PSIHOLOGIJA LINOSTIProf. dr. Mirha ehoviFROJD / PSIHODINAMIKA TEORIJA LINOSTI-Frojd je iznio koncepciju po kojoj je ovjek nesvjesno bie, bez mogueg slobodnog odluivanja.-Analiza idiografiki tj. Kliniki orijentirana na svakog pojedinca posebno.-Spoznavanje sebe mogue je uz pomo drugog.-Usporedio linost sa santom leda.-Nesvjesno je temelj psihoanalitikog tumaenja linosti i temelj psihoanalitike prakse.-Sve to je vano u psihoanalizi nalazi se u nesvjesnom i cilj psihonalize je otkriti nesvjesno.FROJD-Nesvjesno je najdublji stratum i najdublja razina ljudskog.-Nesvjesno predstavlja nesvjesno znanje koje nikada nije prolo kroz svijest. Nesvjesno se manifestira u svakodnevnom ivotu i putem tih manifestacija ono je dostupno analizi.-Analiza nesvjesnog dijela linosti olakana je onda kada je pojedinac u relaksiranom stanju, kada se nalazi u polubudnom stanju ili u snu kada je omamljen nekim kemijskim sredstvom i sl.FROJD-Iz Frojdova rada moe se zakljuiti da ima 8 takvih situacija ili vrsta podataka koji su pogodni za analizu podsvjesti ili nesvjesnog, a to su:ale , pogreke i propustiPodaci o tome to pojedinac kod drugih ljudi ne voliPodaci o ivotuOtporSlobodne asocijacijeSnoviUmjetnika djela i umjetniko stvaralatvoNeurotiki simptomiFROJD-Nesvjesno dakle upravlja, usmjeruje i oblikuje ljudsko ponaanje i djelovanje.-Ono se nikada ne pojavljuje u pravom obliku ili pravom liku ve je uvijek simbolizirano.-Prikriveni i simbolizirani izraaj nesvjesnog, moe se po Frojdu iskoristiti za njegovu analizu, a i za terapiju.-Desimbolizacija nekog iskustva znai ukidanje njegovog podsvjesnog djelovanja ili smanjenje takvog djelovanja.-Zbog toga interpretacija snova, simptoma, ponaanja i ostalih podataka znai put za dublje i bolje razumjevanje neije podsvjesti ili nesvjesnoga.FROJDlDruge razine svijesti-Osim nesvjesnog u linosti postoje jo 2 razine svjesnosti.-To su predsvjesno ili podsvjesno i svjesno.-Predsvjesno oznaava onaj dio linosti ili onaj stratum u linosti pojedinca koji u odreenom asu nije dostupan pamenju, ali koji to moe postati u bilo kojem drugom asu.-Svijest predstavlja najviu razinu ili stratum linosti. Svijest ukljuuje sve ono ega smo u odreenom asu svjesni-Predsvjesno premouje jaz izmeu svjesnog i nesvjesnog dijela linosti. SVIJEST PREDSVIJEST FROJD-Za Frojda i svjesno iskustvo pojedinca predstavlja iskrivljenu sliku koja je nastala i koja se odraava kroz jedan proces selekcioniranja i zatitnog odabiranja sadraja iz realnosti. -Osim toga svijest je kratkotrajna i prolazna i neprekidno se mijenja.-Zbog toga svijest predstavlja samo proces i to proces koji ubrzo nestaje u dubinama predsvjesnog ili podsvjesnog i nesvjesnog onog asa kada se pojedinac orijentira ili kada svrati panju na neto drugo.-Iz toga vidimo da su za Frojda ove 2 razine predsvjesno i svjesno mnogo manje znaajne i za linost i za njezino funkcioniranje i za psihoanalizu i za ovjeanstvo od nesvjesnog.FROJDlStruktura linosti-Frojd je 1920. promjenio svoju koncepciju linosti te nesvjesno, kao i druge razine svjesnosti , zamjenio novim modelom i linosti i mentalnog ivota u kojem postoje 3 strukture koje zajedno ine linost pojedinca i svakog ovjeka.-To su: - id (ili latinski ono)- - ego (ili latinski ja) i- - superego (ili latinski nad ja).-Koncepcija o razinama svjesnosti poznata je kao topografija linosti, a koncepcija o idu, egu i superegu kao strukturalna koncepcija.FROJD-Id je uroena komponenta linosti. Ona sadri sve ono to je psiholoko kod pojedinca, a to je naslijeeno i prisutno pri roenju. To su u prvom redu instinkti ili nagoni.-Id je sjedite instinkata i prema tome rezervoar psihike energije kojom ovjek raspolae. Id je izvor energije za sve ostale aktivnosti i procese u linosti, a to znai i izvor energije koja je nuna za funkcioniranje ega i superega. Te sustave u linosti energijom opskrbljuje id.-Id je sjedite svega to je animalno u ovjeku i svega to je neorganizirano.-On ne poznaje zakone, ne priznaje nikakva pravila i djeluje na primitivan nain koji niim nije ogranien i sputan.FROJD-Id ne poznaje inhibicije. On je izvoran primaran sustav linosti iz kojeg se postepeno formiraju ostala dva.-Kao primaran i izvoran sustav linosti id slobodno izraava primarno naelo svih ljudskih bia, a to je da svaki porast psihike energije koju izazivaju nagoni odmah reducira na taj nain to taj suviak energije izlui ili izbija i na taj nain onemoguava ili smanjuje napetost koja bi nastala pojavom takvog vika energije ili porastom energije.-Tako izaziva ugodu.-To smanjenje napetosti naziva se naelom ili principom ugode.FROJD-Naelo ili princip ugode jeste jedino naelo koje id poznaje i po kojem funkcionira.-Zbog toga je id impulzivan, iracionalan i narcistiki. On djeluje bez obzira na konzekvence ili posljedice svojih akcija bilo u odnosu na vlastito odranje ili odranje drugih.-Budui da ne poznaje tjeskobu i strah , on direktno izraava svoju prirodu i nastoji postii svoj cilj, to moe biti opasno i za pojedinca i za drutvo.-Svoju energiju id crpi iz tijela, iz tjelesnih procesa a da bi se oslobodio suvika energije i napetosti koju taj viak izaziva on se slui ili refleksnim akcijama ili primarnim procesom.FROJD-Prema Frojdu nagon ili instinkt je svaki trajni izvor iritacije ili uzbuenja, refleksnim reakcijama id smanjuje ili ukida takvu iritaciju a time i to nagonsko stanje smanjujui na taj nain energiju i napetost u linosti.-Refleksne aktivnosti su uroene, svaka refleksna aktivnost ili refleks neposredno smanjuju napetost.-Primarni proces je sloeniji od refleksa i predstavlja psiholoku akciju. Napetost se smanjuje kroz primarni proces na taj nain to on stvara predodbu nekog objekta koji e smanjiti napetost.-Takve predodbe nazivaju se ispunjenje elja.-Prema tome jasno je da primarni proces ne moe reducirati napetostFROJDlEgo organizam za svoju egzistenciju treba direktan kontakt i direktne odnose s izvanjskim svijetom- a to mu id ne moe osigurati.-Ego funkcionira po naelu realnosti. On ne djeluje kroz primarni proces ispunjavanja elja, ve kroz sekundarni.-Cilj je naela realnosti da napetost stvorenu u organizmu porastom instinktivne aktivnosti ouva sve dok nije otkriven ili postignut onaj realan objekt koji e omoguiti odgovarajuu , a ne fiktivnu satisfakciju ili zadovoljenje nekog nagona.-Ego je sposoban da razlikuje realnost i fikciju i za razliku od ida sposoban je trpjeti odreen stupanj napetosti. Sposoban je i za spoznajnu realnost, sredite intelektualnih funkcija i intelekta.-Ego je izvrni organ.FROJDlSuperego predstavlja onaj dio linosti koji se najkasnije razvija. Nastaje i razvija se pod utjecajem socijalne okoline i drutva u kojem pojedinac ivi. Superego predstavlja unutarnjeg reprezetanta drutva, njegovih tradicionalnih normi, vjerovanja, uvjerenja, vrijednosti, etike, i svega ostalog.-Superego je moralni uvar linosti.-Razvija se pod utjecajem nagraivanja i kanjavanja.-U superegu Frojd razlikuje: SAVJEST I EGO-IDEAL.-Savjest je struktura koja djeluje unutar superega a koja se u njemu razvila pod utjecajem kazni roditelja i dr. Agenata drutva-Ego ideal je struktura unutar superega koja se razvija pod utjecajem nagrada i pohvala koje dijete i ovjek dobivaju od roditelja i dr.FROJD-Savjest ima funkciju i sposobnost da pojedinca kanjava za postupke koji nisu u skladu s drutvenim normama. -To savjest postie kroz evaluaciju postupaka, moralne zabrane, osjeaje, krivnje i grijehe.-Savjest se uvijek javlja kada ponaanje pojedinca nije u skladu s idealima koje je u njega usadilo drutvo.-Ego ideal djeluje iregulira ponaanje linosti na taj nain to postavlja ciljeve kojima pojedinac tei, postavlja aspiracije koje kada su dostignute izazivaju u pojedincu osjeaj ponosa i vlastite vrijednosti.-Superego je potpuno razvijen onda kada su razvijeni i savjest i ego- ideal pojedinca.FROJDlDinamika i procesi u linosti-Za Frojda ovjek predstavlja jedan energetski sustav ili sustav energije.-Ukupna energija kojom organizam raspolae nastaje i stvara se iz tjelesnih procesa i metabolizma tj. Iz hrane. Ta se energija troi za sve tjelesne procese kao to su rad srca, miia, disanje, kretanje, probava ali i za miljenje, percipiranje, pamenje, koji jednako tako predstavljaju tjelesne procese.-Ta psihika energija moe biti transformirana iz fizioloke, a moe se i transformirati u fizioloku.-Psihika energija u organizmu nastaje u idu djelovanjem instinkta.FROJD-Instinkti su uroeni tjelesni izvori ekscitacije ili stanja neurofizioloke ekscitacije.-Ako je djelovanje takvih unutarnjih ekscitacije ili instinkata jako, raspoloiva se energija organizma brzo troi i zato organizmu treba smanjiti to troenje energije, odnosno odstraniti uzrok njezine akumulacije, odstraniti djelovanje ekscitacije ili djelovanje instinkta.-Odstranjivanje djelovanja trajnih izvora ekscitacije unutar organizma, instinkata ili nagona postie se njihovim zadovoljavanjem.-Za zadovoljavanje instinkta i smanjenje potronje energije potrebno je postojanje linosti odnosno ega i superega.FROJD-Dinamika organizma i procesi u organizmu baziraju se prema tome na energiji, a procesi u linosti na onom dijelu te energije koju nazivamo psihikom.-Cjelokupna psihika energija dobiva se iz tkiva, iz tijela a troi se redukciju ili smanjenje napetosti izazvane ekscitacijama ili djelovanjem instinkata.-Psiholoka reprezentacija nekog instinkta naziva se eljom, a tjelesni proces koji izaziva ekscitaciju ili instinkt naziva se potrebom.-Svaki pobueni instinkt vri selektivnu kontrolu nad ponaanjem i usmjeruje to ponaanje preko ida, ega i superega.FROJD-Kod svakog instinkta Frojd razlikuje ova obiljeja:Izvor (je odgovarajui tjelesni proces ekscitacije ili potrebe odnosno stanje tkiva)Cilj ( je odstranjivanje te ekscitacije ili zadovoljenje, odnosno uklanjanje potrebe)Objekt instinkta (je ona stvar ili ono to moe zadovoljiti potrebu ali i cjelokupno ponaanje koje dovodi do tog objekta)Poriv (je snaga ili jakost nekog instinkta, odnosno jaina potrebe organizma. to je potreba vea to je nagon jai)- Psihika se energija prema tome javlja iz tjelesnih potreba i smanjuje se zadovoljavanjem tih potrebaFROJD-Izvor i cilj instinkta su po Frojdu stalni u toku cijelog ivota.-Energija se moe premjetati s jednog objekta na drugi bez ogranienja.-To znai da jedan objekt zadovoljenja nekog instinkta moe zamjeniti neki drugi. Kada je energija jednom trajno investirana u zamjenski objekt koji tako nadomjeta onaj koji bi prirodnim putem zadovoljio taj instinkt, taj se objekt i aktivnost koja je u vezi s njim nazivaju derivatom instinkta.-Tako je sisanje prsta kod malog djeteta derivat instinkta gladi ili seksa.-Mogunost pomicanja ili premjetanja psihike energije pobuene nekim instinktom s jednog objekta na drugi jedno je od najvanijih obiljeja Frojdove teorije i dinamike linosti.FROJD-Trajno investiranje psihike ili nagonske energije u neki objekt naziva se kateksijom.-Ako je zadovoljenje nekog instinkta takvim objektom sprijeeno dolazi do antikateksije.-Primjer za kateksiju jesu emocionalne veze i povezanost s ljudima, s poslom, sa stvarima ili idealima.-Antikateksiju izazivaju barijere koje su ili unutarnje ili izvanjske, a koje spreavaju neposredno zadovoljenje nekog instinkta ili nagona.-Kateksije i antikateksije predstavljaju motivaciju i dinamiku linosti.FROJD-Frojd smatra da se svi instinkti mogu svrstati u 2 kategorije:1. Jednu eros ine instinkti ivota ili nagoni ivota2. Drugu Thanatos instinkti ili nagoni smrti.-Instinkti ivota slue odravanju pojedinca i vrste(npr:glad,e, seks...) uz njih je vezan i poseban oblik psihike energije koji se naziva libido.-Od svih instinkata ivota za Frojda je najvaniji seksualni nagon ili seksualni nagoni. -Instinkt smrti- prema Frojdu smrt je cilj ivota. Ima vie instinkata koji pripadaju toj kategoriji. To su npr: instinkti okrutnosti,agresivnosti, ubijanja i samoubojstva. Oni nemaju poseban oblik energije kao to je libido.FROJD-Tenja za smru koja je uroena ovjeku Frojd je objanjava naelom konstantnosti.-Izvanjska ekscitacija ili podraivanje- osim unutarnje ekscitacije organizma postoje i mogunosti i izvori za izvanjske ekscitacije (ekscitacija koja izvor ima u okolini).-Takvu izvanjsku ekscitaciju Frojd je smatrao kudikamo manje vanom i znaajnom za razumjevanje linosti i njenu dinamiku od unutarnjih i uroenih izvora ekscitacije.FROJDlDinamiki odnosi u linosti-putem mehanizma ili procesa identifikacije. Ego priskrbljuje psihiku energiju -Proces identifikacije temelji se na nemogunosti ida da razlikuje subjektivno od objektivnog, imaginaciju od stvarnosti. Razlikovanje predodbi od percepcije odvija se posredstvom sekundarnog procesa.-Budui da je sekundarni proces kojim raspolae ego mnogo efikasniji u zadovoljavanju stvarnih potreba organizma i mnogo uspjenije od primarnog ukida napetost u organizmu odnosno smanjuje ili ukida ekscitaciju putem kateksiranja psihike energije za realne objekte i za realnost to postepeno sve vie psihike energije biva kateksirano u realnost, a ne u zamiljanje. To je proces identifikacije.FROJD-Zadobivenu energiju od ida EGO troi za razliite svrhe (unapreivanje i razvoj psiholokih procesa kao to su: miljenje, pamenje, rezoniranje i sl.).-Drugi dio zadobivene energije troi za obuzdavanje ida. Snage kojima ego ograniava id nazivaju se antikateksijama. Dio energije troi za integraciju i usklaivanje funkcioniranja svih triju podruja linosti.FROJD-Bitno je istai slinost i razliku izmeu Frojdova shvaanja i tumaenja nagrade i kazne i bihevioristikog shvaanja nagrade i kazne.-Prema Frojdu karakter nagrade imaju svi oni objekti ili postupci (rijei, smijeak, odobravanje, novac, odlikovanje i sl.) koji direktno ili indirektno smanjuju napetost u organizmu.-Karakter kazne imaju pak svi oni objekti i postupci (kao prijekor, naugodni postupci i sl.) koji poveavaju ili odgaaju smanjenje napetosti u organizmu.-U neobihevioristikoj koncepciji nagrada i kazna imaju gotovo isto znaenje.- FROJD-Tako dijete naui identificirati one postupke i ponaanja u svom repertoaru koji dovode do nagrada i identificirati postupke koji dovode do kazni i tako se poinje ponaati na nain koji od njega zahtjevaju roditelji i drugi agenti drutva.-U tome mu pomau kateksije s idealima, vrijednostima, pravilima, normama koje su mu pokazali i na koje su ga nauiliroditelji i drugi agenti drutva.-Te kateksije predstavljaju introjekciju moralnih imperativa drutva.-Dakle superego za svoje funkcioniranje stjee energiju putem identifikacije sa roditeljima i on postaje njihov reprezetant u linosti kao i reprezetant drutva.FROJD-Ako je ego slab veinu energije kontrolira id.-Takav pojedinac je sklon impulsivnom, nagonskom djelovanju, ispunjavanju elja i prohtjeva putem primarnog procesa, nedovoljno razlikuje realnost od imaginacije i primitivan je.-U njegovu se ponaanju izraavju osobine i obiljeja ida, tj. Nagona.-Ako u pojedinca dominira superego pojedinac u svom ponaanju pokazuje dominaciju moralistikih naela i ideala umjesto realistikih. Super ego je kao i ego sposoban za stvaranje antikateksija.-Antikateksije ego-ideala takoer negativno utjeu na ego jer ego-ideal ili idealno ja postavljaju previsoke i nedostine ciljeve, stoga je takav pojedinac izloen estim frustracijama to dovodi do osjeaja neuspjeha i depresije.FROJD Iz tih kateksija i antikateksija proizilazi i harmonija linosti, ali i konflikti i tenzije, kao i razliita pa i psihopatoloka stanja u kojima se pojedina linost moe nai.FROJDlRazvoj linosti-Razvoj linosti se prema Frojdu i psihoanalizi odvija pod utjecajem razliitih iskustava iz ranog djetinjstva i pod utjecajem seksualne energije ili libida koja je svakom ovjeku uroena.-U svom razvoju linost prolazi kroz 4 psihoseksualna stadija.-To su: OralniAnalni Falusni iGenitalni stadij FROJD-Osim navedenih glavnih stadija postoji jo i period latencije.-Ti stadiji razvoja su prisutni kod svih ljudi.-Prva 3 stadija u razvoju linosti su najvanija i traju do otprilike 5. godine ivota, ta se 3 stadija zajedniki nazivaju predgenitalnim stadijima.-Nazivi stadija potjeu od naziva dijelova tijela u kojima je usredotoena libidalna ili seksualna energija organizma u toku razvoja ili bolje rei u kojima je smjeteni trajniji izvor stimulacije.-Ti dijelovi tijela nazivaju se primarnim erogenim zonama.FROJD-Osobit utjecaj na formiranje linosti imaju 2 faktora:Frustracija iPreveliko poputanje ili udovoljavanje.-Kod frustracija djetetove potrebe za psihoseksualnom aktivnou ili psihoseksualne potrebe (npr. Sisanje, grizenje) nisu zadovoljene ili optimalno zadovoljene od onih koji se o djetetu brinu.-Kod prevelikog udovoljenja pak roditelji ne moguuju djetetu da stekne dovoljnu kontrolu nad internim funkcijama(npr. Eliminacija mokrae i fecesa) i na taj nain potiu ili podravaju djetetov osjeaj ovisnosti o drugim i osjeaj nekompetencije.FROJD-I u jednom i u drugom sluaju dolazi do prevelikog investiranja libida koje se kasnije u odrasloj dobi manifestira kroz rezidualno ponaanje povezano s oni psihoseksualnim stadijem u kojem je dolo do frustracije ili do prevelikog udovoljavanja i ovisnosti oroditeljima.-Dalji faktor u razvoju linosti predstavlja pojava fiksacije za odreeni stadij ili period psihoseksualnog razvoja.-Fiksacija znai ostajenje na odreenom stadiju psihoseksualnog razvoja. Do fiksacije dolazi jer je takav pojedinac imao ili doivio previe ili malo zadovoljenja za vrijeme tog stadija razvoja.FROJD-Dalji fenomen koji se javlja jeste regresija.-Regresija znai vraanje na jedan raniji ili nii nivo i razvoju koji je pojedinac ve proao, odnosno na jedan raniji nain zadovoljavanja ili na neku raniju toku fiksacije.-Regresiju izazivaju stresovi, stanja napetosti, anksioznosti i frustracije.-Psihoseksualni razvoj, fiksacija i regresija imaju golemu vanost za psihoanalitiko tumaenje osobina i karaktera linosti.FROJDlOralni stadij (1.god.ivota zavrava kada prestaje dojenje)-Dijete je potpuno ovisno o drugima i do zadovoljenja njegovih potreba moe doi samo uz pomo drugih osoba. Bioloki nagoni zadovoljavaju se kroz usta.-Usna upljina, usne, jezik i okolini predio je predio u kojem je skoncentrirana seksualna energija djeteta.-Na osnovi takvih zadovoljenja i ugode u toj dobi dijete razvija rudimente povjerenja ili nepovjerenja u osobe i okolinu.razvija se vea ili manja zavisnost ili nezavisnost.-U drugoj polovici prve godine ivota nastupa druga faza oralnog stadija. To je oralno-agresivna ili oralno sadistika faza.FROJD-Kada dijete dobije zube i moe gristi grizenje i ujedanje postaju naini izraavanja frustracije koju ono doivljava kada nema zadovoljenja ili kada je ono odgoeno. Tada dijete trai oralno zadovoljenje ujedanjem, pljuvanjem, slinjenjem i na druge agresivne naine.-Djeca koja u oralnoj fazi doivljavaju preveliko ili premalo zadovoljenje, ili preveliku ili premalu koliinu stimulacije postaju ORALNO-PASIVNE LINOSTI u odrasloj dobi.-Takve linosti imaju optimistiko shvaanje svijeta, imaju stabilno povjerenje u druge ljude i u odnose s drugima. U odnosu na druge razvijaju jedan zavisan odnos i oekivanja.FROJD-Takvi pojedinci oekuju skrb od drugih i razumjevanje. Oni su pasivni, nezreli i lakovjerni.-Fiksacija za oralni stadij dovodi u odrasloj dobi do pesimistikog ponaanja i shvaanja svijeta i okoline.-Ti su pojedinci sarkastini, cinini u odnosu prema svima u svojoj okolini.-Oni su skloni eksploatiranju drugih i dominaciji nad drugima dok god traju ili nisu zadovoljene njihove vlastite potrebe.FROJDlANALNI STADIJ (2. i 3 god. ivota)-Sredite libidalne energije premjeta se sa oralne u analnu zonu.-Treniranje toalete i higijene imaju po miljeni Frojda vrlo specifine efekte na razvoj linosti djeteta u toj dobi i kasnije.-Taj trening i poduka jaaju funkciju ega i superega. To znai da su takav trening i poduka zaeci samokontrole i vladanja sa sobom koju e pojedinac imati u svojoj odrasloj dobi.-Taj trening je nekada za dijete frustrativan.-Ako je grub on e kod djeteta izazvati tendenciju zadravanja stolice, opstipaciju ili zatvorenost.FROJD-Ta se tendencija moe generalizirati na druge postupke i ponaanja te se kod djeteta razvija ANALNO-RETENTIVNI KARAKTER linosti. -Analno-retentivna linost ili linost koja je fiksirana za taj stadij na takav nain pokazuju u svom ponaanju, osobine kao to su tvrdoglavost, nepopustljivost, krtost, urednost, tonost, izraenu istou i higijenu, red ili pak izrazitu neurednost.-Nesposobni su za razlikovanje pa ne razlikuje male razlike i ne osjeaju fine dinstinkcije, te ne podnose nejasnoe i dvosmislenosti.FROJD-Ako je majka previe blaga moli ili preklinje dijete da regulira svoju stolicu i hvali ga i nagrauje za to kod djeteta e se razviti ANALNO-AGRESIVNI karakter linosti.-Odrasla osoba koja je fiksirana za taj stadij ima osobine kao to su okrutnost, destruktivnost, nesreenost, neprijateljstvo.-U ljubavnim odnosima u odrasloj dobi takva osoba shvaa druge kao objekte koje ona posjeduje i koji su njezina svojina.FROJDlFALUSNI STADIJ ( izmeu 4 i 5 god. ivota)-Libidalna energija se sada koncentrira oko seksualnih organa.-Djeca se u toj dobi interesuju za svoje spolne organe, spolne razlike, za raanje djece i sl.-Ovaj stadij je vaan jer se u njemu javlja Edipov kompleks, taj se kompleks kod djevojica naziva Elektrinim kompleksom (nesvjesna tenja svakog djeteta da stupa u seksualne odnose s roditeljima suprotnog spola i da se istovremeno rijei roditelja istog spola).-U toku falusnog stadija psihoseksualnog razvoja rjeava se Edipov I Elektrin konflikt. Rjeenje tog konflikta je razliito kod muke i kod enske djece.FROJD-Edipov se konflikt kod djeaka rjeava oko 7 god. ivota, na taj nain da djeak represira ili potisne iz svijesti u podsvjest ili nesvjesno svoje seksualne elje u odnosu na majku i poinje se identificirati sa ocem.-Taj proces identifikacije se naziva identifikacija s agresorom, jer sin doivljava oca kao agresora na majku. Ta identifikacija omoguuje da poprimi neka od obiljeja svoga oca (npr: miljenja, stavove, vrijednosti i sl.).-Superego je dakle tekovina uspjeno rijeenog Edipova konflikta.FROJDlRjeenje Elektrina kompleksa kod djevojica satoji se u represiranju ili potiskivanju iz svijesti razoarenja s majkom i elje za posjedovanjem oca. To joj onda omoguuje da prihvati ensku ulogu i stekne svo enski identitet. Taj se kompleks konano rjeava i eljom za raanjem sina. To raanje sina ini kompenzaciju i supstituciju za nedostatak penisa.-Fiksacija za falusni stadij kod mukaraca izraava se kroz slijedee osobine: ambicioznost, hvalisavost, tatina, bezobzirnost. Falusni tip linosti pokazuje izrazitu tenju za uspjehom ili uspjevanjem u ivotu.-Kod ena: promiskuitetno ponaanje, zavoenje, sklonost flertu, pojaan interes za mukarce. Uprkos svemu tome takva osoba moe glumiti naivnost, nedunost i neiskusnost u seks.odnosima.FROJD-Nerjeeni Edipov kompleks i konflikt uzrok su mnogih neurotikih pojava.-Na seksualnom planu to su kod mukarca impotencija, a kod ena frigidnost.-PERIOD LATENCIJE (od 6god. Do puberteta).-U ovom periodu libido je sublimiran, a to znai kanaliziran i usmjeren na neseksualne aktivnosti.-U ovome razdoblju se kod djece razvijaju najrazliitiji interesi za knjige, znanost, sportove, prijatelje, drutva.FROJDlGENITALNI STADIJ (od puberteta do smrti)-Poetak puberteta znai ponovno javljanje i buenje seksualnih nagona i libidalne energije.-To se manifestira pojaanim interesom za suprotan spol.-Prema Frojdu na poetku adolescencije postoji period homoseksualnosti, no kasnije se libidalna energija usmjeruje na osobe suprotnog spola.-GENITALNI TIP LINOSTI predstavlja za Frojda i psihoanalizu idealan tip linosti.Osobine : socijalna zrelost, socijalno-seksualna zrelost, zadovoljstvo i ugoda u heteroseksualnim odnosima.FROJD- Fizioloka kontrola seksualnih impulsa je poeljna i zbog toga jer se na taj nain seksualna energija investira u druge aktivnosti kao to su : briga za ljude, za ovjeanstvo ili neke njegove dijelove, i to oslobaa pojedinca bilo konflikta bilo osjeaja krivnje.FROJDlTEORIJA ANKSIOZNOSTI-Sve energija s kojom organizam raspolae potjeu iz tjelesnih procesa a izvori psihike energije su trajni izvori ili mjesta stimulacije u samom organizmu (nazvani instinkti).-Djelovanjem tih trajnih izvora stimulacije nastaju stanja napetosti koja treba smanjiti.-To je uloga i funkcija linosti.-Frojd je smatrao da stanja napetosti mogu nastati iako u mnogo manjoj mjeri i od izvanjske stimulacije ili podraaja.-Ta izvanjska stimulacija i napetost koju ona izaziva u organizmu osnova su Frojdove teorije anksioznosti ili tjeskobe.FROJD-Frojd razlikuje nekoliko vrsta anksioznosti ili tjeskobe:Primarna anksioznostRealistika tjeskobaNeurotika tjeskobaMoralna tjeskoba ili anksioznostFROJDlOBRAmBENI MEHANIZMI LINOSTI ILI EGA-Obrambeni mehanizmi omoguuju egu da kontrolira id i da ukloni njegove impulse, zahtjeve i prohtjeve i dovede do njegova zadovoljenja i onda kada id nije mogue zadovoljiti na realan nain.-Ego moe kontrolirati idove impulse i elje na 2 naina: ili da ih blokira, tako da se oni ne pojavljuju u ponaanju, ili da ih iskrivi tako da je njihova izvorna snaga znatno smanjena ili pomaknuta.-Svi obram. Mehanizmi ega imaju 2 zajednike karakteristike:-Oni funkcioniraju na nesvjesnom planu i stoga na razini svijesti predstavljaju samoobranu i iskrivljuju percepciju realnosti tako da se tjeskoba koju ta realnost izaziva smanjuje kod pojedinca.FROJD lOBRAMBENI MEHANIZMI SU:Represija ili potiskivanje (potiskivanje iz svijesti u podsvjest)Projekcija (nesvjesno pripisivanje drugima vlastitih neprihvatljivih impulsa)Racionalizacija (pogreno miljenje ili izmiljanje nepravih razloga)Regresija (vraanje ili ostajanje na niem stadiju)Formirane reakcije ili reaktivna formacija (izraavanje suprotnog)Sublimacija (ego kanalizira zabranjene impulse ida u one altivnosti koje su drutveno poeljne i doputene)PSIHOPATOLOGIJA I TERAPIJA-Psihoanalitika teorija psiholokih poremeaja zasniva se na dinamikim procesima u linosti. -Osnovna uloga lonosti jeste zadovoljavanje instinkata ili nagona. Naini i uvijeti tog zadovoljavanja mogu dovesti do psiholokih poremeaja.-Osnova psiholokih poremeaja jesu konflikti u linosti.-Neuroze i psihoze kao i dr. Poremeaji ponaanja rezultat su konflikata.-Razlike izmeu normalnog i patolokog funkcioniranja linosti najee je u nainu na koji se zadovoljavaju prohtjevi instinkata.PSIHOPATOLOGIJA I TERAPIJA FROJD-Pri tome vanu ulogu imaju obrambeni mehanizmi koji se koriste u svim nerealnim zadovoljenjima.-Razlika izmeu normalnog i patolokog funkcioniranje jeste i u tome dolazi li ili ne do iskrivljavanja stvarnosti i u kojem stupnju to iskrivljavanje.-Razvoj pojedinca ostao je u pogledu jednog vie ili svih instinkata na infantilnom nivou, tako da pojedinac nastoji zadovoljiti recimo seksualne potrebe ili agresivni instinkt na infantilan nain.PSIHOPATOLOGIJA /FROJD-U psihozama osnova poremeaja su konflikti koji dovode do primitivnih i infantilnih naina ponaanja, do primitivnih naina obrane linosti i konano do odbacivanja ili zanemarivanja realnosti.-U neurozama takoer postoje konflikti stanja u linosti. Za obranu od tih konflikata linost se u pretjeranoj mjeri slui obrambenim mehanizmima.-Zadovoljavanje seksualnog i agresivnog instinkta je i po nainu i po formi infantilno i neadaptirano.-Linost je zbog toga izloena tjeskobi i prisiljena se neprestano koristiti obrambenim mehanizmima i postupcima.FROJD-U perverzijama dolazi do otvorenog i direktnog infantilnog naina izraavanja i zadovoljavanja instinkata i to bez prikrivanja, modifikacije ili transformacije.-Frustracije koje pojedinac doivljava na nekom stupnju svog psihoseksualnog razvoja dovodi do fiksacije, a traume koje kasnije iz toga proizilaze dovode do regresije na ranije stadije razvoja i ranije naine funkcioniranja i zadovoljavanja potreba organizma.-SR svih patolokih stanja jesu konflikti vezani za Edipov kompleks.FROJD-Neuroze se od svih poremeaja razlikuju time to kod njih ne dolazi do zadovoljavanja instinkata ve su instinkti blokirani i ne moe doi do zadovoljenja.-Tim je stanjima uzrok u sukobu ili konfliktu izmeu ida koji trai slobodno zadovoljenje i ega koji to onemoguuje.-Taj konflikt dovodi obino i do stvaranja simptoma kao to su npr. Tikovi, prisilne radnje, histerine paralize i sl.-Osim Edipova kompleksa za psihopatoloka stanja vane su i regresije, tako da e forma neuroze ili psihoze zavisiti o vrsti i stupnju regresije do koje dovodi pojedina trauma.FROJD-Psihoze predstavljaju regresiju ak na oralni stadij psihoseks. Razvoja.-Paranoidna shizofrenija predstavlja regresiju na analni stadij.-Za regresiju na analni stadij karakteristini su opsesivno-kompluzivni simptomi.-Kod regresije na falusni stadij pojavljuju se simptomi koje nazivamo histerinim.-Kod anksiozne histerije razvijaju bolesnici fobike simptome(npr. Strah od zatvorenog prostora).-Fobije su izazvane nesvjesnim ili potisnutim eljama, mislima, idejam, uspomenima ili afektima.-Psihopatoloka stanja predstavljaju zastoj ili stagnaciju u razvoju linosti i intinkata.FROJDlPSIHOANALITIKA TERAPIJA-Psihoanalitika terapija je sigurno danas, jo uvijek najee primjenjivani sustav psiholoke terapije.-Njome se koriste i psihijatri i psiholozi, a koristi se i na podruju mentalnog zdravlja.-Budui da su svi uzroci nenormalnog funkcioniranja u podruju nesvjesnog i da postoje blokade i obrambeni mehanizmi u takvoj je terapiji najprije potrebno takve mehanizme oslabiti i omoguiti uvid u nesvjesne uzroke ili pokretae takvog ponaanja. Za to se koriste razliiti postupci.-1. katartika hipnoza(katarza-oienje) 2. slobodne asocijacije-3. analiza i interpretacija snova(manifestni i latentni sadraji)FROJD-Na taj se nain oslobaa i redistribuira energija organizma i linosti za zrelije, realistinije, fleksibilnije i slobodnije djelovanje.-Tako u psihoanalitikoj terapiji nastaju strukturalne promjene u linosti i odvija se razvoj linosti koji je bio zaustavljen i nepotpun. Zbog toga neki smatraju psihoanalizu procesom uenja.-Vanu ulogu za postizanje uspjeha ima pojava transferencije.-Transferencija znai postepeni razvoj u pacijentu takvih stavova i odnosa prema terapeutu kakve je on imao prema vlastitim roditeljima. To moe biti ljubav ili mrnja. Terapeut ovdje slui kao substituirani objekt ljubavi. Bitno je napomenuti da i u klasinoj psihoanal. Terap. Postoji zahtjev za pasivnou terapeuta.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MURRAY/MARI)lOsnovno obiljeje Marijeve teorije linosti:-individualistiki pristup-holizam (smatra da se svaki segment ponaanja moe zasebno prouavati, ali se moe razumjeti samo u odnosu na cjelokupan nain funkcioniranja pojedinca).Uz analizu ponaanja nuna je i sinteza.Od ostalih holistikih pristupa linosti Mari se razlikuje time to naglaava i vanost okoline ili situacije u kojoj se pojedinac nalazi.To znai da je njegova teorija i teorija polja. MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MARI)lDefinicija linosti Linost se bioloki moe definirati kao vladajui organ ili tijelu nadreena institucija. Kao takva ona je locirana u mozgu. Bez mozga nema linosti (Murray, 1951b, str. 267b; prema Fulgosi, 1981).Fizioloki procesi u mozgu determiniraju linost pojedinca, stoga se psihologija u prouavanju linosti mora orijentirati na prouavanje takvih fiziolokih procesa.Lociranje linosti u mozgu, koji vri upravne funkcije u organizmu, koji integrira i dirigira cjelokupno ponaanje pojedinca znai da iz samog ponaanja pojedinca mi moemo zakljuivati na njegovu linost.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MARI)lStruktura linostilPrema Mariju linost je neprestano promjenjiv fenomen. Meutim u njoj moemo prepoznati odreene strukture koje su stabilne u vremenu i koje su nune za razumjevanje ponaanja.lStrukture kod Maria nose iste nazive kao i kod Frojda. To su ID, EGO i SUPEREGO.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MARI)lStruktura linosti lId je kao i kod Frojda sjedite primitivnih i neprihvatljivih impulsa. Kao takav ID predstavlja izvor energije, no sadri uroene motive. Predstavlja nevidljivo i nesocijalizirano Ja pojedinca.lNo meutim za razliku od Frojda Mari smatra da ID sadri i impulse koji su prihvatljivi i za pojedinca i za drutvo, dakle impulse prema zlu, ali i prema dobru.lSnaga ID-a i njegova ukupna energija znatno varira od pojedinca do pojedinca. to znai da se ljudi meusobno razlikuju po mogunosti kontroliranja vlastitog id-a. Nekima je to lako a nekima je tee!MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MARI)lStruktura linosti lEgo ima vie funkcija kod Murraya negoli kod Frojda. On ne samo da kontrolira odreene impulse i motive i da ih inhibira i potiskuje, ve je njegova uloga i u tome da rasporeuje (vremenski sekvencionira) i upravlja nainom pojavljivanja onih impulsa i motiva koji se javljaju u ponaanju pojedinca.lOd njegove spretnosti i strunosti u tom poslu zavisi i efikasnost impulsa i motiva koji dolaze iz ida, ve je vezan za zahtjeve individualne prilagodbe.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MARI)lStruktura linosti Superego je kod Maria kao i kod Frojda rezultat utjecaja drutva i soc.okoline u kojoj se pojedinac razvija.Uz ego je vezan i ego-ideal koji predstavlja idealiziranu sliku ili predodbu koju pojedinac ima o sebi. To je cilj kojem pojedinac tei.Odnos izmeu superega i ego-ideala kod pojedinaca moe biti razliit. Kod pojedinaca u kojih je dominantan superego, a ego-ideal potisnut pokazuju u svom ponaanju samozaborav. On je napustio sve svoje osobne ambicije i tenje i stavio ga u slubu drugih ljudi te radi i djeluje za njihovo ili sveope dobro.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MARI)lStruktura linostilPonaanje pojedinca kod kojeg je ego-ideal potpuno nezavisan od superega potpuno je pak u neskladu s drutvenim normama. lTo je sluaj kod kriminalaca.lPovezanost superega i ego-ideala garancija su ili preduvjet za normalan put i nain ostvarivanja vlastitih ambicija i tenji, odnosno za usklaenost izmeu tih ambicija i zahtjeva drutva,MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTI (MARI)lMotivacija linostilU objanjavanju mot.linosti javljaju se 3 osnovna pojma: 1.Potreba 2. Pritisak 3. Tema MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlMotivacija linosti lPotrebe su osnovica Mari-eve teorije linosti ili personologije.lPotreba je jedan konstrukt (jedna pogodna fikcija ili hipotetiki pojam) koji predstavlja neku snagu...u mozgovnom podruju, snagu koja organizira percepciju, apercepciju, intelekciju, konaciju i akciju na taj nain da su u odreenom smjeru transformira neku postojeu, nezadovoljavajuu situaciju.lSvaku potrebu prate karakteristini osjeaji ili emocije.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlMotivacija linostilPotrebe treba razlikovati od aktona tj. Od obrazaca akcije koji je vezan za tu potrebu, koji iz nje proizilazi i koji dovodi do zadovoljenja te potrebe.lNpr: Tako udaja ili brak kod neke ene moe zadovoljiti njezine potrebe za seksom, sigurnou, novcem i dr. Zbog toga nije uvijek mogue na osnovu ponaanja odmah zakljuiti o kojoj se potrbi radi.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlTipovi potreba lViscerogene potrebe i psihogene potrebe.lViscerogene ili fizioloke potrebe vezane su za odreena stanja organizma i organske promjene i procese.lTipine visceralne potrebe su: potreba za zrakom, hranom, vodom, seksom, urinacijo, defekacijom, izbjegavanjem ozljeda, te i topline i hladnoe. Te su potrebe primarne u odnosu na psihogene potrebe i univerzalne su. Zna se kojim su vanjskim i unutarnjim podraajima izazvane.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlTipovi potrebalPsihogene potrebe su izvedene iz viscerogenih. Njih obiljeava to to nisu vezane za neki specifini organ ili zaneki specifini fizioloki proces (potreba postignua, priznanje , ambicija, dominacija, agresija, njegovanje, odbacivanje...)MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlTipovi potreba nadalje dijeli potrebe na otvorene i prikrivene odnosno na manifestne i latentne. lManifestne ili otvorene potr. Su one koje se u nekom drutvu mogu slobodno manifestirati, a latentne ili prikrivene su one potreb. Koje su obino potisnute, inhibirane ili represirane jer njihovootvoreno izraavanje nije doputeno u nekoj kult. Ili drutvu (npr. Potreba kao to je agresija i sl).lOtvorene potr. Se manifestiraju nekim motorikim ponaanjem, a latentne ostaju sasvim ili djelomino u svijetu snova i fantazija, a pojedinac moe biti potpuno ili djelomino nesvjestan njihove prisutnosti ili utjecaja.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlTipovi potreba proaktivne i retroaktivnelOva se podjela temelji na izvorima potreba.lProaktivne su pobuene ili stvorene nekom promjenom stanja unutar osobe, a ne neim to je izvan pojedinca (npr,potreba za hranom).lReaktivne su one koje su inicirane ili pobuene promjenama i u okolini pojedinca ili podraajima iz okoline (npr. Potreba za izbjegavanjem visoke temperature)lNeke potrebe mogu pripadati objema kategorijama (npr: potreba za seksomMOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlTipovi potreba fokalne i difuznelFokalne su one koje su povezane samo sa malim brojem objekata u okolini, a difuzne su one koje su povezane sa velikim brojem ili sa svim objektima u okolini pojedinca.lTipovi potreba modalne potrebe, efektne potrebe i procesna aktivnost.lEfektne potr. Su one koje su vezane za neki neposredan efekt ili posljedicu tj. One koje dovode do neposrednog ostvarenja nekog stanja koje proizilazi iz zadovoljenja te potrebe ili je njezin cilj (uenik ui jer eli poloiti neki ispit)lModalne su one koje dovode do zadovoljenja barem u nekom opsegu, ve u samom toku aktivnosti, a ne za krajnji efekt te akt.(sluanje glazbe, itanje romana). MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlKonano procesnu aktivnost ine oni oblici ponaanja koji su sluajni, nefunkcionalni, nekoordinirani i koji se zbivaju od roenja.To su npr. Gledanje, sluanje, miljenje, govor i sl. lTo je po Murrayu funkcioniranje zbog ugode ili uivanja, odnosno zbog zadovoljstva.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlInterakcija meu potrebama lSukob ili konflikt meu potrebama nastaje onda kada zadovoljenje jedne potrebe znai nemogunost zadovoljenja neke druge podjednako vane ili intenzivne potrebe.lTakav konflikt uzrokuje napetost u linosti. lStoga su nuni indirektni postupci i naini za utvrivanje motivacijske strukture i stanja koja postoje kod pojedinca. Takvi postupci i instrumenti su projektivni testovi npr. TAT-test i Rorschachov.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlInterakcija meu potrebamalPostojanje odreenih potreba moe se u mnogim sluajevima utvrditi i bez koritenja projektivnih testova. lDa bi se iz stvarnog ponaanja moglo zakljuiti da postoji neka potreba moraju biti poznati kriteriji na osnovi kojih se takav zakljuak moe donijeti. lMari je predloio 5 takvih kriterija za prepoznavanje potreba.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIl5 kriterija za prepoznavanje potreba su:Konzistencija ponaanja (ciljevi i rezultati koje pojedinac postie ili nastoji postii)Obrazac ili vrsta aktivnosti(npr.provoenje dosta vremena za knjigom)Selektivna percepcija i selektivna reaktivnost(poklanjanje panje odr.aspektima)Izraavanje odreenih osjeajaManifestacija zadovoljstva(nakon ostvarenog cilja).MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlPritisci uz potrebe pritisci su druga najvanija determinanta ponaanja i postupaka nekog pojedinca. lMurray razlikuje 2 skupine pritisaka alfa-pritiske i Beta-pritiske.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlAlfa- pritisci predstavljaju realne osobe, stvari ili situacije onakvima kakvi oni jesu u realnosti.lBeta- pritisci predstavljaju okolinu onakvom kakvom je pojedinac percipira ili doivljava.lIzmau ovih dvaju pritisaka, odnosno izmeu jednog i dr. Aspekta okoline mogu postojati vei ili manji stupnjevi podudarnosti.lKod normalno funkcionirajueg pojedinca taj stupanj sukladnosti ili poklapanja izmeu realne okoline i interpretirane je visok. lAko nastane vea nesukladnost dolazi do obmana, obmanjivanja samog sebe ili do deluzija/deluzijskog miljenja.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlOdnos izmeu potreba i pritisaka jest takav da na potrebu koja postoji u pojedincu moe djelovati gotovo svaki pritisak iz okoline ( i beta i alfa). lPrema tome ponaanje pojedinca proizilazi iz interakcije okoline i njegovih potreba.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlDogaaji diskretne jedinice ponaanja koje su vane za prouavanje linosti.lDogaaji ine integraciju izmeu potreba i pritisaka koja je ostvarena u odreenom vremenskom razdoblju.lTa integracija moe biti eksterna ili izvanjska i predstavljati odreeno vrijeme u toku kojeg je pojedinac aganiran u nekom ponaanju koje je manifestno (npr.treniranje veslanja).lIntegracija moe biti ostvarena i u mislima, mati (misliti na trening) i tada se naziva interna.lInterni i eksterni dogaaji najee su dobro meusobno integrirani. MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlTema je srodan pojam pojmu dogaaja. Ona se takoer odnosi na integraciju potreba i pritisak, ali u sadanjosti pojedinca.lPonaanje koje proizilazi iz integracije potreba i pritisaka naziva se epizodom ponaanja.lEpizoda ponaanja je neka tema u akciji.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlJedinstvena temalIzmeu svih tema koje postoje kod pojedinca najvanija je jedinstvena tema ili osobita tema tog pojedinca.lJedinstvena (osobita) tema nekog pojedinca predstavlja osobitu organizaciju ili obrazac odnosa i povezanosti izmeu potreba i pritisaka koja je nastala na osnovi iskustva i doivljaja tog pojedinca koji su se zbili u njegovom ranom djetinjstvu.MOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlGlavne funkcije linostiSmanjenje napetosti potrebe (potrebe dovode do stvaranja napetosti, a napetost dovodi do redukcije potrebe. Reduc. Napetosti u organizmu osnovna zad.linosti).Generiranje napetosti(zadovoljenje izaziva reduciranje napetosti)Samoizraavanje (spontano,kratko i slobodno izra.vlastite prirode..npr.sanjarenja, intenzivna emoc.uzburnja).Donoenje odluka (omoguuje izbjegavanje konflikta)Kontroliranje razine aspiracija(prilagoavanje realnosti)Prilagoavanje soc.oekivanjima i normamaMOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlDeterminante i razvoj linostiMari je veliku panju posvetio razmatranju determinanti linosti i razvoju linosti.Odrednice ili determinante linosti odnosno njena razvoja, formiranja i mjenjanja su brojne. Sve te odrednice ili njihova veina mogla bi se svrstati u 3 kategorije:Genetike Konstitutivne Sociokulturalne determinante linostiMOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlDeterminante i razvoj linosti (druge determinante linosti)lOsim prethodno navedenih determinanti spominju se jo 2 skupine determ.linost. O kojima Mari govori:Situacione (specifine) determinantekompleksiMOTIVACIJSKA TEORIJA LINOSTIlDruge determinante linosti:lSituacione determinante su doivljaji ili iskustva pojedinca iz dana u dan. Ovdje pripadaju i odnosi u obitelji koje pojedinac razvija.lKompleksi kod svakog pojedinca se javljaju i formiraju u ranom djetinjstvu. Mari ih smatra posebno vanim za razvoj linostiPSIHOSOC. TEORIJA LINOSTI (ERIKSON)lEgo-psihologija za razliku od klasine psihoanalize, glavnu vanost za razvoj i dinamiku linosti predaje egu, a ne Idu.lPrema ovome uenju ego predstavlja mnogo vaniji , samostalniji i istaknutiji dio linosti nego to je to smatrao Frojd.lObrambeni mehanizmi kojima ego raspolae slue za borbu protiv instinktivnih nagona i slue prilagoavanju linosti i njezinoj organizaciji.ERIKSONlNadalje prema miljenju ovih psihoanalitiara, i konflikti u egu ne moraju proizilaziti iz njihovih sukoba s idom ili superegom, ve mogu biti uzrokovani inkompatibilnou ciljeva koji su njihovi vlastiti.lPrema ovoj teoriji uloga ega nije samo testiranje realnosti kao to je Frojd govorio.lEgo ima mnoge adaptivne funkcije izmeuostalog aktivno djelovanje u toj realnosti na osnovi spoznajnih procesa percipiranja, pamenja i miljenja.ERIKSONlNaelo epigenezelEriksonova teorija linosti vie je od svih ostalih teorija linosti razvojna teorija.lLinost se u toj teoriji promatra iskljuivo u procesu razvoja i sam razvoj linosti predstavlja samu linost.lRazvoj svake linosti i svakog pojedinca prolazi odreene faze, etape ili stadije.lTi stadiju su univerzalni i vrijede za sve ljude. Bez obzira u kakvoj okolini rastu i razvijaju se.lPostoji 8 takvih stadija u ivotu svakog ovjeka.lPojavljivanje pojedinih stadija ne moe se mijenjati jer je genetiki odreen.ERIKSONlPojavljivanje odreenih stadija determinirani je naelom epigeneze. Pod tim naelom Erikson smatra slijedee:Da se ljudska linost razvija u naelu, predeterminiranim koracima sa sve veom spremnou pojedinca koji se razvija da biva privuen, da biva svjestan i da biva u interakciji sa sve veim soc. Radijusom.Da se drutvo u naelu tako konstruira da zadovoljava i potie takav redoslijed mogunosti za interakciju i da pokuava jamiti i poticati pravu brzinu i pravu sekvencu tog sve veeg obuhvaanja.ERIKSONlSvaki je psihosoc. Stadij razvoja vezan za odreenu vrstu krize, tako da je ta vrsta krize osobita i karakteristina za taj stadij.lKrize u pojedinim stadijima nastaju kao posljedica fizioloke maturacije organizma i soc.zahtjeva koje okolina postavlja pojedincu u pojedinim razdobljima njegova razvoja ili ivota.lKrize i njihovo rjeavanje imaju najveu vanost za razvoj linosti.lU svakoj krizi postoji poz. I neg. Strana ERIKSON lPsihosocijalni razvoj linosti temelji se na rjeavanju kriza i konflikata u pojedinim stadijima razvoja.lZa svaki razvojni stadij karakteristina je kriza ije rjeavanje ili trajanje nije vremenski ogranieno.lZbog toga ni trajanje pojedinog razdoblja u razvoju linosti nije vremenski strogo ogranieno.lSvaki pojedinac ima vlastiti tempo razvoja i vlastiti vremenski raspored.lZa svaki stadij vaan je nain ritualizacije (obrazac ili nain na koji se odvija interakcija meu pojedincima odreene sredine).lSvrha ritualizacije je da od pojedinca napravi djelotvornog i familijarnog lana pojedine drutvene sredineERIKSON lStadiji razvoja:Temeljno povjerenje prema temeljnoj sumnjiavosti ili nepovjerenju-obuhvaa prvu god. ivota.- Razvoj sigurnosti ovisi o majci i osobi koja se za dijete brine.-Sigurnost je srazmjerna kakvoi njege i brige koja se djetetu prua.-Psihol.kriza nastaje kada je kol. Temeljnog nepovjerenja vea u odnosu prema temelj.povjerenju. -Nepovjerenje izaziva: nepotpuna briga, nepouzdanost roditelja,majino odbacivanje,zanemarivanje. Posljedice nepovjerenja su depresija,a u odrasloj dobi i paranoje.ERIKSON lAko je omjer izmeu situacija povjerenja i nepovjerenja povoljan, pojavit e se prva i najvanija pozitivna karakteristika ili vrlina djetetove linosti, a to je nada.lRitualizacija koja je karakteristina za 1. stadij razvoja zove se numinozna ritualizacija.lTa ritualizacija obuhvaa odnos izmeu majke i djeteta, odnosno osoba koje za njega brinu.lTo su majin izgled, njezino doticanje, osmjehivanje,noenje,hranjenje, njeno prepoznavanje njega samoga po imenu i na dr. Nain. Ovo sve poveava povjerenje.lUkoliko navedeno izostane moe u djetetovoj linosti izazvati otuenje ili osjeaj naputenosti.ERIKSONAutonomija ili ponienje i sumnja (2 i 3 god.ivota)-Pod utjecajem procesa maturacije razvijaju se miii i miini sklopovi-To omoguuje aktivno djelovanje na oklinu-Roditelji mogu podravati ili ograniavati tu aktivnost-Jedan vid ogranienja je destruktivan, a drugi moe biti u obliku brige za dijete -Osnovna kriza sastoji se u sukobu ili simultanom pojavljivanju dobrohotnosti soc.okoline djeteta u odnosu na njegove akcije i postupke te prisiljavanja.-Rjeenje krize predstavlja osnovu za razvoj osjeaja samokontrole , nezavisnosti i autonomije.ERIKSONlPozitivno i poeljno rjeenje ove krize sastoji se u tome da dijete postepeno razvije samokontrolu, ali bez utjecaja na samopotovanje.lU tom sluaju dolazi do subjektivnog osjeaja slobodne volje-lNepovoljno rjeenje krize dovest e do razvoja osjeaja nesamostalnosti, gubitka samokontrole, sumnje i osjeaja kontroliranosti od okoline i dr. Ljudi.lNepovoljno rjeenje krize se deava kada se roditelji ponaaju previe zatitniki, ograniavaju dijete,pokazuju nestrpljenje, bijes u odnosu na djetetove akcije.lRezultat poz.rje. Krize razvija se vrlina voljeERIKSON3. Incijativa ili krivnja ( od 4-7god).-ovaj period je oznaen kao doba igreTo je doba incijativnosti i rasta odgovornosti. Razdoblje koje je obijleeno konfliktom izmeu incijative i osjeaja krivnje.-Djeca trae, slijede, planiraju i usmjeruju svoju aktivnost prema odreenim ciljevima.-djeca u igrama na sebe preuzimaju odreene uloge i odreene odgovornosti-Igra i drugi oblici ponaanja imaju oblik eksperimentiranja,javljaju se ne samo fizike, ve i mentalne igre, igre zamiljaja. Imitiraju odrasle.-Igra omoguuje i stvaranje veze i odnosa izmeu unutarnjeg svijeta i vanjskog svijeta djeteta. ERIKSONlU toku igre razvija se mata, sposobnost pamenja i miljenja.lU ovom periodu djeca se ve osjeaju kao soc.osobe i imaju odreen stupanj identiteta.lDjeca iji roditelji ohrabruju njihove aktivnosti osjeaju da je takva aktivnost nagraivana i podrana.lDjeca koja nemaju taj osjeaj i iji roditelji se kritiki odnose prema njihovoj samoincijativi i koji tu incijativu gue ili ismijavaju osjeaju da je njihova incijativnost kanjavana.lKod takve se djece javlja osjeaj krivnje, a incijativa se poinje gubiti ili izbjegavati.lU ovom stadiju ponaanje djeteta biva vie usmjereno prema cilju.ERIKSONlDijete u ovoj fazi mora stei svoju spolnu ulogu.lNeuspjeh u stjecanju povjerenja u I. ivotnoj fazi moe rezultirati shizofrenijom u odrasloj dobi.lNeuspjeh u stjecanju autonomije u II.ivotnoj fazi moe dovesti u odrasloj dobi dovesti do pojavljivanja opsesivno-kompluzivnih neuroza i psihoza.lNeuspjeh u stjecanju i razvijanju incijative i razvijanje krivnje umjesto incijative (III. iv.faza) moe dovesti u odrasl.dobi do histerinih oblika ponaanja i neuroza (frigidnost i impotencija na seksualnom planu).lTakvi osjeaju krivnje i grenosti mogu biti uzrokom i razl.psihosomatskih bolesti.ERIKSONlRitualizacija koja je obiljeje razvoja i treninga ovog stadija jest dramatika ritualizacija. lDjeca aktivno sudjeluju u igranju uloga, oni nose kostime i oponaaju odrasle i pretvaraju se da su sve od ivotinje do astronauta.lNegativan aspekt dramatike ritualizacije jest ritualizam koji se naziva pretvaranjem.lTakav pojedinac cijeli ivot igra ulogu samo zato da bi prikrio samog sebe i vlastitu linost.ERIKSON4. Stadij produktivnost ili inferiornost (od 6-11god. /kolsko doba/)-u psihoseksualnom razvoju to je doba latencije-Dijete mora nauiti kontrolirati svoju razigranu matu i imaginaciju te se podvri formalnom kolovanju-Od njega se oekuje da postupa u skladu sa realnou-Oekuje se da naui odreene vjetine koje zahtjeva kultura u kojo se nalazi (pisanje, itanje, suraivanje sa drugima-U toku aktivnosti se kod njega treba razviti marljivost i upornost.ERIKSONl4. stadij produktivnost ili inferiornost- Razvija se sposobnost za deduktivno miljenje i zakljuivanje, samodisciplina i sposobnost postupanja sa pravilima.lOpasnost u ovom razdoblju dolazi otuda to se moe pojaviti osjeaj inferiornosti.lInferiornost e se razviti ako dijete nije sposobno ili mu se to tako ini, ili mu ti drugi sugeriraju-da savlada zadatke koje samo poduzima ili koje mu zadaju drugi.ERIKSON4.Stadij produktivnost ili inferiornost Djeca su u toj dobi zaokupljena mnogim pitanjima i problemima-Kao rezultat okupiranosti razvija se kompetencija-Ako kriza nije rjeena na taj nain javit e se u djeteta osjeaj nekompetencije i inferiornosti -Djetetov osjeaj kompetentnosti odnosno inferiornosti u razvijenim drutvima gotovo je identificiran sa kolskim uspjehom-Erikson smatra da je to ograniena definicija i koncepcija uspjenosti i kompetencije-Prema tome pravi osjeaj kompetencije zahtjeva vie od kol.uspjeha ili uspjeha u poslu (bitna psihosoc.kompetent.)ERIKSON4. Stadij produktivnost ili inferiornost -Osjeaj kompetencije stjee se radom i ispunjavanjem zadataka koji razvijaju strunost kao bazu kompetencije-Ritualizacija koja se javlja u kolskom dobu naziva se formalnom ritualizacijom.-Kroz nju dijete metodiki ui kako da izvrava pojedine zadatke.-Uenje, promatranje, i izvravanje stvaraju kod njega osjeaj strunosti i usavrenosti.-Iskrivljeni ritualizam koji se moe javiti kod odraslih jeste formalizam (oituje se u ponavljanu praznih i besmislenih formalnih rituala).ERIKSON5. Stadije identitet ili konfuzija identiteta (zavrava djetinjstvo zapoinje adolescencija)-to je razdoblje kada se kod pojedinca treba razrijeiti kriza identiteta -Kada treba postati jedinstveno, posebno i osobito ljudsko bie i kada se kao takvo bie treba ukljuiti u drutvo i nai u njemu svoje mjesto i svoju ulogu-Pojedinac postaje svjestan svojih individualnih obiljeja to su npr: razliite sklonosti, ciljevi u buduem ivotu, vlastite sposobnosti i nedostaci, mogunost kontroliranja i odreivanja vlastite sudbine i vlastite budunosti.ERIKSON5. Stadij identitet ili konfuzija identiteta-Unutarnji organizator linosti koji u tom razdoblju ima vanu ulogu jeste ego.-Zbog toga se govori i o identitetu ega pojedinca-Ego ima ili treba posjedovati mogunost integriranja sposobnosti, talenata, vjetina i obiljeja pojedinca-Jedan od naina takve integracije jeste identifikacija s drugim pojedincima koji su ve pokazali da imaju svoj integritet i identitet i da su na ovaj ili onaj nain adaptirani u drutvuERIKSON5. Stadij identitet ili konfuzija identiteta- identifikacija sa takvim pojedincima pomae vlastitu integraciju i postizanje soc. Adaptacije.-Zadatak je ega da mladog ovjeka osigura od prijetnji i tjeskobe koji se u tim prijelomnim trenutcima njegova razvoja mogu pojaviti.-Ovo se postie selekcijom impulsa i potreba, kao i selekcijom naina zadovoljavanja tih potreba i kontroliranja tih impulsa-Ego prema tome svojim djelovanjem odreuje i organizira linost mladog ovjeka -Kao rezultat takvog djelovanja formira se psihosocijalni identitet pojedinca.ERIKSON5. Stadij identitet ili konfuzija identiteta-Razvojni stadij adolescencije u kojem se rjeava konflikt i kriza identiteta traje od 13-20 godine, a moe potrajati i due.-Adolescent je pojedinac koji nije vie dijete ili koji je svakim danom sve manje, a koji jo nije ni odrastao ovjek.-U tako delikatnoj situaciji on se nalazi pred vanim odlukama i izazovima ivota i drutva.-Da bi mogao odgovoriti na te zahtjeve mora stvoriti vlastitu linost ili vlastiti identitet.-Vlastiti identitet predstavlja novu psihosocijalnu dimenziju, i to je najvaniji produkt koji nastaje u toku adolescencije.ERIKSONlKriza koju prolazi svaki pojedinac u toku adolescencije nastaje zbog sloenosti procesa integracije svih obiljeja u jednu koherentnu cjelinu koja e funkcionirati kao jedna, a ne kao vie cjelina, ali ta kriza nastaje i kao posljedica oekivanja i zahtjeva koje drutvene okoline postavljaju pred mladog ovjeka u tom razdoblju njegovog razvitka.ERIKSONlAko se ova kriza identiteta pozitivno rijei, pojedinac iz nje izlazi kao samostalna, osobita i samobitna linost, linost koja je razliita od svih ostalih i koja je cjelovita .lAko se ta kriza loe rijei ili se rijei samo djelomino, osobni identitet pojedinca nee biti formiran, pojedinac nee znati tko je on i to je on, niti e njegova linost biti jedinstvena .lTakvo negativno rjeenje dovodi do toga da pojedinac nema ili ne zna koja je njegova uloga u ivotu i u nekoj drutvenoj okolini, a to znai da kod takvih pojedinaca postoji difuzija uloga ili konfuzija identiteta.ERIKSONlZa formiranje vlastitog identiteta bitna su 3 elementa ili uvjeta:Prvi je uvijet da pojedinac sebe doivljava kao istu osobu u razliitim vremenima.Drugi je uvjet da socialna okolina priznaje i percipira pojedinca kao istog u razliitim situacijama ili vremenima iTrei je uvijet je rast ili akumuliranje pouzdanja u sukladnosti njegove percepcije samog sebe i percepcije od drugihERIKSONlU adolescenciji dolazi do daljeg socijalnog i emocionalnog razvoja.lZaokupljeni su idealima i dealnim ostvarenjima kao to su npr. Idealno drutvo, idealan ovjek, idealna obitelj.lZaokupljeni su filozofijom, relogijom, ideologijom i znanou.ERIKSONlZa formiranje identiteta vano je rjeavanje jo jednog konflikta ili krize. lTo je spolni ili seksualni konflikt.lNuno je prihvaanje odgovarajue spolne uloge pojedinca. Tamo gdje se dogodi formiranje osobnog identiteta to e biti olakano, tamo gdje to nije sluaj biti e oteano.lFormiranje spolne uloge znai formiranje spolnog identiteta.lKada spol. Ident. Nije razvijen i jasan on e slabiti identitet ega.lNedovoljno razvijen spolni identitet tvori biseksualnu difuziju koja predstavlja abortivno stanje spolnog identiteta.ERIKSONlDaljnji inioci u stvaranju ego-identiteta jesu tekovine koje pojedinac donosi sa sobom iz ranijih razvojnih stadija.lTo su povjerenje u sebe i svijet, osobna autonomija, incijativnost, revnost, nada i optimizam, volja, svrhovitost i orijentiranostna zadatak, kompetencija i strunost, odnosno nepovjerenje, krivnja, sumnja u sebe i dreuge , ponienost, inferiornost.ERIKSONlOd tih inilaca jo su moda vanije identifikacije sa pojedincima i grupama do kojih dolazi u toku adolescencije.lIdeologija kao socijalna institucija ima takoer veliku ulogu u formiranju linosti i identiteta mladih ljudi (kao uostalom i religija).lIdeologija je prema Eriksonu skup nesvjesnih vrijednosti i pretpostavki koje lee u osnovi religiozne, politike i znanstvene misli neke kulture.lIdentitet se moe u kasnijim fazama kao i u fazi adolesc. Izgubiti ili oslabiti, moe se i mjenjati.ERIKSONlNa osnovu uspjeno rjeene krize identiteta razvija se vrlina vjernosti, koja je po Eriksonu osnovna tekovina tog razvojnog razdoblja.lKada nema tako formirane vrline, adolescenti, iako seksualno zreli ne mogu postati ni brani drugovi ni roditelji.lRitualizacija koja se javlja i prakticira u toku adolescencije jeste ideologija.lIdeologija predstavlja solidarnost uvjerenja koja je stvorena na osnovi integracije ritualizacije iz prethodnih razdoblja u koherentan sustav ideja i ideala.lIzopaena ideoloka ritualizacija jeste totalizam (fanatina opsjednutost i iskljuiva zaokupljenost onim to je pojedincu ili grupi izgleda neospotiva istina i pravo.ERIKSONl6. stadij intimnost ili izolacija (20-25god.)lTo je razdoblje u kojem pojedinac biva ukljuen u takve aktivnosti kao to su: traenje branog druga, brak, udvaranje, ljubav i poetak obiteljskog ivota.lIntimnost i intimni odnosi i veze s drugom osobom ili osobma cilj su takvih aktivnosti.lZa to je nuan jak osjeaj vlastitog identiteta.lIntimnost znai takoer i voljnost da se vlastiti identitet fuzionira sa identitetom drugih osoba.ERIKSON lUspostavljanje intimnih veza i povezanost predstavlja, prema tome povoljno rjeenje krize u ovom stadiju razvoja.lNepovoljno rjeenje krize predstavlja izolacija od drugih ljudi i zaokupljenost samim sobom.lNa osnovu povoljnog rjeavanja krize intimnost ili izolacije javlja se nova vrlina LJUBAV.ERIKSONlRitualizacija koja prati ovaj dio ivota pojedinca jeste pridruivanje ili udruivanje.lTo znai zajednitvo u ljubavi, radu, prijateljstvu i dr.lIzopaeni oblik te ritualizacije jeste ritualizam koji se naziva elitizamlElitizam znai stvaranje ekskluzivnih grupa, izoliranih i odjeljenih od ostalih ljudi koje imaju vlastita pravila ponaanja, u koje drugi nemaju pristupa ili za taj pristup moraju ispuniti odreene obaveze.ERIKSON7. Stadij plodnost ili stagnacija ( 25-65 god.)Ovaj period odgovara srednjoj ivotnoj dobi-Plodnost ili plodotvornost ne znae samo brigu za dobrobit sljedee svoje generacije ili za dobrobit svojih potomaka, ve dobrobit za prirodu drutva u kojem e ta sljedea generacija ivjeti i raditi.-Iz stvaralatva i plodnosti izrasta daljnja psihosoc. Vrlina a to je BRIGA.-Kod pojedinaca koji ne uspjevaju ili ne mogu postii generativnost, stvaralatvo ili plodotvornost dolazi do stanja zaokupljenosti i absorbiranosti samim sobom.ERIKSONlRitualizacija koja je karekteristina za ovo ivotno doba jeste generativna ili plodonosna.lTo je ritualizacija roditeljstva, produktivnosti, poduavanja, pomaganja, tjeenja kao i sve one funkcije i uloge koje odraslima omoguuju da prenose svoje ideale i svoje spoznaje na mlae.lIzroeni oblik te ritualizacije predstavlja ritualizam to ga Erikson naziva autoritizmom.lAutoritizam je izopaeni oblik brige za drugog koji je s pravom brigom za druge inkompatibilan i nespojiv.ERIKSON8. Stadij integritet ili oajanje (poetak starosti i starenja)-Ovo je stupanj u kojem dolazi do retrospekcije cijelog ivota svih postignua i promaaja i cjelokupnog iskustva. -Period u kojem dolazi do postepenog degeneriranja brojnih ili svih fizikih funkcija i zdravlja, do povlaenja iz aktivnog ivota i djelovanja.-Psihosocijalna kriza ovog doba sastoji se u tome da se u cijelom dotadanjem ivotu vidi odreen red i smisao, odnosno nered i besmisao-Dolazi do evaluacije vlastitog ivotaERIKSONlU ovom konanom razdoblju razvoja formira se vrlina MUDROST.lKarakteristina ritualizacija se naziva integralom.lOgleda se u mudrosti starijih osoba i njihovu postupanju u skladu sa tom steenom mudrou.lIskrivljena ritualizacija predstavlja ritualizam koji Erikson naziva sapijentizmom (poza ili predstavljanje mudrosti a da takva mudrost ne postoji),ERIKSONlUloga ega lU Eriksonovoj teoriji linosti najvaniju ulogu ima ego.lErikson smatra da su komponente linosti i id i superego, ali su oni mnogo manje vani od ega.lEgo pojedinca ne odreuje samo genetiki, fizioloki i anatomski faktori, ve u prvom redu njegova blia, a zatim i ira drutvena okolina.lEgo je podloan socijalnim i historijskim utjecajimalErikson i dr. Psiholozi stvorili su koncepciju stvaralakog ega.lEgo je kreativanERIKSON lEgo je kreativan-On pronalazi rjeenja u svakom razdoblju ivota i razvoja i u svakoj situaciji.-On sjedinjuje unutarnje faktore i vanjske okolnosti i stvara kod pojedinca mogunost za razvoj pojedinih odlika i vlina, odnosno za nastupanje pojedinih stanja ili osjeanja kao to su snaga, veselje, zadovoljstvo, sigurnost.ERIKSONlUloga egalErikson smatra da je ego uvijek sposoban da se oporavi od frustracija i nedaa ili neuspjeha, i da ponovno normalno funkcionira.lTo je vrlo vano za psiholoku terapiju.lJaa sa svakim uspjenim rjeenjem psihosoc.kriza.ERIKSONlEgo identitetlErikson kae da taj identitet treba biti fundiran na 3 temelja:Faktualnost (oznaava unuverzum podataka, injenica i tehnika koje se mogu dobiti ili verificirati, odnosno dokazati objektivnim metodama i tehnikama odreenog doba)Osjeaj realnosti ili univerzalnost (kombinacija praktinog i realnog u jednu vizionarsku sliku svijeta)Aktualnost (novi naini meusobnog djelovanja i poticanja ljudi radi postizanja zajednikih ciljeva ovjeanstva.To su aspekti realnosti u kojo se pojedinac nalazi.ELDON / KONSTITUCIONALNA TEORIJA LINOSTIlKonstitucionalna teorija linosti1. Postoje li veze i odnosi izmeu tjelesnih karakteristika ili obiljeja pojedinaca i karekteristika ili obiljeja linosti?2. Ako postoje, utvrditi koje su tjelesne karakteristike i obiljeja povezana, s kojim karakteristikama i obiljejima linosti-kretenizam, lobotomija-Konstrukt nasljeenog-MOZAK = LINOSTELDONlPonaanje i pojedini psihiki procesi su hemijski procesi ili biohemijski procesi.lZbog toga njihovo razumjevanje treba traiti na razini biohemijskih procesa, u tijelu.lEmocije su u suvremenoj psiholog. Objanjene fiziolokim procesima i promjenama u organizmu.lBez tih promjena i procesa emocije se ne javljaju.lTjelesna konstitucija je posrednik u formiranju linosti.lOkolina pojedinca reagira na njegovu tjelesnu pojavu odnosno na izgled.ELDONlFrenologija (na osnovu tjelesne morfologije nastoji utvrditi osobine linosti pojedinca)lHipokratova tipologija linosti (Sangvik, Melankolik, kolerik, flegmatik).ELDONlKremerova konstitucionalna psihologija linostilZaetak biolokog pristupa prouavanja linostilZakljuio da postoje 3 osnovna tipa tjelesne konstitucije:Astetiki ili leptosomni ( mrav,koa suha, beskrvna, uska ramena, Atletski (razmjernost miia i snage)Pikniki (debeo, okrugao, otromboljen, razvijena glava, prsa, eludac).Postoji jasan bioloki afinitet izmeu manino-depresivne psihoze i piknike konstitucije, shizofrenije i atletske, astenike i displastike konstitucije.ELDON leldon je nastavio gdje je Kremer zavrio.lOsnovno nedjeljivost fizikog i psihikog kod ovjeka .lPsiholoko mora biti zasnovano na biologiji.lTJELESNE DIMENZIJElKod svakog pojedinca postoji genetika, bioloka struktura koju eldon naziva morfogenotipom.lMorfogenotip lei u osnovi vidljivog ili manifestnog tjelesnog ustrojstva koji se naziva fenotipom.ELDONlMorfogenotip determinira ne samo fiziki razvoj pojedica ili njegov fenotip, ve i njegovo ponaanje.lNe moe se direktno zapaati ili mjeriti.lProcjena se postie samo somatotipijom (tj. Procjenom i mjerenjem fenotipa ili tjelesnog izgleda.).ELDONPrimarne komponente tjelesne konstrukcijeEndomorfija (odgovara karakteristikama piknikog)Mezomorfija ( atlete)Ektomorfija (astenikog)Sekundarne komponente Displazija (konstitucija s elementima svih triju primarnih komponenti)Ginandromorfija ( muke karakteristike kod ena i obrnuto)Finoa grae ELDONlPrimarne komponente temperamentalPod temperamentom podrazumjeva dinamike aspekte ovjekalTemeperament na taj nain znai to i linost.lKlaster skup osobina koje pripadaju jedna drugoj i koje se pojavljuju zajedno u ponaanju.ELDONlPostoje 3 klastera:-U 1. Klasteru su se nale osobine: sklonost relaksaciji, tenja za komforom,socijalnim odobravanjem, dubok san, potreba za tuom pomoi, uivanje u hranjenju i probavljanju.-U 2. Klasteru su se nale osobine: samosvjesno dranje, potreba za tjelovjebom, direktnost u nastupu...-U 3. klasteru su sljedee osobine: suzdrljivost u dranju, sociofobija, inhibirani soc. Nastup, otpornost na navike, lo san, namjere da se izgleda mlai i sl.ELDONlTe je klastere nazvao komponentama temperamenta i dao im ova imenaViscerotonijaSomatotonijaCerebrotonijaELDONlPovezanost tjelesnih komponenti i komponenti temperamentalUtvreno je da je svaka komponenta tjelesne konstitucije povezana sa jednom i samo jednom komponentom temperamenta, i da tjelesne konstitucije i psiholoke konstitucije postoji povezanost.ELDON- Dogaaji, iskustva i doivljaji u ranom djetinjstvu mogu utjecati na kasniji razvoj pojedinca i formiranje njegove linosti. lTi su doivljaji i iskustva nastali pod utjecajem odreenih biolokih predispozicija pojedinca.lTe predispozicije utjeu na karakter njegovih doivljaja i na njegovo subjektivno iskustvo.lDeterminiraju ponaanje u odrasloj dobi.lNa osnovu djejeg somatotipa mogu se utvrditi njegove osobine linosti i na taj nain izbjei frustrativne situacije u kojima stariji nastoje kod djece potai takve tenje koje nisu u skladu sa njihovim fizikim ipsihikim potencijalima.lNa postupanje i ponaanje mogu djelovati i nesvjesni faktori.LEVIN / TOPOLOKA TEORIJA LINOSTIlLevinova topoloka teorija linosti najvaniji je doprinos getalistike kole psihologije linosti.lLevin je na osnovu getalistikih naela prouavanja stvorio i jednu teoriju linosti koje je imala vrlo veliki utjecaj na prouavanje linosti u suvremenoj psihologiji.lLevinova teorija linosti temelji se na osnovnom naelu gestalistike psihologije, a to je naeo polja i sila u polju.LEVINlTopologija koju Levin najvie koristi jeste dio matematike koji omoguuje da se pojedine veliine ili pojmovi kao i odnosi meu njima mogu prikazivati prostorno.lTopologija omoguuje adekvatan prikaz pojedinih skupina psiholokih pojmova.lSvaka psiholoka realnost moe se izraziti topolokim prikazom polja u kojem se pojedinac ili pojedinci nalaze.LEVINlTopoloka struktura linostilOsnovni element u polju predstavlja sama linost, i moe se prikazati nekim potpuno zatvorenim likom ili figurom.lSve to se nalazi unutar toga zatvorenog lika predstavlja linost, a sve to je izvan toga lika nije linost.Ne L Ne- L LEVIN lPsiholoka realnost pojedinca obiljeava neprekidna interakcija koja postoji izmeu njega kao linosti i njegove okoline.lLinost sa svojom psiholokom okolinom ini psiholoki prostor.lPoznavanje ivotnog prostora pojedinca znai poznavanje svih faktora i organskih i fiziolokih i psiholokih, kao i poznavanje svih faktora okoline.lTo je psihologija u kojoj nema vremenske dimenzije.LEVINlMembrana izmeu linosti i psiholoke okoline, kao i membrana ili opna izmeu psiholoke okoline i fizikog svijeta su propusne ili permeabilne membrane.lU linosti Levin razlikuje najprije unutarnji ili sredinji i vanjski dio.livotno polje pojedinca, a to znai njegova linost i njena okolina poprimaju odreenu strukturu i bivaju podjeljeni na pojedina podruja pod utjecajem injenica i dogaaja.LEVINAlIzmeu pojedinih podruja ivotnog prostora postoji komunikacija. lIzmeu vanjskih podruja u linosti i psiholoke okoline postoji takva komunikacija , pa se struktura linosti moe mijenjati pod utjecajem promjena ili injenica koje su sadrane u onim podrujima psiholoke okoline koja su u komunikaciji s vanjskim podrujima linosti i obrnuto.lPsiholoke injenice (npr.umor)lPsiholoka okolina ( mjesto za odmaranje)lPersonalne ili osobne injenice (umor, glad, elja) nazivaju se potrebamalinjenice koje pripadaju psiholok. Okolini nazivaju se valencije.LEVINlMotivacija i dinamikalu osnovi motivacije ravnotealNapetost iz jednog podruja ima tendenciju irenjalPrelaenje ili irenje napetosti iz jednog sustava linosti u drugi dovodi do izjednaavanja napetosti u tim sustavima.lTo predstavlja psiholoki proces.lirenje napetosti iz jednog sustava i njezino izjednaavanje s napetou ostalih sustava ovisi o mnogim okolnostima: Jedna od njih je razlika izmeu napetosti koji postoji u susjednim sustavimaDruga je karakteristika opne kojom je neko podruje okrueno i odjeljeo od susjednih.LEVINlEnergija za Levina je linost , kao i za Frojda, jedan energetski sustav.lEnergija tog sustava je psihika energija.lTa psihika energija javlja se onda kada postoji poremeaj ravnotee napetosti u nekom sustavu linosti.lNeravnotea u napetosti pojedinih sustava linosti stvara psihiku energiju te linosti.lPoremeaj napetosti u linosti moe biti uzrokovan bilo vanjskom stimulacijom ili podraajima bilo unutarnjom stimulacijom ili unutarnjim podraajima.LEVINlKod svake potrebe mogue je razlikovati 3 stanja: stanje nedostajanjaStanje zasienostiStanje prezasienosti-Napetost i energija = osobine pojedinih sustava unutar linosti-Valencija, snaga, vektor = su osobine pojedinih podruja psiholoke okoline pojedine linosti.LEVINlPromjene u psiholokoj okolini linosti neprekidno se zbivaju.lTakve promjene Levin naziva restruktuiranjima psiholoke okoline. lRestruktuiranje psiholoke okoline moe izazvati i premjetanje ili putovanje linosti u svom psiholokom polju i napokon, restruktuiranje psiholokog polja moe biti uzrokovano kognitivnim procesima.lKognitivno restruktuiranje nastaje npr: onda kada pojedinac pronae rjeenje nekog problema, kada se prisjeti neega to prije nije zapaao.lKognitivni procesi koji dovode do restruktuiranja psihol. Okoline su: percepcija, miljenje, rezoniranje, pamenje, dosjeanje, zaboravljanje i sl. LEVINlRazvoj i diferencijacija linostilRazvoj linosti za Levina je u prvom redu razvoj struktura u linosti tj. Diferencijacija linosti.livotni prostor odraslog ovjeka znatno je izdiferenciraniji i organiziraniji od ivotnog prostora djeteta.lTo znai da se u njemu nalazi vie podruja negoli u ivotnom prostoru djeteta.lZbog razlike u strukturi u strukturi linosti odraslog ovjeka mogu nastajti napetosti i formirati se sustavi napetosti na mnogo vie naina nego to je to sluaj kod malog djeteta.LEVINlOsim diferencijacije u polju dviju dimenzija , dolazi i do diferencijacije i u druge 2 dimenzije:Vremenskoj dimenziji iDimenziji realnost i nerealnost-Sa zrelou pojedinac postaje sve sposobniji da razlikuje ono to je realno od onoga to nije, ono to je mogue od onoga to nije mogue.-Diferencijacija linosti i njezine okoline dovodi do promjene i u drugim obiljejima ivotnog prostora.LEVINlOpne djeteta su slabije od opni odraslog.lZbog toga na linost djeteta valencije i vektori iz psiholoke okoline mogu mnogo vie utjecati nego na odraslog ovjeka.lDijete je kao linost mnogo vie ukljueno u svoju psiholoku okolinu od linosti odraslog ovjeka.lPo Levinu razvoj linosti je rezultat strukturalnih i dinamikih faktora ivotnog prostora djeteta.lTo su za njega osnovne determinante razvoja.LEVINlRazvoj linosti prema tome nije nije produkt ili rezultat djelovanja biolokih faktora.lNe pridaje veu panju razvojnim stadijima , niti razvoj dijeli na pojedine stadije ili stupnjeve. lSmatra da se znaajnije razvojne promjene deavaju u dobi od 3 god. I u adolescenciji.lIzmeu ta 2 ivotna doba postoji relativna stabilonst.LEVINlOsim diferencijacije linosti i njezine okoline u toku razvoja dogaaju se jo neke promjene.lTo su u prvom redu:Organizaciona meuzavisnost iRegresija odnosno retrogresija-Razvoj linosti svodi na ve opisane promjene i na kognitivna restruktuiranja.-Za Levina je od male, ili nikakve vanosti utjecaj kondicioniranja ili jednostavnih oblika uenja kao to je asocijativno uenje na razvoj linosti i ponaanja.LEVINlRazvoj ima 2 lica:Unutarnje ( promjene u organizaciji, integraciji i diferencijaciji u linosti i njezinu psiholokom polju) i Vanjsko ( promjene u ponaanju koje se javljaju u toku razvoja)-U svim tim promjenama po Levinu odraava se integritet i jedinstvo linosti .-To jedinstvo on povezuje sa jednom glavom. OLPORT / PERSONOLOKA TEORIJA LINOSTIlOva teorija se smatra jednom od prvih psiholokih teorija linosti koje se nazivaju humanistikim teorijama.lHumanistike teorije nastoje obuhvatiti sve aspekte ljudske linosti , naglaavaju specifinost ljudskih bia.lOlportova teorija ima takoer sva obiljeja personalistike teorije.lCilj personalistikih teorije je da objasne linost svakog pojedinca i da na osnovi toga predviaju postupke tog pojedinca , kao i tok njegovog individualnog razvoja.OLPORTlSvaki ovjek je individua za sebe.lPersonolozi su: Olport, Mari, Roers, Keli i Maslov.lDef. Linosti prema Olportu:- Linost je dinamika organizacija unutar pojedinca onih psihofizikih sustava koji odreuju njegovo karakteristino ponaanje i miljenje.OLPORTlStruktura i dinamika linostilOlport smatra da jedinica za analizu svake linosti koje doputaju ponovnu ivu sintezu te linosti predstavljaju osobine linosti.Osobina linosti predstavlja predispoziciju da se na razliite vrste podraaja i situacija odgovara ili reagira na slian i ekvivalentan nain. lOsobine slue za integraciju onoga to bi inae ostalo izolirano i neorganizirano. lOsobine su vezane za veliki broj podraaja i odgovora ili reakcija.OLPORTlOsobine tjeraju pojedinca na aktivnost.lOsobine su organizirane u mreu osobina.lDijele se na:Ope (dimenzionalne ili nomotetike osobine) iIndividualne -Osobine predstavljaju najvanije determinirajue tendencije ponaanja pojedinca.-Predstavljaju i osnovu za razumjevanje ponaanja i osnovu Olportove teorije linosti.-Osim njih ponaanje pojedinca odreuju jo navike i stavovi .OLPORTlProprium je sveobuhvatan konstrukt, za Olporta je proprium to je u dr. Teorijama linosti EGO.lProprium je za Olporta pozitivna, kreativna, rastu usmjerena i pokreua kvaliteta u ljudskoj prirodi.lProprium obuhvaa, prema tome sve komponente linostilProprium se izraava putem odreenih funkcija, te se finkcije propriuma razvijaju postepeno i nisu uroenelNjihova konana sinteza stvara moje ja (kao subjektivnu sliku o sebi)OLPORTlU toku razvoja pojedinca te se funkcije javljaju u sljedeem redoslijedu:Osjet tjelesnog jaOsjeaj vlastitog identitetaOsjeaj poveanja ili ekstenzijePredodba o sebi Doivljavanje se be kao racionalnog stvorenjaUsvajanje odreenih ciljeva kojima pojedinac tei i koje usmjeruju njegov daljni ivot (konaan stupanj u razvoju propriuma prema Olportu)OLPORTlMotivacija ( Olport je u svojoj teoriji veliku vanost posvetio motivaciji)lDa bi neka teorija ljudske mot. Bila adekvatna ona mora po njegovu miljenju zadovoljiti odreene kriterije, odnosno mora imati odreena obiljeja.lTakva teorija mora priznati suvremenost motiva, sadanjost motiva, a ne traiti motive u prolosti pojedinca.OLPORTlFunkcionalan autonomijalPrincip funkcionalne autonomije kae da neka odreena aktivnost koja je bila u funkciji zadovoljenja nekog motiva moe postati cilj samoj sebi.lOna na taj nain postaje autonomna u odnosu na izvorni motiv kojemu je sluila.lOna vie tom motivu ne slui, ve slui samoj sebi i sama kao takva postaje motiv.OLPORTlMotivi odraslih funkcionalno su autonomni u odnosu prema prolom iskustvu i doivljaju.lVeza sa prolou pojedinca samo je historijska, a nije funkcionalna.lOvakvo je stajalite suprotno ne samo psihoanalizi, nego i biheviorizmu.lDa bi razjasnio pojam funkcionalne autonomije on je poeo razlikovati 2 vrste funkcionalne autonomije.OLPORTl2 vrste funkcionalne autonomije:Perseverativna (ustrajna ili trajna) autonomija odnosi se na odravajue mehanizme i mehanizme povratne sprege koji su prisutni u funkcioniranju ivanog sustava iProprijatna funkcionalna autonomija odnosi se i oznaava ponaanja koja su karakteristinija za linost.OLPORTlZrela linost lOlportovo shvaanje zrele linosti temelji se na funkcionalnoj autonomiji.lOna je zrelija ako je ponaanje manjeu slubi motiva.lProprijatna ili svojstvena funkcionalna autonomija motiva ili ponaanja ne objanjava samo uzroke ponaanja ili postupanja kod pojedinca.OLPORTlMentalno zdrava osobaZrela linost ima vrlo proiren osjeaj vlastitog jaEmocionalna sigurnost i zadovoljstvo sa samim sobomTopla povezanost vlastitog ja sa drugimaRealne, a ne subjektivne percepcije, vjetine i predanostObjektifikacija samih sebe i za humor o sebiJedinstvena ivotna filozofijaMASLOV /HUMANISTIKA TEORIJA LINOSTIlMaslov je osniva kole unutar suvremene psihologije koja je poznata pod imenom humanistika psihologija.lMaslovljeva teorija linosti najslinija je Roersovoj teoriji linosti, egzistencijalistikim teorijama linosti i fenomenolokim teorijama linosti.-Prva revolucija u suvremenoj psihologiji je ona koju je proveo Frojd i psihoanaliza.-Druga revoluciona koncepcija ovjeka u suvremenoj psihologiji je biheviorizam (zainteresiran samo za izvanjske determinante i utjecaje na ovjeka i za njegove reakcije).-Humanistika psihologija nazvana je stoga treom snagom suvremene psihologije.MASLOVlObiljeja: -ovjeka ne smatra statikim biem-Specifina ljudska obiljeja su: poezija, glazba, slikarstvo...-Zadaa svakog pojedinca je aktualizacija-ovjek je slobodno bie -Ljudsko iskustvo ili doivljavanje predstavlja primarni fenomen za psihologiju znanosti i za prouavanje ljudske prirode MASLOVlSamoaktualizacijalMaslovljeva teorija linosti mogla bi se nazvati i teorijom samoaktualizacije.lSamoaktualizacija znai odreeno psiholoko stanje koje pojedinac treba u svom razvoju postii.lPut do samoaktualizacije vodi preko zadovoljavanja odreenih potreba. lZato je teorija potreba temelj njegove psihologije linosti.MASLOVlLjudima treba omoguiti da se slobodno razviju u smjeru samoaktualizacije.lTo je primarni proces u sazrjevanju njihove ljudske prirode.lKadgod se ljudi osjeaju bolesnima, nesretnima ili neurotinima, tome je uzrok njihova okolina koja onemoguava bilo preko drutva ili na druge naine prirodan ovjekov razvoj.MASLOVlTa okolina moe ljude potpuno skrenuti sa puta samoaktualizacije, moe ih prestraiti tako da oni odustaju od toga da svoju linost ostvare u punom sjaju i da ostvare sve svoje mogunosti ili kapacitetelLjudi po prirodi nisu destruktivni i agresivni, ali to postaju onda kada su frustrirani i kada su blokirani na svom putu samoaktualizacije.lJo jedno vano obiljeje ljudi jeste integriranost svih ovjekovih dijelova u jednu cjelinu.MASLOVlTeorija o hijerarhiji motivalNajvaniji dio Maslovljeve teorije linosti ini njegova teorija motivacije.lCiljevi kojima pojedinac tei u odreenom trenutku, imaju za njega vrijednost zbog toga to mu ivot ispunjavaju nagraivanjem.lTe ciljeve Maslov naziva ciljnim stanjima.lU dinamici ispunjavanja elja i postizanja ciljeva vlada odreena pravilnost i red.lZbog toga su motivi i potrebe hijerarhijski organizirani.MASLOVlHijerarhija potreba tj. Motiva:Fizioloke potrebePotreba za sigurnouPotreba za pripadanjem i ljubavljuPotreba za potovanjem svoga jaPotreba za samoaktualizacijomMASLOVlto su neke potrebe na nioj razini to su one slinije kod razliitih ljudi, odnosno ljudi se meusobno razlikuju prema potrebama tim vie to su potrebe vie u hijerarhiji. MASLOVFizioloke potrebe su najosnovnije potrebe(potreba za vodom,hranom, kisikom, spavanjem, seksom, zatitom od ekstremnih temperatura, potrebe za izluivanjem i za senzornom stimulacijom.Potreba za sigurnou ova potreba djeluje motivacijski u smjeru osiguranja to je mogue vee sigurnosti pojedinca. To su potrebe za stalnou, redom,poretkom, strukturom i potrebe za predvidljivou dogaaja u blioj ili daljoj budunosti. Djeca vole red i poredak jer im to prua sigurnost. Bez toga se djete osjea nesigurno i naputeno.MASLOV2. Potreba za sigurnouPrevie nesigurna okolina u kojoj nema niega sigurnog i niega na to bi se dijete moglo pouzdano osloniti stvaraju kod djeteta konfuziju i strah.Takvu nesigurnu okolinu predstavlja i obiteljska atmosfera u kojoj dijete odrasta. Nesloga ili svae meu roditeljima, fiziki obrauni, rastave i dr. Posebno su tetni za dijete. Ako potrebe za sigurnou nisu ili ne mogu biti zadovoljene mogu se pojaviti abnormalni oblici u ponaanju kao to su neuroze ili psihoze.To je posebno sluaj kod opsesivno-kompluzivnih neuroza ili psihoza. Takvi su pojedinci u potrazi neprestano za nekim jakim zatitnikom i redom i poretkom.MASLOV3. Potreba za pripadanjem i ljubavlju-Pojedinac trai odnose sa drugim ljudima na temelju odanosti, prvrenosti i ljubavi.-On trai svoje mjesto u takvim odnosima koji vladaju u grupi u kojo on pripada- to je najprije njegova obitelj.-Ciljevi u ivotu postaju pojedine grupe.-Usamljenost ne moe zadovoljiti te potrebe o ona postaje bolna katkada neizdriva.-Trae se prijatelji, drugovi, roaci, djevojka ili momak, oekuju se ili prieljkuju djeca.MASLOV3. Potreba za pripadanjem i ljubavlju-pojedinac nastoji da se u nekoj grupi afirmira i da postane prihvaen i voljen.-u vezi sa ovim potrebama za pripadanjem i ljubavlju prisutna je jedna tehnika psiholoke terapije to je tehnika treniranja senzitivnosti ili osjetljivosti.-Sastoji se u treniranju osjetljivosti na druge ljude i za boravak u drutvu.-Tako je treniranje one osobe koje su zbog usamljenosti izgubile smisao i mogunost ostvarivanja kontakata i pribliavanja drugim ljudima ili su izgubile sposobnost da stvaraju prisnije kontakte s dr. Ljudima,a osjeaju za tim potrebu.MASLOV3. Potreba za pripadanjem i ljubavlju-Nezadovoljenje potrebe za pripadnou i ljubavlju moe prema tome imati vrlo teke i negativne posljedice za pojedinca, ali i za drutvo.-Socijalna neprilagoenost i patoloki oblici ponaanja proizilaze u velikoj mjeri iz nezadovoljenih potreba u ovoj kategoriji.-Ljubav je osnovni uslov za zdrav razvoj pojedinca.MASLOV4. Potreba za samopotovanjem (potovanjem svoga ja)-Potreba za potovanjem moe se svrstati u 2 skupine:Potreba za samopotovanjem iPotreba za potovanjem od strane dr. LjudiMASLOV5. Potreba za samoaktualizacijom -Maslov kae da je samoaktualizirana linost ona linost ili pojedinac koji je postao sve ono to je mogao postati.-On mora biti iskren prema sebi prema svojoj prirodi i ne smije je izdati.-Potpunu samoaktualizaciju dostie samo jedan manji broj ljudi.MASLOVlUzroci zbog kojih pojedinci ne postiu samoaktualizaciju:Veina ljudi ne poznaje niti ne zna za svoje potencijalne mogunostiDrugi uzrok lei u drutvenoj okolini i drutvu u kojem danas ljudi ive (predrasude, stereotipi...)Trei uzrok je taj to mnoge potrebe iz niih razina u hijerarhiji nisu ili ne mogu biti u odreenom drutvu zadovoljene.MASLOV lKlasifikacija motivalMaslov razlikuje:Motive nedostatka ili deficijentnosti (D-motivi) (to su ustvari potrebe nieg reda/fizioloke i bioloke potrebe i potreba za sigurnou) iMotive rasta naziva se i metapotrebama ili B-potrebama/ predstavlja potrebe koje su povezane sa uroenom tendencijom za aktualizacijomROERS / FENOMENOLOKA TEORIJA LINOSTI-Ova je teorija nastala iz Roersove klinike prakse i namjenjena je tumaenju i objanjenju psiholoke terapije koju je Roers nazvao terapijom orijentiranom na klijenta.-Suprotna je poziciji Frojda.-Prema Roersu ovjek je svrhovito bie koje ima odreene ciljeve kojima tei u svome ivotu -Ljudska priroda je konstruktivna -ovjek je realistino stvorenje i pouzdano stvorenje-Ciljevi kojima ovjek tei u svom razvoju su aktualizacija vlastitog ja, aktualizacija sebe ili samoaktualizacija, postizanje zrelosti i socijalnosti.ROERS-Roersova teorija predstavlja primjer fenomenolokog pristupa u psihologiji.-Pojedinac reagira na neki dogaaj u skladu sa svojom percepcijom i interpretacijom toga dogaaja.-Svaki pojedinac percipira svijet na svoj poseban i jedinstven nain.-Te njegove osobne percepcije ine njegov fenomenalni svijet ili fenomenalno polje.-Roersa zanima kako pojedinac percipira i doivljava svijet. -Subjektivno iskustvo pojedinca je prema tome klju za razumjevanje njegova ponaanja.ROERS-Roers smatra da treba razlikovati 3 vrste znanja ili spoznaje, a to su :Subjektivno znanje ili spoznaja (mi neto znamo na osnovi naeg vlastitog okvira referencije)Objektivno znanje (provjereno opaanjima drugih) Interpersonalno znanje(koristimo se sposobnou empatije kako bismo razumjeli fenomenalni svijet drugog)- Kliniki podaci dobiveni za vrijeme psiholoke terapije predstavljaju vrijedne fenomenoloke podatke.ROERS-Roers smatra da je klju za razumjevanje linosti pojedinca u razumjevanju njegovih odnosa s okolinom u sadanjosti odnosno u sadanjoj njegovoj percepciji i interpretaciji te okoline.-Prolo iskustvo nije samo po sebi vano, niti su vanje injenice iz tog iskustva.-Vana je sadanja interpretacija tog prolog iskustva.-Umjesto prolosti na sadanje ponaanje utjee vie nain na koji pojedinac vidi svoju budunost.ROERSlStruktura linosti lOsnovni strukturalni aspekti u linosti su:Organizam ( Psiholoki shvaen organizam je sjedite cjelokupnog iskustva pojedinca. Ukupno iskustvo pojedinca ini njegovo fenomenalno polje. Iskustvo ili fenomenalno polje nastaje u kontaktu pojedinca sa izvanjskom stvarnou. Ukupno iskustvo pojedinca ili fenomenalno polje ima svoj svjesni i nesvjesni dio. Istrumenti sa kojima pojedinac testira osobna iskustva su ula.)Vlastito ja ili pojam o sebi (self) najvaniji strukturalni konstrukt. To je pojam o sebi. Osim vlastitog ja svaki pojedinac ima i pojam o vlastitom idealnom ja.ROERSRazvoj linosti -Razvoj linosti je kontinuiran proces koji je u toki i nikada se ne prekida-U prvoj fazi razvoja linosti odnosno vlastitog ja najvaniji je proces organizmikog vrednovanja.U procesu interakcije sa okolinom i sa osobama u okolini posebnu vanost ima interakcija sa znaajnim osobama ili znaajnim drugima (npr: roditelji)-to su djetetove kognitivne sposobnosti vie razvijene , to dijete postaje vie socijalno osjetljivo, njegovo doivljavanje sebe ili pojam koji o sebi ima ostaje sve vie kompleksno i diferencirano.ROERSlU toj fazi dolazi do izraaja uroena potreba svih ljudi za doivljavanjem, za takvim iskustvima i doivljajima kao to su: prihvaanje, potivanje, simpatija, toplina i ljubav od strane drugih iz njegove okoline, a osobito od strane znaajnih osoba s kojima ivi.lRoers ovu potrebu naziva potrebom za pozitivnom panjom.lPotreba za prihvaenou ini dijete sve osjetljivijim na stavove i oekivanja drugih.lBezuvjetno prihvaanje osobe (bez ako) uoljivo je u majinskoj ljubavi prema djetetu.ROERSlBezuvjetno prihvaanje majka bez obzira na djetetovo ponaanje, osjeaje ili misli voli icijeni svoje dijete.lOna voli dijete zato to je njezino, a ne zato to ispunjava odreena oekivanja.lTo je tako u idealnom sluaju, jer su mnoge majke zahtjevajue i uvjetuju svoju ljubav ovim ili onim.lTo ne znai da roditelji trebaju odobravati ili prihvaati sve ono to njihovo dijete radi.lMeutim kada ga oni kore ili kanjavaju zbog onoga to je uinio, to treba biti uinjeno na takav nain da uope ne dovodi u pitanje djetetovu potrebu za pozitivnim prihvaanjem.lAko se obrazloe razlozi zabrane onda je time potovana njegova linost.ROERSlDoivljanje prijetnje i obranalLjudi biraju naine svog ponaanja.lPrema tome pojedinac nastoji to je mogue vie odrati sklad izmeu vlastitog iskustva i vlastitih doivljaja s jedne strane i pojma koji ima o sebi.lZbog toga sva iskustva i svi doivljaji koji nisu u skladu sa pojmom o sebi ili sa vlastitom slikom predstavljaju prijetnju tom pojmu o sebi.lPrijetnja ak i onda kada nije simbolizirana dovodi do promjena u funkcioniranju linosti pojedinca.ROERSlPostoje 2 naina kako se linost moe odbraniti od prijeteeg iskustva:Perceptivna distorzija ( iskrivljavanje i uskraivanje predstavljaju 2 obrambena mehanizma linosti. Perceptivno iskrivljavanje doputa da neko iskustvo ue u svijest ali tako preraeno i deformirano da je u skladu sa predobom o sebi koju taj pojedinac ima u odreenom momentu. Takva se selektivna distorzija naziva- racionalizacijom. Osim racionalizacije doivljaji se iskrivljuju na jo 2 naina: projekcija i reakciona formacija (reagiranje na suprotan nain)Negacija nekog iskustvaROERSlPotpuno funkcionirajua osoba ima 5 glavnih karakteristika:Otvorenost iskustvu ili doivljavanjuEgzistencijalno ivljenjeOrganizmiko povjerenjeSloboda doivljavanjaKreativnost ili stvaralatvoROERSlDezorganizacija i patologija linostilZdrava linost je prema Roersu, ona koja moe asimilirati vlastito iskustvo i vlastite doivljaje u strukturu i cjelinu vlastite linosti i koja to ini.lLinost koja nije u stanju funkcionirati na taj nain predstavlja dezorganiziranu linost.lDezorganizirana linost je rigidna.lVlastito ja takve linosti je kruto, nefleksibilno, rigidno i defenzivno prema svemu to je opasno za njega i to bi moglo naruiti samopotovanje.ROERSlDezorganizacija i psihopatoloka stanja nastaju onda kada je vlastito ja ugroeno ili kada je izgubilo mogunost da se titi od prijeteih iskustava i doivljaja.lUspjeno suoavanje sa veom nepodudarnou izmeu iskustva i pojma o sebi mogue je jedino uz pomo druge osobe.lTakav odnos postoji u Roersovoj terapiji usmjerenoj na klijenta.ROERSlPsiholoka terapija usmjerena na klijentalCentriranost terapije na klijenta/pacijenta ima fenomenoloko znaenje.lU terapiji se radi o klijentovim jedinstvenim osobinama i osobitim problemima, njegovim jedinstvenim osjeajima, percepcijam, stavovima, uvjerenjima, stanjima i ciljevima.lTerapija se moe uspjeno odvijati jedino sa stajalita klijentova unutarnjeg okvira referencije.lRoers smatra da neka psiholoka terapija moe biti uspjena jedino onda ako je u njoj ostvaren kvalitet odnosa izmeu terapeuta-psihologa i njegova klijenta.lTo je jedini potreban i dovoljan faktor uspjeha neke psiholoke terapije.ROERSlSpecifine tehnike pojedine psiholoke terapije su nevane za taj odnos.lAko u psiholokoj terapiji nije stvoren odnos izmeu klijenta i njegova psiholog