjesto dobrih restora-na i gastro uživancije uz more. U tijeku je tako sezona divljih šparoga, zanimljive zelene biljke koja je nezao-bilazni sastojak mnogih „pijata“ ovog proljetnog doba: šparoge se sjajno slažu s mesnim i ribljim jelima i čine brojne maštovite kreacije. Prošetat ćemo vas tako po opatijskoj gastro šetnici te preporučiti mjesta i delicije za odmor i uživanciju.

Hotel Ambasador – vrhunski gastro doživljaj uz šparoge s pogledom na moreSvoju šetnju možete započeti hotelom Ambasador, hotelom prepoznatljive arhitekture koji je postao nezaobilaznom vizurom grada. U zelenilu vrtnog re-storana Hortenzija preporučamo da kušate brojna jela od šparoga: tradicionalnu fritaju ili pak rižoto sa šparogama i škampima, carpaccio od lubina na postelji-ci od šumskih šparoga i artičoka, domaću tjesteninu sa sipom i šparogama ili pak svinjski ombolo nadje-ven svježom skutom na fritaji od šparoga. Svakako uz navedena jela odaberite vino koje se najbolje s njima sljubljuje. Za ljubitelje slatkog, preporučamo kušati torte i kolače sjedeći na suncu uz bazen hotela nakon ručka, a izdvojit ćemo kolače i torte Ferrero, Capuccino, tor-tu od sira, Sacher tortu, tortu od jagode i kolač Ledeni vjetar.

Hotel Kvarner – jela od šparoga i slatki zalogaji na najljepšoj terasi u graduPotom vas šetnja može odvesti do terase hotela Kvarner, najstarijeg hotela na Jadranu i hotela koji se, osim elegantne Kristalne dvorane, može podičiti novouređenom terasom s pogledom na čitav Kvarner-ski zaljev i otoke. Ovdje nas „vabe“ lagane slane deli-cije poput hobotnice sa šparogama i cherry rajčicama, marinirane šparoge sa šampinjonima, rižoto od sipe i šparoga, fuži sa šparogama i škampima, tagliata od goveđe pisanice na podlozi od šparoga ili file brancina sa šparogama i palentom. I ovdje, dakako, ukusno jelo završite vrhunskim hrvatskim vinima. Ljubitelji gradske žiže doći će na svoje na terasi hote-la Imperial gdje, uz kavu, svakako valja probati torte Ganache i Imperial, a ljubitelje malih slatkih zalogaja oduševit će minjoni od čokolade i tartufa, nugata i ba-jadere.

Hotel Admiral - torte i kolači nautičkog imenaŠećući gradom, doći ćete i do hotela Palace (ovdje ca-

Opatijska gastro šetnicaOpatijski hoteli potrudili su se ići ukorak sa sve zahtjevnijim gastro navikama gostiju i ponuditi im brojne gastro delicije, posebice one spravljene od sezonskih namirnica kojima se opatijski kraj može podičiti.

U tijeku je sezona divljih šparoga, zanimljive zele-ne biljke koja je nezao-bilazni sastojak mnogih „pijata“ ovog proljetnog doba.

Turizam i putovanja

ruje istoimena torta Palace), dok je u obližnjem hote-lu Kristal slatki specijalitet kocka od malina. Torte u obližnjem hotelu Admiral nose nezaobilazno nautička imena: s pogledom na marinu i otoke, ovdje kušajte torte Lanterna, Nautica, Kadena, Nostromo i Mareta. Odnese li vas put u Mošćeničku Dragu, dvadesetak minuta od Opatije, na kupanje i sunčanje na famoznoj plaži ili samo šetnju, svakako na terasi hotela Marina probajte torte Operu i Neru, mediteransku jogurt tor-tu i tortu od dvije vrste čokolade.


Poslovni kalendar

Konferencije

14.06.2013.Business for Cloud (B4CLOUD)Mjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXIOrganizator: CPPInformacije: www.b4cloud.com

04. - 05.07.2013.5. Energetska ArenaMjesto: Zagreb, hotel EsplanadeOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

19. - 22.09.2013.Weekend media festival 2013Mjesto: RovinjInformacije: www.weekendmediafestival.com

Seminari

10. - 12. 06.2013. Upravljanje projektom, provedba projekta, izvještavanjeMjesto: Centar za poduzetništvo Osijek, J. J. Strossmayera 341Organizator: CZP Predavači: mr.sc. Darija Krstić, Tomislav Barbarić, dipl.oec., Marko Knezović, dipl.oec. Informacije: + 385 0800 345 345 , e-mail: [email protected]

12.06.2013. Coaching metode rukovođenja Mjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan Knežević Informacije: + 385 99 36 99 999, e-mail: [email protected]

13.06.2012.Management reporting seminarMjesto: Hotel Antunović, ZagrebPredavač: Dietmar Pascher, partner and trainer in Controller Akademie MunichInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

24. - 28.06.2013. PLP coaching treningMjesto: Kastrapeli d.o.o., Aleja pomoraca 15, ZagrebOrganizator: Kastrapeli d.o.o.Predavač: Gordana KastrapeliInformacije: + 385 91 521 8685, e-mail: [email protected]

01.07.2013. Pripremna radionica za stjecanje PMP i CAPM certifikataMjesto: Cognita d.o.o., Zvonigradska 27, Zagreb i onlineOrganizator: Cognita d.o.o.Predavač: Antonio PrišćanInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

01. - 02.07.2013.Product Design, Development, and Management: In-novative Thinking and Capability BuildingMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM Poslovna Akademija d.o.o.Predavač: dr.sc. Carlos Rodriguez, SADInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected]

13.09.2013.Smart demo dan - radionice iz stranih jezika za sve uzraste te radionice osobnih i poslovnih vještinaMjesto: Škola stranih jezika Smart, Palinovečka 19, ZagrebOrganizator: Smart GrupaInformacije: +385 91 3874 355, e-mail: [email protected]

76 BIZdirekt � lipanj 2013.

Documents

prvi besplatni poslovni časopis - primorska hrvatska broj ... · 1 tema broja Znanstvena zajednica i gospodarstvo posebni prilozi intervju Željko Radek Poduzetničke potporne institucije