Putovanje ka Allahu.pdf

  • View
    263

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Putovanje ka Allahu.pdf

  • PUTOVANJE KA ALLAHU

    Autor: imam hiifidh Ebul-Ferad ibn Redeb el-Hanbell

    Izdava: "K e l i m e t u l - H a qq"

    Plav, Sandak

    Prevod, prelom i lektura teksta: Ehu Ahmed

    Unos teksta EbuHafsa

    Dizajn korice: Ebu Merjem

    tampa: "K e l i m e t u l - H a qq"

    VAZNA NAPOMENA

    Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige ili bilo kojeg njenog dijela

    bez odobrenja izdavaa je veoma pohvaljeno i preporuljivo

  • Ibn Redeb el-Hanbeli

    PUTOVANJE KA ALLAHU

    Plav, Sandak ramadan 1433. hidretske

    jul 2012. godine

  • 5

    Rekao je Allhov Poslanik

    Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

    ''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim vla-

    darem.'' 1

    ''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe nepraved-

    nom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar ubije.'' 2

    ''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae istinu

    kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rije istine nee

    pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.'' 3

    1 hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Suneni-

    ma'' od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija.

    2 hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha.

    3 hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hud-

    rija.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    7

    BIOGRAFIJA AUTORA

    Hfidh Ebul-Fered ibn Redeb el Hanbel

    On je imm hfidh ZejnudDn 'AbdurRahmn ibn Ahmed ibn 'AbdurRahmn ibnul-Hasan ibn Muhammed ibn Ebul-Berekt Mes'd es-Sulem el-Hanbel ed-Dimeq. Njegova kunja je bila Ebul-Fered, a nadimak Ibn Redeb, to je zapravo bio nadimak njegovog djeda koji je roen u

    tom mjesecu (redebu).

    Roen je u Bagddu 736. hidretske godine i odgojen je u uenoj i bogobojaznoj porodici. Umro je u noi

    ponedeljka etvrtog dana mjeseca ramadna 795. hidretske godine u Damasku.

    Uio je i uzimao znanje od velikih uenjaka svog

    vremena.

    U Damasku je uio pred Ibnul-Qajjim el-Dewzijem, ZejnudDnom el-'Irqijem, Ibn en-Neqbom, Muhammed ibn Ism'l el-Habbzom, Dwd ibn Ibrhm el-'Attrom, Ibn Qt el-Debelom i Ahmed ibn 'Abdul-Hd el-Hanbelijem.

    U Mekki je sluao od el-Fehr 'Uthmn ibn Jsufa el-Nuwejrija.

    U Qudsu (Jerusalemu) je sluao od el-hfidha el-'Al'ija.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    8

    U Misru je sluao od SadrudDna Ebul-Fetha el-Mejdmija i NsirudDna ibn el-Mulka.

    Mnogi studenti znanja su mu dolazili da bi pred njim uili. Meu najpoznatijim od njegovih uenik bili su Ebul-'Abbs Ahmed ibn Eb Bekr ibn 'Al el-Hanbel, Ebul-Fadl Ahmed ibn Nasr ibn Ahmed, Dwd ibn Sulejmn el-Mewsil, 'AbdurRahmn ibn Ahmed ibn Muhammed el-Muqr, ZejnudDn 'AbdurRahmn ibn Sulejmn ibn Ebul-Karam, Eb Dherr ez-Zerqa, el-Qdi 'Al'udDn ibn el-Lehm el-Ba'l i Ahmed ibn SejfudDn el-Hamew.

    Ibn Redeb se posvetio znanju i uloio ogromnu

    veinu svog vremena istraujui, piui, izdavajui,

    poduavajui i dajui fetwe.

    Mnogi uenjaci su ga pohvalili zbog njegovog ogro-mnog znanja, zuhda i strunosti u hanbelijskom medhhebu.

    Ibn Qdi e-uhbe je o njemu rekao: ''On je itao i postao pronicljiv u razliitim poljima nauke. Prihvatio se mes'el medhheba sve dok ih nije usavrio. Posvetio

    se uenju znanja tekstova, mahan i znaenja hadtha''. 4 Ibn Hader je o njemu rekao:

    ''On je bio nadasve pronicljiv u nauci hadtha, u pogledu imena prenosilaca, njihovih biografija, njihovih puteva predaja i svijesti o njihovom znaenju''. 5

    4 Ibn Qdi e-uhbe, ''Trh'', 3. tom, 195. str.

    5 Ibn Hader, ''Inb'ul-Gamr'', 1. tom, 460. str.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    9

    Ibn Muflih je o njemu rekao: ''On je ejh, veliki 'lim, hfidh, zhid, ejh hanbelijskog

    medhheba; izdao je mnoge korisne radove.'' 6

    Napisao je mnoge korisne radove; neki od njih su istaknuti, poput ''El-Qaw'id el-Kubr fil-Fur' '', o kojem je reeno: ''To je jedno od ud ovoga doba''. 7

    Za njegov komentar na et-Tirmidhijev ''Sunen'' je reeno da je najdetaljniji i najbolji ikada napisan; do te

    mjere da se el-'Irq o kome je Ibn Hader rekao: ''On je bio udo svoga doba'' potpomagao njime kada je sakupljao svoj komentar na istu knjigu.

    tavie, on ima mnoga vrijedna djela koja obja-njavaju razliite pojedinane hadthe, kakvi su: ''erh Hadth M Dhi'bni Di'an Ursil f Ganam'', ''Ihtijr el-Ewl erh Hadth Ihtism el-Mele' el-E'al'', ''Nr el-Iqtibs f erh Wasijje en-Nebijj li Ibn 'Abbs'' i ''Keful-Kurbe f Wasfi Hli Ehlil-Gurbe''.

    Iz oblasti tefsra napisao je djela: ''Tefsr sre el-Ihls'', ''Tefsr sre el-Ftiha'', ''Tefsr sre en-Nasr'' i ''El-Istign' bil-Qur'n''.

    Iz oblasti hadtha je napisao sljedea djela: ''erh 'ilet-Tirmidh'', ''Fethul-Br erh Sahh el-Buhr'' i ''Dmi' el-'Ulmi wel-Hikem''.

    6 ''El-Maqsed el-Arad'', 2. tom, 81. str.

    7 Ibn 'AbdulHd, ''Dail 'al Tabeqt Ibn Redeb'', 38. str.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    10

    Na polju fiqha je napisao sljedea djela: ''El-Istihrd f Ahkm el-Hard'' i ''El-Qaw'id el-Fiqhijje''.

    Na polju biografija napisao je monumentalni ''Dajl 'al Tabeqtil-Hanbile''.

    Takoer je napisao i djela: ''Lat'if el-Me'rif'' i ''Et-Tahwf minen-Nr''.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    11

    Uvod

    Sa imenom Allha, Milostivog, Samilosnog

    El-Buhr biljei od Eb Hurejre, radijallhu anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nikog od vas nee spasiti njegova djela.'' Upitali su: ''Zar ni tebe, Allhov Poslanie?'' On ree: ''Ni mene, ako me Allh ne obaspe milou! Radite ispravno, iskreno i um-jereno! I putujte ka Allhu ujutru, poslije podne (na kra-ju dana) i u jednom dijelu noi! Drite se umjerenog puta i stii ete (do eljenog cilja)!'' 8

    On je takoer zabiljeio ovaj hadth na drugom mjestu sa rijeima: ''Ova vjera je lahka. U ovoj vjeri se niko nee sa njom hrvati (preopteretiti), a da ga ona nee savladati. Budite umjereni i radite ispravno! Obveseljavajte i trai-te pomo od Allha jutrom, popodne (na kraju dana) i neto krajem noi!'' 9

    On takoer biljei od ''ie, radijallhu 'anh, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Radite ispravno, iskreno i umjereno i radujte se, jer nikoga u dennet nee uvesti njegova djela.'' ''Zar ni tebe, Allhov Poslanie?'' ''Ni mene, jedino ako me Allh obaspe oprostom i milou.'' 10

    On takoer od nje biljei da je Allhov Poslanik, salla-llhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Radite ispravno, iskreno i

    8 hadth biljei el-Buhr (broj 6463).

    9 hadth biljei el-Buhr (broj 39).

    10 hadth biljei el-Buhr (broj 6467).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    12

    umjereno. Znajte da nikoga nee njegovo djelo uvesti u dennet i (znajte) da su Allhu najdraa djela ona koja su najtrajnija, makar bila i neznatna (makar ih bilo ma-lo).'' 11

    Ovi asni hadthi 12 odreuju veliki i vaan princip iz kojeg se granaju mnoga pitanja vezana za putovanje ka Allhu, putujui du Njegovog puta.

    11

    hadth biljei el-Buhr (broj 6464).

    12 Muslim (broj 2816 i 7113) biljei hadith od Eb Hurejre da je Allhov

    Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema nijedne osobe ije de je djelo uvesti u dennet.'' Bio je upitan: ''Allhov Poslanie, pa zar ni tebe?'' On je odgovorio: ''ak ni mene, ako me Allh ne obuhvati svojom milodu.'' On takoer biljei (broj 2816 i 7121) od Dbira da je uo Allhovog Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, da kae: ''Djela nijednog od vas ga nede uvesti u dennet ili ga spasiti od vatre; ak ni mene, izuzev da to bude kroz Allhovu milost.'' Hadith je takoer od Eb Se'da zabiljeio Ahmed (broj 11486), a od Eb Mus'a, Usme ibn erka, erk ibn Triqa i Esed ibn Kurza ga je zabiljeio Tabern u ''El-Kebru'' (broj 493, 1001, 6549, 7218 i 7221).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    13

    PRVO POGLAVLJE

    VELIKI PRINCIP

    to se tie ovog principa, to je princip da ovjekova djela nisu dovoljna da ga spasu od dehennemske vatre ili da mu obezbijede ulazak u dennet; ve, nasuprot ovome, ovo se moe desiti samo putem Allhove milosti i Njegovim op-rostom. Qur'n podrava ovo znaenje na mnogim mjesti-ma, kakve su Njegove rijei:

    ''Onima koji su hidru uinili i koji su iz domova svojih prognani, koji budu na putu Mome uznemiravani i koji budu ubijali i ubijani obrisau njihova loa djela i uveu ih u dennetske bae kroz koje e rijeke tei, kao nagrada od Allha. A kod Allha je nagrada naj-ljepa.'' 13

    13

    sra lu 'Imrn, 195. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    14

    ''Gospodar njihov im alje radosne vijesti o Njegovoj milosti i zadovoljstvu i dennetima u kojima e oni vjeno uivati.'' 14

    ''U Allha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i ivotima svojim na Allhovom putu se borite to vam je, da znate, bolje. On e vam grijehe vae oprostiti i u dennetske bae vas, kroz koje e rijeke tei, uvesti, i u divne dvorove u edenskim vrtovima; to e biti uspjeh veliki.'' 15

    ...spominjui pobjedu i ulazak u dennet zajedno sa oprostom i milou, time potvrujui da ovo ne moe biti postignuto (drukije), izuzev ovime.

    Neki od selef je rekao: ''hiret se sastoji ili od Allho-vog oprosta ili od vatre; a ovaj svijet je ili izvor Allhove zati-te ili izvor unitenja.''

    14

    sra et-Tewbe, 22. jet.

    15 sra es-Saff, 11. i 12. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    15

    Na svojoj samrtnikoj postelji se Muhammed ibn Wsi' oprostio sa svojim prijateljima, rekavi: ''Es-Selamu 'alejkum, ili u vatru ili u Allhov oprost''. 16

    to se tie Allhovih rijei:

    ''To je dennet koji ste naslijedili zbog onoga to ste radili.'' 17

    "Jedite i pijte, radosni, zbog onoga to ste u danima minulim radili!" 18

    ...uenjaci su se podijelili u pogledu znaenja ovoga, dijelei se na dva miljenja:

    1. Ulazak u dennet se postie Njegovom milou, ali se odreivanje (raspodjela) stepena i stanja (poloaja) u den-netu ini u skladu sa djelima koja su ljudi uinili. 19 Ibn 'Ujejne je rekao: ''Oni su smatrali da se spas od vatre deava putem Allhovog oprosta, ulazak u dennet se deava Njego-vom dobrotom (milou), a odreivanje stepena (poloaja) se deava u skladu sa ovjeijim djelima.''

    16

    predaju biljei Eb Nu'ajm (''El-Hilje'', 2. tom, 348. str., br. 199).

    17 sra ez-Zuhruf, 72. jet.

    18 sra el Haqqah, 24. jet.

    19 Ibn Hader (''Fethul-Br'', 11. tom, 295. str.) navodi ovo mijenje od

    Ibn Bettla.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    16

    2. Da je (harf) ''b'' koji je spomenut u Njegovim rijeima: ''bi m kuntum ta'lemn (zbog onoga to ste radili)'', ''bi m esleftum f ejjmil-hlije (zbog onoga to ste radili u proteklim danima)'' je ''b'' koriten da ukae uzronost (sebeb). Otuda je znaenje to da je Allh odredio da djela budu sredstvo ulaska u dennet. ''Ba'' koji je negiran u njegovim, sallallhu 'alejhi we sellem, rijeima: ''Sama djela nee uzrokovati da ovjek ue u dennet'' je ''ba'' koji ukazuje na poreenje, muqbela (obeteenje) i mu'wida (zamjenjivanje slinog slinim). 20

    Znaenje hadtha bi onda bilo da niko ne zasluuje ulazak u dennet vrednou (vrlinom) djel koja je uinio. Putem ovog objanjenja pobija se pogreno razumijevanje da je dennet nagrada za djela, tj. shvatanje da osoba, vrijedno-u smih svojih djela, ima pravo da joj Allh odobri ulazak u dennet, kao to onaj koji plaa cijenu za robu ima pravo da mu je prodavac preda. Ovo objanjenje razjanjava da se istinski ulazak (u dennet) deava Allhovom dobrotom i milou, a da su djela (samo) uzrok za ulazak u dennet.

    Stoga istinski ulazak u dennet zavisi od Allhove dob-rote, Njegovog oprosta i milosti: On je onaj koji blagosilja osobu sredstvom i rezultatom tog sredstva. Otuda ulazak nije direktna posljedica (ishod) djel, smih po sebi. Zabilje-eno je u ''Sahhu'' da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Uzvieni Allh je rekao dennetu: ''Ti si

    20

    Isto, navodedi ovo miljenje od Kirmnija. Ovo znai poput poslovne transakcije u kojoj jedan ovjek kupuje robu i daje, zauzvrat, njenu ekvivalentnu cijenu.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    17

    Moja milost i Ja u se tobom smilovati kome Ja elim od Svojih robova''.''

    Robovi nemaju prava kod Njega koje on mora ispuniti, nikada!

    Naprotiv, u Njegovom prisustvu svaki trud je bijedan. Ako su oni kanjeni onda je to Njegovom pravdom,

    a ako su oni u blaenstvu onda je to Njegova dobrota. On je njean i silan.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    18

    1.1 ELHAMDULILLAH JE NAKNADA ZA SVAKU USLUGU

    A ako se kae: Ali, Habb ibn e-ehd prenosi da je el-Hasan rekao: '' ''Elhamdulillh'' je naknada svake usluge (dob-rote), a ''L ilhe illAllh'' je naknada za dennet.''

    ...znaenje ove izjave je takoer preneeno od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, preko Ene-sa, Eb Dherra i drugih. I pored toga to senedi svih ovih hadth sadre slabost, 21 znaenje je podrano Allhovim rijeima:

    ''Allh je od vjernika kupio ivote njihove i imetke nji-hove u zamjenu za dennet koji e im dati: oni e se na Allhovom putu boriti, pa ubijati i ginuti. To je Allho-vo obeanje koje im je On uistinu dao u Tewrtu, Ind-lu i Qur'nu, a ko dosljednije ispunjava svoje obeanje od Allha? Zato se radujte trgovini koju ste sa Allhom sklopili, a to je velika pobjeda.'' 22

    21

    El-Gazl ih je naveo u ''Ihj' 'Ulmid-Dn'' (1. tom, 299. str.), a 'Irq je rekao: ''Zabiljeili su ih Ibn Ad' i Mustagfir, ali nijedan od njih nije autentian.''

    22 sra et-Tewbe, 111. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    19

    Ovdje je dennet spomenut kao naknada za ivot i imetak.

    Odgovor na ovo je da se je Allh, Slavljen i Uzvien je On, putem Svoje blagodati, milosti, dobrote i velikodunosti obratio Svojim robovima na nain koji e ih podstai da Mu se pokore, koristei jezik i koncepte koji se mogu lahko razumjeti i koji se mogu prepriati. On je Sebe stavio u pozi-ciju kupca i dunika, a njih je stavio u ulogu prodavaca i onih koji daju zajam. Ovo ih onda podstie da odgovore Njegovom pozivu i da ure pokornosti Njemu. U stvarnosti, meutim, sve pripada Njemu i dato je Njegovom dobrotom i milou: ivot i imetak pripadaju Njemu i ovo je razlog zato nam je On naredio da u nastupu nevolje kaemo:

    ''Inn lillhi we inn ilejhi rdi'n'' ("Mi smo Allhovi i mi se Njemu vraamo)!" 23

    Uprkos tome, On nareuje onima koji troe svoje ivo-te i svoje imetke na Njegovom putu, uporeujui ih sa pro-davcima i davaocima zajma. Stoga je ovjek uporeen sa nekim ko ima imetak koji on moe da proda ili da ga d kao zajam nekom drugom koji to ne posjeduje.

    Na isti nain, sva djela se deavaju kao posljedica Nje-gove dobrote i milosti, pa ipak On nareuje onima koji ih obavljaju, pripisuje djela njima i odreuje da djela budu iz-raz (njihove) zahvalnosti i uzvraanja na Njegove blagodati.

    23

    sra el-Beqare, 156. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    20

    1.2 OBJANJENJE ZNAENJA BLAGODATI

    Ibn Mde biljei od Enesa, radijallhu 'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema blagodati koju Allh podari Svome robu za koju on kae: ''Elhamdulillh'', a da ono to je dao nije bilo bolje nego ono to je uzeo.'' 24 Ovo su takoer spomenuli 'Umer ibn 'Abdul'Azz, 25 el-Hasan 26 i drugi od selef. 27

    Znaenje ovoga je prouzrokovalo problem velikom broju uenjaka, prolosti i sadanjosti, ali ako se ono shvati u svjetlu nae prethodne diskusije, njegovo znaenje je oigle-dno. Blagodat spomenuta u hadthu (date ovjeku) je dunj-luka blagodat, a izjava hvaljenja Allha je jedna od vjerskih blagodati. Vjerske blagodati su bolje nego dunjluke blagodati. Otuda, poto je blagodat hvaljenja Allha pripisa-na robu, jer ju je on izgovorio, Allh smatra da on (rob) daje veu blagodat zauzvrat (kao odgovor na prvobitnu blago-dat). 28 Ovo je razlog zato je u predaji spomenuto: ''Elham-

    24

    hadth biljei Ibn Made (broj 3805) od Enesa. Bdajr je rekao: ''Nje-gov sened je hasen'', kao to je rekao i es-Sujt ''Ed-Dur el-Mendhr'' (1. tom, 34. str.), a el-Albn (''Sahh et-Tergb'', broj 1573) ga je ocije-nio hasenom. ''Ono to je dao'' je bio izraz zahvale, a ''ono to je uzeo'' je usluga (dobrota, blagodat). Pogledaj Sind, ''Hi'a 'al Ibn Mde'' 4. tom, 251. str.

    25 predaju biljei el-Bejheq (''u'ab el-mn'', broj 10038).

    26 predaju biljee el-Bejheq (''u'ab el-mn'', broj 4406) i Ibn Eb Dunj

    (''E-ukr'', broj 111).

    27 Kao to je Bekr ibn 'Abdullh (''u'ab el-mn'', broj 4408).

    28 Dok je, u stvarnosti, Allh Onaj Koji je dao oboje.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    21

    dulillah, sa hvalom koja odgovara i zadovoljava Njegove blagodati, suzbija Njegovu kaznu i djeluje kao odgovor na Njegovo dodavanje.'' 29

    Shvaeno u ovom svjetlu, izjava hvale je naknada za dennet.

    29

    Ibn Hader (''Talhs el-Habr'', 4. tom, 171. str.) je rekao: ''Preneeno je da je Dibrl poduio dema ovim rijeima: ''Elhamdulillh sa hvalom koja odgovara na Njegovu blagodat zadrava (suzbija) Njegovu srdbu i djeluje kao odgovor na njegov dodatak'' a onda mu je rekao: ''Poduio sam te obimnim rijeima hvale.'' Ibn Salh je u svojoj diskusiji na ''El-Wast'' rekao: ''Slab, munqati' (pre-kinutog lanca).'' En-Newew (''Er-Rewda'') je rekao: ''Naao sam ga u Ibn es-Salh ''El-ml...'' i on je mu'dal.''

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    22

    1.3 I DENNET I DJELA SU OD ALLHOVE DOBROTE

    Stoga, da bismo ispravno shvatili, i dennet i djela su robovima vjernicima podareni od Allhove dobrote i milosti. Ovo je zato e stanovnici denneta, pri ulasku u njega, rei:

    ''Hvala Allhu koji nas je na ovo uputio. Mi ne bismo bi-li upueni da nas Allh nije uputio. Zaista su poslanici naeg Gospodara doli sa Istinom.'' 30

    Nakon to su priznali da im je putem Allhove blagodati dt dennet i da su im putem Njegove blagodati dta sredstva koja vode njemu, tj. Njegova uputa, i nakon to su se zahvalili Njemu za ovo, oni su nagraeni pozivom:

    ''Ovo je dennet koji ste naslijedili zbog onoga to ste radili.'' 31

    Njihova djela su pripisana njima i njima je pokazana zahvalnost za njih.

    To je u ovom sveobuhvatnom znaenju da su neki od selef rekli: ''Kada rob poini grijeh i kae: ''Moj Gospodaru, Ti

    30

    sra el-E'rf, 43. jet.

    31 sra el-E'rf, 43. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    23

    si mi ovo odredio'', njegov Gospodar e rei: ''Ti si onaj koji je pogrijeio i nepokoran Mi bio'', a ako rob kae: ''Ja sam pogrijeio, poinio grijeh i uradio zlo'', Allh e odgovoriti rijeima: ''Ja sam ti ovo odredio i Ja sam ti oprostio''.''

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    24

    1.4. NESREA I SREA SE DEAVAJU PUTEM NJEGOVE PRAVDE I MILOSTI

    Istinsko znaenje njegovih, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: ''Vaa djela sma nee spasiti nijednoga od vas'', ''Sma djela nee prouzrokovati da ovjek ue u den-net'' mogu biti dalje shvaena kada se uvidjelo da se nagrada za dobra djela i njihovo umnoavanje deavaju jedino dobrom voljom i dobrotom Allha, Slavljenog i Uzvienog. On nagrauje dobro djelo deset do sedam stotina puta, do koliko god On hoe. 32 Kada bi On uzvraao na dobro djelo njemu slinim, na isti nain kako On ini za loe djelo, dobra djela nikada ne bi imala snagu da ponite (nadjaaju) loa djela i ovjek bi tada sigurno bio uniten.

    Ibn Mes'd, radijallhu 'anhu, je, opisujui dobra djela, rekao: ''Ako je ovjek welijj (tienik) Allhov, a ostane koliko atom teine dobra (nakon meusobne naknade), Allh e ovo malo umnogostruiti, tako da on ue u dennet putem toga. 33 Ako je ovjek onaj za koga je nesrea propisana, melek kae: ''Gospodaru moj, njegova dobra djela su nestala, a jo mnogo je ljudi ostalo traei (meusobnu naknadu)'', pa e On odgovoriti: ''Uzmite njihova loa djela i dodajte ih na

    32

    hadth biljei Muslim, broj 131 i 338.

    33 Ovo znaenje je takoer zabiljeio Hkim (broj 7641 i 7642) od Ibn

    'Abbsa, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''...a onda ako dobro djelo ostane, Allh de mu proiriti velikoduno (mje-sto) za njega u dennetu.'' Hkim je rekao da je ovaj hadth sahh, a en-Newew se sloio.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    25

    njegova loa djela, a onda mu pripremite mjesto kazne u vatri!'' '' 34

    Otuda postaje jasno da Allh umnogostruava dobra djela onih kojima On eli sreu, sve dok oni nisu u stanju da podmire sve dugove (onoma koji trae meusobnu nakna-du), a ako nakon svega ovoga ostane makar koliko atom teine vrijedno dobra, Allh e to umnogostruiti sve dok on ne ue u dennet zbog toga. Sve ovo je Njegovom dobrotom i velikodunou!

    Meutim, kome god je Allh propisao nesreu, njegova djela nee biti umnogostruena da ljudi imaju odakle da podmire raune. Umjesto toga, svako dobro djelo ove pos-ljednje spomenute osobe e biti umnogostrueno samo de-set puta, raspodijeljeno meu njegovim potraivaima (oni-ma kojima je tetu nanio) koji e ih sve uzeti, ali i zahtijevati dalju naplatu za preostale nepravde, pa e zato njihova loa djela biti nagomilana na njegova, prouzrokujui time da on ue u vatru. Ovo je Njegovom pravdom. 35

    34

    predaju biljei Eb Nu'ajm (4. tom, 224 str., broj 5328), kao i Ibn el-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 1416).

    35 Muslim (broj 2581 i 6579) biljei od Eb Hurejre da je Allhov

    Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, upitao: ''Da li znate ko je bank-rot?'' Oni su rekli: ''Bankrot je meu nama onaj koji nema niti dirhema niti imetka.'' On je rekao: ''Bankrot moga ummeta de biti onaj koji doe na dan proivljenja sa namzom i postom i zektom, ali je vrijeao ovu osobu, potvorio onu osobu, bespravnp troio imetak one osobe, prolio krv one osobe, tukao onu osobu... Tako de njegova dob-ra djela biti stavljena sa loim djelima onih ljudi (putem podmiriva-nja, naknade), pa ako njegova dobra djela ne budu dovoljna da se

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    26

    U ovom svjetlu je Jahj ibn Mu'dh rekao: ''Kada On prui Svoju dobrotu (milost), toj osobi ne preostaje nijedno loe djelo! Kada se ispolji Njegova pravda, toj osobi ne ostaje nijedno dobro djelo!'' 36

    Takoer je utemeljeno kod el-Buhrija i Muslima da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''ija god djela budu razmatrana (vagana) bie uniten'', 37 u drugoj predaji: ''bie kanjen'', 38 a u treoj predaji ''bie po-raen.'' 39

    raun podmiri, njihovi grijesi de biti dodati na njegove i on de biti baen u vatru.'' Muslim (broj 2581 i 6580) biljei od Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Sva prava de biti vradena njihovim vlasnicima na Sudnjem danu. ak de i bezroga ovca koju je ubo ovan dobiti pravdu (namiriti se).''

    36 predaju biljei Eb Nu'ajm (10. tom, 69. str., broj 14593).

    37 hadth biljee el-Buhr (broj 6537) i Muslim (broj 2876, 7227 i 7228)

    od ''ie. U citatu el-Buhrija stoji da je ''ia onda pitala: ''Zar Uzvieni Allh nije rekao: ''Onaj kome bude knjiga njegova dta u njegovu desnu ruku lahko e raun svoj poloiti'' ''? (sra el-Iniqq, 7. i 8. jet). On je odgovorio: ''To je izlaganje djel. Sa kim god se bude detaljno raspravljalo dok bude polagao raun na Sudnjem danu bide kanjen.''

    38 hadth biljee el-Buhr (broj 6536) i Muslim (broj 2876 i 7225) od

    ''ie. Ovaj gornji citat je takoer zabiljeio et-Tirmidh (broj 3338) od Enesa.

    39 hadth biljei Hkim (broj 8728), a edh-Dheheb je rekao da sened

    sadri slabog prenosioca. Kod Ibn Eb ejbe (13. tom, 360. str.) stoje

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    27

    Eb Nu'ajm biljei od 'Alija da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Allh je objavio jednom od poslanik Ben Isr'la: ''Reci onima koji Mi se poko-ravaju od tvoga naroda da se oni ne bi trebali isuvie oslanjati na svoja djela, jer Ja na Sudnjem danu neu razmatrati djela roba koga elim kazniti, a da ga ne kaznim. Reci onima koji su Mi nepokorni od tvoga na-roda da oni ne bi trebali da oajavaju (gube nadu u Moju milost), jer Ja lahko (rado) opratam ak i najvee grije-he.'' '' 40

    'Abdul'Azz ibn Eb Rewwd je rekao: ''Allh se obratio Dwdu, 'alejhis-selm, rijeima: ''O Dwd, obraduj gri-jenike i uplai one koji daju milostinju''. Iznenaen, Dwd je upitao: ''Gospodaru moj, zato da obradujem grije-nike, a uplaim one koji daju milostinju?'' On je odgovorio: ''Obraduj grijenike da nema grijeha koji nalazim previe tekim da ga oprostim 41 i upozori one koji daju milostinju da nema roba koji iskusi Moju pravdu i sud, a da nije uniten''. 42

    rijei: ''Nede mu biti oproteno'', a Ibn el-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 1324) takoer biljei ove rijei kao izjavu ''ie.

    40 hadth biljei Tabern (''El-Ewsat'', broj 4844). Njegov sened sadri

    slabog prenosioca, prema Hajthemiju (1. tom, 307. strana). Autor (''Dami' el-'Ulm'', 1. tom, 177. str.) je rekao da je sened da'f.

    41 ak i irk, ako se ovjek pokaje od njega.

    42 predaju biljei Eb Nu'ajm (8. tom, 211. str., broj 11906).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    28

    Ibn 'Ujejne je rekao: ''Ispitivanje ovdje znai podvrgnuti se (iskusiti) iskuenje temeljnog (detaljnog) ispitivanja, tako da nita nije ostavljeno (zaboravljeno).'' 43

    Ibn Jezd je rekao: ''Teak obraun je obraun u kome nema opratanja (prelaenja preko), 44 a lahki obraun je obraun u kome su ovjeji grijesi oproteni, a dobra djela prihvaena.'' 45

    Sve ove predaje pokazuju da osoba ne moe nikako us-pjeti bez oprosta, milosti i prelaenja preko njegovih pogre-aka. One takoer pokazuju da kada Allh robu propie (od-redi) istu pravdu on e zasigurno biti uniten.

    43

    Ibn Eb ejbe (broj 35644) biljei da je Eb el-Dewz' u pogledu jeta: ''I strahovali od tekog obrauna'' (sra er-Ra'd, 21. jet) rekao: ''To znai prodi kroz (iskusiti) ispitivanje o svojim djelima.''

    44 Ar. 'afw: prelaenje preko grijeha.

    45 predaju biljei et-Taber (broj 34361 i 36738). Imm Ahmed (broj

    24215 i 25515) biljei od ''ie da je ona pitala Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ta je ''lahki obraun'' (sra el-Iniqq, 8. jet), na ta je on odgovorio: ''Osobi su predstavljeni grijesi samo da bi se prelo preko njih. Jer uistinu onaj ko bude polagao raun bide uni-ten.'' Sahhom su ga ocijenili Ibn Hibbn (broj 7372), Ibn Huzejme (broj 849) i Hkim (broj 936), sa im se edh-Dheheb sloio.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    29

    1.5. NA ALLHOVU BLAGODAT SE NIKADA NE MOE UZVRATITI

    Ovo je dalje razjanjeno Njegovim rijeima:

    ''Toga dana ete biti pitani za uivanja!'' 46

    Ovaj jet pokazuje da e robovi biti pitani o zado-voljstvima (uicima) koja su uivali na ovom svijetu: da li su pokazali zahvalnost za njih ili ne? Svako od koga se trai da ispolji (pokae) zahvalnost za svaku blagodat kakvo je dobro zdravlje, ispravna ula, dobra opskrba i, tavie, bie iscrpno ispitivan, bi trebao znati da sva njegova djela, uzeta zajedno, ne mogu uzvratiti ak na neke od ovih blagodati. Otuda bi ta osoba zasluila kaznu.

    Khar'it, ''Kitabu-ukr'', biljei od 'Abdullha ibn 'Amra da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, re-kao: ''Rob e biti pozvan na Sudnji dan i stae pred Allha, Slavljenog i Uzvienog. On e rei Svojim mele-kima: ''Pogledajte u djela Moga roba i u blagodati koje Sam mu podario.'' Oni e pogledati i rei: ''Ona (djela) ne dostiu vrijednost nijedne od Tvojih blagodati koje si mu dao.'' Onda e On rei: ''Pogledajte u njegova loa

    46

    sra et-Tekthur, 8. jet. Imm et-Tirmidh (broj 3358) biljei od Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Prva stvar o kojoj de rob biti pitan na Sudnjem danu od uitaka (zadovolj-stava) de biti: ''Zar ti nismo dali zdravo tijelo? Zar ti nismo dali hladnu vodu da pije?'' Hadth su sahihom ocijenili Ibn Hibbn (broj 7364) i Hkim (broj 7203), sa im se edh-Dheheb sloio.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    30

    djela i dobra djela.'' Oni e pogledati i nai ih iste, nata e On rei: ''Robe moj, prihvatio sam tvoja dobra djela i oprostio tvoja loa djela Mojom dobrotom koju sam ti podario.'' 47

    Et-Tabern biljei od Ibn 'Umera, radijallhu 'anhum, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''ovjek e biti doveden na Sudnji dan sa takvim djelima koja bi opteretila planinu kada bi se na nju stavila! A onda e samo jedna od Allhovih blagodati biti predo-ena i skoro da e ugasiti (nadmaiti) sva ona djela, kada ih Allh ne bi umnogostruio Svojom milou.'' 48

    Ibn Eb Dunj biljei od Enesa da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Na Sudnjem danu blagodati e biti predoene kao i dobra djela i loa djela. Allh e rei samo jednoj od svojih blagodati: ''Uzmi svoje pravo od njegovih dobrih djela'' i ona e uzeti sva njegova dobra djela.'' 49

    On takoer biljei da je Wehb ibn Munebbih rekao: ''Rob je oboavao Allha pedeset godina. Allh ga je nadahnuo rijeima: ''Oprostio sam ti''. Rob je odgovorio: ''Gospodaru,

    47

    hadth biljei Khar'it, broj 57. Autor (''Dmi' '', 2. tom, 79. str.) je rekao da je sened problematian.

    48 hadth biljei Tabern (''El-Ewsat'', broj 1604) od Ibn 'Umera. Autor

    (''Dami' '', 2. tom, 77. str.) ukazuje da sened ima slabost, kao i Hajthe-m (10. tom, 420. str.).

    49 hadth biljei Ibn Eb Dunj, broj 24. Njegov sened sadri prenosioca

    koji je metrk, a autor (''Dmi' '', 2. tom, 78. str.) je rekao da je sened da'f. Meutim, moe biti reeno da je znaenje ispravno.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    31

    ta ima oprostiti? Ja nisam poinio grijeha?!'' Na to je Allh naredio da vena na njegovom vratu pone lupati (pulsirati) bolno, tako da on nije mogao da klanja niti da spava. Nakon nekog vremena on je izlijeen i doao mu je melek, kome se on poalio na venu. Melek mu je rekao: ''Tvoj Gospodar, Slavljeni i Uzvieni kae: ''Tvoj 'ibdet za posljednjih pedeset godi-na jednak je umirivanju te vene''.'' 50

    Hkim biljei od Dbira da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao da je Dibrl rekao: ''Rob je oboavao Allha na vrhu planine usred okeana pet stotina godina. Onda je zatraio od svog Gospodara da ga usmrti u poloaju sedde. Mi smo prolazili pored njega svaki put kada bismo se sputali i uzdizali i nali bismo zapisano (u pred-odreenom znanju) da e on biti proivljen na Sudnjem danu i da e stati pred Allha, Slavljenog i Uzvienog. Gospodar e rei: ''Uvedite Mog roba u dennet Mojom milou.'' Rob e rei: ''Gospodaru moj, ne, ve zbog mojih djela!'' Ovo e se desiti tri puta, a onda e Allh rei Svojim melekima: ''Izmje-rite Moje blagodati nasuprot njegovih djela.'' Oni e nai da bereket smoga vida nadmauje sva djela koja je on inio u toku svojih pet stotina godina 'ibdeta (oboavanja), a da ostale tjelesne blagodati preostaju. On e rei: ''Uvedite Mo-ga roba u vatru!'' On e biti vuen prema vatri i uzviknuti: ''Uvedi me u dennet Tvojom milou!'' Na to e biti uveden u

    50

    predaju biljee Eb Nu'ajm (4. tom, 70. str., broj 4784) i Ibn Eb Dunj (broj 148).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    32

    dennet.'' Sve dok Dibrl nije rekao: ''Muhammede, stvari se samo deavaju milou Allhovom.'' 51

    Ko god shvati sve ono to je prethodilo, razumijee da njegova djela, ak i ako su velika, sma po sebi, nisu dovoljna da zaslue njegov uspjeh i ulazak u dennet, niti spas od vatre, 52 i, kao takav, on se vie nee isuvie oslanjati na svoja djela ili biti oduevljen njima, ak i ako su ona velika i divna. Ako je ovo sluaj velikih i mnogih djela, ta onda treba ovjek misliti o beznaajnim djelima mnogih? Ovakav ovjek bi trebao da porazmisli o svojoj manjkavosti u 'ibdetu i okrenuti se aljenju i pokajanju.

    51

    hadth biljei Hkim (broj 7637), koji je rekao da je on sahh, ali je edh-Dheheb kritikovao ovo miljenje, rekavi da jedan od njenih pre-nosilaca nije pouzdan. Autor (''Dmi' '', 2. tom, 79. str.) ukazuje da hadth nije autentian.

    52 Ahmed (broj 17650) biljei od Muhammeda ibn Eb 'Amra da je

    Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Kada bi rob ostao u stanju (poloaju) sedde od dana kada je roen do dana kada umre kao starac, u poniznoj pokornosti Allhu, Slavljenom i Uzvienom, on bi na Sudnjem danu to smatrao beznaajnim i elio bi da se vrati na dunjaluk da bi mogao da poveda nagradu.'' El-Albn ga je ocijenio sahhom (''Sahh et-Tergb'', broj 3597).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    33

    1.6. JEDNA OD NAJVEIH BLAGODATI JE ZAHVALNOST

    to se tie onoga ija su djela velika i mnogobrojna, on mora sebe zaposliti ispoljavanjem zahvalnosti za njih, jer je spremnost da se pokae zahvalnost jedna od najveih blago-dati koju je Allh podario Svojim robovima. Njemu je obave-za da na blagodati uzvrati zahvalnou i da shvati svoju manjkavost u ispoljavanju dune zahvalnosti.

    Kada je upitan o nagradi za odreeno djelo, Wehb ibn el-Ward je rekao: ''Ne pitajte o nagradi za njega, ve pitajte o zahvalnosti koju duguje onaj koji je na njega (na to djelo) upuen.'' 53

    Eb Sulejmn bi govorio: ''Kako razuman ovjek moe biti zaslijepljen (zadivljen) svojim djelima? Djela su samo ne-ka od Allhovih blagodati, pa je njemu stoga obaveza da zah-valjuje i da pokae poniznost. Samo su qaderije ti koji su zadivljeni svojim djelima!'' 54 Tj. oni koji ne vjeruju da su djela roba stvorena od strane Allha, Slavljenog i Uzvienog.

    Kako su divne rijei Eb Bekra en-Naharija na dan kada je Dwd et-T' umro. Nakon njegovog ukopa, Ibn es-Semmk 55 je ustao i pohvalio njegova dobra djela i zaplakao, prouzrokujui da svi prisutni takoe zajecaju, kao i da posvjedoe istinitost onoga to je on rekao... Eb Bekr en-

    53

    predaju biljei Eb Nu'ajm (8. tom, 155. str).

    54 predaju biljei Eb Nu'ajm (9. tom, 276. str., broj 13896).

    55 Eb Nu'ajm (8. tom, 223 str., broj 11949) biljei da je on imao obiaj

    redi: ''Zaprepadujude je da oko moe da uiva u snu (spavanju), kada melek smrti stoji pored neijeg jastuka!''

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    34

    Nahar je rekao: ''O Allhu, oprosti mu i smiluj mu se, a ne prepusti ga njegovim djelima!'' 56

    Eb Dwd biljei od Zejda ibn Thbita, radijallhu 'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Kad bi Allh kanjavao stanovnike nebesa i sta-novnike Zemlje, On bi to uinio a da im ni na koji nain ne uini nepravdu. Kada bi im se On smilovao, Njegova milost bi im bila bolja nego njihova djela.'' 57

    Hkim biljei od Dbira, radijallhu 'anhu, da je ovjek doao do Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i rekao: ''Grijesi, grijesi!'', ponavljajui ovo dva ili tri puta. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Reci: ''O Allhu, Tvoj oprost je vei nego moji grijesi i ja se vie nadam u njega nego to se nadam u svoja djela.'' On je ovo rekao i Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, mu je rekao: ''Ponovi to.'' On je to rekao i nareeno mu je da to opet ponovi, to je i uinio. A onda je Allhov

    56

    predaju biljei Eb Nu'ajm (7. tom, 396. str., broj 10979).

    57 hadth biljee Eb Dwd (broj 4699) i Ibn Made (broj 77). Sahhom

    su ga ocijenili Ibn Hibbn (broj 727) i el-Albn (''Sahh el-Dmi' '', broj 5244). Allh Uzvieni je rekao: ''Da Allh kanjava ljude prema onome to zaslue, nita ivo na povrini Zemljinoj ne bi ostavio; ali, On ih ostavlja do roka odredenog, i kad im rok doe pa Allh dobro zna robove Svoje.'' (sra Ftir, 45. jet). Ibn Hibbn (broj 659) biljei od Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Kada bi Allh uzeo mene i 'Is'a na obraun za nae grijehe, On bi nas mogao kazniti a da nam ni najma-nje ne uini nepravdu!'' Sahhom su ga proglasili Ibn Hibbn i el-Albn (''Sahh et-Tergb'', broj 2475).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    35

    Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ustani, opro-teno ti je.'' 58

    Moji grijesi, kada samo na njih i pomislim, su mnogobrojni. ali vei je, ipak, moga Gospodara oprost.

    U mojim dobrim djelima ne lei moja nada, Ve se u milost Allhovu ja pouzdam!

    58

    hadth biljei Hkim, broj 1994. Da'fom ga je ocijenio el-Albn (''Da'f el-Dmi' '', broj 4101).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    36

    1.7. PRIZNAVANJE ALLHOVE DOBROTE I MILOSTI

    Sada kada je ovaj asni princip utemeljen, poznato je da djela, sma po sebi, nuno za sobom ne povlae spas od vatre i ulazak u dennet, a da ne govorimo o tome da ne povlae za sobom uspinjanje do najviih stepen denneta: stepen onih koji su bliski, priblieni (el-muqarrebn) i gle-danje u Lice Gospodara svjetova, a poznato je da se ovo mo-e desiti samo putem milosti Allhove, Njegove dobrote i oprosta. Ovo onda zahtijeva da vjernik napusti visoko miljenje o svojim djelima i da gleda iskljuivo na Allhovu dobrotu i Njegove blagodati.

    Jedan od 'rif (gnostika, onih koji su spoznali) je upitan: ''Koje djelo je najbolje?'' On je odgovorio: ''Uvianje dobrote Allha, Slavljenog i Uzvienog'', a onda je citirao:

    Ako bi mnogo djela moglo pomoi na bilo kakav nain, ono bi izjednailo ogranienog sa otroumnim.

    Kada je sve ovo shvaeno, robu vjerniku, robu koji eli spas od vatre i ulazak u dennet, koji eli da bude blizu svoga Gospodara i da gleda u Njegovo Lice, je obaveza da nastoji ka svemu ovome, preuzimajui sredstva (puteve) ko-ja vode Allhovoj milosti, pomilovanju, oprostu, zadovolj-stvu i ljubavi. Ovo je nain na koji e on zadobiti Njegovu dareljivost. Ta sredstva su razliita djela koja je Allh propisao: samo ona djela koja je On propisao na jeziku Svoga Vjerovjesnika, samo ona djela za koja nam je Njegov Vjerovjesnik rekao da e nas pribliiti Allhu, ona djela koja On voli i koja vode Njegovom zadovoljstvu i oprostu.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    37

    Allh, Uzvieni i Slavljeni, kae:

    ''Zaista je Allhova milost blizu dobroinitelja.'' 59

    ''A milost Moja obuhvata sve. Ali u je odrediti za one koji se Allha boje.'' 60

    Zato je robu obaveza da to traga za onim obrisima taqwa (taqwaluka) 61 i dobrote koju je Allh propisao u Svo-

    59

    sra el-E'rf, 56. jet.

    60 sra el-E'rf, 156. jet.

    61 Talq ibn Habb je, kada je upitan o taqwaluku, rekao: ''Da obavlja

    pokornost Allhu na svjetlu od Allha nadajudi se Allhovoj nagradi i da naputa nepokornost Allhu sa svjetlom od Allha, bojedi se Allhove kazne.'' Zabiljeio ga je Ibn el-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 473) sa sahh senedom. Ibnul-Qajjim (''Er-Risle et-Tebkijje'', 27. str.) je rekao: ''Ovo je najbolje to je reeno u pogledu definicije taqwa (bogobojaznosti), jer zaista svako djelo mora imati svoj poetni uzrok i svoj cilj. Djelo nikada ne moe biti smatrano pokornodu i uzrokom pribliavanja ovjeka Allhu, sve dok njegova poetna taka i uzrok ne budu neizopaena (neiskriv-ljena) vjera, a ne navika, ne niske strasti, ne elja za hvalom i poloa-jem, niti druge sline stvari. Njegov cilj mora biti nagrada koja lei kod Allha i Njegovo zadovoljstvo, a ovo je definicija ihtisba. Ovo je razlog zato mi esto nalazimo zajedniki spomen ova dva temelja, kao to je u njegovim, sallallhu alejhi we sellem, rijeima: ''Ko god posti mjesec ramadana sa mnom i ihtisbom''. Njegove rijei: ''sa svjetlom od

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    38

    joj Knjizi ili na jeziku Svoga Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i, inei tako, pribliiti se Allhu, Slavljenom i Uz-vienom, putem injenja njih. Nema drugog puta koji moe roba vjernika odvesti do cilja.

    Allha'' ukazuju na prvi temelj koji je mn. Njegove rijei ''nadajudi se Allhovoj nagradi'' ukazuju na drugi temelj koji je ihtisb.''

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    39

    DRUGO POGLAVLJE

    ALLHU NAJDRAA DJELA

    Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je ukazao na Allhu najdraa djela u hadthima ''ie i Eb Hurejre, navedenim na poetku ove risle. Ta djela su od dvije vrste:

    1) Ona djela koja se ine trajno i ustrajno (strpljivo), ak i ako ih je malo. Ovo je bio opis djel Allhovog Poslani-ka, sallallhu 'alejhi we sellem, i djel njegove porodice i en nakon njih. On je zabranio prestanak injenja djela, rekavi 'Abdullhu ibn 'Amru ibn el-'su, radijallhu anhum: ''Ne budi kao taj i taj, koji je nou klanjao, a kasnije to napustio.'' 62

    On, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Dova jednog od vas e biti usliavana sve dok on ne pouruje i ne bude nestrpljiv, rekavi: ''Ja sam dovio i dovio, ali mi nije udovoljeno'', pa oajava i napusti upuivanje dove.'' 63

    El-Hasan je rekao: ''Kada ejtn pogleda u vas i vidi vas ustrajne u vaoj pokornosti Allhu, Slavljenom i Uzvienom, on e uiniti sve to moe da vas od toga odvrati. Ako vas i dalje vidi ustrajnim, on e odustati i otii. Meutim, ako vidi da se kolebate izmeu ovog i onog, on e imati nadu u vas.''

    62

    hadth biljee el-Buhr (broj 1152) i Muslim (broj 1159 i 2733).

    63 hadth biljee el-Buhr (broj 6340) i Muslim (broj 2735, 6934 i 6936)

    od Eb Hurejre.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    40

    2) Ona djela koja se ine sa postojanou (ustrajnou), ravnoteom i lahkoom, nasuprot onim djelima koja zahtije-vaju tekou i napornu borbu. Allh Uzvieni kae:

    ''Allh vam eli lahkou, a ne eli vam tekou.'' 64

    ''Allh ne eli da vam uini potekou.'' 65

    ''On vas je odabrao i nije vam uinio u vjeri nikakve po-tekoe.'' 66

    Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bi govo-rio: ''Olakavajte, a ne oteavajte.'' 67

    On, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Poslati ste da olakavate, a ne da oteavate.'' 68

    64

    sra el-Beqare, 185. jet.

    65 sra el-Mide, 6. jet.

    66 sra el-Hadd, 78. jet.

    67 hadth biljee el-Buhr (broj 3058) i Muslim (broj 1732, 4525 i 4526)

    od Eb Mus'a, te el-Buhr (broj 69 i 6125) i Muslim (broj 1734 i 4528) od Enesa.

    68 hadth biljee el-Buhr (broj 220) i Eb Dwd (broj 380).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    41

    Ahmed biljei od Ibn 'Abbsa, radijallhu 'anhum, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bio upitan: ''Koja je Allhu najdraa vjera?'' On je odgovorio: ''Lahka i prirodna vjera.'' 69

    Ahmed biljei od Mihden ibn el-Adr' da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, uao u mesdid i vidio ovjeka kako stoji u namzu. Pitao je: ''Da li mislite da je on iskren?'' Reeno je: ''Allhov Poslanie, to je taj i taj. On je najbolji od stanovnika Medne i najuestaliji od njih u namzu!'' On je rekao: ''Ne dajte da vas uje, da ga ne

    69

    hadth biljee Ahmed (broj 2107) i el-Buhr (1. tom, 93. str.), kao ta'lq predaju. Ar: ''El-hanifijje es-samha''. ejh Sind je rekao: ''El-hani-fijje je opis milleta Ibrhmovog, a ono to se ovime misli je vjera islma sa kojom je na Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, poslat, jer ona slii vjeri Ibrahimovoj u njenim osnovama i mnogim od sporednih pita-nja (ogranaka). Hanf u jeziku Arap je onaj koji slijedi vjeru Ibrhma. Es-semha znai ono to je lahko osobi, a ne muno (tegobno) poput monatva.'' Ahmed (broj 24855) takoer biljei od ''ie da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Poslat sam sa lahkom vjerom.''

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    42

    biste upropastili'' 70 rekao je to dva ili tri puta ''vi ste ummet od koga se trai lahkoa).'' 71

    U drugoj predaji postoje rijei: ''Najbolji dio vae vje-re je najlaki od nje.'' 72

    U drugoj predaji stoje rijei: ''Neete postii ovu stvar putem pretjerivanja i pokuavajui da je nadvladate.'' 73

    Ovaj hadth je takoer zabiljeio Humejd ibn Zendewejh, a u njegovoj verziji postoji dodatak: ''...inite ovakva djela dok ste u stanju da to nosite, jer Allh ne

    70

    El-Buhr (broj 2663 i 6060) biljei od Eb Mus'a da je Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem, uo da jedna osoba pretjerano hvali drugu osobu, na ta je rekao: ''Presjekli ste lea tog ovjeka (slomili ste lea ovjeku)!'' Ahmed (broj 5684) biljei od Ibn 'Umera, radijallhu anhum, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ako vidite ljude odane hvaljenju, bacite prainu na njihova lica.'' Sahhom su ga ocije-nili Ibn Hibbn (5770) i Hajthem (8. tom, 117 str.).

    71 hadth biljei Ahmed (broj 20347). Vjerodostojnim ga je ocijenio Haj-

    them (3. tom, 308.-310. strana, 4. tom, 15. str.). ''Ummet od koga se trai lahkoda'' znai da nemate potrebe odlaziti u ekstremizam (pretjerivanje) u 'ibdetu, niti bi osoba trebala biti hvalje-na za injenje toga, naprotiv uravnoteeni (srednji) put je bolji.

    72 hadth biljei Ahmed (broj 18976). Znaenje je da bi ovjek trebao

    biti uravnoteen u djelima 'ibdeta, bez odlaska u pretjerivanje.

    73 hadth biljei Ahmed (broj 18971). Imm el-Buhr (broj 39) biljei od

    Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ova vjera je lahka. U ovoj vjeri se niko nede prenapregnuti (sa njom se hrvati), a da ga ona nede savladati. Zato budite vrsti, ustrajni i uravnoteeni!''

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    43

    prestaje (da vas nagrauje) dok se ne umorite i ne odusta-nete, a na vama je putovanje (ka Allhu) na poetku da-na, na kraju dana, a i udio u posljednjem dijelu noi.'' 74

    Ahmed biljei od Burejde, radijallhu 'anhu, koji je re-kao: ''Izaao sam da vidim Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, pa sam mu se pridruio. Vidjeli smo ovjeka ispred nas kako klanja mnogo namza i on je upitao: ''Da li misli da se on prikazuje?'' Rekao sam: ''Allh i Njegov Poslanik najbolje znaju.'' On je izvukao svoju aku iz moje i spojio svoje ake, sputajui ih i podiui ih, govorei: ''Drite se srednjeg puta, jer ko god otea ovu vjeru, nai e da e ga ona ophrvati (nadvladati)''.'' 75

    Ovaj hadth je takoer zabiljeen kao mursel predaja i u njemu se spominje da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ovaj ovjek je krenuo putem tekoe, a ne putem lahkoe''. On je onda gurnuo ovjeka u njegova prsa i napustio, a taj ovjek vie nije vien u mesdidu. 76

    74

    Prvi dio ovog hadtha takoe je zabiljeio i el-Buhr (broj 43 i 1151).

    75 hadth biljei Ahmed (broj 19786 i 22963). Ibn Huzejme (broj 1179)

    ga je ocijenio sahhom, kao i Hkim (broj 1176 a edh-Dheheb se sloio. Poslednju reenicu je takoer zabiljeio Ahmed (23053) od Burejde el-Eslemija.

    76 Ahmed (broj 13052) biljei od Enesa ibn Mlika da je Allhov

    Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ova vjera je modna, zato putujte njome blagodu''. On takoer biljei (broj 1851) od Ibn 'Abbsa da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''uvajte se pretjerivanja u vjeri, jer su oni koji su bili prije vas uniteni zbog njega.''

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    44

    Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je prigo-vorio onima koji su eljeli da trajno ive ivotom pustinjaka, da budu kastrirani (utrojeni), da klanjaju itave noi, da poste svaki dan i da svake noi ue itav Qur'n, kao to su 'Abdullh ibn 'Amr ibn el-'s, 'Uthmn ibn Mez'n, el-Miq-dd i drugi. On je, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''...ali ja postim i mrsim, ja klanjam nou a i spavam, i ja enim ene. Ko god se okrene od moga sunneta nije od mene.'' 77

    On je na kraju savjetovao 'Abdullha ibn 'Amra da kompletira uenje Qur'n svakih sedam dana, a u jednoj predaji se spominje da ga je na kraju savjetovao da komple-tira uenje svaka tri dana. On je, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Onaj koji ga proui za manje od tri dana taj ga nije shvatio''.

    U vezi posta on ga je, sallallhu 'alejhi we sellem, kona-no savjetovao Dwdovim postom, rekavi: ''Nema posta boljeg od toga''.

    U pogledu klanjanja nou, on mu je, sallallhu 'alejhi we sellem, savjetovao namaz Dwda.'' 78

    77

    hadth biljei Eb Dwd (broj 1369) od ''ie.

    78 hadth biljee El-Buhr (3418) i Muslim (1159, 2729, 2730 i 2739).

    Dwdov post je postiti jedan dan a ne postiti sljededi. Dwdov nodni namz se sastojao od spavanja polovine nodi, klanjanja sljedede tredine i spavanja sljedede estine.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    45

    TREE POGLAVLJE

    ZNAENJE ''SEDDID WE QRIB''

    Njegove rijei u hadthu Eb Hurejre i ''ie: ''Budite vrsti, istrajni i uravnoteeni (umjereni)'': 79

    Seddid znai postupati sa vrstoom i hrabrou. To znai uzeti uravnoteen put u oboavanju, ne biti manjkav (oskudan), naputajui ono to je nareeno, ali i ne preuzi-mati vie nego to ovjek moe podnijeti. Nadr ibn umejl je rekao: ''El-Sedd znai uzeti put uravnoteenosti (umjereno-sti) u vjeri''.

    Slino ovome, qrib znai istu stvar: uzimanje puta izmeu oskudnosti (manjkavosti, nedotjeranosti) i pretjera-nosti. Kao ovakve, to su dvije rijei koje nose ista ili slina znaenja. Ovo je znaenje njegovih, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei u drugoj predaji: ''Drite se srednjeg puta''.

    Njegove, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: ''...zbog e-ga vam donosim radosne vijesti'' znae da ko god se pokorava Allhu sa vrstoom i umjerenou, za njega su radosne vijesti da e on stii do cilja i pretei onoga ko ulae veliki napor (trud) u injenju djela. Put umjerenosti i vrsti-ne je bolji nego svi drugi putevi; jer je umjerenost (uravnote-enost) u slijeenju sunneta bolja nego injenje munih (tegobnih) napora u drugom mimo toga, ''najbolja uputa je uputa Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem''. 80

    79

    Seddid we krib.

    80 hadth biljei Muslim (broj 867 i 2005).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    46

    Ko god ide ovim putem, nai e ga da je blii Allhu nego bilo koji put. Vrlina nije postignuta injenjem velikog truda u spoljanjim djelima, ve se postie djelima iskrenim za Allha i ispravnim na nain da su uinjena u skladu sa sunnetom, i putem spoznaje srca i njegovim djelima.

    Ko god ima vie znanja o Allhu, Njegovoj vjeri i Njegovim propisima i ima vie straha, nade i ljubavi njegov je sluaj bolji nego sluaj onoga koji nije dostigao ovaj stepen, ak i ako ovaj poslednji ini vie spoljanjih djela. Ovo je izvedeno iz hadtha ''ie: ''Budite vrsti, ustrajni i umjereni, zbog ega vam donosim radosne vijesti, jer zaista djela sama nee prouzrokovati da ovjek ue u dennet. Najdraa djela Allhu su ona koja su uinjena trajno i ustrajno, ak i ako ih je malo.''

    Stoga nam je on naredio da uzmemo srednji put u djelima i da na to dodamo znanje Allhu najdraih djela, i on nas je obavijestio da sama djela nee prouzrokovati da ovjek ue u dennet.

    Ovo je razlog zbog kojih su neki od selef govorili: ''Eb Bekr vas nije nadmaio vrlinom mnogo posta i namza, ve, naprotiv, zbog neega to se ukorijenilo u njegovom srcu.'' 81

    Neki od njih su rekli: ''Ono to je bilo u srcu Eb Bekra, radijallhu 'anhu, bila je ljubav prema Allhu i iskrenost prema Njegovim robovima.''

    Neki od 'rif (onih koji su spoznali) su rekli: ''Niko ko je dostigao visoke stepene nije to uinio putem velikog truda u

    81

    ''En-Newdir'' kao rijei Bekra ibn 'Abdullha el-Muzenija.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    47

    postu i namzu, ve, naprotiv, putem velikodunosti due, zdravlja srca i iskrenosti prema ummetu'', 82 a neki su dodali: ''i zabranjivanjem svojim duama (onoga to je Allh zabra-nio)''. Jedan od njih je rekao: ''Razlika u njihovim stepenima lei u njihovim ciljevima i namjeri, a ne u velikom trudu u postu i namzu.''

    Dug ivot Benu Isr'la i njihov veliki napor u 'ibdetu je spomenut Eb Sulejmnu, na ta je on rekao: ''Allh od vas eli samo iskreni nijjet za ono to lei kod Njega'' 83 ili rijei u tome smislu.

    Ibn Mes'd je svojim prijateljima rekao: ''Vi postite i klanjate vie nego ashbi Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali su oni bili bolji od vas.'' Oni su pitali: ''Kako to?'' On je odgovorio: ''Oni su se vie uzdravali (klonili) od ovoga svijeta nego vi i bili su eljniji hireta.'' 84 Otuda je on ukazao da superiornost (nadmo) ashb lei u vezivanju njihovih srca za hiret, njihovoj elji za njim, nji-hovom okretanju od ovoga svijeta i njihovom smatranju njega (dunjluka) malim, iako je bio lahko dostupan njima. Njihova srca su bila prazna dunjluka i ispunjena hiretom. Ovo je ono to su oni naslijedili od svog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. On, sallallhu 'alejhi we sellem, je bio onaj ije je srce bilo najvie lieno dunjluka i najprivrenije za Allha i za kuu hireta, uprkos njegovom spoljanjem ko-

    82

    predaju biljei Eb Nu'ajm (8. tom, 103. str.) od Fudajla ibn 'Ijjda.

    83 predaju biljei Eb Nu'ajm (9. tom, 263. str.).

    84 predaju biljei Eb Nu'ajm (1. tom, 136. str.).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    48

    municiranju sa stvorenjima, ispunjavanju obaveza poslan-stva i primjenjivanju politike vjere i dunjluka.

    Ovo je bilo stanje half koji su doli nakon njega i onih koji su ih slijedili u dobru, kao to su el-Hasan i 'Umer ibn 'Abdul'Azz. Bilo je, u njihovo vrijeme, onih koji su posti-li vie od njih i klanjali vie nego oni, ali ija srca nisu dosti-gla stepene njihovih, u pogledu naputanja dunjluka i okre-tanja hiretu, nastanjujui se tamo.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    49

    3.1. UZVIENI PRINCIP

    Najbolji od ljudi su oni koji idu putem Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i odabranik od njego-vih ashb, tako da su umjereni u tjelesnim djelima 'ibdeta i nastoje da isprave stvari i stanja srca. Ovo je zato to je put ka hiretu skraen (olakan) putovanjem src, a ne putova-njem tijela.

    ovjek je doao jednom od 'rif i rekao: ''Ja sam puto-vao dugo i naporno da bih doao do tebe''. On mu je odgovo-rio: ''Nije stvar u tegobnim putovanjima. Naprotiv, jednim korakom udalji svoje niske strasti od sebe, a onda e nai ispunjenje svoga cilja.''

    Eb Zejd je rekao: ''Vidio sam Gospodara moi u snu i upitao sam Ga: ''Gospodaru moj, kako ovjek prelazi put ka Tebi?'' On mi je odgovorio: ''Napusti svoju duu i doi sa dobrodolicom!'' '' 85

    Ni jednom ummetu nije dato ono to je dato ovom ummetu, a to je zbog njegovog slijeenja njegovog Poslani-ka, sallallhu 'alejhi we sellem. On je bio najbolji od stvorenj i njegova uputa je najbolja od svih uput, preko njega je Allh uinio vjeru lahkom i putem njega je On rasteretio ovaj ummet mnogih optereenja i tekoa. Ko god se njemu pokorava pokorio se Allhu i slijedi njegovu uputu i On e ga, zauzvrat, voljeti.

    85

    predaju biljei Ibnul-Dewz (''Sifatus-Safwah'', 4. tom, 111 str., broj 179).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    50

    3.2. LAHKOA OVE VJERE

    Neki primjeri lahkoe koja je rezultirala od njegovih, sallallhu 'alejhi we sellem, bereket je da je onaj koji klanja jaciju-namz u dem'atu kao da je klanjao pola noi, a onaj koji klanja i sabah-namz u dem'atu to je kao da je kla-njao itavu no. 86 Otuda se njemu biljei klanjanje nonog namza dok on lei spavajui u svom krevetu, a jo vie ako ode na spavanje u stanju istoe i ostane u dhikru (spomi-njanju) Allha dok se njegove oi ne zatvore.

    Ko god posti tri dana svakog mjeseca kao da je postio itav mjesec. 87 Otuda se on kod Allha smatra postaem (kao da posti) za ostale dane mjeseca ak i ako jede (mrsi), a ''Onaj ko jede i zahvaljuje dobija nagradu onoga koji strpljivo posti''. 88

    86

    hadth biljei Muslim (broj 656 i 1491) od 'Uthmna. Ibnul-Qajjim (''El-Menr el-Munf'' 40. str.) je rekao: ''Stoga, onaj koji klanja ove namze u dem'atu ima nagradu onoga koji je klanjao itavu nod. Ako osoba klanja ova dva namza u dem'atu i klanja nodu, on prima oboje nagrade aktuelnog klanjanja nodu i ekvivalentne (toliko vrijedne) nagrade ponovo. Ako ova osoba klanja ova dva namza sma, ali klanja nodni namz, dobide nagradu onoga koji je klanjao u dem'atu a spavao nodu.''

    87 hadth biljee el-Buhr (broj 3418) i Muslim (broj 1159 i 2729).

    88 hadth biljee Et-Tirmidh (broj 486) i Ibn Mde (broj 1765) od Sin-

    na ibn Sannah. Et-Tirmidh je rekao da je ovaj hadth hasen-garb, a Bsajr je rekao da je sened sahh. Sahhom su ga proglasili i Ibn Hibbn (broj 315) i Hkim (broj 7194), a edh-Dheheb se sloio.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    51

    Ko god ima namjeru hodanja da klanja nou, ali je savladan snom imae nagradu nonog klanjanja, a to nje-govo spavanje (san) e biti sadaqa od Allha. 89

    Eb Derd' je rekao: ''Divno li je zaista spavanje razum-nih (promuurnih) i njihovo mrenje! Pogledaj kako oni nad-mauju nono bdijenje i post ogranienih!'' 90

    Ovo je razlog zato se u vjerodostojnom hadthu spo-minje: ''Mogue je da onaj koji nou klanja ne dobija ni-ta od toga, izuzev umora (klonulosti) i (mogue je) da oso-ba koja posti ne dobije nita od toga, izuzev gladi i e-i.'' Zabiljeili su ga et-Tabern i Ahmed. 91

    Neko je rekao: ''Mnogo li je onih koji trae oprost, ali je njihova sudbina srdba, a mnogo li je onih koji ute (ne trae oprost), ali je njihova sudbina milost. Prvi trai oprost, ali njegovo srce ostaje srce nepokornog grijenika, a drugi uti, ali je njegovo srce obuzeto spominjanjem Allha.''

    Drugi je rekao: ''Stvar nije u klanjanju nou, ve, napro-tiv, ovo se tie onoga koji spava na svom krevetu, ali se budi nadmaujui izvidnicu (one koji su krenuli prije njega).''

    89

    hadth biljee Eb Dwd (broj 1314) i Ibn Mde (broj 1344) od Eb Derd'a. El-'Irq (broj 1225) je rekao da je sened sahh.

    90 predaju biljei Eb Nu'ajm (1. tom, 211. str.).

    91 hadth biljee Ahmed (broj 8856) od Eb Hurejre i Tabern (broj

    13413) od Ibn 'Umera. Sahhom su ga ocijenili Ibn Huzejme (broj 1997) i Hkim (broj 1571), a edh-Dheheb se sloio. Hajthem (3. tom, 202. str.) je rekao da su njegovi prenosioci povjerljivi i precizni.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    52

    U vezi ovoga je reeno:

    ta Meni treba tvoje putovanje saplitanja (kolebanja) Koraaj sa lahkoom i ispred e biti (prednjaie)!

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    53

    ETVRTO POGLAVLJE

    ZNAENJE ''POETKA DANA'',

    ''KRAJA DANA'' I ''UDJELA U

    POSLJEDNJEM DIJELU NOI''

    Njegove, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: ''Putujte (ka Allhu) na poetku dana, na kraju dana i u udjelu zad-njeg dijela noi'' imaju znaenje njegovih, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei u drugim predajama: ''Traite pomo u ovome putujui (ka Allhu) na poetku dana, na kraju dana i u udjelu zadnjeg dijela noi.''

    Znaenje ovoga je da su ova tri perioda vremena puto-vanja ka Allhu putem obavljanja djela pokornosti. Oni su kraj noi, poetak dana i kraj dana. Allh Uzvieni je ova vremena spomenuo u Svojim rijeima:

    ''Spominji ime svog Gospodara ujutro i uvee, oboavaj Ga i ini Mu seddu i dugo Ga nou hvali? 92

    92

    sra el-Insn / Dehr, 25. i 26. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    54

    ''I slavi svoga Gospodara prije izlaska Sunca i prije nje-govog zalaska, u nekim asovima noi, i na krajevima dana, da bi bio zadovoljan.'' 93

    ''Slavi svoga Gospodara i veliaj Ga prije Sunevog izlas-ka i prije zalaska, i veliaj Ga nou i poslije obavljanja namza.'' 94

    Allh Uzvieni spominje spominjanje Njega na dva kraja dana na mnogim mjestima u Njegovoj Knjizi, kao to je:

    ''O vi koji vjerujete, esto Allha spominjite sa mnogo sjeanja i slavite Ga ujutru i uveer.'' 95

    ''I trai oprost za svoje grijehe i Gospodara svoga kra-jem i poetkom dana veliaj i hvali!'' 96

    93

    sra T-H, 130. jet.

    94 sra Qf, 39. i 40. jet.

    95 sra el-Ahzb, 41. i 42. jet.

    96 sra Gfir / Mu'min, 55. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    55

    ''I ne tjeraj od sebe one koji ujutro i naveer Gospodara svoga dozivaju, elei Njegovo Lice.'' 97

    On je rekao u pogledu dhikra (sjeanja i spomena) Zekerij'a, 'alejhis-selm:

    ''I objavljeno mu je: "Slavi svoga Gospodara ujutro i naveer!'' '' 98

    ''I slavi Gospodara svoga i hvali Ga krajem dana i izju-tra!'' 99

    Od ova tri vremena postoje dva koja su na poetku i na kraju dana.

    U ova dva vremena (perioda) ovjek nalazi i obavezna i dobrovoljna djela za injenje. Ova djela su namzi sabaha i ikindije i ta dva su najbolji namzi od pet dnevnih namz. Ovo su namzi obavljeni ''u dva hladna vremena (perio-da)'' i ko god odrava (uva) ova dva namza e ui u

    97

    sra el-En'm, 52. jet.

    98 sra Merjem, 11. jet.

    99 sra lu 'Imrn, 41. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    56

    dennet. 100 Reeno je o oba ova namza da su oni ''srednji namaz''. 101

    to se tie dobrovoljnih (nfila) djela, onda je to spominjati Allha nakon sabah-namza dok Sunce izae i nakon ikindije dok sunce zae, a postoji mnogo tekstova u vezi sa vrlinom ovoga.

    Poput ovoga, postoje mnogi tekstovi u vezi toga da se dhikr treba initi ujutru i uveer, i u vezi odabranosti onoga koji se sjea (spominje) Allha pri buenju i pri odlasku na spavanje.

    Ibn 'Umer, radijallhu 'anhum, prenosi da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Sine demov, sjeaj Me se (spominji Me) as na poetku dana i as na kraju, a Ja u ti oprostiti tvoje grijehe koje si poinio izmeu njih, izuzev velikih grijeha za koje se mora pokajati.'' 102

    Selefi su posveivali veu panju kraju dana negoli njegovom poetku.

    100

    hadth biljee El-Buhr (broj 574) i Muslim (broj 635 i 1438) od Eb Mus'a.

    101 Spomenuto je u njegovom govoru: ''uvajte namze i srednji

    namz.'' (sra el-Beqare, 238. jet). El-Buhr (broj 6396) i Muslim (broj 627, 1420 i 1426) biljee hadth u kom se navodi da je srednji namz namz ikindije. Autor, Allh mu se smilovao, takoer nastavlja da spominje druge razloge koji pojaavaju ovo miljenje.

    102 Eb Nu'ajm (8. tom, 213. str.) biljei hadth sa ovim znaenjem od

    Eb Hurejre i on je da'f.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    57

    Ibnul-Mubrek je rekao: ''Do nas je dolo da e onome koji spominje Allha na kraju dana biti zabiljee-no kao da je inio dhikr (spominjao Ga) itav dan.''

    Ebul-Deld je rekao: ''Do nas je dolo da se Allh Uzvieni sputa na najnie nebo u vrijeme predveerja svako-ga dana i gleda na djela sinova demovih.''

    Jedan od selef je vidio Eb Da'fera el-Qri'a u snu i rekao mu: ''Reci Eb Hzimu...'' (tj. el-A'redu, zhidu (aske-ti) i visokootroumnoj (pronicljivoj) osobi) ''...da Allh i Nje-govi meleki gledaju na vaa sijela (skupove) uveer.'' 103 Izgleda jasno da je Eb Hzim imao obiaj priati prie lju-dima na kraju dana.

    Hadth spominje: ''Dhikr nakon sabaha je drai ne-go oslobaanje etiri roba, a dhikr nakon ikindije je bo-lji nego oslobaanje osam robova.'' 104

    Kraj dana dume (petka) je bolji nego njegov poetak zbog toga to je u njemu as kada se dova prima. 105

    Kraj dana 'Arefta je bolji nego poetak, jer je kraj dana vrijeme za stajanje.

    103

    predaju biljei Ibnul-Dewz (2. tom, 167. str., broj 185).

    104 Ahmed (broj 22185 i 22244) biljei hadith od Eb Umme sa istim

    znaenjem, a Hajthem (10. tom, 104. str.) je rekao da su njegovi senedi hasen.

    105 hadth biljee el-Buhr (broj 935) i Muslim (broj 852, 1969 i 1975)

    od Eb Hurejre.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    58

    Kraj noi je bolji nego poetak noi, kao to je spomenuto od strane selef i oni su navodili na hadth o nuzlu (silasku) kao dokaz. 106

    Sve ove injenice ojaavaju miljenje da je ikindija ''srednji namaz''.

    Trei period je duldeh: putovanje u zadnjem dijelu noi. Znaenje ovdje je obavljanje djela na kraju noi koje je vrijeme za traenje oprosta. Allh Uzvieni kae:

    ''I oni koji trae oprost u ranim asovima jutra.'' 107

    ''A u praskazorje su oprost od grijeha molili.'' 108

    Period na koji se misli u ovim jetima je posljednji dio vremena nuzla (silaska) u kojem Allh ispunjava potrebe onima koji trae i daje oprost pokajniku. Sredina noi je rezervisana za zaljubljenike koji ele da provode vrijeme u

    106

    El-Buhr (broj 1145) i Muslim (broj 765, 1772 i 1778) biljee od Eb Hurejre da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Svake nodi kada zadnja tredina ostane, na Gospodar, Slavljeni i Uzvieni, silazi na najnie nebo i kae: ''Ima li ikoga ko Me priziva, zove pa da mu odgovorim? Ima li ikoga ko trai od Mene pa da mu dam? Ima li ikoga ko trai Moj oprost pa da mu oprostim?'' ''

    107 sra lu 'Imrn, 17. jet.

    108 sura edh-Dhrijt, 18. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    59

    intimnosti sa svojim Voljenim, a kraj noi je rezervisan za grijenike, za traenje oprosta za njihove grijehe. Ko god nije u stanju da se pridrui trudu zaljubljenika u dubini noi, tre-bao bi se barem pridruiti pokajnicima na kraju noi.

    Neke predaju spominju da 'Ar zadrhti za vrijeme zad-njeg dijela noi. Tws je rekao: ''Ne mogu da zamislim da neko moe spavati za vrijeme zadnje treine noi!'' 109

    U hadthu koji je zabiljeio et-Tirmidh se spominje: ''Ko god se boji e putovati nou, a ko god putuje nou stii e do svog odredita.'' 110

    Putovanje u zadnjem dijelu noi krati putovanje dunj-luka i hireta, kao to je spomenuto u hadthu koji je zabilje-io Muslim: ''Kada putujete, putujte na kraju noi, jer je zemlja kompaktna (zbijena) nou.'' 111

    Jedan od dobrih prethodnika je rekao:

    Tegoba strpljivog putovanja nou ipak donosi jutro u kome si vrst u pokornosti.

    Ne budi nesvjesnog srca i ne prestaj sa tenjom, jer se odlunost raspe pred oajem i ogorenjem.

    109

    predaju biljee Ibnul-Dewzi (2. tom, 285. str.) i Eb Nu'ajm (4. tom, 6. str.).

    110 hadth biljei et-Tirmidh (broj 2450) od Eb Hurejre i rekao je da je

    on hasen-garib. Hkim (broj 7851) je rekao da je sahh, a edh-Dheheb se sloio. El-Albn (broj 3377) ga je takoer ocijenio sahhom.

    111 Hadith ne biljei Muslim, ved Eb Dwd (broj 2571) od Enesa.

    Hkim (broj 1630) je rekao da je sahh, a edh-Dheheb se sloio. Tako-er ga je sahhom ocijenio i el-Albn (broj 3122).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    60

    Znam a dani su to i praktino pokazali da strpljivost ima zaista hvale vrijedne posljedice.

    Reci: Ko god se naporno trudi za eljenu stvar, sa strpljivou koja je uz njega sigurno e uspjeti.

    Zabiljeeno je da je el-Atar uao kod 'Alije ibn Eb Tliba, radijallhu 'anhu, nakon odmaranja dijela noi i na-ao ga kako stoji u namzu. Rekao je: ''O voo vjernika, post danju, klanjanje nou a teak rad izmeu toga dvoga!'' Kada je zavrio svoj namz, on je rekao: ''Put ka hiretu je dug i treba da bude prekraen (skraen) putovanjem nou'' a to je duldeh!

    ena Habbova Eb Muhammeda el-Frisija bi ga budila u vrijeme noi i govorila: ''Probudi se, o Habb, jer je put dug, a naa poputnina je beznaajna. Karavan dobrih (bo-gobojaznih) je proao ispred nas i mi smo ostali pozadi!''

    O ti koji nou spava, koliko e dugo leati? Probudi se, jer se Obeani as pribliava.

    U jednom dijelu noi svoga Gospodara oboavaj, jer san ne donosi ni odmor ni smirenost.

    Ko god u dubokom snu noi provodi on niti se trudi, niti e stii na odredite.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    61

    PETO POGLAVLJE

    ZNAENJE UMJERENOSTI

    Njegove, sallallhu 'alejhi we sellem, rijei: ''Umjere-nost, umjerenost! Kroz ovo ete postii svoj cilj!'' sadre podsticanje na umjerenost u 'ibdetu, tako da ovjek izbjegava pretjerivanje i oskudnost (manjkavost). Iz ovog razloga je on, sallallhu 'alejhi we sellem, to ponovio dva puta.

    El-Bezzr biljei hadth od Huzejfe, radijallhu 'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Zaista je divna umjerenost u siromatvu. Zaista je div-na umjerenost u obilju (bogatstvu). Zaista je divna um-jerenost u 'ibdetu.'' 112

    Mutarref ibn 'Abdullh ibn ihhr je imao sina koji se veoma trudio (muio) u 'ibdetu, pa mu je rekao: ''Najbolja od stvari je srednja stvar, dobro djelo lei izmeu dva loa dje-la, a najgore putovanje je ono u kome se ovjek mui (napre-e) do tog stepena da ubije svoju jahalicu i bude ostavljen na cjedilu.'' 113

    Eb 'Ubejde je rekao: ''On misli na to da je pretjerivanje u 'ibadetu zlo, manjkavost je zlo, a umjerenost je hvale vrijed-na.''

    112

    hadth biljei el-Bezzr (broj 2946) od Hudhejfe. El-Albn ga je ocije-nio kao da'f didden (''Da'f el-Dmi' '', broj 4948).

    113 predaju biljee el-Bejheq (broj 3888) i Eb Nu'ajm (2. tom, 209. str.)

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    62

    Ovo znaenje je podrano hadthom koji se prenosi od 'Abdullaha ibn 'Amra, radijallhu 'anhum, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ova vjera je mona, pa zato hodajte u njoj sa umjerenou 114 i ne dozvolite da vam 'ibdet Allhu postane tegoban (bre-me), jer onaj koji se saplie i nije u stanju da nastavi, on niti je skratio put niti je ouvao svoju jahalicu u ivotu. 115 Radite djela ovjeka koji vjeruje da e umrijeti kao star ovjek, a uvajte se straha ovjeka koji vjeruje da e umrijeti sutra.'' Zabiljeili su ga Ibn Zendewejh i drugi. 116

    U njegovom, sallallhu 'alejhi we sellem, ponovljenom spominjanju naredbe umjerenosti lei ukazivanje da bi ov-jek trebao ustrajavati u ovoj umjerenosti. Ovo je zato to je tegobno (naporno) putovanje u kome se ovjek mnogo trudi (napree) sklono da se odjednom zavri bez kompletiranja (stizanja na cilj), a umjerenim putovanje e se, meutim, najprije stii do cilja. Ovo je razlog zato je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, spomenuo da je krajnji rezultat umjerenosti postizanje cilja: ''A ko god putuje nou stii e do svog odredita.''

    Na ovome svijetu, vjernik putuje ka svome Gospodaru sve dok Ga ne sretne:

    114

    Ovu reenicu je takoer zabiljeio Ahmed (broj 13052) od Enes ibn Mlika. Proglasio ga je sahhom Sujt (broj 2508), a hasenom el-Albn (''Sahh el-Dmi' '', broj 2246).

    115 Ovaj dio je zabiljeio i el-Bezzr, a Sujt (broj 2509) ga je proglasio

    da'fom, kao i Hajthem (1. tom, 62. str.).

    116 hadth biljei el-Bejheq (''Sunenul-Kubr'', broj 4520 i 4521),

    ''u'ab...'', broj 3886. El-'Irq (broj 1232) je rekao da je sened da'f.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    63

    ''Zaista ti ovjee, koji se mnogo trudi ka svom Gospo-daru i ti e Ga sresti'' 117

    ''I oboavaj svoga Gospodara sve dok ti jeqn (smrt) ne doe.'' 118

    El-Hasan je rekao: ''O ljudi! Upornost! Upornost! Zasi-gurno je Allh odredio da vrijeme prestanka djela bude upravo prije smrti'', a onda je prouio gorespomenuti jet.

    On je takoer rekao: ''Vae due su vae jahalice, pa teite vaim jahalicama. Na taj nain e vas one odnijeti do vaeg Gospodara, Slavljenog i Uzvienog.''

    Znaenje nastojanja (tenje) ovjeka njegovim jahalica-ma je biti blag prema njima, odravati ih u kondiciji (u for-mi) i zdrave i ne preopteretiti ih. Stoga, ako ovjek osjea da njegova dua dolazi do zastoja (hromosti) na svom putova-nju, on joj tei ulivanjem u nju elje za zavretkom putova-nja ili ulivanjem u nju straha od nezavretka putovanja, kao to situacija moe zahtijevati.

    Jedan od selef je rekao: ''Nada je vodi, strah je voza (onaj koji upravlja), a dua je izmeu ovoga dvoga poput snane ivotinje.'' Pa kada se vodi umori, a onaj koji uprav-

    117

    sra el-Iniqq, 6. jet.

    118 sra el-Hidr, 99. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    64

    lja nije u stanju da djeluje, dua e zastati i ona e tada biti u potrebi za blagim ophoenjem i ''pjesmom'' da je podstakne da ponovo otpone svoje putovanje.

    Na ovaj nain je vodi deva koji vodi svoje krdo pjevanjem rekao:

    Vodi ju je obradovao radosnim vijestima, rekavi joj: ''Sutra e vidjeti banane i izvore''.

    Strah je poput bia i kada osoba pretjerano biuje ivotinju, ona itekako moe umrijeti. Ovako, ovjek je tako-er mora udarati i sa ''pjesmama'' nade koja e je podstai (motivisati) da revnosno oivi svoj trud, sve dok ne stigne na odredite.

    Eb Jezid je rekao: ''Uporno sam usmjeravao svoju duu ka Allhu, ne dajui joj odmora, dok je ona plakala cijelim putem, a onda sam je podsticao sve dok se nije nasmijala.'' 119

    Reeno je:

    Kada se ona poalila na tekou putovanja, on joj je obeao olakanje (pri)stizanja,

    pa je ona oivjela svoj trud.

    119

    Ibn Mulaqqin, ''Tabeqt el-Ewlij' '', 278. str., broj 117.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    65

    5.1. PRELAENJE PUTA KA ALLHU, SLAVLJENOM I UZVIENOM

    Hulejd el-'Asar je rekao: ''Svaki zarobljenik strasno eli da sretne svoga voljenoga, zato volite svoga Gospodara i putujte ka Njemu lijepim putovanjem: niti munim (napor-nim) niti aljkavim (nemarnim). Ovo putovanje e odvesti vjernika ka njegovom Gospodaru, a ko god ne zna put ka svome Gospodaru on ga nee prei i nema razlike izmeu takve osobe i ivotinje.'' 120

    Dhun-Nn je rekao: ''Ponieni su oni koji ne znaju put ka svome Gospodaru, niti se trude da ga saznaju.'' 121

    Putovanje ka Allhu jeste prelaziti Njegov pravi put sa kojim je On poslao Svoga Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, i za koji je On objavio Svoju Knjigu. To je onaj put koji je On naredio svim stvorenjima da ga preu.

    Ibn Mes'd je rekao: ''Pravi put: Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, nas je ostavio na jednoj njegovoj strani, a druga njegova strana je u dennetu. Sa njegove desne i lijeve strane su putevi koji se granaju, na kojima stoje ljudi koji dozivaju one koji prolaze pored njih. Ko god poe ovim putevima zavrie u vatri, a onaj koji ostane na putu zavrie u dennetu'', a onda je prouio:

    120

    predaju biljei Eb Nu'ajm (2. tom, 232. str.).

    121 predaju biljei Eb Nu'ajm (9. tom 372. str.).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    66

    ''Zaista, ovo je Moj pravi put pa ga slijedite i ne slijedite druge puteve da vas ne odvedu od puta Njegovog. Ovo vam On nareduje da biste bili bogobojazni.'' 122

    Ovo su zabiljeili Ibn Derr i ostali. 123

    Stoga je put koji vodi ka Allhu jedan, pravi put, a svi drugi putevi su putevi ejtna; ko god ide njima je odsjeen od Allha i zavrie u prebivalitu Njegovog nezadovoljstva, srdbe i kazne. 124

    122

    sra el-En'm, 153. jet.

    123 predaju biljei et-Taber (broj 14175).

    124 Ibnul-Qajjim je rekao: ''Mi demo opisati pravi put na saet nain, jer

    su ga ljudi objasnili na razliite naine, a svi se oni vrte oko jedne os-novne injenice. Pravi put je put Allhov koji je On postavio da vodi ovjeanstvo ka Njemu; nema drugog puta ka Njemu mimo ovog puta koji je On odredio na jezicima Svojih Vjerovjesnika. On (pravi put) je izdvojiti Njega (initi Njega jednim) jedinog za 'ibadet i izdvojiti (initi jednim) Njegove Vjerovjesnike jedino za pokornost i slijeenje. Stoga niko ne bi trebao poiniti irk u 'ibdetu Njemu, kao to niko ne bi smio poiniti irk u slijeenju Njegovog Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem; ovjek bi trebao da oisti svoj tewhd i da oisti svoje slijeenje Vjerovjesnika, sallallhu 'alejhi we sellem, i ovo je puno znaenje eh-deta da ''Niko nema pravo da bude oboavan izuzev Allha i da je Muhammed Allhov Poslanik''. Sva razliita objanjenja data o pravom putu padaju pod ova dva principa. Morate voljeti Njega svim svojim srcem, morate se truditi da Ga zadovoljite do krajnjeg stepena vae

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    67

    5.2. DJELA SU (CIJENE SE) PO SVOM ZAVRETKU

    Mogue je da ovjek putuje pravim putem na poetku svog ivota, a onda zastrani sa njega i putuje po jednom od puteva ejtna, pa je otuda odsjeen od Allha i uniten. ''Zaista jedan od vas radi djela stanovnika denneta dok ne bude samo arin izmeu njega i denneta, a onda uini djelo od djela stanovnika vatre i ue u nju.'' 125

    Nasuprot ovome, mogue je da ovjek putuje jednim od puteva ejtna u poetku svoga ivota, a onda srea poe njegovim putem, on krene pravim putem i time stigne do Allha. Najvanije je da osoba vrsto prelazi pravi put, od poetka puta do kraja:

    sposobnosti; ne bi trebalo da bude ni jedan djelid vaeg srca a da nije preplavljen ljubavlju prema Njemu i ne bi trebali imati druge elje izuzev da Ga zadovoljite (da Mu se umilite). Prva taka je realizovana ostvarivanjem ''L ilhe illallh'' a druga taka je realizovana ostva-rivanjem ''Muhammedun Reslullh je Allhov Poslanik''. Ovo je uputa i vjera istine, ovo je znanje istine i rad po njoj, ovo je poznavanje onoga sa im je On poslao Svoje vjerovjesnike i ivljenje po tome. Sve definicije se vrte oko ovog sutinskog koncepta. Sehl ibn Abdullh je rekao: ''Drite se predaja i sunneta, jer se ja bojim da de dodi vrijeme kada de se spomenuti Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i vanost slijeenja njega u svemu, a ljudi de poricati osobu koja ovo kae, prouzrokovade da drugi bjee od njega, udaljavade se od njega, ponia-vade ga i osramodivati ga.'' ('AbdurRahmn lu-ejh, ''Fethul-Medd, erh Kitb et-Tewhd'', 24. str.)

    125 hadth biljee el-Buhr (broj 3332 i 6594) i Muslim (broj 2643 i

    6723) od Ibn Mes'da.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    68

    ''To je Allhova blagodat koju On daje onome kome hoe.'' 126

    ''Allh poziva u kuu mira i ukazuje na pravi put onome kome On hoe.'' 127

    Mnogo je ljudi koji okrenu svoja lea nakon to su pro-putovali dio puta i odustali. Srca su izmeu dva prsta od prstiju er-Rahmna (Milostivog): 128

    ''A Allh uvruje one koji vjeruju postojanom rijeju.'' 129

    Moj voljeni! Onih koji se sapliu na putu kroz pustinju je mnogo, ali onih koji stignu do kraja je malo.

    126

    sra el-Dumu'a, 4. jet.

    127 sra Jnus, 25. jet.

    128 hadth biljee Muslim (broj 2654 i 6750) i et-Tirmidh (broj 2140).

    129 sra Ibrhm, 27. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    69

    5.3. VRIJEDNOST (VRLINA) PRIBLIAVANJA ALLHU

    U qudsi-hadthu se spominje: ''Ko god Mi se priblii koliko pedalj, Ja mu se pribliim koliko lakat. Ko god Mi se priblii koliko lakat, Ja mu se pribliim koliko hvat. Ko god Mi doe pjeice, Ja mu idem urei.'' 130

    U predaji kod Ahmeda stoji dodatak: ''A Allh je uzvi-eniji i vei; Allh je uzvieniji i vei.'' 131

    U drugom hadthu u ''Musnedu'' imma Ahmeda stoji da Allh Uzvieni kae: ''O sine demov, stani preda Mnom, a Ja u hodati ka tebi; hodaj ka Meni, a Ja u tr-ati ka tebi.'' 132

    Ko god se okrene ka nama, Mi emo ga primiti dobrovoljno iz udaljenosti.

    Ko god eli ono to Mi hoemo, Mi elimo ono to on hoe.

    Ko god trai od Nas, Mi emo mu dati vie i vie iznova.

    Ko god radi traei Nau pomo, Mi emo gvoe uiniti mehkim.

    130

    hadth biljee el-Buhr (broj 7405) i Muslim (broj 2687, 6833, 2743 i 6952) od Eb Hurejre.

    131 hadth biljei Ahmed (broj 21374) od Eb Dherra, a Hajthem (10.

    tom, 197. str.) je rekao da je sened hasen.

    132 hadth biljei Ahmed (broj 15925). Hajthem (10. tom, 197. str.) je

    rekao da su prenosioci ovog lanca povjerljivi i precizni. Mundhir (''Tergb'', broj 4771) je rekao da je sened sahh, a to je rekao i el-Albn (broj 3153).

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    70

    ovjee! Kada bi otiao pred vrata namjesnika (vlada-ra), on te ne bi primio ili ti ne bi dao nikakvu panju; moda bi te ak sprijeio od pribliavanja njemu. Ali, Kralj kraljeva govori: ''Ko god doe Meni hodajui, Ja idem njemu trei'', a ipak se ti okree od Njega i tri za drugim! Ti si obmanjen na najgori nain i izgubljen si na najtei nain!

    Tako mi Allha, nikada nisam doao da te posjetim, a da nisam naao Zemlju pogodnom sebi.

    I nikad nisam odluio da napustim Tvoja vrata, a da se nisam spoticao na svoju sopstvenu odjeu!

    O ti koji ezne da Ga sretne, put ti je razjanjen, pa emu odugovlaenje i zastajkivanje?

    "Zar u Allha da sumnjate, Stvoritelja nebesa i Zemlje? On vas poziva vam oprosti vae grijehe.'' 133

    ''O narode na, odgovorite Allhovom pozivau.'' 134

    O duo, teko tebi! Uputa ti je dola,

    odgovori joj! Eto pozivaa Allhovog

    koji te doziva.

    133

    sra Ibrhm, 10. jet.

    134 sra el-Ahqf, 31. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    71

    Mnogo puta si pozivana ka uputi, ali ipak se ti okree.

    Pa odgovori pozivau upute kada te poziva!

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    72

    5.4. NAINI STIZANJA DO ALLHA

    Pristizanje Allhu je od dvije vrste: jedna koja se dea-va na ovome svijetu, a druga koja se deava na hiretu. Zna-enje stizanja na ovom svijetu je da srce postigne spoznaju Njega i kada ono to uini, ono Ga zavoli, nae utjehu u Njemu, uvidi Njegovu blizinu njemu i nae Ga da spremno odgovara njegovim dovama. Jedna predaja spominje: ''O sine demov, trai Me i nai e Me. Kada Me nae nai e sve, a ako Me ne nae izgubie sve.''

    Trai Nas i nai e Nas u srcima dovoljno velikim da nas prime,

    strpljivim i zadovoljnim sa svim onim to njima (srcima) od Nas dolazi.

    Dhun-Nn bi iao nou i uestalo gledao u nebo i izgo-varao sljedee stihove poezije do jutra:

    Traite sebi ono to sam ja naao.

    Naao sam mjesto odmora gdje se On nikada ne koleba u Svojoj ljubavi.

    Ako se ja udaljim, on me Sebi privue, a ako priem, On me jo bliim uini.

    Prispijee na hiretu znai ulazak u dennet: prebivali-te Allhove dobrote (milosti). Meutim, dennet je od mno-go stepen, a blizina njegovih stanovnika Allhu e zavisiti od stepena spoznaje ostvarene u njihovim srcima na ovome svijetu, njihove blizine i njihovog svjedoenja:

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    73

    ''Vas e od tri vrste biti: oni koji su s desne strane a ko su oni koji su desno?! I oni koji su s lijeve strane ko su oni koji su lijevo?! I oni prvi uvijek prvi! To su oni koji su Allhu bliski.'' 135

    Dok bi bio u svojoj kui, ibl bi bio uzrujan i uio bi sljedee stihove:

    ovjek ne moe izdrati ako si Ti daleko, kada je na Tvoju blizinu navikao.

    On ne moe izdrati zastorom odvojen, dok je u ljubav utopljen.

    Pa ak i ako Te oko ne vidi, zasigurno Te srce posmatra.

    135

    sra el-Wqi'a, 7.-11. jet.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    74

    ESTO POGLAVLJE

    ISLM, MN, IHSN

    Na ovom svijetu pravi put obuhvata tri nivoa: islm, mn i ihsn.

    Ko god ostane na stepenu islma dok ne umre bie spaen od vjenosti u vatri i mora ui u dennet, pa makar prije toga bio kanjen u vatri. Ko god ostane na nivou mna dok ne umre bie potpuno sprijeen od ulaska u vatru, jer svjetlost mna gasi plamen vatre do te mjere da ona kae: ''O vjernie, idi svojim putem! Tvoje svjetlo je ugasilo moj plamen!'' 136

    Ahmed ima hadth od Dbira da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema dobroinitelja niti grijenika, a da nee ui u nju. Ona e biti izvor hladnoe i mira za vjernika kao to je bila za Ibrhma, do te mjere da e vatra sama podii hajku i zaplakati od svoje hladnoe!'' 137

    136

    predaju biljei Tabern (''El-Kebr'', broj 668). Hajthem (10. tom, 360. str.) spominje da sened ove predaje sadri slabog prenosioca, a proglasili su ga da'fom es-Sujt (broj 3354) i el-Albn (''Da'f el-D-mi' '', broj 2474).

    137 hadth biljei Ahmed (broj 14520). El-Bejheq (broj 370) je rekao da

    je sened ove predaje hasen. Hkim (broj 8744) je rekao da je njen se-ned sahh, a edh-Dheheb se sloio. Hajthem (7. tom, 55. str.) je rekao da su Ahmedovi prenosioci povjerljivi i precizni. Meutim, el-Albn (''Da'f et-Tergb'', 2110) i Arn't (''Tahqq Musned'') ukazuju da je sened da'f zbog prisustva nepoznatog prenosioca.

  • PUTOVANJE KA ALLHU Ibn Redeb el-Hanbel

    75

    Ovo je nasljedstvo zaljubljenika, naslije-eno od Ibrhma, 'alejhis-selm.

    Ko god ostane na nivou ihsna dok ne umre on e stii do Allha:

    ''Dobroiniteljima pripada dobro (nagrada) i dodatak.'' 138

    U vjerodostojnom hadthu se spominje: ''Kada stanovnici denneta uu u dennet poziva e objaviti: ''O stanovnici denneta, Allh vam je dao obeanje koje eli da vam ispuni. Oni e rei: ''ta je to? Zar On nije uinio naa lica bijelim? Zar On nije uinio nae vage tekim? Zar nam On nije podario ulazak u dennet i spasio nas od vatre?'' Pa e On ukloniti veo i oni e gledati u Njega i, tako mi Allha, On im nee dati nita drae njima nego ovo i nee biti niega to daje vie zadovoljstva njihovim oima od ovoga! To je ez-zijde (dodatak).'' A onda je on prouio gornji jet. 139

    Svi stanovnici denneta e imati udio u ovom vienju (gledanju), ali e se oni razlikovati po s