PSIHOMETRIJSKA ANALIZA HRVATSKI JEZIK

  • View
    217

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • PSIHOMETRIJSKA ANALIZA

    HRVATSKI JEZIK

    osnovna razina

    KNJIEVNOST I JEZIK

    kolska godina 2011./2012.

  • 2

    Sadraj

    Osnovni statistiki parametri ispita ......................................................................................................... 3

    Analize pojedinih zadataka ..................................................................................................................... 6

  • 3

    Osnovni statistiki parametri ispita

    Analiza rezultata ispita iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini provedena je na

    temelju rezultata 10 225 pristupnika koji su pristupili ispitu. Ispit se sastojao od 80 estica

    zatvorenoga tipa, tj. estica s ponuenim odgovorima. Na svakoj estici bilo je mogue

    ostvariti 0 ili 1 bod pri emu je najvei mogui rezultat u ispitu iznosio 80 bodova.

    Aritmetika sredina rezultata pristupnika u ispitu iznosila je 39,5 bodova (SD = 8,38), to je

    predstavljalo 49,3% od ukupnog mogueg broja bodova u ispitu. Distribucija ukupnih

    rezultata je simetrina te se vrh distribucije nalazi gotovo na samoj sredini raspona mogueg

    ukupnog rezultata (slika 1.). Iz toga proizlazi da je struna radna skupina ispravno procijenila

    teinsku primjerenost ispita za ovu populaciju pristupnika. Raspon postignutih rezultata u

    ispitu iznosio je od 0 do 74 boda.

    Slika 1. Distribucija ukupnih rezultata u ispitu iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini

    Iz distribucije je vidljivo koliko se dobro pristupnici mogu razlikovati prema uspjehu

    koji su postigli u ispitu. U ovom sluaju ispitom se mogu dobro razlikovati pristupnici sa

    slabim znanjem hrvatskog jezika, ali i pristupnici s najviim znanjem hrvatskog jezika. Lijeva

    strana distribucije rezultata je razvuena te su pristupnici s niim rezultatima rasporeeni u

    vei broj bodovnih kategorija. Ovo je vano kako bi se mogli bolje razlikovati pristupnici koji

    nisu savladali gradivo potrebno za polaganje obveznog ispita dravne mature. Desna strana

  • 4

    distribucije rezultata je takoer razvuena te su uenici s viim rezultatima rasporeeni u vei

    broj bodovnih kategorija. Ovo je vano kako bi se mogli bolje razlikovati pristupnici kojima

    je ovo klasifikacijski ispit za studijske programe.

    Cronbachov koeficijent koji govori o pouzdanosti ispita i homogenosti ispitnih

    zadataka iznosio je 0,79. Poeljno je da kod ispita taj koeficijent iznosi barem 0,85.

    Vrijednost koeficijenta ovisi o broju zadataka i podudarnosti zadataka. Vei je ako je u ispitu

    vie zadataka.

    U ispitu je bilo sedam vrlo tekih zadataka koje je rijeilo manje od 20% pristupnika i

    deset vrlo laganih zadataka koje je rijeilo vie od 80% pristupnika.

    Koeficijenti diskriminativnosti daju informaciju o tome koliko je uradak pristupnika u

    pojedinom zadatku povezan s uratkom pristupnika u ostatku ispita. etrdeset zadataka imalo

    je koeficijent diskriminativnosti manji od 0,2. Pregledom karakteristinih krivulja zadataka

    utvreno je da su pristupnici s viim ukupnim rezultatom veinom uspjenije rjeavali

    pojedine zadatke nego uenici s niim ukupnim rezultatom. Meutim, u nekim su zadatcima

    pristupnici s viim ukupnim rezultatom birali neke ometae (netone odgovore) u veoj mjeri

    nego pristupnici s niim ukupnim rezultatom. To se veinom odnosi na zadatke kojima se

    ispitivalo poznavanje jezika. Kada se koeficijenti diskriminativnosti izraunaju u odnosu na

    uradak pristupnika na podruju ispitivanja u kojem se zadatak nalazi (itanje i razumijevanje

    teksta, jezik te teorija i povijest knjievnosti), vrijednosti su im vie.

    Moe se zakljuiti da je struktura ispita iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini

    prilino heterogena. Ovakvi se rezultati mogu djelomino pripisati i injenici da je ispit iz

    Hrvatskoga jezika obvezan i da ga polau pristupnici koji se meusobno jako razlikuju s

    obzirom na ranija iskustva sa sadrajima koji se mjere te nainima njihova mjerenja, to bi

    trebalo detaljnije istraiti. Nadalje, oekuje se da ispit iz Hrvatskoga jezika na osnovnoj razini

    u veem broju prijavljuju pristupnici sa slabijim znanjem, to takoer moe rezultirati

    manjom homogenosti rezultata u pojedinanim zadatcima.

    U tablici 1. nalaze se koeficijenti rang-korelacija poretka pristupnika na temelju originalnog

    ukupnog rezultata u ispitu, poretka pristupnika na temelju ukupnih rezultata izraunatih bez

    zadataka koji su prema Radnoj skupini za ocjenjivanje ispita bili sporni te poretka pristupnika

    na temelju ukupnih rezultata izraunatih bez zadataka koji su imali najloija psihometrijska

    svojstva. Koeficijenti iz tablice ukazuju na vrlo visoku povezanost triju varijanti bodovanja

    uratka u ispitu.

  • 5

    Tablica1. Koeficijenti rang-korelacija izmeu razliitih varijanti ukupnoga rezultata u ispitu

    Ukupan

    rezultat

    Ukupan rezultat bez

    zadataka koji su prema

    Radnoj skupini za

    ocjenjivanje ispita bili sporni

    Ukupan rezultat bez

    zadataka s najloijim

    psihometrijskim

    svojstvima

    Ukupan rezultat 0,99 0,97

    Ukupan rezultat bez

    zadataka koji su prema

    Radnoj skupini za

    ocjenjivanje ispita bili sporni

    0,96

    Ukupan rezultat 80 zadataka; Cronbachov koeficijent = 0,79

    Ukupan rezultat bez zadataka koji su prema Radnoj skupini za ocjenjivanje ispita bili sporni 75 zadataka;

    Cronbachov koeficijent = 0,78

    Ukupan rezultat bez zadataka s najloijim psihometrijskim svojstvima 60 zadataka;

    Cronbachov koeficijent = 0,79

    U nastavku slijede zadatci iz ispita i prikazi njihovih psihometrijskih karakteristika.

  • 6

    Analize pojedinih zadataka

    I. Knjievnost

    Zadatci vezani za polazni tekst

    Zadatci viestrukog izbora

    Prvi tekst

    Silvije Strahimir Kranjevi, Eli! Eli! Lam azvtani?!

    Na Golgoti je umro a za kog je izdno?

    Je l pala rtva ova il kasno ili rano?

    Na Golgoti je umro i svjet za to znade,

    Al od te rtve davne jo ploda ne imade.

    A krv je tekla mnoga i srce tu je stalo

    to nikad nije vie onako zakucalo

    I vjekovi su proli daleki, strani, crni,

    Osuila se krvca i suha jo se skvrni.

    Proetala se povijest u sramotnikoj halji,

    I to smo nebu blii, sve od neba smo dalji!

  • 7

    1. to znai naslov polaznog teksta?

    A. Boe, Boe, zato si me izabrao?!

    B. Boe, Boe, zato si me kaznio?!

    C. Boe, Boe, zato si me ostavio?!

    D. Boe, Boe, zato si me rtvovao?!

    Item 1 1 Rit = 0,27

    A (9)

    B (6)

    C* (68)

    D (17)

    Pe

    rce

    nta

    ge

    Score GroupsSubgroup 0 -- Subtest 0 (Missings)

    0

    20

    40

    60

    80

    100

    1 2 3 4

    TiaPlus Test and Item Analysis Build 307

    Cito, Measurement and Research Department. Arnhem, the Netherlands. 2009.

    Pristupnici su podijeljeni u 4 grupe prema ukupnom rezultatu u ispitu (1 pristupnici s najniim ukupnim rezultatima; 4 pristupnici s najviim ukupnim rezultatima). Na ordinati se nalazi postotak pristupnika koji su odabrali odreeni odgovor. Zelena linija predstavlja toan

    odgovor. Broj u zagradi pored odgovora je postotak pristupnika koji su odabrali taj odgovor. Rit je korelacija uratka u zadatku i uratka u

    cijelom ispitu.

    Zadatak je neto laki od prosjeka i solidne diskriminativnosti.

    Toan odgovor: C

    Obrazloenje: Prijevod naslova glasi Boe, Boe, zato si me ostavio?!

    Obrazovni ishod: interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia

    Podruje ispitivanja: itanje i razumijevanje teksta

  • 8

    2. Koju Kristovu osobinu S. S. Kranjevi istie u polaznom tekstu?

    A. iskrenost

    B. odanost

    C. plemenitost

    D. portvovnost

    Item 2 2 Rit = 0,24

    A (2)

    B (8)

    C (4)

    D* (86)

    Pe

    rce

    nta

    ge

    Score GroupsSubgroup 0 -- Subtest 0 (Missings)

    0

    20

    40

    60

    80

    100

    1 2 3 4

    TiaPlus Test and Item Analysis Build 307

    Cito, Measurement and Research Department. Arnhem, the Netherlands. 2009.

    Pristupnici su podijeljeni u 4 grupe prema ukupnom rezultatu u ispitu (1 pristupnici s najniim ukupnim rezultatima; 4 pristupnici s najviim ukupnim rezultatima). Na ordinati se nalazi postotak pristupnika koji su odabrali odreeni odgovor. Zelena linija predstavlja toan

    odgovor. Broj u zagradi pored odgovora je postotak pristupnika koji su odabrali taj odgovor. Rit je korelacija uratka u zadatku i uratka u

    cijelom ispitu.

    Zadatak je vrlo lagan.

    Toan odgovor: D

    Obrazloenje Kristova se rtva u prvim dvama distisima izravno naglaava. Krist jest plemenit, ali tu

    njegovu osobinu pjesnik u polaznom tekstu ne istie.

    Obrazovni ishod: interpretirati liriku Silvija Strahimira Kranjevia

    Podruje ispitivanja: itanje i razumijevanje teksta

    U rjeenju drugoga zadatka nisu mogua dva tona odgovora. U zadatcima itanja s razumijevanjem

    pri odabiru ometaa uvijek se nastoji ponuditi one koji e pokazati pristupnikovu razinu uoavanja i

  • 9

    razumijevanja leksikih znaenja. Zadatak je traio da se pronae ona Kristova osobina koju je pjesnik

    istaknuo. Rije rtva dva se puta izrijekom spominje u polaznome tekstu. Netono je da samo izrazito

    plemenit ovjek moe podnijeti rtvu jer se rtva moe podnositi i zbog krajnje sebinih razloga,

    ovjek se moe rtvovati ne bi li ostvario neki osobni probitak. Analiza je pokazala da je zadatak vr