Psihologija Motivacije i Emocija2

Embed Size (px)

Citation preview

1

Motivacija i emocijeSkriptaPrema Reeve, J. M.(2001),

Ivana KianUVOD U PSIHOLOGIJU MOTIVACIJE I EMOCIJA

Postoji vie vrsta motivacije:

1. intrinzina motivacija- kad neto inimo spontano motivacija za postizanjem cilja2. ekstrinzina motivacija- kad neto inimo radi neke koristi

3. mogue ja- kad nas neki model inspirira na odreenu radnju

4. motivi za postignuem, preplavljivanje- kad nam neka radnja predstavlja izazov

5. kompetencija, motivacija za izvrenjem- kad nam obavljanje neke radnje daje osjeaj zadovoljstva zbog dobro obavljenog posla

6. teorija suprotnih procesa- kad nam neka radnja daje emocionalni poticaj

7. teorija pozitivnih emocija- motivacija zbog spontanog podizanja raspoloenja

8. vjerovanje o osobnoj kontroli- obavljamo neto kako bismo se rijeili stresa, depresije, te stekli osjeaj kako sami upravljamo svojim ivotom

9. povezanost- esto smo motivirani za druenje s prijateljima, motivacija kao socijalni produkt

10. socijalna usporedba- motivirani smo usporediti nae sposobnosti s tuimaMotivacijska istraivanja pokuavaju generalizirati i testirati tonost razliitih hipoteza i teorija koje pokuavaju objasniti fenomen motivacije. Ako hipoteza moe biti potvrena, omoguuje nam bolje razumijevanje nekog fenomena i konstrukciju razliitih naina rjeavanja motivacijskih problema.

Osnovna pitanja motivacije su to uzrokuje ponaanje i zato to ponaanje varira u intenzitetu. Pitanje to uzrokuje ponaanje moe se podijeliti u mnoga druga. Vano je nauiti kako motivacija utjee na zapoinjanje, trajnost, promjenu, usmjerenost na odreeni cilj, te eventualni prestanak radnje.Drugo osnovno pitanje motivacije bavi se pitanjima variranja motivacije interindividualno i intraindividualno. Intraindividualno variranje se dogaa kod pojedinca tokom vremena, jer ponaanje gotovo uvijek varira u svom intenzitetu. Interindividualno, motivacija varira ak i u istoj situaciji, a ne samo tokom vremena. Mnogi motivi koji su snani za jednu osobu za drugu su potpuno nevani. Motivacijska se istraivanja na ovom polju bave kako i koliko razlika se javlja, te kakve posljedice takve razlike nose.

Motivacija je ono to ponaanju daje energiju i smjer. Energija znai da ponaanje ima odreenu snagu, intenzitet i trajnost; smjer znai da ponaanje ima svrhu, da je usmjereno postizanju nekog cilja.Procesi koji energiziraju i upravljaju ponaanjem izviru iz sila u organizmu i okolini. Motivi su unutranji procesi koji ukljuuju potrebe, kognicije i emocije, koje energiziraju i upravljaju ponaanje (ljudske tendencije za pristup i izbjegavanje). Vanjski dogaaji privlae ili odbijaju ovjeka na odreeno ponaanje.MOTIVACIJA

UNUTARNJI DOGAAJI VANJSKI DOGAAJI

POTREBE KOGNICIJE EMOCIJE

1. MOTIVISastoje se od potreba, kognicija i emocija.

Potrebe: nune su za odravanje ivota, rast i blagostanje

e i glad su motivacijska stanja proizala iz biolokih potreba za vodom i hranom

potreba za pripadanjem je motivacijsko stanje proizalo iz psiholoke potrebe za toplom interpersonalnom vezom. Psiholoke potrebe su potrebne za psiholoko odravanje, dobrobit i rast

potrebe slue organizmu stvaranjem elja i tenji koje motiviraju ponaanja potrebna da se te elje i tenje ostvare

kognicije:

specifini mentalni dogaaji poput vjerovanja i oekivanja, te organizirane strukture vjerovanja poput pojma o sebi

kognitivni izvori motivacije odnose se na specifine naine razmiljanja koji su za veinu ljudi relativno trajni

emocije:

organiziraju osjeaje i upravljaju njima, kao i fiziolokom pripremljenou za reagiranje, funkcijama reagiranja i ekspresijama(kako drugima prenosimo naa unutarnja iskustva); dakle to su uvstveno- fizioloko- funkcionalno- ekspresivni sklopovi-

organizacijom ta etiri aspekta emocije nam omoguuju adaptivno reagiranje

2. VANJSKI DOGAAJI

Poticaji signaliziraju da e neko ponaanje najvjerojatnije uzrokovati kaznu ili nagradu. Na taj nain poticaji upravljaju motivacijom.

Posljedice odreenih ponaanja ojaavaju odreen nain reagiranja, te tako upravljaju ponaanjem, stvarajui ciljeve, te neka ponaanja s obzirom na posljedice ine manje vjerojatnim, a neka vie vjerojatnim.

ire gledano, vanjski dogaaji ukljuuju i okolinski kontekst, socijalne situacije, socijalnu klimu i kulturu.IZRAAVANJE MOTIVACIJE

Kako bismo prepoznali neiju motivaciju, moramo promatrati njeno motivirano ponaanje, pratiti prethodeu varijablu zadovoljenja potreba i oslanjati se na samoizvjetaje. Pomou praenja zadovoljenja odreenih potreba moemo predvidjeti neko motivirano ponaanje prije no to se ono pojavi. Ako pak ne znamo prethodeu varijablu, moemo promatrati motivaciju iz konzekventnih varijabli, odnosno ponaanja, fiziolokih stanja i samoizvjetaja.1. PONAANJEPrisutnost i jakost motivacije vidimo iz truda, latencije ponaanja, trajnosti, izbora kod viestrukih opcija, vjerojatnosti odgovora, facijalne ekspresije i tjelesnog stava.a. trud napor uloen u obavljanje zadatka

kad motivacija postoji, ljudi ulau vie panje, openito su pobueniji nego kad nisu motivirani

jednako trudu u ovom sluaju je intenzitet, odnosno amplituda ovjekovih odgovora na neki podraajb. latencija vrijeme proteklo od podraaja do odgovora

kako se motivacija poveava, latencija se smanjujec. trajnost vrijeme koje protekne od poetka do kraja obavljanja odreene motivirane aktivnosti

to je motivacija vea, vea je i trajnost ponaanja

trajnost nije isto to i trud- ponaanje moe dugo trajati, a da trud ne bude velikd. izbor preferencija za neku aktivnost u odnosu na neku drugu

preferencija izraava snagu motiva koji se natjeue. vjerojatnost odgovora broj ponaanja usporeen sa prilikama za odreeno ponaanje, dakle estina ponaanja s obzirom na mogunostif. facijalne ekspresije izraavaju specifian sastav emocija i osjeaja, odnosno njihovo postojanje i intenzitetg. govor tijela komuniciranje elja i preferencija pomou pokreta udova, postularnog stava, prebacivanja teineSve to zajedno obuhvaa izraz ukljuenost engagement- intenzitet i emocionalnu kvalitetu neijeg sudjelovanja aktivnosti. Ukljuuje bihevioralnu i emocionalnu komponentu motiviranog ponaanja.1. FIZIOLOGIJA

Kad se pripremamo na aktivnost, ivani i endokrini sustav reguliraju sastav neurotransmitera i hormona koji su bioloka osnova motivacije i emocija. Za mjerenje se koriste ispitivanja krvi, salivacije, urina i razne psihofizioloke mjere. Ciljevi psihofiziolokih eksperimenata su promatranje kako se tijelo priprema za psiholoke i bihevioralne izraaje, te koritenje tog znanja kako bismo razumjeli motivaciju i emocije.

Postoji 5 tjelesnih mjerila za ekspresiju motivacije i emocija:

kardiovaskularna aktivnost- raste sa teinom, izazovom i atraktivnou zadatka

okulomotorna aktivnost -veliina zjenice, mirkanje, pokreti oka

krvna plazma- katekolamini , te adrenalin(za tenzije i anksioznost) i noradrenalin(za agresiju i percepciju kontrole)

elektrodermalna aktivnost- elektrine promjene na povrini koe, primjerice tijekom znojenja skeletno- miina aktivnost- kod pokreta lica i tijela2. SAMOIZVJETAJI

Dobivanje podataka introspekcijom pomou intervjua, upitnika, skalnih testova ova metoda ima prednosti i nedostatke pred fiziolokim i bihevioralnim tehnikama.

Prednosti se odnose na lakou primjene, mogunost dobivanja vrlo specifinih odgovora, mogunost primjene na velik broj ljudi i sl.

Nedostatci se odnose na mogunost namjernog ili nesvjesnog grijeenja u ispunjavanju, nepoznavanju vlastitih motiva, postavljanu pitanja koja zahtijevaju retrospekciju pa ovise o kvaliteti sjeanja ispitanika, nemogunost primjene na ivotinjama, novoroenadi i ludima sa tekoama u verbalnom izraavanju

Ove se mjere koriste veinom samo da potvrde vjerodostojnost bihevioralnih i psiholokih mjera.TEME U ISTRAIVANJU MOTIVACIJE

1. motivacija pomae u adaptaciji u promjenjivim situacijama, jer motivi rastu im postoji nesklad izmeu zahtjeva okoline i neije dobrobiti. Kad se ljudi uspjeno prilagoavaju, javljaju se pozitivne emocije, a kad je prilagodba neuspjena, javljaju se negativne emocije.

2. motivi utjeu na ponaanje tako to usmjeravaju panju na one aspekte okoline koji su nam trenutno vaniji i aktiviraju nae ponaanje u tom smjeru. Panja nikad nije jednako usmjerena na sve podraaje, jer motivi za akcije povezane uz odreene dogaaje nisu jednaki. Motivi usmjeravaju panju na prioritete zanemarujui druge stvari.

3. snaga motivacije vremenski varira i utjee na jakost i smjer ponaanja. Ne samo da snaga motiva varira u vremenu, nego u isto vrijeme ljudi imaju vie razliitih motiva koji su nejednako jaki i natjeu se za dominaciju. Najee postoji samo jedan koji je najjai, a ostali su mu podreeni. Najjai motiv ima najvei utjecaj na nae ponaanje.

4. motivacija ukljuuje tendencije za pribliavanje i udaljavanje. Ljudi obino u isto vrijeme imaju i pozitivna i negativna motivacijska i emocionalna stanja, kako bi se mogli normalno prilagoditi.

5. studije o motivaciji otkrivaju sadraj ljudske prirode, odnosno otkrivaju zato ljudi i ivotinje ele ono to ele, ono to im je u tim eljama zajedniko bez obzira na kulturu.

6. motivacija varira po intenzitetu i po tipu. Primjerice, neki autori razlikuju unutarnju i vanjsku motivaciju (Deci), zatim motivaciju za uenje i motivaciju za izvedbu (Ames i Archer), motivacija za izbjegavanje neuspjeha i motivacija za postizanje uspjeha (Atkinson). Razliite vrste motivacije jednako su vane kao i razliiti intenziteti motivacije.

7. nismo uvijek svjesni motivacijskih osnova naeg ponaanja. Neki motivi su svjesni, a neki imaju osnove u neverbalnim strukturama i kao takvi nisu sasvim dostupni svijesti i verbalnom objanjavanju.

8. principi motivacije mogu se primijeniti u obrazovanju, poslu, sportu i terapiji. Postoje 2 odvojena pristupa primjeni znanja o motivaciji. Jedan od njih pretpostavlja da ljudima nedostaje motivacije i kao takvu im je moramo proizvesti izvana. Drugi, humanistiki pristup, pretpostavlja da svi imaju unutarnju motivaciju, ije izraavanje moramo facilitirati.

9. potrebna je praktina teorija. Teorija je sustav varijabli i veza koje po pretpostavci postoje unutar tih varijabli. Teorije omoguuju okvir za interpretaciju ponaanja kao funkcije intelektualnih poveznica izmeu problema i rjeenja.1. MOTIVACIJA U POVIJESNOJ PERSPEKTIVI

Istraivanja motivacije potekla su od grkih filozofa Sokrata, Platona i Aristotela.

Platon je smatrao da motivacija potjee iz trodijelne, hijerarhijski organizirane due. Na najniem je dijelu due apetitivni dio, u koji spadaju potrebe poput gladi i seksa na drugoj razini je natjecateljski(kompetitivni) dio, gdje spada osjeaj ponosa i srama, a na najvioj je razini kalkulativni aspekt, u koji spada odluivanje i biranje. Prema Platonu, razliiti dijelovi due su odgovorni za razliite aspekte ponaanja, ali je svaki vii dio mogao kontrolirati one nie.Platonov sustav odgovara Freudovom, u kojem senzualni odgovara idu, razumni egu, a voljni superegu.

Aristotel je prihvatio i proirio Platonov sustav, ali je preferirao nazive razumni, voljni i senzitivni dio. Senzitivni dio je impulzivan i iracionalan, sadri osnovne porive koji nas odravaju na ivotu. Senzitivni dio je povezan sa osjeajem boli i uitka. Racionalni dio je jedinstven za ljudska bia, povezan je sa idejama i intelektualan, te povezan sa voljom. Volja operira kao najvii stupanj due kao mogunost izbora, te dijelom koji je besmrtan i uzvien.

Kasnije je trodijelna grka psiha svedena na dualizam strasti tijela i razumnosti duha.

Nakon renesanse, Ren Descartes je ovom dualizmu dodao razliku izmeu pasivnih i aktivnih aspekata motivacije. Tijelo je mehaniko i motivacijski pasivno, a volja je nematerijalna i motivacijski aktivna. Kao fiziki entitet, tijelo posjeduje potrebe za hranom, te odgovara na zahtjeve okoline mehaniki, kroz osjete, reflekse i fiziologiju. Um je spiritualan, nematerijalan i razmiljajui entitet koji posjeduje volju za ostvarivanje cilja. Kako bismo razumjeli pasivne i reaktivne motive, reagiralo je tijelo(prouava ih fiziologija), a kako bismo razumjeli ostvarivanje ciljeva reagirala je volja(prouava ih filozofija).

Sve velike teorije pokuavaju objasniti to vie aspekata motivacije u svega nekoliko termina.

VOLJA: PRVA VELIKA TEORIJA

Za Descartesa je prva motivacijska sila bila volja, koju je izjednaavao sa motivacijom. Potrebe tijela, strasti, uici, bol, bili su impulsi za akciju, no oni su samo aktivirali volju. Volja je bila sila uma koja je kontrolirala tjelesne elje i strasti u interesu vrline i spasenja tako to je vjebala svoje moi izbora i tenje.

Pokazalo se da je volja jednostavno misaoni konstrukt koji proizlazi iz okoline, unutarnjih mogunosti, ivotnog iskustva, te razmiljanja o sebi i svojim idejama. Takoer se, pomou eksperimenata, pokazalo da postavljanje ciljeva i uinkovite strategije utjeu na uspjeh, a ne volja kao takva.

Kasnije se iz teorije o volji razvila teorija instinkta.

INSTINKT: DRUGA VELIKA TEORIJA

Bioloki determinizam Charlesa Darwina je imao dva glavna efekta na znanost:

1. biologiji je dao najvaniju postavku o evoluciji

2. okrenuo um znanstvenika od mentalistikih motivacijskih koncepta (npr. volja) prema mehanicistikim i genetikim

Takoer je zavrio nagaanja o dualizmu ovjeka i ivotinja koja su sadravala razliite studije motivacije, te se okrenuo istraivanju kako ivotinje koriste motivaciju za prilagodbu zahtjevima okoline.

Za Darwina, ivotinjsko ponaanje je veinom nenaueno, automatsko i mehaniko. ivotinje se prilagoavaju okolini i bez iskustva. Kako bi to objasnio, Darwin je predloio instinkt.

Instinkt proizlazi iz fizike supstance, genetskog materijala. To znai da su to naslijeene tendencije da se ponaamo na odreeni nain. Uz adekvatni podraaj, instinkti se izraavaju kroz naslijeene tjelesne reflekse zbog naslijeenog impulsa za takav nain reagiranja.Dakle, u 19.st. su istraivai motivacije odbacili duu i ostavili samo tijelo sa svojim nagonima.

William James je prvi popularizirao teoriju o instinktima kao osnovi motivacije. Smatrao je da ljudi imaju velik broj fizikih(lokomocija) i mentalnih instinkta(imitacija, igranje, socijabilnost). Za prelazak instinkta u ponaanje usmjereno prema cilju potreban je samo odgovarajui podraaj. Primjerice, prizor mia u maki aktivira kompleksni set naslijeenih refleksa koji generiraju impulse u specifine akcije.William McDougal je predloio teoriju instinkta koja je ukljuivala instinkte za istraivanje, borbu i brigu za mladunad. Smatrao je da su instinkti iracionalne i impulzivne motivacijske sile orijentirane prema odreenom cilju. Instinkti i s njima povezane emocije objanjavaju upravljenost prema cilju koja je u ljudskom ponaanju oita. Najvea razlika u odnosu na Jamesa jest pretpostavka da bez instinkta ljudi ne bi krenuli ni u jednu akciju, ve bi bili inertni. To znai da svu ljudsku motivaciju pripisuje instinktima.Zasad je identificirano oko 6000 razliitih instinkta. Pokazalo se da je logika teorija instinkta cirkularna: uzrok ponaanja je instinkt, a ponaanje je dokaz za postojanje instinkta. Nedostaje neki nain da se pokae postojanje instinkta. Jedan od naina je da podiemo 2 vrlo sline ivotinje u razliitim okruenjima i gledamo njihove reakcije na iste podraaje. Dananji psiholozi vie ne koriste teoriju instinkta za objanjenje ljudskog ponaanja.NAGON TREA VELIKA TEORIJAOsniva je Woodworth. Nagon je proizaao iz funkcionalne biologije i objanjava se time da je funkcija ponaanja zadovoljenje potreba. Kako nestaje balans u tijelu, pojavljuje se nagon kojim elimo zadovoljiti taj nedostatak.1. Freudova teorija nagona

Freud je vjerovao da je svako ponaanje motivirano i da je svrha motivacije da zadovoljimo potrebe. Freudov pogled na neuroloki sustav je taj da bioloke potrebe poput hrane konstantno stvaraju uvjete koji e proizvesti energiju unutar ivanog sustava za zadovoljenje tih potreba kako bismo odrali konstantnu razinu energije. Ako ne zadovoljimo potrebe, moemo ugroziti svoje fiziko i psihiko zdravlje. Nagon je zapravo upozorenje da je nae zdravlje ugroeno, a ponaanje ne prestaje dok nagon nije zadovoljen. To znai da ponaanje slui ivanom sustavu, a nagon je medijator koji osigurava da e ponaanje zadovoljiti potrebe tijela.Prema Freudu, postoje 4 komponente nagona: izvor, impuls, cilj i predmet.Izvor je deficit u tijelu. Impuls je sila koja posjeduje cilj koji mora zadovoljiti, a ta se sila moe odstraniti samo zadovoljenjem deficita u tijelu. Kako bismo postigli taj cilj, nagon motivira traenje objekta koji e pomou ponaanja zadovoljiti potrebe tijela.Za Freuda je energija ivanog sustava libido. On djeluje poput hidraulinog sustava u kojem energija neprestano raste. Kako tijelo nastavlja poveavati energiju, potreba za smanjivanjem te energije postaje sve vea i ta elja za smanjenjem energije stvara akcijski impuls. Adaptivno ponaanje smiruje nagon, ali kako je poveanje energije konstantno, nagon e se vratiti.Kritika:

preuveliavanje uloge biolokih sila u motivaciji, te umanjivanje uloge uenja i iskustva veina podataka dola je od studija sluaja i poremeenih individualaca

ideje nije mogue znanstveno testirati

2. Hullova teorija nagona

Za Hulla je nagon bio izvor energije sastavljen iz svih trenutnih deficita u organizmu. Kao i za Freuda, motivacija je za Hulla imala sasvim psiholoku bazu i tjelesne potrebe su bile osnovna baza organizma. Smatrao je da je motivaciju mogue predvidjeti na osnovu prethodeih uvjeta u okolini i prije nego to se ona pojavi, jer je nagon stalno rastua monotona funkcija tijela koja se javlja zbog stalno rastue monotone funkcije sati deprivacije.

Primarni nagoni su glad, e, seks, zrak, temperaturna regulacija, odmor nakon napora, defekacija, uriniranje, spavanje, aktivnost, graenje nastambe, briga za mladunad, te izbjegavanje boli- slino instinktima.Kad se jednom nagon pojavi, energizira ponaanje, ali njime ne upravlja. Upravljanje ponaanjem proizlazi iz uenja, a uenje je posljedica ojaavanja navika. Svaki odgovor koji je smanjivao nagon uzrokovao je ojaavanje, pa su ivotinje uile koji odgovor u odreenoj situaciji omoguuje redukciju nagona.sEr = sHr D

sEr snaga ponaanja u prisutnosti podraaja(E je ekscitatorni potencijal, r je podraaj, s je odgovor) - ponaanjesHr snaga navike, odnosno vjerojatnost odreenog odgovora na odreeni podraaj uzrok ponaanjaD - nagonKasnije je Hull proirio ovu formulu:

sEr = sHr D K

K poticaj za motivaciju- eksternalna motivacija, za razliku od nagona koji predstavlja internalnu motivaciju.PROPADANJE TEORIJA O NAGONU

Teorije o nagonu su poivale na tri osnovne pretpostavke:

1. nagon izvire iz tjelesnih potreba

2. smanjenje nagona je ojaavajue i uzrokuje uenje3. nagon energizira ponaanje

Istraivanja su, osim potpore, pronala i pobijajue injenice: nekad motivacija postoji bez bioloke potrebe, a nekad postoji bioloka potreba, ali ne i motivacija- anorektiarke. Motivacija moe proizai i iz drugih izvora, osim deficita u tijelu. Zatim, uenje se esto javlja bez odgovarajueg smanjenja nagona- gladni takori ue ak i kad jedu nehranjivi saharin koji ne smanjuje nagon; a mogue je i uenje uz porast nagona. Takoer, postoje i eksternalni, nepsiholoki izvori motivacije.Sve su se Hullove pretpostavke pokazale bar djelomice tone, meutim, primjena im je ograniena upravo zato jer je Hull nagon smatrao jedinim izvorom motivacije i uenja.NOVE TEORIJE

Nakon 1950-ih i velikih teorija motivacije, poelo se javljati mnogo malih teorija motivacije.1. poticaj vanjski dogaaj koji energizira i upravlja ponaanjem pribliavanja ili izbjegavanja

objanjava prilaenje ljudi pozitivnim poticajima, a udaljavanje od negativnih ove teorije poivaju na konceptu hedonizma-organizmi izbjegavaju bol i trae uitak kroz uenje, ljudi oblikuju pretpostavke o nagraujuim i nenagraujuim objektima teorije poticaja ponudile su nove sastavnice motivacije- nove motivacijske aspekte, poput okolinskih poticaja

ideja da motivacijska stanja mogu biti steena kroz iskustvo

prikaz motivacije koji istie trenutne promjene u okolinskim poticajima2. pobuenost osnova za teoriju o pobuenosti bila je otkrie retikularne formacije kao sustava pobuenosti u ivanom sustavu izvor motivacije je u centralnom ivanom sustavu

osnovne ideje

karakteristike okolinskih aspekata poput toga kako je okolina stimulativna, stresna itd. utjeu na nivo pobuenosti

varijacije u pobuenosti imaju oblik obrnutog slova u- slaba i prevelika pobuenost nije dobra za obavljanje aktivnosti; najbolja je optimalna pobuenost, koja je nia za sloenije radnje, a vie za jednostavnije

3. diskrepancija i uravnoteenost postoji optimalni stupanj za svako motivacijsko stanje organizmi su motivirani da zadre taj stupanj ravnotee

primjer ravnotee je optimalna pobuenost

diskrepancija je poremeaj te ravnotee, a kad se pojavi, energizira i upravlja ponaanje prema vraanju organizma u stanje ravnoteeMINI- TEORIJEZa razliku od velikih teorija koje pokuavaju objasniti sveukupnu motivaciju, male teorije pokuavaju objasniti samo specifine motivacijske fenomene, znaajke motivacije u specifinim okolnostima, teoretska pitanja, ili motivacijske probleme i tendencije koje se tiu odreene skupine ljudi.Primjeri:

teorija motivacije za postignue (Atkinson) atribucijska teorija motivacije za postignue (Weiner)

teorija kognitivnog nesklada (Festinger)

djelotvornost (White, Harter teorija oekivanja i vrijednosti (Vroom)

intrinzina motivacija(Deci)

Teorija postavljanja cilja (Locke)

Nauena bespomonost(Seligman)

Teorija reaktivnosti (Brehm)

Teorija samoostvarenja (Bandura)

Sheme (Markus)Danas:

1. Aktivna priroda osobe

Cilj teorije nagona bio je objasniti kako prirodno inertno bie postane aktivno. Cilj motivacije bio je aktivirati to inertno bie. Motivacija je bila studija potaknute aktivnosti.Znanstvenici su u drugoj polovici stoljea smatrali da je soba po prirodi aktivna i motivirana.2. Kognitivna revolucija

Rani motivacijski koncepti- nagoni, potrebe, glad, pobuenost, homeostaza- zasnovani su na biologiji i fiziologiji. Tadanji koncepti motivacije usredotoili su se na studije genetike, biologije, fiziologije i sociobiologije. Danas se motivacija promatra sa kognitivistikog stajalita- promatraju se planovi, ciljevi, oekivanja i vjerovanja, pridavanje obiljeja i svijest o sebi.Takoer, dananje se teorije vie usmjeravaju na ljude nego stare, velike teorije- dananje teorije su humanistike.3. Primijenjena, socijalno relevantna istraivanjaDanas se, nakon okretanja prema prouavanju ljudi, istrauje suoavanje sa stresom, rjeavanje motivacijskih problema na poslu i slinim okruenjima, tretmanu depresije...Razvoj znanstvene discipline- Thomas Kuhn Kontinuirani razvoj znanstvene discipline predstavlja normalni stadij, a diskontinuirani razvoj razdoblje krize U normalnom stadiju istraivai dijele teoretski i metodoloki okvir- paradigma

Kad se novim istraivanjima pojave anomalije koje ne spadaju u tadanju paradigmu, dolazi do razdoblja krize Kad se znanstvenici usuglase oko nove paradigme, ponovno dolazi o normalno razdoblja

Motivacijske studije su doivjele uspon i pad tri velike paradigme- volja, instinkt i nagon- svaki se od tih pristupa pokazao preogranien za nove spoznaje Posljednje krizno razdoblje vodilo je od teorije nagona prema mini teorijama

Trenutano se smatra da postoje etiri osnovna predmeta istraivanja motivacije- potrebe, kognicije, emocije i vanjski dogaaji. Takoer se prouava povezanost motivacije s drugim poljima psihologije

3. FIZIOLOKE POTREBEFizioloke potrebe, bioloki sustavi i ponaanje su meusobno povezani kako bismo postigli stabilnu psiholoku regulaciju.

Potreba je bilo koja varijabla nuna za ivot, rast i blagostanje. Ako su potrebe zanemarene, bit e poremeena bioloka i psiholoka ravnotea. Motivacijska stanja omoguuju akcije prije nastupanja tete.

teta moe biti nanesena biolokom sustavu, pa motivacijska stanja nastaju iz fiziolokih potreba nunih za izbjegavanje tete i zadravanje tjelesne ravnotee. teta takoer moe biti nanesena i razvojnim potencijalima, pa se u svrhu njihove zatite takoer javlja motivacija, koja tada iznie iz orgazmikih psiholokih potreba . teta moe biti nanesena i naim vjerovanjima, vrijednostima, pojmu o sebi, pa motivacija iznie i iz psiholokih potreba da zatitimo na identitet, prioritete i interpersonalne veze. Fizioloke, orgazmike i psiholoke potrebe zajedno pruaju niz naina za ouvanje ivota, rasta i blagostanja.

Fizioloke potrebe ukljuuju bioloke sustave poput mozgovnih puteva, hormona i tjelesnih organa. Kad su zadovoljene, njihov intenzitet za neko vrijeme pada. Ukljuuju procese u sredinjem ivanom sustavu i uvijek su svjesne, bar u nekom stupnju. Aktiviraju se u veem stupnju kad smo u prisutnosti akcije ili stvari koja ih okida, na primjer, kad nam netko zapovijeda, pojavljuje se psiholoka potreba za samoodreenjem.Razlika izmeu orgazmikih i steenih psiholokih potreba jest ta to orgazmike potrebe imaju svi ljudi i naslijeene su, a steene potrebe su razliite za svaku osobu s obzirom na njene individualne karakteristike i ivotno iskustvo povezano sa socijalizacijom.Potrebe se meusobno razlikuju po utjecaju na ponaanje. Primjerice, e i glad se ne razlikuju po energiji potrebnoj da bismo ih zadovoljili nego po usmjeravanju panje na drukiju akciju. Drugi nain na koji se potrebe razlikuju jest taj to neke stvaraju motivaciju zbog deficita, a neke motivaciju zbog rasta. Kod motivacije zbog deficita, potrebe se javljaju kad nastane neki deficit u organizmu, a kod motivacije zbog rasta potrebe se javljaju kako bi potakle razvoj. Te se potrebe mogu razlikovati prema emocijama koje generiraju- deficitne stvaraju negativne emocije sa osjeajem urnosti- anksioznost, frustraciju, bol, stres, te olakanje; potrebe za rast stvaraju pozitivne emocije poput interesa, uivanja, vitalnosti.REGULACIJA

Prema Hullovoj teoriji nagona, fizioloka deprivacija i deficit stvaraju bioloke potrebe, a ukoliko one ostaju nezadovoljene, okupiraju panju i prerastaju u psiholoke nagone. Nakon nekog vremena od konzumacije vode i hrane, voda se ispari i kalorije potroe, pa se razvije fizioloka neravnotea. Ako ona nije ugaena, postaje intenzivnija i stvara fizioloku potrebu za vodom i kalorijama. S vremenom, fizioloke potrebe ojaaju i stvaraju nemir i osjeaj pritiska, to je psiholoki nagon. Kad osoba postaje motivirana nagonom, poinje obavljati akciju usmjerenu prema cilju- kad naemo vodu i hranu, pojavljuje se konzumirajue ponaanje. Konzumacijom se gasi fizioloki nagon, to smanjuje psiholoku potrebu kroz proces koji se naziva redukcija nagona. Nakon nje, ponovno smo u prvoj, zasienoj fazi. (1) stanje zasienosti (2)razvijanje fizioloke deprivacije(7) nagon je reduciran

(3) produena fizioloka deprivacija

proizvodi tjelesnu potrebu(6) pojava konzumirajueg ponaanja(5) javlja se cilju usmjereno ponaanje

kao pokuaj zadovoljenja nagona(4) potreba se pojaava,

nastaje psiholoki nagonPSIHOLOKA POTREBA

Kliniki uzorak koji opisuje porast i pad psiholoke potrebe ukljuuje 7 procesa:

Potreba Nagon

Homeostaza

Negativna povratna informacija

Viestruki inputi i outputi

Mehanizmi u organizmu Mehanizmi izvan organizma

NAGON

Nagon je ovdje psiholoki, a ne bioloki termin, a odnosi se na svjesnu manifestaciju inherentne bioloke potrebe. Nagon, a ne fizioloka potreba sama za sebe, ima motivacijsku komponentu koja proizvodi energiju i upravlja ponaanjem. Znai, svjesni smo psiholokog nagona, a ne stvarne tjelesne potrebe.HOMEOSTAZA

Homeostaza je tendencija tijela da zadri stabilno stanje u organizmu unato promjenjivoj okolini. Kako se ljudi na razliite naine moraju prilagoavati toj okolini, tjelesni sustavi su nuno neprestano izvan ravnotee, a homeostaza je zapravo sposobnost tijela da se vrati u stanje ravnotee. Tjelesni sustavi potiu povratak u stanje ravnotee pomou stvaranja motivacijskih stanja koja nas upravljaju prema nekom cilju, ostvarenjem kojeg emo povratiti homeostazu.NEAGTIVNA POVRATNA SPREGA

Negativna povratna sprega odnosi se na psiholoki sustav zaustavljanja kojim upravlja homeostaza. Nagon zapoinje ponaanje, a negativna povratna sprega ga zaustavlja. Kad ne bi bilo negativne povratne sprege, ponaanje bi se nastavljalo unedogled. U tijelu, negativna povratna sprega signalizira zasienje prije no to je psiholoka potreba do kraja zadovoljenaVIESTRUKI INPUTI I OUTPUTI

Nagon ima viestruke inpute, odnosno naine aktivacije, a moe biti izraen na mnoge razliite naine(viestruki outputi). Nagon je intervenirajua varijabla izmeu stanja deprivacije(podraaj inputa) i akcije za postizanje homeostaze (podraaj outputa); uzrokuje ga input, a gasi output.MEHANIZMI U ORGANIZMU

Regulatorni mehanizmi u organizmu ukljuuju sve bioloke sustave koji zajedno funkcioniraju kako bi aktivirali, odrali i zavrili fizioloke potrebe koje su osnova za nagon. Ti mehanizmi su ivani sustav, endokrini sustav i tjelesne organe. Regulatorni mehanizmi u organizmu su osnovni u analiziranju bilo koje fizioloke potrebe.MEHANIZMI IZVAN ORGANIZMA

Odnose se na nebioloke mehanizme koji igraju ulogu u aktiviranju, odravanju i zavravanju psiholokog nagona koji regulira potrebu. Postoje etiri kategorije regulatornih mehanizama izvan organizma: kognitivni, okolinski, socijalni i kulturalni utjecaji.Bol

Bol uzrokuje ozljeda tkiva. Bol je adaptivno motivacijsko stanje u smislu adaptivnog, povoljnog ponaanja kojem vodi. To je snano motivacijsko iskustvo koje okupira nau panju, ometa ponaanje koje trenutno obavljamo, potiskuje ponaa nje koje uzrokuje bol, te poveava snagu ponaanja koje ublaava bol. S obzirom da je bol evolucijski primarna, ona potiskuje sve ostalo kako bismo poeli s izbjegavajuim ponaanjem. Ona zauzima nau panju i dominira svijeu. Bol je potreba koja okupira panju jer je esto slabije prediktivna od ostalih potreba poput gladi, ei i seksa.Bol motivira dva tipa ponaanja: bijeg i rekuperaciju. to se tie bijega, bol prekida sve nae dotadanje aktivnosti sa potrebom bijega koja nam posve okupira panju. Takva hitnost izvire iz iznenadnosti koja zahtijeva reakciju. to se tie rekuperacije, bol moe motivirati pasivnost ili obrambena ponaanja. ovjek koji pati od boli obino uspori ritam ivota i trai uvjete poput odmaranja, sigurnosti, njegovanja, socijalne potpore, te potisnute aktivnosti.FIZIOLOKA REGULACIJA BOLI

Periferni ivani sustav ima rairenu mreu slobodnih zavretaka neurona koji se proteu kroz kou i tjelesno tkivo. Kad se pojavi oteenje tkiva, slobodni ivani zavretci aktiviraju osjeaj boli na razliite naine, ovisno je li bol izazvana, primjerice, temperaturom ili pritiskom. Ova se vlakna mogu aktivirati direktno, ili posredno, izluivanjem kemijskih tvari iz ozljeda.Postoje dva tipa ivanih vlakana koja prenose bol: A-vlakna su debela i mijelinizirana, pa alju brze signale za otru bol. C-vlakna su tanka i nisu mijelinizirana, pa alju spore, dugotrajne osjete povezane sa kroninom boli. Vlakna prenose bol u retikularnu formaciju- za razinu pobuenosti povezanu s boli, limbiki sustav(hipotalamus)- za emocionalne informacije povezane s boli i talamus- za iskustvo boli.Bol se moe i potisnuti- kod slabe boli djeluje i usmjeravanje panje na neto drugo. A i c vlakna povezana su i sa modanim deblom koje moe inhibirati prolazak boli do mozga pomou endorfina, koji blokiraju receptore za bol u mozgu. Endorfini se proizvode u hipofizi i hipotalamusu, a otputaju tijekom stresa i ozljeda.Openito, hipnotizirani ljudi slabije osjeaju bol. Takoer, slabije je osjeaju mukarci i sportai.Prema Leventhalu i Everhartu, sjeanja povezana s boli mogu reducirati neije trenutno osjeanje boli ukoliko je prethodna bol bila intenzivna.eim nam volumen vode u tijelu padne za 2%, osjeamo e. e je svjesno motivacijsko stanje koje priprema tijelo na izvrenje ponaanja koja e smanjiti deficit tekuine u organizmu. Voda se nalazi u intracelularnoj i ekstracelularnoj tekuini u organizmu. S obzirom na to otkud e potjee, razvila se teorija dvostruke deprivacije. Prema toj teoriji, osmometrijska i hipovolumska e predstavljaju intracelularni i ekstracelularni nedostatak vode. Istraivanja su pokazala da je primarna e osmometrijska.Potrebna je i negativna povratna sprega kako bi se inhibiralo unoenje tekuine kad je ima dovoljno. ivotinje nikad ne piju ukoliko nisu edne, dok ljudi to ine u raznim drutvenim situacijama.Inhibitorni mehanizmi u ustima tiu se broja gutljaja i dosta su slabi, kao i oni u trbuhu. Takoer postoji jaka inhibicija u samim stanicama organizma.e kontrolira takoer i jetra, hipotalamus i neki hormoni. Mozak kontrolira rairenost stanica ovisnu o koliini vode i alje jetri putem hormona informaciju prema kojoj ona regulira hoe li izluivati koncentriraniji ili razvodnjeni urin. Hipotalamus takoer producira i psiholoki osjeaj ei.Okolina takoer utjee na osjeaj ei. Tako ivotinje koje ive u okolini bogatoj vodom piju manje preko dana od ivotinja koje ive u okolini sa malo vode. Najvaniji okolinski utjecaj glede pijenja jest okus. Kad tekuina ima okus, pijemo je ovisno o poticajnoj vrijednosti tog okusa- najvie slatko, zatim kiselo, slano i najmanje gorko.Dakle, pijenje se javlja zbog ei ili uitka.GladFizioloka regulacija gladi je kompleksnija nego to je to sluaj kod ei i boli. Moemo je razumjeti kombinacijom pristupa kratkorone regulacije putem homeostaze i dugorone regulacije putem zaliha energije u masnim stanicama. Na glad utjeu i kognitivni, socijalni i okolinski faktori.Prvi model za glad je kratkoroni, koji glad objanjava kao potrebu za popunjavanjem odreene koliine energije- glukostatska hipoteza. Prema njoj, za glad je odgovorna razina eera u krvi. Kad padne sposobnost stanice za produkciju energije, javlja se fizioloka potreba za glukozom, koja alje signal u lateralni hipotalamus, koji je odgovoran za stvaranje apetita, a smanjuje se aktivnost ventromedijalnog hipotalamusa, odgovornog za sitost. Kad se eer u krvi popne na odreenu razinu, glad prestaje jer jetra signalizira ventromedijalnom hipotalamusu da se aktivira. Meutim, potrebno je takoer i da eer u stanici bude na odreenoj razini- zato su eerni bolesnici gladni i nakon to se koliina eera u krvi povea.Drugi je model dugoroni, a bazira se a regulaciji pohranjene energije u obliku masnih stanica- lipostatska teorija. Kao i glukoza, masnoa proizvodi energiju. Kad se masa pohranjene energije spusti ispod homeostatske ravnotee, masno tkivo otputa hormone, koji putem krvi stimuliraju unos hrane. Jednako tako, ukoliko se masa pohranjene energije povea, putem hormona leptina se inhibira motivacija za unos hrane. Kako su masne zalihe relativno stabilne, one omoguuju finiju regulaciju kratkoronih utjecaja razine glukoze u krvi.Lipostatska hipoteza je takoer vie uzela u obzir faktore poput genetike i metabolizma.

Drukija verzija lipostatske teorije je set- point teorija, prema kojoj svatko ima bioloki determiniranu tjelesnu teinu koja se odnosi na broj masnih stanica koje odreena osoba ima. Ako je osoba na dijeti, smanjuje se broj masnih stanica i osoba osjea glad i obrnuto. Zato se nakon dijete veinom teina vraa na staru.

OKOLINSKI UTJECAJI

Na uzimanje hrane utjeu karakteristike same hrane, poput okusa, mirisa, boje; zatim doba dana, stres i slino.

Ako nam je hrana jae dostupna i u veim koliinama, jest emo vie. Jedenje je esto i socijalna prilika- ljudi vie jedu u drutvu nego kad su sami. Ponekad smo, meutim, drutveno uvjetovani da jedemo malo, kad se nalazimo u grupi gdje je to poeljno- manekenke, atletiari...

Pokazalo se da ljudi na dijeti zapravo jedu vie od onih koji nisu na dijeti, jer su ranjiviji na okus i vie ih privlai kalorina hrana. Taj se fenomen naziva obuzdano otputanje, a fenomen prejedanja opisuje se kao kontraregulacija- ljudi na dijeti jedu vrlo malo, ali pojedu izrazito mnogo kad pojedu neto kalorino. Jedenje veih koliina hrane takoer olakava depresija, anksioznost, uvjeti koji povrjeuju na ego, alkohol, i slino.Dakle, socijalna, kognitivna i emocionalna regulacija mimo fizioloke utjeu na uzimanje hrane.

Da bi dijeta bila uspjena, moramo moi ignorirati unutarnje porive, te zamijeniti fizioloku kontrolu kognitivnom. Problem je u tome to su ljudi na dijeti ranjivi prema okolinskim faktorima koji potiu jedenje, jer kognitivni sustav nema negativnu povratnu spregu.

Zakljuno, glad izvire iz modanih struktura i perifernih grana- usta, trbuha i tjelesne temperature. to se tie trbuha, glad se javlja kad se hrana razgradi, a kako se visokokalorina hrana razgrauje dulje, kad je jedemo, dulje vremena smo siti. Glad poinjemo osjeati i kad nam je trbuh pun 40 %. to se tie signala iz mozga, centar za glad je lateralni hipotalamus, koji izluuje neuropeptide oreksine, a oni uzrokuju glad. Ventromedijalni hipotalamus je centar za sitost, koji ima receptore za leptin, a njega izluuju masne stanice. Naravno da glukoza i masne stanice neprestano alju informacije o stanju energije u njima.Seks Kod ivotinja se seksualna motivacija i aktivnost javljaju kad je enka u ovulaciji, kad enka isputa feromone, kojima motivira mujaka da joj prie. Mujakovo seksualno ponaanje moe poveati i izluivanje testosterona. Dakle, kod niih ivotinja se seksualno ponaanje moe promatrati u okviru prethodno opisanih fiziolokih potreba i psiholokih nagona. Najvea razlika seksa i ostalih fiziolokih potreba je ta to seksualna apstinencija ne dovodi do ugroavanja ivota.

to dalje kreemo na evolucijskoj ljestvici, regulacija seksualnog ponaanja postaje sloenija. Za ljude vei utjecaj je socijalni, kulturalni i evolucijski nego fizioloki. Socijalni utjecaj odnosi se na procjenu fizike atraktivnosti, socijalni osjeaj ljubavi i usamljenosti i slino, na kognitivne faktore odnose se vjerovanja o romantinoj ljubavi, oekivanja od romance i seksualne skripte. Kulturalni poticaji odnose se na religiozne i moralne stavove o seksu, identifikacija sa seksualnom ulogom, odnos prema enama i mukarcima u kulturi... evolucijske sile odnose se na promatranje plodnosti, traenje i izbjegavanje obaveze, sigurnost u roditeljstvo i ulaganje u roditeljstvo.Na ljudsko seksualno ponaanje utjeu hormoni- androgeni i estrogeni. Hipotalamus aktivira hipofizu, koja otputa folikulostimulacijski(aktivira produkciju sperme i jajnih stanica) i luteinizacijski hormon( stimulira proiuzvodnju testosterona i pojavu ovulacije). Hormoni odraavaju ljudske odgovore na vanjske podraaje, poput osobe suprotnog spola, jednako kao i razni nehormnonalni faktori, poput vida, dodira, mirisa.Na ljudsko seksualno ponaanje utjee i seksualna pobuenost, koju uspostavljaju hormoni, a aktiviraju okolinski faktori. Kod stimulacije od strane seksualnog partnera, ljudi kulturalno univerzalno pokazuju seksualni odgovor u 4 faze: EKSCITACIJA- poveava se protok krvi i tenzija miia oko spolnih organa, PLATO- javlja se kad je ekscitacija najvea, ORGAZAM- poinje ubrzanim disanjem i serijom ritmikih kontrakcija pelvikih miia i zavrava iskustvom uitka koji proizlazi iz oputanja miine tenzije i protoka krvi, a dijelom i zbog psiholoke intimnosti, RJEAVANJE- kod mukaraca krae, a kod ena due, a nakon toga se vraaju u predekscitatornu fazu. Kod ena je u toj fazi mogue daljnje uzbuivanje.Na seksualnu motivaciju utjeu obiljeja partnera, poput mirisa, dodira, zvunih i vizualnih signala. Vizualni signali u obliku izgleda su vrlo vani. Standardi atraktivnog izgleda variraju kulturalno. Neke su fizike karakteristike kulturalno univerzalne, poput zdravog, mladenakog izgleda koji je povezan sa sposobnou reprodukcije.Glavni prediktor muke atraktivnosti je omjer struka i bokova, koji mora biti od 0.7 do 1-0. povezano sa percepcijom zdravlja, najatraktivniji su umjereno mravi mukarci. to se tie lica, postoje velike kulturalne razlike, pa se razvila itava metrija lica koja to prouava. Postoje tri kategorije koje objanjavaju atraktivnost lica- neonatalne karakteristike, karakteristike seksualne zrelosti, te ekspresivne karakteristike. Neonatalne se odnose na velike oi i malen nos, to se povezuje sa mladou, otvorenou i ugodnou. Seksualna zrelost odnosi se na istaknutost jagodica, a za mukarce jo i vrsta kosa lica i obrva, to je povezano sa snagom, statusom i kompetencijom. Ekspresivne karakteristike odnose se na irok osmijeh i visoko postavljene obrve u odnosu na oi, to se povezuje sa izraavanjem pozitivnih emocija.Za ene, najbitnije su neonatalne karakteristike, ali su i ostale vane. Za muku atraktivnost najbitnije su karakteristike seksualne zrelosti, no takoer su vane i ostale.

SEKSUALNE SKRIPTE- mentalne reprezentacije slijeda dogaaja koji se odvijaju tijekom tipine seksualne epizode. Ukljuuju specifine aktere, motive i osjeaje tih aktera, te set pripadajuih verbalnih i neverbalnih ponaanja koja se javljaju sa seksualnim ponaanjem. Baza seksualne skripte je kulturalna skripta povezana sa spolom koju svi ue tijekom ivota. Iako preadolescenti nemaju seksualne skripte, imaju saznanja o spolnim ulogama koje su osnova seksualnih skripti. U adolescenciji se masturbacijske fantazije kombiniraju sa spolnim ulogama i stvaraju osnovne seksualne skripte, koje se slau sa 4 stadija seksualnog odgovora. enske prvotne skripte sadre malo seksualnog materijala, jer djevojke manje masturbiraju. Kod njih su esto sadrani elementi zaljubljivanja umjesto sudjelovanja u seksualnom inu. Tek kasnije se i njihove skripte priblie onima sa 4 faze.Sa odlaskom na spojeve, u skripte se umee i faza uzbuivanja bez orgazma, koje se odnosi na dodirivanje preko odjee. Kasnije se svraa mnogo panje i na druge ljude, pa se pojavljuje anksioznost, te je seksualna aktivnost esto i neuspjena. Ali naravno, vjebom do savrenstva, pa partneri i te okolnosti ukljuuju u skripte, prilagoavaju te skripte jedan drugome i one postaju prihvatljive i realne.SEKSUALNE SHEME- ljudi se razlikuju u kognitivnim reprezentacijama ''seksualnog ja'', koje se odnose na kognitivne generalizacije seksualnog ja koje proizlaze iz prolih iskustava. Ukljuuju pozitivne i negativne aspekte- pozitivni se odnose na sklonosti i otvorenosti strastvenoj emocionalnoj vezi koja ukljuuje i seks, a negativni se odnose na stupanj srama i konzervatizma koji esto odvraaju od seksualno- romantinih emocija i akcije. Dakle, pozitivni potiu seksualnu elju i faze ciklusa seksualnih odgovora, a negativni ih inhibiraju. SEKSUALNA ORIJENTACIJA- kljuan je element postpubertalnih seksualnih shema, a odnosi se na preferenciju seksualnih partnera istog ili suprotnog spola. javlja se u kontinuumu, pa je treina adolescenata imala bar jedno homoseksualno iskustvo, u emu prednjae djeaci. Taj kontinuum kree od sasvim heteroseksualnih sklonosti, preko biseksualnih, pa sve do iskljuivo homoseksualnih sklonosti, to se odnosi na oko 2% ena i na oko 4% mukaraca. Istraivanja pokazuju da seksualna orijentacija nije izbor, ve je dijelom determinirana, a dijelom utjee okolina, nije jo utvrena jednoznana veza.EVOLUCIJSKA BAZA SEKSUALNE MOTIVACIJEPretpostavlja se da su mukarci i ene tijekom evolucije razvili razliite psiholoke mehanizme koji ine podlogu za seksualnu motivaciju i strategije parenja( nije najsretnija rije ali eto). Jo se ne zna jesu li te strategije i motivacija svjesne ili nesvjesne varijable.Razlike su slijedee: mukarci imaju kratkoroniju seksualnu motivaciju, nameu manje striktne standarde, visoko valoriziraju atraktivnost i mladost, ljubomorniji su i evaluiraju djevianstvo. ene evaluiraju znakove materijalnih dobara koje im mukarci mogu pruiti, socijalni status i ambicije, te potencijal za brinost.Takve preferencije ne moraju biti konzistentne sa kulturalnim tenjama, ali su konzistentne sa evolucijskim. Kod homoseksualnih mukaraca se javljaju razlike jer oni ne evaluiraju mladost i nisu skloni seksualnoj ljubomori.Nemogunost kontrole psiholokih potreba

Ljudi pokuavaju kontrolirati fizioloke potrebe pomou mentalne kontrole. Ako im to uspije, dolazi do samoregulacije, a ukoliko ne uspije, javlja se neuspjela samoregulacija. Do toga dolazi zbog 3 primarna razloga-

1. nedostatak standarda, nekonzistentni i konfliktni standardi, ili neodgovarajui (pretjerani)standardi.

2. neuspjeh u praenju postupka ako su ljudi ometeni, zauzeti, pod utjecajem nekih tvari i slino.

3. ljudi nemaju sposobnost konformirati se sa standardima kad su iscrpljeni, pod stresom i slino.

Ono to je zajedniko svim tim problemima jest manjak kontrole nad vlastitom panjom.

4. MOZAK KAO CENTAR MOTIVACIJE I EMOCIJATvar koja se smatra indikatorom gladi je hormon ghrelin. Razina ghrelina u krvi oscilira tijekom dana. Nakon hranjenja razina ghrelina naglo pada. Dijeta djeluje tako da tijelo pokuava napraviti protumjere protiv daljnje deprivacije od hrane i raste razina ghrelina.

Leptin se proizvodi kada se treba zaustaviti osjeaj gladi i rezultira osjeajem sitosti, a za vrijeme dijete se njegova razina smanjuje.

U mozgu nastaju elje, potrebe, uitak i itav spektar emocija. Mozak sudjeluje u svim emocionalnim i motivacijskim stanjima, a potpomau mu unutarnji organi (jetra, eludac...) i biokemijske aktivnosti unutar tijela.

Tri principa po kojima istraivai prouavaju mozak:1.specifine mozgovne strukture stvaraju specifina motivacijska stanja stimulacija specifinih mjesta u mozgu rezultiraju specifinim osjeajem nekog motivacijskog stanja

ponekad stimulacija samo nekog neuralnog kruga ili neurotransmiterskog puta rezultiraju osjeajem nekog motivacijskog stanja

2.biokemijske tvari stimuliraju mozgovne strukture neurotransmiteri i hormoni stimuliraju receptore na odreenim strukturama i onda te strukture proizvode neka motivacijska stanja

3.svakodnevni dogaaji pobuuju proizvodnju biokemijskih tvari dnevni dogaaji stimuliraju mozak za nastanak motivacijskih stanja

POGLED UNUTAR MOZGA

Postoji vie naina na koji se moe istraivati mozak. Stariji nain je stimulacija korteksa prije operacija na kojima je otvoren dio lubanje. Stimulacije pojedinih toaka rezultiraju specifinim radnjama koje sam pacijent doivljava kao nesvjesne. Novija metoda je fMRI (funkcijska magnetska rezonanca) koja radi detaljne slike struktura mozga. Istraivai mogu saznati koji dijelovi mozga su povezani s pojedinim motivacijskim i emocionalnim stanjima.

Hipotalamus 20 zasebnih jezgri koje su meusobno povezane, a slue razdvajanju funkcija

sudjeluje u regulaciji niza vanih biolokih funkcija: hranjenje, pijenje i dr. te endokrinog i autonomnog ianog sustava

kontrolira hipofizu koja zapravo kontrolira endokrini sustav

Medijalni snop prednjeg mozga

snop puteva koji spajaju hipotalamus s ostalim limbikim strukturama, ukljuujui septalno podruje, mamilarna tjeleca i ventralno tegmentalno podruje

najblie onomu to moemo nazvati centar za uitak

stimulacija medijalnog snopa kod ljudi rezultira ugodnim osjeajima

Amigdala niz povezanih jezgara od kojih svaka ima zasebnu funkciju-stimulacija jedne moe rezultirati ljutnjom a druge strahom

detektira i reagira na prijetei dogaaj

sudjeluje i percepciji tuih emocija, facijalnih ekspresijai dr.

igra kljunu ulogu u uenju novih emocionalnih asocijacija

kada se ljudima ukloni amigdala postanu smireni i emocionalno indiferentni, ak i situacijama provokacije

amigdala alje informacije u mnoge dijelove mozga, ali samo malo informacija vraa se natrag u nju

Septo-hipokampalni krug integrira funkcije vie limbikih struktura ukljuujui: septalno podruje, hipokampus, talamus, hipotalamus i mamilarna tjeleca i dr.

povezan je i s korteksom

emocije povezane s prethodeim uitkom i prethodeom tjeskobom

hipokampus: stalno usporeuje dolazee senzorne informacije s dogaajima koje oekujemo (prema pamenju); ako je usporedba zadovoljavajua, odnosno, ako se dogodi ono to smo oekivali hipokampus radi u u redu modu (okay); ako se dogodi neto to nismo oekivali hipokampus radi u nije u redu modu (not okay)-tada se aktivira septo-hipokampalni krug i nastaje ponaanje motivirano tjeskobom

anti-tjeskobne tvari zapravo stiavaju rad hipokampusa u nije u redu modu

prirodna anti-tjeskobna kemikalija su endorfini

Retikularna formacija ima kljunu ulogu u pobuenosti i u u procesu buenja motivacijskih i emocionalnih komponenti mozga

sastoji se od dva dijela:

Ascedentnog-pobuuje i alarmira mozak

Descedentnog-regulacija tonusa miia

Prefrontalni korteks osobni ciljevi

desna strana-negativne emocije

lijeva strana-pozitivne emocije

ljudi se razlikuju u osjetljivosti lijeve ili desne strane te veu aktivnost u jednoj od te dvije

postoje dvije ope dimenzije osobnosti

koliko je osoba osjetljiva naspram pozitivnih emocija

koliko je osoba osjetljiva naspram prijetnji, kazna i negativnih emocija

ljudi koji su desno asimetrini imaju vie rezultate na BIS upitniku

ljudi koji su lijevo asimetrini imaju vie rezultate na BAS upitniku

NEUROTRANSMITERSKI PUTEVI U MOZGU

Neurotransmiterski put je izraz za skup neurona koji komuniciraju jedni s drugima koristei odreeni neurotransmiter.

Dopaminski put -povezuje se s dobrim i pozitivnim osjeajima i nagradama

-odreena razina dopamina je uvijek prisutna u mozgu, a odreeni dogaaji potiu dodatnu proizvodnju

-elja za odreenim izborom regulirana je informacijom koja dolazi otputanjem dopamina iz ventralnom tegmentalnog podruja; otputanje dopamina povezuje se s oekivanjima koje imamo od odreenih dogaaja; ako se ,pak, dogodi da je rezultat povoljniji od oekivanog, vea otputenost dopamina govori da je nagrada vea od oekivane i obratno

-uitak je rezultat prisutnosti dopamina u sustavu za nagradu; oekivanje nagrade potie otputanje nagrade, a ne sama konzumacija nagrade

-otputanje dopamina signalizira nadolazeu nagradu i ui nas dogaajima koji nagrauju

-otputanje dopamina je najvee kada se nagraujui dogaaji dogode neoekivano

-dokazi o doivljaju nagrade dolaze iz istraivanja samo-stimulacije i samo-doziranja droge ivotinja

-otputanje dopamina takoer aktiviraju voljno ciljno usmjereno ponaanje te slui kao neuralni mehanizam preko kojeg se motivacija provodi u akciju

Serotoninski put -utjee na raspoloenje i emocije

Norepinefrinski put -regulira pobuenost

Endorfinski put -inhibira bol, anksioznost i strah stvarajui dobre osjeaje nasuprot negativnih

MOTIVACIJA I SOCIJALNI KONTEKST

-motivacija se ne moe odvojiti od socijalnog konteksta u kojem se dogaa

-drutvo nudi okolinu punu potpore za ispunjenje potreba poput rasta ili preivljavanja i dr.

-mozak je sredstvo pomou kojega stvaramo motivacijska i emocionalna stanja koja su nam potrebna da se optimalno prilagodimo fizikom i socijalnom svijetu oko nas

esto nismo svjesni motivacijskih temelja naeg ponaanja . Motivi su razliiti u svojoj dostupnosti svijesti i verbalnom izvjetaju. Neka ponaanja su impulzivna i nisu posve jasni uzroci tog ponaanja. Takvi su motivi koji nastaju u limbikim strukturama za razliku od onih koji nastaju cerebralnom korteksu koji je temeljen i na jezinim dijelovima. Ti motivi postoje u naoj svijesti samo kao apetiti i elje/tenje.

PAGE - 20 -

I.K.