Publikacija Kada Djeca Imaju Djecu

7/21/2019 Publikacija Kada Djeca Imaju Djecu

1/36

NAZIVNOVOGP

OGLAVLJA

l2

NAZIVNOVOGP

OGLAVLJA

l3

www.unicef.hr

UNICEF Ured za Hrvatsku

Analiza stanja i preporuke za postupanje u sluajevima maloljetnikih

trudnoa i roditeljstva, koju je izradila Udruga roditelja Korak po koraku suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku vrijedan je materijal u kojem

na jednom mjestu nalazimo pregled pravnog i institucionalnog okvira ve-

zanog za maloljetnike trudnoe i maloljetniko roditeljstvo, kao i rezultate

istraivanja koje o maloljetnikoj trudnoi i roditeljstvu govore s razliitih as-

pekata - obrazovanja, te socijalne i zdravstvene zatite. Analiza sadri i pre-

poruke usmjerene poboljanju postojeeg stanja pomoi, podrke i zatite

maloljetnih trudnica, roditelja i djece. Znaajno je i pozitivno da je ovaj

materijal izradila civilna udruga i to udruga roditelja, okupivi i ukljuivi

strunjake iz razliitih podruja, koji se u neposrednom radu susreu s malol-

jetnim trudnicama i maloljetnim roditeljima...

Pravobraniteljica za djecu

Mila Jelavi, dipl. iur.

www.udrugaroditeljakpk.hr

KADA DJECA IMAJU DJECU

ANALIZA STANJA I PREPORUKE ZA POSTUPANJEU SLUAJEVIMA MALOLJETNIKIH

TRUDNOA I RODITELJSTVA


2/36

l 3

ANALIZA STANJA I PREPORUKE

ZA POSTUPANJE U SLUAJEVIMA

MALOLJETNIKIH TRUDNOAI RODITELJSTVA

KADA DJECA IMAJU DJECU


3/36

SADRAJ l 5

Analizu stanja i preporuke za postupanje u sluajevima maloljetnikih trudnoa i roditeljstva izradila je Udrugaroditelja 'Korak po korak' u suradnji s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku.

Ured UNICEF-a za Hrvatsku je podrao izradu Analize stanja i preporuka za postupanje u sluajevimamaloljetnikih trudnoa i roditeljstva, zahvaljujui donacijama graana i tvrtki koji kontinuirano ulau upoboljanje djejih ivota u Hrvatskoj.

Nakladnik:Ured UNICEF-a za Hrvatsku

Uredila:Silvija Stani, dipl. psih.

Napisale:Ines Boji, dipl. iur.Sanja Orekovi Vrbanec, dipl. soc. pedagoginjaSilvija Stani, dipl. psih.Mr. sc. Nives ikani Dugi, dr. med., spec. ginekologijeAna imi, dipl. soc. radnica

Suradnici/e:Ana Beovan

Dr. sc. Iris Marui, prof.

Radna grupa OBRAZOVANJESanja Dubi, prof., Gimnazija Bernardina Frankopana, OgulinAna Imrovi, prof., Ueniki dom A.G. Mato, ZagrebDr. sc. Zlatka Kozjak Miki, prof. psihologije, kola za primalje, ZagrebIrena Niota, prof. psihologije, S Vladimira Preloga, ZagrebDaniela Pavii Spevec, prof., Centar za odgoj i obrazovanje, ZagrebSanja Orekovi Vrbanec, dipl. soc. pedagoginja, Udruenje Djeca Prva, Zagreb

Radna grupa SOCIJALNA ZATITAEva Husak Baac, Forum za kvalitetno udomiteljstvoteca Karai, dipl. soc. radnica, Centar za socijalnu skrb, ZagrebDomagoj Kronstein, dipl. soc. radnik, Centar za socijalnu skrb, ZagrebMarija Major, dipl. soc. radnica, Caritas Zagrebake Nadbiskupije, Kua ljubaviAna imi, dipl. soc. radnica, Udruga roditelja 'Korak po korak'Vesna ugar, dipl. soc. radnica, Djeji dom ZagrebStana Vere, prof. psihologije, Centar za socijalnu skrb, Varadin

Radna grupa ZDRAVSTVENA ZATITALara Dadi, dr. med., spec. kolske medicine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ZagrebDr. sc. Dubravko Lepui, dr. med., spec. ginekologije, KBC 'Sestre Milosrdnice', ZagrebMarija Posavec, dr. med., spec. kolske medicine, Zavod za javno zdravstvo Andrija tampar, Zagreburica Prpi, dr. med., spec. obiteljske medicine, Dom zdravlja, Ivani Gradeljko tajcer, dr. med., spec. ginekologije, OB Karlovac

Mr. sc. Nives ikani Dugi, dr. med., spec. ginekologije, Klinika za djeje bolesti, KBC 'Sestre Milosrdnice', ZagrebSanja Toplianec, dr. med., spec. ginekologije, upanijska bolnica, akovecLinda Zanchi, dr. med., spec. ginekologije, Katel Suurac

Grafiko oblikovanje: TARA-Z

Lektura: Marina Vuji

Sva prava pridrava nakladnik. Prilikom koritenja citata i materijala iz ove publikacije, molimo navedite izvor.

Ova publikacija ne izraava nuno slubene stavove UNICEF-a.

Naklada:1000 primjeraka

Tiskano u Hrvatskoj.

ISBN 978-953-7702- 11-3CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 770282

Sadraj6 Predgovor

9 Zato smo radili ovu Analizu

10 to Analiza obuhvaa

11 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

26 ISTRAIVANJE O MALOLJETNIKIM TRUDNOAMA I RODITELJSTVU

27 Metodologija

32 Rezultati

32 Pojavnost i karakteristike maloljetnikih trudnoa i roditeljstva

36 Koliko maloljetnike trudnoe i roditeljstvo predstavljaju problem

37 Podrka okoline

39 Nastavak kolovanja i podrka unutar sustava obrazovanja

43 Podrka obitelji

46 Smjetaj izvan vlastite obitelji

51 Meusektorska i meuresorna suradnja

55 Prevencija maloljetnikih trudnoa

59 Fokus grupa s maloljetnim roditeljima

60 ZATITA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA

67 OPE PREPORUKE ZA POSTUPANJE U SLUAJEVIMAMALOLJETNIKIH TRUDNOA I RODITELJSTVA

70 LITERATURA

4 l


4/36

NAZIV NOVOG POGLAVLJA l 7

Predgovor

Suoiti se s pitanjima koja su vezana uz neoekivanu i neplaniranu trudnou teko je usvakoj ivotnoj dobi. A imati izmeu 14 i18 godina, otkriti neplaniranu trudnou i nas-

tojati nai odgovore na pitanja to dalje, kako rei roditeljima, kako nastaviti kolovanje,kome se obratiti za pomo, to kad se dijete rodi....dodatno je teko i zahtjevno. Uz sva tapitanja, djevojke se suavaju sa strahom, sramom, neizvjesnou, a ponekad i nerazumi-

jevanjem i odbacivanjem svoje okoline. Maloljetne trudnice i majke esto ne znaju komese mogu obratiti za pomo i podrku, gdje i u kojem vremenu i obliku ostvariti svoja pravakao majke i djeca istovremeno.

Tijekom posljednje 3 godine, u Hrvatskoj je 5.237 djevojaka rodilo u dobi od 14 do 19 go-dina. Iako su te maloljetne trudnice i majke u najveem broju sluajeva dobile potporui pomo od svoje obitelji, za odreeni broj njih bila je potrebna posebna briga i podrkainstitucija drutva jer im je njihove obitelj nisu mogle ili nisu eljele pruiti.

Kako pruiti najbolju podrku i skrb djevojci koja je jo i sama dijete, a oekuje ili ve imavlastito dijete, a koju njena obitelj ne podrava u tom ivotnom trenutku?Za svaku mladu djevojku koja se suoi s trudnoom i roenjem djeteta presudno je dau tome ne bude sama i da zna da postoji netko kome se s povjerenjem moe obratiti. Topostaje jo vanije u situacijama kada postoji potreba smjetaja izvan vlastite obitelji.Uoavajui da problem maloljetnike trudnoe i roditeljstva jo uvijek nije dovoljno pre-poznat u Hrvatskoj i da ne postoji sustavna briga o maloljetnim trudnicama i majkama,a elei doprinijeti razvoju i unapreenju drutvenih mehanizama podrke i skrbi timdjevojkama i njihovoj djeci, UNICEF je podrao viegodinji posveeni struni rad koji upruanju psihosocijalne i druge podrke maloljetnim trudnicama i majkama ima Udrugaroditelja 'Korak po korak'.

Kroz zajedniku suradnju nastala je ova publikacija koja donosi pregled postojeeg zakod-navnog i institucionalnog okvira u Hrvatskoj, iznosi rezultate istraivanja o postojeim me-hanizmima podrke i zatite maloljetnih trudnica i majki te na osnovu toga daje niz opihpreporuka za unapreivanje postupaka u sluajevima maloljetnikih trudnoa i roditeljst-va, kako unutar pojedinih sustava tako i meu sustavima.

Dobre javne politike praene proraunskim sredstvima za ovu specinu svrhu imajusredinje mjesto u stvaranju uvjeta za prevenciju maloljetnikih trudnoa. Javne politikemogu napraviti znaajnu razliku u tome da li djeca dobivaju pravovremene i tone infor-macije u kolama, da li zajednice ulau u kvalitetne preventivne programe, postoji li pristupsavjetodavnim psihosocijalnim i zdravstvenim uslugama, da li su razvijeni kvalitetni oblici

vanistitucionalnog smjetaja za one djevojke koje ne mogu ostati u svojim obiteljima, kaoi mnoga druga pitanja. Javno nanciranje esto diktira kvalitetu i dostupnost preventivnihprograma u zajednicama koje ih najvie trebaju.

elja nam je da ova publikacija otvori nova vrata boljoj skrbi o djeci i njihovoj djeci ali i dabude poticaj za donositelje odluka koji trae rjeenja za najbolje politike i najuinkovitijaulaganja i u podruju prevencije maloljetnikih trudnoa.

Programska voditeljica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, urica Ivkovi

6 l PREDGOVOR PREDGOVOR l 7

Maloljetnike trudnoe i roditeljstvo esto su vezane uz brojne socijalne rizike kao tosu narueni obiteljski odnosi, potekoe u kolovanju ili prekid kolovanja, potekoeu prihvaanju roditeljske uloge i odgovornosti, razvoj roditeljskih kompetencija, kao i rizikod osude okoline, izoliranosti i socijalne iskljuenosti.

Iako su razliiti dionici u drutvu ukljueni u zatitu maloljetne majke i djeteta, praktinaiskustva pokazuju da u RH jo uvijek nedostaje integrirani pristup i sveobuhvatna procjenapotreba i najboljeg interesa i majke i djeteta, kao i intervencije kojima se nastoje ublaiti i/ili ukloniti i zdravstveni i socijalni rizici.

Praktina iskustva Udruge roditelja 'Korak po korak' tijekom petogodinje provedbe pro-jekta 'Mama je mama' ukazuju na neke bitne izazove; neujednaeni pristup i nedovoljnorazvijene mehanizme suradnje i razmjene informacija. Izostanak informacija, kao i pra-vovremene i uinkovite reakcije donosi samo tetu to u konanici predstavlja i oblik zane-marivanja specinih potreba maloljetne majke, djeteta i drugih lanova obitelji od stranenadlenih institucija, ali i drutva u cijelosti.Svi sustavi koji se bave zatitom ljudskih i djejih prava duni su poduzeti sve kako biprepoznali i procijenili rizike, isplanirali intervencije, donijeli odluke i preporuke iz svojenadlenosti sa ciljem zatite prava i interesa maloljetnih majki i njihove djece.

Potrebno je naglasiti nunost integrirajueg pristupa, procjene individualnih potreba,razliitih obiteljskih i okolinskih imbenika, razliitih aspekata roditeljskih sposobnosti irazvojnih potreba djeteta kako bismo mogli identicirati mogunosti maloljetnih majki injihovih roditelja i osigurati smjer int ervencija.

Promjena paradigme djelovanja pretpostavlja i oslanja se na drugaiji pristup u radu samaloljetnim majkama i lanovima njihovih obitelji, njihovu aktivnu ulogu, uz razvijanje'partnerstva' i ukljuivanje u donoenje odluka glede ostvarivanja njihovih prava i inte-resa. Za ekasan odgovor drutva u sluajevima maloljetnikih trudnoa nuno je pro-voditi javne kampanje sa ciljem senzibilizacije strunjaka, kao i drutva u cjelini i podizanjarazine njihove informiranosti.

Pri tome treba istaknuti izuzetnu vanost edukacije mladih, ranog otkrivanja rizika, kao imjera rane intervencije. Posebice su u smislu obrazovanja, odnosno zdravstvenog odgojao spolnosti i spolno odgovornom ponaanju vani sustav odgoja i obrazovanja i zdravstva,uz koordinirano djelovanje i razvijene mehanizme suradnje sa sustavom socijalne skrbi,

obiteljskim centrima i organizacijama civilnog drutva, sa ciljem osiguranja brze, rane iuinkovite reakcije, te poticanja odgovornog ponaanja mladih prema sebi i drugima.

Djelotvorna primjena ovih preporuka utemeljenih na analizi stanja i praktinom iskustvustrunjaka pretpostavlja integriranje i usklaivanje zakona i drugih stratekih dokumenatasa suvremenim teorijama pomaganja, stoga oekujem da e ovaj prirunik biti vaan izvorinformacija i vodi strunjacima svih sustava, a partnerstvo zdravstvenog, obrazovnog,sustava socijalne skrbi, obiteljskih centara, organizacija civilnog drutva i drugih institucijaimperativ i kljuno naelo meusobne suradnje neophodne za ostvarivanje najboljeg inte-resa maloljetnih trudnica i njihovih obitelji.

Ravnateljica Uprave za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,

Tatjana Katki Stani, dipl. soc. radnica


5/36

ZATO SMO RADILI OVU ANALIZU l 9

Zato smo radili ovu Analizu?

8 l PREDGOVOR

Pojava maloljetnikih trudnoa i roditelj-

stva prisutna je, kako u svijetu, tako i u

Hrvatskoj. Premda je u posljednjih tridese-

tak godina openito prisutan trend smanje-

nja broja poroda i prekida trudnoe, dostu-

pni podaci o porodima i prekidima trudnoe

kod adolescentica u Hrvatskoj iz posljednjih

nekoliko godina ne pokazuju znaajniji trend

smanjivanja. Maloljetnike trudnoe i rodi-teljstvo najee su neplanirani, a nerijetko i

neeljeni. esto su povezani s nedovoljnom

informiranou i rizinim spolnim ponaa-

njem adolescenata. Trudnoa i porod u dobi

do 18 godina, kad jo nije u potpunosti zavr-

en ziki razvoj, nosi poveane zdravstvene

rizike za adolescentnu majku i njezino dijete.

Takoer, uz maloljetnike trudnoe i roditelj-

stvo veu se brojni socijalni rizici kako za

maloljetne roditelje, tako i za njihovu djecu.

Prepoznavi ovaj problem, Udruga roditelja

Korak po korak, krajem 2005. godine po-

krenula je projekt Mama je mama s ciljem

pruanja psihosocijalne pomoi i podrke

maloljetnim trudnicama, majkama i njiho-

vim obiteljima. Od tada se kontinuirano

provode aktivnosti usmjerene informiranju,

edukaciji i podrci maloljetnim roditeljima,ali i strunjacima koji se u svojem radu su-

sreu s maloljetnikim trudnoama i rodi-

teljstvom. Iskustva prikupljena tijekom pe-

togodinje provedbe projekta inila su po-

lazite pri izradi Analize stanja i preporuka

za postupanje u sluajevima maloljetnikih

trudnoa i roditeljstva.

Dosadanja iskustva iz rada s maloljetnim

trudnicama, roditeljima i njihovim obitelji-

ma, pokazuju kako je maloljetniko roditelj-

stvo esto povezano s nizom tekoa od

naruenih obiteljskih odnosa, prekida ko-

lovanja, naputanja od strane partnera, do

tekoa u prilagoavanju i prihvaanju svoje

nove ivotne uloge. Takoer, stjee se dojam

da u okviru sustava koji skrbe o maloljetnimroditeljima ne postoje razvijeni, jedinstveni

mehanizmi postupanja te pruanja pomoi

i podrke u specinim situacijama vezanim

uz maloljetniko roditeljstvo. Jednako tako,

ini se da je ovaj problem jo uvijek nedo-

voljno prepoznat, a struna javnost nedovolj-

no informirana.

Iz navedenih razloga, nastojali smo napraviti

sveobuhvatan pregled relevantnih propisa i

dokumenata koji se mogu primijeniti u slu-

ajevima maloljetnikih trudnoa i roditelj-

stva te ispitati iskustva strunjaka iz podru-

ja obrazovanja, socijalne zatite, zdravstvene

zatite kao i podrke obitelji koji se u svom

radu susreu s maloljetnikim trudnoama

i roditeljstvom, kako bismo dobili to bolji

uvid u trenutno stanje vezano uz maloljetni-

ke trudnoe i roditeljstvo u Hrvatskoj.Analiza stanja i preporuke za postupanje u

sluajevima maloljetnikih trudnoa i rodi-

teljstva nastali su temeljem suradnje Udruge

roditelja Korak po korak i Ureda UNICEF-a

za Hrvatsku, zahvaljujui donacijama graa-

na i tvrtki koji kontinuirano ulau u pobolja-

nje djejih ivota u Hrvatskoj.

Analiza stanja i preporuke za postupanje u sluajevima maloljetnikih trudnoa i roditeljst-va,koju je izradila Udruga roditelja 'Korak po korak' u suradnji s Uredom UNICEF-a za

Hrvatsku vrijedan je materijal u kojem na jednom mjestu nalazimo pregled pravnog i institu-cionalnog okvira vezanog za maloljetnike trudnoe i maloljetniko roditeljstvo, kao i rezul-tate istraivanja koje o maloljetnikoj trudnoi i roditeljstvu govore s razliitih aspekata - obra-zovanja, te socijalne i zdravstvene zatite. Analiza sadri i preporuke usmjerene poboljanjupostojeeg stanja pomoi, podrke i zatite maloljetnih trudnica, roditelja i djece. Znaajno

je i pozitivno da je ovaj materijal izradila civilna udruga i to udruga roditelja, okupivi iukljuivi strunjake iz razliitih podruja, koji se u neposrednom radu susreu s maloljetnimtrudnicama i maloljetnim roditeljima.

Osobito znaajnim drimo ukljuivanje u istraivanje osoba koje su imale neposredno iskust-vo roditeljstva, prije stjecanja punoljetnosti i njihove preporuke, a koje su usmjerene preven-ciji maloljetnikih trudnoa. Ovime je ponovno stavljen naglasak na potrebu sustavne edu-

kacije djece i mladih uvoenjem zdravstvenog odgoja u odgojno-obrazovni sustav (osnovnei srednje kole), ukljuujui obrazovanje o spolnosti i odgovornom spolnom ponaanju krozznanstveno utemeljene i razvojno primjerene informacije, to je i jedna od opih preporukaza postupanje, koje proizlaze iz provedene Analize, a za to se ve godinama zalae i Uredpravobraniteljice za djecu.Izrazito vanim drimo otvaranje pitanja pomoi i podrke maloljetnim trudnicama i majkamas djetetom/djecom kod kojih postoji potreba smjetaja izvan vlastite obitelji kroz osnaivanjepostojeih kapaciteta za smjetaj, poticanje razvoja stambenih zajednica, srodniko i specijaliz-

irano udomiteljstvo te omoguavanje smjetaja majke s djetetom i odreeno vrijeme nakon stje-canja njezine punoljetnosti, ukoliko se radi zatite interesa djeteta za tim pokae potreba. Iz Analizeproizlazi potreba poboljanja horizontalne i vertikalne komunikacije svih struktura ukljuenih upruanje pomoi i podrke maloljetnom roditeljima i njihovim obiteljima. Ona sadri i konkretne

preporuke te zakljuke koji su usmjereni vrlo visokim standardima zatite maloljetnih roditelja.

Iako maloljetnike trudnoe i roditeljstvo nisu, zbog nevelikog broja, jo uvijek znaajandrutveni problem one su uvijek znaajan osobni i obiteljski problem stoga im treba pos-vetiti svu strunu panju.Podaci prikupljeni u institucijama koje skrbe o djeci ukazuju na nunost osvjetavanja potre-ba maloljetnih trudnica i maloljetnih roditelja i povezanost meu tim institucijama. Ukazujui na potrebu ukljuivanja u mreu institucija: lijenika i eventualno ustanova socijalne skrbipoput domova za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi ili domova za djecu s poremeajimau ponaanju kao i kaznenih institucija u kojima se nalaze maloljetni roditelji.Ova analiza je takoer izvrsno polazite za izradu kratkih uputa mladim ljudima u riziku odmaloljetnikih trudnoa i upuivanje na mjesta gdje mogu dobiti savjet, pomo i podrku(popis udruga, savjetovalita, pojedinaca).Pozdravljamo izradu i objavu Analize stanja i preporuke za postupanje u sluajevimamaloljetnikih trudnoa i roditeljstva te ju vidimo kao polazite za raspravu o nekim temama okojima postoje razliita stajalita, kao to je pravni i institucionalni okvir vezan za informiran-

je i/ili traenje suglasnosti roditelja u sluaju prekida trudnoe kao i u pogledu naina i odgo-vornosti za informiranje roditelja o otkrivanju maloljetnike trudnoe. U raspravu o ovojtemi preporuamo ukljuiti mlade osobe, potujui njihovo pravo sudjelovanja u raspravi otemama i donoenju odluka koje se mogu ticati njih ili njihovih vrnjaka.

Pravobraniteljica za djecu, Mila Jelavi, dipl. iur.


6/36


7/36

PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR l 13

URepublici Hrvatskoj trenutno nije na

snazi niti jedan propis koji bi se na sve-

obuhvatan nain bavio iskljuivo problema-

tikom maloljetnikih trudnoa i roditeljstva.

Pravne norme koje se primjenjuju na malo-

ljetne trudnice i roditelje pronalazimo u ve-

em broju pravnih propisa i meunarodnih

dokumenata koji su na snazi u Republici Hr-

vatskoj. Brojne specine ivotne situacije u

kojima se zateknu i u kojima se mogu zatei

maloljetni roditelji doticat e stoga brojna

pravna podruja i propise od obiteljskogprava i propisa iz podruja kaznenog prava,

socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja do pro-

pisa iz drugih pravnih podruja.

Ustav Republike Hrvatske kao okvir za sve

ostale propise sadri odredbe o zatiti te-

meljnih ljudskih prava i sloboda koje se pri-

mjenjuju na sve osobe, pa tako i maloljetne

trudnice i roditelje. Prava i slobode koje e

najee najue biti povezane s problemati-

kom maloljetnikih trudnoa i roditeljstva sa-

drane su u onim odredbama Ustava koje se

tiu osobnog/privatnog i obiteljskog ivota.

Odredba koja pokriva irok aspekt osobnog i

obiteljskog ivota je l. 35. Ustava i potenci-

jalno moe pokriti i pokriva itavu paletu pri-

vatnih prava pojedinca, te jami s jedne stra-

ne da se drava nee prekomjerno uplitati u

privatni ivot pojedinca, ali s druge strane

dravi namee i odreene pozitivne obveze

kad su prava pojedinaca u pitanju. Produe-

tak ove odredbe su l. 62. i 63. Ustava. la-

nak 62. propisuje da je obitelj pod osobitom

zatitom drave (Prema Zakonu o socijalnoj

skrbi, obitelj ine brani drugovi, djeca i

drugi srodnici koji zajedno ive, privreuju,

odnosno ostvaruju prihode na drugi nain i

troe ih zajedno.). Iz l. 63. Ustava proizlazi

pozitivna obveza drave da titi materinstvo,

djecu i mlade, te stvara socijalne, kulturne,

odgojne, materijalne i druge uvjete kojima

se promie ostvarivanje prava na dostojan

ivot. Iz ustavnih odredaba proizlazi da je za-

konodavac obitelji dao iznimno znaenje, te

Ustav predstavlja solidan temelj za donoe-

nje i primjenu zakonskih propisa kojima se

regulira privatni i obiteljski ivot te socijalna

prava kojima se podupire i poboljava kvali-

teta obiteljskog ivota.

Ustav takoer propisuje da meunarod-ni ugovori sklopljeni i potvreni u skladu s

Ustavom i koji su objavljeni, a koji su na sna-

zi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Re-

publike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad

zakona. Ova odredba je temelj za neposred-

nu primjenu meunarodnih ugovora ija je

stranka Republika Hrvatska. U odnosu na

problematiku maloljetnih trudnica i roditelja

te njihove djece, u Hrvatskoj se neposredno

primjenjuje nekoliko vanih meunarodnih

dokumenata. Na prvo mjesto svakako treba

staviti Europsku konvenciju o ljudskim pra-

vima, koja osim to jami potivanje irokog

spektra ljudskih prava, predvia i uinkovit

mehanizam njihove zatite pred Europskim

sudom za ljudska prava u Strasbourgu. To

znai, da ako, primjerice pojedinac ne moe

odreeno pravo iz sfere privatnog ili obitelj-

skog ivota ostvariti pred domaim tijelima,

po iscrpljivanju domaih pravnih sredstava,

a u odreenim sluajevima i neposredno, za-

titu moe zatraiti pred Europskim sudom.

Europski sud je do sada u odnosu na Repu-

bliku Hrvatsku odluivao u veem broju pred-

meta koji se tiu osobnog i obiteljskog ivo-

ta. Za izdvojiti su predmeti X. i Mikuli protiv

Republike Hrvatske u kojima se Europski sud

bavio problematikom posvojenja i utvriva-

12 l PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

nja oinstva. Ovo je navedeno iz razloga to

se maloljetne trudnice i majke mogu nai u

situaciji da razmiljaju o davanju pristanka za

posvojenje, ili da vode iscrpljujue postupke

radi utvrivanja oinstva njihovog djeteta.

Vano je spomenuti da Konvencija zabranju-

je diskriminaciju po razliitom i gotovo neo-

granienom broju osnova, a upravo su osjet-

ljive skupine poput mladih trudnica i majki

u poziciji u kojoj lako mogu postati rtvama

diskriminacije. Izriite odredbe o zabrani dis-

kriminacije nalazimo i u Ustavu RepublikeHrvatske (l. 14.), Konvenciji o pravima dje-

teta, u Zakonu o suzbijanju diskriminacije te

u drugim propisima koji su na snazi u Repu-

blici Hrvatskoj. Odredbe Zakona o suzbijanju

diskriminacije predviaju pravni mehanizam

kojim graani imaju pravo traiti zabranu

diskriminirajueg postupanja i naknadu te-

te, meutim, zbog nedostatka sudske prakse

jo je uvijek teko rei s kojom razinom uin-

kovitosti spomenuti mehanizam funkcionira

u praksi.

Od ostalih meunarodnih dokumenata koji

se primjenjuju u Republici Hrvatskoj svakako

treba posebno izdvojiti Konvenciju o pravima

djetetakoja je stupila na snagu 2. rujna 1990.

godine, dok je RH potpisnica te Konvencije

od 6. listopada 1991. Prema Konvenciji, djeca

su sve osobe u dobi do osamnaest godina

ivota, pa se nedvojbeno primjenjuje i na

maloljetne trudnice i roditelje, koji se u razli-

itim situacijama mogu pozivati na odredbe

te Konvencije. Konvencija je univerzalan do-

kument jer se odnosi na gotovo cjelokupnu

zajednicu naroda na zemlji, a takoer je i sve-

obuhvatan, jer obuhvaa sve kategorije dje-

jih prava i to prava preivljavanja (osigurava-

ju djetetu zadovoljavanje temeljnih potreba

za njegovu opstojnost pravo na ivot, pravo

na odgovarajui ivotni standard, pravo na

prehranu, pravo na smjetaj, pravo na zdrav-

stvenu pomo), razvojna prava (pravo na

obrazovanje, pravo na igru, pravo na slobod-

no vrijeme, pravo na kulturne aktivnosti, pra-

vo na informiranje, pravo na slobodu misli i

izraavanja), zatitna prava (pravo na zatitu

od zlouporabe, zapostavljanja i izrabljivanja)

i prava sudjelovanja (pravo na slobodno izra-

avanje svojih misli i pravo na udruivanje).

U Republici Hrvatskoj je 1. kolovoza 2010. stu-pila na snagu Europska konvencija o ostvari-

vanju djejih prava,potpisana u Strasbourgu

25. sijenja 1996. Specinost je ove Konven-

cije promicanje postupovnih prava i ostva-

rivanje tih prava na nain da se osigura da

djeca, sama ili posredstvom drugih osoba ili

tijela, budu obavijetena i da im bude dopu-

teno sudjelovati u postupcima pred sudbe-

nim tijelima koji ih se tiu. I ova Konvencija

se primjenjuje na svu djecu mlau od osa-

mnaest godina.

Prema Ustavu, svi graani RH imaju pravo

podnositi predstavke i pritube dravnim i

drugim javnim tijelima i dobiti na njih od-

govor. Jedno od tijela kojem se maloljetne

trudnice i majke mogu obratiti (budui da su

i same djeca) je pravobraniteljica za djecu.

Zakonom o pravobranitelju za djecu propi-

sano je da pravobranitelj za djecu titi, prati

i promie prava i interese djece na temelju

Ustava Republike Hrvatske, meunarodnih

ugovora i zakona. Izmeu ostalih zakonom

predvienih poslova, pravobranitelj za dje-

cu prati povrede pojedinanih prava djece te

djecu upoznaje i savjetuje o nainu ostvariva-

nja i zatite njihovih prava i interesa. Djeca

se pravobraniteljici za djecu mogu obratiti


8/36

pisanim putem, ali i osobno tijekom uredov-

nog vremena koje je predvieno za primanje

graana, s tim da Poslovnik pravobraniteljicepredvia da e se djeca i trudnice koje dou

izvan predvienog vremena primiti bez obzi-

ra na uredovno vrijeme utvreno za prijem

stranaka. Na isti nain e se postupiti i u hit-

nim, kao i u drugim opravdanim sluajevima

kad postupanje ne trpi odgodu radi zatite

prava i interesa djece.

Obiteljski zakonzasigurno sadri najvei brojodredaba koje se u praksi primjenjuju na malo-

ljetne trudnice i majke, te djecu i obitelj. Zakon

ureuje brak, odnose roditelja i djece, posvo-

jenje, skrbnitvo, uinke izvanbrane zajednice

ene i mukarca, te postupke nadlenih tijela u

svezi s obiteljskim odnosima i skrbnitvom.

Vezano za sklapanje braka, temeljna je nor-

ma da valjani brak ne moe sklopiti osoba

mlaa od osamnaest godina, meutim izni-

mno sud moe u izvanparninom postupku

dopustiti sklapanje braka osobi koja je na-

vrila esnaest godina ivota, ako utvrdi da

je mentalno i tjelesno zrela za brak, te da za

zakljuenje braka postoji opravdan razlog

(roenje djeteta e se smatrati opravdanim

razlogom). Takoer je ope pravilo da se po-

slovna sposobnost stjee s osamnaest godi-

na, meutim iznimno poslovnu sposobnost

moe stei i maloljetnik stariji od esnaest

godina koji je postao roditelj. O stjecanju po-

slovne sposobnosti prije punoljetnosti odlu-

uje sud. Nad djetetom koje je steklo poslov-

nu sposobnost prije punoljetnosti, prestaje

roditeljska skrb.

Prema Godinjim statistikim izvjeima Mi-

nistarstva zdravstva i socijalne skrbi o pri-

mijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj

zatiti djece, mladei, braka, obitelji i osoba

lienih poslovne sposobnosti, te zatiti tje-

lesno ili mentalno oteenih osoba u Repu-

blici Hrvatskoj od 2007. do 2009. godine, u

podruju obiteljsko-pravne zatite izdano je

615 miljenja o opravdanosti zahtjeva malo-

ljetnika za prijevremeno sklapanje braka.

to se tie oinstva i majinstva,osnovno je pra-vilo da je majka ena koja je dijete rodila, dok se

ocem smatra majin mu ako je dijete roeno

u braku ili tristo dana nakon prestanka braka.

Ukoliko majinstvo i oinstvo nije mogue odre-

diti na navedeni nain, isto se utvruje prizna-

njem ili sudskom odlukom. O priznanju oinstva

te postupku utvrivanja majinstva i oinstva

pred sudom Obiteljski zakon sadri vrlo detaljne

odredbe. I jedan i drugi nain utvrivanja (naje-

e oinstva) su vrlo esti u praksi.


Obiteljski zakon vrlo detaljno opisuje prava

djece(pravo na skrb za zdravlje i ivot, pravo

na sigurnost i odgoj u obitelji, pravo na ivot

sa svojim roditeljima, pravo na izbor obra-

zovanja i zanimanja, pravo na zapoljavanje

u skladu sa svojim sposobnostima i svojom

dobrobiti, pravo na slobodu od poniavaju-

ih postupaka, duevnog i tjelesnog nasilja i

zlostavljanja, pravo traiti zatitu svojih prava

pred nadlenim tijelima, pravo na posebnog

skrbnika u postupcima u kojima se odluuje

o nekom djetetovom pravu ili interesu, pra-vo na prikladan nain saznati vane okolnosti

sluaja, dobiti savjet i izraziti svoje miljenje).

Prema odredbama Obiteljskog zakona svatko

je duan obavijestiti centar za socijalnu skrb

o krenju djetetovih prava, a posebice o svim

oblicima tjelesnog ili duevnog nasilja, spol-

ne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog

postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja dje-

teta. U sluaju da je dolo do krenja djete-

tovih prava, Zakon predvia vei broj mjera

radi zatite prava i interesa djeteta.

Prema odredbama Obiteljskog zakona (l.

209), roditelji su duni uzdravati svoje ma-

loljetno dijete, a ove obveze se ne osloba-

aju niti u sluaju da im je roditeljska skrb

ograniena ili oduzeta, ili se ne ostvaruje.

Ako roditelj ne uzdrava dijete, baka i djed

po tom roditelju duni su ga uzdravati. Otac

izvanbranog djeteta duan je uzdravati dje-

tetovu majku godinu dana od roenja djete-

ta ako ona skrbi o djetetu, a nema dovoljno

sredstava za ivot.

Trokove nastale trudnoom i porodom

izvanbranog djeteta podmiruju majka i otac,

u skladu sa svojim imovinskim mogunosti-

ma. U sluaju parnice sud e, na zahtjev jed-

nog od roditelja, odrediti udio svakog od njih

u podmirivanju tih trokova.

Institut posvojenjaje takoer propisan upra-

vo Obiteljskim zakonom. Neke mlade majke,

odnosno roditelji, razmiljat e o davanju

djeteta na posvojenje. Zakon sadri detaljne

odredbe o posvojenju, te propisuje procesne

pretpostavke za zasnivanje posvojenja. Po-

svajanje djeteta maloljetnih roditelja je pred-

vieno kao iznimka u situacijama kad niti

nakon godinu dana od roenja djeteta nema

izgleda da e se dijete podizati u obitelji ro-

ditelja ili bake i djeda odnosno drugih bliih

srodnika. Pristanak za posvojenje e se tra-iti, osim u sluajevima kad je roditelj lien

roditeljske skrbi, lien poslovne sposobnosti

ili maloljetan, a nije sposoban shvatiti znae-

nje posvojenja.

Institut s kojim se maloljetni roditelji zasigur-

no esto susreu u praksi jest institut skrb-

nitva. Prema l. 152. Obiteljskog zakona

pod skrbnitvo e se staviti maloljetna osoba

iji su roditelji maloljetni, a nisu na temelju

lanka 120. Zakona stekli poslovnu sposob-

nost (za stjecanje poslovne sposobnosti prije

punoljetnosti mora postojati uvjet da je ma-

loljetna osoba postala roditelj, da je navri-

la 16 godina ivota i da je sud o tome donio

odluku). Odluku o stavljanju maloljetne oso-

be pod skrbnitvo donosi centar za socijal-

nu skrb. Maloljetni tienik odlukom centra

za socijalnu skrb povjerava se na uvanje i

odgoj skrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj

obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja

obavlja djelatnost socijalne skrbi. Skrbnitvo

e se zabiljeiti u matici roenih i u zemlji-

nim knjigama.

Obiteljski zakon poznaje i institut skrbnitva

za posebne sluajeve, tzv. posebnog skrbni-

ka, a koji svoju primjenu nalazi u brojnim si-

tuacijama kad su interesi roditelja i djeteta u

suprotnosti.


Iskustva iz rada s maloljetnim trudnicama

i roditeljima pokazuju da je esto

potrebno informiranje vezano uz stjecanje

poslovne sposobnosti maloljetne majke.

Djevojke koje postaju majke u dobi nioj

od 16 godina, nisu u mogunosti dobiti

skrbnitvo nad svojim djetetom te se

u tim sluajevima imenuje privremeni

skrbnik. Maloljetne majke starije od 16 u

pravilu podnose sudu zahtjev za stjecanje

poslovne sposobnosti, to im omoguuje i

dobivanje skrbnitva nad djetetom. Ovdje

je vano spomenuti kako je ovo podruje

esto vrlo stresno za mlade roditelje te se

javljaju brojna pitanja na koja oni trae

odgovore, poput podnoenja zahtjeva za

stjecanje poslovne sposobnosti, sklapanja

braka prije punoljetnosti, skrbnitva nad

djetetom i sl.


9/36

Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese

djece od 2006. do 2012. god.Jedan od ciljeva

Nacionalnog plana jest tititi spolno i repro-

dukcijsko zdravlje djece i mladei, prevenirati

spolno prenosive bolesti i rizino ponaanje te

smanjiti pojavnost maloljetnikih trudnoa.

Nacionalna populacijska politika (NN 132/06).Temeljna naela nacionalne populacijske po-

litike su potivanje temeljnih ljudskih prava,

dragovoljnost, odgovorno roditeljstvo i rav-

nopravnost spolova, te pozitivno ozraje pre-ma obitelji, braku i djeci. Nacionalnom popu-

lacijskom politikom osobito se:

promie obitelj kao jedinstveni i nezamjenjiv

ziki, socijalni, emocionalni, duhovni i gos-

podarski potencijal drutva, promie nova

svijest o obiteljskim potrebama i izazovima,

promie potreba sagledavanja obitelji i djece

kao jamstva drutvenog razvoja i opstanka,

promie nov odnos izmeu obitelji, drave,

lokalne zajednice i gospodarstva, potie za-

jedniko djelovanje obitelji, formalnih i ne-

formalnih institucija drutva, potie drutvo

na zatitu i osnaivanje uloge obitelji, osna-

uje javna svijest o obitelji kao sreditu dru-

tva, njezinim potrebama i izazovima kojima

je izloena u tranziciji, osnauju i usmjera-

vaju intervencije drutva u pravcu stvaranja

okruja naklonjena obitelji i djeci, potie ra-

zvoj institucionalnih i izvaninstitucionalnih

usluga namijenjenih obitelji i djeci te potie i

ohrabruje obitelj u izgradnji vlastitih resursa

u pravcu svladavanja svakodnevnih izazova.

Odredbe Kaznenog zakonasu relevantne i u

situacijama kad su maloljetnice rtve kazne-

nog djela protupravnog prekida trudnoe i

kaznenog djela protiv slobode i spolnog u-

dorea. lanak 97. Kaznenog zakona sankci-onira prekid trudnoe protivno propisima o

prekidu trudnoe neovisno o tome je li trud-

na ena na to dala pristanak ili ne. Kako pre-

kid trudnoe ne bi bio protupravan, ovaj me-

dicinski zahvat mora biti izvren u skladu s

odredbama Zakona o zdravstvenim mjerama

za ostvarivanje prava na slobodno odluiva-

nje o raanju djece iz 1978. godine. Odredbe

Kaznenog zakona se takoer primjenjuju kad

je maloljetna osoba rtva nekog od kaznenih

djela protiv spolne slobode i spolnog udo-

rea. To su kaznena djela silovanja, spolnog

odnoaja zlouporabom poloaja i spolnog

odnoaja s djetetom. Maloljetne trudnice i

majke, dakako, mogu biti rtve i drugih ka-

znenih djela.


Zakon o socijalnoj skrbi(NN, broj 73/97, 27/01,

59/01, 82/01, 103/03, 44/06 i 79/07) je takoer

jedan od zakona koji se esto i u velikom

opsegu primjenjuje na maloljetne trudnice i

majke/roditelje. Ovaj zakon, izmeu ostalog

definira pojmove obitelji i udomiteljstvakoje

po zakonskoj deniciji predstavljaoblik skrbi

izvan vlastite obitelji kojim se korisniku osi-

gurava stanovanje, prehrana, uvanje, odgoj,

briga o zdravlju i obrazovanju i njegove dru-

ge potrebe. Zakon propisuje prava na stalnu

pomo, pomo za podmirenje trokova sta-

novanja, doplatak za pomo i njegu, pomo i

njegu u kui, osobnu invalidninu, naknadu do

zaposlenja, skrb izvan vlastite obitelji i status

roditelja njegovatelja. Skrb izvan vlastite obi-

telji obuhvaa sve oblike smjetaja i borav-

ka u domu socijalne skrbi ili drugoj pravnoj

osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi,

obiteljskom domu, udomiteljskoj obitelji i or-

ganiziranom stanovanju. Skrb izvan vlastite

obiteljiosigurava se djeci bez roditelja, djeci

koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje ro-

diteljske dunosti, te djeci i mlaim punoljet-

nicima s poremeajima u ponaanju, ili kad

je to iz drugih razloga u interesu djece ili mla-

ih punoljetnih osoba. Ako to interesi djeteta

zahtijevaju, skrb izvan vlastite obitelji osigu-

rava se djetetu iji roditelji zbog bolesti, ne-

rijeenog stambenog pitanja ili drugih ivot-

nih nedaa nisu u mogunosti privremeno

brinuti o djetetu. Skrb izvan vlastite obitelji

osigurava se djeci i odraslim osobama r-

tvama obiteljskog nasilja i rtvama trgovanja

ljudima.Skrb izvan vlastite obitelji osigurava

se trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju

s djetetom do 6 mjeseci,a iznimno ako je to

u interesu djeteta do godine dana ivota dje-

teta jer nema stana, odnosno nema osiguran

smjetaj ili zbog poremeenih odnosa u obi-

telji ne moe ostati s djetetom u obiteljskom

domu.

Ostali oblici pomoi predvieni Zakonom o

socijalnoj skrbi su jednokratna pomo i sa-

vjetovanje i pomaganje u prevladavanju po-

sebnih tekoa,koje pruaju centri za socijal-

nu skrb. Jednokratna pomo se moe odo-

briti samcu ili obitelji koji zbog trenutanih

materijalnih tekoa nisu u mogunosti pod-

miriti specine potrebe vezane uz roenje

djeteta i u drugim situacijama. Postupak za

odobravanje jednokratne pomoi pokree se

na prijedlog stranke ili po slubenoj duno-

sti, a centar je duan donijeti odluku u roku

od 8 dana.

Zakonom o socijalnoj skrbi i Zakonom o udomi-

teljstvukao jedan od oblika obavljanja djelatno-sti socijalne skrbi predviena je i udomiteljska

obitelj.Udomiteljska obitelj je obitelj koja imadozvolu za obavljanje udomiteljstva, a ine je

udomitelj, njegov brani drug ili izvanbrani

drug i drugi srodnici s kojima udomitelj ivi u

zajednikome kuanstvu. Udomiteljstvo je oblik

skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili

odrasloj osobi osigurava skrb u udomiteljskoj

obitelji. Zakon izrijekom predvia dva oblika

udomiteljstva udomiteljstvo za djecui udomi-

teljstvo za odrasle osobe,dok udomiteljstvo za

trudnice i maloljetne majke izrijekom nije pred-

vieno niti u jednom od ova dva Zakona.

Budui se radi o posebno vulnerabilnoj skupiniosoba, zbog svoje dobi, mogue odbaenosti od

strane bioloke obitelji, specifinosti situacije ukojoj se nalaze, te zbog drugih razloga koji va-

riraju od sluaja do sluaja, dobro zakonsko rje-enje bi bilo predvianje posebnog oblika udo -

Zakoni iz podruja socijalne skrbi



10/36

PRAVNIIINSTITUCIONALNIOKVIR

l19

miteljstva za trudnice i maloljetne majke, koje

bi udomljavale obitelji osobito senzibilizirane ieducirane o problematici maloljetnikih trudno-

a, to bi bilo u skladu s UN-ovim Smjernicamaza alternativnu skrb o djeci.

Iako postojee zakonsko rjeenje izrijekom ne

iskljuuje udomljavanje maloljetnih trudnica

i majki s djecom, pa se to u praksi i dogaa,

smatramo da bi takvo udomljavanje trebalo

posebno zakonski regulirati budui da udo-

mitelji koji su primili mladu majku, zakonom

predvienu opskrbninu primaju samo za maj-ku, no ne i za dijete, ime ne mogu na kvali-

tetan nain biti pokrivene sve potrebe majke

i djeteta (lankom 24. stavak 1, Zakona o udo-

miteljstvu predvieno je da na temelju rjee-

nja centra za socijalnu skrb o priznavanju pra-

va na skrb izvan vlastite obitelji udomitelj ima

pravo na mjesenu naknadu za potrebe smje-

tenog korisnika). S druge strane, Zakonom o

udomiteljstvu broj korisnika ogranien je na

najvie troje djece dakle situacija u kojoj bi,

primjerice, maloljetna trudnica bila jedna od

korisnica u udomiteljskoj obitelji s troje dje-

ce, komplicira se roenjem njezinog djeteta

jer se tada u udomiteljskoj obitelji nalazi e-

tvero djece, pa e rjeenje takve potencijal-

ne situacije naii na komplikacije, pri emu

treba imati u vidu da se slubena osoba koja

bi omoguila da udomiteljska obitelj skrbi oveem broju djece nego to je to predvieno

zakonskim odredbama izlae kaznenoj odgo-

vornosti i kaznenom progonu. Smatramo da

bi stoga postojee zakonsko rjeenje trebalo

izmijeniti kako bi se i na razini zakona i u praksi

zatitila ova osobito ranjiva skupina graana.

Sadraj i trajanje osposobljavanja i edukacije

udomiteljske obitelji ureuje Pravilnik o sa-

draju i trajanju osposobljavanja i edukacije

udomiteljske obitelji (NN, broj 48/08).

Zakon o doplatku za djecu (NN, broj 94/01,

138/06, 107/07 i 37/08 OUSRH). Doplatak za

djecu je novano primanje koje koristi rodi-

telj ili druga osoba odreena Zakonom, radi

potpore uzdravanja i odgoja djece. Pravo na

doplatak za djecu stjee se i ostvaruje ovisno

o visini ukupnog dohotka lanova kuanstva

korisnika i drugih uvjeta utvrenih Zakonom.

Za ostvarivanje prava na doplatak za djecu

izvanbrana zajednica izjednaava se bra-

nom zajednicom. Zahtjev za ostvarivanjem

prava na doplatak podnosi se Hrvatskom

zavodu za mirovinsko osiguranje. Pravo na

doplatak za djecu moe ostvariti roditelj, po-

svojitelj, skrbnik, ouh, maeha, baka, djed i

osoba kojoj je na temelju rjeenja nadlenog

tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjere-

no na uvanje i odgoj (korisnik) za svu djecu

koju uzdrava.Doplatak za djecu pripada za

svu djecu koju korisnik stvarno uzdrava, i to:

za vlastitu djecu, posvojenu djecu ili pastor-

ad, za uzdravanu unuad i drugu djecu bez

roditelja. Doplatak za djecu pripada do navr-

ene 15. godine ivota djeteta, odnosno do

kraja kolske godine u kojoj dijete navrava

15 godina ivota. Iznimno od odredbe stavka

1. ovoga lanka pravo na doplatak za djecu,

do zavretka osnovnog kolovanja, ostvaruje

i dijete koje je navrilo 15 godina ivota i po-

haa osnovnu kolu, ako je razlog pohaanja

osnovne kole nakon 15. godine ivota kasniji

upis u prvi razred osnovne kole ili gubitak ra-

zreda iz zdravstvenih razloga, odnosno due

bolesti. Doplatak za djecu pripada za dije-

te koje se nalazi na redovitom kolovanju u

srednjoj koli do zavretka toga kolovanja, a

najdue do kraja kolske godine u kojoj dijete

navrava 19 godina ivota.

Doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok

je djetetu na teret sredstava iz dravnog pro-

rauna, odnosno prorauna lokalne i podru-

ne (regionalne) samouprave osiguran stalan

smjetaj u ustanovi prema posebnim propisi-ma. Stupanjem djeteta u brak, prestaje pravo

na doplatak za djecu za to dijete.

Pravo na doplatak za djecu stjee korisnik pod

uvjetom da mu ukupni dohodak ostvaren u

prethodnoj kalendarskoj godini po lanu ku-

anstva mjeseno ne prelazi 50% proraunske

osnovice i da ivi u kuanstvu s djetetom.

Doplatak za djecu jedan je od vrlo esto kori-

tenih instrumenata populacijske i obiteljske

politike u dravama srednje i sjeverne Euro-

pe pa tako i u Republici Hrvatskoj. U nekim

europskim dravama doplatak za djecu vezan

je uz broj roene djece u obitelji te na taj na-

in ima sva obiljeja populacijskih i obitelj-

skih potpora. U Republici Hrvatskoj doplatak

za djecu vee se uz visinu dohotka i socijalno/

zdravstveno stanje djece, odnosno pripadno-sti odreenim socijalnim grupacijama. Nasu-

prot uobiajenom cilju, a s obzirom na predu-

vjete za ostvarivanje ovoga prava, doplatak za

djecu u Hrvatskoj ima sva obiljeja socijalnih

naknada.

18 l PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR l 19

Slijedom navedenog, preporuka je da se

u Zakon o udomiteljstvu, ili njegove pod-

zakonske akte, uvede institut specijalizira-

nog udomiteljstva te sva daljnja prava za

maloljetne trudnice i majke s djecom, kao

i veu podrku udomiteljima (strunu kroz

edukacije i supervizije, materijalnu, i sl.).

Propisi iz podruja zdravstvene zatite i zdravstvenog osiguranja

to se tie propisa iz podruja zdravstvenezatite, relevantni propisi na snazi u RHsu Zakon o zdravstvenoj zatiti, Zakon o lije-

nitvu, Zakon o kvaliteti zdravstvene zatite,

Zakon o zatiti prava pacijenata te Zakon o

zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava

na slobodno odluivanje o raanju djece.

Zakon o zatiti prava pacijenatazasniva se

na naelima humanosti i dostupnosti i za-

tite prava pacijenata. Naelo humanosti

zatite prava pacijenata ostvaruje se osigu-

ravanjem potivanja pacijenta kao ljudskog

bia, osiguravanjem prava na ziki i men-

talni integritet pacijenta, zatitom osobnosti

pacijenta ukljuujui potivanje njegove pri-

vatnosti, svjetonazora te moralnih i vjerskih

uvjerenja. Naelo dostupnosti podrazumi-

jeva jednaku mogunost zatite prava svih

pacijenata na podruju Republike Hrvatske.

Prema odredbama Zakona o zatiti prava pa-

cijenata, prihvaanje pojedinoga dijagnosti-

kog ili terapijskog postupka pacijent izraava

potpisivanjem suglasnosti. Za pacijenta koji

nije pri svijesti, za pacijenta s teom duev-

nom smetnjom te za poslovno nesposobnog

ili maloljetnog pacijenta, suglasnost iz lanka

16. stavka 2. ovoga Zakona potpisuje zakon-

ski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.

Ukoliko su interesi pacijenata iz stavka 1.

ovoga lanka i njihovih zakonskih zastupnika

odnosno skrbnika suprotstavljeni, zdravstve-

ni radnik je duan odmah o tome obavijestiti

nadleni centar za socijalnu skrb.

Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvariva-

nje prava na slobodno odluivanje o raanju

djeceiz 1978. godine jedini je propis koji re-

gulira pitanje prekida trudnoe. Ovaj zakon

priznaje pravo ovjeka da slobodno odluuje

o raanju djece. Radi se o pravu koje Usta-


11/36

vom Republike Hrvatske nije izrijekom pre-

poznato kao ustavno pravo, meutim, budui

da se radi o vanom dijelu privatnog ivota,

l. 35. Ustava Republike Hrvatske kojim se

titi privatnost graana u potpunosti je pri-

mjenjiv u odnosu na situacije vezane za pre-

kid trudnoe. Pravo koje jami citirani zakon

nije apsolutno, ve je podlono ogranienju

koje je odredio sam Zakon, a radi se o zatiti

zdravlja. Prekid trudnoe se zakonom denira

kao medicinski zahvat.

Pojam medicinski zahvat osim u spomenu-tom Zakonu nalazimo jedino u Kaznenom za-

konu RH, u zakonskom opisu kaznenog djela

samovoljnog lijeenja, dok Zakon o zatiti

prava pacijenata vezano za potpisivanje su-

glasnosti pacijenta rabi izraze dijagnostikogi terapijskog postupka, a Zakon o medicinskoj

oplodnji koristi izraz medicinski postupak,

tako da terminologija Zakona o zdravstvenim

mjerama za ostvarivanje prava na slobodno

oivj o j j ij sk s

zakonima koji su stupili na snagu u posljed-

njih nekoliko godina.Zakon sadri odredbe o

prekidu trudnoe te o postupku koji prethodi

medicinskom zahvatu prekida trudnoe, a isti

zapoinje zahtjevom trudne ene.

Uz zahtjev za prekid trudnoe koji podnosi

maloljetnica koja nije navrila 16 godina ivo-

ta, potreban je i pristanak roditelja ili starate-

lja uz suglasnost organa starateljstva (centra

za socijalnu skrb). To znai da maloljetnicama

starijim od 16 godina pristanak nee trebati,

meutim postavlja se pitanje jesu li odredbe

ovog Zakona u koliziji s odredbama Zakona o

zatiti prava pacijenata prema ijim je odred-

bama za prihvaanje pojedinoga dijagnosti-

kog ili terapijskog postupka maloljetnog pa-

cijenta potrebna suglasnost roditelja. Stoga

se opravdano moe postaviti pitanje kojoj e

od ovih zakonskih odredaba lijenici u praksi

dati prednost, odnosno hoe li primijeniti Za-

kon o zatiti prava pacijenata, kao zakon koji

je kasnije stupio na snagu (lex posteriori), ili

Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvariva-

nje prava na slobodno odluivanje o raanju

djece koji predstavlja specijalan zakon u od-

nosu na prekid trudnoe (lex specialis). Lije-

niku koji je u takvoj situaciji, u dvojbi, teko

bi bilo savjetovati na koji nain postupiti,

meutim imajui u vidu da Obiteljski zakon

propisuje da roditeljska skrb traje do puno-ljetnosti, svakako bi bilo uputnije primijeniti

zakon koji je kasnije stupio na snagu (Zakon

o zatiti prava pacijenata) i koji na restrik-

tivniji nain propisuje davanje suglasnosti.

Pri tome ne treba zaboraviti da terminologi-

ja dvaju zakona nije usklaena, i dok jedan

govori o medicinskom zahvatu, drugi govo-

ri o terapijskom postupku, to otvara vrata

daljnjim nedoumicama. Provedbeni propis

uz Zakon o zatiti prava pacijenata je Pravil-

nik o obrascu suglasnosti te obrascu izjave o

odbijanju pojedinog dijagnostikog odnosno

terapijskog postupka.

Meutim, ukoliko lijenik postupi prema

odredbama Zakona o zatiti prava pacijenata,

nije iskljueno da bi u graanskom postupku

mogao odgovarati za naknadu tete zbog po-

vrede prava osobnosti na privatan ivot ma-

loljetnice koja je zatraila prekid trudnoe.

Iskustva iz prakse pokazuju da postupanje u

ovakvim sluajevima nije posve ujednaeno,

te da vei broj zdravstvenih ustanova trai

pristanak roditelja kad je rije o prekidu trud-

noe kod maloljetne djevojke.

Slijedom navedenog, prioritetno je potrebno

unaprijediti pravni i institucionalni okvirkoji

se odnosi na maloljetnike trudnoe i rodi-

teljstvo.

20 l PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR l 21

Pravilo je da se prekid trudnoe moe izvri-

ti do isteka deset tjedana od dana zaea, a

nakon isteka deset tjedana od dana zaea

samo po odobrenju komisije, pod uvjetima i

po postupku utvrenom Zakonom.

Iskustva iz prakse pokazuju da se esto trud-

noa kod maloljetnih djevojaka utvruje po

isteku deset tjedana od dana zaea. Kasno

utvrivanje trudnoe uglavnom je povezano

s nedovoljnom informiranou mladih djevo-

jaka, neprepoznavanjem i negiranjem znako-

va trudnoe. Takoer, ponekad djevojke i po

otkrivanju skrivaju da su trudne te odgaaju

trenutak kad e o tome obavijestiti obitelj.

Ako se utvrdi da je isteklo deset tjedana od

dana zaea ili da bi prekid trudnoe mogao

tee naruiti zdravlje ene, trudna ena se sa

zahtjevom upuuje na komisiju prvog stup-

nja, a kad se u ovakvom sluaju radi o ma-

loljetnici koja je navrila 16 godina ivota, a

nije stupila u brak, o upuivanju maloljetnice

na komisiju prvog stupnja obavijestit e se

roditelji odnosno staratelj maloljetnice. Oba-

vijest roditeljima u ovakvim situacijama nee

biti od utjecaja na odluku trudnice o prekidu

trudnoe, budui da ona u dobi od esnaest

godina o tome moe donijeti samostalnu

odluku, meutim svakako e predstavljati

mijeanje u njezinu intimnu sferu i mogui

nastanak dalekosenih posljedica za njezine

budue odnose s obitelji.

Iskustva pokazuju da su upravo u trenucima

po otkrivanju trudnoe kod maloljetnih dje-

vojaka obiteljski odnosi najvie narueni te

je u takvim sluajevima nuno osigurati po-

mo i podrku koja je obitelji potrebna kako

bi prevladala tekoe i odgovorno prihvatila

novonastalu situaciju.

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potpo-

rama propisuje se pravo roditelja i njemu

izjednaene osobe koja se brine o djetetu na

vremenske i novane potpore, uvjete i nain

njihova ostvarivanja i nanciranja. Vremen-

ske potpore prema navedenom zakonu su

dopusti, potede od rada i propisano vrijeme

za brigu o djetetu. Novane potpore prema

Zakonu su naknada plae, novana nakna-

da, novana pomo i jednokratna novana

potpora za novoroeno dijete. Na maloljetne

roditelje, koji su u najveem broju sluajeva

osobe izvan sustava rada, primjenjivat e se

odredbe o pravima roditelja izvan sustava

rada te e majka izvan sustava rada (to e biti

primjerice situacije u kojima je i sama majka

uzdravana osoba ili je polaznica redovitog

kolovanja ili sveuilinog ili strunog stu-

dija, dakle uenica ili studentica) ostvariti

Potrebno je usklaivanje zakonske regu-

lative u podruju koje se odnosi na pre-

kid trudnoe kod maloljetnica (Zakon o

zdravstvenim mjerama za ostvarivanje

prava na slobodno odluivanje o raa-

nju djece, 1978. iZakon o zatiti prava

pacijenata, 2004.)i trenutnu mogunost

da se uskrati informacija roditeljima u

sluaju prekida trudnoe kod djevoja-

ka u dobi od 16 do 18 godina (Zakon o

zdravstvenim mjerama za ostvarivanjeprava na slobodno odluivanje o raa-

nju djece, 1978.). Preporuka je, vodei

se naelom najboljeg interesa djeteta

(maloljetne trudnice), da zakonodavac

predvidi obvezu informiranja roditelja

i traenja njihove suglasnosti u sluaju

prekida trudnoe.


12/36

PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR l 2322 l PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

pravo na novanu pomo tijekom rodiljne

(razdoblje od roenja djeteta do navrenoga

6. mjeseca ivota djeteta) i roditeljske bri-

ge (razdoblje od 6. mjeseca do navrene 1.

godine ivota djeteta). Uvjeti za ostvarenje

prava na novanu pomo su da je majka na

dan roenja djeteta hrvatska dravljanka ili

strankinja s odobrenim stalnim boravkom u

Republici Hrvatskoj, da ima neprekidno pre-

bivalite ili stalni boravak u Republici Hrvat-

skoj u trajanju od najmanje 5 godina, te da

je zdravstveno osigurana prema propisima o

obveznom zdravstvenom osiguranju. Prema

odredbama istog Zakona maloljetni roditelji

e, kao i svi ostali, imati pravo na jednokrat-

nu novanu potporu za novoroeno dijete.

Osim Zakona o rodiljnim i roditeljskim pot-

porama, prava roditelja koji se brine o dje-

tetu regulirana su Pravilnikom o uvjetima i

postupku ostvarivanja prava na stanku za

dojenje djeteta, Pravilnikom o uvjetima i

postupku za stjecanje prava na dopust

trudnice ili ene koja doji dijete te

Pravilnikom o uvjetima i nainu koritenja

prava na pomo za opremu novoroenog

djeteta.

Najvei broj upita maloljetnih trudnica na savjetodavnoj telefonskoj liniji u sklopu Sa-

vjetovalita Mama je mama odnosi se na informiranje o ostvarivanju prava na rodiljnupotporu. Uz ovo se podruje u praksi esto javljaju i brojni problemi, koji nerijetko dovo-

de do situacije da majka ne moe ostvariti pravo na potporu. Naime, maloljetne majke

do donoenja odluke suda o stjecanju poslovne sposobnosti susreu se s tekoama

vezanim uz prikupljanje dokumentacije potrebne za podnoenje zahtjeva za ostvarivanje

rodiljne potpore. Zahtjev je potrebno predati nadlenom Hrvatskom zavodu za zdrav-

stveno osiguranje u roku 30 dana od roenja djeteta te se u tom sluaju rodiljna naknada

i ostvaruje od dana roenja djeteta. Ukoliko se zahtjev podnese nakon 30 dana, potpora

se moe ostvariti od dana podnoenja zahtjeva. No ukoliko proe rok od 120 dana nakon

roenja djeteta, nakon toga vie nije mogue ostvariti pravo na rodiljnu potporu. Pone-

kad se dogaa da unutar 120 dana nije prikupljena sva potrebna dokumentacija te da

majke zbog kasnog podnoenja zahtjeva ne mogu ostvariti rodiljnu potporu.

Propisi iz podruja odgoja i obrazovanja

Propis koji je relevantan za ovo podruje je

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj

i srednjoj koli. Zakonom se, izmeu ostalih

pitanja odgoja i obrazovanja, propisuju prava

uenika. Uitelji, nastavnici, struni suradnici

i ostali radnici u kolskim ustanovama duni

su poduzimati mjere zatite prava uenika te o

svakom krenju tih prava, posebice o oblicima

tjelesnog ili duevnog nasilja, spolne zlopo-

rabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja,

zlostavljanja ili izrabljivanja uenika, odmah

izvijestiti ravnatelja kolske ustanove koji je to

duan javiti tijelu socijalne skrbi, odnosno dru-

gom nadlenom tijelu. Nain postupanja ui-

telja, nastavnika, strunih suradnika i ravnate-

lja u poduzimanju mjera zatite prava uenika

te prijave svakog krenja tih prava nadlenim

tijelima, propisuje ministar (l. 70. Zakona).

Zakon takoer predvia dunosti kolskih

ustanova u podruju sigurnosti i zatite zdrav-

lja u kolskim ustanovama (l. 67. Zakona), a

navedene dunosti se sastoje od sljedeeg:

stvarati uvjete za zdrav mentalni i ziki ra-

zvoj te socijalnu dobrobit uenika; sprjeavati

neprihvatljive oblike ponaanja; brinuti se o

sigurnosti uenika; osigurati uvjete za uspje-

nost svakog uenika u uenju; brinuti se o

zdravstvenom stanju uenika i o tome obavje-

tavati lijenike primarne zdravstvene zatite

i roditelje; pratiti socijalne probleme i pojavekod uenika i poduzimati mjere za otklanja-

nje njihovih uzroka i posljedica, u suradnji s

tijelima socijalne skrbi odnosno drugim nad-

lenim tijelima; voditi evidenciju o neprihvat-

ljivim oblicima ponaanja uenika; pruati sa-

vjetodavni rad uenicima.

Kad je rije o maloljetnim trudnicama i majka-

ma, djevojke se u trenutku otkrivanja trudno-

e najee nalaze na redovnom kolovanju

te je suradnja sa kolom iznimno vana kako

bi bio omoguen nastavak kolovanja.

Iskustva iz rada Savjetovalita Mama je

mama pokazuju kako se esto za savjet jav-

ljaju upravo struni suradnici iz kolskih usta-

nova nastojei uenicama kod kojih je utvre-

na trudnoa, ali i njihovim obiteljima, pomoi

u prevladavanju tekoa te osigurati potrebne

uvjete za nastavak kolovanja.

Uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao

pohaati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili

vie predmeta upuuje se na polaganje pred-

metnog ili razrednog ispita. Ako uenik zbog

bolesti ili drugog opravdanog razloga ne pri-

stupi popravnom ili predmetnom odnosno ra-

zrednom ispitu u propisanim rokovima, kola

mu je duna omoguiti polaganje ispita na-

kon prestanka razloga zbog kojeg nije pristu-

pio ispitu. Razlozi i nain polaganja razrednih

i predmetnih ispita utvruju se statutom kole

(lanak 77. Zakona).

Polaganje predmetnih ili razrednog ispita e-

sto je kod maloljetnih trudnica i majki koje

zbog trudnoe i poroda nisu mogle pohaa-

ti nastavu. Zakon takoer predvia situaciju

kad uenik zbog zdravstvenog stanja ne moe

sudjelovati u odreenoj kolskoj aktivnosti ili

bi to sudjelovanje tetilo njegovu zdravlju. U

takvom sluaju uenik se moe privremenoili trajno osloboditi od pohaanja nastavnog

predmeta ili sudjelovanja u odreenim na-

stavnim sadrajima, ako ti nastavni sadraji

nisu iz osnovnih predmeta struke. Odluku o

oslobaanju uenika donosi Uiteljsko vijee

odnosno Nastavniko vijee na prijedlog li-

jenika primarne zdravstvene zatite. Ueniku

koji je tijekom cijele nastavne godine oslobo-

en pohaanja nastave odreenog nastavnog

predmeta, zavrna ocjena za taj predmet ne

upisuje se u javnu ispravu ve se upisuje da je

osloboen (lanak 80. Zakona). Kod maloljet-

nih trudnica tu je najee rije o osloboenju

od nastave tjelesne i zdravstvene kulture.

Zakonom o strukovnom obrazovanju(lanak35.) predvieno je da se polaznicima koji ne

zavravaju obrazovanje zbog roditeljstva, izni-

mnih socijalnih, osobnih ili obiteljskih prilika

te zbog bolesti moe produiti status redovitog

polaznika najvie za dvije godine, o emu na

temelju relevantne dokumentacije nadlenih

tijela odluuje ravnatelj na prijedlog strunog

tijela ustanove za strukovno obrazovanje. Mo-

gue je predvidjeti i situacije kojima e se na

osobe koje su postale roditelji u djejoj dobi,

primjenjivati i Zakon o obrazovanju odraslih(NN, broj 17/07, 107/07 i 24/10), te Pravilnik opolaganju dravne mature.


13/36

PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR l 2524 lPRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR

Postoji i itav niz daljnjih propisa koji su

relevantni za podruje maloljetnikih

trudnoa i poroda, meutim takvi e se pro-

pisi u pravilu primjenjivati rjee, odnosno

samo u situacijama kad doe do povreda

odreenih prava maloljetnih majki i trudni-

ca. Kao to je ve ranije objanjeno, radi se

o ranjivoj skupini osoba koje mogu posta-

ti rtvama diskriminacije po osnovi svojeg

stanja. Zakon o suzbijanju diskriminacijeprua zatitu od diskriminacije po ograni-

enom broju osnova rasa, etnika pripad-

nost, boja koe, spol, jezik, vjera, politiko ili

drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno po-

drijetlo, imovno stanje, lanstvo u sindika-

tu, obrazovanje, drutveni poloaj, brani ili

obiteljski status, dob, zdravstveno stanje, in-

validitet, genetsko naslijee, rodni identitet,

izraavanje ili spolna orijentacija. Diskrimi-

nacijom u smislu Zakona o suzbijanju diskri-

minacije smatra se stavljanje u nepovoljniji

poloaj bilo koje osobe po navedenim osno-

vama. Na ovom mjestu je za diskriminaciju

dovoljno rei da ona moe biti izravna ili ne-

izravna. Izravna diskriminacija je postupa-

nje uvjetovano nekim od osnova iz lanka 1.

stavka 1. Zakona kojim se osoba stavlja ili je

bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u ne-povoljniji poloaj od druge osobe u uspore-

divoj situaciji. Neizravna diskriminacija po-

stoji kad naizgled neutralna odredba, kriterij

ili praksa stavlja ili bi mogla staviti osobe u

nepovoljniji poloaj u odnosu na druge oso-

be u usporedivoj situaciji, osim ako se takva

odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno

opravdati zakonitim ciljem, a sredstva za

njihovo postizanje su primjerena i nuna.

Ukoliko bi diskriminacija na temelju stanja

(trudnoa, obiteljsko stanje nakon poroda)

bila udruena s diskriminacijom po daljnjim

osnovama kao to su primjerice etnicitet ili

neka druga karakteristika, govorimo o teoj

diskriminaciji. Teim oblikom diskriminacije

u smislu Zakona smatrat e se diskrimina-

cija poinjena prema odreenoj osobi po

vie osnova (viestruka diskriminacija), dis-

kriminacija poinjena vie puta (ponovljena

diskriminacija), koja je poinjena kroz dulje

vrijeme (produljena diskriminacija) ili kojaposljedicama posebno teko pogaa rtvu

diskriminacije. U sluajevima diskriminacije

treba primijeniti antidiskriminacijske propi-

se, i to prije svega Zakon o suzbijanju diskri-

minacije te odredbe o zabrani diskriminacije

sadrane u Ustavu i meunarodnim doku-

mentima koji su na snazi u Republici Hrvat-

skoj i mehanizme suzbijanja diskriminaci-

je koji su predvieni tim propisima. Treba

primijetiti da Zakon izrijekom ne spominje

trudnou kao osnovu diskriminacije, meu-

tim, budui da je trudnoa stanje svojstveno

iskljuivo enskom spolu, diskriminacija na

temelju spola koja je izrijekom prepoznata

Zakonom podrazumijeva i diskriminaciju

na temelju trudnoe. Budui da je ivot ne-

predvidiv, a isto tako i ljudsko ponaanje,

mogue je samo rei da do diskriminacijemoe doi u neogranienom broju situacija

i neogranienom podruju ljudskog djelo-

vanja.

Budui da su maloljetnika trudnoa i rodi-

teljstvo vrlo delikatna situacija, mogue je

predvidjeti ivotne okolnosti u kojima bi svo-

ju primjenu mogli nai Zakon o zatiti osob-

nih podataka i Zakon o medijima. I jedan i

drugi zakon tite privatnost osoba, pa tako

i maloljetnih. Zakon o zatiti osobnih poda-

Ostali propisi taka jami zatitu u sluaju neovlatenog ko-ritenja, odnosno neovlatenog davanja na

koritenje osobnih podataka. Svrha zatite

osobnih podataka jest zatita privatnog ivo-

ta i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda

u prikupljanju, obradi i koritenju osobnih

podataka. Zatita osobnih podataka u Re-

publici Hrvatskoj osigurana je svakoj zikoj

osobi bez obzira na dravljanstvo i prebivali-

te te neovisno o rasi, boji koe, spolu, jezi-

ku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, na-

cionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini,roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili

drugim osobinama.

Zakon o medijima sadri posebnu odredbu

o tome da su mediji duni potovati privat-

nost, dostojanstvo, ugled i ast graana, a

osobito djece, mladei i obitelji. Takoer se

zabranjuje objavljivanje informacija kojima

se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time

ugroava njegova dobrobit.

Kako bi se osigurao pristup pravdi svim

graanima Republike Hrvatske, bez obzira

na imovno stanje, 2008. godine donesen je

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi. Zakon

predvia naine olakavanja pristupa sudu

i drugim tijelima koja odluuju o pravima i

obvezama hrvatskih dravljana i stranaca na

nain da trokove u cijelosti ili djelomino

snosi Republika Hrvatska, uzimajui u obzir

njihov materijalni poloaj i okolnost da ne bi

mogli ostvariti to pravo bez ugroavanja svo-

jeg uzdravanja i uzdravanja lanova svojeg

kuanstva.

Ovim prikazom pravnog okvira u Republici

Hrvatskoj nastojao se prikazati to vei broj

propisa koji se primjenjuju ili bi se potenci-

jalno mogli primijeniti u razliitim ivotnim

situacijama u kojima se nalaze maloljetne

trudnice i maloljetni roditelji. S obzirom na

dinamiku ivota i nepredvidivost ljudskog

postupanja, sasvim sigurno e biti razloga i

za primjenu brojnih drugih propisa, koji zbog

svoje ope primjene odnosno irokog broja

adresata kojima su namijenjeni prelaze gra-

nice ove Analize.


14/36

ISTRAIVANJE O MALOLJETNIKIM TRUDNOAMA I RODITELJSTVU l 2726 lISTRAIVANJE O MALOLJETNIKIM TRUDNOAMA I RODITELJSTVU

ISTRAIVANJE O MALOLJETNIKIMTRUDNOAMA I RODITELJSTVU

Potaknuti injenicom da je pojava maloljet-

nikih trudnoa i roditeljstva u Hrvatskoj

nedovoljno istraena, ovim istraivanjem na-

stojali smo objediniti podatke i iskustva u radu

s maloljetnikim trudnoama i roditeljstvom u

podruju sustava obrazovanja, socijalne zatite

i podrke obitelji u razdoblju od 2007. do 2009.

godine.

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

ISTRAIVAKI CILJEVI:

Ispitati pojavnost i karakteristike maloljetnikih trudnoa i roditeljstva u Hrvatskoj;

Ispitati u kojoj mjeri maloljetnike trudnoe i roditeljstvo predstavljaju problem;

Ispitati oblike pomoi i podrke koje institucije mogu pruiti maloljetnim

trudnicama, roditeljima i njihovim obiteljima;

Ispitati iskustva vezana uz smjetaj maloljetnih trudnica ili majki s djecom

izvan vlastite obitelji;

Ispitati razinu meusektorske i meuresorne suradnje te podrke institucijama veza

no uz maloljetnike trudnoe i roditeljstvo;

Ispitati doprinos institucija prevenciji maloljetnikih trudnoa i roditeljstva.

Istraivanje je provedeno u razdoblju od lip-

nja do listopada 2010. godine. Tijekom lipnja

konstruirani su upitnici o maloljetnikim trud-

noama i roditeljstvu. Krajem lipnja upitnici suredovnom potom upueni u centre za socijal-

nu skrb, obiteljske centre i uenike domove.

Upuivanje upitnika u srednje kole odgoeno

je zbog zavretka nastavne godine, te su posla-

ni poetkom rujna. Podaci su prikupljani do po-lovice listopada 2010.

METODOLOGIJA

Vremenski i tehniki okvir provedbe istraivanja

Uzorak

Istraivanjem smo nastojali obuhvatiti ustano-

ve iz podruja obrazovanja, socijalne zatite i

podrke obitelji u Hrvatskoj, i to centre za soci-

jalnu skrb, obiteljske centre, srednje kole i ue-

nike domove.

Uzorak ini 180 srednjih kola, 17 uenikih do-

mova, 17 obiteljskih centara i 85 centara za so-

cijalnu skrb.


15/36


Upitnici su upueni u sve srednje kole u Hr-

vatskoj osim dijela umjetnikih kola (glazbene

i plesne kole, njih 34), kako ne bi dolo do pre-

klapanja rezultata, zbog mogueg istovreme-

nog, paralelnog upisa uenika u dvije kole.

Upitnici su upueni u 390 srednjih kola. Uku-

pno je prikupljeno 180 (46%) odgovora od sred-

njih kola.

SREDNJE KOLE

Tablica 1.Prikaz zastupljenosti srednjih kola po regijama i upanijama

Regija upanijaUkupan broj

srednjihkola

Uzorak%

SREDINJAHRVATSKA

Meimurska 7 5 71Krapinsko-zagorska 9 4 44

Sisako-moslavaka 13 6 46

Karlovaka 12 8 67

Varadinska 15 9 60

Koprivniko-krievaka 8 4 50

Bjelovarsko-bilogorska 13 7 54

77 43 56

SLAVONIJA

Vukovarsko-srijemska 15 9 60

Osjeko-baranjska 28 16 57

Virovitiko-podravska 9 4 44

Poeko-slavonska 7 4 57

Brodsko-posavska 11 7 64

70 38 54

ISTRA IPRIMORJE

Liko-senjska 5 3 60

Primorsko-goranska 31 10 32

Istarska 23 9 39

59 22 37

DALMACIJA

ibensko-kninska 12 3 25

Zadarska 20 11 55

Splitsko-dalmatinska 46 17 37

Dubrovako-neretvanska 15 6 40

93 37 40

ZAGREBAKAREGIJA

Zagrebaka 13 11 85

Grad Zagreb 78 29 37

91 40 44

SVEUKUPNO 390 180 46

Ueniki domovi su odgojno-obrazovne usta-

nove u djelatnosti srednjeg kolstva, koje u

sklopu odgojno-obrazovnog programa za ue-

nike osiguravaju primjeren boravak tijekom

pohaanja srednjokolskog obrazovanja.

Upitnici su upueni u sve uenike domove u

Hrvatskoj, njih ukupno 56. Ukupno je prikuplje-

no 17 (30%) odgovora od uenikih domova.

UENIKI DOMOVI

Tablica 2.Prikaz zastupljenosti uenikih domova po regijama

RegijaUkupan broj

uenikih domova Uzorak %

SREDINJA HRVATSKA 12 4 33

SLAVONIJA 8 2 25

ISTRA I PRIMORJE 12 2 17

DALMACIJA 8 2 25

ZAGREBAKA REGIJA 16 7 44

SVEUKUPNO 56 17 30

Obiteljski centri su ustanove koje djeluju na

podrujima upanija, sa zadaom osnaivanja

obitelji i jaanja drutvene svijesti o obitelj-

skim vrijednostima. Dosad su obiteljski centri

osnovani u 17 upanija, a u ostale etiri njiho-

vo osnivanje je u tijeku.

Uzorak je obuhvatio sve obiteljske centre u Hr-

vatskoj, njih ukupno 17, te su prikupljeni poda-

ci iz svih centara (100%).

OBITELJSKI CENTRI

Tablica 3.Prikaz zastupljenosti obiteljskih centara po regijama

RegijaUkupan broj

obiteljskih centaraBroj prikupljenih

odgovora %

SREDINJA HRVATSKA 7 7 100

SLAVONIJA 3 3 100

ISTRA I PRIMORJE 3 3 100

DALMACIJA 4 4 100

UKUPNO 17 17 100


16/36


U skladu s postavljenim istraivakim cilje-

vima, provedeno je anketno istraivanje na

sljedeim skupinama ispitanika: centrima za

socijalnu skrb, obiteljskim centrima, sred-

njim kolama i uenikim domovima.

Konstruiran je upitnik o maloljetnikim trud-

noama i roditeljstvupri emu je dio pitanja

bio ponuen svim skupinama ispitanika na

procjenu, a dio se odnosio samo na odree-nu skupinu.

Zajedniki dio upitnika obuhvatio je pitanja

koja se odnose na:

pojavnost i karakteristike maloljetni-

kih trudnoa i roditeljstva

stupanj podrke od strane obitelji i

okoline

oblike pomoi i podrke obiteljima od

strane institucija

stupanj meusektorske i meuresor-

ne suradnje te podrke institucijama

vezano uz maloljetnike trudnoe i ro-

diteljstvo

doprinos institucija prevenciji malo-

ljetnikih trudnoa i roditeljstva.

Srednje kole i ueniki domovi dodatno

su procjenjivali oblike podrke maloljetnim

trudnicama i roditeljima unutar sustava sred-njeg obrazovanja.

Obiteljski centri procjenjivali su mogunost

vlastitog doprinosa prevenciji te oblike po-

moi i podrke maloljetnim trudnicama, ro-

diteljima i njihovim obiteljima.

Upitnik za centre za socijalnu skrb obuhvatio

je i pitanja koja se odnose na smjetaj malo-

ljetnih trudnica i majki s djecom izvan vlasti-

te obitelji.

Centri za socijalnu skrb djeluju na podruju jed-

ne ili vie opina ili gradova na podruju iste

upanije, odnosno Grada Zagreba, te mogu

imati jednu ili vie podrunica.

Upitnici su upueni u sve centre za socijalnu

skrb u Hrvatskoj, njih ukupno 80. Podrunice

centara ukljuene su samo za Grad Zagreb,

ukupno 11 podrunica. U skladu s navedenim,

ukupan broj centara za socijalnu skrb koje smo

nastojali obuhvatiti iznosi 91.

Ukupno je prikupljeno 85 (93%) odgovora od

centara za socijalnu skrb.

CENTRI ZA SOCIJALNU SKRB

Tablica 4.Prikaz zastupljenosti centara za socijalnu skrb po regijama i upanijama

Regija upanija

Ukupan broj

CZSS Uzorak %

SREDINJAHRVATSKA

Meimurska 1 0 0

Krapinsko-zagorska 4 4 100

Sisako-moslavaka 6 6 100

Karlovaka 4 4 100

Varadinska 4 3 75

Koprivniko-krievaka 3 2 67

Bjelovarsko-bilogorska 4 4 100

26 23 88

SLAVONIJA

Vukovarsko-srijemska 3 3 100

Osjeko-baranjska 6 6 100

Virovitiko-podravska 2 2 100

Poeko-slavonska 2 2 100

Brodsko-posavska 2 2 100

15 15 100

ISTRA I

PRIMORJE

Liko-senjska 2 2 100

Primorsko-goranska 5 5 100

Istarska 6 6 10013 13 100

DALMACIJA

ibensko-kninska 3 3 100

Zadarska 4 3 75

Splitsko-dalmatinska 7 6 86

Dubrovako-neretvanska 4 4 10018 16 89

ZAGREBAKAREGIJA

Zagrebaka 8 7 88

Grad Zagreb 1 (11) 11 100

19 18 95

SVEUKUPNO 91 85 93

Metode

Analiza rezultata

Podaci dobiveni anketnim istraivanjem anali-

zirani su deskriptivno, kroz distribucije frekven-cija u apsolutnim vrijednostima i postocima.

Za veinu varijabli distribucije frekvencija pri-

kazane su graki, u obliku krunih i sloenihstupastih grakona.


17/36


Polazei od pretpostavke da su maloljetne

trudnice i majke i oevi uglavnom obuhva-

eni sustavom srednjeg obrazovanja, socijalne

skrbi i podrke obitelji, nastojali smo ispitati u

kojoj se mjeri te institucije susreu s pojavom

maloljetnikih trudnoa i roditeljstva kod svojihuenika/ca i korisnika/ca. Prikupljeni podaci po-

kazuju da se u najveoj mjeri s maloljetnikim

trudnoama i roditeljstvom susreu centri za

socijalnu skrb, pri emu njih 93% navodi kako je

u protekle tri godine bilo takvih sluajeva.Takav

je rezultat u skladu s oekivanjima budui da je

u nadlenosti centra za socijalnu skrb ostvariva-

nje obiteljsko-pravne zatite, poput rjeavanja

statusnih pitanja, izdavanja miljenja vezano uz

sklapanje braka prije punoljetnosti i stjecanje

poslovne sposobnosti, mogunosti uvoenja

nadzora i patronae, a takoer mogu pruiti i

savjetodavnu i nancijsku pomo.

73% srednjih kola takoer navodi da je u po-sljednje tri godine bilo sluajeva trudnoe i ro-

diteljstva kod njihovih uenica/ka. Budui da

je velik dio populacije adolescenata obuhva-

en srednjokolskim sustavom (79,2% 2004.

godine; prema Planu razvoja sustava odgoja i

obrazovanja 2005. 2010.), stoga je i podatak

o pojavnosti maloljetnikih trudnoa kod veine

kola oekivan.

REZULTATI

1. POJAVNOST I KARAKTERISTIKE MALOLJETNIKIHTRUDNOA I RODITELJSTVA

Slika 1.Prikaz odgovora na pitanje Je li u protekle tri godine bilo sluajeva maloljetniketrudnoe ili roditeljstva kod korisnika / uenika u vaem centru / koli / domu?

93

72,7

41,2

58,8

5,8

25,6

58,8

41,2

1,2

1,7

0

0

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Centri za socijalnu

skrb

Srednje kole

Ueniki domovi

Obiteljski centri

Da Ne Ne znam

Vie od polovice obiteljskih centara (59%) ta-

koer se susrelo sa sluajevima maloljetni-

kih trudnoa kod svojih korisnica.

Ueniki domovi se u najmanjoj mjeri su-

sreu s maloljetnikim trudnoama, tako da

vie od polovice (59%) navodi da u njihovom

domu u zadnje tri godine nije bilo takvih slu-

ajeva.

Slika 2.Prikaz procjene priblinog broja maloljetnikih trudnoa i roditeljstva u posljednje tri godine

46,8

77,1

100

90

29,1

17,5

0

10

11,4

3,1

0

0

12,7

2,3

0

0

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Centri za socijalnu

skrb

Srednje kole

Ueniki domovi

Obiteljski centri

< 5

5-10

10-15

> 15

2007. god. 1814 poroda; 2008. god. 1788 poroda; 2009. god. 1635 poroda,

2007. god. 136 majki; 2008. god. 176 majki; 2009. god. 169 majki,

2007. god. 141 dijete; 2008. god. 207 djece; 2009. god. 196 djece

Ueniki domovi i obiteljski centri s maloljet-

nikim trudnoama i roditeljstvom susreu

se prilino rijetko te gotovo svi procjenjuju

kako su se u posljednje tri godine susreli s

tom pojavom u manje od 5 sluajeva. Tako-

er, tri etvrtine srednjih kola (77%) susre-

lo se s manje od 5 sluajeva, dok se manji

dio kola susreo s vie od pet maloljetnikih

trudnoa i roditeljstva. Vrlo mali broj kola

(5%) navodi da je bilo vie od 10 sluajeva

maloljetnike trudnoe i roditeljstva kod nji-

hovih uenica/ka u zadnje tri godine. Centri

za socijalnu skrb takoer veinom navode da

su se susreli s manje od 5 sluajeva (47%),

no etvrtina je imala i vie od 10 takvih slu -ajeva (CZSS Zagreb, Split, Karlovac, Nova

Gradika, Osijek, Vukovar, Slavonski Brod,

Vinkovci, Valpovo, Poega, Bjelovar, Kutina,

azma i akovo).Prema slubenim podacima Hrvatskog zavo-

da za javno zdravstvo od 2007. do 2009. go-

dine utvreno je ukupno 5.237 poroda kod

adolescentica. Slubeni podaci odnose se na

adolescentne trudnoe, u dobi od 14 do 19

godina, to nije jednaka kategorija maloljet-

nikim trudnoama, budui da adolescentne

trudnoe obuhvaaju i dobnu skupinu od 18

do 19 godina. Ipak, podaci HZJZ-a o broju

poroda i prekida trudnoe kod adolescenti-

ca jedini su dostupni podaci u Hrvatskoj koji

se sustavno biljee i ukazuju na ovu pojavu.

Stoga se u ovom istraivanju koristimo tim

brojem kao referentnim okvirom.

Prema Godinjim statistikim izvjeima Mi-

nistarstva zdravstva i socijalne skrbi o pri-

mijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj

zatiti djece, mladei, braka, obitelji i osoba

lienih poslovne sposobnosti, te zatiti tje-

lesno ili mentalno oteenih osoba u Repu-blici Hrvatskoj od 2007. do 2009. godine, u

podruju obiteljsko-pravne zatite zabiljee-

no je 4812 maloljetnih majki, i 5443 djece

roene od maloljetnih majki. Iz tablice 5. vid-

ljivo je da procjene centara za socijalnu skrb

priblino odgovaraju slubenim podacima

Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Budui da srednje kole obuhvaaju najvei

dio ope populacije adolescenata, pretpo-

stavka je da e maloljetni roditelji u najveoj


18/36

Procjena broja maloljetnih roditelja obzirom

na spol, kod svih ukljuenih institucija po-

djednako ukazuje da je u vie od 90% sluaje-

va rije o maloljetnim trudnicama i majkama,

dok se tek mali postotak odnosi na maloljet-

ne oeve.Stoga se i naredne procjene karak-

teristika maloljetnikog roditeljstva veinom

odnose na maloljetne majke.

Prilikom procjena prosjene dobi maloljetnih

trudnica, majki i oeva, ponuene su tri kate-

gorije, i to manje od 14 godina, od 15 do 16,

te od 17 do 18 godina.

Vrlo mali postotak srednjih kola i centara za

socijalnu skrb navodi sluajeve maloljetnih

trudnica i majki u dobi ispod 14 godina, to je


mjeri biti zastupljeni ba u sustavu srednjeg

obrazovanja. Promatrajui procjene koje na-

vode kole, to su ipak uglavnom rijetki slu-

ajevi. kole navode ukupno 511 sluajeva

maloljetnikih trudnoa i roditeljstva u po-

sljednje tri godine, no ovdje je vano napo-

menuti kako se istraivanju odazvalo 45%

kola u Hrvatskoj, stoga podaci o ukupnom

broju mogu posluiti tek kao okvir. Centri za

socijalnu skrb ukupno gledajui procjenjuju

neto vei broj sluajeva maloljetnikih trud-

noa i roditeljstva, no u kontekstu obiteljsko-pravne zatite opisano je samo 10% sluaje-

va od ukupnog broja adolescentnih poroda.

Ukazuje se potreba za to boljom evidenci-

jom i suradnjom meu svim ukljuenim in-

stitucijama kako bi se unaprijedilo praenje

pojavnostimaloljetnikih trudnoa i roditelj-

stva, utvrdilo tono stanje i izbjegla odstu-

panja u postojeim slubenim podacima o

broju maloljetnikih trudnoa te kako bi svim

maloljetnim majkama bila osigurana potreb-

na pomo i podrka.

Uoljivo je da su procjene od strane uklju-

enih institucija manje u usporedbi sa slu-

benim podacima. Takve razlike mogu bitiposljedica metodolokih nedostataka istra-

ivanja i koritenog instrumentarija, ali i ne-

ujednaenog biljeenja podataka od strane

razliitih institucija.

Tablica 5.Prikaz broja maloljetnih majki i maloljetnih oeva u posljednje tri godine

Centri zasocijalnu skrb

Srednje kole Ueniki domovi Obiteljski centri

N%

N%

N%

N%

Maloljetnemajke

614 92,7 466 91,2 15 93,8 19 90,5

Maloljetnioevi

48 7,3 45 8,8 1 6,2 2 9,5

Ukupno 662 100,0 511 100,0 16 100,0 21 100,0 oekivano i u skladu sa slubenim podacima.Naime, prema podacima Hrvatskog zavoda

za javno zdravstvo od 2007. do 2009. godi-

ne zabiljeeno je 25 poroda kod djevojica u

dobi do 14 godina4.

Uoljivo je da se procjene dobi maloljetnih

trudnica, majki i oeva od strane razliitih in-

stitucija uglavnom razlikuju. Tako veina ko-

la i uenikih domova procjenjuje da su ma-

loljetni roditelji u najveoj mjeri u dobi od 17

i 18 godina, dok ak 80% obiteljskih centara

procjenjuje prosjenu dob od 15 i 16 godina.Centri za socijalnu skrb procjenjuju gotovo

jednak broj maloljetnih roditelja u dobnoj

skupini od 15 do 16 godina (48%), kao i u

dobnoj skupini od 17 do 18 godina (49%).

Mogue je da su maloljetne trudnice, majke i

oevi u dobnoj skupini od 15 do 16 godina u

veoj mjeri korisnici centara za socijalnu skrb

i obiteljskih centara zbog njihovih poveanih

potreba u kontekstu obiteljsko-pravne zatite

kao i podrke obitelji.

Slika 3.Prikaz broja maloljetnih majki i maloljetnih oeva u posljednje tri godine

92,7 91,2 93,8 90,5

7,3 8,8 6,2 9,5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Centri za socijalnu

skrb


%

Maloljetne majke Maloljetni oevi

2,5 3,8 0 0

48,1

30,5

14,3

80

49,4

65,7

85,7

20

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Centri za socijalnu

skrb


%

< 14 15-16 17-18

Slika 4.Prikaz broja maloljetnih trudnica, majki i oeva u posljednje tri godine prema dobi

42007. god 5 poroda; 2008. god. 11 poroda; 2009. god. 9 porod


19/36


Podrka okoline, osobito od strane obite-

lji i partnera, iznimno je vana kad je u

pitanju maloljetniko roditeljstvo. Budui da

je rije o mladim osobama koje su najveim

dijelom ovisne o svojim obiteljima u smislu

materijalne sigurnosti i openite podrke,

koje su ukljuene u sustav redovnog kolo-

vanja te nisu samostalne, podrka obitelji

ima vrlo vanu ulogu.Takoer, budui da su

maloljetnike trudnoe i roditeljstvo u veini

sluajeva neplanirani i neoekivani, kako od

samih maloljetnih roditelja tako i od njihove

obitelji i okoline, mogu izazvati naruene od-

nose u uoj i iroj obitelji.

2. KOLIKO MALOLJETNIKE TRUDNOE IRODITELJSTVO PREDSTAVLJAJU PROBLEM?

Ukljuene institucije sustava obrazova-

nja, socijalne skrbi i podrke obitelji

uglavnom se slau u procjeni da maloljet-

nike trudnoe i roditeljstvo ne predstavljaju

znaajniji problem.

Najvei postotak odgovora odnosi se na

tvrdnju da maloljetnike trudnoe niti jesu

niti nisu problem. Budui da maloljetniketrudnoe i roditeljstvo nisu esti sluajevi

te da se veina institucija susrela s manje

od 5 pojedinanih sluajeva u posljednje tri

godine, postoji mogunost da je institucija-

ma teko procijeniti u kojoj mjeri ta pojava

Documents

Publikacija Kada Djeca Imaju Djecu