PTICEUZ DRAVUu Varaždinskoj županiji

SADRŽAJ:1. UVOD ........................................................................................................................ 42. RIJEKA DRAVA ........................................................................................................... 63. PTICE UZ RIJEKU DRAVU U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ................................................... POPIS ZABILJEŽENIH VRSTA PTICA UZ RIJEKU DRAVU U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI ........ 83.1. PTICE SPRUDOVA ...................................................................................................... 16 •Malačigra-Sterna albifrons .......................................................................... 18 •Crvenokuljunačigra-Sterna hirundo ............................................................. 20 •Malaprutka-Actitis hypoleucos .................................................................... 22 •Kuliksljepčić-Charadrius dubius .................................................................. 24 •Vivak-Vanellus vanellus ............................................................................... 263.2.PTICESTRMIHRIJEČNIHOBALA ................................................................................. 28 •Vodomar-Acedo atthis ................................................................................. 30 •Bregunica-Riparia riparia ............................................................................. 323.3.PTICEMOČVARNIHSTANIŠTA..................................................................................... 34 •Crnaroda-Ciconia nigra ............................................................................... 36 •Bijelaroda-Ciconia ciconia .......................................................................... 38 •Divljapatka-Anas platyrhynchos .................................................................. 40 •Sivačaplja-Ardea cinerea ............................................................................ 42 •Čapljadanguba-Ardea purpurea ................................................................... 44 •Velikabijelačaplja-Egretta alba ................................................................... 46 •Malabijelačaplja-Egretta garzetta ............................................................... 48 •Gak-Nycticorax nycticorax ........................................................................... 50 •Crvenokljunilabud-Cygnus olor ................................................................... 523.4.PTICENAAKUMULACIJAMA....................................................................................... 54 •Velikivranac-Phalacrocorax carbo ............................................................... 56 •Malivranac-Phalacrocorax pygmaeus .......................................................... 58 •Riječnigaleb-Larus ridibundus .................................................................... 60 •Liska-Fulica atra ........................................................................................ 62 •Sivaguska-Anser anser .............................................................................. 64 •Lisastaguska-Anser albifrons ..................................................................... 66 •Patkanjorka-Aythya nyroca ........................................................................ 68 •Krunatapatka-Aythya fuligula .................................................................... 70 •Patkabatoglavica-Bucephala clangula ........................................................ 72 •Glavatapatka-Aythya ferina ........................................................................ 743.5.PTICEGRABLJIVICE.................................................................................................. 76 •Oraoštekavac-Haliaeetus albicilla .............................................................. 78 •Bukoč-Pandion haliaetus ............................................................................ 80 •Vjetruša-Falco tinnunculus ......................................................................... 82 •Jastreb-Accipiter gentilis ........................................................................... 844.PROMATRANJEPTICAUZRIJEKUDRAVUUVARAŽDINSKOJŽUPANIJI.......................... 865.PRAVILAPONAŠANJA............................................................................................... 906. O PROJEKTU ............................................................................................................ 92Izvoripodataka........................................................................................................ 93KartografskiprikazRegionalnogparkaMura-Drava..................naunutarnjojstranikorica

Autoritekstova:IvanDarkoGrlicaSanjaKopjar

Autorifotografija:IvanDarkoGrlicaTiborMikuškaJosipHrženjakArhivaJU

Nakladnik:JavnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirodeVaraždinskežupanije

Kratka1,42000Varaždin

Zanakladnika:AlenkaCar,ravnateljica

PubliciranousklopuIPACBCHUHRprekograničnogprojekta:„Obnovakrajobrazaizaštitabiološkeraznolikostiuokvirusuradnjeunutarprekograničnogpodručjarezervata

biosfereMura-Drava-Dunav(Tririjeke=Jedancilj)“„LandscapeRehabilitationandProtectionofBiodiversitywithintheFrameworkoftheCooperationfora

Trans-boundaryBiosphereReserve(ThreeRivers=OneAim)“HUHR/1101/1.1.1./0005

Naklada:500komada

Oblikovanjeitisak:Indead.o.o.Varaždin

Varaždin,studeni2015.

Pticepripadajujednojodskupinakralježnjakakojaseposebnoističeteoddavninazaokuplja pažnju ljudi svojim pjevom, ljepotom perja i letom. To su vrlo aktivneživotinjebrzogmetabolizma,kojesuustalnojpotrazizahranom.Tijelopticajesvojomgrađomprilagođenoletu:kratkojeičvrstosasnažnimmišićimazapokretanjekrila,doksukostijake,aliistovremenošupljeilagane.Perjepticaoblikujeletnupovršinukrila, tepružazaštitu i toplinsku izolaciju.Mužjaci iženkepticačestoserazlikujupo boji perja:mužjak svojim šarenim bojama nastoji privući ženku, dok se ženkasvojomsmeđombojomnajčešćeprilagođavaokolišukakobimladeptiće zaštitilaodgrabežljivaca.

RijekaDrava je sasvojim rukavcima, sprudovima,poplavnim šumama i mrtvicama jedna odposljednjih očuvanih europskih nizinskih rijeka, tejekaotakvahranilišteignijezdilištezamnogevrsteptica. Najznačajnija staništa su sprudovi i strme,nezarasleriječneobale,nakojimagnijezdenekeodnajrjeđihvrstapticauEuropi.Takođersuznačajnavlažna staništa poput mrtvica i rukavaca. Osimza očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti,očuvana poplavna nizina rijeke Drave važna jei za osiguravanje prirodne obrane od poplava,pročišćavanje vode, te omogućavanje razvojarazličitihprihvatljivihvidovaturizma.Jedanodnjihje i turizam promatranja ptica (birdwatching ilibirding).

Na području regionalnog parka Mura-Drava,odnosnohrvatskogdijelarezervatabiosfereMura-Drava-Dunav,možesevidjetiukupno313vrstaptica,od čega 300 vrsta pripada autohtonim svojtama,dok je 13 vrsta alohtono. Iako je rijeka Drava napodručjuVaraždinskežupanijeznatnopromijenjenazbog oduzimanja velikih količina vode za potreberadahidroelektrana,natomjepodručjuzabilježenočak200vrstaptica.PrirodniriječniprocesinaovompodručjuopstajuponajprijezbogpovremenihbujicakojeseprilikomvisokihvodapuštajuustaretokoverijekeDrave.Utimslučajevimadolazidopojačaneerozije i znatnih promjena uslijed premještanjamaterijala, tenastaju iliseobnavljajustrmeobale

1. UVOD

isprudovi.ZahvaljujućiovimprocesimastaritokovirijekeDraveuVaraždinskojžupaniji(izuzevtokaodŠemovcadoHrženice)imajujošuvijekstrmeobaleidobrorazvijenesprudove,teupojedinimdijelovimanailazimonanajljepšešljunčanesprudovenarijeciDravi.

Da bi smo neštomogli i znali očuvati, to najprijemoramo dobro upoznati. Stoga je i cilj ovepublikacijeukazatinabogatstvoptičjegsvijetanapodručju uz rijeku Dravu, predstaviti vrijednosti ipotrebu očuvanja postojećih staništa i ekosustavana tom području, te vas pozvati da sudjelujete unjihovomočuvanju.Jerpticesuposebnopogodneza indikaciju očuvanosti krajobrazne i biološkeraznolikosti, obzirom da su prisutne u svimstaništima,osjetljivesunapromjeneunutarnjih,auočljivijesuoddrugihvrstaživotinja.UpublikacijisupredstavljenenekeodnajzanimljivijihvrstapticakojesemoguvidjetinapodručjuuzrijekuDravuuVaraždinskojžupaniji,tedaneinformacijevezaneuzrazvojturizmapromatranjapticanaovompodručju.

Promatranje ptica na rijeci Dravi najviše jeavantura i istraživanje, teuživanjeuprirodi.Ovompublikacijom vas pozivamo da se upustite u tuavanturu.

4 5

7

Rijeke Mura i Drava danas predstavljaju jedan od posljednjih doprirodnih tokovanizinskihrijekauSrednjojEuropiiunatočprovedenimzahvatimaobilježavaihvisokarazinabiološkeikrajobrazneraznolikosti.StogajepodručjeuzrijekeDravuiMuruod2011.godinezaštićenousklopuregionalnogparkaMura-Drava,kojiseprotežekrozpet hrvatskih županija i pokriva više od87.680hapovršine. Područje ovogprvogregionalnog parka uHrvatskoj je od 2012. godine obuhvaćeno i u sklopu zaštiteprekograničnogUNESCOMABrezervatabiosfereMura-Drava-Dunav,atakođerjeisastavnidioekološkemrežeNATURA2000.

Rijeke su životni prostori koji se od ostalih vlažnih tipova biotopa oštro razlikujuposebnimekološkimodnosima.Osnovni čimbenik je voda koja teče, pa kretanjemineprestanompromjenomkoličineuvelikojmjeriutječenanepostojanostživotnogprostora; riječnokorito i okolnapoplavna ravnica izloženi sustalnojmjeni.Dokgačovjek ne satjera u umjetno korito vodotok traži nove puteve, krivuda, podlokavastrmine, otkida korijenje i taloži na tone šljunka i pijeska. Svaka poplava mijenjaizgledkrajolika;šljunčaniotocinestaju,nastajupješčanisprudoviilokve,starakoritapresušuju,auznjihsestvarajunova.

Dinamikakojajeizvanriječnedolinegotovoneprimjetna,stvaravelikibrojmikrobiotopakratkoga vijeka poput ogoljelih šljunčanih i pješčanih površina, nakupina šljunka,stajaće vode, grmlja, pojaseva visokih zeleni i poplavne šume. Konačno, tekućicas dijelovima različite brzine vode i vrtlozima i sama sadrži različite male životneprostore.Taraznolikostomogućujebrojnimživotinjamaibiljkamarazličitihzahtjevadasenaseleupodručjimatekućica.Osimvrstakojenastanjujuidrugastaništa,ovdježivebiljniiživotinjskiorganizmiprilagođeniposebnim,nestalnimuvjetimauzrijeke.

Sklonostčovjekadamijenjasveokosebe,patakoirijeke,osiromašujerijekezaneketipovestaništa,tetimeoneprestajubitirijeke.

2. RIJEKA DRAVA

ZAŠTITA

RIJEKAKAOEKOLOŠKISUSTAV

Dravajejednaodnajvećiheuropskihrijeka.IzvireuToblaškompoljukodmjestaDobbiacouItaliji,1.112mnadmorem.UsvomgornjemtokuprolazikrozAustriju,zapadnoodDravogradaulaziuSloveniju,tekodOrmožaprelaziuHrvatsku.UtječeuDunavuistočnojHrvatskoj,sjeverozapadnoodAljmašai79mnadmorem.Nasvomeputu,odizvoradoušća,onaprolazikrozpetdržava(Italiju,Austriju,Sloveniju,HrvatskuiMađarsku)tepovezujeromanski,germanskiislavenskisvijet.UHrvatskupritječeusvomsrednjemtoku,gdjetečeotvorenompodravskomnizinom.

ZbogznatnihkoličinavodeirelativnovelikogpadaDravaimavelikihidroenergetskipotencijal,kojijedanasuzvodnoodušćaMureupotpunostiiskorišten(izgrađenesuukupno22hidroelektrane).NajvećepromjenenaDraviuHrvatskojdogodilesuseupravoubliziniVaraždina.Urazdobljuod1974.do1988.godineizgrađenesutrihidroelektranespripadajućimakumulacijskimjezerimaiderivacijskimkanalima(HEVaraždin,HEČakovec,HEDubrava),tejeDravanatimdionicamaznatnopromijenjenaiusporena.

6

8 9

3. PTICE UZ RIJEKU DRAVU U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

POPIS ZABILJEŽENIH VRSTA PTICA UZ RIJEKU DRAVU U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

R.br ZNANSTVENOIME HRVATSKOIME

STAT

US

ZAŠTITE

STATUS UGROŽENOSTI

SEZONSKI STATUS U VŽ ŽUPANIJI

1. Acanthiscannabina Juričica - -gnjezdaricaselica,zimovalica

2. Acanthisflammea Sjevernajuričica SZ - rijetka

3. Accipitergentilis Jastreb SZ LC selica,zimovalica

4. Accipiternisus Kobac SZ LC selica,zimovalica

5. Acrocephalusarundinaceus Velikitrstenjak SZ LC gnjezdaricaselica

6. Acrocephaluspalustris Trstenjakmlakar SZ LC gnjezdaricaselica

7. Acrocephalusscirpaceus Trstenjakcvrkutić SZ LC gnjezdaricaselica

8. Acrocephalusschoenobaenus Trstenjakrogočar SZ LC selica

9. Actitishypoleucos Malaprutka - VU gnjezdaricaselica

10. Aegithaloscaudatus Dugorepasjenica SZ LCgnjezdaricastanarica

11. Alaudaarvensis Poljskaševa - LC selica,zimovalica

12. Alcedoatthis Vodomar SZ NTgnjezdaricaselica,zimovalica

13. Anasacuta Patkalastarka SZ - selica,zimovalica

14. Anasclypeata Patkažličarka SZ RE,LC selica,zimovalica

15. Anascrecca Kržulja - LC,LC selica,zimovalica

16. Anaspenelope Zviždara - LC,LC selica,zimovalica

17. Anasplatyrhynchos Divljapatka - LCgnjezdaricaselica,zimovalica

18. Anasstrepera Patkakreketaljka SZ ENgnjezdaricaselica,zimovalica

19. Anasquerquedula Patkapupčanica - NT selica,zimovalica

20. Anseralbifrons Lisastaguska - LC zimovalica

21. Anseranser Sivaguska SZ VU zimovalica

22. Anserfabalis Guskaglogovnjača - LC zimovalica

23. Anthuspratensis Livadnatrepteljka SZ LC,LC selica,zimovalica

24. Anthusspinoletta Planinskatrepteljka SZ LC selica,zimovalica

25. Anthustrivialis Prugastatrepteljka SZ LC gnjezdaricaselica

26. Apusapus Čiopa - LC gnjezdaricaselica

27. Ardeacinerea Sivačaplja - LC selica,zimovalica

28. Ardeapurpurea Čapljadanguba SZ EN selica

29. Ardeolaralloides Žutačaplja SZ EN selica

30. Asiootus Malaušara SZ LCgnjezdaricastanarica

31. Aythyaferina Glavatapatka - LC selica,zimovalica

32. Aythyafuligula Krunatapatka - NT selica,zimovalica

33. Aythyamarila Patkacrninka - - zimovalica

34. Aythyanyroca Patkanjorka SZ NT zimovalica

35. Botaurusstellaris Bukavac SZ EN zimovalica

36. Bucephalaclangula Patkabatoglavica - LC selica,zimovalica

37. Burhinusoedicnemus Ćukavica SZ EN rijetka

38. Buteobuteo Škanjac SZ LCgnjezdaricaselica,zimovalica

39. Calidrisalba Bijeližalar SZ - selica

40. Calidrisalpina Žalarcirikavac SZ LC,EN zimovalica

41. Calidrisferruginea Krivokljunižalar SZ LC selica

42. Calidrisminuta Maližalar SZ LC selica

43. Calidristemminckii Sijedižalar SZ LC selica

44. Caprimulguseuropaeus Leganj SZ LCgnjezdaricastanarica

45. Cardueliscarduelis Češljugar SZ LCgnjezdaricaselica,zimovalica

46. Carduelischloris Zelendur SZ LCgnjezdaricaselica,zimovalica

47. Carduelisspinus Čižak SZ LC zimovalica

48. Certhiabrachydactyla Dugokljunipuzavac SZ LCgnjezdaricaselica,zimovalica

49. Charadriusdubius Kuliksljepčić SZ NT gnjezdaricaselica

50. Chlidoniasleucopterus Bjelokrilačigra SZ NT selica

51. Chlidoniasniger Crnačigra SZ LC selica

52. Ciconiaciconia Bijelaroda SZ LC gnjezdaricaselica

53. Ciconianigra Crnaroda SZ VU gnjezdaricaselica

54. Circusaeruginosus Ejamočvarica SZ EN zimovalica

55. Circuscyaneus Ejastrnjarica SZ LC,LC zimovalica

56. Circuspygargus Ejalivadarka SZ EN selica,zimovalica

57. Clangulahyemalis Patkaledara - - rijetka

10 11

58. Columbapalumbus Golubgrivnjaš - LC gnjezdaricaselica

59. Columbaliviaf.domestica* Domaćigolub - -gnjezdaricastanarica

60. Coccothraustescoccothraustes Batokljun SZ LC selica

61. Coraciasgarrulus Zlatovrana SZ CR rijetka

62. Corvuscorax Gavran - LCgnjezdaricastanarica

63. Corvuscornix Sivavrana - LCgnjezdaricastanarica

64. Corvusfrugilegus Gačac - LC selica

65. Corvusmonedula Čavka - LCgnjezdaricastanarica

66. Coturnixcoturnix Prepelica - LCgnjezdaricastanarica

67. Cuculuscanorus Kukavica - LC gnjezdaricaselica

68. Cygnusatratus* Crnilabud - - rijetka

69. Cygnuscygnus Žutokljunilabud SZ - zimovalica

70. Cygnusolor Crvenokljunilabud - LCgnjezdaricaselica,zimovalica

71. Delichonurbica Piljak SZ LC gnjezdaricaselica

72. Dryocopusmartius Crnažuna SZ LCgnjezdaricastanarica

73. Egrettaalba Velikabijelačaplja SZ EN selica,zimovalica

74. Egrettagarzetta Malabijelačaplja SZ VU gnjezdaricaselica

75. Emberizacitrinella Žutastrnadica SZ LCgnjezdaricaselica,zimovalica

76. Emberizaschoeniclus Močvarnastrnadica SZ LCgnjezdaricaselica,zimovalica

77. Erithacusrubecula Crvendać SZ LC gnjezdaricaselica

78. Falcocolumbarius Malisokol SZ DD,VU selica,zimovalica

79. Falcosubbuteo Sokollastavičar SZ NT selica

80. Falcotinnunculus Vjetruša SZ LCgnjezdaricaselica,zimovalica

81. Falcovespertinus Crvenonogavjetruša SZ DD selica

82. Ficedulahypoleuca Crnoglavamuharica SZ LC selica

83. Fringillacoelebs Zeba - LCgnjezdaricaselica,zimovalica

84. Fringillamontifringilla Sjevernazeba - LC selica,zimovalica

85. Fulicaatra Liska - LCgnjezdaricaselica,zimovalica

86. Galeridacristata Kukmastaševa - LC selica

87. Gallinagogallinago Šljukakokošica SZ CR zimovalica

88. Gallinagomedia Šljukalivadarka SZ - rijetka

89. Gallinulachloropus Mlakuša - LCgnjezdaricaselica,zimovalica

90. Garrulusglandarius Šojka - LCgnjezdaricastanarica

91. Gaviastellata Crvenogrliplijenor SZ - zimovalica

92. Gaviaarctica Crnogrliplijenor SZ LC zimovalica

93. Gelochelidonnilotica Debelokljunačigra SZ - rijetka

94. Grusgrus Ždral SZ LC,LC selica

95. Haliaeetusalbicilla Štekavac SZ VUgnjezdaricastanarica

96. Hippolaisicterina Žutivoljić SZ NT selica

97. Hirundorustica Lastavica SZ LC gnjezdaricaselica

98. Ixobrychusminutus Čapljicavoljak SZ LC selica

99. Jynxtorquilla Vijoglav SZ LC selica

100. Laniuscollurio Rusisvračak - LC gnjezdaricaselica

101. Larusargentatus Srebrnastigaleb - - zimovalica

102. Laruscanus Burnigaleb - LC zimovalica

103. Larusfuscus Tamnoleđigaleb - - zimovalica

104. Larusmichahellis Galebklaukovac - LC selica,zimovalica

105. Larusminutus Maligaleb SZ DD,DD zimovalica

106. Larusridibundus Riječnigaleb - NT selica,zimovalica

107. Limosalimosa Crnorepamuljača - NT selica

108. Locustellafluviatilis Cvrčićpotočar SZ LC selica

109. Locustellaluscinioides Velikicvrčić SZ LC gnjezdaricaselica

110. Lymnocryptesminimus Malašljuka SZ DD,VU zimovalica

111. Lullulaarborea Ševakrunica - LC selica,zimovalica

112. Lusciniamegarhynchos Slavuj SZ LC gnjezdaricaselica

113. Melanittafusca Patkakulašica - - zimovalica

114. Melanittanigra Crnapatka - - zimovalica

115. Mergusalbellus Bijelironac SZ - zimovalica

116. Mergusmerganser Velikironac SZ CR zimovalica

117. Mergusserrator Malironac - LC zimovalica

118. Meropsapiaster Pčelarica SZ LC gnjezdaricaselica

119. Milariacalandra Velikastrnadica - LCgnjezdaricaselica,zimovalica

120. Motacillaalba Bijelapastirica SZ LC gnjezdaricaselica

121. Motacillacinerea Gorskapastirica SZ LC selica,zimovalica

122. Motacillaflava Žutapastirica SZ LC gnjezdaricaselica

12 13

123. Muscicapastriata Muharica SZ LC gnjezdaricaselica

124. Nettarufina Patkagogoljica SZ VU zimovalica

125. Numeniusarquata Velikipozviždač SZ VU,EN zimovalica

126. Numeniusphaeopus Prugastipozviždač SZ VU selica

127. Nycticoraxnycticorax Gak SZ NT selica

128. Oriolusoriolus Vuga SZ LC gnjezdaricaselica

129. Otusscops Ćuk SZ LCgnjezdaricastanarica

130. Pandionhaliaetus Bukoč SZ RE,NT selica

131. Panurusbiarmicus Brkatasjenica SZ EN selica,zimovalica

132. Parusater Jelovasjenica SZ LC selica,zimovalica

133. Paruscaeruleus Plavetnasjenica SZ LCgnjezdaricastanarica

134. Paruscristatus Kukmastasjenica SZ LC selica,zimovalica

135. Parusmajor Velikasjenica SZ LCgnjezdaricastanarica

136. Paruspalustris Crnoglavasjenica SZ LCgnjezdaricastanarica

137. Passerdomesticus Vrabac - LCgnjezdaricastanarica

138. Passermontanus Poljskivrabac - LCgnjezdaricastanarica

139. Perdixperdix Trčka - LCgnjezdaricastanarica

140. Pernisapivorus Škanjacosaš SZ NT selica

141. Phalacrocoraxcarbo Velikivranac - NT selica,zimovalica

142. Phalacrocoraxpygmaeus Malivranac SZ CR selica,zimovalica

143. Phasianuscolchicus Fazan - -gnjezdaricastanarica

144. Philomachuspugnax Pršljivac SZ LC selica

145. Phoenicurusochruros Mrkacrvenrepka SZ LC gnjezdaricaselica

146. Phoenicurusphoenicurus Šumskacrvenrepka SZ LC selica

147. Phylloscopuscollybita Zviždak SZ LC gnjezdaricaselica

148. Phylloscopustrochilus Brezovzviždak SZ NT gnjezdaricaselica

149. Picapica Svraka - LCgnjezdaricastanarica

150. Picoidesmajor Velikidjetlić SZ LCgnjezdaricastanarica

151. Picoidesmedius Crvenoglavidjetlić SZ LCgnjezdaricastanarica

152. Picoidesminor Malidjetlić SZ LCgnjezdaricastanarica

153. Picuscanus Sivažuna SZ LCgnjezdaricastanarica

154. Picusviridis Zelenažuna SZ LCgnjezdaricastanarica

155. Platalealeucorodia Žličarka SZ EN rijetka

156. Plectrophenaxnivalis Bijelastrnadica SZ - rijetka

157. Pluvialissquatarola Zlatarpijukavac SZ NT,EN selica

158. Podicepsauritus Ušatignjurac SZ - rijetka

159. Podicepscristatus Ćubastignjurac SZ LC selica,zimovalica

160. Podicepsgrisegena Riđogrlignjurac SZ - rijetka

161. Podicepsnigricollis Crnogrlignjurac SZ EN selica,zimovalica

162. Prunellamodularis Sivipopić SZ LC selica

163. Pyrrhulapyrrhula Zimovka - LC zimovalica

164. Rallusaquaticus Kokošica - LC zimovalica

165. Regulusignicapillus Vatroglavikraljić SZ LC selica,zimovalica

166. Regulusregulus Zlatoglavikraljić SZ LC zimovalica

167. Remizpendulinus Sjenicamošnjarka SZ LC gnjezdaricaselica

168. Ripariariparia Bregunica SZ VU gnjezdaricaselica

169. Rissatridactyla Troprstigaleb - - rijetka

170. Saxicolatorquata Crnoglavibatić SZ LC selica

171. Serinusserinus Žutarica SZ LC gnjezdaricaselica

172. Sittaeuropaea Brgljez SZ LCgnjezdaricastanarica

173. Somateriamollissima Gavka - - rijetka

174. Stercorariusparasiticus Kratkorepipomornik - - rijetka

175. Sternaalbifrons Malačigra SZ EN selica

176. Sternacaspia Velikačigra SZ EN rijetka

177. Sternahirundo Crvenokljunačigra SZ NT gnjezdaricaselica

178. Streptopeliadecaocto Gugutka - LCgnjezdaricastanarica

179. Streptopeliaturtur Grlica - LC gnjezdaricaselica

180. Strixaluco Šumskasova SZ LCgnjezdaricastanarica

181. Sturnusvulgaris Čvorak - LC gnjezdaricaselica

182. Sylviaatricapilla Crnokapagrmuša SZ LC gnjezdaricaselica

183. Sylviaborin Sivagrmuša SZ LC gnjezdaricaselica

184. Sylviacommunis Grmušapjenica SZ LC selica

185. Sylviacurruca Grmušačevrljinka SZ LC selica

186. Sylvianisoria Pjegavagrmuša SZ LC gnjezdaricaselica

187. Tadornatadorna Utva SZ - rijetka

14 15

188. Tachybaptusruficolis Malignjurac - LC selica,zimovalica

189. Tringaglareola Prutkamigavica SZ LC selica

190. Tringanebularia Krivokljunaprutka - LC selica,zimovalica

191. Tringaochropus Crnokrilaprutka SZ NT,NT selica,zimovalica

192. Tringatotanus Crvenonogaprutka SZ - selica

193. Troglodytestroglodytes Palčić SZ LC selica,zimovalica

194. Turdusiliacus Malidrozd - LC,LC selica,zimovalica

195. Turdusmerula Kos - LC gnjezdaricaselica

196. Turdusphilomelos Drozdcikelj - LC gnjezdaricaselica

197. Turduspilaris Drozdbravenjak - - selica

198. Turdusviscivorus Drozdimelaš - LC zimovalica

199. Upupaepops Pupavac SZ LC selica

200. Vanellusvanellus Vivak - LCgnjezdaricaselica,zimovalica

LEGENDA: •SZ=strogozaštićenavrstatemeljemZakonaozaštitiprirode(NN80/2013)i Pravilnikaostrogozaštićenimvrstama(NN144/2013) •CR=kritičnougroženavrsta •EN=ugroženavrsta •VU=osjetljivavrsta •NT=gotovougroženavrsta •LC=najmanjezabrinjavajućavrsta •D.D.=nedovoljnopoznatavrsta •RE=regionalnoizumrlavrsta •*vrstepobjegleizzarobljeništva

PTICEUZ DRAVUu Varaždinskoj županiji

16 17

3.1.

Sprudovi su tip staništa koji je karakterističan za prirodne tokoverijeka. Mogu biti vezani za obalu ili tvoriti otoke. Nastaju zbogpronosasedimentainjegovogtaloženjanamjestimagdjejevodenastruja usporena. Granulacija sprudova ovisi o brzini toka vode:sprudovivećegranulacijekarakterističnisuzagornjedijelovetoka,a sitnije granulacije za niže dijelove toka rijeka. Kanaliziranjem ipregrađivanjem rijeka prekida se pronos sedimenta, te sprudovinestajukaooblikstaništatipičanzariječnetokove.

Sprudovi su vrijedna staništa za ptice. Najveću vrijednost imajusprudovi-otoci na kojimaptice nalaze najveću sigurnost i najradijegnijezde. Jedanodnajčešćih stanarasucrvenokljunečigre, čije jegnijezdotekmalouleknućenagolomilidoneklezaraslomsprudu.Ukolonijamaseponekadnađe imnogorijeđavrsta–malačigra.Nasličannačingnijezdekuliciimaleprutke,azboghranenasprudovedolazijošicijelinizdrugihvrstaptica.

Životni vijek spruda je vrlo različit: neki sprudovi se relativno brzopremještaju nizvodno, dok neki polako zarastaju u vegetaciju kojadodatnousporavatokkodvisokihvoda.Tadasetaložifinijimaterijal,avegetacijasvevišeobrastasprudkojinaposljetkupostajepoplavnašumariječnenizine.

Prisustvo male čigre je jedan od najboljih indikatora za dobroočuvanoprirodno riječnopodručje.Gdje onagnijezdi rijeka je udobromprirodnomstanju.Njezinaprisutnostjesnažnopovezanasriječnimpotezimaunutarkojihrijekamožeerodiratisvojeobaleistvaratiširokokorito,gdjedolazidoizmjenešljunčanihipješčanihobalazagniježđenje,plićakaiuvalazamriješćenjeribaiprehranučigri.

Dinamika i interakcija sedimenta i vode jeključnazaovuvrstu.Jer prikladnamjesta za gniježđenjemogu nastati samo ako senakon visokih voda stvaraju nove šljunkovite i pješčane obale isprudovi.Uprošlosti,malačigrajebilatipičnapticagnjezdaricarijekeDraveuSloveniji,Hrvatskoj iMađarskoj.Uslijed izgradnjebrana80-tih i90-tihgodinaprošlogstoljeća,važnagnijezdilištaizmeđuMariboraiLegradasuuništena.

Kanaliziranjerijekeiiskopavanješljunkaozbiljnougrožavazadnjepreostale kolonije male čigre na Dravi. Ljudsko uznemiravanje(čamci,ribiči,kupačiiostali)takođerpredstavljarastućuprijetnju.Velike populacije čigri s nekoliko stotina parova nestale su napodručju Drave u Sloveniji, a smanjile su se u Hrvatskoj. MalačigradanasobitavanaograničenimdijelovimaDrave,gdjerijekaslobodnoteče.

Okolišna legislativa EU zahtijeva zaštitu male čigre i njenihstaništa.TemeljemPrilogaIDirektiveostaništimaEU,malačigrajeodinteresazajedniceizahtijevaposebnemjerezaštitestaništa.Direktiva o staništima EU nalaže zaštitu važnih staništa, kaošto su šljunkovite i pješčane obale. Okvirna direktiva o vodamaEU naglašava zaštitu riječnih ekosustava od visoke ekološkevrijednosti, uključujući zaustavljanje daljnjeg uništavanja ipoboljšanjeekološkogstanjakakobisepostigao“dobarstatus”voda.

PTICE SPRUDOVA

18 19

MALA ČIGRASterna albifrons

PRISUTNOST (travanj-rujan):Rasprostranjena je u Europi,Aziji, Africi i Australiji. Europskepopulacijesuselicekojezimujuuzapadnoj i južnojAfrici. Jedna jeodnajrjeđihgnjezdaricarezervatabiosfere Mura-Drava-Dunav.Gnijezdi na Dravi u Koprivničko-križevačkoj županiji, dok se uVaraždinskoj županiji redovitomoževidjetitijekomseobe.

IZGLED: Ptica uskog tijela,šiljatih krila i s dubokousječenim repom. Zašiljenižuti kljun s crnim završetkom,crvene noge, te njena veličinačine ovu vrstu nezamjenjivoms ostalim vrstama čigri. Imacrnu kapu i masku oko očiju,tesvijetlakrilaitijelo.JedinaječigrauEuropisažutimkljunomibijelimčelom.Spolovisuslični.

PREHRANA: Hrani se sitnom ribom,račićima,kukcimaimekušcima.

NAVIKE: Ribuhvatazaranjanjemu vodu s 3-10 metara visine,najčešćeuplitkimuvalama izasprudova.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi jedanput godišnje (od svibnja do srpnja), pojedinačno iliu manjim kolonijama, često s drugim vrstama čigri. U gnijezdo na sprudovima (akojemoguće otocima) direktnona šljunakpolaženajčešćedva svijetlozelenkasta jaja stamnimpjegama.Gnijezdo(akosetotakomoženazvati)jeneugledno,najčešćesamoudubina u šljunku, kasnije ponekad obilježeno s nekolikomalih grančica. Ptići (kao ijaja)posvenalikujušljunku,tejevelikaopasnostdabudujednostavnopregaženiakosekrećemoposprudovimagdjegnijezde.Periodgniježđenja jedostarastegnut ipočinjenakonpovlačenjavisokihproljetnihvoda.

UGROŽENOST: Ugrožava ju regulacija riječnih tokova, kretanje ljudi i pasa pognjezdilištimazavrijemegniježđenja.Zbogučestalihpromjenavodostaja,prirodnih iliumjetnih,čestodolazidouništenjačitavihkolonija.

VELIČINA POPULACIJE: Ukupna gnijezdećapopulacija u najboljimgodinama nije veća od14 parova, te prosječnoiznosi4-7parova.

MA

LA Č

IGRA

PTIC

E S

PRU

DO

VA

PTICEUZ DRAVUu Varaždinskoj županiji

Crvenokljunaimalačigra(desno)

20 21

CRVENOKLJUNA ČIGRA Sterna hirundo

PRISUTNOST (travanj-rujan):Možesenaćidužriječnihvodotokasa šljunčanom podlogom,te šljunčarama i ribnjacima.EuropskepopulacijesuselicekojezimujudužobalaAfrike.Redovitaje gnjezdarica u rezervatubiosfere, u gornjim, šljunčanimtokovima Drave. Izvan sezonegniježđenja može se vidjeti kakoloviribudužrijekeDrave.

IZGLED: Ima usko, elegantnotijelo, proporcionalno dugakrila, te crveni zašiljeni kljuns crnim vrhom i crvene noge.Prsa, vrat i trbuh su bijele, akrila i leđa siveboje. Imacrnukapunaglaviiodličanjeletač.Spolovisuslični.

PREHRANA: Hrani se sitnom ribom,planktonskimračićima,kukcimaidrugimbeskralješnjacima.

NAVIKE: Ribuhvatazaranjanjemuvoduizzraka,najčešćeuplitkimuvalamaizasprudova.

RAZMNOŽAVANJE: Kaoimalačigragnijezdinaistompodručjujedanputgodišnje,čestouzajedničkimkolonijamanašljunčanimsprudovima,obalamailikamenju.Gnijezdojesamoplitkadepresijakojasenalazinaotvorenomilimeđurijetkomvegetacijom.Polaže2-3 smeđkasta jaja s tamnim točkama.Obojenost jaja omogućuje njihovo stapanje sokolišeminemogućnostnjihovapronalaska.

UGROŽENOST: Brojnija je od malečigre, ali kao i mala čigra nestajezbog nestanka staništa pogodnih zagniježđenje. Ugrožava ju regulacijariječnih tokova, kretanje ljudi ipasa po gnjezdilištima za vrijemegniježđenja. Zbog učestalih promjenavodostaja,prirodnihiliumjetnih(zbograda hidroelektrana) dolazi često douništenjačitavihkolonija.

VELIČINA POPULACIJE: Ukupna gnijezdeća populacija,od akumulacije Ormož doKrižnice, procjenjuje se na 10-80parova.

CRV

EN

OKL

JUN

A

ČIG

RA

PTIC

E S

PRU

DO

VA

22 23

MALA PRUTKAActitis hypoleucos

PRISUTNOST (ožujak-rujan): Može se naći u različitim vlažnim staništima, tepredstavljaindikatornereguliranihriječnihvodotoka.ŠirokojerasprostranjenauEuropiiAziji,aeuropskepopulacijezimujuuSredozemljuiAfricijužnoodSahare.NapodručjurezervatabiosfereredovitajegnjezdaricaugornjimtokovimaMurei Drave, te šljunčarama. Karakteristična je ptica sprudova koji su djelomičnozaraslivegetacijom.

IZGLED: Mala, kratkonoga ptica zelenkastih nogu, smeđe-sivog tijela, bijelogtrbuhairelativnodugogravnogkljuna.Spolovisuslični.

PREHRANA: Hrani se raznimkukcima, paucima, mekušcima,račićima, te povremeno ipunoglavcima, žabama, sitnomribom i dijelovima biljaka poputsjemenki.

NAVIKE: Karakteristično ponašanje za ovuvrstujestalnomicanjerepom,teniskiletiznadvode ili obale. Hrani se na rubovima obaletrčkarajućiivizualnotražećipotencijalniplijen.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi jedanput godišnje (od travnja do kolovoza) u rubnompojasuvegetacijegdjenalaziskloništenatluuplitkimdepresijama,ponekadnedalekoobale izmeđugrmlja idrveća.Ugnijezdopolaženajčešće4bjelkastozelenkasta jajascrvenkastosmeđimtočkama.Gnijezdojegotovonemogućepronaći,adokazgniježđenjuje obično izrazito teritorijalno ponašanje ptica (ili mlade ptice) koje se pojave nasprudovimanakonizljeganja.

UGROŽENOST: Ugrožava ju regulacijariječnihtokova,kretanjeljudiipasapognjezdilištima za vrijemegniježđenja.Zbog učestalih promjena vodostaja,prirodnih ili umjetnih, čestodolazi douništenjagnijezdailimalihpticamaleprutke.

VELIČINA POPULACIJE: Iako je zbog skrovitostiteško procijeniti,populacija duž Dravevjerojatno ne prelazi 100parovaovihptica.

MA

LA P

RUT

KA

PTIC

E S

PRU

DO

VA

24 25

KULIK SLJEPČIĆ Charadrius dubius

PRISUTNOST (ožujak-rujan):Gnjezdaricasprudovaaliiostalihneobraslihpovršina.GnijezdiuEuropi,AzijiiSjevernojAfrici.Europske populacije su većinom selicekojezimujuutropskimdijelovimaAfrike.Redovita je gnjezdarica u rezervatubiosfere, pri čemu se najveća gustoćagnijezdećih parovamože naći na onimdijelovimarijekakojenisuregulirane.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdidvaputgodišnje(odtravnjadosrpnja)nasprudovima,čestoputauz rubovekolonijačigri,ali isamostalno.Nahranombogatimvećimsprudovimačesto gnijezdi više parova. Gnijezdo je (kao i kod čigri) vrlo neugledno i najčešće sesvodinamaloudubljenjeušljunku.Ugnijezdusuuvijek4smeđkasta jajas tamnijimtočkama,kojapoloživrhovimausredinugnijezda.Jaja(kojasurelativnovelikazaovupticu)veličinomibojomjakonalikujuokolnomšljunku,teihjeizuzetnoteškozapaziti.

UGROŽENOST: Ugrožava ju regulacija riječnih tokova, kretanje ljudi i pasa pognjezdilištimazavrijemegniježđenja.Zbogučestalihpromjenavodostaja,prirodnihiliumjetnih,čestodolazidouništenjagnijezdailimalihpticakulikasljepčića.

VELIČINA POPULACIJE: Dravska populacija iznosido40parovaovihptica.

PTIC

E S

PRU

DO

VA

PREHRANA: Hrani se hranomživotinjskog porijekla, prvenstvenokukcima, paucima, slatkovodnimračićima, crvima i puževima kojenajčešćeskupljauzsamrubvode.

NAVIKE: Dolaskom u blizinu gnijezdaroditelji će nas pokušati odvući od njegaglumeći ranjenu pticu. U tom slučajunajbolje je ukloniti se s područja (pazećigdje stavljamo stopala prilikom svakogkoraka)najkraćimputemdorubavode,tespodručjagdjepticagnijezdi.

IZGLED: Mala pticapješčano smeđih leđa,bijelogtrbuhaisvijetlo-smeđih nogu. Okovrata ima crnu ogrlicu,a na glavi crno-bijelumasku, tamni kljun, težuti prsten oko očiju.Spolovisuslični.

KULI

K SL

JEPČ

IĆ

PTICEUZ DRAVUu Varaždinskoj županiji

26 27

VIVAKVanellus vanellus

PRISUTNOST (ožujak-listopad):Iakonijegnijezdaricasprudova,vivak rado na njima obitava.Često se vide jata od desetakili više vivaka na sprudovimakako(usigurnostikojuimpružasprud) noće, odmaraju ili sehraneuzrubvode.

IZGLED: Pticadužinedo30cm,naglaviimadugupernatucrnukukmu. Odozgo crnozelene,a odozdo bijele boje. Imacrvenkasti podrepak, a spolovisuslični.

PREHRANA: Hranisesjemenkama,kuk-cima,puževimaiostalimbeskralježnjaci-mauzrubvodeiliuplitkojvodi.

NAVIKE: Ljeti jeumanjim jati-mailiparovima.

RAZMNOŽAVANJE: Običnognijezdijedanputgodišnje(odožujkadotravnja)naokolnimpoljoprivrednimpovršinamasdepresijamaukojimasezadržavaneštovode.Gnijezdojeneugledno,najčešćesamonekolikogrančicanablagomuzvišenjuuzlokve.Pticaselica,dolaziujatima,gnijezdinatluidobroseuklapauokolišoranica.Ugnijezduimanajčešće4maslinastosmeđajajastamnimmrljama,amladivrlobrzonakonštoseizlegumoguhodatiinapuštajugnijezdo.

UGROŽENOST: Ugrožavagaintenzivnapoljoprivredaimelioracijamočvarnihivlažnihpodručja.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija jeprocijenjenana4000-5000parova.

VIV

AK

PTICEUZ DRAVUu Varaždinskoj županiji

PTIC

E S

PRU

DO

VA

28

3.2.

Strmeriječneobalesukarakterističantipriječnogstaništanastaloguslijederozijeobala.Zavisnoodsedimentaodkojegjesastavljena,obalamožebitipogodnailinepogodnazakopanjerupaigniježđenjepojedinih vrsta ptica. Ovaj tip staništa može opstati samo ukolikose erozija nastavlja kontinuirano. Ako se erozija zaustavi na nekovrijeme,doćićedoobrastanjastrmihobalauvegetaciju,odnosnodonjihovognestanka.

Strme obale nalazimo najčešće na vanjskim rubovima meandara,amogu biti duge i više od jednog kilometra, te visoke više od 10metara.Najvrijednijastaništasuupravovisoke idugestrmeobale.Sve ih je manje zbog regulacije riječnog toka, odnosno oblaganjakamenomuciljusprečavanjaerozije.

Nekevrstepticasuprigrlileupravotakvastaništa,posebnostvrdnutezemljaneilipješčaneobalekojeseprevišeneosipaju.Zbogstrminei nepristupačnosti položaja na kojem se gnijezde, nedostupne suvećinigrabežljivaca.Pticeutojzemljikopajukanalenačijemkrajusenalazikuglastoproširenjesgnijezdom.Takosegnijezdevodomari,breguniceipčelarice.

PTICE STRMIHRIJEČNIH OBALA

29

31

PTIC

E S

TRM

IH R

IJEČ

NIH

OBA

LA

VO

DO

MA

R

VODOMAR Alcedo atthis

PRISUTNOST (tijekom cijelegodine): Rasprostranjen je dužobala tekućih i stajaćih vodakoje su bogate ribom, ali voliobale koje su dijelom obrasledrvenastom vegetacijom koja senadvisujenadvodom.Napodručjurezervata biosfere Mura-Drava-Dunav redovita je gnjezdarica izimovalica. Na Dravi je relativnočest, iako je neupućenima slabovidljiv. Indikator je slobodnotekućihinereguliranihvodotokasaktivnimprocesimameandriranja.Izvan sezone gniježđenja,pojedinačni primjerci se redovitoviđaju tijekom zimovanja dužrijekeDrave.

IZGLED: Mala pticakarakterističnog blistavogplavo-zelenog perja s gornjei crvenkasto-smeđeg s donjestrane tijela. Jedna je odnajljepših gnijezdarica Europe,tejedanodnajljepšihvodomaranasvijetu.Ženkaimacrvenkastidonjidiokljuna.

PREHRANA: Hraniseuglavnomribom,vodenimkukcimairakovimakojelovistrpljivočekajućinagraniiznadvodeinaglouranjajućikadseplijenpribliži.

NAVIKE: Čeka ribuna niskoj grani iznadvode. Mužjaci su jakoteritorijalni i ljubomornočuvaju dio obale odsuparnika. Zbog izraženeteritorijalnosti čestodolazidoborbi,pogotovona rubu teritorija. Mladiu opasnosti ispuštajusmrdljivutekućinu.

RAZMNOŽAVANJE: Unatočvrlokratkimnogamagnijezdiurupamakojekopaustrmimobalamavodotoka.Jedanmužjakobičnoimanekolikoženki idotri leglagodišnje(odtravnjadokolovoza),pajeuobičajenonajednomteritorijunaćivećibrojrupaukojimagnijezde.Zbogparazitaugnijezdu,zasvakonovolegloobičnokopanovurupu.Ugnijezdopolaže5-7bijelihjaja.

UGROŽENOST: Iakomu jedovoljan imanjiodron (odnosnostrmaobala),ugrožavagaregulacijarijekateoblaganjeobalakamenom.

VELIČINA POPULACIJE: Dravska populacijazavisnoodgodineiznosido120parovaovihptica.

30

32 33

PTIC

E S

TRM

IH R

IJEČ

NIH

OBA

LA

BREG

UN

ICA

BREGUNICA Riparia riparia

PRISUTNOST (travanj-listopad): Indikator je slobodno tekućih vodotoka snetaknutomdinamikom.Zarazlikuodostalihlastavicakojesuvezaneuzljudskanaselja,bregunicasemoževidjetinavlažnimpodručjimaublizinivode,baramaimočvarama,mrtvajama,dužrijekaijezera,tenadribnjacimaiakumulacijama.GnijezdiuEuropi,Aziji iSjevernojAmerici.Europskepopulacijesupraveselicekoje zimuju u Africi južno od Sahare. Na području rezervata biosfere MURA-Drava-Dunavjeredovitagnjezdarica.

IZGLED: Mala,pretežnosmeđaivitkavrstalastavice,svijetlijegtrbuha, s dugim krilima ineznatno urezanog repa. Imasmeđuprsnutraku,aspolovisuslični.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi u strmim riječnim obalama gdje je sediment povoljanza kopanje rupa.Kolonijemogubiti različitih veličina: najveća zabilježenakolonija napodručjuDrave(uperioduod2005.do2015.godine)imalajeoko5000parova.Možeimatidvalegla(odsvibnjadosrpnja),zavisnoogodini,alinaDravinajčešćeimajedno.Ugnijezdopolaže4-5bijelihjaja.

UGROŽENOST: Do80-tihgodina20.stoljećabregunicajebilasveprisutnapticanarijeciDravi.UtovrijemejenadijeluDraveodSlovenijedoušćauDunavgnijezdilonajmanje25000parovaovihptica.Uslijedizgradnjehidroelektrana,kanaliziranjarijekeisvevećeupotrebepesticida,došlojedoznatnogpadaubrojnostiovevrste.Važnajevrstajerudobrojmjerimožereduciratiinsektekaoštosukomarci.

VELIČINA POPULACIJE: Dravska populacija u perioduprovođenja monitoringa pticana rijeci Dravi (2005.-2015.)bila je najbrojnija 2005. go-dinesvišeod12000parova,a najmanje ih je zabilježe-no 2011. godine kada je bilomanje od 3 000 parova. Ovavrsta bilježi tendenciju padabrojnosti i uskoro bi moglanestatiiznašihkrajeva.

PREHRANA: Hrani se dostupniminsektima koje hvata u letu, a to sunajčešće vodencvjetovi, biljne uši ikomarcizavisnoodostupnosti.

NAVIKE: Hrani se u jatu, brzoprelijećućiiznadvode.

34 35

3.3.

Močvarna staništa predstavljaju prijelaz između stalnihvodenih površina i suhih područja. To su vrlo raznolikiekološkisustavikojiuključujurazličitetipovemočvarnihstaništaunutarpetglavnihmočvarnihsustava.

Močvarna staništa se ubrajaju među najvrjednije, ali inajugroženije tipove prirodnih staništa. Procjenjuje seda je40%vrstabiljaka i životinja vezanouzmočvarnastaništa, dok se istovremeno njihova površina stalnosmanjuje-štodirektnougrožavavrstekojesuvezaneuznjih.Onasuodvelikevažnostizbogsvojeekološkeulogeočuvanjabiološkeraznolikostiigospodarskihvrijednosti.Močvare pružaju idealne uvjete za opstanak mnogimbiljnim vrstama, a utočište su i hranilište velikog brojaživotinjskihvrsta.

Močvarnastaništa sunajugroženija,pasu tako i brojniorganizmikojiživeunjimagotovopred izumiranjem.Uzadnjih dvjesto godina dolazi do ubrzanog izumiranjavrsta, sve manje zbog prirodnih promjena, a sve višezbograzvojaljudskecivilizacije.Osnovniuzrocinestankai ugroženosti pojedinih vrsta su izmjene i nestajanjeprirodnih staništa čovjekovim djelatnostima, kao štosu isušivanje močvara, krčenje šuma, širenje naselja,kanaliziranje rijeka i slično. Vrste vezane uz močvarnastaništa dodatno su ugrožene i zbog lova i krivolova,onečišćavanjaokoliša,tečestoguznemiravanja.

PTICEMOČVARNIH STANIŠTA

36 37

CRNA RODACiconia nigra

PRISUTNOST (travanj-rujan): Gnjezdarica je prostranih šumskih područjapanonskeHrvatske,anajvećidiopopulacijegnijezdiušumamahrastalužnjaka.Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare, a u manjem broju prezimljuje uŠpanjolskojiBugarskoj.Nabogatimhranilištima(močvare,ribnjaci)setijekomljeta i selidbi često okuplja u jata. Redovita je gnjezdarica rezervata biosfereMura-Drava-Dunav.

IZGLED: Velikaptica tamnogperja koje kododraslih pticaima zelenkasto-ljubičasti sjaj, doksu joj prsa i trbuhbijeli. Dugi kljuni noge su crveneboje. Spolovi suslični.

PREHRANA: Hranise prvenstvenoribama, vodozemcima,kukcima i njihovimličinkama, a manjei sitnim sisavcima,zmijama, gušterimai račićima. Plijen lovipolako hodajući uplitkoj vodi duž obalarijeka i drugih stajaćihvoda.

NAVIKE: Zarazlikuodčapljiletisispruženimvratom.Glasaseslaboirijetko,štonadoknađujebučnimklepetanjemkljuna.Običnoseviđauparovima.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdijedanputgodišnje(odtravnjadosrpnja)ustarimpoplavnimšumama, te je dobar indikator tih staništa.Osimodgovarajućih velikih, starih stabalakojamogupodržatinjezinovelikognijezdo,ključnapretpostavkazanjezinogniježđenjejenedostatakuznemiravanjanakojejeizuzetnoosjetljiva.Monogamnesu,teritorijalne,samostalniparseugnijezdovraćazajedno.Gnijezdogradiodgranaigrančica,oblažegamahovinom,travomilišćem.Starijagnijezdamogubitičakdo1,5mupromjeru,aunjihpolaže3-5bijelihjaja.

UGROŽENOST: Razloziugroženostisuuređivanje šuma, promjena vodnogrežima,nestajanjemočvarnihpodručja,propadanje šaranskih ribnjaka, lovi krivolov. Najvažnija gnjezdilišta suu parkovima prirode Lonjsko polje iKopačkirit.MeđunarodnojezaštićenaBonskomiBernskomkonvencijom.

VELIČINA POPULACIJE: Premapodacima iz Crvene knjigeugroženih ptica Hrvatske, crnaroda ima rizično gnijezdećepopulacije. Jedan do dvapara gnijezde u Međimurskoji Varaždinskoj županiji,prvenstveno zbog nedostatkaprikladnih poplavnih šuma.Ukupna gnijezdeća populacijana području rezervata biosfereMura-Drava-Dunav iznosi do 30parova.

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

CRN

A R

OD

A

38 39

BIJELA RODACiconia ciconia

PRISUTNOST (ožujak-kolovoz):Zarazlikuodcrnerodevećinomsegnijezdiunaseljima.RasprostranjenajeuEuropi,AzijiiAfrici.ZimuprovodiupodsaharskojAfrici,aunašekrajevedolazisprvimdanimaproljeća.Osimunaseljima,čestoseviđanahranilištima–strništima,livadama,pašnjacimaioranicama.

IZGLED: Dugi crveni kljun i noge,te bijelo tijelo s crnim krilima čineovu vrstu nezamjenjivom s drugimvrstamaptica.Najvećajegnjezdaricanašihnaselja,aspolovisuslični.

PREHRANA: Često se hrani napoljoprivrednim površinama, kukcima,malim sisavcima, gmazovima,vodozemcima i ostalim što pronađe.Ljudi je smatraju vrlo korisnom pticomupravo zbog njene prehrane, jer impomažeuočuvanjuljetine.

NAVIKE: Zarazlikuodčaplji leti s ispruženimvratom, često u bliziničovjeka. Suživot ljudii roda poznat je oddavnina, te je onarado viđena ptica. Usituacijama kada jebrojnost plijena velika,može se sakupljatiu hranidbena jatakoja broje nekolikodesetakaptica.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdijedanputgodišnje(odožujkadolipnja)uljudskimnaseljima,gradeći gnijezda na električnim stupovima, dimnjacima, krovovima kuća, crkvama idrugimpovišenimmjestima.ZadnjihgodinaHEPnastupovepostavljaplatformekakobiimpomogaodanedođedourušavanjagnijezda.Ugnijezdopolaže3-5bijelihjaja.

UGROŽENOST: Ugrožavajuintenzivnapoljoprivreda,melioracije,tepromjenanačinakorištenjazemljišta.

VELIČINA POPULACIJE: Većinapopulacije gnijezdi u nizinamauznašenajveće rijeke. Gnijezdi duž čitavogrezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.Populacija jeprocijenjenanaoko1500parova.

BIJE

LA

ROD

A

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

PTICEUZ DRAVUu Varaždinskoj županiji

40 41

DIVLJA PATKAAnas platyrhynchos

PRISUTNOST (tijekomcijelegodine):Divlja patka je jednaodnajčešćihpticamočvarica. Znatno je češća na mrtvicama nego na rijeci, no kada tijekomzimskihmjesecizamrznustajaćicenalazimojunarijeciDraviujatimaodvišetisućajedinki.Uzimskomserazdobljuskićeupotrazizapodručjimasdovoljnohrane–pticajeskitalica.

IZGLED: Mužjak i ženka su različiti, kod mužjakaseposebno ističe zelenoplavaglava i smeđaprsa,dok je ženka neuglednija, smeđa sa zelenkastimkljunom i plavom plohom na krilima. Veća je odostalihpatakanaovompodručju.

PREHRANA: Hrani sevegetacijom, posebnosjemenkama vodenihbiljaka ali isto tako isitnimbeskralježnjacimakojenalaziuplitkojvodiivodenojvegetaciji.

NAVIKE: Svesevišepribližavačovjekujersebrzonavikava na osobe koje češće viđa, te im ubrzoprilazinajčešćesakupljajući ostatkehranekaoštojekruh,kukuruzzaribolovislično.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi jedanput godišnje (od ožujka do svibnja), na skrovitimmjestima uz obalu (uz rubove bara, kanala, rijeke i slično). Obično polaže 9-13žućkastozelenkastihjaja,teimadodesetpačićaokojimasebrinemajka.

UGROŽENOST: Ugrozitijumožepretjeraniloviisušivanjemočvarnihstaništa.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija je procijenjenana 10 000 – 35 000parova,stendencijompadabrojnosti.

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

DIV

LJA

PAT

KA

42 43

SIVA ČAPLJAArdea cinerea

PRISUTNOST (tijekomcijelegodine):Relativno ječestana rijeciDravigdjeuplitkojvodiloviribeivodozemce.Stanaricaje,gnijezdinastablimavrbaiutrscinamrtvicamaišaranskimribnjacima.

PREHRANA: Hrani se žabama, ribomte različitim kopnenim i vodenimbeskralježnjacima.Čestoputamožesevidjetiinapoljoprivrednimpovršinamagdje sehrani (posebnonakonžetve ivećih kiša) sitnim sisavcima koji senemajugdjeskloniti.

NAVIKE: Leti saskupljenim vratomu obliku slova S (zarazliku od roda kojeu letu imaju ispruženivrat). Glas joj jesnažan i prodoran, arijetkoseglasadokjenazemlji.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi u kolonijama jedanput godišnje (od ožujka do travnja).Gnijezdoupravilugradivisokonadrveću,anajednomdrvetumožebiti iponekolikognijezda.Ugnijezdopolaže4-5plavkastozelenkastihjaja.

UGROŽENOST: Naviše ju ugrožava nestanak močvarnih staništa, kao i krivolovkojemujeizloženauglavnomnaribnjacima.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija je stabilna, aprocijenjenajena1500-3000parova.

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

IZGLED: Sivapticasasvijetlomglavom i vratom, te dugimnarančastim kljunom. Tijekomgniježđenja ima crnu kukmu.Spolovisuslični.

SIVA

ČA

PLJA

44 45

ČAPLJA DANGUBAArdea purpurea

PRISUTNOST (travanj-rujan): Znatno je rjeđa od sive čaplje, nalazimo ju urazličitim močvarnim staništima sa stajaćom vodom – barama, mrtvajama,tršćacima, ribnjacima ili dužobala jezera.Rasprostranjena jeuEuropi,Aziji iAfrici. Hrvatske (i europske) populacije su prave selice koje zimu provode udijelovimaAfrikejužnoodSahare.Redovitajegnjezdaricarezervatabiosfere,agniježđenjedosadanijezabilježenouVaraždinskojžupaniji.Tijekomseobe,teizvansezonegniježđenja,možesevidjetidužrijekeDrave.

PREHRANA: Uobičajeno sehranitijekomzoreisumraka,uplićacimamrtvica,rjeđerijeka.Ima vrlo različitu ishranu kojase najčešće sastoji od sitnihriba i vodozemaca, no radoće prihvatiti i drugu dostupnuhranu (gušteri, zmije, kukci,sitnepticeisisavci).

NAVIKE: Izrazitoje plašljiva. Plijenlovi skrivajući senepomično dužplitkih vodenihpovršina, rubovatršćaka i kanala,te je zbog takvogponašanja dobilasvoje narodno ime.Aktivno brani svojlovni teritorij odostalihčaplji.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi jedanputgodišnje (od travnjado lipnja),u trščacima inastablimavrba,čestoputaumješovitimkolonijamasdrugimčapljama.Ugnijezdopolaže4-5plavkastihjaja.

VELIČINA POPULACIJE: Populacijajeprocijenjenana140-150parova.PT

ICE

MO

ČVA

RNIH

STA

NIŠ

TA

IZGLED: Pticacrvenkasto-smeđeg isivog perja sa crnimprugamanaglavi i vratu.Imaistaknutzmijolikivrat,te crnu kukmu tijekomgniježđenja. Mladi mogudo pete godine zadržatismeđkastu boju. Spolovisuslični.

U G R O Ž E N O S T : Ugrožava ju nestanakmočvarnihstaništa.

ČA

PLJA

DA

NG

UBA

46 47

VELIKA BIJELA ČAPLJA Egretta alba

PRISUTNOST (tijekomcijelegodine):Rjeđajeodsivečaplje,hraniseuplitkojvodimrtvica i rijeka, često i na poljoprivrednimpovršinama.Tijekom zime jerelativnočestanagornjemdijelurijekeDraveuHrvatskoj.RedovitajegnjezdaricarezervatabiosfereMura-Drava-Dunav,auVaraždinskojžupanijimožesevidjetitijekomseobeizimovanja(ujesenizimi)udruštvusivihčapljiivranaca.

PREHRANA: Hrani se uglavnomribama i vodozemcima, ali ćeradouzeti i drugudostupnuhranu(gmazovi, vodeni kukci, rakovi,maleptice,sitnisisavcikojelovinalivadamaipoljima).

NAVIKE: Leti sa skupljenimvratom u obliku slova S , zarazlikuodrodakojeuletuimajuispruženivrat.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdijedanputgodišnje(odtravnjadolipnja),najčešćeutrsciiliniskomdrvećuukolonijisdrugimčapljama.Ugnijezdopolaže4-5svijetloplavihjaja.

VELIČINA POPULACIJE: Populacijajeprocijenjenana10-50parova.

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

IZGLED: Velika, potpuno bijelačaplja s dugim vratom, žutimkljunom(udobagniježđenjacrn)itamnimnogama.

UGROŽENOST: Ugrožavajunestanakmočvarnihstaništa.

VE

LIKA

BIJ

ELA

ČA

PLJA

49

MALA BIJELA ČAPLJA Egretta garzetta

PRISUTNOST (travanj-listopad):RelativnojebrojnanarijeciDravi.Najčešćejuviđamo u plićacima iza sprudova. Zimi napušta naše krajeve ali je možemovidjetiupriobalju.

PREHRANA: Hranisesitnomribom,vodozemcimaibeskralješnjacima.

NAVIKE:Imakarakterističanlovkoji se odlikuje plašenjem ribetrčanjem plićakom, mahanjemkrilima, poskakivanjem i slično.Čestoudruštvudrugihčaplji.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi kolonijalno jedanput godišnje (od travnja do lipnja) nadrveću.Ugnijezdopolaže3-5plavkastozelenkastihjaja.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija jeprocijenjenana190parova.

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

IZGLED: Krasi ju perjanica naglavi,kaoiopćivrloskladniizgled.Ima tamni kljun, bijelo tijelo itamne noge sa žutim stopalima.Spolovisuslični.

UGROŽENOST: Najviše ju ugrožavanestanakmočvarnihstaništa.

MA

LA B

IJE

LA Č

APL

JA

48

50 51

GAKNycticorax nycticorax

PRISUTNOST (ožujak-listopad): Relativno rijetka čaplja na rijeci Dravi. Dostaje skrovit i teško ga je zapaziti. Najuočljiviji je u proljeće tijekom seobe, uskupinamado10jedinki.Živinarubovimamočvarnihpodručjasdostagrmlja,niskogdrvećairogoza.Pticajeselica.

PREHRANA: Hranisesitnomribom,vodozemcimaibeskralješnjacima.

NAVIKE: Često sjedi naizdvojenoj grani iznad samevode. Najaktivniji je u sumrakkada često leti i glasa sekarakterističnim glasanjem„kvak“.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdijedanputgodišnje(odtravnjadolipnja),čestoukolonijamas ostalim čapljama, na vrbama, trsci ili vodenoj vegetaciji. U gnijezdo polaže 3-5plavkastozelenkastihjaja.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija jeprocijenjenana690-1000parova.

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

IZGLED: Perje mu je naglašeno bijelo, crno i sivo, na zatiljku dugo. Imapogrbljenatamna leđa i tjeme,dugubijelukukmu,zelenkastocrnikljun ižutenoge(crvenesuzavrijemesnubljenja).

UGROŽENOST: Najvišegaugrožavanestanakmočvarnihstaništa.

GA

K

52 53

CRVENOKLJUNI LABUD Cygnus olor

PRISUTNOST (tijekomcijelegodine):Relativnonovagnijezdaricanašihkrajeva.U naše krajeve se proširio sa sjevera kontinenta. Često se pojavljuje naribnjacimaijezerima.

PREHRANA: Hrani se uglavnomvodenom vegetacijom i raznimvodenimbeskralježnacima,noradouzima hranu od ljudi (pogotovo uzimskimmjesecima).

NAVIKE: Leti ispruženog vrata, na tlu gasavije u obliku slova S. Zimi obično leti ujatima u obliku slova V. Zbog agresivnostiprema drugim vrstama sve više predstavljaprijetnju domaćim vrstama, kao što surazličitevrstepataka.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi jedanput godišnje (od travnja do svibnja). Gnijezdo radiodvodenevegetacijekojeplutanavodi,najčešćeuzobaluilinaotočićimamočvarnihstaništa. U gnijezdo polaže 5-8 bijelozelenkastih jaja. Obično ima 4 mladunca, alizabilježenojei7mladihuleglu.

VELIČINA POPULACIJE: U Hrvatskojgnijezdi nešto više od 20 godina,a brojnost mu još uvijek raste iakozadnjihgodinalaganousporava.

PTIC

E M

OČ

VARN

IH S

TAN

IŠTA

IZGLED: Dugovrata velika, bijela ptica kratkih nogu. Ravni, kratki kljun jecrvenonarančasteboje i imacrnukvrgu (veća jekodmužjaka).Mladisusiveboje.

UGROŽENOST: Nije ugrožen, brojmujelimitiranpovršinompostojećihstaništa.

CRV

EN

OKL

JUN

I LA

BUD

54

3.4.

Akumulacijesuumjetnonastalitipstaništa,nastaoljudskimdjelovanjemuglavnomzapotrebe proizvodnje električne energije.Na području Varaždinske županijenalaze se tri dravske akumulacije kojesu u potpunosti promijenile nekadprirodna staništa na tom području. Podvelikom vodenom masom nestali sudijelovi izvornog staništa s pripadajućimživotnim zajednicama, a stvorene suvelike vodene površine akumulacijskihjezerasobalamautvrđenimnepropusnimnasipima.Zatvaranjembraneipočetkomakumulacijevodenihmasariječnisistemprelazi u jezerski, te počinje stvaranjenove životne sredine. Zbog usporavanjavode smanjena je brzina o kojoj ovisidinamika, a protočni riječni habitat jepromijenjenustajaćuvodu.

PTICE NAAKUMULACIJAMA

Ormoško jezero (akumulacija HE Varaždin)nalazisenagranicisasusjednomSlovenijominajmanjejepodimenzijama.Većihdimenzijaje Varaždinsko jezero (akumulacija HEČakovec), dok je površinom najveće jezeroDonja Dubrava (akumulacija HE Dubrava).U akumulacijama voda gotovo da ne teče, aizuzevplitkih gornjih dijelova akumulacija nanjimanijemogućegniježđenjenitijednevrsteptica.Zagniježđenjesupogodnisamopočetnidijelovi akumulacija obraslih u vegetacijus plitkom vodom. Zbog svoje velike vodenepovršine akumulacije ipak pružaju utočištei sigurnost velikom broju ptica tijekomzimovanja.Na akumulacijamauVaraždinskojžupaniji (posebno na Ormoškom jezeru) zimisemoguvidjetibrojnevrsteptice(siveguske,lisasteguske,guskaglogovnjača,brojnevrstepataka, velika jata liske itd.), zbog čega seOrmoškojezeroubrajameđupodručjakojusuznačajnazapticeumeđunarodnimokvirima.

55

57

VE

LIKI

VRA

NA

C (K

orm

ora

n)

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

VELIKI VRANAC (Kormoran)Phalacrocorax carbo

PRISUTNOST (tijekomcijelegodine):NajrasprostranjenijavrstavrancauEuropi.Nastanjujeplitkavodenastaništabogataribom(jezera,akumulacije,velikedosrednje velike vodotoke). Na području rezervata biosfere Mura-Drava-Dunavgnijezdi na samo dva lokaliteta. Izvan sezone gniježđenja (kao i za vrijemezimovanja)možesevidjetinarijekamadužčitavogrezervatabiosfere.Značajnazimovalištanalazesenadravskimakumulacijama.

PREHRANA: Hranise gotovo isključivoribom koju lovi ronećiispod površine vode.Jede ribu koju možeprogutati u jednomkomadu.

NAVIKE: Može dalekoletjetiizmeđugnijezdilištai lovišta, leteća jata suu obliku slova V. Nakonribolova se suši raširenihkrila.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi u kolonijama jedanput godišnje (od travnja do lipnja), nastablimaublizinivode.Drvećezbogutjecajamokraćnekiselineugibaunutardvadesetljeća,nakončegakolonijaselinadrugu lokaciju.Ugnijezdokoje jeobloženogranjem izelenimgrančicamapolaže3-4plavkastihjaja.

VELIČINA POPULACIJE: Na Dravi jepoznatajednakolonijaubliziniDonjegMiholjcanakojojjezabilježenodo300parova.

IZGLED: Velika crnapticasbijelommrljomna licu. Perje imazelenkasti odbljesak.Ima jaki kljun, privrhu zakrivljenprema dolje. Nogesu mu smještenena stražnjem dijelutijela.Spolovisuslični(ženka je neznatnomanja), a mladi susvijetlijeobojeni.

UGROŽENOST: Zboghranekojomsehrani (ribe) jedna jeodnajnepopularnijihpticavodenih staništa. Većina ljudi ne razmišlja da je za devastaciju ribljeg fonda krivuglavnomčovjek, jernapodručjimanakojimanemakormorananemani ribe (aneobrnuto).Zanestanakribe,odnosnoznatnoosiromašenjeribljegfonda,krivječovjekinjegoveaktivnosti.Zbogzahvatanarijekamanestajumnogevrsteriba,takodasadanemaribenizapticenizačovjeka.

56

58 59

IZGLED: Crnapticaskratkimvratomidužimrepom,zimijesvjetlijeboje.Imajakikljun,privrhuzakrivljenpremadolje.Nogesumusmještenenastražnjemdijelutijela.Spolovisuslični,amladisusvijetlijeobojeni.Najmanjijeeuropskivranac(neštojemanjioddivljepatke),uletujeprepoznatljivpokratkomvratu.

MA

LI V

RAN

AC

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

MALI VRANACPhalacrocorax pygmaeus

PRISUTNOST (cijelegodine):Najrijeđi jeeuropskivranac.Nastanjujepodručjaslatkihvodaobraslihvegetacijom.NapodručjurezervatabiosfereMura-Drava-Dunav povremeno gnijezdi u Kopačkom ritu. Populacije su naročito značajnenadravskimakumulacijama tijekomzimovanja,kadse“spuštaju”spodručjaBalatonauMađarskojgdjegnijezde.

PREHRANA: Hrani se gotovoisključivo manjom ribom koju loviplivajućiilironeći.

NAVIKE: Od svih našihptica ronilica najvještiji jeupodvodnomribolovu.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdiukolonijama jedanputgodišnje (od travnjado lipnja),nanižemdrvećuublizinivodeiliutrščacima.Ugnijezdoodšiblja,suhogrogozapolaže4-6plavkastihjajasbijelimmrljama.

VELIČINA POPULACIJE: UkupnagnijezdećapopulacijauHrvatskojprocijenjujesena24para.

UGROŽENOST: Najrijeđi je europski vranac. Ugrožava ga nestanak močvarnihpodručja,lovikrivolov.Kritičnojeugroženavrsta.

60 61

IZGLED: S leđne strane je sive,a s trbušne strane bijele boje.Glava je ljeti (u doba gniježđenja)tamnosmeđa, gotovo crna, dok jezimibijelascrnomtočkom.Spolovisuslični,zimimijenjajuruho.

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

RIJEČNI GALEBLarus ridibundus

PRISUTNOST (tijekomcijelegodine):NiječestapticanarijeciDravi.Većinomsenalazinapodručjuakumulacija.

PREHRANA: Hrani se svime štomu je dostupno, vrlo često posmetlištima, nije izbirljiv i radoće pojesti sve što je dostupno(beskralježnjaci, žabe, ribe, malisisavci).

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdiukolonijamajedanputgodišnje(odtravnjadosvibnja),namalimotocima.Ugnijezdonatlupolaže2-4maslinastozelenajajasasmeđimpjegama.

VELIČINA POPULACIJE: Brojnostmu osciliraodgodinedogodine.

UGROŽENOST: Nije ugrožen, ali je znatnobrojnijiusjevernojEuropi.

NAVIKE:Odličanjeletačivrlojesklonlutanjima. Izvansezone gniježđenjastvara formacije uobliku slovaV, imazajednička noćnaodmorišta.

RIJE

ČN

I GA

LEB

62 63

V E L I Č I N A POPULACIJE: Brojnost je uopadanju, aproci jenjenaje na2500–5000parova.

UGROŽENOST: Najviše juugrožavalov.

IZGLED: Ima kratka krila i rep, tezbijeno tijelo. Crne je boje, bijelogkljuna ičela, tecrvenihočiju.Nogesuzelenkasteboje.Spolovisuslični.

LISK

A

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

LISKAFulica atra

PRISUTNOST (tijekom cijele godine): Relativno česta ptica namjestima gdjeje tok znatno usporen, a vodena površina obrasla vodenom vegetacijom.Najveća koncentracija liski je u početnim plitkim dijelovima akumulacijaobraslimvodenomvegetacijom.Najbrojnijajetijekomzimskihmjesecikadanaakumulacije dolaze ptice sa sjevera.Tada se na akumulacijamamože vidjetidesetakivišetisućajedinki.

PREHRANA: Hrani se uglavnomvodenom vegetacijom, poglavitosjemenkama, ali izlazi i na kopnogdječestopasetravu.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi jedanput ili dvaput tijekom godine. Gnijezdo je plutajuće,od vodene vegetacije, najčešće smješteno u rubnom dijelu trske. U gnijezdo polaže 6-10tamnosmeđihispruganihjaja.

NAVIKE: Iznimno plašljiva,živi tiho, obično blizu vode.U nedostatku hrane ubijasuvišno mlado udarcima uglavu.

64 65

VELIČINA POPULACIJE: Današnja gnijezdećapopulacija unutarrezervata biosfere možeseprocijenitina130-170parova.

UGROŽENOST: Najvišeju ugrožava lov inestanak močvarnihstaništa.

IZGLED: Velikasivapticasaširokimkrilima i svijetlim podrepkom.Pokrovno perje je uglavnom sivoi smeđe, dok su kratki kljun (sbijelimzavršetkom) inoge ružičasteboje. Spolovi su slični. Najveća jepredstavnica porodice gusaka uEuropi.

SIVA

GU

SKA

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

SIVA GUSKA Anser anser

PRISUTNOST (tijekom zimovanja): Može se naći u prostranim močvarnimpodručjima,terijekamai jezerimaučijojseblizininalazidovoljnotravnjačkihpovršinaza ishranu.Rasprostranjena jeuEuropi iAziji,azimujeuPanonskojnizini, Mediteranu i sjevernoj Africi. Naše populacije su djelomične selicei posljednjih godina sve veći broj ostaje na zimovanju u kontinentalnimkrajevima.NapodručjurezervatabiosfereMura-Drava-DunavgnijezdisamonapodručjuOsječko-baranjskežupanije.Tijekomzimemožesevidjetiinadrugimpodručjima,avažnazimovalištapredstavljajuidravskeakumulacije.

PREHRANA: Hrani seprvenstvenorazličitim travnjačkim biljkama,iako se može hraniti i zrnjem,korijenjem ili stabljikamamočvarnihbiljaka.Relativnokratkikljun uvjetuje njezinu vezanost uzpašnjakeililivadekošanice.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdikolonijalnojedanputgodišnje(odtravnjadolipnja),utrscigdjeizgradidobroskrivenoplutajućegnijezdo.Ugnijezdopolaže4-6kremastihjaja.

N A V I K E : Zimi semože naćiu jatu so s t a l i mguskama.

66 67

VELIČINA POPULACIJE: Nema gnijezdećih populacija. Na glavnom zimovalištu uKopačkomrituredovitoseokuplja5-15000ptica.

UGROŽENOST: Najvišejuugrožavalovinestanakmočvarnihstaništa.

IZGLED: Manja smeđa guska stipičnim bijelim perjem na čelu(lisom), po čemu je i dobila ime.Kratkikljun jeružičast,nogežute,ana trbuhu ima karakteristične crnepruge. Spolovi su slični. Od ostalihgusaka lako se razlikuje po bijelomčelu.

LISA

STA

GU

SKA

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

LISASTA GUSKA Anser albifrons

PRISUTNOST (listopad-ožujak): Zimuje na poljoprivrednimpovršinama koje ubliziniimajuplitkaslatkovodnastaništapoputjezera,močvara,akumulacijailiribnjaka.VažnazimovalištanapodručjurezervatabiosfereMura-Drava-Dunavsuidravskeakumulacije.Možesevidjetiinaotvorenimtokovimarijekakakoodmaranasprudovima.

PREHRANA: Hrani seprvenstvenotravama, zrnjem i bobicama, iakosetijekomgniježđenjamožehranitiimekušcima,tevodenimkukcima

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi u arktičkoj tundri jedanput godišnje (od lipnja do srpnja), natlu,unutar100modnajbliževodenepovršine,ponekadumanjimraspršenimkolonijama.Ugnijezdopolaže5-6kremastihjaja.

N A V I K E : Kod nasje tipičnaz imova l i cakoja sep o j a v l j u j eu listopadui odlazit i j e k o mveljače iožujka.

69

IZGLED: Srednje velika patkaronilica,potpunosmeđegpokrovnogperja, s karakterističnom bijelomtrticom.Mužjaciimajubijelurožnicu,aženkesmeđu.

VELIČINA POPULACIJE: Glavna gnijezdilišta nalaze se u dravskimmrtvajama (1-2para),naribnjacimakodDonjegMiholjca(10-20parova),teuKopačkomritu(20-30parova).

UGROŽENOST: OvaglobalnougroženavrstaimavrlofragmentiranurasprostranjenostuEuropi,AzijiisjevernojAfrici.

PAT

KA N

JORK

A

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

PATKA NJORKA Aythya nyroca

PRISUTNOST (tijekom cijele godine, najčešće zimi): Redovita je gnjezdaricarezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, ali gniježđenje (zbog nedostatkaodgovarajućih staništa) nije zabilježeno u Varaždinskoj županiji. EuropskepopulacijesuselicekojezimujuuCrnomorskojiKaspijskojregiji,dužMediteranaipod-SaharskojAfrici.Tijekomseobeseokupljauvećembrojunaribnjacima,atijekomzimejemalobrojnanadravskimakumulacijamaitokovimarijeka.

PREHRANA: Ishrana seprvenstveno sastoji odmočvarnih biljaka, sjemenki,vodenihbeskralješnjaka,mlađiribeivodozemaca.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdijedanputgodišnje(odsvibnjadolipnja),utrsciilišašu,nadobroskrivenimplutajućimplatformama.Zarazlikuodostalihpatakaronilica,tražistajaćiceobraslegustom vodenom vegetacijom– orašcem i lokvanjem– poputmrtvaja, bara i ribnjaka. Ugnijezdopolaže8-10plavkastihjaja.

NAVIKE: Viđa sepojedinačno ili umanjim grupama,jedino se tijekommitarenja i zimovanjamože okupljati ujatima od nekolikostotina do nekolikotisuća ptica. Najčešćese hrani filtrirajućihranuspovršinevodeilironeći.

68

70 71

IZGLED: Mužjak i ženka semeđusobno razlikuju. Mužjak jecrno-bijelebojeiimatamnukukmu,dokježenkatamnosmeđebojeiimaslabijeizraženukukmu.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija je procijenjena25-50parova.

UGROŽENOST: Najviše juugrožava lov i nestanakmočvarnihstaništa.

KRU

NAT

A P

ATKA

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

KRUNATA PATKAAythya fuligula

PRISUTNOST (tijekomcijele godine, ali uglavnomzimi): Zimujenaotvorenimvodama.Iakoumalombroju,zabilježenojegniježđenjenapodručjuHrvatske.

PREHRANA: Hrani se vodenimbiljemiraznimkukcima.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi sejedanput godišnje (od svibnjado kolovoza) na tlu u blizinivode, a u gnijezdo obloženobiljem i paperjem polaže 8-11zelenkastihjaja.

NAVIKE:Zimiječestoudruštvuspatkomnjorkom.

72 73

IZGLED: Mužjak i ženka semeđusobnorazlikuju.Mužjakimašiljatobliktamneglavesazelenimodsjajem i bijelim obrazima, tevidljivožutooko.Leđairepsucrneboje, dok subokovi i trbuhbijeli.Ženkajemanjaiimasmeđuglavusasvijetlijimsmeđimtijelom.

VELIČINA POPULACIJE: Nijezabilježenogniježđenje.

UGROŽENOST: Najviše juugrožava lov i nestanakmočvarnihstaništa.

PAT

KA B

ATO

GLA

VIC

A

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

PATKA BATOGLAVICA Bucephala clangula

PRISUTNOST (od studenog do ožujka): Redovita, ali malobrojna zimovalicanaakumulacijskim jezerima.GnijezdinakrajnjemsjeveruEurope,azimujeuzapadnoj,srednjojijužnojEuropi.

PREHRANA: Hranisemekušcima,raznim kukcima, ribama, ali ivodenimbiljem.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi sejedanput godišnje (od travnjado srpnja), a u gnijezdo polaže8-11 plavkastozelenkastih jaja.U građi gnijezda prevladavajuusitnjeni truli dijelovi drva ipaperje.

NAVIKE: Zimi se često viđa sostalimpatkama.

74

IZGLED: Mužjak iženkasemeđusobnorazlikuju.Mužjakimakestenjastu glavu,crnivrat isivo tijelo,aženkasmeđuglavuivrat,tesivotijelo.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija je stabilna, aprocijenjena jena1000-5000parova.

U G R O Ž E N O S T : Najvišejuugrožavalovi nestanak močvarnihstaništa.

GLA

VATA

PAT

KA

PTIC

E N

A A

KUM

ULA

CIJ

AM

A

GLAVATA PATKAAythya ferina

PRISUTNOST (tijekom cijele godine): Redovita i brojna zimovalica, česta nadravskimakumulacijskimjezerimatijekomzimskihmjeseci.

PREHRANA: Hrani sevodenim biljem i raznimkukcima.

RAZMNOŽAVANJE: Gnijezdi se jedanput godišnje (od travnja do kolovoza) na tlu u blizinivode,augnijezdoodvodenogbiljapolaže8-10zelenkastihjaja.

NAVIKE: Dosta jeplašljiva, zimi semoževidjetiu jatusnjorkom i krunatompatkom.

75

76 77

3.5.

Ptice grabljivice su dobar pokazateljočuvanostinekogpodručja,aistovremenosunajugroženijaskupinapticahrvatske,europske i svjetske ornitofaune. UHrvatskojjedosadazabilježeno36vrstaptica grabljivica (red Falconiformes– Sokolovke). Od tog su broja njih 23gnjezdarice,4suvrsteizumrleuproteklih50godina,a8vrstajekritičnougroženoprema Crvenoj knjizi ugroženih pticaHrvatske.

Razlozi ugroženosti su osjetljivost i nanajmanjepromjeneustaništu,smanjenjeraspoloživosti plijena, remećenjemira ugnijezdilištima, te velika koncentracijabiocida iz njihova plijena (nalaze se navrhu hranidbene piramide). Budući dase još uvijek smatraju „štetočinama“žrtve su lova i krivolova, odstreljuju se,propucavaju im se gnijezda, stradavajuodotrova ilegalnopostavljenihuprirodi,kao i na stupovima dalekovoda. Imajuizuzetno nisku stopu razmnožavanja ipopulacije im se sporo oporavljaju, tegubitakjednogparapticegrabljivicekodnekih vrsta predstavlja nepopravljivuštetu.VelikibrojpticagrabljivicagnijezdiuneposrednojblizinirijekeDrave.

PTICEGRABLJIVICE

78 79

IZGLED: Najveća ptica grabljivicapanonskih nizinskih prostora. U letuselakoraspoznajepodugimiširokimkrilima (ima rasponkrila veći i od2m),tebijelomrepukododraslihptica.Imadugeoštrekandžei jak,povijenžuti kljun, te odličan vid. Mužjak jemanjiodženke.

VELIČINA POPULACIJE: Ukupna gnijezdećapopulacijauHrvatskoj2005.godineprocijenjenaje na 140-150 pari, te ima status Ugroženesvojte temeljem Crvene knjige ugroženih vrstaptica Hrvatske. Također je proglašen strogozaštićenomvrstom.

UGROŽENOST: Uciljusprječavanjauznemiravanjatijekomgniježđenjapotrebnojestrogoprovoditimjerupotpunezabranekretanjauradijusuod500metaraodorlovoggnijezda,uperioduod01.siječnjado15.srpnja.Ovazabranatrebaseodnositinasvekorisnike,uključujućilovceidjelatnikeušumarstvu.

ORA

O Š

TE

KAVA

C

PTIC

E G

RABL

JIV

ICE

ORAO ŠTEKAVAC Haliaeetus albicilla

PRISUTNOST (tijekomcijelegodine):NapodručjuHrvatskejerasprostranjenupoplavnimdolinamavelikihrijeka(Drave,Dunava,KupeiSave),teunizinskimpoplavnim šumama u blizini šaranskih ribnjaka. Redovita je gnjezdaricarezervatabiosfereMura-Drava-Dunav.

PREHRANA: Hrani seprvenstveno ribom,sisavcimaipticama.

RAZMNOŽAVANJE:Gnijezdi jedanputugodini (odveljačedosvibnja).Sezonagniježđenjazapočinjekrajemsiječnja,zauzimanjemteritorijaiizgradnjomilipopravljanjemgnijezda.Napojedinomteritorijuuobičajenosenalaze2-3gnijezda.Gnijezdagradigotovo isključivonavelikimistarimstablimacrnihibijelihtopola,bijelihvrbailihrastalužnjaka.Ugnijezdopolaže1-3bijelihjaja.

NAVIKE: Odrasle ptice su monogamnei ostaju na svom teritoriju cijeli život,dok mladi nakon izlijetanja lutajuPanonskom nizinom sve do spolnezrelosti. Karakterističan je po štektavom,prodornomglasanju.

80 81

IZGLED: Pticasvijetlog trbuha i lica,tetamnihleđairepa.Imatamnuočnumasku,jakpovijenkljunidugeoštrekandže.Odličnogjevida,aženkesuvećeodmužjaka.

VELIČINA POPULACIJE: Preletnica, ne gnijezdi uHrvatskoj.

UGROŽENOST: Ugrožavaganestanakmočvarnihstaništa,uznemiravanjeikrivolov

BUKO

Č

PTIC

E G

RABL

JIV

ICE

BUKOČPandion haliaetus

PRISUTNOST (rujan-ožujak):Živiušumamaipodručjimagdjeimavodebogateribom (jezera, rijeke..). Na području rezervata biosfereMura-Drava-Dunav jeredovitapreletnica,tegajemogućevidjetitijekomseobe.GnijezdiusjevernomdijeluEurope.

PREHRANA: Hrani seuglavnom ribom, a rjeđepticama.

RAZMNOŽAVANJE:Gnijezdisejedanputgodišnje(odtravnjadolipnja).Ugnijezdoodgranjavisokonadrvetupolaže2-3bjelkastajaja.

NAVIKE: Često se moževidjeti kako stoji na visokomdrvetu.Obrušavasenaplijen.

82 83

NAVIKE: Negradisamagnijezdo,već koristi gnijezda od drugihptica.Dok loviplijen iznad livada iobrađenihpovršinamožesevidjetikako zastane u zraku, treperikrilima, nakon čega se strelovitoobrušavanaplijen.

IZGLED: Ženka je veća i tamnija odmužjaka koji ima plavosivu glavui rep, kestenjasta leđa s crnimtočkama, crni vrh krila, te istočkanisvjetlijitrbuh.Iznimnojebrzispretanletač.

VELIČINA POPULACIJE: Dosta ječestau riječnimnizinama.

UGROŽENOST: Brojnostuopadanju,ugrožavajukrivolovitrovanje.

VJE

TRU

ŠA

PTIC

E G

RABL

JIV

ICE

VJETRUŠAFalco tinnunculus

PRISUTNOST (tijekom cijele godine): Široko rasprostranjena vrsta. Nalazimoje na otvorenim područjima (obradivim površinama s drvećem), na rubovimašuma,teunaseljima.Najčešćijeeuropskisokol.

PREHRANA: Hrani se manjimsisavcima (najčešće miševi),većim kukcima, te ponekadgmazovimaivodozemcima.

RAZMNOŽAVANJE:Gnijezdijedanputgodišnje(utravnjuilisvibnju)udupljamastarihvrba,napuštenimgnijezdimadrugihptica(npr.svrakeilivrane),ačestoiunaseljimanacrkvenimtornjevimailiruševnimzgradama.Ugnijezdopolaže3-6bjelkastihjajastamnimtočkama.

84 85

NAVIKE: Ima prodorno glasanje.Često iznenađuje plijen u niskomletumeđudrvećem.

IZGLED: Tamna ptica s ispruganim trbuhom i svijetlom nadočnom prugom.Ženkajeneštovećaitamnija.Imaoštrekandžeijakpovijenkljun,teodličanvid.

VELIČINA POPULACIJE: Populacija jeuopadanju,aprocijenjenajena500–1000parova.

UGROŽENOST: Ugrožavagakrivolov,jakojenepopularankodgolubarakojigačestolovezamkama.

JAST

REB

PTIC

E G

RABL

JIV

ICE

JASTREBAccipiter gentilis

PRISUTNOST (tijekom cijele godine): Nastanjuje šumska područja, prednostdaje onima s šumskim čistinama. Susreće se na području čitavog rezervatabiosfereMura-Drava-Dunav.

PREHRANA: Hranisesisavcimaipticamakojeloviuzrakuinatlu,teponekadikukcimaistrvinom.

RAZMNOŽAVANJE:Gnijezdi se jedanputgodišnje (od travnjadosvibnja).Nadrvećugradiširokoiplitkognijezdoukojepolaže3-4plavkastobijelajaja.

Promatranjepticapodrazumijevaopažanjeiproučavanjepticagolimokomiliuzpomoćoptičkihpomagalapoputdalekozora(dvogleda),durbina(teleskopa),te u novije vrijeme i fotografske opreme (fotoaparati s jakim objektivima).Odvija se prvenstveno na proljeće, kad je sezona gniježđenja većine vrstaptica.Najpovoljnijimjesecisusvibanjilipanjzbogprisustvasvihgnjezdarica.Tadasupticenajaktivnijezbogpjevanja,snubljenja,svadbenihiteritorijalnihletova. Promatranje ptica može se odvijati i tijekom proljetne ili jesenskeseobe, iličak tijekomzimovanja,pričemusemjestazapromatranjemorajupažljivobirati.

INFRASTRUKTURNIELEMENTIZAPROMATRANJEPTICATurizam promatranja ptica temelji se na pokazivanju prirode i životinja, teovisi o vremenu i prirodnim uvjetima. Iz tog razloga postoje infrastrukturnielementi (kaoštosupromatračnicezaptice)kojiomogućavajunesmetano i

4.PROMATRANJEPTICA

dugotrajnopromatranjeptica.Takvepromatračnicesuneophodnezakvalitetnopromatranje,teistovremenosmanjujuuznemiravanjepticaodstranečovjeka.Promatračnice se mogu opremiti info-materijalom, poučnim tablama, tebilježnicom u koju se bilježe promatrane vrste po datumima, a korisne sui za fotografiranje ptica. Na području Varaždinske županije nalaze se dvijepromatračnice za ptice, jedna na lokaciji Zeleni prudi u općini Sračinec, adrugauopćiniMaliBukovecnedalekoodušćaBednjeuDravu.

Promatračnice omogućuju dugotrajan boravak, budući da promatranjeptica uzima mnogo vremena. Osim postavljanja opreme, često je potrebnoi dugo čekati nadolazakptica.Kod fotografiranja pticanastoji se zabilježitii ponašanje ptica (prehrana, parenje, lov, odmor...) što dodatno produžujevrijeme snimanja. Snimanje se većinom odvija u ranim jutarnjim i kasnimposlijepodnevnim satima zbog veće aktivnosti ptica, pogodnijih svjetlosnihuvjetaiizostankaljudikojibieventualnomogliometatiptice.

86 87

Zbog svog položaja na biološkoj razdjelnici istočnog i zapadnog Sredozemlja teprijelazuAlpaiDinaridauPanonskunizinu,uHrvatskojnarelativnomalomprostorunalazimovrloraznovrsnufaunuptica.TipičnevrstesjevernihšumauHrvatskojživeu blizini sredozemnih vrsta, te vrste istočne Europe obitavaju zajedno s vrstamazapadneEurope.URepubliciHrvatskojjezabilježenooko400vrstaptica,odkojihje230gnjezdarica.TonasuEuropismještausamvrhraznolikostifauneptica.

Raznolikost krajolika i staništa te očuvanost prirode u Hrvatskoj omogućavapromatranjevelikogbrojarazličitihvrstaptica.Vlažnastaništasuposebnozanimljivazbogmogućnostipromatranjavećegbrojapticauistovrijeme.Većinapodručjanijejednakoprivlačnatijekomcijelegodine.Nekasupodručjazanimljivasamousezonigniježđenja,anekasamozazimovanjailiuvrijemeseobe.

U međunarodnim okvirima se za promatranje ptica koristi engleska riječbirdwatching,aunovijevrijemeiriječbirding(„ptičarenje“).Objeriječipredstavljajubrendčitavogsektorapromatranjaptica.Pojambirdwatchingsesvodiuglavnomnavizualnoopažanje,dokpojambirdinguključujesveukupandoživljajopažanjaptica(uključujućiprepoznavanjepoglasanju,pjevuiliponašanju).

Promatranjepticaserazvilovećpotkraj19. stoljeća u zapadnim zemljama(UjedinjenoKraljevstvo,SAD,Njemačka)kada su osnovana i prva prirodoslovnadruštva. Otad je zajednica promatračapticaustalnomporastu,akaomasovni

POSEBNOSTIFAUNEPTICAUHRVATSKOJ

BIRDWATCHING/BIRDING

RAZVOJPROMATRANJAPTICA

fenomen pojavljuje se u drugoj polovici 20.stoljeća kada su osnovani pokreti za zaštituprirodeiokoliša.

Udruge građana koje se deklarirajuljubiteljima ptica i koje aktivno sudjeluju unjihovojzaštitibrojenekolikomilijunačlanova.Među najvećima su udruge u UjedinjenomKraljevstvuiuNjemačkoj.Značajnezajedniceptičara postoje i u zemljama Skandinavije,Beneluksa i u drugim velikim državamaEuropeteuSjevernojAmerici.

Najvećasvjetskaorganizacijazazaštitupticaje BirdLife International, koja ima ukupnoviše od 10 milijuna članova s preko 3 000zaposlenikadiljemsvijeta.BirdLifečinimrežukojasesastojiodnacionalnihudrugaupreko100državasvijeta.Brojljubiteljapticadiljemsvijetajeustalnomporastuiusebikrijevelikipotencijal zaoblike turizmakoji supovezanis prirodom i pticama, a koji se drže načelaodrživosti.

Danasnaglobalnorazinipostojivišedesetakamilijunapromatračapticakojiimajuznačajnigospodarski utjecaj, te istovremeno potiču iunapređujuzaštituokolišaipticanalokalnimrazinama.

88 89

PromatračnicanaZelenimprudima

Očuvanje prirodnih staništa jejedna od prioritetnih zadaća uočuvanju ptičjeg svijeta, što seposebno odnosi na močvarna ivlažna staništa. Međutim, iznimnosu važni i postupci na kultiviranimpovršinama, pri čemu je potrebnoizbjegavati jednovrsnost kultura, tenastojati očuvati raznolikost biljnihvrsta.

Većina ptica je vrlo osjetljiva nauznemiravanje tijekom gniježđenja,a osobito dok leži na jajima, teneposredno nakon izvaljivanjamladunaca iz jajeta.Kasnoproljećeiranoljetodobajegniježđenjapticana riječnim sprudovima. Stoga uto vrijeme izbjegavajte hodanjepo sprudovima, a ako morate, nasprudovima se zadržavajte štokraće.

5.PRAVILAPONAŠANJA

Kada promatramo pticemoramo se (vodiči grupa promatrača) pridržavati strogihpravila, obzirom da svojom nazočnošću ikretanjemuprirodipredstavljamoodređenipritisak na faunu i floru. Prije svegauznemiravanje ptica i ostalih životinjamoramo svesti na prihvatljivu razinu, tetako poštivati zakone Republike Hrvatske(Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštitiživotinja). Ukoliko smo na zaštićenimpodručjima (zaštićeni dijelovi prirodepojedinih županija, nacionalni parkovi iparkovi prirode) trebamo se pridržavatidodatnih pravila koja je odredila nadležnajavna ustanova. Vodič koji vodi grupupromatrača odgovoran je za njihovoponašanje u prirodi, te ih po potrebimoraupozoriti na nekorektno ponašanje premapticamaidrugimsastavnicamaprirode.

Sprečavanje uznemiravanja

Promatračmoranaučitirazlikovatinormalnoponašanjepticaodonogkoje jepotaknutočovjekovom nazočnošću. Neprikladnoponašanje promatrača dodatno je trošenjeenergije ptica i ukoliko se često ponavljamože u konačnici smanjiti uspješnostpreživljavanja ili gniježđenja. Let ptica jeenergetski jako zahtjevan, te treba izbjećiaktivnosti u kojima se ptice potiču na let.Prilasci jedinkama, koje se hrane ili seodmaraju,morajubitipažljivi.

Promatranje u blizini gnijezda

Promatranje ptica u blizini gnijezda jepopularno jer nudi mogućnost opetovanihpromatranja istih jedinki na malomprostoru.Ako jepromatračdobro sakrivenpromatranja mogu biti iz neposredneblizine. Ovakvo promatranje je etičnoi zakonski ispravno samo ako ptice neometamo u normalnim aktivnostima.

Uznemiravanjepticaublizinignijezdamožeutjecatinauspješnostinkubacijeihranjenjamladih,aako jepretjeranomožedovesti ido napuštanja gnijezda. Dobro sklonište,koje nam omogućava promatranje pticau normalnim aktivnostima, etično jeprema pticama jer nam njihovo normalnoponašanje pokazuje da ne postoji štetnouznemiravanje. Pri promatranju ptica ukolonijama vodimo se istim pravilima kaoi kod promatranja pojedinačnih gnijezda,imajućinaumudanekorektnimponašanjemugrožavamovećibrojgnijezda.

Privlačenje ptica u svrhu promatranja

Hraniliceipojiliceseuglavnompostavljajuzbog brige o pticama, a promatranje jesamousputnaaktivnost.Ipak,nekesepticehraneupravozbogmogućnostipromatranjaifotografiranja.Etičkipristupprihranjenjuipojenjupticazasnivasenaprincipudaštomanje utječemonaprirodnu ravnotežu.Toznačidapticemoramohraniti kvalitetnomi raznolikom hranom kako bi smo privuklivećibrojvrsta.Nikakonesmijemootežavatipristup nekim „neželjenim“ vrstama kaošto su npr. kobac koji lovi ptice u blizinihranilica ili vjeverica koja jede hranupredviđenu pticama. Mjesto na kojemhranimo ptice treba biti na otvorenom i/ilipovišenomprostorukakobiseonemogućilomačkama, psima i sličnimpredatorimadaihlove.Takođernijedozvoljenosamostalnohranitipticegrabljivicelešinamaživotinja.

Privlačenje u kućice za gniježđenje jeslično: u ovom slučaju prirodnu ravnotežuodržavamo postavljanjem kućica različitihveličina pri čemu je najbitnija dimenzijaulaza kojommožemo predodrediti koje ćevrstekoristitikućicu.

Privlačenjepticauzpomoćglasanjatemeljisenapoticanjunjihoveznatiželje (tiho„šištanje“promatrača može skrovite vrste potaknutida izađu iz vegetacije), teritorijalnosti ilisocijalnosti.Teritorijalnevrstesemožeprivućioponašanjem njihova glasanja jer dolazeobraniti teritorij, dok socijalne vrste glasanjeprivlači zbog njihove društvenosti.Treba znatida je teritorijalnost ptica najčešće izraženasamo tijekom sezone gniježđenja, a ostatakgodinesemoguokupljatiumanjajata.Glasanjevrsta se oponaša zviždukom ili uz pomoćglazbene opreme. Ipak, ovakvo privlačenje setreba koristiti krajnje oprezno jer zavaravamoptice i navodimo ihnanepotrebnoponašanje,štojeposebnoriskantnousezonigniježđenja.

9190

92 93

6. O PROJEKTU

Projektpodnazivom“ObnovakrajobrazaizaštitabiološkeraznolikostiuokvirusuradnjenapodručjuprekograničnogRezervatabiosfere”,akronim:Tririjeke=Jedancilj(„LandscapeRehabilitationandProtectionofBiodiversitywithintheFrameworkoftheCo-operationforaTrans-boundaryBiosphereReserve”,akronim:ThreeRivers=OneAim)odobrenjeusklopuOperativnogprogramaprekograničnesuradnje IPACBCMađarska-Hrvatska2007-2013.Projekt se odvijao u periodu od 1. rujan 2014. godine do 30. studenog 2015. godine, anjegovaukupnavrijednostiznosilaje930.662,78EUR-a.

Vodeći partner na projektu bila je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovimaprirodeiekološkommrežomVirovitičko-podravskežupanije,doksuostalipartneriNacionalniparkDuna-DravaizMađarske,tepetjavnihustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnimvrijednostima iz Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, Osječko-baranjske iVukovarsko-srijemskežupanije.

SvrhaprojektajeuspostavasuradnjenapodručjuprekograničnogRezervatabiosfereMura-Drava-Dunav izmeđuhrvatskih imađarskihpartneranaprojektu.Utomsmisluprojekt jeobuhvatiorazličiteaktivnostinapodručjuprekograničnogRezervatabiosfereMura-Drava-DunavkojesuprovođeneuciljuobnovekrajobrazaizaštitebiološkeraznolikostipodručjauzrijekuDravu(prikupljanjepodatakaobiološkojraznolikostipodručjauzrijekuDravuiizradastudijeopticama,uklanjanjenelegalnoizgrađenihribičkihkućicaudijelunacionalnogparkaDunav-DravauMađarskoj,postavljanjeosmatračnicazaptice,poučnihstazaiedukativnihinfo-točakauHrvatskojislično).

Proračun Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na područjuVaraždinske županije iznosio je 22.438,00 EUR-a, u okviru kojeg je financirana izrada ipostavljanje 2 osmatračnice za ptice na području regionalnog parka Mura-Drava uVaraždinskoj županiji zajedno s pratećim info-pločama, nabavljena oprema potrebna zapromatranjeptica(ključevizaprepoznavanjeptica,dalekozori,teleskopi),tiskanapublikacijaopticamauzDravuuVaraždinskojžupaniji,tenabavljenpromotivnimaterijalzaprojekt.

IZVORI PODATAKA

1. Hrvatskodruštvozazaštitupticaiprirode(T.Mikuška,I.D.Grlica,M.Grgić,A. Tomik):StudijaopticamahrvatskogdijelaRezervatabiosfereMura-Drava-Dunav, Osijek(2015);

2. I.D.Grlica,J.Razlog-Grlica:MonitoringpticaistaništarijekeDrave,Virovitica (2014);

3. D.Krnjeta:PticeHrvatske–ornitološkipriručnik,Meridijani,Zagreb(2003);

4. Z.Dolenec:PticezimovaliceipreletniceHrvatske,Školskaknjiga,Zagreb(2014);

5. Z.Dolenec:UgroženeizaštićenepticeHrvatske,Školskaknjiga,Zagreb(2013);

6. Z.Dolenec:PticeprirodnihstaništaHrvatske,Školskaknjiga,Zagreb(2014);

7. BIOM–Udrugazabiološkaistraživanja:PromatranjepticauHrvatskoj–priručnik zarazvijanjeturizmapromatranjaptica,Zagreb(2010);

8. BAOBAB–Udrugazaistraživanjeipopularizacijuznanosti:Promatranjepticauz rijekuDravu,Koprivnica

9. MZOPU:CrvenaknjigaugroženihpticaHrvatske,Zagreb,2003.

PTICEUZ DRAVUu Varaždinskoj županiji