Put spoznaje

Mjerilo naeg znanja predstavlja samo nae iskustvo. Praktine pouke donose nam mudrost dublju od one koju steemo iz teorijskih pouka. Ono to ljude plai, jest da iskustvo nije uvijek pozitivno. Meutim, pouka je uvijek pozitivna, bez obzira koliko iskustvo bilo negativno.

Svaki uspeh je proizvod niza neuspjeha. To je nain na koji uimo. Metodom pogreaka mi uimo kako neto uraditi ispravno. Djeca su najbolji primjer za to, jer nitko ne radi toliko greaka i ne ui toliko brzo kao djeca.

Grijeimo samo onda kada ne uimo na grekama Razlika izmeu uspjenih i neuspjenih ljudi je u tome to su uspjeni bili ustrajni i uporni, ne dozvoljavajui da im neuspjeh bude krajnji cilj. Nijedan neuspjeh nije konaan osim ako vi tako ne odredite.

Uenje iziskuje promjenu; promjena podrazumijeva gubitak obrazaca; gubitak obrazaca podrazumijeva umiranje starog; umiranje starog raa novo. Zapravo se nita ne promijeni dok se mi ne promijenimo.

Vano je svjesno opaanje vlastitog ponaanja i vlastitih postupaka.

to znai biti svjestan samog sebe?

To znai osvijetliti svaku svoju misao, emociju, ili djelo. Znai vidjeti to, osjetiti, kada proe misao kroz glavu, rei sebi: Hej, ja sam sada pomislio na to i to, ili u trenutku nadolazeeg bijesa postati svjestan da se bijes pojavljuje, te ne reagirati na njega, ve ga promatrati, kao da je neki stranac. Dovoljno je samo promatrati svoju emociju, ili misao i ona je ve osvijetena. Dakle svjesnost znai neprekidno samopromatranje. Promatrajte emociju kao da je stranac. To je odnos osvjeivanja. Opazite kako se kreete i kakvi su ton i boja vaeg glasa u razliitim situacijama posebno u stresnim, u kojima je veina ljudi nesvjesna. Promatrajte sebe u situacijama upoznavanja novih ljudi (moda nismo svjesni da zagrizemo u snu, ili se namrtimo kad god upoznajemo nekoga). U svemu postoje obrasci i jako je vano osvijestiti ih.

Mi ne moemo odrediti ishod neke situacije, ali zato moemo odrediti svoj trud. Mi ne moemo znati da li emo pobijediti u nekoj igri, ili ne, da li emo dobiti posao koji elimo, ili pronai ljubav. Ali zato moemo odrediti trud koji emo u to uloiti. to god mislili, ili osjeali, sumnjali, ili strahovali, usprkos naoj prolosti, ili roditeljima, na trud i dalje oblikuje na ivot. Stoga uloite trud, a tada prihvatite ishod. Pustite ono ime ne moete upravljati.

Ljudi koji predugo razmiljaju prije nego to naine korak, mogli bi itav ivot provesti na jednoj nozi. Anthony de Mello

Primjena ovoga naela i ivljenje sa svrhom znai pitati samog sebe, ne samo to moram uiniti?, ve i Kada je najbolje vrijeme da to uinim?.

Duhovni ivot zapoinje i zavrava se tijelom. Ono je naa jedina imovina koja traje itav ivot. Moemo meditirati, vizualizirati i sanjati, ali ne moemo izai iz tijela ako najprije ne uemo u njega. U uravnoteenom stanju tijelo i duh zajedno stvaraju energiju i obilje u naim ivotima. Ravnoteu postiemo putem svetog trojstva zdravlja: svakodnevne tjelesne aktivnosti, zdrave hrane i kvalitetnog odmora

Tekoe s vremenom prolaze, kao i uici, jer to god se uzdigne, mora pasti, a to god padne, ponovno e se uzdii u ovom, ili onom obliku. To je priroda svijeta. Ciklusima ivota ne moemo upravljati, ali moemo ih jahati kao konje, ili blage valove. Prihvaajui promjene vlastitih doba, kreemo se u skladu s ciklusima vlastitoga svijeta.

Jedan od puteva u pravu budunost, iako ima lane budunosti, jeste ii u pravcu u kom raste tvoj strah. I produite dalje.

Damir Tenodi Terapeutske vjetine

Materija kao takva ne postoji. Sva materija nastaje i postoji zahvaljujui sili koje uzrokuje vibracije estica atoma i dri taj minijaturni solarni sistem na okupu morali bismo konano priznati da iza te sile stoji svijest i inteligencija

Platon od slobodnog ovjeka (slobodnog od straha iluzija) ne moe se napraviti rob, jer slobodan ovjek i u zatvoru je slobodan. Strah je misao koja se ne temelji na onom to je, ve na onom to bi moglo biti.

Will Smith strah nije stvaran, strah postoji jedino u vaim mislima o budunosti. Proizvod je nae mate, neega to ne postoji niti je ikada postojalo. Strah je vrlo blizak ludilu.

Dan Millman susrest e se sa svojim Viim Ja onog trenutka kada se tvoja svijest izdigne iz mora osobnih pitanja i briga, te uplovi u srce. Zna, ne mora se penjati na valove Tibeta jer kraljevstvo neba je unutra. Unutra i gore u srcu iznad sve je tamo.

Ana Buevi Safari duha

Pravilo 17 sekundi nakon 17 sekundi na prvu misao se lijepi druga i nakon 17 sekundi trea misao. Dobijemo niz pozitivnih ili negativnih misli koje nemaju nikakvu snagu.

Pravilo 68 sekundi mislei na neku misao 68 sekundi odailjemo u svemir misao i vibraciju, krenula je manifestacija. Zakon privlaenja tri osnovna koraka:

1. aljemo elju

2. svemir odgovara

3. otputamo oekivanja i usklaujemo se sa eljom

Tehnika Priajte novu priu i Ba bi bilo lijepo., priajte ono to elite ivjeti umjesto nema posla recite Ne bi li lijepo bilo dobiti ovaj posao.

Molitva je trenutak kada se mi obraamo Bogu, a Meditacija je vrijeme kada se Bog obraa nama.

Sa udahom kaemo: Hvala tebi Gospodine.

Sa izdahom kaemo: Neka bude volja Tvoja.

Lao Tsze - Upoznati druge pametno je, upoznati sebe mudrost je.

Osho Postanite nesvrhoviti poput bijelog oblaka. Postanite bijeli oblak. Naime bijeli oblak plovi bez ikakvog otpora kad god ga vjetar nosi, apsolutno uivajui u vjenoj promjenjivosti formi svoga postojanja i bez tendencije da ita zadrava ili mijenja uplivom svoje volje. Bijeli oblak je nesvrhovit (bez-smislen) jer postoji iskljuivo radi Postojanja. I mi trebamo postati identini njemu: bez otpora, blaeno, spontano suraivati sa vjetrovima karme i prihvatiti Njegovu volju kao svoju vlastitu (prepoznati je istinski takvu). I tada biva realizirana Smisao, jer postajemo Prolaznost-koja je vjena, neprolazna i nepromijenjiva (apsolutno promijenjiva). Sedona metoda Nema vanijeg hodoaa od onog na koje se uputimo da bismo upoznali sebe. Svijest je osnova svakog djelovanja

Svjesnost je prepoznavanje djelovanja svijesti. Razumijevanje aspekta svijesti i svjesnosti polazite je svakog valjanog duhovno razvoja.

Mitski svijest se definira kao posjedovanje samog sebe, a sam in posjedovanja ostvaruje se u trenutku kada ovjek uspije iz svog sredita vladati itavim svojim biem. Tezej to ini u grkom mitu, ovjek mora u labirintu svoje nutrine pobijediti Minotaura vlastitu niu prirodu, da bi tako doao do sredita labirinta i postao njegov gospodar. Potrebno je znati da svijest ne moemo buditi bez jake volje da inimo on to treba, a ne ono to nam se svia. 6 stvari koje sretni ljudi nikad ne ine:

1. ne bave se tuim ivotom

2. ne trae odobravanje

3. ne oslanjaju se na druge ljude i izvanjske dogaaje kakao bi bili sretni

4. ne dre se za ljutnju

5. ne provode due vremenske periode u negativnoj okolini.

8 stvari kojih se treba sjetiti kada sve krene nizbrdo:

1. bol je dio procesa odrastanja

2. sve je u ivotu prolazno

3. zabrinutost i jadikovanje ne mijenjaju nita

4. vai oiljci su simbol vae snage

5. svaka borba je korak naprijed

6. negativnost drugih ljudi nije va problem

7. u konanici, bit e onako kako treba biti

8. najbolje to moete napravit je da nastavite dalje Tri ivotna pitanja:

1. Kada je najvanije vrijeme? Sada.

2. Tko je najvaniji? Osoba s kojom ste.

3. to je najvanije uiniti? Biti paljiv i zainteresiran za on to se dogaa upravo sada sa osobom s kojom ste.

Duhovnost - je traganje za smislom, iskonska potreba pojedinca da kroz razliita iskustva unaprijedi svoj duh, spozna vie istine i postigne prosvjetljenje.

to uiniti kada spasite ivot drugom ivom biu ak i crvu ili korovu u zrak putate spaavanje ivota. Mala milosrdna djela jedna su od duhovnih aktivnosti koje imaju najveu mo preobrazbe.

Indijanac iz plemena Cree od poetka svijeta, svakog jutra kad sunce izae stvoritelj nam daje 4 zadatka za taj dan:

Prvo , moram nauiti bar jednu znaajnu stvar

Drugo, moram drugoga nauiti barem jednu znaajnu stvar

Tree, moram uiniti neto za nekog drugog, a najbolje je ako ta osoba ni ne shvati da sam neto za nju uinio

etvrto, moram se prema svim oblicima ivota ponaati sa potovanjem. inei to irim te stvari po svijetu.

Gottried Miller osniva Salem utoita za zlostavljanu djecu

Jaina valova koji su meusobno u fazi je jednaka kvadratu zbroja valova. Dva zdruena vala su etiri puta jaa od jednog, deset valova su stotinu puta jai. Misao je energija, a sva se energija pojavljuje u valovima, vjerujemo da je 80 000 ljudi koji misle istu misao jednako mono u smislu stvaranja zajednike stvarnosti kao 6 400 000 ljudi. Za planetarnu promjenu stvarnosti e biti dovoljno da svih 80 000 ljudi vjeruju u ljubav. Istinu vam kaem, ako se ne promijenite i postanete kao mala djeca, nikad neete ui u kraljevstvo nebesko. Stoga, tko je ponizan, kao ovo dijete, najvei je u mom kraljevstvu.

Oscar Wild Svi sveci imaju prolost i svi grenici budunost.

Gandhi Religije su razliiti putovi koji vode istom cilju. Zar je vano kojim putom idemo, ako zavrimo na istom odreditu.

Strpljenje nije stvar ekanja, ono je sposobnost zadravanja dobrog stava dok teko radimo na svojim snovima, znajui da je rad vrijedan toga.

Thom Hartman Posljednji ar pradavnog sunca

Teorija Gaia kae da je planet ivi organizam i da smo mi samo jedna stanica u tom golemom tijelu.

Premda su lov i ubijanje za hranu dijelom prirodnog poretka, kada to inimo moramo to raditi s potovanjem i zahvalnou. Obred prve noi u Europi punih 1600 godina, opisano u Epu u Gilgameu.

Morfna rezonancija fenomen trenutanog dijeljenja udaljenog znanja.

Djeca su dar, dana su nam na skrb ali ne zauvijek. Pokuaj da ih predugo zadrimo uza se moe imati razorne posljedice za njih ali i za nas. Moramo nauiti vratiti dar i povjeriti svoju djecu Bogu. Vie nisu naa. Sada su Boja djeca.

Sufi Kada umremo nae se svijesti rastope u kozmiku juhu. Sve nae misli, snovi, strahovi, iskustva sve to ide u lonac, oblikujui golemi kozmiki gula, u kojem su svi izmijeani sa svim drugima. Kada se rodi dijete, kozmiki kuhar, zagrabi u kozmiki lonac, i izvadi dovoljno juhe za napuniti ljudsko tijelo i duu. Budui da svi potjeemo iz iste juhe, imamo obvezu uiniti juhu sretnijom, lakom ukusnijom. Svaka misao koju pomislimo i svako djelo koje poinimo na kraju zavri u juhi i biti e uliveno u nekog od naim potomaka.

to uiniti kada spasite ivot drugom ivom biu ak i crvu ili korovu u zrak putate spaavanje ivota. Mala milosrdna djela jedna su od duhovnih aktivnosti koje imaju najveu mo preobrazbe. Biti radostan bez razloga ono to definiramo kaodobro ini nas sretnima. Ono to definiramo kao loe ini nas nesretnima. Meutim nita samo po sebi nije dobro niti loe, sve ovisi o tome kako mi to vidimo. Kad shvatite da nema dobre ili loe situacije, ve da je to samo na trenutni doivljaj, a on se moe promijeniti, onda ste SLOBODNI.

I Istina e vas osloboditi: Klju promjene si ti

Mahatma Gandhi - Veliina nas kao ljudskih bia ne lei toliko u naoj sposobnosti da promijenimo svijet, to je mit atomskog doba, ve u naoj sposobnosti da promijenimo sebe.

Stoga, najbolji i jedini pravi recept za promjenu bi bio: promijenimo sebe! Svaka borba protiv zla je uzaludna borba, to je kao da eljamo kosu vlastitog odraza u ogledalu i frustriramo se jer i dalje imamo neurednu frizuru! I borba protiv rata je borba, ba kao i rat! Kao to potvruje i kvantna fizika: promatra stvara stvarnost oko sebe, ako nema promatraa, nema niti njegove stvarnosti. Kakva je naa svjesnost u ovom asu, takav je i svijet kojeg vidimo oko sebe, iz razloga to mi ne vidimo stvari onakve kakve one jesu, nego unosimo nau svjesnost o tome tko mi jesmo u svaku situaciju. Ono to ja jesam utjee na nain kako vidim svijet oko sebe, a nain kako vidim svijet oko sebe utjee na moj izbor u svijetu.

Kada se probudite, kada shvatite, kada uvidite, sa svijetom postane sve u redu. Najvanije putovanje na koje moete poi je unutarnje putovanje. To je putovanje prema istini o tome tko vi stvarno jeste. To je mjesto iznad svakodnevne svjesnosti, gdje poinje duhovno osnaenje. Duhovnost vam daje snagu da odluite misliti kreativno umjesto da mislite automatski, da izaberete odgovor umjesto reakcije, te mir, ljubav i sklad umjesto stresa, sukoba i kaosa. Previe govorimo o reformama: ekonomskoj, socijalnoj, politikoj. Ostavite reforme na miru i pobrinite se za reformatora. Kakav svijet moe stvoriti ovjek koji je glup, pohlepan i bez srca? Ne moete promijeniti svijet prije negoli promijenite sebe, uspijete li promijeniti sebe, otkrit ete da nikakve druge promjene nisu nune. Koja je svrha svijesti i to je izvan nje?

Ne postoji Bog kao zaseban entitet, kao osoba Bog je ukupnost svekolikog odvijanja ivota i sam njegov izvor. Kad bi stvoritelj ovog svijeta uistinu bio netko ili neto izvan nas, ve bi ga netko negdje morao pronai, ve bi bio otkriven uz sav napredak i tehnoloki razvoj kojim raspolaemo. Bog je Ljubav u naem srcu koja je u svojoj njenosti i prirodnosti stvorila ovu svijest da bi u njoj mogla vidjeti svoj vlastiti odraz i uivati u radosti tog prepoznavanja. To je misterij sakriven ravno pred naim nosom toliko oigledan i neposredan da je postao nevjerojatan naem umu iji je pogled cijelo vrijeme usmjeren prema van u potrazi za stvoriteljem, za izvorom i za smislom, a sve to je potrebno je okrenuti ga prema unutra, prema nama samima. Jedino nae srce ovo moe razumjeti. Sve je ve samo po sebi savreno upravo takvo kakvo jest, samo su naa iskrivljena, nesavrena percepcija i prosuivanja na temelju nauenog lanog identiteta ono to uzrokuje sve zablude i stvara sve probleme i sukobe. Jedino to je potrebno je to uvidjeti!

Svrha svakog iskustva je razumijevanje. Intelektualno i mentalno znanje o neemu nije dovoljno, ono je prazno, jalovo i neupotrebljivo sve dok nije iskustveno doivljeno. Tek tada ono postaje ivue razumijevanje. Doivljaj je klju ove igre koja se zove ivot. Svako razumijevanje izvedeno i proizalo iz iskustva slui kao sredstvo ienja taloga neznanja sa ogledala nae due kako bi se svjetlost Ljubavi mogla jasno odraavati u njoj. Ako zaronimo malo dublje, postavlja se pitanje to je ta osnovna, primarna pokretaka sila koja ini razliku izmeu ivoga i mrtvoga? to je to to uzrokuje osvanue svijesti i ivota? To je POKRET VOLJE! Cjelokupno odvijanje se pokree djelovanjem volje. A ako pogledamo to znai, vidjet emo da rije volja dolazi od glagola voljeti to nas opet vraa na njezin korijen LJUBAV. Kretnja ljubavi omoguuje svijest! S koje god pozicije unutar svijesti krenuli u istraivanje, ona nas uvijek vraa natrag na svoj izvor. Ja jesam upravo ovdje i upravo sada je vrhovno boanstvo budnog stanja. Biti dua samoga ivota gdje su promatra, promatranje i promatrano jedno je svrha naeg postojanja. To je ono gdje istinska arolija poinje! Gdje se stapamo i postajemo iskustvo, a ne samo oni kojima se iskustvo dogaa! Gdje mi jesmo ljepota, a ne oni koji ju promatraju. To je potpuno svjesno uranjanje u Sebstvo! Proivjeti ivot i propustiti prepoznati ljepotu s kojom je proet kao esenciju ljubavi koja jesmo je ono to zovemo pakao i razlog zbog kojeg je ivot pun jada i besmisla. Vjerovati da smo zasebne individue s ulogom u svijetu koji je netko drugi stvorio i u kojem smo se mi sluajno nali znai sanjati u budnom stanju i biti uhvaeni duboko u iluziji pogrenog identiteta koji je izvor svake patnje.

Dok s druge strane, postati svjestan da je svijet dio nas znai probuditi se na javi, probuditi se iz budnog stanja u jedno dublje i ire saznanje o naoj istinskoj prirodi koja proima sve i koja jest sve bez obzira na pojavnost, bez obzira na dolazak i odlazak svijesti, bez obzira na bivanje i nebivanje, saznanje koje nije mentalno, koje nije razumsko, nego vie kao neka sigurnost u srcu koju nije mogue objasniti. Jednostavno, samim biem znamo. I iz tog saznanja dolazi trajni mir i radost, divljenje, jedna potpuna prostranost i bezbrinost to se tie materijalnih i ego postignua i ishoda ovoga to doivljavamo, jedno tiho blaenstvo i Ljubav koja je izvan svega toga, uvijek tu, nedirnuta, koja je prije svega i zbog koje sve jest. Bit samospoznaje je u slobodi od osobe 1. Dio

Jedina prepreka koja stoji izmeu nas i beskraja ivotne radosti, mira i ljepote koja je u svakom trenutku prisutna posvuda oko nas je naa sklonost i navika dubokog poistovjeivanja s naim osobnim ego identitetom. Glavni razlog patnje ukupnog ljudskog postojanja lei u noenju tekog bremena nae vlastite samovanosti! Uzimamo ovaj ivot i same sebe previe ozbiljno, pripisujui si posebnost, vanost i imaginarnu nadmo u odnosu na druge koja ne postoji i koja nikada nije postojala u stvarnosti osim kao posljedica nae vlastite zablude o tome tko mi uistinu jesmo Svakog jutra kad se probudimo, ivot je ve tu kao takav, sve se u njemu odvija i dogaa potpuno prirodno i mirno. Ono to nas sprjeava da budemo u skladu s tim prirodnim odvijanjem i stopimo se s mirom koji je uvijek tu je na otpor koji mislima o tome da bi neto TREBALO BITI DRUGAIJE pruamo prema TOME TO JEST!

Bit samospoznaje je u slobodi od osobe 2. Dio

Kako izgleda sloboda nae istinske prirode?To je stanje potpune oputenosti i spokoja osloboeno bilo kakvog ekanja da se dogodi neto posebno, osloboeno hitnosti, straha ili tjeskobe, brige o onome to e biti sutra, slobodno od misli o juer, slobodno od ideje postizanja, uspjeha, jer shvaate da se zapravo nema to postii! Jednostavno si tu, sada, s onime to ti trenutak donese, u toj uvijek novoj, uvijek svjeoj radosnoj prisutnosti koja nikad ne dosadi, shvaajui da je jedino to je istinski vano u ivotu ljubav, razumijevanje i bivanje s ljepotom ivota u radosti ovog trenutka. Zahvalan si i prihvaa ivot onakav kakav se pojavljuje i pliva zajedno s njim a ne protiv njega. Dobro ti je gdje god se nalazi, ne kuka i ne ali se, ne procjenjuje situacije kao ovakve ili onakve, ne lijepi svoje prosudbe na njih, ne eli biti na drugom mjestu. Nita ti nije teko jer sve to radi, radi s ljubavlju i iz ljubavi. Nema posebnih zahtjeva od drugih, ne oekuje da se ponaaju na odreen nain pa te ne mogu ni razljutiti, ne prosuuje ih i ne eli nikoga mijenjati, jednostavno svima daje slobodu da budu, gledajui u svakome dublje, to jedno bie koje si i ti sam i zato osjea ljubav, toplinu, zajednitvo i potovanje koje je tu prije pojave misli i identifikacija s ulogama identiteta. Ne ulazi u sukobe jer nema potrebe biti u pravu, nitko te ne moe uvrijediti jer si slobodan od ponosa! Ponosan je samo onaj koji eli istaknuti svoju posebnost u odnosu na nekoga drugoga i potvrditi svoju nadmo nad nekim. A s obzirom na to da jasno vidi da je ponos obiljeje iluzorne osobe za koju shvaa da nema nikakve veze s onim to ti po svojoj prirodi jesi, ne poistovjeuje se. Dubok mir i radost koji proizlaze iz toga su nagrada samima sebi.

Ja sam bie ljubavi koje dijeli radost svojeg prirodnog bitka u neposrednoj jednostavnosti otvorenog srca ovdje i sada sa svima koji se nau u mojoj blizini. To je jednostavna istina naeg bia koja sija iz naeg srca kao toplina i prepoznaje se u vedrom pogledu i irokom osmijehu. To je naa bit.

Ako se neto treba dogoditi, dogodit e se, a ako ne treba, onda nee, bez obzira koliko se mi o tome brinuli ili pokuavali utjecati na ishod. Zato brinuti o neemu na to ionako nemamo nikakvog utjecaja? Postoji nebrojeno mnogo stvari o kojima se moemo brinuti svakog dana i zamiljati svakojake scenarije o tome to bi moglo biti, jer je um kao izvor straha nepresuan. Ali zato bismo dananji dan rtvovali strahu i brigama kad umjesto toga jednostavno moemo uivati u njegovoj ljepoti i radovati se? Jer, dok se mi brinemo i strahujemo od budunosti ne doivljavamo svoju sadanjost u kojoj jedino moemo BITI! Zastanimo na trenutak i razmotrimo ovo. Ne moemo ivjeti u prolosti, o njoj moemo samo RAZMILJATI, kao to ne moemo ivjeti ni u budunosti, nju moemo samo ZAMILJATI. Dakle, o svim ostalim vremenima moemo samo MISLITI, ali jedino SADA moemo BITI! To je jedino vrijeme koje ne zahtijeva i kojemu nisu potrebne nae misli. Zato, jednostavno puta da te ruka ljubavi blago vodi i usmjerava tvoj ivot u svoj njezinoj mudrosti tamo kamo treba ii, prepoznajui na jednoj dubljoj razini da si uvijek ba na pravom mjestu, tamo gdje treba biti i da se nita zapravo ne dogaa sluajno ili tek tako, bez veze, i u tom preputanju nalazi potpuni mir.

Klju sree je u ivljenju jednostavnim ivotom u kojem nema posebnih oekivanja.

I Istina e Vas Osloboditi: Klju Mira, Sree, Slobode, Ljubavi i Blagostanja je u NAMA

Mir nam dolazi posredstvom ljubavi, razumijevanja drugih ljudi, prihvacanjem i otputanjem, dodirom sa samim sobom i stvarnou. Mir ne obuhvaa sebinost, kao ni ravnodunost. Mir se nikada ne kupuje za odreenu cijenu. Mir se zarauje davanjem od sebe. Na vlastiti mir potaknut e mir u naoj obitelji, u naoj zajednici, gradu, zemlji i obuhvatiti itav svijet. Nemamo li mir u sebi, uzaludno je traiti ga iz vanjskih izvora.Unutarnji mir ne ovisi o tome gdje ivite, pa ak ni o tome s kime ste. Istinski je mir neto to nosite sa sobom bez obzira na vanjske okolnosti. Premda moda putuje na vrlo udaljena mjesta, ovjek zapravo uvijek putuje u drutvu vlastite savjesti i sa sobom se vraa kui. Nikako ne moemo pobjei svojem unutarnjem biu. Ako smo optereeni nekim problemom, nosimo ga sa sobom kamo god idemo. S druge strane, ako nam je svijest proeta blagim spokojem, tada moe biti ispunjena i unutarnjom snagom i mirom.

Kad i sami otkrijete taj unutarnji svijet, s vremenom ete uvidjeti da je to jedini stvarni mir koji je uope mogue postii. Da biste ga pronali, ne trebate daleko putovati; trebate se samo duboko zagledati u sebe, u svoju bit. Vanjske se okolnosti mogu promijeniti u hipu, a ono to ste do tada smatrali mirom moe iznenada nestati. No kad jednom steknete/spoznate istinski mir, ostati e s vama ak i usred svijeta koji se sve bre mijenja.

Ne traite mir na drugome mjestu, selei se s jednog mjesta na drugo. Takav pristup vodi do razoaranja. Umjesto toga, svakoga dana provedite dio vremena na svome mjestu (unutar sebe) na kojem imate potpuni unutarnji mir. Oslobaajte se briga sve dok ne ostvarite vezu s unutarnjim svijetom mira. Dubina sve veeg unutarnjeg mira moe vam i dalje donositi snanije duhovno svjetlo, mudrost i usmjeravanje, kako bi svaki dan bio dan dubljeg razluivanja.

Iskustveni Pomak Od Osobe Prema Biu 1.dio arolija zahvalnosti je u tome to ona i najveeg siromaha u trenutku ini najbogatijim, jer zahvalan ovjek zna vrednovati i biti istinski zadovoljan s onime to ima u potpunosti, dok nezahvalan ovjek, bez obzira koliko posjedovao uvijek sam sebe doivljava siromanim, jer u sebi stalno osjea prazninu i nedostatak neega, vjeno je uskraen za ispunjenje. Meutim, sa zahvalnou si uvijek bogat, ak iako materijalno ne posjeduje mnogo, jer, jednom kad ju iskreno izrazi, ona automatski u fokus tvoje svijesti dovodi jo vie stvari na kojima moe biti zahvalan. Tada shvaa koliko si ve blagoslovljen i bogat samim time to jesi. Istinska zahvalnost je odraz ireg shvaanja ivota koje razumije da je pravo mjerilo bogatstva koliina ljubavi i radosti koja protjee tvojim srcem svakog trenutka, a ne stanje koje ovisi o statusnim obiljejima i materijalnom posjedovanju. Radost je odluka a ne posljedica izvanjskih okolnostiJedna od temeljnih zabluda osobe je u tome to vjeruje da mora neto uiniti da bi mogla biti sretna i radosna. Ona vjeruje da je radost posljedica neega to se nalazi izvan nje same. Ali zapravo, radost je odluka! Sva radost je ve prisutna u nama kao naa istinska priroda koja samo eka dozvolu uma da bude slobodno izraena! DOIVLJAJ RADOSTI OVISI ISKLJUIVO O UVJETOVANOSTI NAEG UMA! Jedini razlog zbog kojeg nismo radosni i sretni u svom ivotu je taj to smo uvjetovani smatrati da ona ovisi o nekoj izvanjskoj okolnosti! Prihvatili smo kao istinu i vrsto se drimo uvjerenja da nam je potreban razlog za radost! To je najbolje vidljivo na primjeru nogometne utakmice i navijaa. Kad netko navija za svoju momad, automatski, cjelokupna njegova radost i srea je svedena na uspjeh te momadi i ovisna o njemu. Igra se devedeset minuta i svi su u strepnji i oekivanju gola. Nitko zapravo ne uiva oputeno u ljepoti same igre i ne raduje se jer su svi fokusirani iskljuivo na rezultat. Grizu se nokti, uzbuenje je na vrhuncu, iekivanje postaje nepodnoljivo. U 89. minuti njihova momad postie gol! U tom trenutku, izbija erupcija radosti i razlijee se cijelim stadionom i svi koji navijaju za tu momad su izvan sebe od sree. Dakle, postavlja se pitanje gdje lei ta radost ili srea koja je tako snano eruptirala prilikom pogotka? Da li je ona u nogometu, u momadi koja je dala gol, u lopti ili u postignutom pogotku? Na prvi pogled se ini da je ona u postignutom pogotku, jer se ini da je on izazvao radost! No to je samo optika varka. Paljivijim promatranjem doi emo do spoznaje da je radost ve morala biti u samim navijaima jer ju drukije ne bi bili u stanju izraziti i pokazati! Neto ega nema ne moe se ni pokazati, ne moe izai na vidjelo. Postignuti pogodak je bio samo mentalni okida koji je olabavio stisak uma i omoguio toj prirodnoj radosti naeg bia koja je vjeno tu da se slobodno izrazi. Sad je jedino pitanje, zato su ti isti navijai morali ekati punih 89 minuta da bi oslobodili tu vjenu radost? Zato jer su sukladno vlastitoj uvjetovanosti tako postavili priu u svojoj glavi. Ograniili su ukupnost radosti na to oekivanje pobjede i to je razlog zbog kojeg ju nisu ranije mogli doivjeti. Jer, kad bi radost bila u samom pogotku kao takvom, onda bi se svi podjednako radovali. Meutim, pogodak je izazvao radost samo kod navijaa koji su navijali za pobjedniku ekipu. Navijai koji su navijali za drugu ekipu nisu radosni. Naprotiv, oni su utueni i neutjeni jer je njihova ekipa primila gol i izgubila! Dakle, iz ovog je primjera oigledno da radost nije negdje izvana i da ne ovisi o izvanjskim okolnostima, nego o naim oekivanjima. Mi ve jesmo radost! Zato onda ekati da se neto posebno dogodi da bismo tek onda mogli izraavati ono to ve ionako jesmo? Samo zato to smo navikli vjerovati u suprotno. Naa je pozornost od malih nogu usmjeravana na krivo mjesto prema budunosti. Nismo odvojili malo vremena da bismo u miru, sami za sebe pogledali i otkrili to mi uistinu jesmo SADA?

ivot je sadaSva stvarnost i ivotnost naeg ivota je mogua samo ovdje i sada i nigdje drugdje. Trik uma je da uvijek ostavlja dojam da nas neto vano i bitno eka u budunosti i mami nas da krenemo u opsenu akciju dostizanja toga koja zaokuplja svu nau pozornost i energiju dok nam neprestana tenja i oekivanje donosi nemir. No ivot nam u velianstvenosti svoje oputene prirodnosti pokazuje da zapravo niti jedan trenutak nema prednost pred nekim drugim trenutkom. Sve to emo ikada doivjeti e u naem iskustvenom doivljaju uvijek biti ovdje i sada, cijeli na ivot je jedan neprekidni ocean sadanjosti unutar kojeg se izmjenjuju pojave i dogaaji koji mu daju privid kretanja i dinamike. Ali zapravo, ivot je uvijek oputen, prirodan i ne uri. To je valjda ono na to se misli u Bibliji kad se kae da za sve to se nalazi pod suncem postoji vrijeme. Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme. Vrijeme raanja i vrijeme umiranja; vrijeme saenja i vrijeme upanja posaenog. Vrijeme ubijanja i vrijeme lijeenja; vrijeme ruenja i vrijeme graenja. Vrijeme plaa i vrijeme smijeha; vrijeme tugovanja i vrijeme plesanja. Vrijeme bacanja kamenja i vrijeme sabiranja kamenja; vrijeme grljenja i vrijeme kad se ostavlja grljenje. Vrijeme traenja i vrijeme gubljenja; vrijeme uvanja i vrijeme odbacivanja. Vrijeme deranja i vrijeme ijenja; vrijeme utnje i vrijeme govorenja. Vrijeme ljubljenja i vrijeme mrnje; vrijeme rata i vrijeme mira. (Propovjednik 3,1-8) Sve to se dogaa se dogaa u irem kontekstu tog jednog vjenog mira i postojanja.

Ono to e vam donijeti smirenost i skinuti s vaih lea teret hitnosti i imperativa da morate neto postii i ostvariti je shvaanje da se zapravo NEMA TO postii. Postignue je samo igraka za ego, mentalna zamka namijenjena iskljuivo za njegovo dokazivanje, to je in preko kojega ego trai potvrdu svoje vlastite vrijednosti i kvalitete. Jer, uviate da je konana tenja koja lei u pozadini svih tih postignua, ostvarivanja i usavravanja ionako samo tenja za ljubavlju, radou i ispunjenjem, ali budui da je shvaena na pogrean nain, ona za sobom povlai i ogroman teret patnje ukoliko se ne postigne. Inzistiranje na postignuima je samo mentalni trik, zamka za osobu koja vjeruje da neto mora uiniti da bi zasluila ljubav i sreu koja je cijelo vrijeme ve prisutna u njoj. Postignue tu postaje svrha sama sebi i sve se podreuje njemu do te mjere da ovjeku koji je upuen postizati, ivot izvan okvira postignua prestaje imati ikakvog smisla. On za sve ostale vidove ivota postaje potpuno slijep i sve vrednuje iskljuivo u odnosu na postignue. A to je izvan toga? Uzmite primjerice svog psa, maku ili bilo koju ivotinju i pogledajte kako oni ive svoj ivot. To je ivot bivanja i neposrednosti koja ne zna za sutra, ivot u kojem nema vremena i procjenjivanja. Da li oni bilo to postiu? Ne. Moemo li rei da su bilo to znaajno ostvarili tijekom svojih ivota? Ne. Oni ak ni ne znaju to taj pojam znai, potpuno im je beznaajan i stran. Oni jednostavno jesu. Sve to su postigli je da su svojim prisustvom drugima donijeli radost i dobrotu. Znai li to da je njihov ivot zbog toga manje vrijedan, manje znaajan? I na kraju, tko je uope onaj koji to prosuuje? Jedino ego koji pati od sindroma manje vrijednosti zbog kojeg se mora neprestano dokazivati. Do jedne razine, sve te ego prie imaju svoju vrijednost i vanost samo da bi nas preko lekcija i situacija koje pruaju nauile da mi nismo ego, to je jedina njihova svrha, ali izvan toga, ego je potpuno nevaan i suvian. elja nije prepreka samospoznajiVi samim time nuno ne prestajete eljeti. Nema nieg loeg u eljenju kao takvom. ELJA SAMA PO SEBI NE VODI U ILUZIJU, NEGO JE IDEJA OVISNOSTI O ELJI KAO IZVORU NAE SREE ONO TO UZROKUJE PATNJU I RAZOARANJE, kad je sva naa pozornost usmjerena na oekivanje da nam ta eljena stvar sama po sebi prui radost. Prirodno je eljeti. To je izraz ljubavi prema sebi. Svatko eli sebi dobro. U korijenu svake elje zapravo lei namjera dobrobiti da bude dobro tebi i svima oko tebe. Ako si spoznao sebe ne znai da mora prestati djelovati i kretati se u ovom svijetu. Ne, jer ovo je jedini svijet u kojem se moe kretati i djelovati. Nije u tome poanta. Naprotiv. Usputne elje su sasvim bezazlene sve dok je prisutno ire razumijevanje i spoznaja da Ljubav, srea i radost za kojom eznemo nisu u tim stvarima nego u nama samima, u naem srcu i miru trenutka, a da su stvari koje elimo samo kontekst preko kojeg se ta radost dijeli i izraava. Biti svjestan toga je od presudne vanosti jer sama ta spoznaja vadi otrovni alac razoaranja i patnje. Svjesni ste da, ako se neke elje i ne ostvare, nita nije izgubljeno, jer radost je uvijek tu s vama, u Ljubavi koja prirodno izvire iz vaeg srca. Iskustveni Pomak Od Osobe Prema Biu 2. Dio

Strahovi i brige ne postoje u bivanju samo u razmiljanjuKako budete provodili sve vie vremena u bivanju, shvatit ete da izmeu vas i vaeg uma postoji jedan opipljiv meuprostor, da strahovi i brige ne postoje osim kad o njima RAZMILJAMO! Da bismo se uope bili u stanju bojati ili brinuti, moramo misliti. To je osnovni preduvjet. Ne postoji strah u bivanju! Kad neto ne znamo i samo jesmo, nema straha. Jer bivanje je mirno, a svaki mir proizlazi iz Ljubavi. Sva ukupnost straha postoji jedino i iskljuivo u umu, u miljenju. Zanimljivo je da svaki strah ili briga moraju najprije biti stavljeni pred nas da bismo ih mi mogli postati svjesni, moraju biti dovedeni u sredite nae pozornosti da bismo ih mogli razmotriti i usmjeriti svoju pozornost prema njima. Tek kad usmjerimo svoju pozornost prema njima i kad se pokrene mentalni proces razmiljanja, nagaanja i pretpostavljanja o tome to bi i kako moglo biti, tek kad ponemo projicirati i zamiljati, vezati svoju pozornost za samu misao, strah i brige oivljavaju i dobivaju snagu i postaju stvarne, ali ne prije. Prije toga one ne postoje samostalno, osim kao latentne, potencijalne ideje, jer nisu napajane energijom nae pozornosti i volje. Primijetit ete da mi moemo biti bez njih, ali da one ne mogu biti bez nas Brige NE RJEAVAJU SUTRANJE PROBLEME nego oduzimaju DANANJI MIR. Stvari su tu da se koriste a ljudi da se vole. Razlog zbog kojeg je na svijet pun patnje i nasilja je taj to ljude koristimo a stvari volimo.

Divne misli jednog od najveih Majstora Svijesti zemaljske povijesti: Leonardo da Vinci

Volim one koji se smijee u nevolji, koji skupe snagu iz stresa i rastu u hrabrosti samorefleksijom. Posao malih umova jest da potonu, ali oni koji su u srcu vrsti, i iju svijest potvruju njihova djela, e svoje principe ivjeti do kraja.

Ljudi koji su postigli velike stvari rijetko sjede i putaju da im se ivot dogodi. Oni izlaze van i dogaaju se ivotu.

Ultimativna sofisticiranost jest jednostavnost.

Uei kako ivjeti, zapravo uimo kako umrijeti.

Nita ne jaa autoritet kao tiina...

Najvea prevara koja se dogaa ovjeku jest od njegovih vlastitih miljenja i uvjerenja.

Impresioniran sam potrebitosti djelovanja: znanje nije dovoljno, rauna se tek primjena; volja nije dovoljna, smisla ima tek djelovanje.

Najplemenitiji uitak due jest onaj razumijevanja sebe, ivota i stvari...

Zato oko jasnije vidi stvari u mati i u snu, nego na javi?

Dugaak ivot je dobro proveden ivot.

Nema veeg majstorstva od onog nad sobom, svojim umom.

Uenje nikada ne iscrpljuje um, dapae, jaa ga.

Razumijevanje svega je mogue.

Ako ne moe sve to eli, eli ono to moe.

to je dublji osjeaj stvarnosti, to je vea i patnja.

PAPA FRANJO JE ZAMOLIONe plaite za onim to ste izgubili , borite se za ono to imate

Ne plaite za onim to je mrtvo , borite se za ono to je roeno u vama

Ne plaite za onima koji su vas ostavili, borite sa za one koji su s vama

Ne plaite za onima koji vas mrze , borite se za one koji vas vole

Ne plaite za onim to je prolo , borite se u sadanjim bitkama

Ne plaite to ste patili , borite sa za sreu

sa svime to nam se dogaa uimo da ne postoji nita to se ne moe rijeiti samo ne treba stati nego nastaviti

UITE DJECU

Uite djecu da nisu svi ljudi isti i da nisu svi ljudi iskreni, ali da ih to ne smije pokolebati!

Da na jednog takvog dolazi i jedan na kojega se mogu ugledati i koji e u njihovim oima biti heroj!

Da na jednog sebinog politiara dolazi jedan predani voa!

Uite ih da zbog jednog neprijatelja ne propuste vidjeti ljepotu i ljubav jednog prijatelja!

Da jedna zaraena kuna vrijedi vie nego pet pronaenih!

Da se znaju nositi s porazom i da uivaju u pobjedi!

Da ne budu zavidni, ve da se raduju tuoj srei!

Uite ih tajnu obinog osmijeha!

Da rane ne bole previe, jer one znaju zacijeliti!

Uite ih ljepoti pria, knjiga i tiini u koju mogu ui!

Da znaju vidjeti ljepotu u ptici, suncu i samome ivotu!

Uite ih da vjeruju u svoje ideje ak i kada im svi govore da ne e uspjeti!

Da je asnije izgubiti nego varati!

Uite ih da budu njeni s njenima i vrsti s vrstima!

Dajte im snagu da ne podlegnu skupinama ako nisu sigurni da je to ono to oni ele!

Uite ih da sluaju sve ljude i da pamte samo ono to prepoznaju kao istinu.

Uite ih da stave najveu cijenu na svoje znanje, ali da nikada ne stavljaju cijenu na svoju duu i svoje srce.

Da se bore za svoja uvjerenja!

Da imaju hrabrosti biti strpljivi i strpljenja da budu hrabri.

Uite ih da imaju vjeru u sebe, jer tek tada e imati vjeru u ljude!

Jer ovo je najmanje to vi moete nauiti svoju djecu

Samotnost je jedini lijek za osamljenost Postoje dvije strane onoga to nazivamo samoom. To su osamljenost s jedne i samotnost s druge strane. Iako je samoa taj zajedniki nazivnik i temelj koji ih povezuje i spaja, postoji ogromna razlika u doivljaju izmeu osamljenosti i samotnosti. Jedno proizlazi iz neznanja, a drugo iz spoznaje. Samoa sama po sebi nije osamljenost. Osamljenost je stanje u kojem mi PATIMO zbog nedostatka drugih ivih bia oko sebe jer smatramo da sami sebi nismo u stanju pruiti nita to bi nas uinilo sretnima i zadovoljnima, pa se zbog toga osjeamo potitenima i nesretnima. Samotnost je neto to odabiremo svojevoljno i emu se radosno preputamo svim svojim srcem da bismo u tiini mogli uiti o sebi, da bismo se mogli upoznati i stei dublje uvide u prirodu ovog ivota. Samoa je jedan od naih najveih uitelja, jer ona nam pomae da ujemo ono to zbog ometanja, amora i buke svakodnevnih misli inae nismo u mogunosti uti svoju unutarnju istinu. Jedini nain da istinski iscijelimo svoju osamljenost i rijeimo se straha od samoe nije bjeanje u drutvo drugih ljudi, nego uranjanje u svoju vlastitu samou i razvijanje potovanja i ljubavi prema samima sebi. Tek kad potpuno zaronite u svoju vlastitu samou i prigrlite ju, tek kad upoznate sebe i kad vam postane sasvim ugodno u drutvu vae vlastite nutrine, moi ete istinski i potpuno uivati u drutvu drugih ljudi. Osho: Put srca Ne sudite

Dok ne znate cijelu priu, kako moete prosuivati? Proitate jednu stranicu knjige, kako moete prosuivati cijelu knjigu? Proitate jednu reenicu na stranici, kako moete prosuivati cijelu stranicu? Proitate samo jednu jedinu rije u reenici, kako moete prosuivati cijelu reenicu? IVOT JE TOLIKO OGROMAN SAMO JEDNA RIJE, DIO RIJEI I VI STE PROSUDILI CIJELINU! CJELINU!!!

Lano samopouzdanje se zapravo odnosi na nisko samopotovanje i jedno je od najveih problema svijeta i to ne samo za oigledno potlaene ljude, ve ak i za ljude na visokim pozicijama moi. Nisko samopotovanje zapravo znai manjak stvarnog zadovoljstva u svom unutarnjem ivotu.

Ljudi s niskim samopotovanjem vole ogovarati. Zato? Zato to im to prua zadovoljstvo. U sebi nemaju neku stvarnu supstancu. S druge strane, samopouzdani ljudi govore o svojim idealima u ivotu, ne o grekama drugih.

Osoba s niskim samopotovanjem je brza na kritiziranju drugih, dok je osoba s nekakvim unutarnjim ispunjenjem puna potovanja prema drugima, ona prirodno ima elju ukazati potovanje i brigu prema drugima. Osoba s niskim samopotovanjem je arogantna. Ona misli, Ja sam uinio ovo, porazio sam ove nacije, zaradio sam ove milijune, osvojio sam ove turnire itd. Takvi su ljudi vrlo eljni uvjeriti druge kako su oni uspjeni i to su postigli u ovom svijetu. Meutim, osoba s pravim samopouzdanjem je ponizna. Zato? Zato to jednostavno nema potrebu impresionirati druge s jeftinim rijeima samoljublja. Ako ste unutar sebe vrlo slabi, hvalit ete se sa svakom malom sitnicom kako biste bili prepoznati, dobili odobrenje i oboavanje. Ali ako imate unutarnje ispunjenje, ako imate povjerenja u sebe, to vam nije potrebno.

Mike Lmabert istinski se moe uiti iskljuivo razotkrivanjem nepoznatog. Sve ostalo je puko ponavljanje.

Jednoga dana, poglavica Cheeroki plemena poduavao je svog unuka ivotnim vrijednostima.

U nutrini svakog ovjeka odvija se velika borba. ree djeaku. Za prevlast se bore dva vuka. Jedan vuk je zao, nesretan i ruan: on je pun ljutnje, zavisti, pohlepe, sebinosti, boli, aljenja, krivnje, zamjeranja, lanog ponosa, surovosti i oholosti, vani su mu odnosi podreenosti i nadreenosti. On iri lai, strah, mrnju, krivnju, oskudnost, siromatvo i podjelu. Drugi vuk je lijep i dobar: On je prijateljski raspoloen, radostan, drag, vedar, ljubazan, pravian, poten, suosjeajan, nenametljiv, velikoduan, iskren, zahvalan, hrabar i poticajan, potpuno usidren u dubokom shvaanju koje nadilazi obinu mudrost.

Unuk zastane i na trenutak se duboko zamisli nad rijeima svog djeda koje je upravo uo, a onda ga upita: Djede, koji e vuk pobijediti?

Djed mu odgovori:Vuk kojega hrani. Taj vuk e sigurno pobijediti. Tri Sita

Sokrat je slovio za mudraca. Jednog ga dana potrai neki ovjek i ree:

- Zna li ta sam sve uo o tvome prijatelju?

- Trenutak, odgovori Sokrat. Prije nego mi ispria volio bih da proe jedan brzi test: jesi li to to mi eli rei prosijao kroz tri sita?

- Tri sita?

- Da, odgovori Sokrat. Prije nego ispria neke stvari o drugome, dobro je da uzme malo vremena i prosije ono to eli rei.To nazivam test od tri sita! Prvo je sito Istine. Jesi li provjerio da je istinito ono to mi eli ispriati?

- Ne, pa i nisam. Nisam vidio samo sam uo kako priaju.

- Dobro! Ne zna dakle je li to istina. Probajmo iznova: pokuajmo prosijati drugaije, sada emo uzeti sito Dobrote. Ono to mi eli ispriati o prijatelju, je li neto dobro?

- Ne, ba suprotno! uo sam kako se tvoj prijatelj loe ponio.

- Dakle, nastavi Sokrat, eli mi ispriati loe stvari o prijatelju a nisi siguran jesu li istinite. To i nije ba ohrabrujue! Jo uvijek moe proi test, jer je ostalo jo sito Koristi.Je li korisno da mi ispria sve to je moj prijatelj napravio?

- Korisno? Pa i ne, ne vjerujem da bi ti to moglo koristiti.

- Dakle, zakljui Sokrat, ono to si mi htio ispriati nije Istina, ni Dobro, ni Korisno, pa zato bi mi priao. Ne elim nita znati od onoga to si mi htio ispriati, i tebi e biti bolje da sve to zaboravi.

Ti Nat Han Mir je svaki korak

Najbolje to moemo da uradimo je da zaponemo dan osmijehom. Osmijeh potvruje nau svjesnost i opredijeljenost da ivimo u miru i radosti. Izvor istinskog osmijeha je svjestan um.

Paula Horan Reiki, ivot u vaim rukama

Naela reikia: - upravo u danas ivjeti u zahvalnosti

upravo u danas ostaviti brige

upravo se danas neu ljutiti

upravo u danas poteno raditi svoj posao

upravo u danas pokazati ljubav i tovanje za svako ivo bie Korisno je svake veeri izvriti procjenu samoga sebe. Proite ponovo u mislima svoj dan i podsjetite se kako ste reagirali na svaku osobu i na svaku situaciju. to je bili uredu, a to bi se moglo promijeniti? ega se najbolje sjeate? Pronai ete da se sjeanja koja su vam tako jasna, odnose na dogaaje koji su se dogodili kad ste na tren postigli pravu svjesnost. Ta vjeba pomoi e vam da postanete svjesni svog ponaanja. Vjebom poet ete vidjeti sebe kako promatrate sebe. Takoer s praksom vidjet ete kako hvatate sami sebe prije nego biste neprikladno reagirali u novoj situaciji.

Maharishi TM

Ljepota se nalazi u oku promatraa svijet je onakav kakvim ga vidimo.

Ono to radimo to nam se i vraa, ono to sijemo to emo i ponjeti. Idealno ponaanje temelji se na naelu davanja. Ako se dvoje sretnu da bi dali, oboje e primiti. Meutim ako se dvoje sretnu da bi primili, onda oboje eka da primi budui da nitko ne daje i ne prima oboje se rastaju razoarani. Suprotno, ako se sretnu da daju oboje primaju najvie. Ali ovjek moe dati samo ono to ima. Dajemo ono to imamo. Svatko zrai ono to jest. arulja daje toliko svjetla koliko snage ima.

Sandra Anne Taylor Kvantni uspjeh Ako razmotrimo svoj emocionalni ivot, opaamo da smo skloni skakati iz jednog stanja u drugo: danas smo sretni, a sutra nesretni; sad smo uzbueni, a zaas smo zabrinuti. Vanjske okolnosti lako oblikuju naa iskustva, a veina ljudi osjetljivija je na negativne na pozitivne utjecaje. esto se lako uplaimo, a katkad nas uzrujavaju i najmanje sitnice. Ali, iz ega proizlaze te varijacije? Kao to ste ustanovili, svaka emocija sree je stav zahvalnosti. Suprotno vrijedi za negativne osjeaje: veina njih proizlazi iz svojevrsnog nezadovoljstva. Kojom se mentalnom aktivnou vie bavite: nastojite li svjesno uivati u sadanjem trenutku i uvaavati ono to ve imate? Ili opaate samo ono to nedostaje vaem ivotu? Ako opaate ono to nedostaje, morate znati da va stav utjee i na vau svijest i na energiju te samo odrava nezadovoljstvo koje ve osjeate. Neki ljudi ive u stalnom stanju nezadovoljstva. Neprestano su mrzovoljni, ale se na ono to nije u redu i usredotoeni su na ono to im nedostaje. Doima se da nikada nisu zadovoljni, a njihova energija, na alost, potvruje u alosnu injenicu. Univerzalni zakoni po tom su pitanju nepokolebljivi: ono na to ste usredotoeni, poveava se u vaem ivotu. Ako ste neprestano usredotoeni na ono to vam nedostaje, manjak moe zavladati vaim ivotom.

Deepak Chopra: Zakon odvajanja

esti spiritualni zakon uspjeha, Zakon odvajanja, kae kako put prema dobivanju bilo ega vodi preko raskidanja naih prianjanja za cilj. To ne znai odustajanje od namjere za manifestiranjem; niti odustajemo od namjere, niti odustajemo od elje. Odustajemo samo od naeg vezivanja i prianjanja na cilj. Onog trenutka kada usmjerenu namjeru spojimo s konceptom ne-prianjanja - dobit emo to elimo. Kako primijeniti Zakon odvajanja? Zaponite vjebajui odvajanje od mijeanja u proces manifestacije. To znai da kad god naiete na problem - ostanete svjesno i vrsto uzemljeni u mudrosti nesigurnosti, dok istovremeno s iekivanjem promatrate kakvo e rjeenje iskrsnuti. Ostanete li odvojeni od problema neete se osjeati pozvani nametati vlastita rjeenja. Ovo nadalje omoguuje ostajanje spremnim i budnim na razliite opcije i mogunosti, a kada se one dogode - bit e neobino mone i uzbudljive. Stanje budne spremnosti susrest e se s postavljenim ciljevima i namjerama, omoguujui vam da nove okolnosti iskoristite sa kakvim god se problemima suoili u ivotu. Svaki je problem sjeme novih mogunosti za neko vee dobro.

Marcus Aurelius: Pet savjeta rimskog imperatora Ima mo nad svojim mislima - ali ne i nad vanjskim dogaajima. Shvati ovo i pronai e snagu.

1. Tvoja srea ovisi o tebi.

2. ivot ti moda nee dati ono to eli, ali e ti dati ono to treba

3. Postoji neto dobro u svakome

4. Istinski mir dolazi iznutra

5. Promatraj ivot kao "starog, vjernog prijatelja"

Znakovi Duhovnog Buenja

Prestaje potraga. Osjeate da ste pronali ono to ste, svjesno ili nesvjesno, cijeli ivot traili ili osjeali da vam nedostaje. Pronali ste da je to ve sada u vama.

To vam daje osjeaj mira i zadovoljstva. ivite u sada i ovdje, jer vie nigdje ne trebate stii, nita dosei, nita postii, jer ve ste stigli, ve jeste tu gdje trebate biti, ve imate sve to e vam ikada trebati.

Potrebe se smanjuju, strahovi se smanjuju. Osjeate se slobodno jer vidite da vaa srea ne ovisi o niem vanjskom ne o novcu, poslu, obitelji, prijateljima, zdravlju, okolnostima pronali ste sreu, mir i ljubav unutar sebe i uvidjeli da su uvijek tu, bez obzira to se dogaalo.

Prepoznajete kako funkcionira ljudski um, nain na koji se vee i projicira unutarnja stanja i vjerovanja na vanjske situacije, osobe, stvari kako stvara iluziju stvarnosti koju onda ivite kao svoju stvarnost. Prepoznajete njegovu igru i niste vie identificirani s njom, moete vidjeti iza te prividne stvarnosti.

Vidite da je izvor svega to osjeate i doivljavate unutar vas, prestajete okrivljavati bilo to i bilo koga drugoga za to to osjeate i doivljavate.

Vidite da je sve upravo onako kako treba biti. Nema greaka u svemiru.

ivite vie u sadanjem trenutku. Ne alite za prolou i ne bojite se budunosti. Ne ekate da proe ovo ili ono kako biste napokon mogli ivjeti ili initi neto to vam je vano.

Ne osuujete ni sebe ni druge, ni ljude ni djela. Prihvaate ivot onakav kakav jest, stvari onako kako dolaze. Ne pruate otpor onom to jest.

Samim tim, nemate potrebu mijenjati svijet, mijenjati sebe ili druge. Moete biti aktivni u mijenjanju svijeta, ali vaa akcija dolazi od inspiracije i ljubavi, a ne iz straha i potrebe.

Ne odluujete iz uma, nego sluate intuiciju-srce. Iz trenutka u trenutak osjeaj vas vodi u akcije. To je put srca. Ne ivite po abloni koja vam je nametana kroz drutvene norme, ve ivite svoj vlastiti ivot.

Vie ne djelujete zbog sree, ve iz sree. Vae djelovanje je lako i bez napora, jer radite samo ono za to imate inspiraciju. Vie se ne prisiljavate na nita, jer znate da je upravo vaa inspiracija poruka vaeg unutarnjeg vodstva. Tako ostajete na svom najuzvienijem putu i tako ste usklaeni sa ivotom.

Ne osuujete svoj ego, svoje mane, ne borite se protiv njega, ve ga prihvaate. Nemate potrebu da postanete savreni i rijeite se ega jer znate da ste ve sada savreni u svom nesavrenstvu, jednostavno jeste.

Kako svoj ego i sve dijelove sebe sve dublje prihvaate, tako se unutarnja transformacija dogaa sama od sebe i ego obrasci, psihiki obrasci, se vremenom iste bez puno truda s vae strane. ivot vam donosi situacije, prilike, uitelje koji vam u tome savreno asistiraju.

Sve to vam se dogaa pratite vie kao promatra, bez potrebe za kontrolom. Doivljavate stvari svjesno i nepristrano, bez uzimanja strane ili oznaavanja neega kao dobrog ili loeg. To ne znai da ste distancirani i da vas nije briga, upravo suprotno, tada djelujete iz mjesta bezuvjetne ljubavi i suosjeanja, jer niste izgubljeni u emocijama i osobnoj nesigurnosti i osuivanju.

Ne trite za lijepim osjeajima i lagodnim stanjima. ivot vam, kao i svima drugima, donosi i lake i tee trenutke, a vi ih prihvaate i znate da svaka situacija i svako stanje kroz koje prolazite nose u sebi dar. Postajete sve vie i vie svijesni kako je sve prolazno, i dobro i loe i srea i nesrea.

Potreba za kontrolom sve vie nestaje, a zamjenjuje ju povjerenje u ivotnu inteligenciju u savrenstvo i sklad sveukupnog postojanja. Vidite sklad i smisao u svemu, a kad ne vidite imate povjerenja da ete uvidjeti to to trebate uvidjeti upravo kada doe vrijeme za to.

Osjeate se ispunjeno i povezano sa sobom, s drugima i s cijelim svemirom.

S obzirom da ste u sebi pronali sigurnost i ljubav, puno vie i lake dajete od sebe drugima, bez ikakvih povratnih oekivanja od njih. Dajete im slobodu da budu to to jesu.

Ne veete se za nikakve koncepte, ideje i vjerovanja. Prepoznajete da vas svako vjerovanje u stvari ograniava. Uite ivjeti u sferi nepoznatog. Osjeate skromnost prema misteriji ivota i znate da, na neki nain, nita ne znate.

Kreativnost se pojaava, kao i motivacija, inspiracija, intuicija i povezanost s unutarnjom mudrou. EGO Srea

ISTINSKA SREA NIJE U USPJENOM PRIKRIVANJU SVOJIH SLABOSTI, VE U NJIHOVOM NADILAENJU! ivot je proces oslobaanja od vlastitog ega, ili oslobaanja od potreba.Da bismo uivali u alkoholu moramo biti osloboeni ovisnosti o njemu. Uitak zahtijeva odreenu distancu. Kada ideju vlastitog identiteta vezujemo uz objekt uitka tada gubimo sposobnost vienja tog objetka kakav on zaista jest.Oekivanja i strah od neuspjeha gue entuzijazam. Iz tog razloga, uspjeti emo upravo kada se oslobodimo potrebe za uspjehom.

Dyske Suematsu

Iluzija o Bogu

Vjerujui u Boga, mi zapravo ne vjerujemo (u) Boga ve (u) nau fikciju Predstavu o Njemu time nesvjesno podravajui EGO, i nikad Ga istinski ne spoznajui.

Istina je, naravno, da se Bog ne nalazi nigdje izvan nas samih ve da On upravo jeste najdublja sutina naeg vlastitog bia; zbog toga se On i spoznaje jedino, i iskljuivo, Samo-realizacijom, tj. Samo-spoznajom. To je put realizacije onog Stanja u kojem je obitavao Isus Nazareanin, koji je bio Krist (Pomazanik, Unutarnje BojeOblije). to e rei da je Isus bio Realizirani Krist, tj. Prosvjetljeno Bie. A to znai da je (to mnogi vjernici ne shvaaju, jer u Kristu vide samo Njega kao linost): Isus bio nesporna povijesna linost, a Krist jest STANJE SVJESTI, odnosno Istinsko JA Bog u nama! Potrebno je, meutim, opet ukazati (preciznosti radi), da istinski ne postoji Bog u nama i Bog izvan nas: Bog je samo Jedan i Sveprisutan; a samo EGO (na um) je taj koji sputava nau percepciju istine i uvjetuje nau percepciju razdvojenosti na ono to je izvan i na ono to je unutar EGO je taj koji kae da je kapljica kapljica a da je ocean ocean, predvidjevi u svojoj zabludi da je kapljica ocean isto kao to je i ocean kapljica. Ocean je, ustvari, Bogsvih kapljica, a kapljica je Boja slika i prilika Oceana!!!

Bog je, kao to smo ve rekli: Sve u Jednom i Jedno u svemu; tako da je i Krist zapravo Boja kapljica u nama samima. Pa, stoga, dolazimo do jasnog razumijevanja da i tzv. Sveto Trojstvo, koje predstavlja jednu od najveih tajni u samom Kranstvu, a koje ine tri Oblija Boja (tri vida u kojima se Bog istovremeno javlja, odnosno manifestira, proima Svoju Tvorevinu) Bog Otac, Bog Sin i Bog SvetiDuh jest zapravo tri vida egzistiranja, i izraavanja, Jednog (Njega!) u ovom pojavnom svijetu (EGO-stvarnosti):

- Otac je Bog na Nebesima (Bog izvan nas),

-Sin je Bog u nama, a

-Sveti Duh je sutinska kreativna Energija (Boanska Promisao), kojom Bog nadahnjuje Svoju Kreaciju i ukazuje na egzistenciju Istine.

Meutim, kao to smo do sada ve jasno spoznali, sve to istinski jeste: Nerazdvojno Jedno.

Samo grjenik u drugome vidi grjenika. Istinsko Znanje i Biblijski Pad

Jasno nam je, dakle, da um moe da djeluje samo u okviru prostorno-vremenskih ablona izuzev kojih misao uope ne moe funkcionirati. Takoer smo shvatili da se istinska spoznaja trenutka, odnosno stvarnosti, ostvaruje iskljuivo ovdje i sada a to je upravo stanje kada nije aktivan na analitiki um (njegova analitika funkcija), jer kada je um aktivan on milju prianja, ocjenjuje i prema tome, prima lanu sliku. Stoga, budui da je svo nae znanje zasnovano upravo na tim, i takvim, aktivnostima uma, znai da je ono ipak samo LANO ZNANJE; iako smo mi, oduvijek slijepo vjerujui umu i njegovim nesavrenim instrumentima, uvjereni da je to, i takvo, znanje jedino mogue, jedino dostupno ovjeku, i jedino ispravno.

Kada smo ovdje i sada, mi ne prianjamo nego samo opaamo ono to nam donosi trenutak; percipiramo situaciju i dogaaje onakvim kakvi zaista jesu: NEUTRALNI. Postajemo zaista svjesni onoga to se dogaa onoga to jeste bez naeg EGO-uplitanja i stvaranja vlastitih dojmova. Tada postajemo svjesni da je sve to samo jedna velika iluzija i varka uma, jedna velika kozmika Predstava, koja uope nama utjecaja na nas dok god joj ne prionemo i, time, podlegnemo. Uviamo da ona sama po sebi nema nikakvu realnu energiju kojom bi uticala na nas, nego joj, uvijek mi sami tu energiju pozajmljujemo, nesvjesni svoje ne svjesnosti!

Poto je svo nae znanje roeno iz te ne svjesnosti, i rezultat je iskljuivo vlastitih dojmova, znai da je utemeljeno na spoznajama kroz EGO, tj. na Lai! No, iako je ova injenica toliko oigledna, ipak smo je zaista vrlo rijetko svjesni, ili je ak uope nismo svjesni, jer vjerujemo da je to, i takvo, nae znanje istinsko i da potpuno istinito karakterizira ono to jeste (prirodu, svijet, samu realnost, kakvi oni zaista jesu).

Zato nam je neophodno da osjetimo i zaista osvijestimo lanost takvog naeg znanja:

-Svima je poznata injenica da to vie znanja nagomilavamo (posjedujemo), to nam se vie ire vidici nepoznatoga, odnosno: to vie znamo, to jasnije uviamo irinu vlastitog neznanja! Jedna izreka kae: to se penje na vii vrh, vidi vee podruje koji jo treba istraivati. U vezi sa tim postoje i mnoge druge izreke, kao visoki dometi sagledavanja injeninog stanja stvari u okviru ove nae relativne stvarnosti, kao to je i ova sljedea koja ukazuje na prirodu samog uma: to je um iri, tim vie pati zbog svojih granica. To su zaista velike istine, kojih uglavnom nismo svjesni u onoj mjeri u kojoj bismo to morali biti. A kakva je njihova poruka?

Naime, ono to je zaista istinsko (a ne samo da ga mi takvim smatramo) jeste jednostavno to to jeste i takvo kakvo jeste i ne moe biti nikako drugaije. Meutim; to je sa naim znanjem!? to ga vie ima, to, ustvari, manje znamo (manje ga imamo!); tako da vrhunac znanja rezultira svjesnou potpunog neznanja! Pa, i sam Sokrat, koji je u Staroj Grkoj smatran za jednog od najmudrijih ljudi svoga vremena, na vrhuncu svojih kapaciteta izjavi ono uveno: Znam da nita ne znam! (lat. Scio me nihil scire!). Da li je to onda zaista istinsko znanje, ili mi samo mislimo (vjerujemo) da je ono takvo?!

Istinsko znanje predstavlja ocean znanja a ne ocean neznanja! Kako bi uope i moglo biti drugaije!? A ne kao to je to sluaj sa naim tzv. znanjem: kad dostigne kulminaciju, ovjek uvia da zapravo, nita ne zna (!?!). Jednostavno; moramo shvatiti da: Ako se istinsko znanje umnoava onda je njega sve vie i vie, dok ako se lano znanje umnoava onda je znanja sve manje i manje. To je jednostavno, Zakon Postojanja.

Zar je potrebno jo neto jo injenica, jo argumenata, jo dokaza da bismo bili u stanju shvatiti da je svo nae takozvano znanje samo la i iluzija kojoj slijepo vjerujemo, a da je istinsko znanje znanje u pravom smislu znaenja te rijei ipak neto sasvim, sasvim drugo!

Istinsko znanje se ne spoznaje analitikom aktivnou uma, nego doivljavanjem istine cjelokupnim svojim biem. Um nam moe koristiti samo u tom smislu da na vrhuncu aktivnosti vlastite logike (pri njenim naporima da definira stvarni poloaj stvari, i njihov meusobni odnos, u okviru ove EGO-realnosti), sebe samog dovede do take neizbjene Kontradiktornosti u odnosu na sutinu vlastitih postulata na kojima se i sam temelji do samog ruba osobne konane Negacije. Kad konano dospije do tog Ruba Provalije gdje njegova dualistika logika, konano i neopozivo kapitulira pred neizbjenom izvjesnou dimenzije apsolutne NEDUALNOSTI (dimenzije apsolutne Stvarnosti; Pravog Stanja Stvari) tada se suoava sa svojom najgorom nonom morom, svojom vlastitom sutinom, i Roditeljem od koga je u cilju ouvanja svog vlastitog identiteta, itavu vjenost boravio u samo-nametnutom izgnanstvu: velianstvenim PARADOKSOM!Pred tim Stanjem, gdje Istina boravi u svom izvornom obliku vjenog, te nikad i niim naruenog, Nerazdvojnog-Jedinstva-Suprotnosti, um biva neposredno suoen sa svojom vlastitom istinom sutinom svoje lane i niim utemeljene vjerodostojnosti i tog ISTOG TRENUTKA biva izloen samo-okonanju, vlastite dez-integraciji: situaciji upravo identinoj onoj u kojoj se nalazi TAMA pri svom neposrednom susretu sa SVETLOU! Tu, i tada, zakoni svijeta Dualnosti (ove nae EGO-realnosti) ne da prestaju da vrijede, ve nikada i nisu vrijedila (!!!); i u tom svjetlu istine raa se takva bistrina svijesti gdje Dua ne dvosmisleno-jasno uvia zajedniki podzemni KORJEN cjelokupne izvanjske, naizgled razdvojene i u meusobnom antagonizmu, manifestacije neizmjerno bujne Biljke ovog Svijeta Suprotnosti. Uviamo istinu da je sve izvanjsko samo naizgled: da otoci nisu otoci, ve nikad razdvojeno jedinstvo u okviru cjelokupne kopnene mase (voda samo stvara iluziju njihove razdvojenosti); da valovi nisu valovi zasebni entiteti na nekakvoj, povrini oceana ve organsko i nerazdvojno jedinstvo cjelokupne oceanske vodene mase, te da njihova sutina(istina) jeste Ocean, a ne njihova osobnost (za-sebnost); da, uostalom, kapljica nije kapljica ve sam OCEAN (kao i obratno!) to samo ovisi od ugla promatranja; i konano, da ovjek nije ovjek kao zaseban entitet, linost, otok ve da njegova (naa!) sutina jeste VJENO I BESKRAJNO KOZMIKO SVESUTINSKO JEDINSTVO: sam UNIVERZUM !!! Dakle, um nam koristi samo toliko da naem unutarnjem vidu prezentira lanost i zabludu postojeeg znanja, koje je produkt njegove vlastite aktivnosti (spoznaje kroz EGO); a kada la biva osvijetena, ona tada sama otpada od uma i otkriva istinu. Zato se istinsko znanje stie iskljuivo nadilaenjem (transcendiranjem) lanog znanja, tj. svega onoga to samo mislimo (vjerujemo) da znamo.

Svo nae znanje se, ustvari, bazira na vjerovanju! Mi vjerujemo svom umu i zakljuujemo da su znanja steena njegovim analitikim istraivanjem, takva kakva jesu, istinita. To je poput situacije kad nam prijatelj ispria, pa makar i do u detalje, kako je bio recimo u Americi. Tako vjerno nam opie svaki svoj korak i svaki svoj doivljaj pa nam ak pokae i fotografije sa tog putovanja ali nama, koji tamo nikada nismo bili, ostaje mogunost zaista samo: da vjerujemo u to, ili ne. Zato su sva naa takva, znanja samo znanja iz druge ruke a nikako rezultat istinskog iskustva i spoznaje. Takoer slijepo vjerujemo i svojim ulima, kao naim organima percepcije stvarnosti, koja primljene informacije prenose umu na analizu, iako su i ona sama, kako smo to ve uvidjeli, suvie ograniena i neadekvatna da bi percipirala samu stvarnost.vrsto vjerujemo svojim arenim naoalama, nesvjesni da gledajui ne vidimo i sluajui ne ujemo: ne vidimo i ne ujemo Istinu (Stvarnost) onoga to jeste. Nikada ne vidimo i ne ujemo REALNOST ve samo vlastite, EGO-kreirane, Predstave (Pred-stavove!) o njoj.

Istinsko znanje (Svjesnost istine) stie se spoznajom istine, a ova se spoznaje nadilaenjem lai! Da bi se la nadila neophodno ju je odmotati i ogoliti je u potpunosti tek tada je uviamo ne samo umom ve cijelim svojim biem i ona otpada od nas, odnosno prestajemo se vezivati za nju. Ovo moemo sagledati na primjeru:

-Ako kaemo nekome od puaa da je puenje cigareta tetno po njegov organizam, gotovo svaki e kao iz topa odmah odgovoriti da i on sam, naravno, to ZNA; ali e i dalje nastaviti da pui! Meutim, kad doe vrijeme i pone osjeati, odnosno doivljavati, negativne posljedice te svoje loe navike, i to do stupnja da mu se svijest pone silom prilika, istinski buditi za svu ozbiljnost situacije kad mu (i ako!) svijest doe do tog nivoa da cijelim svojim biem, bez rezerve i kompromisa, osjeti istinu o tetnosti tog poroka i kad time vie ne ostane ni jedan jedini njegov dio koji bi ipak htio zadrati tu naviku, tada cjelokupna energija njegovog (Probuenog) bia stupa u akciju i ta probuena ivotnost njegove (nae!), inae usnule svijesti ini to da se potpuno Oslobaa od navike: prestaje joj davati svoju osobnu energiju za njen opstanak i ona sama Odumire, tj. otpada od njega! Tek tada je on stekao istinsko znanje o sutini same lai (navike, kao lane potrebe) i spoznao je pravu istinu svoga bia i svojih mogunosti: da ZAISTA moe bez nje (navike, tj. cigareta).

Svi mi znamo da moemo bez svojih navika, odnosno vezanosti i ovisnosti, i da smo jai od njih ali neto i nismo ba mnogo raspoloeni da to znanje primijenimo i u praksi nekako nam se ne da(!); pa zato i pokraj sveg tog silnog znanja ipak im stalno podlijeemo. Da li je to, onda zaista znanje, ili ipak samo zabluda; kada je injenica da nas istinsko znanje oslobaa svih ovisnosti i dovodi do spoznaje svoje autentine Slobode?!! Kakvo je to znanje koje nas vodi u ovisnost, ropstvo i neznanje, i odrava u tom stanju?! To nije, i ne moe ni biti, istinsko znanje nego je ono temeljeno samo na vjerovanju (uvjerenju): Uvjeren sam da je tako!; Uvjeren sam da sam snaan!; Uvjeren sam da mogu ostaviti tu naviku!; Uvjeren sam da znam pravu istinu!; Uvjeren sam da Amerika postoji! (iako nikada tamo nisam bio), itd. a to uope nema nikakve veze sa bilo kakvom implikacijom na to da li je neto zaista istina ili ne, odnosno da li neto zaista postoji ili ne, ve samo ukazuje na injenicu da izmeu istinskog ZNANJA i istinskog ISKUSTVA (a ne samo pukogvjerovanja) stoji, i mora stajati, znak jednakosti; kao i da su nama sva znanja ovog svijeta beskorisna ukoliko nisu bazirana na temelju tog i takvog, neposrednog ISKUSTVA.

Samim vjerovanjem mi sebe tjeimo u svojoj pasivnosti i lijenosti da krenemo putem Istine i istinskog Znanja i time odbijamo da svojoj slabosti pogledamo u oi; dok, im se suoimo sa njom ona otpada, jer zaista uviamo(osvjeujemo), a ne samo da vjerujemo u svoju autentinu snagu i mo: da moemo bez nje i ona nestaje.

Vjerovanje je samo paravan za la paravan kojim se EGO skriva, i titi, od svjetla istinskog znanja; odnosno paravan iza kojeg EGO od naeg vida zaklanja pravu istinu, podmeui nam, kao zamjenu, svoju interpretaciju istine. Pa, ako neto znamo onda to ZNAMO! Gdje tu onda ima ikakvoga mjesta nekakvom vjerovanju? Ako ste vi (pouzdano!) otac dvoje djece, da li ete onda rei: Ja jesam otac dvoje djece., ili: Ja vjerujem da sam otac dvoje djece.?! Odnosno, ako je nekima ovaj primjer moda suvie kakljiv, da li emo rei: Ja sam (jesam) roen i ivim na planeti Zemlji., ili: Ja vjerujem da sam roen i da ivim na planeti Zemlji.?! Ono to ZNAMO to je onda nepobitna injenica; dok ako tog, i takvog iskustva nema, onda nam spas moe pruiti samo uvjerenje odnosno vjerovanje.

Ta razlika izmeu JESAM i VERUJEM jeste razlika izmeu NEBAi ZEMLJE; izmeu ISTINE i LAI; izmeu ZNANJA i NEZNANJA; izmeu SVECA i GRENIKA; izmeu POSTOJANJA i NEPOSTOJANJA i ona jeste razlika izmeu Ja Jesam i cjelokupne Kreacije u njenom Palom stanju svijesti.

Inae, taj Pad je prikazan uvenom simbolikom o razlogu zbog koga je ovjek istjeran iz Raja: Eva (ovjekov enski princip!) je kuala voe sa Drveta znanja dobra i zla, pa ga ponudila i Adamu (ovjekov muki princip), i tako su oni postali svjesni svoje otuenosti od Boga, tj. otuenosti od ostatka Kreacije, i oi su im se otvorile za spoznaju svoje vlastite golotinje! Tada se, uslijed naruenoga jedinstva i harmonije, javio i stid zbog te golotinje i tu je poeo ovjekov sunovrat: poelo je zaogrtanje svim i svaim, samo da bismo, po mogunosti izbjegli suoavanje sa Istinom (svojom prirodnom, autentinom i nevinom Golotinjom). Tu poinje naa privrenost prema Lai, nae robovanje njima, kao to tu poiva i sr cijele poante u vezi izgnanstva iz Raja i nemogunosti naeg povratka istome. A sad razmislimo samo da li je ono drvo bilo drvo Znanja ili drvo znanja? Da li je kuanje tog ploda donijelo spoznaju nerazdvojnog jedinstva cijele Kreacije, ili samosvijest sebe kao zasebne i izolirane jedinke (otoka)? Biti e da je ipak pravo znanje postojalo prije kuanja tog slatkog (gorkog!) ploda!

Nije teko shvatiti da je tada i tako roena Iluzija, odnosno nae bespogovorno vjerovanje u prividnu autentinost principa DUALIZMA, odnosno dualistikog ustrojstva Stvarnosti, ovog svijeta (prividnih!) suprotnosti, odnosno samog Univerzuma. Eto Kako, eto Kada i eto Gdje je dolo do te katastrofalne, praiskonske, ZAMJENE TEZA; i eto Kako, eto Kada i eto Gdje je roen EGO.

Konzumacijom Voa sa Drveta (po)zna(va)nja dobra i zla, odnosno robovanja EGO-standardima (!), mi ne da smo stekli slobodu izbora i odluivanja svojom glavom i u svom najboljem interesu, nego smo samo-kanjeni samoizgonstvom iz takvog Stanja (svijeta, stvarnosti, dimenzije) gdje naa sloboda i srea nisu uvjetovane bijegom od jedne od suprotnosti ili oajnikom borbom za onom drugom, ve su one prirodan nusprodukt naeg dobrovoljnog, svjesnog i drago-voljnog iskustva bivanja u okviru Nerazdvojnog Jedinstva cjelokupne Kreacije. Tu je na ultimativni Interes, i tu je podruje nae vrhovne, neograniene i niim uvjetovane Slobode! I sasvim sam siguran da je Isus, rekavi: I spoznati ete istinu, i istina e vas osloboditi! ukazivao na ovu spoznaju istinskog znanja spoznaju ovog nerazdvojnog JEDINSTVA; a ne na konzumaciju onih gorko-slatkih plodova Drveta Neznanja!

Istina je akcija, ona je ivot, a vjerovanje razdvaja od svega toga i umrtvljuje nas u iluzijama. Vjerovanje podrazumijeva bavljenje istinom (aktivnost uma onoga koji se bavi), dok znanje istine podrazumijeva ivljenje istine (akcije cijelog bia). Zbog toga istinsko znanje podrazumijeva njegovu automatsku i istovremenu PRIMJENU, odnosno: Znanje postoji samo onda kada se ono primjenjuje kada se IVI! Znanje koje ne iskljuuje, i koje dozvoljava robovanje laima (EGU i produktima EGA) nije istinsko znanje dakle nije znanje i ono nas dri slijepima za istinu dok god ga se drimo. Badava onaj pua zna da moe bez svog poroka, i da je jai od te svoje slabosti, kad to znanje nee (ne moe, jer nee!) da primjeni. Takvo znanje je obina magla, pa i nitavnije od same magle jer magla bar ima svoju, kakvu-takvu, konzistenciju, a ovo znanje nema NIKAKVU.

Robujui lanom znanju, ostajemo ivjeti u iluzijama i zabludama; a EGO, sa svojim laima i dalje ostaje gospodar nae slobode nae psiholoke, i svake druge, neovisnosti. Tek kad odluimo odbaciti to lano znanje, odnosno kad sve ono to mislimo da znamo dovedemo pod otvoreno pitanje, ostvareni su uvjeti za uvid u ISTINU, tj. realizaciju istinskog znanja. Kad postoji takvo znanje (takva svjesnost), onda nema EGA, nema ja koje bi reklo: Ja znam!. I zato, svaki onaj koji tvrdi da zna, sasvim sigurno je da NE ZNA; on samo misli (vjeruje!) da zna.

Kada istinsko znanje zaista jeste (kada ga zaista ima-mo), onda ono nije svojstvo onoga koji zna ve njegova, manifestirana ili nemanifestirana sutina a sutina neeg je isto to i ono samo (ono to ono jeste!). Prema tome, tada ne postoji razdvojenost (odnos) na ja i na ono to nije ja (a to ja nastoji da spozna), ve tada Znanje, Spoznavaoc i Spoznato jesu u izvornom i nerazdvojnom Jedinstvu. Tada postoji samo Znanje, a to Znanje je ono to Ja Jesam: SVESUTINA. to Ljubav zaista jest

Sve, dakle, to hoete da ine ljudi vama, inite i vi njima: jer je to Zakon i proroci. (Mat.7,12)

Zaista ne postoji drugo ljudsko bie, osim nas samih; kao to i u itavom Univerzumu, udesno i umu nepojmljivo, ne postoji nita drugo osim nas samih i to upravo stoga to sama sutina Univerzuma (SVEGA!) jesmo upravo mi sami: nae istinsko SEBSTVO (Svesutina, Bog)! Mnotvo je samo fantazija (ovog) zabludjelog uma; Vjeita Realnost je jedino Ja Jesam!

Zbog toga je jedina ljubav u DAVANJU: to (se) vie dajemo, to postajemo zaista bogatiji! (imamo samo ono to dajemo) Tako da dok god smo razdvojeni od Boga, jedina istina o nama i svijetu je sljedea: Svijet postoji samo zato da bismo mogli pruiti ljubav samome sebi! Ili, prevedeno na jezik religije: Svijet postoji samo zato da bismo, darujui mu ljubav, omoguili Bogu da daruje ljubav nama samima!!!

Savreni, opepoznati, primjer boanske ljubavi imamo u Isusu Kristu: On nije volio, jer voljeti znai gajiti ljubav prema nekome ili neemu posebno a to nije ljubav; Isus je volio SVE, pa otuda i pojam voljeti gubi smisao Kada volimo SVE, tada mi ne volimo nego tada jesmo ljubav, tako da ljubav (istinska) i voljenje nipoto ne mogu zajedno. Stoga; On, Isus, nije Volio nego je Bio ljubav, a biti ljubav znai nemati EGO i, prema tome biti u Bogu!

U skladu sa svim ovim; istinska ljubav je ono to moda najpriblinije, moemo oznaiti pojmom: Neuznemiravanje.

Pod Neuznemiravanjem se podrazumijeva, u prvom redu, apsolutno doputanje slobode izbora! Ta sloboda je odraz same Sutine, i ona nam omoguava da svako od nas po principu apsolutno slobodne volje, snosi potpunu i apsolutnu odgovornost za sve svoje postupke i namjere. Na osnovu te odgovornosti svako snosi i tono odgovarajue (svoje!) posljedice, koje niti moe izbjei, niti bi to bilo poeljno ak i da je mogue. Nitko ne moe da odgovara za tue postupke niti itko moe da snosi tuu karmu, i zbog toga je zaista neophodno da svako sa potpunom samosvijeu nadzire samoga sebe a da se ostavi uzaludnog, tako nam bliskog i udomaenog, tobonjeg rjeavanja tuih problema i zadataka.

Svamii (Paramhans Sri Svami Mahevarananda) kae:

Osjeati Njegovo prisustvo u svakome, jest istinska (boanska) ljubav. Ako je ljubav vezana za pojedinano onda je to slijepa ljubav a ona neizostavno dovodi do razoarenja, do patnje, do problema, i ne prua nita jer ne vodi nikud. EGO jest prolost, a naa predstava sadanjosti jest nita drugo do projekcija kontinuiranog, i akumuliranog, djelovanja prolosti, to znai da ignorirajui EGO mi zapravo ignoriramo beskonaan niz pojedinosti (od kojih je prolost sainjena), i time ostvarujemo istinsku svjesnost trenutka (sadanjosti), a ta svjesnost jest: LJUBAV. Zbog toga ignoriranje ne znai bezobzirnost kako nas EGO svesrdno uvjerava nego istinsku panju i ljubav! Ignorirajui (zaboravljajui, opratajui!) sve prijatnosti ili neprijatnosti koje smo doivjeli od neke osobe (svijeta uope), mi tu osobu vie ne cijenimo po tome to ona jest ili nije uinila za nas (za na EGO) nego u njoj, jednostavno, sagledavamo odraz Boga, odraz sebe samog svoje sutine. Iz takve iste, nerazlikujue i neuvjetovane ljubavi, mi toj osobi elimo sve ono to ona sama sebi eli ili uope moe poeljeti; zato joj omoguavamo potpunu slobodu ne utjeui na nju nikakvim svojim osobnim stavom i tek tada je to istinska i potpuna ljubav, jer: ljubav i sloboda jesu nerazdvojno JEDNO. Znamo za divnu pouku takve ljubavi, koja veli: Ako nekoga zaista voli daj mu slobodu; ako ostane, zauvijek je tvoj, a ako ode, nikad nije ni bio! Sjetimo se sada onih Kristovih rijei, koje u ono vrijeme mnogi nisu mogli primiti a nama sada konano, djeluju toliko jasno i razumljivo:

() Hodite blagoslovljeni oca mojega; primite carstvo koje vam je pripravljeno od postanja svijeta. Jer ogladnjeh, i dadoste mi da jedem; oednjeh i napojiste me; gost bijah, i primiste me; gost bijah i odjenuste me; bolestan bijah, i obioste me; u tamnici bijah, i dodjoste k meni. Tada e mu odgovoriti pravednici govorei: Gospode! Kad te vidjesmo gladna i nahranismo, ili edna i napojismo? Kad li te vidjesmo (kao) gosta i primismo, ili gola i odjenusmo? Kad li te vidjesmo bolesna ili u tamnici, i doosmo k tebi? I, odgovarajui, car rei e im: Zaista vam kaem kad uiniste jednome od ove moje najmanje brae, meni uiniste!(Mat. 25;34-40)

Istinsko prijateljstvo i ljubav jest u Neuznemiravanju i Davanju; meutim davanje nije najadekvatnija rije, jer dajui od sveg srca (bezrezervno!) mi ne dajemo to neto ve, zapravo, dajemo SEBE. Takvo davanje dakle, nije davanje nego PREDANOST a to nije predanost neemu odreenom, nego predanost Bogu: bezrezervna predanost SVEMU!Predanost neemu odreenom nije predanost nego privrenost; stoga, privrenost je posesivnost a predanost je ljubav.

Predanost je zapravo, SLUBA. Sluei svemu, mi istinski sluimo sebi; odnosno drugim rijeima: sluei svemu mi savreno omoguavamo Bogu da slui nama samima!

Mudrac nije osoba koja ne zna to je to mrnja ve, naprotiv, osoba koja savreno dobro zna to je ona i zbog toga ga se ona NE DOTIE.

U Upaniadama se kae: Ovladao je sobom onaj tko zna sebe: spokojan, staloen, i osloboen udnje je on. Zlo ga ne dotie, ne uznemiruje, jer u plamenu njegovog uzvienog saznanja sve zlo sagorijeva! TI SI TAJ KOJI JESI Osho: - Mojim ljudima ja govorim: prvo budi sebian, krajnje sebian rascvjetavaj se. Doi do cvijeta i mirisa a onda to iri. Tada to dijeli sa tim nesretnim ljudima, koji imaju istu mogunost kao i ti, ali njima ivot nije dao priliku da uu u sebe, da dobiju ukus svog boanstva. Ja sam sasvim protiv religija, jer za mene je, to to su one, sasvim beskorisno. Ali oni to rade koristei divna imena za to, sakrivajui svoje radnje u divne rijei. Ja te uim da bude prirodan. I uim te da prihvati svoju prirodnost. Ja znam jednu stvar sa sigurnou da kada se rascvjeta ti e dijeliti. Nema naina da se to izbjegne. Kada se cvijet otvori nema nikakve mogunosti da to bude bez mirisa i da bude zadrano. Miomirisi se sami ire. Oni se prostiru u svim pravcima. Zato prvo budi ispunjen, budi sadrajan. Prvo budi. Potom e iz tvog bia mirisi potei mnogima. Tada to nee biti sluba, to e biti naprosto veselo davanje. A nema nita radosnije no dijeliti svoju radost. Ljubi Gospoda Boga svoga svim srcem svojim, i svom duom svojom, i svom misli svojom. Ovo je prva i najvea zapovijed. A druga je kao i ova: ljubi blinjega svoga kao samoga sebe. (Matej 22, 36-39) Dakle, ako ste shvatili da on tu govori sa pozicije razdvojenosti, odnosno o nekome (drugom) ili neemu (drugom), onda je poanta uistinu katastrofalno promaena i ozbiljno je pitanje kada e i na koji nain greka u percepciji moi biti sanirana. No, ako svojom prozorljivom i osloboenom svjesnou jasno uviate da je sr ove poruke usmjerena (i u jednom i u drugom sluaju) samo i iskljuivo na TEBE koji jesi Bog, i koji jesi Ljubav, i koji tim iskrenim i potpunim ljubljenjem i tovanjem konano doputa svoje utapanje u Veliko Jedinstvo stapanje sa oceanom svepostojee Ljubavi; odnosno ako jasno i nedvojbeno shvaamo da bi On, samo kad ne bi mnogima zazvualo krajnje nejasno i nerazumljivo, vrlo rado tada izostavio ono kao (pa bi izvorno bilo: Ljubi blinjega svoga samoga sebe.) jer ti tada i time zaista i ini upravo to: kroz i putem njih stapa se sa svojim unutarnjim Tokom Ljubavi; dakle ako ve jeste unutar tog i takvog razumijevanja i svjesnosti, tada ste najveu moguu nagradu ve dobili i njome ste blagoslovljeni!

Ljubav Je Istina

Pokuajte barem jedan dan ne prosuivati nita i nikoga oko sebe. Jednostavno, dajte svemu slobodu da bude takvo kakvo jest! Prihvaajte sve bezuvjetno, onako kako dolazi. Samo promatrajte! Budite svjedok svega toga! Neto mono se javlja u samom inu promatranja. Kad se u vama pojavi potreba da neto prosudite, jednostavno je postanite svjesni, ali pokuajte ju ne slijediti. Udica je baena, mamac je tu, ali pokuajte ne zagristi! Ako ne zagrizete, neete biti upecani! Ono to ete otkriti je to da je ivot nevjerojatno jednostavan u samoj svojoj sutini i da se odvija sam od sebe kad ga ne pokuavamo kontrolirati, kad ga ne silimo da bude neto to mi elimo da bude. Usred toga ete pronai duboki mir.

Tajna istinskog ivljenja je uiniti ivot jednostavnim.

Budite u stanju gdje vam je dovoljno samo to da jednostavno budete, zadovoljni sa time to imate. Neka to bude vaa polazina toka, baza iz koje ete ii i u koju ete se uvijek moi vratiti. Budite potpuno prisutni u svemu to radite, prihvatite sve sa zahvalnou i u svakoj situaciji uronite cijelim svojim biem u trenutak koji je pred vama. Tada e vam postati jasno da je to to imate upravo ono to trebate da biste bili istinski sretni. U prihvaanju ete otkriti veliku slobodu, veliku prostranost i spokoj.

Boansko nas oekuje na mjestu na kojem nema prosuivanja!

Zato se u Novom Zavjetu kae: Blago onima ista srca, jer e Boga gledati! (Mt, 5,8). Biti ista srca zapravo znai biti bez prosudbe, biti neutralan, slobodan od ega, slobodan od potrebe usporeivanja sa bilo im i bilo kim.

Biti Ljubav je najii duhovni put. Uvijek se vodite pitanjem: to bi Ljubav sada uinila?. Slijedite Ljubav u svemu i neizbjeno ete doi ete do istine o svom stvarnom identitetu.

Paljivi sa Sobom

Samo je jedan zakon ravnotee: to sije, to anje

Zato: 1. Mislimo to govorimo2. Biramo koje osjeaje njegujemo3. Odreujemo kakva djela radimo4. Pristupamo svima i svemu sa stavom "oprosti, volim te, hvala ti, ao mi je"5. Razumijemo igru dualnosti i drimo se u svijesti iznad nje6. Putamo zamjeranja i njegujemo protonost

Plan bez plana

Ako eli nasmijati Boga, reci mu da u ivotu ima planove Woody Allen.

U ivotu je dobro i poeljno imati ciljeve. Ali samo kao orijentire uma i usmjerivae energije. Jer, oni i slue tome. Nekad nije svrha dotrati na cilj kao zadanu zacrtanu toku, nego proi put do njega zrelei kroz sva iskustva na njemu zato kaemo da je Cilj Put i zato znamo da se ne treba vezati za rezultat. Da, dati svojih sto posto na radu za ostvarenjem neega, no sa svijeu da je rezultat u rukama boanskoga tako ostajemo nevezani za sam ishod, znajui da je u skladu s viom voljom, a ne naim egom. Ponekad na ego misli da je za nas nabolje lijevo, a nije nego "desno" i tu uputu vidimo i osjetimo tek kad prepustimo vodstvo boanskom vodstvu. To ne znai besposleno sjediti, dapae nain uspjeha na zemlji je djelovanje. Nekako ovako: kada elimo neto u duhu to dobivamo putanjem, ali na zemlji djelovanjem. Najjednostavnije bi bilo rei da odreenu elju pustimo boanskom, ali na zemlji svaki dan napravimo korak prema ostvarenju tog cilja. A neke dane nita, samo pustimo.U ostvarenju ciljeva i elja je, kao i u svemu, vana prava mjera - ravnotea: izmeu onih dana kada nemamo plan nego putamo Boanskom planu da se odvrti pred nama i donese nam upravo ono to trebamo, to je najbolje za na razvoj te onih dana kada je vrijeme za akciju, neki korak u smjeru ostvarenja inicijalne elje, cilja. Sam plan je koristan za um jer ga pokree na stvaranje: to je kao da kaemo danas imam namjeru napraviti to-i-to. Pa moda i ne napravimo sve, ali u svijesti kristaliziramo cilj i putamo boanskom da nam jo vie otkrije oznake po putu do njega. S druge strane, veliko je za iskustvo sadanjeg trenutka rei nemam plan, neka doe to treba. Tako gledamo iz mira, moemo osluhnuti iz sebe jer ponekad se plan mijenja iznutra, ovisno o tome kako sazremo na unutarnjim ravnima, pa nove poruke svog duhovnog vodstva ujemo jedino kada povremeno zastanemo. Ne dok grozniavo trimo na cilj.Izazov je to ostvariti istovremeno: svom svojom panjom i koncentracijom se usmjeriti na disciplinu, a istovremeno ivjeti slobodno, spontano kao dijete i zaigran. Istovremeno samuraj koji se dri svoje taktike i cilja, te zaneseno dijete koje mijenja najdrae igre kako mu doe. Taj spoj stihije i strategije nas ini ivima i kreativnima, u stvari: daje nam da prepoznamo kada povui potez, kada pustiti sve... i tek tako se punim srcem i svjesnim umom moemo s uitkom u igri ivota igrati.

Cilj je Put

Svrha Cilja je, zapravo, pokretanje energije. Cilj nije toka na koju treba dotrati, po mogunosti to prije i bez obzira na sve. Cilj je putovanje do zamiljene toke, sa svim izmjenama plana koje donosi. Ima situacija u ivotu kada je cilj, zapravo, potreban samo da bi pokrenuo ovjeka. Njegovo samo ispunjenje po sebi nije vano. Vani su procesi koje se prolazi na putovanju do njega, jer nose zreljenje ovjeka, nova traganja i nova uvianja. I zato je, u stvari, Put cilj. Na Putu ui, doivljava transformacije, razvija se. U konanici, cilj se ostvaruje kao nagrada. A ako to na kraju i nije slika onog prvotnog cilja koji nas je lansirao na putovanje, i to je u redu. Jer se cilj po putu modificira. Zato je opasno, ak glupo, jahati kruto po zacrtanom. Vana je odlunost, ali i fleksibilnost. Stoga uivajte u svakom koraku, a one u kojima ne moete uivati potujte.

A putovanje do cilja je pomicanje, ruenje granica. Istraivanje novog teritorija u svakoj razini onoj vae tolerancije, vaeg promiljanja, vae hrabrosti. Zato je vrijedno. I zato je, u stvari, pravi cilj potpuno doivjeti svaki korak. I krenuti dalje s njega, kad prepozna da je zaokruen. I tako korak po korak, detalj po detalj, stvara se slika. Na kraju, ona uope ne mora imate na sebi oblike i boje koje ste zamislili kada ste krenuli: u startu je to bila pokretaka vizija, no krajnja slika moe biti (i u pravilu jest) mnogo ljepa.

Sve ljepote i opasnosti, dio su scenarija puta kojeg je dua dogovorila prije inkarniranja. Ali, sa svakim silaskom u tijelo, dua potpisuje svojevrstan "Ugovor ivota", i njegovu najbitniju stavku - onu razvoja.

PODRKA SVIJESTI NA PUTOVANJU:Afirmacije&Vjeba1. Ja Jesam Put, Istina i ivot: da se sjetite kako je va put jedinstven, i ne trebate ii utabanim autoputom kojim idu svi, nego si vjerujete dok krite neprohodnu umu, i kad vam je teko, ili vas napadnu sumnje.

2. Ja se s lakoom kreem ivotom: prepreke su neizbjene, ali je stav lakoe taj koji ini da ih preskoite u ugodnom skoku, a ne greem napinjanju.

3. Moj Put je posut blagoslovima ljubavi: uz ovo, radite slijedeu vjebu - kad god kreete na neko od ivotnih putovanja prema nekom cilju, zamislite krajnju toku i cijeli potez do nje, ukljuujui sebe na startu u svjetlosti. Osjetite kako blistavo bijelo srebrna svjetlost proima sve sudionike:vas, sve poznate i nepoznate ljude koji e doi na putu, i cijelu stazu

Razgovor

Dakle, ti bi elio razgovarati sa mnom? ree Bog.Ako ima vremena rekoh.Bog se nasmijei Moje je vrijeme vjenost .to si me htio pitati?to te najvie iznenauje kod ljudi?

Bog odgovori:

to im je djetinjstvo dosadno. ure da odrastu, a potom bi eljeli ponovo biti djeca.to troe zdravlje da bi stekli novac, pa potom troe novac da bi vratili zdravlje.to razmiljaju tjeskobno o budunosti, zaboravljajui sadanjost. Na taj nain ne ive ni u sadanjosti ni u budunosti.to ive kao da nikada nee umrijeti, a onda umiru kao da nikada nisu ivjeli. Bog me uze za ruku. Ostadosmo na trenutak u tiini.Tada upitah: Kao roditelj, koje bi ivotne pouke elio da tvoja djeca naue?

Osmjehujui se, Bog odgovori:

Da naue da nikoga ne mogu prisiliti da ih voli.Mogu samo voljeti.Da naue da nije najvrednije ono to posjeduju, nego tko su u svom ivotu.Da naue kako se nije dobro usporeivati s drugima.Da naue kako nije bogat onaj ovjek koji najvie ima, nego onaj kojem najmanje treba.Da naue kako je dovoljno samo nekoliko sekundi da se duboko povrijedi voljeno bie, a potom su potrebne godine da se izlijei.Da naue opratati, tako da sami oprataju.Da spoznaju kako postoje osobe koje ih njeno vole, ali to ne znaju izrei niti pokazati.Da naue, da se novcem moe kupiti sve, osim sree i ljubavi.Da naue da dvije osobe mogu promatrati istu stvar, a vidjeti je razliito.Da naue da je pravi prijatelj onaj koji zna sve o njima, a ipak ih voli.Da naue kako nije uvijek dovoljno da im drugi oproste. Moraju i sami sebi opratati.Ljudi e zaboraviti to si rekao.Ljudi e zaboraviti to si uinio.Ali nikada nee zaboraviti kakve si osjeaje u njima pobudio. Afirmacije Prije citiranja bilo koje afirmacije, treba rei sebi: "Prihvaam ovu situaciju, mentalno ili emotivno stanje u kojoj se nalazim". Postoji jedna mantra za ponitavanje financijske karme koja glasi "THIRU NEELA KANTAM" i ponavlja se 54 puta, 27 puta prema desnom i 27 puta prema lijevom ramenu. Prije svega (neizbjena) molitva:Boe, uini to vie osoba u mojoj okolini bogatim i uspjenim, neka imaju to vie duhovnog i materijalnog bogatstva, ispuni sve njihove elje i potrebe i uini me sretnim i radosnim zbog njihove sree. Boe, pomozi mojim roditeljima i spusti na njih plimu izobilja, zdravlja i svoje milosti. Boe, uini mene spremnim da prihvatim ogromnost bogatstva i daj mi mo da pravilno koristim novac. Otvori vrata mog duha za velianstveno obilje koje mi nudi i koje je oduvijek tu, samo ga nisam znao prepoznati. Vodi me mojim stopalima u Tvoju neiscrpnu riznicu. Neka moja stopala budu Tvoja, a Tvoja moja Afirmacije:Ja sam sada spreman prihvatiti neizmjerno materijalno i duhovno bogatstvo.Ja sam kreator siromatva i bogatstva. Ja odluno otputam gr kojim sam sebe drim u siromatvu i neznanju i otvaram svoje srce da prihvatim svo izobilje koje mi je na raspolaganju. Ja prestajem obmanjivati sebe i prihvaam da je moj neuspjeh (siromatvo) moja vlastita kreacija. Sada kreiram bogatstvo i uspjeh, bogatstvo i uspjeh, bogatstvo i uspjeh. Ja sam spreman da dajem i to vie dajem to mi se vie vraa. to vie dajem, to vie imam novca i svega to mi je potrebno.Oduvijek i zauvijek privlaim sve to poelim i bivam privuen svemu to zaelim.Ja stalno doprinosim uspjehu drugih i to me ini sretnim. Meni dolaze raznovrsna bogatstva bez ikakvog napora.Moji prihodi se stalno uveavaju. Bogatstvo i obilje me prate i pronalaze uvijek i gdje god da se nalazim, u stanju budnosti i spavanja!Ja sam sretan i bogat. Poseem sa boanskim izobiljem koje je svugdje oko mene! 10 afirmacija kako privui sve to elimo Kada neto arko elimo, mi povlaimo energiju iz drugih resursa i blokiramo sve energetske kanale. Mislei konstantno, opsesivno samo na jednu stvar ili osobu tokom 24 sata, zapostavljamo posao, prijatelje, zdravlje i sve manje energije ulaemo u druge segmente ivota ili im ne pridajemo nikakav znaaj, ivei ih mehaniki i nesvjesno. Povlaenjem energije iz drugih sektora mi smo zablokirali cijeli sistem. Mi smo na energetski potencijal usmjerili na jednu stranu i ispraznili druge sektore, stvarajui nedostatak ravnotee, a viak uvijek protee na tetu slabih sektora. Tek kada se energija izbalansira, moemo oekivati blagostanje i ispunjenje eljenog. Odnosno, kada aktivno sudjelujemo u svim segmentima svog ivota, tako stvaramo prohodnost komunikacijske mree. Upravo emo prebacivanjem teita na jednu stranu djelovati poput stijene koja se sruila na cestu i zaprijeila prolaz. Viak uvijek dovodi do neravnotee, a cilj rada na sebi je harmonizacija energije i uspostavljanje balansa na nivou svih segmenata. Zapravo, eljeno je krenulo prema nama, ali je nailo na prepreku koju smo sami stvorili. S druge strane, um je glavni ometa, odbija eljenog. On ini da automatski padamo na niu vibraciju i formiramo uvjerenje da ne moemo privui eljeno. Prije nego nas eljeno sustigne, mi spustimo rampu i zatvorimo prilaz. Ono to moemo zamisliti, to moemo i imati. to su nam veze bogatije, ivlje, iskrenije, to smo otvoreniji za prijem svih oblika blagostanja.

Kada su u pitanju afirmacije, one trebaju biti vrlo saete i jasne. Ako su previe openite i razvodnjene, mogu dati isto tako uopen uinak, bez fokusiranja na konkretnu oblast. Da bismo stvorili i odrali balans, bilo bi dobro koristiti set od najmanje 12 afirmacija od ega po jednu za svaki sektor ivota i tu se moemo posluiti astrolokim znaenjem polja:1. (ascendent): Ja osobno, fiziki izgled, zdravlje, karakter, sadanjostAfirmacija : Ja sam mukarac ( ena ), snana i zdrava u srcu i umu.(Napomena: Afirmacije kreiramo prema vlastitim afinitetima.)

2. Novac, osobnevrijednosti, imovinaAfirmacija : Meni novac stalno dolazi, iz poznatih i nepoznatih izvora, moji prihodi se stalno poveavaju. Energija novca neometano krui, dajem novac i on mi se viestruko vraa.3. Braa, sestre, novosti, kraa putovanja, sve komunikacijeAfirmacija : Komuniciram otvoreno i iskreno, s ljubavlju i razumijevanjem.4. Otac, dom, obitelj:Afirmacija : Uivam podrku moje porodice, u mom domu vlada ljubav i harmonija.5. Djeca, seksualna zadovoljstva, ljubav, provod, kreativnost, produktivnost, stvaralatvoAfirmacija : Puna sam ljubavi koju nesebino dajem i koja mi se viestruko vraa, radim i stvaram iz ljubavi.6. Bolest/zdravlje, navikeAfirmacija