Racunalne mreze - predavanja.ppt

1

RAČUNALNE MREŽERAČUNALNE MREŽE- predavanja -- predavanja -

Veleučilište u RijeciVeleučilište u Rijeci

Stručni studij informatikeStručni studij informatike

mr.sc. Alen Jakupović

e-mail: [email protected]: srijeda, 15:45 - 16:45 (kabinet 406, 4. kat)

2

Računalne mreže - predavanjaRačunalne mreže - predavanja

SADRŽAJSADRŽAJ

• Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.• Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, demodulator, demodulator, multipleksor, demultipleksor).multipleksor, demultipleksor).• Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

3


SADRŽAJSADRŽAJ

• Temeljne postavke i arhitektura interneta (čvorovi domaćini – host computers; Temeljne postavke i arhitektura interneta (čvorovi domaćini – host computers; čvorovi usmjernici čvorovi usmjernici – routers, TCP/IP Internet protokol).– routers, TCP/IP Internet protokol).• Adrese za Internet protokol IP.Adrese za Internet protokol IP.• Pretvaranje IP adrese u hardversku.Pretvaranje IP adrese u hardversku.• IP datagrami i njihovo prosljeđivanje (bezspojna i spojna usluga, IP datagrami). IP datagrami i njihovo prosljeđivanje (bezspojna i spojna usluga, IP datagrami). • Mehanizam dojave grešaka – ICMP.Mehanizam dojave grešaka – ICMP.• Transportni protokol TCP. Transportni protokol TCP. • Klijent Server interakcija i osnovne aplikacije u Internetu.Klijent Server interakcija i osnovne aplikacije u Internetu.

4


SADRŽAJSADRŽAJ

• Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.komunikacija.• Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, demodulator, demodulator, multipleksor, demultipleksor).multipleksor, demultipleksor).• Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

5

Računalne mreže - predavanjaRačunalne mreže - predavanjaKolegijKolegij• fond sati tjedno: 2 sata predavanja + 2 sata vježbifond sati tjedno: 2 sata predavanja + 2 sata vježbi• ECTS bodova: 5ECTS bodova: 5PredavanjaPredavanja• Utorak (8:15 - 9:45), dvorana I/2Utorak (8:15 - 9:45), dvorana I/2VježbeVježbe• Petak (8:15 - 9:45), dvorana I/3, grupe II/b.(od N) i IIIPetak (8:15 - 9:45), dvorana I/3, grupe II/b.(od N) i III• Petak (8:15 - 9:45), dvorana I/3, grupe I i II/a.(do M)Petak (8:15 - 9:45), dvorana I/3, grupe I i II/a.(do M)• Simulacija računalnih mreža uz korištenje programskog alata Packet Tracer 3.2Simulacija računalnih mreža uz korištenje programskog alata Packet Tracer 3.2IspitIspit• 1. kolokvij LAN mreža, 2. kolokvij WAN mreža (Pravo pristupa 1. odnosno 2. kolokviju 1. kolokvij LAN mreža, 2. kolokvij WAN mreža (Pravo pristupa 1. odnosno 2. kolokviju imaju imaju studenti koji su prisustvovali na više od 70% predavanja i 70% vježbi)studenti koji su prisustvovali na više od 70% predavanja i 70% vježbi)• Pismeni dioPismeni dio• Usmeni dioUsmeni dioLiteraturaLiteratura• Bigelow, J., S.: Računarske mreže, Mikro knjiga, Beograd, 2004.Bigelow, J., S.: Računarske mreže, Mikro knjiga, Beograd, 2004.• Brumnić, A.: Uvod u računarske komunikacije i mreže, Naučna knjiga, Beograd, Brumnić, A.: Uvod u računarske komunikacije i mreže, Naučna knjiga, Beograd, 1990.1990.• Turk, S.: Računalske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991.Turk, S.: Računalske mreže, Školska knjiga, Zagreb, 1991.Cilj kolegijaCilj kolegija• Razvijanje sustavnog pristupa rješavanju problemaRazvijanje sustavnog pristupa rješavanju problema• Razumjevanje računalnih mreža, posebno lokalnih. Stjecanje znanja i vještina izrade Razumjevanje računalnih mreža, posebno lokalnih. Stjecanje znanja i vještina izrade računalnih računalnih mrežamreža

6


Računalna mrežaRačunalna mreža

• skup skup samostalnih računalasamostalnih računala koja mogu koja mogu međusobno komuniciratimeđusobno komunicirati tako da tako da razmjenjuju razmjenjuju porukeporuke preko nekog preko nekog medija za prijenos podatakamedija za prijenos podataka..

ProtokolProtokol

• skup pravilaskup pravila koja koja definiraju format i značenjedefiniraju format i značenje poruka putem kojih se odvija poruka putem kojih se odvija komunikacija dva komunikacija dva računala ili dva programa. Ista riječ “protokol” može računala ili dva programa. Ista riječ “protokol” može označavati i označavati i programsku podrškuprogramsku podršku (software) (software)

7

Računalne mreže - predavanjaRačunalne mreže - predavanjaVrste računalnih mrežaVrste računalnih mreža

Lokalna mreža – LAN (Local Area Network)Lokalna mreža – LAN (Local Area Network)• sastoji se od računala smještenim na relativno malom prostoru, npr. u jednoj zgradi. sastoji se od računala smještenim na relativno malom prostoru, npr. u jednoj zgradi. Glavne Glavne osobine su joj velika brzina prijenosa podataka, ali posjeduje prostorno osobine su joj velika brzina prijenosa podataka, ali posjeduje prostorno ograničenje ograničenje (maksimalna udaljenost do 5 km) i ograničenje broja računala.(maksimalna udaljenost do 5 km) i ograničenje broja računala.

1 2 3 4 5 6

7 8 9101112

AB

12x

6x

8x

2x

9x

3x

10x

4x

11x

5x

7x

1x

Ethe

rnet

A

12x

6x

8x

2x

9x

3x

10x

4x

11x

5x

7x

1x

C

Kabinet

Dvorana

Mrežnikoncentrator(Hub)

8


Rasprostranjena (globalna) mreža – WAN (Wide Area Network):Rasprostranjena (globalna) mreža – WAN (Wide Area Network):• povezuje računala raspoređena na većim udaljenostima, npr. u nekoliko gradova. povezuje računala raspoređena na većim udaljenostima, npr. u nekoliko gradova. Glavne Glavne osobine su joj da nema prostornih ograničenja i ograničenja broja računala, ali osobine su joj da nema prostornih ograničenja i ograničenja broja računala, ali su brzine su brzine prijenosa podataka bitno manje nego kod LAN-a. Osim računala, prijenosa podataka bitno manje nego kod LAN-a. Osim računala, uključeni su i posebni uključeni su i posebni komunikacijski uređaji – sklopke (switch) koji služe za komunikacijski uređaji – sklopke (switch) koji služe za priključivanje računala, povezivanje priključivanje računala, povezivanje udaljenih dijelova mreže i prijenos udaljenih dijelova mreže i prijenos podataka. U većini slučajeva, WAN mreža se sastoji od više podataka. U većini slučajeva, WAN mreža se sastoji od više međusobno povezanih međusobno povezanih LAN mreža.LAN mreža. Veleuciliste u

Rijeci

COL-ACT-STA-

1 2 3 4 5 6 7 8 9101112HS1 HS2 OK1 OK2 PS

CONSOLE

Veleuciliste uPuli

Veleuciliste uPazinu

COL-ACT-STA-

1 2 3 4 5 6 7 8 9101112HS1 HS2 OK1 OK2 PS

CONSOLE

COL-ACT-STA-

1 2 3 4 5 6 7 8 9101112HS1 HS2 OK1 OK2 PS

CONSOLE

Sklopka (switch)u Rijeci

Sklopka (switch)u Puli

Sklopka (switch)u Pazinu

9


Internet:Internet:• skup raznovrsnih mreža (LAN ili WAN) međusobno povezanih tako da djeluju kao skup raznovrsnih mreža (LAN ili WAN) međusobno povezanih tako da djeluju kao jedinstvena jedinstvena mreža. Povezivanje se ostvaruje korištenjem posebnih mreža. Povezivanje se ostvaruje korištenjem posebnih komunikacijskih uređaja – usmjernika komunikacijskih uređaja – usmjernika (router-a). Svaki router istovremeno je (router-a). Svaki router istovremeno je čvor u dvije mreže, a njegova zadaća je da prebacuje čvor u dvije mreže, a njegova zadaća je da prebacuje podatke iz jedne mreže podatke iz jedne mreže u drugu, konvertira ih iz jednog formata u drugi, te ih usmjerava prema u drugu, konvertira ih iz jednog formata u drugi, te ih usmjerava prema odredištu.odredištu.

Veleuciliste

Sveuciliste

Ministarstvo

Usmjernik(router)

Usmjernik(router)

Usmjernik(router)

10


Prednosti umrežavanjaPrednosti umrežavanja

Dijeljenje resursa:Dijeljenje resursa:• Moguće je s jednog računala koristiti sklopovske ili programske resurse koji pripadaju Moguće je s jednog računala koristiti sklopovske ili programske resurse koji pripadaju drugom drugom računalu (npr. štampač, disk, datoteku, program).računalu (npr. štampač, disk, datoteku, program).Otvorenost:Otvorenost:• Moguće je međusobno povezati sklopovlje i programsku podršku različitih Moguće je međusobno povezati sklopovlje i programsku podršku različitih proizvođača, pod proizvođača, pod pretpostavkom da svi poštuju određene standarde.pretpostavkom da svi poštuju određene standarde.Paralelni rad:Paralelni rad:• Usklađeni procesi koji se istovremeno odvijaju na više računala mogu obaviti više Usklađeni procesi koji se istovremeno odvijaju na više računala mogu obaviti više posla nego posla nego što bi bilo moguće u jednakom vremenu na jednom računalu.što bi bilo moguće u jednakom vremenu na jednom računalu.Skalabilnost:Skalabilnost:• Performanse umreženog sustava mogu se u principu povećavati dodavanjem novih Performanse umreženog sustava mogu se u principu povećavati dodavanjem novih računala.računala.Robustnost (fault tolerance):Robustnost (fault tolerance):• U slučaju kvara jednog računala u principu je moguće poslove preraspodijeliti na U slučaju kvara jednog računala u principu je moguće poslove preraspodijeliti na preostala preostala računala, tako da sustav i dalje radi.računala, tako da sustav i dalje radi.Transparentnost:Transparentnost:• Korisniku se umreženi sustav može predočiti kao integrirana cjelina, dakle korisnik Korisniku se umreženi sustav može predočiti kao integrirana cjelina, dakle korisnik ne mora ne mora znati ni brinuti o tome gdje se fizički nalaze resursi koje on koristi.znati ni brinuti o tome gdje se fizički nalaze resursi koje on koristi.

11


Mane umrežavanjaMane umrežavanja

Složenost:Složenost:• Nužno je usvojiti velik broj tehnologija i standarda. Potrebna je glomazna Nužno je usvojiti velik broj tehnologija i standarda. Potrebna je glomazna komunikacijska komunikacijska programska podrška. Mrežne aplikacije teško je testirati (naročito programska podrška. Mrežne aplikacije teško je testirati (naročito paralelni rad).paralelni rad).Smanjena sigurnost: Smanjena sigurnost: • Podaci putuju mrežom pa ih je moguće “prisluškivati” ili čak mijenjati. Napadač se Podaci putuju mrežom pa ih je moguće “prisluškivati” ili čak mijenjati. Napadač se lažno može lažno može predstaviti kao dio sustava.predstaviti kao dio sustava.Otežano upravljanje:Otežano upravljanje:• Veći broj raznorodnih umreženih računala i komunikacijskih uređaja teže je držati Veći broj raznorodnih umreženih računala i komunikacijskih uređaja teže je držati pod kontrolom pod kontrolom nego jedno računalo.nego jedno računalo.Nepredvidivost kakvoće usluge (Quality of Service – QoS): Nepredvidivost kakvoće usluge (Quality of Service – QoS): • Brzina odziva promatrane aplikacije ovisi o ukupnom opterećenju mreže, a ne samo Brzina odziva promatrane aplikacije ovisi o ukupnom opterećenju mreže, a ne samo o toj o toj aplikaciji.aplikaciji.

12


Povijest umrežavanja i InternetaPovijest umrežavanja i Interneta

• 1961 – 1972. Pojava paketnih sklopki (packet switch) i eksperimentalne mreže 1961 – 1972. Pojava paketnih sklopki (packet switch) i eksperimentalne mreže ARPANET ARPANET (preteče današnjeg Interneta) s 15 čvorova.(preteče današnjeg Interneta) s 15 čvorova.• 1973 – 1980. Razvoj drugih mreža u vlasništvu (“proprietary” ). Pojava Ethernet-a. 1973 – 1980. Razvoj drugih mreža u vlasništvu (“proprietary” ). Pojava Ethernet-a. Oblikovanje Oblikovanje ranih verzija internet protokola. Rast ARPANET-a na 200 čvorova.ranih verzija internet protokola. Rast ARPANET-a na 200 čvorova.• 1981 – 1990. Širenje daljnjih akademskih mreža u SAD: BITNET, CSNET, NSFNET. 1981 – 1990. Širenje daljnjih akademskih mreža u SAD: BITNET, CSNET, NSFNET.

Oblikovanje TCP/IP kombinacije protokola kakvu imamo danas. Pojava aplikacija s Oblikovanje TCP/IP kombinacije protokola kakvu imamo danas. Pojava aplikacija s klijentima i klijentima i poslužiteljima: Telnet, FTP, e-mail.poslužiteljima: Telnet, FTP, e-mail.• 1991 – 2000. ARPANET prestaje postojati, a druge akademske mreže u SAD 1991 – 2000. ARPANET prestaje postojati, a druge akademske mreže u SAD preuzimaju njegov preuzimaju njegov protokol TCP/IP i međusobno se povezuju u Internet. protokol TCP/IP i međusobno se povezuju u Internet. Uključivanje akademskih mreža iz drugih Uključivanje akademskih mreža iz drugih zemalja u Internet, te njegovo širenje zemalja u Internet, te njegovo širenje izvan akademske zajednice. Izum world wide web-a u izvan akademske zajednice. Izum world wide web-a u institutu CERN.institutu CERN.• 2001 – 2007. Daljnje širenje i komercijalizacija Interneta, jačanje kompanija poput 2001 – 2007. Daljnje širenje i komercijalizacija Interneta, jačanje kompanija poput Cisco, Yahoo, Cisco, Yahoo, e-Bay, Google, Amazon. Pojava novih aplikacija poput VoIP, VideoIP, e-Bay, Google, Amazon. Pojava novih aplikacija poput VoIP, VideoIP, Napster, od kojih su neke Napster, od kojih su neke tipa peer-to-peer. Širokopojasni pristup Internetu od kuće, tipa peer-to-peer. Širokopojasni pristup Internetu od kuće, bežični pristup preko mobitelske bežični pristup preko mobitelske infrastrukture.infrastrukture.

13


Rast InternetaRast Interneta

• Broj spojenih računala povećavao se 10 puta svake 3-4 godine.Broj spojenih računala povećavao se 10 puta svake 3-4 godine.

100

1000

10000

100000

1000000

10000000

100000000

1000000000

1981

1983

1985

1987

1989

1991

1993

1995

1997

1999

2001

2003

14


Društvene posljedice postojanja InternetaDruštvene posljedice postojanja Interneta

• Mogućnost pristupa ogromnoj količini informacija pohranjenih diljem svijeta.Mogućnost pristupa ogromnoj količini informacija pohranjenih diljem svijeta.• Novi oblici komuniciranja: e-mail, diskusijske grupe, blogovi, telekonferencije, ...Novi oblici komuniciranja: e-mail, diskusijske grupe, blogovi, telekonferencije, ...• Mogućnost rada na daljinu i rada od kuće.Mogućnost rada na daljinu i rada od kuće.• Transformacija poslovnih i javnih djelatnosti: e-trgovanje,obrazovanje na daljinu, e-Transformacija poslovnih i javnih djelatnosti: e-trgovanje,obrazovanje na daljinu, e-uprava,uprava,

telemedicina, ...telemedicina, ...• Novi oblici zabave: on-line igre, virtualni život.Novi oblici zabave: on-line igre, virtualni život.

15


SADRŽAJSADRŽAJ

• Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.• Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, demodulator, multipleksor, demultipleksor).(modulator, demodulator, multipleksor, demultipleksor).• Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

16


Klasifikacija medija za prijenos podatakaKlasifikacija medija za prijenos podataka

• Žičani mediji - računala se fizički povezuju nekom vrstom žiceŽičani mediji - računala se fizički povezuju nekom vrstom žice• Bakrene žice - "bakar"Bakrene žice - "bakar"• Optička vlakna - "staklo" ili "optika"Optička vlakna - "staklo" ili "optika"

• Bežični mediji - računala fizički nisu povezana. Podaci se prenose kroz prostor nekom Bežični mediji - računala fizički nisu povezana. Podaci se prenose kroz prostor nekom vrstom vrstom elektromagnetskih valovaelektromagnetskih valova

• Radio valoviRadio valovi• MikrovaloviMikrovalovi• Infracrvene zrakeInfracrvene zrake• Laserske zrakeLaserske zrake

17


Bakrene žiceBakrene žice

• Podaci se prenose pomoću električne strujePodaci se prenose pomoću električne struje• Koristi se bakar jer je on dobar vodič električne struje, a još uvijek je relativno jeftinKoristi se bakar jer je on dobar vodič električne struje, a još uvijek je relativno jeftin• Pojavljuje se problem interferencije - dvije žice induciraju struju jedna u drugoj i tako Pojavljuje se problem interferencije - dvije žice induciraju struju jedna u drugoj i tako proizvode proizvode smetnjusmetnju• Konstrukcija pojedinih tipova žica nastoji smanjiti interferencijuKonstrukcija pojedinih tipova žica nastoji smanjiti interferenciju• Lagano se savijaju i spajajuLagano se savijaju i spajaju• Tradicionalno se primjenjuju za povezivanje računala u LANTradicionalno se primjenjuju za povezivanje računala u LAN

18



• U upotrebi su tri tipa bakrenih žica:U upotrebi su tri tipa bakrenih žica:• Unshielded twisted pair - UTPUnshielded twisted pair - UTP• Coaxial Cable - Coax Coaxial Cable - Coax • Shielded twisted pair - STPShielded twisted pair - STP

19



• Unshielded twisted pair - UTP - Svaka parica samostalno je uvijena i potom su sve Unshielded twisted pair - UTP - Svaka parica samostalno je uvijena i potom su sve međusobno međusobno uvijene kako bi se povećala otpornost na vanjske utjecaje. uvijene kako bi se povećala otpornost na vanjske utjecaje. Oko svih Oko svih parica zajedno je zaštitni parica zajedno je zaštitni plastični omotač. plastični omotač. Nema vodljiv omotač, što ga čini manje Nema vodljiv omotač, što ga čini manje otpornim na šum i vanjske otpornim na šum i vanjske elektromagnetske utjecaje.elektromagnetske utjecaje.

20



• Coaxial Cable - Coax - žica se sastoji od središnjeg bakrenog vodiča (D), izolirajuće Coaxial Cable - Coax - žica se sastoji od središnjeg bakrenog vodiča (D), izolirajuće folije folije (C), mrežice za elektromagnetsku zaštitu (B) i vanjskog omotača (A)(C), mrežice za elektromagnetsku zaštitu (B) i vanjskog omotača (A)

21



• Shielded twisted pair - STP - žica s uvijenim bakrenim paricama oklopljen vodljivim Shielded twisted pair - STP - žica s uvijenim bakrenim paricama oklopljen vodljivim pletivom pletivom ili omotačem. Dvije izvedbe: s pojedinačno oklopljenim paricama ili omotačem. Dvije izvedbe: s pojedinačno oklopljenim paricama (STP) ili samo s vanjskim (STP) ili samo s vanjskim vodljivim oklopom oko svih parica (ScTP - Screened Twisted vodljivim oklopom oko svih parica (ScTP - Screened Twisted Pair). Za zadnju navedenu Pair). Za zadnju navedenu vrstu vrstu ponekad se koristi naziv FTP (Foil screened Twisted ponekad se koristi naziv FTP (Foil screened Twisted Pair), kada je u pitanju vodljiva folija kao Pair), kada je u pitanju vodljiva folija kao oklop. Oko oklopa je plastični zaštitni oklop. Oko oklopa je plastični zaštitni omotač.omotač.

22


Optička vlaknaOptička vlakna

• Tanke niti stakla u plastičnim ovojnicamaTanke niti stakla u plastičnim ovojnicama• Podaci se prenose pomoću svjetla određene boje kojeg proizvodi light emitting dioda Podaci se prenose pomoću svjetla određene boje kojeg proizvodi light emitting dioda (LED) ili (LED) ili laserlaser• Mogu prenositi signal na puno veću udaljenost nego bakrena žicaMogu prenositi signal na puno veću udaljenost nego bakrena žica• Ostvaruju najveću moguću brzinu prijenosaOstvaruju najveću moguću brzinu prijenosa• Otporne su na elektromagnetske smetnjeOtporne su na elektromagnetske smetnje• Mogu se donekle savijati, ali ne pod pravim kutomMogu se donekle savijati, ali ne pod pravim kutom• Teško ih je spajati i popravljati u slučaju lomaTeško ih je spajati i popravljati u slučaju loma• Primjenjuju se u WAN za povezivanje udaljenih lokacija, a također i u LANPrimjenjuju se u WAN za povezivanje udaljenih lokacija, a također i u LAN• Sastoji se od jezgre (kroz koju svjetlost putuje), plašta (od koje se svjetlost odbija) i Sastoji se od jezgre (kroz koju svjetlost putuje), plašta (od koje se svjetlost odbija) i vanjskog vanjskog zaštitnog plaštazaštitnog plašta

23


Radio valoviRadio valovi

• Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona koji se inače koristi za radio ili Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona koji se inače koristi za radio ili televizijuteleviziju• Podaci se prenose preko valova određene frekvencije, slično kao radio programPodaci se prenose preko valova određene frekvencije, slično kao radio program• Računala moraju imati antene za emitiranje i primanje valovaRačunala moraju imati antene za emitiranje i primanje valova• Domet ovisi o izabranoj frekvenciji valovaDomet ovisi o izabranoj frekvenciji valova• Primjenjuju se za “wireless” LAN-ove, pogotovo za spajanje prijenosnika na mrežuPrimjenjuju se za “wireless” LAN-ove, pogotovo za spajanje prijenosnika na mrežu• Također se primjenjuju za uspostavljanje interkontinentalnih veza između dijelova Također se primjenjuju za uspostavljanje interkontinentalnih veza između dijelova Interneta – Interneta – tadatada su potrebni sateliti.su potrebni sateliti.

24


Radio valoviRadio valovi

• Svrha satelita u interkontinentalnim vezama je da pojačavaju radio signal i Svrha satelita u interkontinentalnim vezama je da pojačavaju radio signal i svladavaju svladavaju zakrivljenost zemljezakrivljenost zemlje• Geostacionarni sateliti stoje u odnosu na Zemljinu površinu. Svi se “guraju” u istoj Geostacionarni sateliti stoje u odnosu na Zemljinu površinu. Svi se “guraju” u istoj orbitiorbiti

na 35785 kilometara iznad ekvatora, tako da je prostor za njih već potrošenna 35785 kilometara iznad ekvatora, tako da je prostor za njih već potrošen• Niskoorbitni sateliti se pomiču u odnosu na Zemljinu površinu. Mora ih biti nekoliko, aNiskoorbitni sateliti se pomiču u odnosu na Zemljinu površinu. Mora ih biti nekoliko, a

antene na Zemlji moraju se okretatiantene na Zemlji moraju se okretati

25


MikrovaloviMikrovalovi

• Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona iznad onog koji se koristi za radio ili Elektromagnetski valovi iz frekventnog raspona iznad onog koji se koristi za radio ili televizijuteleviziju• Podaci se opet prenose preko valova određene frekvencije, slično kao radio programPodaci se opet prenose preko valova određene frekvencije, slično kao radio program• Za razliku od radio valova, mikrovalovi se mogu usmjeriti prema jednoj točki, čime Za razliku od radio valova, mikrovalovi se mogu usmjeriti prema jednoj točki, čime se štedi se štedi energija i spriječava “prisluškivanje”energija i spriječava “prisluškivanje”• Također, mikrovalovi mogu nositi više informacija nego radio valoviTakođer, mikrovalovi mogu nositi više informacija nego radio valovi• Mana im je da ne mogu proći kroz neke vrste zapreka. Antene se zato moraju Mana im je da ne mogu proći kroz neke vrste zapreka. Antene se zato moraju postaviti tako dapostaviti tako da

među njima postoji “optička vidljivost”.među njima postoji “optička vidljivost”.• Primjena je u gradskim WAN-ovima, tamo gdje bi inače bilo skupo polaganje žica.Primjena je u gradskim WAN-ovima, tamo gdje bi inače bilo skupo polaganje žica.

26


Infracrvene zrakeInfracrvene zrake

• Elektromagnetski valovi iz infracrvenog (toplinskog) spektra, dakle ispod frekventnog Elektromagnetski valovi iz infracrvenog (toplinskog) spektra, dakle ispod frekventnog raspona raspona vidljive svjetlostividljive svjetlosti• Podaci se prenose preko valova određene frekvencijePodaci se prenose preko valova određene frekvencije• Jeftino rješenje u odnosu na druge bežične medije jer ne zahtijeva anteneJeftino rješenje u odnosu na druge bežične medije jer ne zahtijeva antene• Infracrvene zrake imaju mali domet, svega nekoliko metaraInfracrvene zrake imaju mali domet, svega nekoliko metara• Koriste se za bežično povezivanje uređaja unutar jedne sobe: prijenosnici, tipkovnice, Koriste se za bežično povezivanje uređaja unutar jedne sobe: prijenosnici, tipkovnice, miševi.miševi.

27


Laserske zrakeLaserske zrake

• Podaci se pretvaraju u svjetlo, koje se umjesto optičkim vlaknima prenosi zrakomPodaci se pretvaraju u svjetlo, koje se umjesto optičkim vlaknima prenosi zrakom• Koristi se lasersko svjetlo, zato jer ono ima relativno veliki domet i može se usmjeriti Koristi se lasersko svjetlo, zato jer ono ima relativno veliki domet i može se usmjeriti prema prema jednoj točkijednoj točki• Primjena je ograničena zato jer laserske zrake ne mogu proći kroz vegetaciju, snijeg Primjena je ograničena zato jer laserske zrake ne mogu proći kroz vegetaciju, snijeg ili magluili maglu• Prijemnici i predajnici moraju biti postavljeni tako da među njima postoji “optička Prijemnici i predajnici moraju biti postavljeni tako da među njima postoji “optička vidljivost”vidljivost”

28


Usporedba različitih vrsta medijaUsporedba različitih vrsta medija

• Žičani mediji općenito ostvaruju veće propusnosti, bolje se mogu zaštititi od Žičani mediji općenito ostvaruju veće propusnosti, bolje se mogu zaštititi od “prisluškivanja”, nisu “prisluškivanja”, nisu osjetljivi na atmosferske prilikeosjetljivi na atmosferske prilike• Bežični mediji općenito imaju manju cijenu uvođenja (osim onda kad trebamo Bežični mediji općenito imaju manju cijenu uvođenja (osim onda kad trebamo satelite), nisu satelite), nisu podložni oštećenjima medija, lakše ostvaruju širenje (broadcast) iste podložni oštećenjima medija, lakše ostvaruju širenje (broadcast) iste poruke većem broju poruke većem broju primateljaprimatelja• Kod svih vrsta medija moguće su greške ili gubici pri prijenosu podatakaKod svih vrsta medija moguće su greške ili gubici pri prijenosu podataka• Za ožičenje LAN-a bakar je jeftinije rješenje, a staklo pouzdanije i s većim dometomZa ožičenje LAN-a bakar je jeftinije rješenje, a staklo pouzdanije i s većim dometom

29


Slanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medij

• Pitanje: kako niz bitova poslati kao električnu struju od pošiljatelja do primatelja kroz Pitanje: kako niz bitova poslati kao električnu struju od pošiljatelja do primatelja kroz bakrenu bakrenu žicu?žicu?• Ideja: prikazati bit 1 jednim naponom (npr -15V), a bit 0 drugim naponom (npr +15 Ideja: prikazati bit 1 jednim naponom (npr -15V), a bit 0 drugim naponom (npr +15 V)V)• Niz bitova pretvara se u struju sa stepeničastim naponskim dijagramomNiz bitova pretvara se u struju sa stepeničastim naponskim dijagramom• Spomenuta ideja koristi se unutar standarda RS-232 za povezivanje računala s Spomenuta ideja koristi se unutar standarda RS-232 za povezivanje računala s tipkovnicom ili tipkovnicom ili modemom.modemom.• Sličan način prijenosa postoji u Ethernet LAN-uSličan način prijenosa postoji u Ethernet LAN-u• Primjenjivo samo za vrlo kratke udaljenostiPrimjenjivo samo za vrlo kratke udaljenosti• Kod imalo većih udaljenosti zbog otpora u žici dolazi do pada jakosti struje i gubitka Kod imalo većih udaljenosti zbog otpora u žici dolazi do pada jakosti struje i gubitka signalasignala

30


Slanje bitova kroz medijSlanje bitova kroz medij

• Signal kroz bakrenu žicu može se pouzdano prenositi na znatno veću udaljenost Signal kroz bakrenu žicu može se pouzdano prenositi na znatno veću udaljenost ukoliko on ima ukoliko on ima oblik kontinuirane oscilirajuće funkcije, npr. sinusoide s odabranom oblik kontinuirane oscilirajuće funkcije, npr. sinusoide s odabranom frekvencijomfrekvencijom• Takav signal zove se nosač (carrier)Takav signal zove se nosač (carrier)• Da bi poslao niz bitova, pošiljatelj lagano modificira nosač. To se zove modulacijaDa bi poslao niz bitova, pošiljatelj lagano modificira nosač. To se zove modulacija• Primatelj otkriva “nepravilnosti” u nosaču i na taj način reproducira podatkePrimatelj otkriva “nepravilnosti” u nosaču i na taj način reproducira podatke• Postoji više vrsta modulacija. Najpoznatije su modulacija amplitude (AM) i modulacija Postoji više vrsta modulacija. Najpoznatije su modulacija amplitude (AM) i modulacija

frekvencije (FM)frekvencije (FM)• Osim za bakrenu žicu, u osnovi ista ideja modulacije koristi se i za: optička vlakna, Osim za bakrenu žicu, u osnovi ista ideja modulacije koristi se i za: optička vlakna, radio radio prijenos i mikrovalni prijenos. Jedina razlika je da nosač više nije električna prijenos i mikrovalni prijenos. Jedina razlika je da nosač više nije električna struja nego svjetlo, struja nego svjetlo, odnosno radio val odnosno mikroval određene frekvencijeodnosno radio val odnosno mikroval određene frekvencije

31


Modulacija i demodulacijaModulacija i demodulacija

• Sklopovlje (hardware) koje prima niz bitova i na osnovu njega modulira nosač zove Sklopovlje (hardware) koje prima niz bitova i na osnovu njega modulira nosač zove se se modulatormodulator• Sklopovlje (hardware) koje prima modulirani nosač i na osnovu njega reproducira niz Sklopovlje (hardware) koje prima modulirani nosač i na osnovu njega reproducira niz bitova bitova zove se demodulatorzove se demodulator• Dva računala moguće je povezati bakrenim žicama tako da istovremeno mogu Dva računala moguće je povezati bakrenim žicama tako da istovremeno mogu razmjenjivatirazmjenjivati

podatke u oba smjera – to je full duplex vezapodatke u oba smjera – to je full duplex veza• Za to su potrebna 2 modulatora, 2 demodulatora i 4 žiceZa to su potrebna 2 modulatora, 2 demodulatora i 4 žice• Obje vrste sklopovlja (modulator i demodulator) kombiniraju se u jednoj kutiji koja se Obje vrste sklopovlja (modulator i demodulator) kombiniraju se u jednoj kutiji koja se zove full zove full duplex modemduplex modem

32


Modulacija i demodulacijaModulacija i demodulacija

• Postoje i drugi slični uređaji:Postoje i drugi slični uređaji:• Half duplex modem: 2 žice naizmjenično služe za prijenos bitova u jednom Half duplex modem: 2 žice naizmjenično služe za prijenos bitova u jednom odnosno odnosno drugom smjerudrugom smjeru• Dial-up modem: služi za spajanje računala na mrežu preko telefonske linije, Dial-up modem: služi za spajanje računala na mrežu preko telefonske linije, koristi nosač koristi nosač koji odgovara slušljivom tonu, simulira neke funkcije telefona, koji odgovara slušljivom tonu, simulira neke funkcije telefona, postiže propusnost od 54postiže propusnost od 54 Kbit/sKbit/s• Optički modem: spaja se na optička vlakna, koristi kao nosač svjetlo određene Optički modem: spaja se na optička vlakna, koristi kao nosač svjetlo određene “boje”.“boje”.• Radio modem: koristi kao nosač radio val određene frekvencije, ugrađuje se uRadio modem: koristi kao nosač radio val određene frekvencije, ugrađuje se u

prijenosnike kao sučelje za wireless LAN.prijenosnike kao sučelje za wireless LAN.

33


Multipleksor i demultipleksorMultipleksor i demultipleksor

• Za sve promatrane medije vrijedi slijedeći princip:Za sve promatrane medije vrijedi slijedeći princip:• Dva ili više signala koji koriste nosače različitih frekvencija mogu se istovremeno Dva ili više signala koji koriste nosače različitih frekvencija mogu se istovremeno prenositi prenositi kroz isti medij bez interferencijekroz isti medij bez interferencije

• U kontekstu računalnih mreža princip daje metodu kojom više parova računala mogu U kontekstu računalnih mreža princip daje metodu kojom više parova računala mogu istovremeno komunicirati kroz isti medij (npr. kroz istu žicu)istovremeno komunicirati kroz isti medij (npr. kroz istu žicu)

• Metoda istovremenog komuniciranja kroz isti medij naziva se multipleksiranje Metoda istovremenog komuniciranja kroz isti medij naziva se multipleksiranje djeljenjemdjeljenjem

frekvencija. Njome se postiže veća ukupna propusnost medija, dakle prijenos većeg frekvencija. Njome se postiže veća ukupna propusnost medija, dakle prijenos većeg ukupnog ukupnog broja bitova na sekundubroja bitova na sekundu• Odabrane frekvencije moraju ipak biti dovoljno razdvojene da među njima ne bi Odabrane frekvencije moraju ipak biti dovoljno razdvojene da među njima ne bi dolazilo dodolazilo do

interferencije. Mogućnosti multipleksiranja su dakle ograničene ukupnom širinom interferencije. Mogućnosti multipleksiranja su dakle ograničene ukupnom širinom pojasa pojasa frekvencija (bandwidth) koje dotični medij dopušta.frekvencija (bandwidth) koje dotični medij dopušta.•• Tehnologija koja dopušta veći stupanj multipleksiranja zove se širokopojasna Tehnologija koja dopušta veći stupanj multipleksiranja zove se širokopojasna (broadband).(broadband).

34



• Multipleksor je sklopovlje (hardware) koje proizvodi nekoliko nosača različitih Multipleksor je sklopovlje (hardware) koje proizvodi nekoliko nosača različitih frekvencija, frekvencija, modulira svaki nosač s odgovarajućim nizom bitova, te spaja modulira svaki nosač s odgovarajućim nizom bitova, te spaja modulirane nosače u jedan signalmodulirane nosače u jedan signal• Demultipleksor je sklopovlje (hardware) koje prima signal, razlaže ga na modulirane Demultipleksor je sklopovlje (hardware) koje prima signal, razlaže ga na modulirane nosače, tenosače, te

reproducira iz njih odgovarajuće nizove bitovareproducira iz njih odgovarajuće nizove bitova• Alternativa multipleksiranju djeljenjem frekvencija je multipleksiranje djeljenjem Alternativa multipleksiranju djeljenjem frekvencija je multipleksiranje djeljenjem vremenavremena• Upotrebljava se samo jedan nosač s odabranom frekvencijom. Pošiljatelji Upotrebljava se samo jedan nosač s odabranom frekvencijom. Pošiljatelji naizmjenično koriste naizmjenično koriste taj isti nosač, svaki u svojim zasebnim vremenskim taj isti nosač, svaki u svojim zasebnim vremenskim intervalimaintervalima• Dijeljenjem vremena ne povećava se ukupna propusnost medija. Umjesto toga, Dijeljenjem vremena ne povećava se ukupna propusnost medija. Umjesto toga, polazna polazna propusnost raspoređuje se na više parova pošiljatelja i primatelja. Što ima više propusnost raspoređuje se na više parova pošiljatelja i primatelja. Što ima više parova, to svaki parova, to svaki od njih trpi sve sporiju komunikacijuod njih trpi sve sporiju komunikaciju

35



• Primjer: Primjer: • ADSL modem stvara 286 nosača, od kojih 255 služi za prijenos od mreže prema ADSL modem stvara 286 nosača, od kojih 255 služi za prijenos od mreže prema

korisniku, a 31 za prijenos u obratnom smjerukorisniku, a 31 za prijenos u obratnom smjeru• Biraju se vrlo visoke frekvencije nosača koje ne interferiraju s glasovnim Biraju se vrlo visoke frekvencije nosača koje ne interferiraju s glasovnim frekvencijama, frekvencijama, tako da se telefon i dalje može koristiti preko iste žicetako da se telefon i dalje može koristiti preko iste žice• U idealnim uvjetima ADSL ima propusnost 6.4 Mbit/s prema korisniku, odnosno U idealnim uvjetima ADSL ima propusnost 6.4 Mbit/s prema korisniku, odnosno 640 Kbit/s 640 Kbit/s u obratnom smjeruu obratnom smjeru

36


SADRŽAJSADRŽAJ

• Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.• Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, demodulator, demodulator, multipleksor, demultipleksor).multipleksor, demultipleksor).• Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

37


Paket (packet)Paket (packet)

• U većini računalnih mreža poruka se ne prenosi kao jedan kontinuirani niz bitova.U većini računalnih mreža poruka se ne prenosi kao jedan kontinuirani niz bitova.• Umjesto toga, svaka poruka dijeli se u male dijelove koji se zovu paketi i koji se šalju Umjesto toga, svaka poruka dijeli se u male dijelove koji se zovu paketi i koji se šalju zasebno.zasebno.• Zbog upotrebe paketa, računalne mreže se često nazivaju mreže s prospajanjem Zbog upotrebe paketa, računalne mreže se često nazivaju mreže s prospajanjem paketapaketa

(packet switching networks) - paketi od čvora do čvora putuju različitim putevima.(packet switching networks) - paketi od čvora do čvora putuju različitim putevima.• Telefonske mreže rade na drugačijem principu i nazivaju se mreže s prospajanjem Telefonske mreže rade na drugačijem principu i nazivaju se mreže s prospajanjem linija (circuit linija (circuit switching networks) - paketi od čvora do čvora putuju istim putem.switching networks) - paketi od čvora do čvora putuju istim putem.

38


Mreža s prospajanjem paketaMreža s prospajanjem paketa

Router Router

Router

Router

Router

A3A2A1A3A2A1

A3A3

A2A1A2A1

A3A3

A2A1A2A1A3A2A1A3A2A1

C2C1

C2C1

C1C1

A3A3C1C1

C1C1

C2C2C2C1C2C1

39


Mreža s prospajanjem linijaMreža s prospajanjem linija

Router Router

Router

Router

Router

A3A2A1A3A2A1

A3A2A1A3A2A1 A3A2A1A3A2A1

A3A2A1A3A2A1

C2C1

C2C1

C2C1

C2C1

C2C1C2C1 C2C1C2C1

C2C1C2C1

40


Prednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketa

• Efikasnije i pravednije korištenje zajedničkih resursa.Efikasnije i pravednije korištenje zajedničkih resursa.• Kad bi se kroz zajednički resurs slale kontinuirane poruke, tada bi jedan par Kad bi se kroz zajednički resurs slale kontinuirane poruke, tada bi jedan par računala računala mogao zauzeti resurs, a drugi bi morali dugo čekati da dođu na mogao zauzeti resurs, a drugi bi morali dugo čekati da dođu na red.red.• Razbijanjem poruka u pakete postiže se vremensko dijeljenje zajedničkog Razbijanjem poruka u pakete postiže se vremensko dijeljenje zajedničkog resursa. Dakle resursa. Dakle računala naizmjenično šalju pakete kroz resurs, ni jedno računalo računala naizmjenično šalju pakete kroz resurs, ni jedno računalo ne osjeća dugi zastoj.ne osjeća dugi zastoj.

Djeljeni resursiDjeljeni resursi

41


Prednosti upotrebe paketaPrednosti upotrebe paketa

• Mogućnost da paketi paralelno putuju različitim putevima kroz mrežu, čime se Mogućnost da paketi paralelno putuju različitim putevima kroz mrežu, čime se ubrzava prijenosubrzava prijenos

podataka.podataka.• Lakše ispravljanje grešaka u prijenosu podataka. Ako se otkrije greška, tada treba Lakše ispravljanje grešaka u prijenosu podataka. Ako se otkrije greška, tada treba ponovo ponovo prenijeti samo jedan paket, a ne cijelu poruku.prenijeti samo jedan paket, a ne cijelu poruku.

42


Mane upotrebe paketaMane upotrebe paketa

• Određeni slojevi protokola moraju se baviti dijeljenjem poruka u pakete, te kasnijim Određeni slojevi protokola moraju se baviti dijeljenjem poruka u pakete, te kasnijim sortiranjem i sortiranjem i ponovnim sastavljanjem paketa u poruke.ponovnim sastavljanjem paketa u poruke.• Nije moguće garantirati propusnost veze između dva računala. Budući da veza nije Nije moguće garantirati propusnost veze između dva računala. Budući da veza nije ekskluzivno ekskluzivno rezervirana za jednu poruku, prijenos podataka može se usporiti zbog rezervirana za jednu poruku, prijenos podataka može se usporiti zbog dijeljenja vremena sdijeljenja vremena s

drugim porukama.drugim porukama.

43


Okvir (frame)Okvir (frame)

• Svaka mrežna tehnologija definira u detalje kako izgledaju paketi koji se mogu Svaka mrežna tehnologija definira u detalje kako izgledaju paketi koji se mogu prenositi kroz tu prenositi kroz tu vrstu mreže.vrstu mreže.• Da bi razlikovali općenitu ideju paketnog prijenosa od njene konkretne realizacije, Da bi razlikovali općenitu ideju paketnog prijenosa od njene konkretne realizacije, uvodimo uvodimo pojam okvira.pojam okvira.• Dakle okvir je paket s precizno definiranim formatom koji se koristi unutar Dakle okvir je paket s precizno definiranim formatom koji se koristi unutar određenog tipa mreže.određenog tipa mreže.

44



• Na primjer, neka mrežna tehnologija mogla bi koristiti okvire varijabilne duljine koji Na primjer, neka mrežna tehnologija mogla bi koristiti okvire varijabilne duljine koji se sastoje od se sastoje od ASCII znakova.ASCII znakova.• Posebni znakovi Posebni znakovi soh soh (Start of Header - početak zaglavlja) odnosno (Start of Header - početak zaglavlja) odnosno eoteot (End of (End of Transmission - Transmission - kraj prijenosa) služe za označavanje početka odnosno kraja okvira.kraj prijenosa) služe za označavanje početka odnosno kraja okvira.• Okvir se sastoji od stvarnih podataka koje treba prenijeti, te od kontrolnih podataka.Okvir se sastoji od stvarnih podataka koje treba prenijeti, te od kontrolnih podataka.

sohsoh stvarni podacistvarni podaci eoteot

OkviOkvirr

45



• Prethodni format okvira s rezerviranim kontrolnim znakovima obično se ne može Prethodni format okvira s rezerviranim kontrolnim znakovima obično se ne može izravno izravno primjeniti.primjeniti.• Naime byte-ovi jednaki kontrolnim znakovima se mogu slučajno pojaviti unutar Naime byte-ovi jednaki kontrolnim znakovima se mogu slučajno pojaviti unutar podataka koji se podataka koji se prenose.prenose.• Kad bi blok s podacima sadržavao znak Kad bi blok s podacima sadržavao znak eoteot, primatelj bi ga pogrešno protumačio kao , primatelj bi ga pogrešno protumačio kao krajkraj

okvira.okvira.• Slično, znak Slično, znak sohsoh unutar podataka pogrešno bi se tumačio kao početak novog okvira. unutar podataka pogrešno bi se tumačio kao početak novog okvira.• Problem razlikovanja stvarnih podataka od kontrolne informacije može se riješiti Problem razlikovanja stvarnih podataka od kontrolne informacije može se riješiti tehnikomtehnikom

oktetnog popunjavanja (byte stuffing).oktetnog popunjavanja (byte stuffing).

46



• Podaci se modificiraju prije slanja, te vraćaju u polazno stanje nakon slanja.Podaci se modificiraju prije slanja, te vraćaju u polazno stanje nakon slanja.• Za naš primjer okvira s dva rezervirana znaka soh i eot, oktetno popunjavanje Za naš primjer okvira s dva rezervirana znaka soh i eot, oktetno popunjavanje zahtjeva dazahtjeva da

uvedemo i treći rezervirani znak, na primjer uvedemo i treći rezervirani znak, na primjer escesc..• Prije slanja, pošiljatelj prolazi kroz podatke i zamjenjuje pojavu bilo kojeg Prije slanja, pošiljatelj prolazi kroz podatke i zamjenjuje pojavu bilo kojeg rezerviranog znaka s rezerviranog znaka s kombinacijom od dva znaka prema tablici.kombinacijom od dva znaka prema tablici.

Znak u podatkuZnak u podatku Poslani znakPoslani znaksohsoh esc xesc xeoteot esc yesc yescesc esc zesc z

47



• Nakon ove zamjene, unutar dijela okvira s podacima više se ne pojavljuju ni soh ni Nakon ove zamjene, unutar dijela okvira s podacima više se ne pojavljuju ni soh ni eot.eot.• Primatelj zato može ispravno odrediti početak i kraj okvira i izdvojiti podatke.Primatelj zato može ispravno odrediti početak i kraj okvira i izdvojiti podatke.• Da bi reproducirao originalne podatke, primatelj u dijelu okvira s podacima obavlja Da bi reproducirao originalne podatke, primatelj u dijelu okvira s podacima obavlja inverznu inverznu zamjenu znakova prema tablici.zamjenu znakova prema tablici.

sohsoh escesc eoteoteoteot sohsoh

sohsoh esc zesc z eoteotesc yesc y esc xesc x

48


Otkrivanje grešakaOtkrivanje grešaka

• Mediji za prijenos podataka podložni su smetnjama. Dešava se da podaci koji putuju Mediji za prijenos podataka podložni su smetnjama. Dešava se da podaci koji putuju mrežom mrežom budu izmijenjeni, oštećeni ili izgubljeni.budu izmijenjeni, oštećeni ili izgubljeni.• Računalne mreže koriste razne mehanizme za otkrivanje grešaka u prijenosu, koji se Računalne mreže koriste razne mehanizme za otkrivanje grešaka u prijenosu, koji se svode na svode na slanje neke dodatne informacije zajedno s podacima unutar istog slanje neke dodatne informacije zajedno s podacima unutar istog okvira. Detaljnije:okvira. Detaljnije:

• Pošiljatelj računa vrijednost dodatne informacije iz originalnih podataka i umeće Pošiljatelj računa vrijednost dodatne informacije iz originalnih podataka i umeće je u okvir.je u okvir.• Primatelj obavlja isto računanje na osnovu primljenih podataka.Primatelj obavlja isto računanje na osnovu primljenih podataka.• Ako se dvije izračunate vrijednosti razlikuju, očito je došlo do greške u prijenosu.Ako se dvije izračunate vrijednosti razlikuju, očito je došlo do greške u prijenosu.

sohsoh stvarni podacistvarni podaci eoteot infoinfo

49


Otkrivanje grešakaOtkrivanje grešaka

• Razmotrit ćemo tri mehanizma za otkrivanje grešaka:Razmotrit ćemo tri mehanizma za otkrivanje grešaka:• Paritetni bitovi (parity bits)Paritetni bitovi (parity bits)• Kontrolni zbrojevi (checksums)Kontrolni zbrojevi (checksums)• Cikličke provjere redundancije (cyclic redundancy checks – CRC)Cikličke provjere redundancije (cyclic redundancy checks – CRC)

• Svi navedeni mehanizmi mogu otkriti neke vrste grešaka, no ne daju garanciju da Svi navedeni mehanizmi mogu otkriti neke vrste grešaka, no ne daju garanciju da greške nijegreške nije

bilo.bilo.

50

Računalne mreže - predavanjaRačunalne mreže - predavanjaOtkrivanje grešakaOtkrivanje grešaka

Paritetni bitoviParitetni bitovi• Dodatna informacija dobiva se proširivanjem svakog byte-a iz originalnih podataka s Dodatna informacija dobiva se proširivanjem svakog byte-a iz originalnih podataka s još jednim još jednim bitom, tako da ukupan broj bitova-jedinica u proširenom byte-u bude bitom, tako da ukupan broj bitova-jedinica u proširenom byte-u bude paran (ili neparan).paran (ili neparan).• Ista ideja koristila se u staroj 7-bitnoj verziji ASCII koda. Budući da se 7-bitni znak Ista ideja koristila se u staroj 7-bitnoj verziji ASCII koda. Budući da se 7-bitni znak zapravo zapravo pohranjivao u jednom byte-u, postojao je dodatni osmi bit za provjeru parnosti.pohranjivao u jednom byte-u, postojao je dodatni osmi bit za provjeru parnosti.• Ovaj mehanizam otkriva promjenu jednog bita unutar byte-a prilikom prijenosa, no Ovaj mehanizam otkriva promjenu jednog bita unutar byte-a prilikom prijenosa, no ne otkriva ne otkriva promjenu dva bita.promjenu dva bita.

51


Računalo Računalo A A želi poslatiželi poslati:: 10011001Računalo A računa vrijednost paritetnog bitaRačunalo A računa vrijednost paritetnog bita:: 1^0^0^1 = 01^0^0^1 = 0Računalo Računalo A A dodaje paritetni bit i šalje podatakdodaje paritetni bit i šalje podatak: : 1001100100Računalo Računalo B B primaprima:: 1001100100Računalo B računa paritet cijelog podatkaRačunalo B računa paritet cijelog podatka:: 1^0^0^1^1^0^0^1^00 = 0 = 0Računalo B otkriva da je podatak primljen bez greške (uspoređuje primljeni i izračunati Računalo B otkriva da je podatak primljen bez greške (uspoređuje primljeni i izračunati paritetni bit)paritetni bit)Računalo Računalo A A želi poslatiželi poslati:: 10011001Računalo A računa vrijednost paritetnog bitaRačunalo A računa vrijednost paritetnog bita:: 1^0^0^1 = 01^0^0^1 = 0Računalo Računalo A A dodaje paritetni bit i šalje podatakdodaje paritetni bit i šalje podatak: : 1001100100Računalo Računalo B B primaprima:: 1111010100Računalo B računa paritet cijelog podatkaRačunalo B računa paritet cijelog podatka:: 1^1^11^0^1^^0^1^00 = = 11Računalo B otkriva da je podatak primljen s greškomRačunalo B otkriva da je podatak primljen s greškom

Računalo Računalo A A želi poslatiželi poslati:: 10011001Računalo A računa vrijednost paritetnog bitaRačunalo A računa vrijednost paritetnog bita:: 1^0^0^1 = 01^0^0^1 = 0Računalo Računalo A A dodaje paritetni bit i šalje podatakdodaje paritetni bit i šalje podatak: : 1001100100Računalo Računalo B B primaprima:: 1111010111Računalo B računa paritet cijelog podatkaRačunalo B računa paritet cijelog podatka:: 1^1^11^0^1^^0^1^11 = = 00Računalo B otkriva da je podatak primljen bez greške, a greška postojiRačunalo B otkriva da je podatak primljen bez greške, a greška postoji

52


Kontrolni zbrojKontrolni zbroj• Podaci unutar okvira promatraju se kao niz cijelih binarnih brojeva određene duljine.Podaci unutar okvira promatraju se kao niz cijelih binarnih brojeva određene duljine.• Dodatna informacija dobiva se zbrajanjem tih cijelih brojeva i “normalizacijom” Dodatna informacija dobiva se zbrajanjem tih cijelih brojeva i “normalizacijom” zbroja na neku zbroja na neku određenu duljinu.određenu duljinu.• U sljedećem primjeru, tekst se promatra kao niz 16-bitnih cijelih brojeva, tako da se U sljedećem primjeru, tekst se promatra kao niz 16-bitnih cijelih brojeva, tako da se ASCII ASCII kodovi od po dva susjedna znaka shvate kao jedan broj. Zbroj se normalizira na kodovi od po dva susjedna znaka shvate kao jedan broj. Zbroj se normalizira na 16 bitova tako 16 bitova tako da se prijenos ponovo pribroji zbroju.da se prijenos ponovo pribroji zbroju.

DD oo bb aa rr dd aa nn ..4444

66FF

6622

6611

7722

2200

6644

6611

66EE

22EE

446F446F 62616261 72207220 64616461 6E2E6E2E(1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + (1) 446F + 6261 + 7220 + 6461 + 6E2E = 6E2E = 1EB7F1EB7F(2) checksum = (2) checksum = 1EB7F1EB7F mod FFFF = mod FFFF = ED80ED80

446F446F 62616261 72207220 64616461 6E2E6E2E ED80ED80

53


Kontrolni zbrojKontrolni zbroj• Kontrolni zbroj je pouzdaniji mehanizam od bitova za parnost. Ipak, neke greške i Kontrolni zbroj je pouzdaniji mehanizam od bitova za parnost. Ipak, neke greške i dalje ostaju dalje ostaju neotkrivene.U slijedećem primjeru suneotkrivene.U slijedećem primjeru su se promijenila 4 bita u se promijenila 4 bita u podacima, a kontrolni zbroj je ostao podacima, a kontrolni zbroj je ostao isti.isti.

Podatak (binarno)Podatak (binarno) Kontrolni zbrojKontrolni zbroj00010001 1100100010 2200110011 3300010001 11

UkupnoUkupno 77

Podatak (binarno)Podatak (binarno) Kontrolni zbrojKontrolni zbroj00110011 3300000000 0000010001 1100110011 33

UkupnoUkupno 77

54


Cikličke provjere redundancijeCikličke provjere redundancije• Dodatna informacija dobiva se računanjem takozvanog CRC. Računanje se Dodatna informacija dobiva se računanjem takozvanog CRC. Računanje se implementira uimplementira u

hardveru kombiniranjem logičkih sklopova za ekskluzivno-ili te shift-registara.hardveru kombiniranjem logičkih sklopova za ekskluzivno-ili te shift-registara.• Sklop za ekskluzivno-ili prima dva bita kao ulaz i daje jedan bit kao izlaz u skladu s Sklop za ekskluzivno-ili prima dva bita kao ulaz i daje jedan bit kao izlaz u skladu s tablicom.tablicom.

Ulaz Ulaz 11

Ulaz Ulaz 22

IzlazIzlaz

Ulaz 1Ulaz 1 Ulaz 2Ulaz 2 IzlazIzlaz00 00 0000 11 1111 00 1111 11 00

55


Cikličke provjere redundancijeCikličke provjere redundancije• Shift-registar pohranjuje niz bitova. Izvršavanjem operacije shifta novi bit sa desne Shift-registar pohranjuje niz bitova. Izvršavanjem operacije shifta novi bit sa desne strane ulazi u strane ulazi u registar, svi bitovi u registru pomiću se za jedno mjesto ulijevo, a bit registar, svi bitovi u registru pomiću se za jedno mjesto ulijevo, a bit koji je do tada bio na koji je do tada bio na krajnjem lijevom mjestu se gubi. Registar kao izlaz daje krajnjem lijevom mjestu se gubi. Registar kao izlaz daje vrijednost trenutnog bita na lijevom vrijednost trenutnog bita na lijevom kraju.kraju.

11 00 11 11 00Shift Shift registarregistar

Izlazni bitIzlazni bit11 11

Ulazni bitUlazni bit 00 11 11 00 11Shift Shift registarregistar

Promjena Promjena izlaznog izlaznog bitabita

00 11

Ubačeni Ubačeni bit bit

56


Cikličke provjere redundancijeCikličke provjere redundancije• Slijedeći sklop računa CRC od 16 bitova. Svi registri najprije se postave na 0, a zatim Slijedeći sklop računa CRC od 16 bitova. Svi registri najprije se postave na 0, a zatim podaci podaci iz okvira, kao niz bitova, ulaze u sklop nizom shift operacija. Pritom svi registri iz okvira, kao niz bitova, ulaze u sklop nizom shift operacija. Pritom svi registri simultano izvodesimultano izvode svoje shiftove. Nakon što je cijeli niz bitova ušao u sklop, registri svoje shiftove. Nakon što je cijeli niz bitova ušao u sklop, registri sadrže traženi CRC.sadrže traženi CRC.

UlazUlaz

57


SADRŽAJSADRŽAJ

• Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.Uvod u kolegij. Pojam i definicija računalnih mreža. Razvoj računalnih komunikacija.• Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, Mediji za prijenos podataka (žičani i bežični). Slanje bitova kroz medije (modulator, demodulator, demodulator, multipleksor, demultipleksor).multipleksor, demultipleksor).• Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.Paketi, okviri, otkrivanje grešaka.

• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transcieveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

58


Potreba za LAN-omPotreba za LAN-om

• Pretpostavimo da se u nekoj zgradi ili prostoriji nalazi više računala. Tada se Pretpostavimo da se u nekoj zgradi ili prostoriji nalazi više računala. Tada se prirodno javlja prirodno javlja potreba za njihovim povezivanjem.potreba za njihovim povezivanjem.• Ovu potrebu opisuje princip lokalnosti reference koji kaže:Ovu potrebu opisuje princip lokalnosti reference koji kaže:

• Svako računalo ima tendenciju da češće komunicira s računalima koja su mu Svako računalo ima tendenciju da češće komunicira s računalima koja su mu fizičkifizički

blizu (prostorna lokalnost reference), te s onima s kojima je već prije blizu (prostorna lokalnost reference), te s onima s kojima je već prije komuniciralo komuniciralo (vremenska lokalnost reference).(vremenska lokalnost reference).• Postavlja se pitanje kako na najbolji način povezati računala. Odabrana tehnologija Postavlja se pitanje kako na najbolji način povezati računala. Odabrana tehnologija mora mora osigurati veliku brzinu komuniciranja, treba u što većoj mjeri biti skalabilna, te osigurati veliku brzinu komuniciranja, treba u što većoj mjeri biti skalabilna, te razmjerno jeftina.razmjerno jeftina.

59

Računalne mreže - predavanjaRačunalne mreže - predavanjaPotreba za LAN-omPotreba za LAN-om

• Najjednostavnija ideja kako povezati računala svodi se na uspostavljanje zasebne Najjednostavnija ideja kako povezati računala svodi se na uspostavljanje zasebne veze (žice)veze (žice)

između svakog para računala.između svakog para računala.• Ovakvo rješenje ima određenih prednosti, no gotovo se nikad ne primjenjuje u praksi Ovakvo rješenje ima određenih prednosti, no gotovo se nikad ne primjenjuje u praksi jer je jer je skupo i ne-skalabilno.skupo i ne-skalabilno.• Naime broj veza potrebnih za takvo povezivanje Naime broj veza potrebnih za takvo povezivanje nn računala je računala je n(n-1)/2n(n-1)/2..• Kod imalo većeg broja računala broj kablova bi bio tako velik da bi imali problema s Kod imalo većeg broja računala broj kablova bi bio tako velik da bi imali problema s njihovim njihovim fizičkim polaganjem.fizičkim polaganjem.

60



• S obzirom da izravno povezivanje računala ima niz nedostataka, u posljednjih 40-tak S obzirom da izravno povezivanje računala ima niz nedostataka, u posljednjih 40-tak godinagodina

razvijale su se tzv. LAN tehnologije. Sve su onerazvijale su se tzv. LAN tehnologije. Sve su one zasnovane na nekoj vrsti zasnovane na nekoj vrsti zajedničkogzajedničkog (dijeljenog) komunikacijskog medija.(dijeljenog) komunikacijskog medija.• LAN tehnologije pokazale su se dovoljno brze, prilično jeftine, te u većoj ili manjoj LAN tehnologije pokazale su se dovoljno brze, prilično jeftine, te u većoj ili manjoj mjeri mjeri skalabilne.skalabilne.• Da bi računala mogla komunicirati preko zajedničkog medija, ona se moraju Da bi računala mogla komunicirati preko zajedničkog medija, ona se moraju pokoravati pokoravati određenim pravilima.određenim pravilima.• Ta pravila osiguravaju da neće doći do kolizije u korištenju medija, te da će svako Ta pravila osiguravaju da neće doći do kolizije u korištenju medija, te da će svako računalo prije računalo prije ili kasnije ostvariti svoje pravo na komuniciranje.ili kasnije ostvariti svoje pravo na komuniciranje.

61



• Svaka LAN tehnologija uspostavlja određenu strukturu međusobne povezanosti Svaka LAN tehnologija uspostavlja određenu strukturu međusobne povezanosti dijelovadijelova

mrežne opreme. Ta struktura se naziva topologija mreže.mrežne opreme. Ta struktura se naziva topologija mreže.•• U dosadašnjim LAN tehnologijama pojavljivale su se tri različite strukture:U dosadašnjim LAN tehnologijama pojavljivale su se tri različite strukture:

• SabirnicaSabirnica• PrstenPrsten• ZvijezdaZvijezda

62


Sabirnica (linear bus topology)Sabirnica (linear bus topology)

• Sva računala vežu se na jedan dugački kabel – sabirnicu. Poruka putuje tako da je Sva računala vežu se na jedan dugački kabel – sabirnicu. Poruka putuje tako da je pošiljatelj pošiljatelj pusti kao signal na sabirnicu. Druga računala mogu tada primiti taj pusti kao signal na sabirnicu. Druga računala mogu tada primiti taj signal.signal.

• Glavna prednost ove strukture je jednostavnost spajanja računala i periferija na Glavna prednost ove strukture je jednostavnost spajanja računala i periferija na mrežu, a mrežu, a također zahtjeva i puno manje kabla (medija općenito) od strukture također zahtjeva i puno manje kabla (medija općenito) od strukture zvijezda. zvijezda. • Mane su: cijela mreža pada u slučaju da se glavni kabel ošteti; potrebno je postaviti Mane su: cijela mreža pada u slučaju da se glavni kabel ošteti; potrebno je postaviti tzv. tzv. terminatore na kraju kabla; vrlo teško identificirati mjesto problema u slučaju terminatore na kraju kabla; vrlo teško identificirati mjesto problema u slučaju pada mreže. Ovaj pada mreže. Ovaj tip strukture najčešće je bio korišten u nešto starijim tip strukture najčešće je bio korišten u nešto starijim mrežama koje su bile temeljene na mrežama koje su bile temeljene na koaksijalnom kablu.koaksijalnom kablu.

63


Prsten (ring topology)Prsten (ring topology)

• Prvo računalo vezano je kablom za drugo, drugo za treće, ..., itd, ..., zadnje ponovo Prvo računalo vezano je kablom za drugo, drugo za treće, ..., itd, ..., zadnje ponovo za prvo. za prvo. Poruke putuju u krug, dakle računala ih prosljeđuju u zadanom smjeru.Poruke putuju u krug, dakle računala ih prosljeđuju u zadanom smjeru.

• Prednosti su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse, svi čvorovi imaju Prednosti su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse, svi čvorovi imaju isti pristup isti pristup (brzina i sl.). (brzina i sl.). • Mane su: najskuplja topologija; kvar jednog čvora vrlo lako može utjecati na rad Mane su: najskuplja topologija; kvar jednog čvora vrlo lako može utjecati na rad ostalih čvorova.ostalih čvorova.

64


Zvijezda (star topology)Zvijezda (star topology)

• Svako računalo vezano je zasebnom vezom do zajedničkog centralnog uređaja. Svako računalo vezano je zasebnom vezom do zajedničkog centralnog uređaja. Poruke putuju Poruke putuju od pošiljatelja, preko centralnog uređaja do primatelja.od pošiljatelja, preko centralnog uređaja do primatelja.

• Prednosti su: jednostavna instalacija i umrežavanje; bez smetnji za mrežu kada se Prednosti su: jednostavna instalacija i umrežavanje; bez smetnji za mrežu kada se spajaju/odspajaju uređaji; jednostavno dijagnosticiranje problema na mreži. spajaju/odspajaju uređaji; jednostavno dijagnosticiranje problema na mreži.

• Mane su: veća zahtjevnost za kablom; ukoliko uređaj koji spaja računala prestane Mane su: veća zahtjevnost za kablom; ukoliko uređaj koji spaja računala prestane funkcionirati, sva računala spojena na njega ne mogu više komunicirati putem funkcionirati, sva računala spojena na njega ne mogu više komunicirati putem

mreže; skupoća u mreže; skupoća u odnosu na sabirničke topologije zbog potrebe kupovanja odnosu na sabirničke topologije zbog potrebe kupovanja središnjeg uređaja za spajanje (hub, središnjeg uređaja za spajanje (hub, switch i sl.)switch i sl.)

65


Ostale struktureOstale strukture

• Isprepletena struktura (mesh topology)Isprepletena struktura (mesh topology) – svako računalo ima direktnu vezu sa svim – svako računalo ima direktnu vezu sa svim drugim računalimadrugim računalima

66


Ostale struktureOstale strukture

• stablasta struktura (tree topology)stablasta struktura (tree topology) – radi se zapravo o hibridnoj strukturi - grupe – radi se zapravo o hibridnoj strukturi - grupe računala spojenih po zvjezdastim strukturama spojene su na okosnicu koja je rađena računala spojenih po zvjezdastim strukturama spojene su na okosnicu koja je rađena

prema prema sabirničkoj strukturi.sabirničkoj strukturi.

67


LAN sa sabirnicomLAN sa sabirnicom

• Najpoznatiji primjer LAN tehnologije sa sabirnicom je originalna verzija Ethernet-a.Najpoznatiji primjer LAN tehnologije sa sabirnicom je originalna verzija Ethernet-a.• Riječ je o tehnologiji koja se razvija od ranih 1970-tih godina (Xerox, DEC, Intel, Riječ je o tehnologiji koja se razvija od ranih 1970-tih godina (Xerox, DEC, Intel, IEEE), doživjela IEEE), doživjela je nekoliko generacija, te danas dominira tržištem.je nekoliko generacija, te danas dominira tržištem.• U originalnoj verziji postojala je sabirnica - koaksijalni kabel zvani ether. Taj kabel U originalnoj verziji postojala je sabirnica - koaksijalni kabel zvani ether. Taj kabel nije smio biti nije smio biti dulji od 500 m, a spojevi na njega morali su biti udaljeni barem 3 m.dulji od 500 m, a spojevi na njega morali su biti udaljeni barem 3 m.• Ethernet standard propisuje format okvira, te način slanja bitova kroz sabirnicu Ethernet standard propisuje format okvira, te način slanja bitova kroz sabirnicu neposrednim neposrednim pretvaranjem bitova u promjenu napona, po pravilu zvanom pretvaranjem bitova u promjenu napona, po pravilu zvanom Manchester EncodingManchester Encoding..

68



• Dok jedno računalo šalje podatke preko sabirnice, sva ostala čekaju. Pošiljatelj šalje Dok jedno računalo šalje podatke preko sabirnice, sva ostala čekaju. Pošiljatelj šalje okvir u okvir u obliku električnog signala koji se širi od pošiljatelja u oba smjera po kablu. Sva obliku električnog signala koji se širi od pošiljatelja u oba smjera po kablu. Sva računala “vide” računala “vide” signal. Primatelj iz signala reproducira okvir.signal. Primatelj iz signala reproducira okvir.

69



• Koordinacija računala koja žele u isto vrijeme slati svoje okvire preko sabirnice odvija Koordinacija računala koja žele u isto vrijeme slati svoje okvire preko sabirnice odvija se se pomoću pravila CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access / Collision Detect).pomoću pravila CSMA/CD (Carrier Sense Multiple Access / Collision Detect).

• Računalo ispituje sabirnicu te započinje slanje okvira tek onda kad na sabirnici Računalo ispituje sabirnicu te započinje slanje okvira tek onda kad na sabirnici nema nema signala.signala.• Ako ipak dva računala počnu slati podatke u isto vrijeme, dolazi do kolizije koju Ako ipak dva računala počnu slati podatke u isto vrijeme, dolazi do kolizije koju oba oba pošiljatelja registriraju kao interferenciju na sabirnici.pošiljatelja registriraju kao interferenciju na sabirnici.• Nakon kolizije svako računalo čeka određeno vrijeme prije nego što pokuša Nakon kolizije svako računalo čeka određeno vrijeme prije nego što pokuša ponovo slatiponovo slati

podatke. Vrijeme čekanja bira se slučajno, a kod svake uzastopne kolizije podatke. Vrijeme čekanja bira se slučajno, a kod svake uzastopne kolizije udvostručuje seudvostručuje se

raspon iz kojeg se obavlja slučajni izbor.raspon iz kojeg se obavlja slučajni izbor.

70


Bežični LAN i sabirnicaBežični LAN i sabirnica

• Danas postoje LAN tehnologije za povezivanje računala preko radio valova. Danas postoje LAN tehnologije za povezivanje računala preko radio valova. Najpoznatiji primjer Najpoznatiji primjer su tehnologije po standardu IEEE 802.11b ili 802.11g.su tehnologije po standardu IEEE 802.11b ili 802.11g.• Bežični LAN je konceptualno sličan Ethernet-u. Umjesto sabirnice postoji zajednička Bežični LAN je konceptualno sličan Ethernet-u. Umjesto sabirnice postoji zajednička radioradio

frekvencija ~2.4 GHz. Koriste se slični okviri.frekvencija ~2.4 GHz. Koriste se slični okviri.• Opet je potrebna koordinacija računala koja istovremeno pokušavaju slati svoje Opet je potrebna koordinacija računala koja istovremeno pokušavaju slati svoje okvire prekookvire preko

zajedničke frekvencije. Skup pravila zove se CSMA/CA (Carrier Sense Multiple Access zajedničke frekvencije. Skup pravila zove se CSMA/CA (Carrier Sense Multiple Access / / Collision Avoidance).Collision Avoidance).• Pravila CSMA/CA slična su no malo kompliciranija od CSMA/CD. Naime CSMA/CA Pravila CSMA/CA slična su no malo kompliciranija od CSMA/CD. Naime CSMA/CA mora riješitimora riješiti dodatne komplikacije koje nastaju kad pošiljatelji nisu u stanju dodatne komplikacije koje nastaju kad pošiljatelji nisu u stanju registrirati koliziju.registrirati koliziju.

71


Bežični LAN i sabirnicaBežični LAN i sabirnica

• Primjer: Računala 1 i 3 su previše udaljena da bi mogla međusobno razmjenjivati Primjer: Računala 1 i 3 su previše udaljena da bi mogla međusobno razmjenjivati signale, ali signale, ali oba još uvijek mogu komunicirati s računalom 2.oba još uvijek mogu komunicirati s računalom 2.

RačunalRačunalo 1o 1



• Ako računala 1 i 3 istovremeno pošalju okvir računalu 2, ni 1 ni 3 neće primijetiti Ako računala 1 i 3 istovremeno pošalju okvir računalu 2, ni 1 ni 3 neće primijetiti koliziju.koliziju.•• CSMA/CA zato predviđa male kontrolne poruke za najavu ili odobravanje CSMA/CA zato predviđa male kontrolne poruke za najavu ili odobravanje komunikacije.komunikacije.

• Računala 1 i 3 najprije traže od računala 2 dozvolu za komuniciranje.Računala 1 i 3 najprije traže od računala 2 dozvolu za komuniciranje.• Računalo 2 tada šalje dozvolu npr. računalu 1.Računalo 2 tada šalje dozvolu npr. računalu 1.• Ta dozvola vidljiva je i računalu 3, pa ono zna da mora čekati.Ta dozvola vidljiva je i računalu 3, pa ono zna da mora čekati.

72


LAN sa prstenomLAN sa prstenom

• LAN tehnologije koje koriste povezivanje u obliku prstena bile su popularne u 1980-LAN tehnologije koje koriste povezivanje u obliku prstena bile su popularne u 1980-tim tim godinama. Najpoznatiji primjer je IBM Token Ring.godinama. Najpoznatiji primjer je IBM Token Ring.

PošiljateljPošiljateljPrimateljPrimatelj

• Računala međusobno koordiniraju korištenje prstena služeći se posebnom kratkom Računala međusobno koordiniraju korištenje prstena služeći se posebnom kratkom porukom porukom koja se zove žeton (token). U svakom trenutku u prstenu postoji samo koja se zove žeton (token). U svakom trenutku u prstenu postoji samo jedan žeton.jedan žeton.

73



• Da bi poslalo podatke, računalo prvo mora čekati da mu stigne žeton, zatim smije Da bi poslalo podatke, računalo prvo mora čekati da mu stigne žeton, zatim smije odaslati točno odaslati točno jedan okvir, te na kraju treba proslijediti žeton sljedećem računalu. jedan okvir, te na kraju treba proslijediti žeton sljedećem računalu. Svi podaci putuju u istom Svi podaci putuju u istom smjeru.smjeru.• Jednom odaslani okvir putuje prstenom sve dok se ne vrati pošiljatelju. Ostala Jednom odaslani okvir putuje prstenom sve dok se ne vrati pošiljatelju. Ostala računala ga računala ga prosljeđuju, a primatelj ga usput kopira. Na kraju pošiljatelj može prosljeđuju, a primatelj ga usput kopira. Na kraju pošiljatelj može provjeriti da li je došlo do provjeriti da li je došlo do greške u prijenosu.greške u prijenosu.• Da bi poslao slijedeći okvir, pošiljatelj mora čekati da žeton ponovo stigne do njega. Da bi poslao slijedeći okvir, pošiljatelj mora čekati da žeton ponovo stigne do njega. U U međuvremenu je svako od preostalih računala dobilo šansu za slanje jednog okvira.međuvremenu je svako od preostalih računala dobilo šansu za slanje jednog okvira.

PošiljateljPošiljateljPrimateljPrimatelj

74



• Računalo koje nema podataka za slanje dužno je odmah proslijediti žeton. Ako nitko Računalo koje nema podataka za slanje dužno je odmah proslijediti žeton. Ako nitko ne šalje ne šalje podatke, žeton kruži prstenom velikom brzinom.podatke, žeton kruži prstenom velikom brzinom.• Mana LAN-a s prstenom je da se komunikacija prekida čim jedno od računala ne radi.Mana LAN-a s prstenom je da se komunikacija prekida čim jedno od računala ne radi.• Postoji varijanta s dvostrukim prstenom, gdje se mreža rekonfigurira u slučaju kvara Postoji varijanta s dvostrukim prstenom, gdje se mreža rekonfigurira u slučaju kvara jednogjednog

računala.računala.

75


LAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdom

• Najpoznatiji primjer LAN tehnologije koja koristi zvijezdu razvile su telefonske Najpoznatiji primjer LAN tehnologije koja koristi zvijezdu razvile su telefonske kompanije pod kompanije pod nazivom ATM (Asynchronous Transfer Mode).nazivom ATM (Asynchronous Transfer Mode).• U središtu ATM mreže nalazi se jedan ili više elektroničkih uređaja koji se zovu ATM U središtu ATM mreže nalazi se jedan ili više elektroničkih uređaja koji se zovu ATM sklopkesklopke

(ATM switch).(ATM switch).• Zbog brze dvosmjerne komunikacije, svako računalo izravno se spaja na ATM Zbog brze dvosmjerne komunikacije, svako računalo izravno se spaja na ATM sklopku pomoću sklopku pomoću dvostrukog optičkog vlakna.dvostrukog optičkog vlakna.

ATM sklopkaATM sklopka

76


LAN sa zvijezdomLAN sa zvijezdom

• Za razliku od sabirnice ili prstena, ATM sklopka ne distribuira podatke svim Za razliku od sabirnice ili prstena, ATM sklopka ne distribuira podatke svim računalima, nego ih računalima, nego ih samo prebacuje od pošiljatelja do primatelja.samo prebacuje od pošiljatelja do primatelja.• U slučaju kvara jedne veze ili jednog računala ostatak ATM mreže radi dalje.U slučaju kvara jedne veze ili jednog računala ostatak ATM mreže radi dalje.• ATM je poznat po visokoj propusnosti. Veza između računala i ATM sklopke radi na ATM je poznat po visokoj propusnosti. Veza između računala i ATM sklopke radi na brzini 155 brzini 155 Mbit/s ili više.Mbit/s ili više.• Sredinom 1990-tih godina mislilo se da je ATM najperspektivnija LAN tehnologija koja Sredinom 1990-tih godina mislilo se da je ATM najperspektivnija LAN tehnologija koja će će zavladati tržištem. Ipak, to se nije dogodilo zbog pojave gigabitne verzije zavladati tržištem. Ipak, to se nije dogodilo zbog pojave gigabitne verzije Ethernet-a.Ethernet-a.

77


SADRŽAJSADRŽAJ


• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).dodjeljivanje adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

78


Fizičko (hardversko) adresiranjeFizičko (hardversko) adresiranje

• U većini LAN-ova paketi putuju kroz zajednički medij te su vidljivi svim spojenim U većini LAN-ova paketi putuju kroz zajednički medij te su vidljivi svim spojenim računalima.računalima.• Javlja se problem: kako ostvariti prijenos okvira od pošiljatelja točno određenom Javlja se problem: kako ostvariti prijenos okvira od pošiljatelja točno određenom primatelju?primatelju?• Rješenje se zasniva na dodjeljivanju tzv. hardverskih (fizičkih) adresa računalima.Rješenje se zasniva na dodjeljivanju tzv. hardverskih (fizičkih) adresa računalima.• Svaki okvir uz ostale podatke mora sadržavati adresu pošiljatelja te adresu Svaki okvir uz ostale podatke mora sadržavati adresu pošiljatelja te adresu primatelja.primatelja.• Prilikom slanja okvira, pošiljatelj upisuje u okvir svoju vlastitu adresu, te adresu Prilikom slanja okvira, pošiljatelj upisuje u okvir svoju vlastitu adresu, te adresu računala kojem računala kojem se okvir šalje.se okvir šalje.• Računalo spojeno na LAN ispituje adrese unutar svakog okvira koji prolazi mrežom, Računalo spojeno na LAN ispituje adrese unutar svakog okvira koji prolazi mrežom, prihvaća prihvaća (kopira) one gdje se adresa primatelja poklapa s njegovom vlastitom (kopira) one gdje se adresa primatelja poklapa s njegovom vlastitom adresom, te ignorira ostale.adresom, te ignorira ostale.

79


LAN sučeljeLAN sučelje

• Da središnja jedinica računala ne bi bila opterećena poslom stalnog praćenja Da središnja jedinica računala ne bi bila opterećena poslom stalnog praćenja prometa po mreži, prometa po mreži, u računalo se ugrađuje posebni hardverski sklop – mrežno ili u računalo se ugrađuje posebni hardverski sklop – mrežno ili LAN sučelje (mrežna kartica).LAN sučelje (mrežna kartica).• LAN sučelje je snažan i samostalan uređaj koji radi bez pomoći procesora i memorije LAN sučelje je snažan i samostalan uređaj koji radi bez pomoći procesora i memorije u u računalu. Njegova zadaća je da se brine za sve detalje vezane uz slanje i primanje računalu. Njegova zadaća je da se brine za sve detalje vezane uz slanje i primanje okvira.okvira.

Mrežna Mrežna karticakartica

Procesor i Procesor i memorijamemorija

RAČUNALO SPOJENO NA MREŽURAČUNALO SPOJENO NA MREŽU

Stvara odlazne i Stvara odlazne i obrađuje dolazne obrađuje dolazne podatkepodatke

Mrežni kabel (spoj na Mrežni kabel (spoj na mrežu)mrežu)

Šalje i prima Šalje i prima pakete sa mrežepakete sa mreže

80


LAN sučeljeLAN sučelje

• Prilikom slanja podataka, središnja jedinica računala šalje okvir svojem LAN sučelju i Prilikom slanja podataka, središnja jedinica računala šalje okvir svojem LAN sučelju i zahtijeva zahtijeva slanje. Nakon toga središnja jedinica može nastaviti s izvršavanjem slanje. Nakon toga središnja jedinica može nastaviti s izvršavanjem aplikacijskog programa, a aplikacijskog programa, a LAN sučelje čeka na pristup zajedničkom mediju i šalje okvir.LAN sučelje čeka na pristup zajedničkom mediju i šalje okvir.• Primanje podataka odvija se tako da LAN sučelje prati sve okvire koji putuju Primanje podataka odvija se tako da LAN sučelje prati sve okvire koji putuju zajedničkim zajedničkim medijem, filtrira one s ispravnim CRC i odgovarajućom adresom medijem, filtrira one s ispravnim CRC i odgovarajućom adresom primatelja, te ih prosljeđuje primatelja, te ih prosljeđuje središnjoj jedinici.središnjoj jedinici.• Dakle zahvaljujući LAN sučelju središnja jedinica je izolirana od većine aktivnosti na Dakle zahvaljujući LAN sučelju središnja jedinica je izolirana od većine aktivnosti na mreži, te mreži, te ima posla samo s podacima koji se nje izravno tiču.ima posla samo s podacima koji se nje izravno tiču.

81


Dodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresa

• Unutar jednog LAN-a svako računalo mora imati jedinstvenu adresu. Postoje tri Unutar jednog LAN-a svako računalo mora imati jedinstvenu adresu. Postoje tri sheme za sheme za dodjeljivanje adresa računalima.dodjeljivanje adresa računalima.

• Statičko dodjeljivanjeStatičko dodjeljivanje. Koristi se adresa koju je proizvođač LAN sučelja ugradio u . Koristi se adresa koju je proizvođač LAN sučelja ugradio u svoj svoj uređaj i koja je jedinstvena na cijelom svijetu (sastoji se od 48 bita). uređaj i koja je jedinstvena na cijelom svijetu (sastoji se od 48 bita). • Konfigurabilno dodjeljivanjeKonfigurabilno dodjeljivanje. Administrator mreže svakom računalu postavlja . Administrator mreže svakom računalu postavlja adresu adresu koju je sam izabrao. Postavljanje adrese se obavlja pomoću sklopki na koju je sam izabrao. Postavljanje adrese se obavlja pomoću sklopki na LAN sučelju ili LAN sučelju ili upisivanjem u EPROM sučelja.upisivanjem u EPROM sučelja.• Dinamičko dodjeljivanjeDinamičko dodjeljivanje. Računalo automatski bira adresu svaki puta kad se . Računalo automatski bira adresu svaki puta kad se upali. upali. Obično je riječ o biranju slučajnih brojeva, sve dok se ne pogodi slobodna Obično je riječ o biranju slučajnih brojeva, sve dok se ne pogodi slobodna adresa.adresa.

Primjer: 00-14-C1-2C-1C-BBPrimjer: 00-14-C1-2C-1C-BB

82


Dodjeljivanje adresaDodjeljivanje adresa

• Osobina statičkog dodjeljivanja je da je adresa računala stalna, čak i onda kad ga Osobina statičkog dodjeljivanja je da je adresa računala stalna, čak i onda kad ga selimo iz selimo iz mreže u mrežu, sve dok mu ne promijenimo LAN sučelje. Također, mreže u mrežu, sve dok mu ne promijenimo LAN sučelje. Također, uređaji raznih proizvođača uređaji raznih proizvođača mogu se odmah bez podešavanja adresa uključiti u mogu se odmah bez podešavanja adresa uključiti u istu mrežu.istu mrežu.• Svojstvo dinamičkog dodjeljivanja je da eliminira potrebu da proizvođači hardvera Svojstvo dinamičkog dodjeljivanja je da eliminira potrebu da proizvođači hardvera koordinirajukoordiniraju

svoje adrese. Također, dinamičke adrese mogu biti znatno kraće od statičkih.svoje adrese. Također, dinamičke adrese mogu biti znatno kraće od statičkih.• Konfigurabilne adrese su kompromis između statičkih i dinamičkih. Slično kao Konfigurabilne adrese su kompromis između statičkih i dinamičkih. Slično kao statičke, one su statičke, one su relativno stalne. Slično kao dinamičke, one mogu biti kratke.relativno stalne. Slično kao dinamičke, one mogu biti kratke.

83


Difuzija (broadcasting)Difuzija (broadcasting)

• Difuzija je prijenos podataka gdje jedno računalo šalje iste podatke svim drugim Difuzija je prijenos podataka gdje jedno računalo šalje iste podatke svim drugim računalima u računalima u mreži.mreži.• U većini LAN tehnologija difuzija se može efikasno izvesti zato što podaci ionako U većini LAN tehnologija difuzija se može efikasno izvesti zato što podaci ionako putuju putuju zajedničkim medijem i “vidljivi” su svim računalima.zajedničkim medijem i “vidljivi” su svim računalima.• Uz postojeće adrese računala u LAN-u, uvodi se i dodatna (rezervirana) “broadcast” Uz postojeće adrese računala u LAN-u, uvodi se i dodatna (rezervirana) “broadcast” adresa.adresa.• LAN sučelje u svakom računalu prepravlja se tako da filtrira ne samo okvire čija LAN sučelje u svakom računalu prepravlja se tako da filtrira ne samo okvire čija adresa adresa primatelja je jednaka adresi tog računala, nego i okvire čija adresa primatelja primatelja je jednaka adresi tog računala, nego i okvire čija adresa primatelja je jednaka je jednaka broadcast adresi.broadcast adresi.• Dakle ako okvir pošaljemo na broadcast adresu, svako računalo u mreži primit će Dakle ako okvir pošaljemo na broadcast adresu, svako računalo u mreži primit će kopiju tog kopiju tog okvira.okvira.

84


Difuzija u grupi (multicasting)Difuzija u grupi (multicasting)

• Difuzija u grupi je nešto između običnog prijenosa podataka i broadcastinga. Jedno Difuzija u grupi je nešto između običnog prijenosa podataka i broadcastinga. Jedno računalo računalo šalje iste podatke grupi “pretplaćenih” računala.šalje iste podatke grupi “pretplaćenih” računala.• U većini LAN tehnologija, difuzija u grupi može se efikasno izvesti na sličan način kao U većini LAN tehnologija, difuzija u grupi može se efikasno izvesti na sličan način kao

broadcasting.broadcasting.• Uvode se dodatne “multicast” adrese. Svaka od tih adresa odgovara jednoj grupi Uvode se dodatne “multicast” adrese. Svaka od tih adresa odgovara jednoj grupi računala.računala.• LAN sučelje računala koje je uključeno u grupu podešava se tako da osim vlastite i LAN sučelje računala koje je uključeno u grupu podešava se tako da osim vlastite i broadcast broadcast adrese “prepoznaje” i dotičnu multicast adresu.adrese “prepoznaje” i dotičnu multicast adresu.• Unos ili brisanje multicast adrese u LAN sučelju izvodi se dinamički, tako da Unos ili brisanje multicast adrese u LAN sučelju izvodi se dinamički, tako da aplikacijski program aplikacijski program koji se izvršava na računalu pošalje odgovarajuću instrukciju koji se izvršava na računalu pošalje odgovarajuću instrukciju sučelju.sučelju.

85


Utvrđivanje sadržaja okviraUtvrđivanje sadržaja okvira

• Iz samog sadržaja okvira teško je zaključiti koja vrsta podataka se nalazi u tom Iz samog sadržaja okvira teško je zaključiti koja vrsta podataka se nalazi u tom okviru. Npr. okviru. Npr. okviri koji nose e-mail poruke, tekstualne datoteke ili web stranice svi okviri koji nose e-mail poruke, tekstualne datoteke ili web stranice svi sadrže ASCII znakove.sadrže ASCII znakove.• Da bi primatelj mogao odrediti vrstu nekog okvira, potrebna je dodatna informacija u Da bi primatelj mogao odrediti vrstu nekog okvira, potrebna je dodatna informacija u samom samom okviru.okviru.• Postoje dvije metode za utvrđivanje sadržaja.Postoje dvije metode za utvrđivanje sadržaja.

• Eksplicitno navođenje tipa okviraEksplicitno navođenje tipa okvira• Implicitno navođenje tipa okviraImplicitno navođenje tipa okvira

86


Utvrđivanje sadržaja okviraUtvrđivanje sadržaja okvira

• Eksplicitno navođenje tipa okviraEksplicitno navođenje tipa okvira. Sama mrežna tehnologija predviđa da se u . Sama mrežna tehnologija predviđa da se u formatu formatu okvira nalazi posebno polje za tip okvira. Također, sama tehnologija svojim okvira nalazi posebno polje za tip okvira. Također, sama tehnologija svojim standardima definira standardima definira identifikatore za neke tipove okvira.identifikatore za neke tipove okvira.• Implicitno navođenje tipa okviraImplicitno navođenje tipa okvira. Korištena mrežna tehnologija u svom formatu . Korištena mrežna tehnologija u svom formatu okvira neokvira ne

predviđa polje za tip. Pošiljatelj i primatelj dogovaraju se da će razmjenjivati samo predviđa polje za tip. Pošiljatelj i primatelj dogovaraju se da će razmjenjivati samo jednu vrstu jednu vrstu sadržaja. Ili se dogovaraju da će polje za tip okvira sami uključiti na sadržaja. Ili se dogovaraju da će polje za tip okvira sami uključiti na određeno mjesto u dio određeno mjesto u dio okvira koji je inače predviđen za podatke. okvira koji je inače predviđen za podatke. • • Obje metode imaju prednosti i mane. Eksplicitno navođenje je pouzdanije, no Obje metode imaju prednosti i mane. Eksplicitno navođenje je pouzdanije, no obuhvaća samo obuhvaća samo one tipove okvira koji su prepoznati i standardizirani na razini dotične one tipove okvira koji su prepoznati i standardizirani na razini dotične mrežne tehnologije. mrežne tehnologije. Implicitno navođenje je fleksibilnije no lako može dovesti do Implicitno navođenje je fleksibilnije no lako može dovesti do nesporazuma.nesporazuma.

87


Zaglavlje i korisni teret okviraZaglavlje i korisni teret okvira

• Vidjeli smo da osim stvarnih podataka okvir mora sadržavati mnoštvo dodatnih Vidjeli smo da osim stvarnih podataka okvir mora sadržavati mnoštvo dodatnih informacija.informacija.• Zbog toga je u stvarnim LAN tehnologijama format okvira kompliciraniji od onog koji Zbog toga je u stvarnim LAN tehnologijama format okvira kompliciraniji od onog koji je već je već prikazan (koji se sastojao od znaka za početak i kraj okvira, te dodatne prikazan (koji se sastojao od znaka za početak i kraj okvira, te dodatne informacije za otkrivanje informacije za otkrivanje greške).greške).• U većini tehnologija, okvir se može podijeliti na:U većini tehnologija, okvir se može podijeliti na:

• Zaglavlje, koje sadrži dodatne informacije poput adresa, tipova i slično.Zaglavlje, koje sadrži dodatne informacije poput adresa, tipova i slično.• Korisni teret (payload) ili područje za podatke, gdje se nalaze podaci koji se Korisni teret (payload) ili područje za podatke, gdje se nalaze podaci koji se šalju.šalju.

ZaglavljeZaglavlje Korisni teretKorisni teret

88


Primjer Ethernet okviraPrimjer Ethernet okvira

88 46 - 150046 - 150066 66 22 44

PreambulaPreambula

OdredišnaOdredišnaadresaadresa

IzvorišnaIzvorišnaadresaadresa

TipTipokviraokvira

PodaciPodaci

CRCCRC

• Ethernet-ov okvir počinje 64-bitnim “predgovorom” (preambula) koji se sastoji od Ethernet-ov okvir počinje 64-bitnim “predgovorom” (preambula) koji se sastoji od alternirajućih alternirajućih nula i jedinica i koji služi da bi se primateljev hardver mogao nula i jedinica i koji služi da bi se primateljev hardver mogao sinkronizirati s dolazećim signalom.sinkronizirati s dolazećim signalom.• Dalje slijede 48-bitne adrese primatelja i pošiljatelja. Ethernet koristi statičko Dalje slijede 48-bitne adrese primatelja i pošiljatelja. Ethernet koristi statičko dodjeljivanje dodjeljivanje adresa, naime koristi se činjenica da svako LAN sučelje ima adresa, naime koristi se činjenica da svako LAN sučelje ima jedinstvenu adresu koju je u njegajedinstvenu adresu koju je u njega

ugradio proizvođač. Adresa 111..11 (FF.FF.FF.FF.FF.FF) je rezervirana za ugradio proizvođač. Adresa 111..11 (FF.FF.FF.FF.FF.FF) je rezervirana za broadcasting, a broadcasting, a druge adrese koje počinju s 1 služe za multicasting.druge adrese koje počinju s 1 služe za multicasting.• Treće polje zaglavlja je 16-bitni Ethernet-ov tip okvira. Ethernet standard definira Treće polje zaglavlja je 16-bitni Ethernet-ov tip okvira. Ethernet standard definira nekoliko nekoliko stotina tipova okvira.stotina tipova okvira.• Najveći dio Ethernet-ovog okvira zauzimaju podaci (payload). Najveći dio Ethernet-ovog okvira zauzimaju podaci (payload). • Na kraju okvira nalazi se izračunati CRC.Na kraju okvira nalazi se izračunati CRC.

89

Računalne mreže - vježbeRačunalne mreže - vježbe

Primjer: paketi naredbe PINGPrimjer: paketi naredbe PING

• Računalna mreža se sastoji od prijenosnog računala, stolnog računala i usmjerivača Računalna mreža se sastoji od prijenosnog računala, stolnog računala i usmjerivača s s pristupnom točkom.pristupnom točkom.

192.168.2.1192.168.2.100

192.168.2.101

90



• Usmjerivač:Usmjerivač:• IP adresa : 192.168.2.1IP adresa : 192.168.2.1• Fizička (hardverska) adresa: 00-14-c1-2c-0c-bbFizička (hardverska) adresa: 00-14-c1-2c-0c-bb

• Prijenosno računalo: Prijenosno računalo: • IP adresa: 192.168.2.101IP adresa: 192.168.2.101• Fizička (hardverska) adresa: 00-c0-a8-b7-c0-47Fizička (hardverska) adresa: 00-c0-a8-b7-c0-47

• Stolno računalo: Stolno računalo: • IP adresa: 192.168.2.100IP adresa: 192.168.2.100• Fizička (hardverska) adresa: 00-1c-10-e6-2f-56Fizička (hardverska) adresa: 00-1c-10-e6-2f-56

91



• Prikaz fizičkih adresa mrežnih adaptera računala (naredba: Prikaz fizičkih adresa mrežnih adaptera računala (naredba: ipconfig /allipconfig /all))

92



• Prikaz fizičkih adresa ostalih mrežnih uređaja u mreži (u primjeru to su usmjerivač i Prikaz fizičkih adresa ostalih mrežnih uređaja u mreži (u primjeru to su usmjerivač i stolno stolno računalo) - naredba računalo) - naredba arp -aarp -a

93



• Za hvatanje i prikaz paketa koristio se program Za hvatanje i prikaz paketa koristio se program WiresharkWireshark

94



• Naredba PING se korist na prijenosnom računalu, kako bi se provjerila njegova Naredba PING se korist na prijenosnom računalu, kako bi se provjerila njegova povezanost sa povezanost sa stolnim računalom.stolnim računalom.• Budući da je mreža ostvarena preko bežičnog mrežnog sučelja, u programu Budući da je mreža ostvarena preko bežičnog mrežnog sučelja, u programu Wireshark se Wireshark se postavlja hvatanje paketa koje odašilje/prima bežično postavlja hvatanje paketa koje odašilje/prima bežično mrežno sučelje prijenosnog računala.mrežno sučelje prijenosnog računala.

95



• Pokreće se naredba PING na prijenosnom računalu.Pokreće se naredba PING na prijenosnom računalu.

96



• Rezultat hvatanja paketa.Rezultat hvatanja paketa.

97



• Dio paketa sa fizičkom adresom primatelja (request paket).Dio paketa sa fizičkom adresom primatelja (request paket).

98



• Dio paketa sa fizičkom adresom pošiljatelja.Dio paketa sa fizičkom adresom pošiljatelja.

99



• Tip okvira (0800 - Internet IP Version 4) .Tip okvira (0800 - Internet IP Version 4) .

100



• Dio paketa sa fizičkom adresom primatelja (reply paket).Dio paketa sa fizičkom adresom primatelja (reply paket).

101



• Dio paketa sa fizičkom adresom pošiljatelja.Dio paketa sa fizičkom adresom pošiljatelja.

102



• Tip okvira (0800 - Internet IP Version 4) .Tip okvira (0800 - Internet IP Version 4) .

103



• Prikaz paketa (Request) u heksadecimalnom obliku:Prikaz paketa (Request) u heksadecimalnom obliku:

00 1c 10 e6 2f 56 00 c0 a8 b7 c0 47 08 00 00 1c 10 e6 2f 56 00 c0 a8 b7 c0 47 08 00 45 0045 0000 3c 2c 33 00 00 80 01 88 74 c0 a8 02 65 00 3c 2c 33 00 00 80 01 88 74 c0 a8 02 65 c0 a8c0 a802 64 08 00 1a 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 02 64 08 00 1a 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 65 6665 6667 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 67 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 75 7675 7677 61 62 63 64 65 66 67 68 69 77 61 62 63 64 65 66 67 68 69

• Prikaz paketa (Reply) u heksadecimalnom obliku:Prikaz paketa (Reply) u heksadecimalnom obliku:

00 c0 a8 b7 c0 47 00 1c 10 e6 2f 56 08 00 00 c0 a8 b7 c0 47 00 1c 10 e6 2f 56 08 00 45 0045 0000 3c 01 b9 00 00 80 01 b2 ee c0 a8 02 64 00 3c 01 b9 00 00 80 01 b2 ee c0 a8 02 64 c0 a8c0 a802 65 00 00 22 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 02 65 00 00 22 5c 03 00 30 00 61 62 63 64 65 6665 6667 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 67 68 69 6a 6b 6c 6d 6e 6f 70 71 72 73 74 75 7675 7677 61 62 63 64 65 66 67 68 69 77 61 62 63 64 65 66 67 68 69

104



• Prikaz paketa (Request) u binarnom obliku:Prikaz paketa (Request) u binarnom obliku:

00000000000000000000001110000010000111001100010111101010110000000001110000010000111001100010111101010110000000001100000011000000101010001011011111000000010001110000100000000000010001011010100010110111110000000100011100001000000000000100010100000000000000000000000000000000000011110000101100001100110000000000000000100000001111000010110000110011000000000000000010000000000000010000000110001000011101001100000010101000000000100110010111000000100010000111010011000000101010000000001001100101110000001010100010101000000000000000100110010000001000000000000001101001011100000000111001100100000010000000000000011010010111000000001100000000000000000000110000000000000110000101100010011000110110010001100101110000000000000110000101100010011000110110010001100101011001100110011000110011101101000011010010110101001101011011011000110110111001110110100001101001011010100110101101101100011011010110111001101110001101111011100000111000101110010011100110111010001110101110111101110000011100010111001001110011011101000111010101110110011101100011101110110000101100010011000110110010001100101011001101110111011000010110001001100011011001000110010101100110011001110110011100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000110100011010000110100101101001

105



• Prikaz paketa (Reply) u binarnom obliku:Prikaz paketa (Reply) u binarnom obliku:

00000000000000001100000010101000101101111100000001000111000000001100000010101000101101111100000001000111000000000001110000011100000000100001110011000101111010101100000100000000000010001011000011100110001011110101011000001000000000000100010100000000000000000000000000111100000000011011100100000000000000001000000000000000001111000000000110111001000000000000000010000000000000010000000110110010111011101100000010101000000000100110010011000000101100101110111011000000101010000000001001100100110000001010100010101000000000000000100110010100000000000000000010001001011100000000111001100101000000000000000000100010010111000000001100000000000000000000110000000000000110000101100010011000110110010001100101110000000000000110000101100010011000110110010001100101011001100110011000110011101101000011010010110101001101011011011000110110111001110110100001101001011010100110101101101100011011010110111001101110001101111011100000111000101110010011100110111010001110101110111101110000011100010111001001110011011101000111010101110110011101100011101110110000101100010011000110110010001100101011001101110111011000010110001001100011011001000110010101100110011001110110011100000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000110100011010000110100101101001

106


SADRŽAJSADRŽAJ


• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, hub).hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

107


Mrežna kartica i transceiveriMrežna kartica i transceiveri

• Računalo se na LAN spaja pomoću posebnog hardverskog sklopa – mrežnog ili LAN Računalo se na LAN spaja pomoću posebnog hardverskog sklopa – mrežnog ili LAN sučelja.sučelja.• LAN sučelje preuzima poslove praćenja prometa na mreži, slanja i primanja okvira, te LAN sučelje preuzima poslove praćenja prometa na mreži, slanja i primanja okvira, te tako tako rasterećuje središnju jedinicu računala.rasterećuje središnju jedinicu računala.• Zahvaljujući takvoj raspodjeli poslova, današnji LAN-ovi rade na ogromnoj brzini od 1 Zahvaljujući takvoj raspodjeli poslova, današnji LAN-ovi rade na ogromnoj brzini od 1 Gbit/sGbit/s• LAN sučelje obično je realizirano kao mrežna kartica (network adapter card, network LAN sučelje obično je realizirano kao mrežna kartica (network adapter card, network interface interface card – NIC).card – NIC).

108



• Mrežna kartica se utakne u utor na matičnoj ploči računala. Dio kartice koji viri na poleđini Mrežna kartica se utakne u utor na matičnoj ploči računala. Dio kartice koji viri na poleđini računala sadrži utičnicu (konektor) za kabel kojim će se računalo spojiti na mrežu.računala sadrži utičnicu (konektor) za kabel kojim će se računalo spojiti na mrežu.

109



• U nekim starijim LAN tehnologijama postojao je i dodatni uređaj – transceiver, koji se U nekim starijim LAN tehnologijama postojao je i dodatni uređaj – transceiver, koji se spajao spajao između mrežnog medija i mrežne kartice.između mrežnog medija i mrežne kartice.• Posao mrežnog sučelja tada je bio podijeljen između transceivera i mrežne kartice, Posao mrežnog sučelja tada je bio podijeljen između transceivera i mrežne kartice, tako da je tako da je transceiver obavljao analogni a mrežna kartica digitalni dio posla.transceiver obavljao analogni a mrežna kartica digitalni dio posla.

110


Ožičenje (Thick Ethernet)Ožičenje (Thick Ethernet)

• Prva generacija Etherneta zvala se Thick Ethernet ili Thicknet ili 10Base5. Mrežna Prva generacija Etherneta zvala se Thick Ethernet ili Thicknet ili 10Base5. Mrežna sabirnica bila sabirnica bila je realizirana kao debeli koaksijalni kabel koji se je realizirana kao debeli koaksijalni kabel koji se polagao daleko od računala.polagao daleko od računala.• Mrežno sučelje svakog računala sastojalo se od mrežne kartice i transceivera. Mrežno sučelje svakog računala sastojalo se od mrežne kartice i transceivera. Transceiver je Transceiver je bio na mrežnom kabelu i spajao se s mrežnom bio na mrežnom kabelu i spajao se s mrežnom karticom pomoću tzv. AUI kabla.karticom pomoću tzv. AUI kabla.

TerminatTerminatoror

AUI kabelAUI kabel

Debeli Debeli koaksijalni koaksijalni

kabelkabelTransceiverTransceiver

111


Ožičenje (Thick Ethernet)Ožičenje (Thick Ethernet)

• Da bi se ovakvo ožičenje pojednostavilo, kasnije je uveden multipleksor – uređaj koji Da bi se ovakvo ožičenje pojednostavilo, kasnije je uveden multipleksor – uređaj koji omogućujeomogućuje

spajanje više računala na isti transceiver.spajanje više računala na isti transceiver.

MultipleksorMultipleksor

Debeli Debeli koaksijalni koaksijalni

kabelkabelTransceiverTransceiver

AUI kabelAUI kabel

112


Ožičenje (Thin Ethernet)Ožičenje (Thin Ethernet)

• Druga generacija Etherneta zvala se Thin Ethernet ili Thinnet ili 10Base2. Mrežna Druga generacija Etherneta zvala se Thin Ethernet ili Thinnet ili 10Base2. Mrežna sabirnica bila sabirnica bila je realizirana kao tanki savitljivi koaksijalni kabel koji je realizirana kao tanki savitljivi koaksijalni kabel koji se polagao od računala do računala.se polagao od računala do računala.• Mrežno sučelje sastojalo se samo od mrežne kartice koja je preuzela i funkciju Mrežno sučelje sastojalo se samo od mrežne kartice koja je preuzela i funkciju transceivera.transceivera.• Spoj računala na koaksijalni kabel ostvarivao se tzv. BNC konektorom.Spoj računala na koaksijalni kabel ostvarivao se tzv. BNC konektorom.

113


Ožičenje (Thin Ethernet)Ožičenje (Thin Ethernet)

• Primjer Thin Ethernet-aPrimjer Thin Ethernet-a

TerminatorTerminator

Tanki Tanki koaksijalni koaksijalni

kabelkabel

BSC BSC konektorkonektor

114


Ožičenje (Twisted Pair Ethernet)Ožičenje (Twisted Pair Ethernet)

• Današnja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Ethernet. Današnja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Ethernet. • Svako računalo vezano je zasebnom twisted pair žicom (paricom) na mrežni Svako računalo vezano je zasebnom twisted pair žicom (paricom) na mrežni koncentrator - hub.koncentrator - hub.• Mrežno sučelje izvedeno je kao mrežna kartica s RJ-45 konektorom (sličan kao za Mrežno sučelje izvedeno je kao mrežna kartica s RJ-45 konektorom (sličan kao za telefon).telefon).

115


Twisted pair Twisted pair žicažica

RJ-45 konektorRJ-45 konektor


• Primjer Twisted Pair Ethernet-aPrimjer Twisted Pair Ethernet-a

116



• Elektronika u hub-u simulira ponašanje sabirnice, tako da cijeli sustav radi slično kao Elektronika u hub-u simulira ponašanje sabirnice, tako da cijeli sustav radi slično kao prethodna prethodna generacija Etherneta.generacija Etherneta.• TP Ethernet vremenom je povećavao brzinu, tako da postoje tri verzije:TP Ethernet vremenom je povećavao brzinu, tako da postoje tri verzije:

• Obični TP EthernetObični TP Ethernet• 10BaseT, brzina 10 Mbit/s10BaseT, brzina 10 Mbit/s

• Fast EthernetFast Ethernet• 100BaseT, brzina 100 Mbit/s100BaseT, brzina 100 Mbit/s

• Gigabit EthernetGigabit Ethernet• 1000BaseT, brzina 1 Gbit/s1000BaseT, brzina 1 Gbit/s

117


Usporedba ožičenjaUsporedba ožičenja

• Ožičenje s debelim kablom i transceiverima dozvoljava da se računalo ukloni, a da to Ožičenje s debelim kablom i transceiverima dozvoljava da se računalo ukloni, a da to ne ne poremeti mrežu. No, transceiveri su obično na nedostupnom mjestu gdje ih je poremeti mrežu. No, transceiveri su obično na nedostupnom mjestu gdje ih je teško popravljati.teško popravljati.• Ožičenje s tankim kablom je jeftinije od onoga s debelim kablom. No tanka mreža se Ožičenje s tankim kablom je jeftinije od onoga s debelim kablom. No tanka mreža se lako lako prekine ako netko otkopča BNC konektor.prekine ako netko otkopča BNC konektor.• TP Ethernet je suvremeno rješenje koje je omogućilo velike brzine. Svaki mrežni TP Ethernet je suvremeno rješenje koje je omogućilo velike brzine. Svaki mrežni uređaj ima svoj uređaj ima svoj TP kabel, tako da uklanjanje jednog stroja ne može TP kabel, tako da uklanjanje jednog stroja ne može prekinuti ostatak mreže. No, TP Ethernet prekinuti ostatak mreže. No, TP Ethernet zahtijeva polaganje velikog broja žica koje zahtijeva polaganje velikog broja žica koje izlaze iz hub-a.izlaze iz hub-a.

118



• Primjer tri načina ožičenja istih Primjer tri načina ožičenja istih uredskih uredskih prostorija. Mrežna soba je prostorija. Mrežna soba je prostorija za prostorija za smještaj hub-a ili opreme za praćenje smještaj hub-a ili opreme za praćenje

rada mreže.rada mreže. Mrežna Mrežna sobasoba

HubHub

Ured 1 Ured 2 Ured 3 Ured 4






119



• Svaka vrsta ožičenja koristi drukčije mrežne kartice i drukčije konektore na tim Svaka vrsta ožičenja koristi drukčije mrežne kartice i drukčije konektore na tim mrežnim mrežnim karticama. Postoje i kombinirane kartice s više vrsta konektora.karticama. Postoje i kombinirane kartice s više vrsta konektora.

BNC konektorBNC konektorza za Thin Thin EthernetEthernet

AUI konektorAUI konektorza za ThiThickck EthernetEthernet

RJ-45 konektor za RJ-45 konektor za Twisted Pair Twisted Pair EthernetEthernet

120


Fizička struktura LAN-aFizička struktura LAN-a

• Do sada smo govorili da je Ethernet LAN tehnologija sa strukturom sabirnice. Ipak, Do sada smo govorili da je Ethernet LAN tehnologija sa strukturom sabirnice. Ipak, vidjeli smo vidjeli smo da suvremeni TP Ethernet koristi spajanje računala preko hub-a. Kako je to da suvremeni TP Ethernet koristi spajanje računala preko hub-a. Kako je to moguće? Da li to moguće? Da li to znači da se u TP Ethernetu prešlo na strukturu znači da se u TP Ethernetu prešlo na strukturu zvijezde?zvijezde?• Odgovor na ovo pitanje zahtijeva da uočimo razliku između logičke i fizičke strukture Odgovor na ovo pitanje zahtijeva da uočimo razliku između logičke i fizičke strukture LAN-a.LAN-a.• Zadana LAN tehnologija može koristiti razne načine ožičenja. Sama tehnologija Zadana LAN tehnologija može koristiti razne načine ožičenja. Sama tehnologija određuje logičku određuje logičku strukturu LAN-a, a način ožičenja određuje fizičku strukturu LAN-a, a način ožičenja određuje fizičku strukturu. Moguće je da se fizička struktura strukturu. Moguće je da se fizička struktura razlikuje od logičke.razlikuje od logičke.

121


Fizička struktura LAN-aFizička struktura LAN-a

• TP Ethernet ima fizičku strukturu zvijezde, no on zadržava logičku strukturu TP Ethernet ima fizičku strukturu zvijezde, no on zadržava logičku strukturu sabirnice. Naime, sabirnice. Naime, hub unatoč svom zvjezdastom obliku u potpunosti hub unatoč svom zvjezdastom obliku u potpunosti simulira ponašanje sabirnice.simulira ponašanje sabirnice.• Na primjer, kad neko računalo pošalje okvir, tada hub pušta odgovarajući signal po Na primjer, kad neko računalo pošalje okvir, tada hub pušta odgovarajući signal po svim TP svim TP kablovima, tako da svako računalo “vidi” taj signal onako kako bi ga vidjelo kablovima, tako da svako računalo “vidi” taj signal onako kako bi ga vidjelo na sabirnici.na sabirnici.• I dalje su moguće kolizije. Primjenjuju se ista CSMA/CD pravila za pristup sabirnici i I dalje su moguće kolizije. Primjenjuju se ista CSMA/CD pravila za pristup sabirnici i postupanje postupanje u slučaju kolizije. u slučaju kolizije. • TP Ethernet popularno se naziva i “starshaped bus” ili “bus in a box”.TP Ethernet popularno se naziva i “starshaped bus” ili “bus in a box”.

122


SADRŽAJSADRŽAJ


• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). • Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

123


WAN tehnologijeWAN tehnologije

• Ukoliko velik broj međusobno udaljenih računala želimo povezati u WAN, potrebne su Ukoliko velik broj međusobno udaljenih računala želimo povezati u WAN, potrebne su nam nam drugačije tehnologije od onih koje se koriste za LAN.drugačije tehnologije od onih koje se koriste za LAN.• Očekuje se da će brzina međusobnog komuniciranja računala spojenih u WAN biti Očekuje se da će brzina međusobnog komuniciranja računala spojenih u WAN biti manja od one manja od one u LAN-u.u LAN-u.• Od WAN tehnologije se traži da osigura skalabilnost, dakle mogućnost dodavanja Od WAN tehnologije se traži da osigura skalabilnost, dakle mogućnost dodavanja novih novih računala i novih udaljenih lokacija.računala i novih udaljenih lokacija.• Sve WAN tehnologije zasnivaju se na:Sve WAN tehnologije zasnivaju se na:

• Vezama koje omogućuju digitalnu komunikaciju na veliku udaljenost (optička Vezama koje omogućuju digitalnu komunikaciju na veliku udaljenost (optička vlakna, vlakna, sateliti)sateliti)• Paketnim sklopkama koje omogućuju usmjeravanje paketa od jedne do druge Paketnim sklopkama koje omogućuju usmjeravanje paketa od jedne do druge lokacije.lokacije.

124



• Paketna sklopka (packet switch) je uređaj koji ima dvije vrste ulazno/izlaznih Paketna sklopka (packet switch) je uređaj koji ima dvije vrste ulazno/izlaznih priključaka (port-priključaka (port- ova).ova).• Prva vrsta priključaka radi na velikoj brzini i služi za priključivanje veza prema Prva vrsta priključaka radi na velikoj brzini i služi za priključivanje veza prema drugim drugim sklopkama.sklopkama.• Druga vrsta priključaka radi na manjoj brzini i služi za priključivanje računala.Druga vrsta priključaka radi na manjoj brzini i služi za priključivanje računala.• Osnovna zadaća sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priključka na drugi.Osnovna zadaća sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priključka na drugi.• Dakle paket koji je stigao s jednog računala ili jedne telekomunikacijske veze može Dakle paket koji je stigao s jednog računala ili jedne telekomunikacijske veze može se usmjeritise usmjeriti

prema drugom računalu ili drugoj vezi.prema drugom računalu ili drugoj vezi.

PAKETNASKLOPKA

spajanje spajanje korisničkorisničkih kih računalaračunala

spajanje na spajanje na druge druge

paketne paketne sklopkesklopke

125



• Da bi se oblikovao WAN, prvo je potrebno na svaku fizičku lokaciju postaviti bar Da bi se oblikovao WAN, prvo je potrebno na svaku fizičku lokaciju postaviti bar jednu paketnu jednu paketnu sklopkusklopku• Zatim se svako od računala priključi na najbližu sklopku.Zatim se svako od računala priključi na najbližu sklopku.• Na kraju se uspostavlja veza između sklopki.Na kraju se uspostavlja veza između sklopki.

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 1

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 2

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 4

Computer

Computer

Computer

Computer

PAKETNASKLOPKA

NA LOKACIJI 3

Computer

Computer

Computer

Server

Laptop

Laptop

Computer

Computer

računala računala spojena na spojena na

mrežumrežu

veza između veza između paketnih paketnih

sklopki sklopki (digitalna (digitalna

komunikacija)komunikacija)

126



• WAN ne mora biti simetričan. Veze između pojedinih sklopki te kapaciteti veza birajuWAN ne mora biti simetričan. Veze između pojedinih sklopki te kapaciteti veza birajuse prema očekivanom prometu.se prema očekivanom prometu.

• Veze moraju osigurati povezanost mreže, dakle mora postojati put između svakog Veze moraju osigurati povezanost mreže, dakle mora postojati put između svakog parapara

računala.računala.• Dobro je da veze osiguraju određenu redundanciju, dakle više različitih putova Dobro je da veze osiguraju određenu redundanciju, dakle više različitih putova između istih između istih računala. To jer korisno u slučaju kvara pojedinih veza računala. To jer korisno u slučaju kvara pojedinih veza ili sklopki.ili sklopki.• Moguće je dodavati i “unutrašnje” sklopke, koje nemaju priključenih računala i služe Moguće je dodavati i “unutrašnje” sklopke, koje nemaju priključenih računala i služe samo za samo za prijenos i usmjeravanje podataka.prijenos i usmjeravanje podataka.

127



• Paketna sklopka zapravo je jedna vrsta specijaliziranog računala. Osim Paketna sklopka zapravo je jedna vrsta specijaliziranog računala. Osim ulazno/izlaznihulazno/izlaznih

jedinica, ona ima memoriju i procesor.jedinica, ona ima memoriju i procesor.• Svoju zadaću sklopka obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u Svoju zadaću sklopka obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u memoriju i memoriju i obrađuje pomoću procesora.obrađuje pomoću procesora.• Pohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). Novopristigli paket stavlja se na Pohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). Novopristigli paket stavlja se na začelje reda.začelje reda.

Procesor skida paket sa čela reda, gleda njegov sadržaj, te odlučuje kamo će ga Procesor skida paket sa čela reda, gleda njegov sadržaj, te odlučuje kamo će ga dalje dalje proslijediti.proslijediti.• Korištenje memorije omogućuje sklopki da izađe na kraj s iznenadnim velikim Korištenje memorije omogućuje sklopki da izađe na kraj s iznenadnim velikim prometom paketa. prometom paketa. Ipak, veličina memorije je ograničena, tako da može Ipak, veličina memorije je ograničena, tako da može doći do zagušenja (congestion) i gubitkadoći do zagušenja (congestion) i gubitka

podataka.podataka.

128


UsmjeravanjeUsmjeravanje

• Svaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primanje podataka.Svaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primanje podataka.• Svakom računalu spojem u WAN pridružena je fizička adresa.Svakom računalu spojem u WAN pridružena je fizička adresa.• Prilikom slanja okvira, pošiljatelj mora u okvir uključiti adresu primatelja.Prilikom slanja okvira, pošiljatelj mora u okvir uključiti adresu primatelja.• Većina WAN-ova koristi dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. Adresa se dijeli na Većina WAN-ova koristi dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. Adresa se dijeli na dva dijela: dva dijela: prvi dio identificira paketnu sklopku, a drugi dio određuje računalo spojeno prvi dio identificira paketnu sklopku, a drugi dio određuje računalo spojeno na tu sklopku.na tu sklopku.

PAKETNASKLOPKA 2

PAKETNASKLOPKA 1

Server

Laptop

Computer

Computer

adresa [1,2]

adresa [1,5]

adresa [2,1]

adresa [2,6]

129



• Za svaki pristigli paket, sklopka mora odlučiti koji putem će ga dalje proslijediti. Da bi Za svaki pristigli paket, sklopka mora odlučiti koji putem će ga dalje proslijediti. Da bi donijela donijela odluku, sklopka gleda adresu primatelja u paketu.odluku, sklopka gleda adresu primatelja u paketu.• Ako je paket namijenjen računalu koje je izravno spojeno na sklopku, tada sklopka Ako je paket namijenjen računalu koje je izravno spojeno na sklopku, tada sklopka prosljeđujeprosljeđuje

paket tom računalu.paket tom računalu.• Ako je paket namijenjen računalu koje je spojeno na drugu sklopku, tada se paket Ako je paket namijenjen računalu koje je spojeno na drugu sklopku, tada se paket mora mora proslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj drugoj sklopki.proslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj drugoj sklopki.• Sklopke ne pohranjuju cjelovitu informaciju o tome kako doseći svako moguće Sklopke ne pohranjuju cjelovitu informaciju o tome kako doseći svako moguće odredište. odredište. Umjesto toga, postoji samo informacija o slijedećem skoku (next hop) kojeg Umjesto toga, postoji samo informacija o slijedećem skoku (next hop) kojeg paket mora paket mora napraviti da bi se približio odredištu.napraviti da bi se približio odredištu.

130



• Informacije potrebne za izbor sljedećeg skoka mogu se organizirati kao tablica. Na Informacije potrebne za izbor sljedećeg skoka mogu se organizirati kao tablica. Na slici se vidislici se vidi

tablica unutar sklopke 2.tablica unutar sklopke 2.ODREDIŠTEODREDIŠTE SLIJEDEĆI SLIJEDEĆI

SKOKSKOK[1,2][1,2] SUČELJE 1SUČELJE 1[1,5][1,5] SUČELJE 1SUČELJE 1[3,2][3,2] SUČELJE 3SUČELJE 3[3,5][3,5] SUČELJE 3SUČELJE 3[2,1][2,1] RAČUNALO ERAČUNALO E[2,6][2,6] RAČUNALO FRAČUNALO FSUČELJE

1

SUČELJE 3

131



• Opisana tablica s informacijama o slijedećem skoku obično se zove tablica Opisana tablica s informacijama o slijedećem skoku obično se zove tablica usmjeravanja usmjeravanja (routing table). Prosljeđivanje paketa izborom (routing table). Prosljeđivanje paketa izborom slijedećeg skoka zove se usmjeravanje (routing).slijedećeg skoka zove se usmjeravanje (routing).• Tablica usmjeravanja može se znatno pojednostaviti ukoliko se koriste dvodjelne Tablica usmjeravanja može se znatno pojednostaviti ukoliko se koriste dvodjelne hijerarhijske hijerarhijske adrese. Naime, slijedeći skok je određen prvim dijelom adrese. Naime, slijedeći skok je određen prvim dijelom adrese. Pojednostavljena verzija tablice adrese. Pojednostavljena verzija tablice s prethodne slike izgleda ovako.s prethodne slike izgleda ovako.

ODREDIŠTEODREDIŠTE SLIJEDEĆI SKOKSLIJEDEĆI SKOK[1, bilo koja [1, bilo koja adresa]adresa]

SUČELJE 1SUČELJE 1

[3, bilo koja [3, bilo koja adresa]adresa]

SUČELJE 3SUČELJE 3

[2, bilo koja [2, bilo koja adresa]adresa]

LOKALNO LOKALNO RAČUNALORAČUNALO

132



• Da bi WAN ispravno radio, sve paketne sklopke moraju u sebi imati pohranjene Da bi WAN ispravno radio, sve paketne sklopke moraju u sebi imati pohranjene tablice tablice usmjeravanja, te se moraju baviti prosljeđivanjem paketa. Štoviše, mora se usmjeravanja, te se moraju baviti prosljeđivanjem paketa. Štoviše, mora se garantirati slijedeće.garantirati slijedeće.

• Univerzalno usmjeravanje.Univerzalno usmjeravanje. Svaka tablica određuje slijedeći skok za svako Svaka tablica određuje slijedeći skok za svako mogućemoguće

odredište.odredište.• Optimalni putevi.Optimalni putevi. U svakoj tablici vrijednost slijedećeg skoka za zadano U svakoj tablici vrijednost slijedećeg skoka za zadano odredište odredište odgovara početku optimalnog puta prema tom odredištu.odgovara početku optimalnog puta prema tom odredištu.

133


UsmjeravanjeUsmjeravanje• Slika prikazuje WAN sa 4 paketne sklopke i ispravne tablice usmjeravanja za svaku Slika prikazuje WAN sa 4 paketne sklopke i ispravne tablice usmjeravanja za svaku sklopku.sklopku.

PAKETNASKLOPKA 2

PAKETNASKLOPKA 1

PAKETNASKLOPKA 4

Computer

Computer

PAKETNASKLOPKA 3

Computer

Computer

Computer

Server

Laptop

Computer

Computer

ODREDIŠTEODREDIŠTE SLIJEDEĆISLIJEDEĆISKOKSKOK

11 --22 (1,3)(1,3)33 (1,3)(1,3)44 (1,3)(1,3)

PAKETNA SKLOPKA 1PAKETNA SKLOPKA 1


11 (2,3)(2,3)22 --33 (2,3)(2,3)44 (2,4)(2,4)



11 (3,1)(3,1)22 (3,2)(3,2)33 --44 (3,4)(3,4)



11 (4,3)(4,3)22 (4,2)(4,2)33 (4,3)(4,3)44 --


• Brojevi u recima tablice odnose se na sklopke.Brojevi u recima tablice odnose se na sklopke.• Uređeni parovi brojeva su veze između sklopki koje se koriste za slijedeći skok.Uređeni parovi brojeva su veze između sklopki koje se koriste za slijedeći skok.• Tablice zaista osiguravaju univerzalno usmjeravanje. Putevi su optimalni jer koriste Tablice zaista osiguravaju univerzalno usmjeravanje. Putevi su optimalni jer koriste najmanji najmanji broj skokova.broj skokova.

134



• Unatoč hijerarhijskom adresiranju, tablica usmjeravanja može i dalje sadržavati Unatoč hijerarhijskom adresiranju, tablica usmjeravanja može i dalje sadržavati mnogo redaka s mnogo redaka s istim slijedećim skokom.istim slijedećim skokom.• Da bi se tablica usmjeravanja još više smanjila, uvodi se standardni put (default). Da bi se tablica usmjeravanja još više smanjila, uvodi se standardni put (default). Kod Kod pretraživanja tablice, najprije se traži redak koji se eksplicitno odnosi na pretraživanja tablice, najprije se traži redak koji se eksplicitno odnosi na traženo odredište. Ako traženo odredište. Ako se takav redak ne nađe, koristi se standardni put.se takav redak ne nađe, koristi se standardni put.• Nakon uvođenja standardnog puta, tablice iz prethodnog primjera izgledaju ovako.Nakon uvođenja standardnog puta, tablice iz prethodnog primjera izgledaju ovako.


11 --** (1,3)(1,3)



22 --44 (2,4)(2,4)** (2,3)(2,3)



11 (3,1)(3,1)22 (3,2)(3,2)33 --44 (3,4)(3,4)



22 (4,2)(4,2)44 --** (4,3)(4,3)


135


Primjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologija

• Većinu WAN tehnologija razvile su telefonske (telekom) kompanije ili organizacije Većinu WAN tehnologija razvile su telefonske (telekom) kompanije ili organizacije koje se bave koje se bave standardizacijom telefonskog prometa.standardizacijom telefonskog prometa.• Veze između udaljenih paketnih sklopki zapravo su iznajmljene digitalne telefonske Veze između udaljenih paketnih sklopki zapravo su iznajmljene digitalne telefonske linije. linije. Korisnik WAN-a plaća telefonskoj kompaniji najam tih linija.Korisnik WAN-a plaća telefonskoj kompaniji najam tih linija.• Svaka WAN tehnologija zahtijeva posebnu vrstu paketnih sklopki koje međusobno Svaka WAN tehnologija zahtijeva posebnu vrstu paketnih sklopki koje međusobno komuniciraju komuniciraju svojim protokolom i razmjenjuju svoje okvire.svojim protokolom i razmjenjuju svoje okvire.

136


Primjeri WAN tehnologijaPrimjeri WAN tehnologija

• X.25. Standard kojeg je razvila organizacija ITU. U ranim 80-tim godinama često se X.25. Standard kojeg je razvila organizacija ITU. U ranim 80-tim godinama često se koristio za koristio za povezivanje ASCII terminala s udaljenim višekorisničkim računalom.povezivanje ASCII terminala s udaljenim višekorisničkim računalom.• Frame RelayFrame Relay. Prvenstveno namijenjen za povezivanje udaljenih segmenata LAN-a. . Prvenstveno namijenjen za povezivanje udaljenih segmenata LAN-a. Radi na Radi na brzinama do 100 Mbit/s. Koristi “connection oriented” paradigmu za brzinama do 100 Mbit/s. Koristi “connection oriented” paradigmu za komuniciranje.komuniciranje.• Switched Multi-megabit Data Service (SDMS)Switched Multi-megabit Data Service (SDMS). Radi na većim brzinama od frame . Radi na većim brzinama od frame relay-a i relay-a i zasnovan je na “conectionless” paradigmi komuniciranja.zasnovan je na “conectionless” paradigmi komuniciranja.• Asynchronous Transfer Mode (ATM)Asynchronous Transfer Mode (ATM). Tehnologija koja osim za LAN-ove može služiti i . Tehnologija koja osim za LAN-ove može služiti i za WAN-za WAN- ove, te osim za prijenos podataka također i za digitalizirani telefonski ove, te osim za prijenos podataka također i za digitalizirani telefonski promet. WAN zasnovan na promet. WAN zasnovan na ATM-u sastoji se od više udaljenih i povezanih ATM ATM-u sastoji se od više udaljenih i povezanih ATM sklopki.sklopki.

137


SADRŽAJSADRŽAJ


• LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).LAN tehnologije i struktura mreže (sabirnica, prsten, zvijezda).• Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje Hardversko adresiranje i utvrđivanje tipova okvira u LAN-u (LAN sučelje, dodjeljivanje adresa, adresa, difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).difuzija, difuzija u grupi, utvrđivanje sadržaja okvira).• Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, hub). Ožičenje i fizička struktura LAN-a (mrežna kartica i transceiveri, ožičenje, hub). • WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch). WAN tehnologije i usmjeravanje (paketna sklopka – packet switch).

• Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – Mjerenje performansi mreže (kašnjenje – delay, latency; propusnost – throughput; umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).throughput; umnožak kašnjenja i propusnosti, varijacija kašnjenja – jitter).

138


Mjerenje performansi mrežeMjerenje performansi mreže

• Kašnjenje (delay, latency)Kašnjenje (delay, latency) – mjeri se u vremenskim jedinicama. – mjeri se u vremenskim jedinicama.• Propusnost (throughput)Propusnost (throughput) – mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici. – mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici.• Umnožak kašnjenja i propusnostiUmnožak kašnjenja i propusnosti – mjeri se u bitovima. – mjeri se u bitovima.• Varijacija kašnjenja (jitter)Varijacija kašnjenja (jitter) – mjeri se u vremenskim jedinicama. – mjeri se u vremenskim jedinicama.

139


KašnjenjeKašnjenje

• Vrijeme koje je potrebno jednom bitu da prijeđe put kroz mrežu od jednog do drugog Vrijeme koje je potrebno jednom bitu da prijeđe put kroz mrežu od jednog do drugog računala.računala.• Mjeri se u vremenskim jedinicama, obično u milisekundama.Mjeri se u vremenskim jedinicama, obično u milisekundama.• Ovisi o izabranom paru računala, te varira čak i za isti par računala. Zato se obično Ovisi o izabranom paru računala, te varira čak i za isti par računala. Zato se obično izražava kao izražava kao prosječno odnosno maksimalno kašnjenje.prosječno odnosno maksimalno kašnjenje.• Po analogiji s automobilima i cestom, kašnjenje odgovara vremenu koje jedan Po analogiji s automobilima i cestom, kašnjenje odgovara vremenu koje jedan automobil automobil provede na putu od jednog grada do drugog.provede na putu od jednog grada do drugog.

RI ZG

t

140



• Sastoji se od više dijelova:Sastoji se od više dijelova:• Kašnjenje zbog prolaska (propagation delay) – vrijeme potrebno signalu da Kašnjenje zbog prolaska (propagation delay) – vrijeme potrebno signalu da prođe kroz prođe kroz medij.medij.• Kašnjenje zbog prospajanja (switching delay) – vrijeme potrebno da paketna Kašnjenje zbog prospajanja (switching delay) – vrijeme potrebno da paketna sklopka sklopka prihvati cijeli paket te izabere slijedeći skok.prihvati cijeli paket te izabere slijedeći skok.• Kašnjenje zbog čekanja na pristup (access delay) – vrijeme koje računalo u LAN-Kašnjenje zbog čekanja na pristup (access delay) – vrijeme koje računalo u LAN-u mora u mora čekati da bi dobilo pristup do zajedničkog medija.čekati da bi dobilo pristup do zajedničkog medija.• Kašnjenje zbog čekanja u redu (queuing delay) - vrijeme koje paket provede Kašnjenje zbog čekanja u redu (queuing delay) - vrijeme koje paket provede čekajući u čekajući u memoriji paketne sklopke.memoriji paketne sklopke.

141



RI ZGKIKOVICA

Kašnjenje zbog Kašnjenje zbog čekanja na čekanja na pristup (access pristup (access delay)delay)

Kašnjenje zbog Kašnjenje zbog prolaska prolaska (propagation (propagation delay)delay)

Kašnjenje zbog Kašnjenje zbog čekanja u redu čekanja u redu (queuing delay)(queuing delay)

Kašnjenje zbog Kašnjenje zbog prospajanja prospajanja (switching delay)(switching delay)


142



• Tipične vrijednosti za kašnjenje zbog prolaska su od 1 ms (u slučaju LAN-a) do Tipične vrijednosti za kašnjenje zbog prolaska su od 1 ms (u slučaju LAN-a) do nekoliko stotina nekoliko stotina ms (u slučaju satelitskih veza).ms (u slučaju satelitskih veza).• Kašnjenje zbog prospajanja obično ima jako male vrijednosti, tako da je to najmanje Kašnjenje zbog prospajanja obično ima jako male vrijednosti, tako da je to najmanje značajan značajan dio ukupnog kašnjenja.dio ukupnog kašnjenja.• Vrijednosti kašnjenja zbog čekanja na pristup ili zbog čekanja u redu ovise o Vrijednosti kašnjenja zbog čekanja na pristup ili zbog čekanja u redu ovise o opterećenosti opterećenosti mreže, te obično predstavljaju najznačajniji dio mreže, te obično predstavljaju najznačajniji dio ukupnog kašnjenja.ukupnog kašnjenja.

143


PropusnostPropusnost

• Količina podataka koja se u jedinici vremena može slati kroz mrežu od jednog Količina podataka koja se u jedinici vremena može slati kroz mrežu od jednog računala prema računala prema drugom.drugom.• Mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici, obično u Mbit/s.Mjeri se u bitovima po vremenskoj jedinici, obično u Mbit/s.• Po analogiji s automobilima i cestom, propusnost odgovara broju automobila koji Po analogiji s automobilima i cestom, propusnost odgovara broju automobila koji mogu ući na mogu ući na cestu u jedinici vremena.cestu u jedinici vremena.

RI ZG

144


PropusnostPropusnost

• Često se propusnost naziva “brzina”, no to je pogrešno jer je propusnost mjera za Često se propusnost naziva “brzina”, no to je pogrešno jer je propusnost mjera za kapacitet, a kapacitet, a ne za brzinu mreže.ne za brzinu mreže.• Tipične vrijednosti za propusnost u današnjim mrežama kreću se od 50-tak Kbit/s Tipične vrijednosti za propusnost u današnjim mrežama kreću se od 50-tak Kbit/s kod dial-up kod dial-up veza, preko nekoliko Mbit/s u WAN-ovima ili kod ADSL veza, sve do 1Gbit/s veza, preko nekoliko Mbit/s u WAN-ovima ili kod ADSL veza, sve do 1Gbit/s u LAN-ovima.u LAN-ovima.• Pojam propusnosti komunikacijske linije prilično je srodan pojmu širine pojasa Pojam propusnosti komunikacijske linije prilično je srodan pojmu širine pojasa (bandwidth) te (bandwidth) te linije. No, tu ipak postoji razlika.linije. No, tu ipak postoji razlika.

• Propusnost mjeri stvarnu količinu podataka koji se mogu slati u jedinici Propusnost mjeri stvarnu količinu podataka koji se mogu slati u jedinici vremena.vremena.• Širina pojasa daje teorijsku gornju ogradu za propusnost koju postavlja sam Širina pojasa daje teorijsku gornju ogradu za propusnost koju postavlja sam fizički medij.fizički medij.

145


Odnos između kašnjenja i propusnostiOdnos između kašnjenja i propusnosti

• U teoriji, kašnjenje i propusnost su dvije nezavisne veličine. U praksi, te veličine ipak U teoriji, kašnjenje i propusnost su dvije nezavisne veličine. U praksi, te veličine ipak djeluju djeluju jedna na drugu.jedna na drugu.• Razlog za međusobnu ovisnost lako je razumjeti pomoću analogije s automobilima i Razlog za međusobnu ovisnost lako je razumjeti pomoću analogije s automobilima i cestom. cestom. Ako je cesta zakrčena prometom, tada svi moraju sporije voziti pa se Ako je cesta zakrčena prometom, tada svi moraju sporije voziti pa se vrijeme putovanja vrijeme putovanja produljuje.produljuje.• Ukoliko u WAN ulazi velika količina podataka, tada paketne sklopke nisu u stanju Ukoliko u WAN ulazi velika količina podataka, tada paketne sklopke nisu u stanju odmah odmah obraditi velik broj paketa, pa se povećava kašnjenje zbog čekanja u redu.obraditi velik broj paketa, pa se povećava kašnjenje zbog čekanja u redu.

146



• Slično, ukoliko kroz LAN krene velika količina podataka, tada se povećava kašnjenje Slično, ukoliko kroz LAN krene velika količina podataka, tada se povećava kašnjenje zbog zbog čekanja na pristup zajedničkom mediju.čekanja na pristup zajedničkom mediju.• Pojava povećanog kašnjenja zbog velikog prometa u mreži zove se zagušenje Pojava povećanog kašnjenja zbog velikog prometa u mreži zove se zagušenje (congestion).(congestion).• U slučaju zagušenja, odgovarajući protokol trebao bi smanjiti intenzitet ubacivanja U slučaju zagušenja, odgovarajući protokol trebao bi smanjiti intenzitet ubacivanja novih novih podataka u mrežu.podataka u mrežu.• Iskustvo je pokazalo da vrijedi slijedeća približna formula koja povezuje kašnjenje i Iskustvo je pokazalo da vrijedi slijedeća približna formula koja povezuje kašnjenje i propusnost.propusnost.

147



• Neka je D0 kašnjenje u situaciji kad u mreži nema prometa. Neka je U vrijednost Neka je D0 kašnjenje u situaciji kad u mreži nema prometa. Neka je U vrijednost između 0 i 1 između 0 i 1 koja kaže koliki dio ukupne propusnosti se trenutno koja kaže koliki dio ukupne propusnosti se trenutno koristi. Tada se stvarno kašnjenje D dobiva koristi. Tada se stvarno kašnjenje D dobiva kao:kao:

D = D0 / (1 - U)D = D0 / (1 - U)• Znači, ako je mreža neopterećena, stvarno kašnjenje je D0. Ako mreža radi na 50% Znači, ako je mreža neopterećena, stvarno kašnjenje je D0. Ako mreža radi na 50% svoje svoje propusnosti, stvarno kašnjenje se udvostručuje. Kad se promet približi propusnosti, stvarno kašnjenje se udvostručuje. Kad se promet približi kapacitetu mreže, kapacitetu mreže, kašnjenje teži prema beskonačnosti.kašnjenje teži prema beskonačnosti.

148


Umnožak kašnjenja i propusnostiUmnožak kašnjenja i propusnosti

• Mjeri se u bitovima. Daje količinu podataka koja odjednom može biti prisutna u Mjeri se u bitovima. Daje količinu podataka koja odjednom može biti prisutna u mreži.mreži.• Po analogiji s automobilima i cestama, umnožak kašnjenja i propusnosti odgovara Po analogiji s automobilima i cestama, umnožak kašnjenja i propusnosti odgovara

maksimalnom broju automobila koji se u jednom trenutku mogu zateći na cesti.maksimalnom broju automobila koji se u jednom trenutku mogu zateći na cesti.

RI ZG

149


Umnožak kašnjenja i propusnostiUmnožak kašnjenja i propusnosti

• U slučaju zasebne komunikacijske linije između dva računala, ovaj umnožak daje U slučaju zasebne komunikacijske linije između dva računala, ovaj umnožak daje količinu količinu podataka koju pošiljatelj može proizvesti i poslati prije nego što primatelj podataka koju pošiljatelj može proizvesti i poslati prije nego što primatelj dobije prvi bit.dobije prvi bit.• U slučaju mreže s paketnim sklopkama, umnožak postavlja zahtjev na ukupni U slučaju mreže s paketnim sklopkama, umnožak postavlja zahtjev na ukupni kapacitet kapacitet memorija unutar sklopki. Ako sklopke nemaju toliko memorije, tada lako memorija unutar sklopki. Ako sklopke nemaju toliko memorije, tada lako može doći do gubitkamože doći do gubitka

podataka jer se oni neće imati gdje pohraniti.podataka jer se oni neće imati gdje pohraniti.• Situacija kad sklopka gubi pakete zato jer ih nema gdje pohraniti zove se kolaps Situacija kad sklopka gubi pakete zato jer ih nema gdje pohraniti zove se kolaps uslijed uslijed zagušenja (congestion collapse).zagušenja (congestion collapse).

150


Varijacija kašnjenjaVarijacija kašnjenja

• Broj koji kaže koliko kašnjenje može biti veće ili manje od svoje prosječne vrijednosti.Broj koji kaže koliko kašnjenje može biti veće ili manje od svoje prosječne vrijednosti.• Mjeri se u vremenskim jedinicama, na primjer u milisekundama.Mjeri se u vremenskim jedinicama, na primjer u milisekundama.• Važan pokazatelj ukoliko se pokreće multimedijska aplikacija, na primjer Važan pokazatelj ukoliko se pokreće multimedijska aplikacija, na primjer reprodukcija video reprodukcija video zapisa preko mreže.zapisa preko mreže.• Za takve aplikacije je zapravo potrebna mreža sa što manjom varijacijom kašnjenja Za takve aplikacije je zapravo potrebna mreža sa što manjom varijacijom kašnjenja (zero-(zero- jitter network).jitter network).• Kašnjenje u mreži svakako će uzrokovati da se video zapis kod primatelja Kašnjenje u mreži svakako će uzrokovati da se video zapis kod primatelja reproducira s reproducira s vremenskim pomakom u odnosu na pošiljatelja.vremenskim pomakom u odnosu na pošiljatelja.

151


Varijacija kašnjenjaVarijacija kašnjenja

• No varijacija u kašnjenju poremetit će i takvu vremenski pomaknutu reprodukciju. No varijacija u kašnjenju poremetit će i takvu vremenski pomaknutu reprodukciju. Naime:Naime:

• Iznenadno smanjenje kašnjenja uzrokovat će da se dio video zapisa reproducira Iznenadno smanjenje kašnjenja uzrokovat će da se dio video zapisa reproducira neprirodno brzo.neprirodno brzo.

• Iznenadno povećanje kašnjenja vidjet će se kao usporenje ili zastajkivanje video Iznenadno povećanje kašnjenja vidjet će se kao usporenje ili zastajkivanje video reprodukcije.reprodukcije.

• Kod mreže s velikom varijacijom kašnjenja, reprodukcija video zapisa može se Kod mreže s velikom varijacijom kašnjenja, reprodukcija video zapisa može se ostvariti jedino ostvariti jedino tako da se dijelovi video zapisa spremaju u buffer na tako da se dijelovi video zapisa spremaju u buffer na strani primatelja, te da se reprodukcija strani primatelja, te da se reprodukcija odvija iz buffera s vremenskim pomakom odvija iz buffera s vremenskim pomakom koji je još veći od kašnjenja.koji je još veći od kašnjenja.

152


SADRŽAJSADRŽAJ

• Temeljne postavke i arhitektura interneta (čvorovi domaćini – host Temeljne postavke i arhitektura interneta (čvorovi domaćini – host computers; computers; čvorovi usmjernici – routers, TCP/IP Internet protokol).čvorovi usmjernici – routers, TCP/IP Internet protokol).• Adrese za Internet protokol IP.Adrese za Internet protokol IP.• Pretvaranje IP adrese u hardversku.Pretvaranje IP adrese u hardversku.• IP datagrami i njihovo prosljeđivanje (bezspojna i spojna usluga, IP datagrami). IP datagrami i njihovo prosljeđivanje (bezspojna i spojna usluga, IP datagrami). • Mehanizam dojave grešaka – ICMP.Mehanizam dojave grešaka – ICMP.• Transportni protokol TCP. Transportni protokol TCP. • Klijent Server interakcija i osnovne aplikacije u Internetu.Klijent Server interakcija i osnovne aplikacije u Internetu.

153


Temeljne postavke i arhitektura internetaTemeljne postavke i arhitektura interneta

• Niti jedna mrežna tehnologija nije optimalna za sve potrebe.Niti jedna mrežna tehnologija nije optimalna za sve potrebe.• Kombiniranjem tehnologija dobiva se prilagodljivo (robusno) rješenje.Kombiniranjem tehnologija dobiva se prilagodljivo (robusno) rješenje.• Javlja se problem pružanja jedinstvene usluge pri komunikaciji među čvorovima u Javlja se problem pružanja jedinstvene usluge pri komunikaciji među čvorovima u tehnološki tehnološki različitim mrežama.različitim mrežama.• Spajanje raznorodnih fizičkih mreža u jedinstvenu logičku mrežu je koncept koji se Spajanje raznorodnih fizičkih mreža u jedinstvenu logičku mrežu je koncept koji se naziva naziva InternetworkingInternetworking..

154



• Činjenica:Činjenica: Nije moguće spojiti dvije tehnološki nekompatibilne mreže jednostavnim Nije moguće spojiti dvije tehnološki nekompatibilne mreže jednostavnim spajenjemspajenjem

žica.žica.• Pitanje:Pitanje: Može li se pružiti jedinstvena usluga bez uvođenja jedinstvenog tehnološkog Može li se pružiti jedinstvena usluga bez uvođenja jedinstvenog tehnološkog standarda standarda za sve fizičke mreže?za sve fizičke mreže?• Sklopovsko (hardware-sko) rješenje zvano premošćivanje (bridgeing) ne rješava Sklopovsko (hardware-sko) rješenje zvano premošćivanje (bridgeing) ne rješava problem problem povezivanja raznorodnih mreža u potpunosti.povezivanja raznorodnih mreža u potpunosti.• Različite mreže mogu koristiti različite tipove adresiranja i formate paketa i okvira.Različite mreže mogu koristiti različite tipove adresiranja i formate paketa i okvira.

155



• Problem se rješava kombiniranjem programskog (software-skog) i sklopovskog Problem se rješava kombiniranjem programskog (software-skog) i sklopovskog (hardware-skog) (hardware-skog) rješenja.rješenja.• Paradigma, koja se zove Internetworking, koristi dodatne uređaje koji se zovu Paradigma, koja se zove Internetworking, koristi dodatne uređaje koji se zovu usmjernici (router-usmjernici (router- i), i slojevito građene protokole.i), i slojevito građene protokole.• Kaže se da je Internet virtualna mreža budući da je komunikacijski sustav apstrakcija Kaže se da je Internet virtualna mreža budući da je komunikacijski sustav apstrakcija koja skriva koja skriva fizičke detalje mreža sastavnica i routera koji ih povezuju.fizičke detalje mreža sastavnica i routera koji ih povezuju.

156



• Router se sastoji od procesora, memorije i posebnog I/O sučelja za svaku od mreža u Router se sastoji od procesora, memorije i posebnog I/O sučelja za svaku od mreža u kojima je kojima je čvor.čvor.• Mreže tretiraju router kao bilo koji drugi čvor.Mreže tretiraju router kao bilo koji drugi čvor.• Budući da router mora usmjeriti svaki paket, njegov procesor nije dovoljan za Budući da router mora usmjeriti svaki paket, njegov procesor nije dovoljan za održavanje održavanje prometa između proizvoljnog broja mreža.prometa između proizvoljnog broja mreža.• Redundantnost povećava pouzdanost.Redundantnost povećava pouzdanost.• Komunikacijski protokol nadgleda i usmjerava promet pri preopterećenju routera.Komunikacijski protokol nadgleda i usmjerava promet pri preopterećenju routera.

RouterRouter

Router Router

157



• Zadatak koji router obavlja je složen budući da svaki okvir iz jedne mreže mora biti Zadatak koji router obavlja je složen budući da svaki okvir iz jedne mreže mora biti preusmjeren preusmjeren u drugu mrežu i upućen do krajnjeg čvora.u drugu mrežu i upućen do krajnjeg čvora.• Da bi se zadatak riješio, potreban je slojevito projektirani protokol.Da bi se zadatak riješio, potreban je slojevito projektirani protokol.• Prvi model za slojeviti protokol je bio 7-slojni OSI model (Open Systems Prvi model za slojeviti protokol je bio 7-slojni OSI model (Open Systems Interconnection Basic Interconnection Basic Reference Model).Reference Model).

158



• 5-slojni TCP/IP model omogućuje komunikaciju među aplikacijama koje se izvršavaju 5-slojni TCP/IP model omogućuje komunikaciju među aplikacijama koje se izvršavaju na na računalima u fizički različitim mrežama.računalima u fizički različitim mrežama.

FIZIČKI SLOJFIZIČKI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJ

PRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJMREŽNI SLOJMREŽNI SLOJ

SESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI PREZENTACIJSKI

SLOJSLOJ

APLIKACIJSKI SLOJAPLIKACIJSKI SLOJ

159



• Omogućio globalni Internet.Omogućio globalni Internet.• Pošiljatelj: dijeli podatke u segmente (pakete), i šalje ih mrežnom slojuPošiljatelj: dijeli podatke u segmente (pakete), i šalje ih mrežnom sloju• Primatelj: slaže segmente i prosljeđuje ih aplikacijskom slojuPrimatelj: slaže segmente i prosljeđuje ih aplikacijskom sloju

Router

Router

Router

FIZIFIZIČČKI SLOJKI SLOJ

PODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJ

PRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJ

MREMREŽŽNI SLOJNI SLOJ



































160



• Osnovno komunikacijsko sklopovlje (hardware) ima mehanizme koji znaju prenijeti Osnovno komunikacijsko sklopovlje (hardware) ima mehanizme koji znaju prenijeti bitove bitove podataka od jednog čvora do drugog.podataka od jednog čvora do drugog.• Protokol je apstrakcija koja definira skup pravila po kojoj čvorovi u mreži mogu Protokol je apstrakcija koja definira skup pravila po kojoj čvorovi u mreži mogu izmjenjivati izmjenjivati poruke bez da direktno interreagiraju sa sklopovljem (hardwareom).poruke bez da direktno interreagiraju sa sklopovljem (hardwareom).• Komunikacijski problem se ne rješava monolitnim modelom već se organizira kao Komunikacijski problem se ne rješava monolitnim modelom već se organizira kao stog slojeva stog slojeva (layering model). To olakšava analizu, projektiranje i (layering model). To olakšava analizu, projektiranje i izvođenje programske podrške (softwarea). izvođenje programske podrške (softwarea). Također, povećava prilagodljivost i Također, povećava prilagodljivost i robustnost rješenja.robustnost rješenja.

161



• Svaki sloj protokola rješava dio komunikacijskog problema. U tu svrhu svaki sloj na Svaki sloj protokola rješava dio komunikacijskog problema. U tu svrhu svaki sloj na početnom početnom čvoru dodaje informacije zaglavlju izlaznog okvira. Na krajnjem čvoru se ti čvoru dodaje informacije zaglavlju izlaznog okvira. Na krajnjem čvoru se ti podaci uklanjaju.podaci uklanjaju.• Paketi pri slanju dobivaju slijedni broj. Čvor primatelj slaže pakete po slijednim Paketi pri slanju dobivaju slijedni broj. Čvor primatelj slaže pakete po slijednim brojevima.brojevima.• Izgubljeni paketi ponovno se šalju.Izgubljeni paketi ponovno se šalju.

KORISNIČKI PODACIKORISNIČKI PODACI

FIZIČKI SLOJFIZIČKI SLOJPODATKOVNI SLOJPODATKOVNI SLOJ

PRIJENOSNI SLOJPRIJENOSNI SLOJMREŽNI SLOJMREŽNI SLOJ

SESIJSKI SLOJSESIJSKI SLOJPREZENTACIJSKI PREZENTACIJSKI

SLOJSLOJ


162



• Razlikuju se čvorovi domaćini host-computers (računala koja izvode neku aplikaciju), Razlikuju se čvorovi domaćini host-computers (računala koja izvode neku aplikaciju), te čvorovi te čvorovi usmjernici (Routers) koji povezuju raznorodne mreže.usmjernici (Routers) koji povezuju raznorodne mreže.• Usmjernik je računalo sa dva mrežna sučelja koje prebacuje i prevodi podatke Usmjernik je računalo sa dva mrežna sučelja koje prebacuje i prevodi podatke između dvije između dvije raznolike mreže.raznolike mreže.• Svi čvorovi koriste slojeve TCP/IP protokola.Svi čvorovi koriste slojeve TCP/IP protokola.• No svi čvorovi ne koriste sve slojeve protokola. Npr. router ne treba protokole sloja 5 No svi čvorovi ne koriste sve slojeve protokola. Npr. router ne treba protokole sloja 5

(aplikacijski sloj).(aplikacijski sloj).

163



• Stvara se dojam virtualne mreže budući da gornji slojevi protokola skrivaju fizičke Stvara se dojam virtualne mreže budući da gornji slojevi protokola skrivaju fizičke detalje mrežadetalje mreža• Posebno se skrivaju detalji (prevođenjem):Posebno se skrivaju detalji (prevođenjem):

• fizičkih veza i fizičkih adresafizičkih veza i fizičkih adresa• fizičkih formata okvira i prikaza podatakafizičkih formata okvira i prikaza podataka

• Umjesto toga postoje:Umjesto toga postoje:• virtualne IP adrese,virtualne IP adrese,• virtualni paketi ili datagrami.virtualni paketi ili datagrami.

164



• Pojam apstraktnog paketa, te apstraktne adrese omogućava izmjenu poruka između Pojam apstraktnog paketa, te apstraktne adrese omogućava izmjenu poruka između čvorova u čvorova u raznorodnim mrežama.raznorodnim mrežama.

Computer

Computer

Laptop

Laptop

Computer Computer

Computer

165



• Takav model omogućuje skalabilno i robusno rješenje problema pružanja jedinstvene Takav model omogućuje skalabilno i robusno rješenje problema pružanja jedinstvene usluge u usluge u stalno rastućoj mreži.stalno rastućoj mreži.

Computer

Computer

Laptop

Laptop

Computer Computer

Computer

mreža 1

mreža 2

mreža 3

Router

Router

Router

166


SADRŽAJSADRŽAJ


167


Adrese za Internet protokol IPAdrese za Internet protokol IP

• IP adresiranje stvara dojam velike homogene mreže s jedinstvenom uslugom.IP adresiranje stvara dojam velike homogene mreže s jedinstvenom uslugom.• Virtualna mreža se može realizirati isključivo ukoliko svi čvorovi koriste jedinstven Virtualna mreža se može realizirati isključivo ukoliko svi čvorovi koriste jedinstven sustav sustav adresiranja.adresiranja.• Sustav adresiranja u virtualnoj mreži mora biti neovisan o fizičkim adresama.Sustav adresiranja u virtualnoj mreži mora biti neovisan o fizičkim adresama.• Rezultat je da dvije aplikacije ili dva korisnika izmjenjuju poruke bez znanja fizičkih Rezultat je da dvije aplikacije ili dva korisnika izmjenjuju poruke bez znanja fizičkih adresa.adresa.• Informaciju o fizičkim adresama trebaju samo niži slojevi protokola.Informaciju o fizičkim adresama trebaju samo niži slojevi protokola.

168



• Adresiranje u stogu protokola TCP/IP je određeno Internet protokolom IP.Adresiranje u stogu protokola TCP/IP je određeno Internet protokolom IP.• Svaki čvor u mreži ima 32-bitni broj koji se naziva Svaki čvor u mreži ima 32-bitni broj koji se naziva Internet Protocol addressInternet Protocol address ili ili skraćeno IP skraćeno IP adresa.adresa.• Svaki paket koji se šalje kroz virtualnu mrežu u zaglavlju ima IP adresu polaznog i Svaki paket koji se šalje kroz virtualnu mrežu u zaglavlju ima IP adresu polaznog i dolaznog dolaznog čvora.čvora.• Sva komunikacija se odvija jedino korištenjem IP adresa.Sva komunikacija se odvija jedino korištenjem IP adresa.

169



• 32-bitna IP adresa se dijeli na 32-bitna IP adresa se dijeli na prefiksprefiks i i sufikssufiks..• PrefiksPrefiks ili ili adresa mrežeadresa mreže identificira fizičku mrežu u kojoj se čvor nalazi. identificira fizičku mrežu u kojoj se čvor nalazi.• SufiksSufiks označava pojedinačni čvor u mreži. označava pojedinačni čvor u mreži.• Dvije međusobno povezane fizičke mreže ne mogu imati istu mrežnu adresu niti dva Dvije međusobno povezane fizičke mreže ne mogu imati istu mrežnu adresu niti dva čvora u čvora u istoj fizičkoj mreži ne mogu imati isti sufiks.istoj fizičkoj mreži ne mogu imati isti sufiks.• Hijerahija IP adresa olakšava usmjeravanje:Hijerahija IP adresa olakšava usmjeravanje:

• Svaki čvor ima jedinstvenu IP adresu (prefiks, sufiks)Svaki čvor ima jedinstvenu IP adresu (prefiks, sufiks)• Administriranje mrežnih adresa je globalno, a sufiksa lokalno.Administriranje mrežnih adresa je globalno, a sufiksa lokalno.

170



• Problem: Kako podijeliti 32 bita na prefiks i sufiks?Problem: Kako podijeliti 32 bita na prefiks i sufiks?• Preveliki prefiks ograničava veličinu fizičkih mreža (tj. broja čvorova u mreži).Preveliki prefiks ograničava veličinu fizičkih mreža (tj. broja čvorova u mreži).• Preveliki sufiks ograničava broj fizičkih mreža.Preveliki sufiks ograničava broj fizičkih mreža.• Kompromis: Prva 4 bita adrese određuju klasu IP adrese. Postoji 5 klasa, tri primarne Kompromis: Prva 4 bita adrese određuju klasu IP adrese. Postoji 5 klasa, tri primarne i dvije i dvije sekundarne.sekundarne.

171



• Klase IP adresa:Klase IP adresa:

00 PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS11 22 33 44 88 1616 2424 3232

11 PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS00

11 PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS11 00

11 MULTICAST ADRESAMULTICAST ADRESA11 11 00

11 REZERVIRANO ZA BUDUĆE KORIŠTENJEREZERVIRANO ZA BUDUĆE KORIŠTENJE11 11 11

AA

BB

CC

DD

EE

172



• Klase IP adresa:Klase IP adresa:

KLASAKLASA OPSEG BROJEVA OPSEG BROJEVA MREŽEMREŽE

MOGUĆI BROJ MOGUĆI BROJ MREŽAMREŽA

OPSEG BROJEVA OPSEG BROJEVA ČVOROVAČVOROVA

MOGUĆI BROJ MOGUĆI BROJ ČVOROVAČVOROVA

AA 0.XXX.XXX.XXX -0.XXX.XXX.XXX -127.XXX.XXX.XXX127.XXX.XXX.XXX

128128 XXX.0.0.1 - XXX.0.0.1 - XXX.255.255.254XXX.255.255.254

1677721167772166

BB 128.0.XXX.XXX - 128.0.XXX.XXX - 191.255.XXX.XXX191.255.XXX.XXX

1638416384 XXX.XXX.0.1 - XXX.XXX.0.1 - XXX.XXX.255.254XXX.XXX.255.254

6553665536

CC 192.0.0.XXX - 192.0.0.XXX - 223.255.255.XXX223.255.255.XXX

20971502097150 XXX.XXX.XXX.1 - XXX.XXX.XXX.1 - XXX.XXX.XXX.254XXX.XXX.XXX.254

254254

173



• Klase A, B, C su primarne klase i koriste se za adresiranje čvorova.Klase A, B, C su primarne klase i koriste se za adresiranje čvorova.• Klasa D se koristi za multicasting (skup čvorova dijeli multicast adresu, svaki dobiva Klasa D se koristi za multicasting (skup čvorova dijeli multicast adresu, svaki dobiva kopiju kopiju svakog paketa poslanog na multicast adresu).svakog paketa poslanog na multicast adresu).

174



• 32 -bitni brojevi se zapisuju u ljudima čitljivijem formatu tako da se pojedini okteti 32 -bitni brojevi se zapisuju u ljudima čitljivijem formatu tako da se pojedini okteti zapišu zapišu decimalno i odijele točkom.decimalno i odijele točkom.• 0 se pojavljuje kada su svi bitovi u oktetu 0, dok je 255 najveća vrijednost i označava 0 se pojavljuje kada su svi bitovi u oktetu 0, dok je 255 najveća vrijednost i označava 8 jedinica8 jedinica

32-bitna IP ADRESA32-bitna IP ADRESA DECIMALNA NOTACIJADECIMALNA NOTACIJA10000001 00110100 00000100 10000001 00110100 00000100 0000000000000000

129.52.6.0129.52.6.0

11000000 00000101 00110000 11000000 00000101 00110000 0000001100000011

192.5.48.3192.5.48.3

00001010 00000010 00000000 00001010 00000010 00000000 0010010100100101

10.2.0.3710.2.0.37

10000000 00001010 00000010 10000000 00001010 00000010 0000001100000011

128.10.2.3128.10.2.3

10000000 10000000 11111111 10000000 10000000 11111111 0000000000000000

128.128.255.0128.128.255.0

175



• Adresiranje unutar Interneta mora biti jedinstveno.Adresiranje unutar Interneta mora biti jedinstveno.• Adresa mreže se dobiva u koordinaciji s centralnom međunarodnom agencijom za Adresa mreže se dobiva u koordinaciji s centralnom međunarodnom agencijom za upravljanje upravljanje mrežom (mrežom (International Assigned Number AuthorityInternational Assigned Number Authority).).• Sufiks adrese se dobiva od lokalnog administratora u kompaniji koja pruža uslugu Sufiks adrese se dobiva od lokalnog administratora u kompaniji koja pruža uslugu pristupa pristupa Internetu, poznatijom kao ISP (Internetu, poznatijom kao ISP (Internet Service ProviderInternet Service Provider).).• Primjer: Primjer: 78.2.75.578.2.75.5

176



• Heterogena mreža od 4 podmreže.Heterogena mreža od 4 podmreže.• Projektant dodjeljuje prefikse mrežama na osnovu pretpostavke o mogućem broju Projektant dodjeljuje prefikse mrežama na osnovu pretpostavke o mogućem broju čvorova.čvorova.• Najčešće su adrese tipa B i CNajčešće su adrese tipa B i C• Sufiksi se mogu proizvoljno dodjeljivati.Sufiksi se mogu proizvoljno dodjeljivati.

PREFIKS 128.10

PREFIKS 128.211

PREFIKS 10

PREFIKS 192.5.48

128.10.1.0 128.10.0.1

Router

128.211.6.115 128.211.28.4

Router

Router

10.0.0.37 10.0.0.45

192.5.48.1 192.5.48.100

177



• Klase IP adresa predstavljaju veliko fizičko ograničenje rastu interneta.Klase IP adresa predstavljaju veliko fizičko ograničenje rastu interneta.• Potreba za novom apstrakcijom.Potreba za novom apstrakcijom.• Uvođenje pojma podmrežnog adresiranja (subnet adressing) i pojma bezklasnog Uvođenje pojma podmrežnog adresiranja (subnet adressing) i pojma bezklasnog adresiranja adresiranja (classless addressing).(classless addressing).• Dijeljenje na prefiks i sufiks može se realizirati na proizvoljnom mjestu.Dijeljenje na prefiks i sufiks može se realizirati na proizvoljnom mjestu.

178



• IP adresa A se dijeli na sufiks i prefiks pomoću adresne maske M.IP adresa A se dijeli na sufiks i prefiks pomoću adresne maske M.• Adresna maska M je dodatni 32-bitni broj.Adresna maska M je dodatni 32-bitni broj.• Par (A,M) se zapisuje u CIDR notaciji kao npr. 128.10.2.3/16.Par (A,M) se zapisuje u CIDR notaciji kao npr. 128.10.2.3/16.• Bezklasna adresa je uređeni par (A,M), a prefiks mreže se računa po formuli Bezklasna adresa je uređeni par (A,M), a prefiks mreže se računa po formuli P=(A&M).P=(A&M).• U decimalnoj notaciji za donji primjer mrežna maska iznosi 255.255.0.0 koja, za IP U decimalnoj notaciji za donji primjer mrežna maska iznosi 255.255.0.0 koja, za IP adresu adresu 128.10.2.3 daje prefiks 128.10.0.0.128.10.2.3 daje prefiks 128.10.0.0.

1000000010000000 0000101000001010 0000001000000010 00000011000000111111111111111111 1111111111111111 0000000000000000 00000000000000001000000010000000 0000101000001010 0000000000000000 0000000000000000

IP AdresaIP AdresaMrežna maskaMrežna maskaAdresa mrežeAdresa mreže

179



• CIDR - skraćenica za CIDR - skraćenica za Classless Inter-Domain RoutingClassless Inter-Domain Routing• Adresa 128.10.2.3 je primjer adrese klase B.Adresa 128.10.2.3 je primjer adrese klase B.• U klasnoj notaciji ISP može ovu adresu dodjeliti jednom korisniku koji u svojoj mreži U klasnoj notaciji ISP može ovu adresu dodjeliti jednom korisniku koji u svojoj mreži može imatimože imati

221616 čvorova. čvorova.• Korištenjem CIDR notacije ISP može velikom korisniku dodjeliti ekvivalentnu CIDR Korištenjem CIDR notacije ISP može velikom korisniku dodjeliti ekvivalentnu CIDR adresu adresu 128.10.2.3/16.128.10.2.3/16.• Alternativno, ISP može dodjeliti dva prefiksa 128.10.2.16/28 i 128.10.2.32/28 za Alternativno, ISP može dodjeliti dva prefiksa 128.10.2.16/28 i 128.10.2.32/28 za manje klijente manje klijente (maksimalno 14 čvorova, zašto?).(maksimalno 14 čvorova, zašto?).

180



• Za masku /28 ili decimalno 255.255.255.240, korisnik ima 4 bita za dodjeljivanje Za masku /28 ili decimalno 255.255.255.240, korisnik ima 4 bita za dodjeljivanje lokalnih adresa. lokalnih adresa. Decimalno je to 128.10.2.16 do 128.10.2.31.Decimalno je to 128.10.2.16 do 128.10.2.31.• To bi bilo maksimalno 16 sufiksa.To bi bilo maksimalno 16 sufiksa.• No, adrese 128.10.2.16 i 128.10.2.31 su rezervirane.No, adrese 128.10.2.16 i 128.10.2.31 su rezervirane.

• Adresa mreže 128.10.2.16/28 je 128.10.2.16 i ona se ne bi smjela pojavljivati Adresa mreže 128.10.2.16/28 je 128.10.2.16 i ona se ne bi smjela pojavljivati kao adresa kao adresa čvora.čvora.• Adresa 128.10.2.31/28 (odgovara sufiksu u kojem se binarno pojavljuju sve Adresa 128.10.2.31/28 (odgovara sufiksu u kojem se binarno pojavljuju sve jedinice) je jedinice) je broadcast adresa.broadcast adresa.

181



• Paket koji izvana dođe na broadcast adresu mreže bit će dostavljen svim čvorovima Paket koji izvana dođe na broadcast adresu mreže bit će dostavljen svim čvorovima u toj mreži.u toj mreži.• Slično se ponaša i paket koji je odaslan na multicast adresu.Slično se ponaša i paket koji je odaslan na multicast adresu.• Pored ovih adresa, rezervirana je i takozvana Pored ovih adresa, rezervirana je i takozvana loopbackloopback adresa koja služi adresa koja služi programerima za programerima za testiranje programske podrške (software-a) koji koristi testiranje programske podrške (software-a) koji koristi TCP/IP protokol.TCP/IP protokol.• Loopback adrese imaju mrežni prefiks 127/8.Loopback adrese imaju mrežni prefiks 127/8.• Omiljena loopback adresa je 127.0.0.1.Omiljena loopback adresa je 127.0.0.1.

182



• Adresa 255.255.255.255 je takozvana Adresa 255.255.255.255 je takozvana limited broadcastlimited broadcast adresa koja se koristi za adresa koja se koristi za lokalno slanjelokalno slanje

paketa kroz cijelu lokalnu mrežu (prilikom pokretanja mreže).paketa kroz cijelu lokalnu mrežu (prilikom pokretanja mreže).• Rezervirane IP adrese sažeto su prikazane u slijedećoj tablici.Rezervirane IP adrese sažeto su prikazane u slijedećoj tablici.

PREFIKSPREFIKS SUFIKSSUFIKS VRSTA ADRESEVRSTA ADRESE SVRHASVRHAsve 0sve 0 sve 0sve 0 ovo računaloovo računalo koristi se prilikom podizanja koristi se prilikom podizanja

sustavasustavamrežna mrežna adresaadresa

sve 0sve 0 mrežamreža identifikacija mrežeidentifikacija mreže

mrežna mrežna adresaadresa

sve 1sve 1 usmjerena usmjerena difuzijadifuzija

difuzija u specifičnoj mrežidifuzija u specifičnoj mreži

sve 1sve 1 sve 1sve 1 ograničena ograničena difuzijadifuzija

difuzija u lokalnoj mrežidifuzija u lokalnoj mreži

127127 bilo štobilo što loopbackloopback testiranjetestiranje

183



• Svaki usmjernik po TCP/IP protokolu ima svoju IP adresu.Svaki usmjernik po TCP/IP protokolu ima svoju IP adresu.• Svaki usmjernik ima barem dvije pridružene IP adrese, budući da je:Svaki usmjernik ima barem dvije pridružene IP adrese, budući da je:

• usmjernik čvor u više fizičkih mrežausmjernik čvor u više fizičkih mreža• svaka IP adresa ima prefiks koji označava fizičku mrežu.svaka IP adresa ima prefiks koji označava fizičku mrežu.

• IP adresa ne označava računalo (host), nego spoj između računala i mreže.IP adresa ne označava računalo (host), nego spoj između računala i mreže.• Računala, kao i usmjernici, mogu imati vezu s nekoliko mreža.Računala, kao i usmjernici, mogu imati vezu s nekoliko mreža.

184



• Na slici se vidi primjer koji pokazuje IP adrese pridružene dvama usmjernicima koji Na slici se vidi primjer koji pokazuje IP adrese pridružene dvama usmjernicima koji povezuju tri povezuju tri mreže.mreže.

78.0.0.0/8

Router

Router

Ethernet 131.108.0.0/16

WLAN223.240.129.0/24

131.108.99.5 223.240.129.2

223.240.129.1778.0.0.17

185


SADRŽAJSADRŽAJ


186


Pretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardversku

• IP adrese su virtualne budući da su realizirane programski (software-ski).IP adrese su virtualne budući da su realizirane programski (software-ski).• Koriste ih viši slojevi protokola.Koriste ih viši slojevi protokola.• Sklopovski (hardware-ski) sloj ne razumije virtualne IP adrese.Sklopovski (hardware-ski) sloj ne razumije virtualne IP adrese.• Okviri koji nemaju korektnu fizičku adresu ne mogu biti prenešeni kroz fizičku mrežu.Okviri koji nemaju korektnu fizičku adresu ne mogu biti prenešeni kroz fizičku mrežu.• Potreba za prevođenjem virtualne u fizičku adresu.Potreba za prevođenjem virtualne u fizičku adresu.

187



• Zamislimo da dvije aplikacije žele izmjeniti podatke kroz mrežu.Zamislimo da dvije aplikacije žele izmjeniti podatke kroz mrežu.• Programska podrška (software) iz komunikacijskog protokola generira paket koji Programska podrška (software) iz komunikacijskog protokola generira paket koji sadrži adresu sadrži adresu pošiljatelja i primatelja.pošiljatelja i primatelja.• Programska podrška na svakom računalu (host) ili usmjerniku (router) koristi IP Programska podrška na svakom računalu (host) ili usmjerniku (router) koristi IP adresu za adresu za računanje slijedećeg skoka.računanje slijedećeg skoka.• Slanje kroz fizičku mrežu zahtjeva određivanje fizičke adrese slijedećeg skoka.Slanje kroz fizičku mrežu zahtjeva određivanje fizičke adrese slijedećeg skoka.• Svako računalo može odrediti samo fizičke adrese čvorova (host ili router) mreže u Svako računalo može odrediti samo fizičke adrese čvorova (host ili router) mreže u kojoj se kojoj se nalazi.nalazi.

188



• Mapiranje između virtualne IP adrese i fizičke adrese se zove pretvaranje adresa Mapiranje između virtualne IP adrese i fizičke adrese se zove pretvaranje adresa (address(address

resolution).resolution).• Računalo (host) ili usmjernik (router) koriste prevođenje adresa samo kada šalju Računalo (host) ili usmjernik (router) koriste prevođenje adresa samo kada šalju pakete unutarpakete unutar

iste fizičke mreže. Adresa iz daleke fizičke mreže se nikada ne prevodi.iste fizičke mreže. Adresa iz daleke fizičke mreže se nikada ne prevodi.

Computer

Router Router

Computer

Computer

Computer

Computer

Computer

189



• Postoje tri osnovne tehnike prevođenja adresa.Postoje tri osnovne tehnike prevođenja adresa.• Pretvaranje adrese korištenjem tablice (table lookup)Pretvaranje adrese korištenjem tablice (table lookup)• Pretvaranje adrese direktnim računanjem (closed-form computation)Pretvaranje adrese direktnim računanjem (closed-form computation)• Pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange)Pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange)

190



• Pretvaranje adrese korištenjem tablice (table lookup)Pretvaranje adrese korištenjem tablice (table lookup)• Tablica se sastoji od niza parova (P,H) virtualne IP adrese P i fizičke (hardware-Tablica se sastoji od niza parova (P,H) virtualne IP adrese P i fizičke (hardware-ske) ske) adrese H.adrese H.• Svaka fizička mreža ima svoju tablicu (npr. tablica za prefiks 197.15.3.0/24)Svaka fizička mreža ima svoju tablicu (npr. tablica za prefiks 197.15.3.0/24)• Pretraživanje velikih tablica može biti algoritamski zahtjevno.Pretraživanje velikih tablica može biti algoritamski zahtjevno.

IP adresaIP adresa Fizička adresaFizička adresa197.15.3.2197.15.3.2 0A:07:4B:12:82:30A:07:4B:12:82:3

66197.15.3.3197.15.3.3 0A:9C:28:71:32:80A:9C:28:71:32:8

DD197.15.3.4197.15.3.4 0A:11:C3:68:01:90A:11:C3:68:01:9

99197.15.3.5197.15.3.5 0A:74:59:32:CC:10A:74:59:32:CC:1

FF197.15.3.6197.15.3.6 0A:04:BC:00:03:20A:04:BC:00:03:2

88197.15.3.7197.15.3.7 0A:77:81:0E:52:F0A:77:81:0E:52:F

AA

191



• Pretvaranje adrese direktnim računanjem (closed-form computation).Pretvaranje adrese direktnim računanjem (closed-form computation).• Koriste se brzo izračunljive formule u Booleov-oj algebriKoriste se brzo izračunljive formule u Booleov-oj algebri• Pogodno za prevođenje adresa koje nisu statičke (configurable addressing Pogodno za prevođenje adresa koje nisu statičke (configurable addressing scheme).scheme).• Postoje mrežna sučelja čije se fizičke adrese biraju prilikom prve instalacije.Postoje mrežna sučelja čije se fizičke adrese biraju prilikom prve instalacije.• Za mrežu s prefiksom 220.123.5.0/24 zatvorena formula glasiZa mrežu s prefiksom 220.123.5.0/24 zatvorena formula glasi

H = P and 0.0.0.255H = P and 0.0.0.255• Fizičke adrese tada biramo u rasponu 1 do 254Fizičke adrese tada biramo u rasponu 1 do 254

192



• Pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange).Pretvaranje adresa izmjenom poruka (message exchange).• Računanje adresa opterećuje računala.Računanje adresa opterećuje računala.• Kao alternativu pretraživanju tablica ili izračunavanju fizičkih adresa, posao Kao alternativu pretraživanju tablica ili izračunavanju fizičkih adresa, posao prevođenja prevođenja virtualnih adresa se može distribuirati.virtualnih adresa se može distribuirati.• Računala dolaze do fizičke adrese: Računala dolaze do fizičke adrese:

• preko poslužitelja za prevođenje (resolution servers)preko poslužitelja za prevođenje (resolution servers)• ili tako da svako računalo u mreži vraća odgovor na poruku kojom se traži ili tako da svako računalo u mreži vraća odgovor na poruku kojom se traži njegova njegova fizička adresa.fizička adresa.

• Za ovakav tip prevođenja adresa nužan je koncept Za ovakav tip prevođenja adresa nužan je koncept broadcastabroadcasta..

193



• TCP/IP stog protokola može koristiti sva tri navedena tipa prevođenja virtualnih TCP/IP stog protokola može koristiti sva tri navedena tipa prevođenja virtualnih adresa.adresa.• Tablice se najčešće koriste za prevođenje adresa u WAN-u.Tablice se najčešće koriste za prevođenje adresa u WAN-u.• Prevođenje izračunavanjem se koristi za mreže koje podržavaju konfiguriranje Prevođenje izračunavanjem se koristi za mreže koje podržavaju konfiguriranje fizičkih adresa.fizičkih adresa.• Prevođenje izmjenom poruka se koristi u LAN-ovima.Prevođenje izmjenom poruka se koristi u LAN-ovima.• Dio stoga koji se bavi izmjenom poruka u svrhu prevođenja adresa zove se ARP Dio stoga koji se bavi izmjenom poruka u svrhu prevođenja adresa zove se ARP (Adress (Adress Resolution Protocol).Resolution Protocol).

194



• ARP standard specificira slanje ARP poruka kroz mrežu.ARP standard specificira slanje ARP poruka kroz mrežu.• ARP zahtjev se šalje kao broadcast.ARP zahtjev se šalje kao broadcast.• Odgovor se šalje u okviru koji je namjenjen samo čvoru koji je poslao broadcast.Odgovor se šalje u okviru koji je namjenjen samo čvoru koji je poslao broadcast.

Computer CComputer BComputer A Computer EComputer D



195



• ARP protokol se najčešće koristi za prevođenje 32-bitnih IP adresa u 48-bitne ARP protokol se najčešće koristi za prevođenje 32-bitnih IP adresa u 48-bitne Ehternet adrese.Ehternet adrese.• Specificira se samo opći oblik ARP poruke.Specificira se samo opći oblik ARP poruke.• Cijela ARP poruka se transportira unutar fizičkog okvira = enkapsulacija poruka.Cijela ARP poruka se transportira unutar fizičkog okvira = enkapsulacija poruka.

196


Pretvaranje IP adrese u hardverskuPretvaranje IP adrese u hardversku• ARP poruka ARP poruka

VRSTA FIZIČKE ADRESEVRSTA FIZIČKE ADRESE VRSTA ADRESNOG PROTOKOLAVRSTA ADRESNOG PROTOKOLADUŽINA FIZIČKE DUŽINA FIZIČKE

ADRESEADRESEDUŽINA ADRESE DUŽINA ADRESE

PROTOKOLAPROTOKOLAOPERACIJAOPERACIJA

FIZIČKA ADRESA POŠILJATELJA (prva 4 okteta)FIZIČKA ADRESA POŠILJATELJA (prva 4 okteta)FIZIČKA ADRESA POŠILJATELJA FIZIČKA ADRESA POŠILJATELJA

(zadnja 2 okteta)(zadnja 2 okteta)ADRESA PROTOKOLA POŠILJATELJA ADRESA PROTOKOLA POŠILJATELJA

(prva 2 okteta)(prva 2 okteta)ADRESA PROTOKOLA POŠILJATELJA ADRESA PROTOKOLA POŠILJATELJA

(prva 2 okteta)(prva 2 okteta)FIZIČKA ADRESA PRIMATELJA FIZIČKA ADRESA PRIMATELJA

(prva 2 okteta)(prva 2 okteta)FIZIČKA ADRESA PRIMATELJA (zadnja 4 okteta)FIZIČKA ADRESA PRIMATELJA (zadnja 4 okteta)

ADRESA PROTOKOLA PRIMATELJA (prva 4 okteta)ADRESA PROTOKOLA PRIMATELJA (prva 4 okteta)

11 88 1616 2424 3232

• VRSTA FIZIČKE ADRESE - 1 za EthernetVRSTA FIZIČKE ADRESE - 1 za Ethernet• VRSTA ADRESNOG PROTOKOLA - 0800(hex) za IPVRSTA ADRESNOG PROTOKOLA - 0800(hex) za IP• DUŽINA FIZIČKE ADRESE - 6 za EthernetDUŽINA FIZIČKE ADRESE - 6 za Ethernet• DUŽINA ADRESE PROTOKOLA - 4 za IPDUŽINA ADRESE PROTOKOLA - 4 za IP• OPERACIJA - 1 (zahtjev) ili 2 (odgovor)OPERACIJA - 1 (zahtjev) ili 2 (odgovor)• FIZIČKA ADRESA PRIMATELJA - sve 0 kod zahtjeva, kod odgovora fizička adresaFIZIČKA ADRESA PRIMATELJA - sve 0 kod zahtjeva, kod odgovora fizička adresa

197



• Koncept enkapsulacije predviđa da se u zaglavlju specificira tip poruke koja je u Koncept enkapsulacije predviđa da se u zaglavlju specificira tip poruke koja je u okviru.okviru.• Razlikovanje među različitim ARP porukama moguće je tek analizom ARP poruke.Razlikovanje među različitim ARP porukama moguće je tek analizom ARP poruke.

ZaglavljeZaglavlje Područje podatakaPodručje podataka CRCCRC

ARP porukaARP poruka

adresaadresaprimateljaprimatelja ARP porukaARP porukaadresaadresa

pošiljateljapošiljatelja 806806

vrsta vrsta okvira okvira (806 (806 hex - okvir hex - okvir sadrži ARP sadrži ARP poruku)poruku)

podaci u podaci u okviraokvira

198



• ARP protokol sadrži različite algoritme za optimizaciju komunikacije.ARP protokol sadrži različite algoritme za optimizaciju komunikacije.• Osnovni princip je:Osnovni princip je:

• Računala najčešće komuniciraju dvosmjernoRačunala najčešće komuniciraju dvosmjerno• Računala ne mogu memorirati proizvoljno mnogo prevedenih virtualnih adresa.Računala ne mogu memorirati proizvoljno mnogo prevedenih virtualnih adresa.

• Iz svake ARP poruke s prevedenom adresom primatelj prvo ekstrahira pretvorenu Iz svake ARP poruke s prevedenom adresom primatelj prvo ekstrahira pretvorenu adresu i adresu i ažurira tablicu prevedenih adresa.ažurira tablicu prevedenih adresa.• Statistički smanjuje broj potrebnih ARP poruka.Statistički smanjuje broj potrebnih ARP poruka.

199



• U hijerarhiji stoga protokola ARP protokol odjeljuje više i niže slojeve.U hijerarhiji stoga protokola ARP protokol odjeljuje više i niže slojeve.• ARP software sakriva detalje fizičke mreže tako što omogućava višim slojevima ARP software sakriva detalje fizičke mreže tako što omogućava višim slojevima protokola da protokola da komuniciraju korištenjem samo IP adresa.komuniciraju korištenjem samo IP adresa.

APLIKACIJEAPLIKACIJE

VIŠI SLOJ VIŠI SLOJ PROGRAMSKEPROGRAMSKE

PODRŠKE PODRŠKE PROTOKOLUPROTOKOLU

PRETVARANJEPRETVARANJEADRESAADRESA

koristi se adresa koristi se adresa protokolaprotokola

granica adrese granica adrese protokolaprotokolakoriste se fizičke koriste se fizičke adreseadrese

FIZIČKA MREŽAFIZIČKA MREŽA

200


SADRŽAJSADRŽAJ

• Temeljne postavke i arhitektura interneta (čvorovi domaćini – host computers; Temeljne postavke i arhitektura interneta (čvorovi domaćini – host computers; čvorovi usmjernici čvorovi usmjernici – routers, TCP/IP Internet protokol).– routers, TCP/IP Internet protokol).• Adrese za Internet protokol IP.Adrese za Internet protokol IP.• Pretvaranje IP adrese u hardversku.Pretvaranje IP adrese u hardversku.• IP datagrami i njihovo prosljeđivanje (bezspojna i spojna usluga, IP IP datagrami i njihovo prosljeđivanje (bezspojna i spojna usluga, IP datagrami). datagrami). • Mehanizam dojave grešaka – ICMP.Mehanizam dojave grešaka – ICMP.• Transportni protokol TCP. Transportni protokol TCP. • Klijent Server interakcija i osnovne aplikacije u Internetu.Klijent Server interakcija i osnovne aplikacije u Internetu.

201


IP datagrami i njihovo prosljeđivanjeIP datagrami i njihovo prosljeđivanje

• Do sada je opisana:Do sada je opisana:• Arhitektura internetaArhitektura interneta• Adresiranje u internetuAdresiranje u internetu• Protokoli za prevođenje adresa u internetuProtokoli za prevođenje adresa u internetu

• U ovom predavanju opisuje se osnovna komunikacijska usluga koju pruža internet.U ovom predavanju opisuje se osnovna komunikacijska usluga koju pruža internet.• Objasnit će se format paketa koji se šalju mrežom, te način na koji usmjernici Objasnit će se format paketa koji se šalju mrežom, te način na koji usmjernici (router-i) obrađuju (router-i) obrađuju i prosljeđuju takve pakete.i prosljeđuju takve pakete.

202



• Tehnički cilj prilikom povezivanja raznorodnih mreža (internetworking) je omogućiti Tehnički cilj prilikom povezivanja raznorodnih mreža (internetworking) je omogućiti programu programu koji se izvršava na jednoj radnoj stanici slanje podataka programu koji se koji se izvršava na jednoj radnoj stanici slanje podataka programu koji se izvršava na drugoj izvršava na drugoj radnoj stanici.radnoj stanici.• Ta usluga se pruža neovisno o fizičkim svojstvima mreža u kojima se radne stanice Ta usluga se pruža neovisno o fizičkim svojstvima mreža u kojima se radne stanice nalaze.nalaze.• Razlikujemo spojnu (connection-oriented) i bezspojnu uslugu (conectionless).Razlikujemo spojnu (connection-oriented) i bezspojnu uslugu (conectionless).• TCP/IP stog protokola nudi oba tipa usluge.TCP/IP stog protokola nudi oba tipa usluge.• Postoji pouzdana spojna usluga na višem sloju protokola (TCP), koja je sagrađena na Postoji pouzdana spojna usluga na višem sloju protokola (TCP), koja je sagrađena na temelju temelju bezspojne usluge nižeg sloja protokola (IP).bezspojne usluge nižeg sloja protokola (IP).

203



• Bezspojna usluga je poopćenje principa izmjene paketa (packet-switching).Bezspojna usluga je poopćenje principa izmjene paketa (packet-switching).• Osnovne značajke su: svaki paket putuje neovisno i svaki paket sadrži informacije Osnovne značajke su: svaki paket putuje neovisno i svaki paket sadrži informacije koje koje identificiraju primatelja i pošiljatelja.identificiraju primatelja i pošiljatelja.• Paket putuje od usmjernika do usmjernika, dok ne dođe do onog usmjernika koji ga Paket putuje od usmjernika do usmjernika, dok ne dođe do onog usmjernika koji ga može može proslijediti primatelju.proslijediti primatelju.• Budući da usmjernici spajaju heterogene (raznovrsne) mreže, nije moguće koristiti Budući da usmjernici spajaju heterogene (raznovrsne) mreže, nije moguće koristiti fizički format fizički format paketa.paketa.• Koristi se univerzalni virtualni tip paketa.Koristi se univerzalni virtualni tip paketa.

204



• TCP/IP protokol koristi naziv IP datagram kao oznaku za pojam internet paketa.TCP/IP protokol koristi naziv IP datagram kao oznaku za pojam internet paketa.• Ima isti općeniti format kao i fizički okvir:Ima isti općeniti format kao i fizički okvir:

• Sastoji se od zaglavlja i korisnog tereta.Sastoji se od zaglavlja i korisnog tereta.• Zaglavlje sadrži IP adrese koje su potrebne za usmjeravanje.Zaglavlje sadrži IP adrese koje su potrebne za usmjeravanje.• Količina podataka koje paket može prenositi nije ograničena.Količina podataka koje paket može prenositi nije ograničena.

• Veličinu datagrama određuje pošiljatelj.Veličinu datagrama određuje pošiljatelj.• U standardu IP (verzija 4) datagram je veličine 65 535 (64KB) okteta podatakaU standardu IP (verzija 4) datagram je veličine 65 535 (64KB) okteta podataka

205



• Datagrami prolaze kroz internet slijedeći put od izvora do konačne destinacije Datagrami prolaze kroz internet slijedeći put od izvora do konačne destinacije putujući od putujući od usmjernika do usmjernika.usmjernika do usmjernika.• Adresa slijedećeg skoka se bira korištenjem tablica usmjeravanja.Adresa slijedećeg skoka se bira korištenjem tablica usmjeravanja.

206



• Slijedeći primjer prikazuje mali internet gdje tri usmjernika povezuju četiri mreže. Slijedeći primjer prikazuje mali internet gdje tri usmjernika povezuju četiri mreže. Prikazana je Prikazana je tablica usmjeravanja za usmjernik R2 .tablica usmjeravanja za usmjernik R2 .• Svaki redak u tablici usmjeravanja navodi jednu odredišnu mrežu i slijedeći skok Svaki redak u tablici usmjeravanja navodi jednu odredišnu mrežu i slijedeći skok kojeg treba kojeg treba napraviti na putu prema toj mreži.napraviti na putu prema toj mreži.• Broj redaka u tablici usmjeravanja proporcionalan je broju mreža u internetu.Broj redaka u tablici usmjeravanja proporcionalan je broju mreža u internetu.

Mreža 1 Mreža 2

R1

Mreža 3 Mreža 4

R3R2

ODREDIŠTEODREDIŠTE SLIJEDEĆI SKOKSLIJEDEĆI SKOKmreža 1mreža 1 R1R1mreža 2mreža 2 izravno dostaviizravno dostavimreža 3mreža 3 izravno dostaviizravno dostavimreža 4mreža 4 R3R3

207



• Stvarna IP tablica usmjeravanja je nešto kompleksnija nego na prethodnoj slici.Stvarna IP tablica usmjeravanja je nešto kompleksnija nego na prethodnoj slici.• Polje za odredište u retku tablice zapravo sadrži prefiks mreže.Polje za odredište u retku tablice zapravo sadrži prefiks mreže.• Postoji i dodatno polje s adresnom maskom koja kaže koji bitovi u adresi odredišta Postoji i dodatno polje s adresnom maskom koja kaže koji bitovi u adresi odredišta odgovaraju odgovaraju prefiksu mreže.prefiksu mreže.• Ako slijedeći skok odgovara usmjerniku, tada polje za slijedeći skok sadrži IP adresu Ako slijedeći skok odgovara usmjerniku, tada polje za slijedeći skok sadrži IP adresu tog tog usmjernika.usmjernika.

208



• Slijedeća slika prikazuje stvarni izgled IP tablice u usmjerniku R2 s prethodne slike.Slijedeća slika prikazuje stvarni izgled IP tablice u usmjerniku R2 s prethodne slike.• Svaki usmjernik može imati različite sufikse u različitim mrežama. IP ne zahtjeva Svaki usmjernik može imati različite sufikse u različitim mrežama. IP ne zahtjeva uniformnost uniformnost (jednolikost) u ovakvom adresiranju.(jednolikost) u ovakvom adresiranju.

30.0.0.0/8 40.0.0.0/8

R1

128.1.0.0/16 192.4.10.0/24

R3R2

30.0.0.7

40.0.0.7

40.0.0.8

128.1.0.8

128.1.0.9

192.4.10.9

ODREDIŠTEODREDIŠTE MREŽNA MASKAMREŽNA MASKA SLIJEDEĆI SKOKSLIJEDEĆI SKOK30.0.0.030.0.0.0 255.0.0.0255.0.0.0 40.0.0.740.0.0.740.0.0.040.0.0.0 255.0.0.0255.0.0.0 izravno dostaviizravno dostavi128.1.0.0128.1.0.0 255.255.0.0255.255.0.0 izravno dostaviizravno dostavi192.4.10.0192.4.10.0 255.255.255.0255.255.255.0 128.1.0.9128.1.0.9

209



• Proces izbora sljedećeg skoka korištenjem tablica usmjeravanja se naziva Proces izbora sljedećeg skoka korištenjem tablica usmjeravanja se naziva usmjeravanje usmjeravanje (routing) ili prosljeđivanje (forwarding) danog (routing) ili prosljeđivanje (forwarding) danog datagrama.datagrama.• Zna se da je maska broj koji se koristi za ekstrahiranje mrežnog dijela IP adrese.Zna se da je maska broj koji se koristi za ekstrahiranje mrežnog dijela IP adrese.• Binarni zapis maske omogućuje efikasno usmjeravanje. Osnovni korak usmjeravanja Binarni zapis maske omogućuje efikasno usmjeravanje. Osnovni korak usmjeravanja prema IP prema IP adresi D mogao bi izgledati ovako:adresi D mogao bi izgledati ovako:

If ((Mask[i] & D) == Destination[i] ) forward to NextHop[i] ;If ((Mask[i] & D) == Destination[i] ) forward to NextHop[i] ;

210



• Kakav je odnos između ciljne adrese i adrese slijedećeg skoka?Kakav je odnos između ciljne adrese i adrese slijedećeg skoka?• Polje DESTINATION IP ADDRESS u zaglavlju datagrama uvijek sadrži IP adresu Polje DESTINATION IP ADDRESS u zaglavlju datagrama uvijek sadrži IP adresu krajnjeg krajnjeg odredištaodredišta• Kada jedan usmjernik proslijeđuje datagram drugom usmjerniku, IP adresa slijedećeg Kada jedan usmjernik proslijeđuje datagram drugom usmjerniku, IP adresa slijedećeg skoka seskoka se

ne pojavljuje u zaglavlju tog proslijeđenog datagrama.ne pojavljuje u zaglavlju tog proslijeđenog datagrama.• Svi putevi se računaju korištenjem IP adresa.Svi putevi se računaju korištenjem IP adresa.• Nakon određivanja IP adrese slijedećeg skoka, fizička adresa slijedećeg usmjernika Nakon određivanja IP adrese slijedećeg skoka, fizička adresa slijedećeg usmjernika se određujese određuje korištenjem npr. ARP protokola.korištenjem npr. ARP protokola.

211



• Osim što je u IP protokolu specificiran format internet datagrama, protokol također Osim što je u IP protokolu specificiran format internet datagrama, protokol također definira definira semantiku komunikacije.semantiku komunikacije.• Usluga koju IP nudi opisuje se pojmom najboljeg pokušaja (best effort).Usluga koju IP nudi opisuje se pojmom najboljeg pokušaja (best effort).• Unatoč tome što čini najbolji pokušaj da isporuči svaki datagram, IP ne osigurava Unatoč tome što čini najbolji pokušaj da isporuči svaki datagram, IP ne osigurava rješenje za:rješenje za:

• Duplikaciju datagramaDuplikaciju datagrama• Kašnjenje ili redoslijed pristizanja datagramaKašnjenje ili redoslijed pristizanja datagrama• Oštećenje datagramaOštećenje datagrama• Gubitak datagramaGubitak datagrama

• Ove greške rješavaju viši slojevi protokola, (npr. TCP).Ove greške rješavaju viši slojevi protokola, (npr. TCP).

212



• Format IP datagramaFormat IP datagrama• Svako polje u zaglavlju IP datagrama je fiksne veličine.Svako polje u zaglavlju IP datagrama je fiksne veličine.• Datagram počinje s poljem od 4-bita koje opisuje verziju protokola. Trenutna verzija Datagram počinje s poljem od 4-bita koje opisuje verziju protokola. Trenutna verzija je 4.je 4.

VERZIJAVERZIJA DUŽINA DUŽINA ZAGLAVLJAZAGLAVLJA

VRSTA USLUGEVRSTA USLUGE UKUPNA DUŽINAUKUPNA DUŽINA

IDENTIFIKACIJAIDENTIFIKACIJA ZASTAVICEZASTAVICE POSMAK FRAGMENTAPOSMAK FRAGMENTAVRIJEME ŽIVOTA PAKETAVRIJEME ŽIVOTA PAKETA VRSTAVRSTA KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJAKONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA

IP ADRESA POŠILJATELJAIP ADRESA POŠILJATELJAIP ADRESA PRIMATELJAIP ADRESA PRIMATELJA

OPCIJE (mogu biti izostavljene)OPCIJE (mogu biti izostavljene)POČETAK PODATAKAPOČETAK PODATAKA

..

..

..

11 44 88 1616 1919 2424 3232

213



• Od 4 - 8 bita se nalazi polje koje opisuje koliko 32-bitnih “vrijednosti” ima u zaglavlju.Od 4 - 8 bita se nalazi polje koje opisuje koliko 32-bitnih “vrijednosti” ima u zaglavlju.• Slijedeći oktet opisuje tip usmjeravanja koji se bira. Postoje mogućnosti biranja rute:Slijedeći oktet opisuje tip usmjeravanja koji se bira. Postoje mogućnosti biranja rute:

• s minimalnim kašnjenjems minimalnim kašnjenjem• ili s maksimalnom propusnošćuili s maksimalnom propusnošću

• Dva okteta (16 - 32 bita) sadrže polje koje opisuje ukupnu duljinu datagrama Dva okteta (16 - 32 bita) sadrže polje koje opisuje ukupnu duljinu datagrama (zaglavlje i korisni(zaglavlje i korisni

teret).teret).






..

..

..

11 44 88 1616 1919 2424 3232

214



• Polje VRIJEME ŽIVOTA PAKETA (TIME TO LIVE) sadrži broj 1 do 255. Ono služi da Polje VRIJEME ŽIVOTA PAKETA (TIME TO LIVE) sadrži broj 1 do 255. Ono služi da spriječi spriječi vječno kruženje datagrama po neispravnom kružnom putu.vječno kruženje datagrama po neispravnom kružnom putu.• Svaki usmjernik smanjuje vrijednost tog polja za 1. Ako vrijednost dosegne 0, Svaki usmjernik smanjuje vrijednost tog polja za 1. Ako vrijednost dosegne 0, datagram se datagram se odbacuje a pošiljatelju se vraća poruka o greški.odbacuje a pošiljatelju se vraća poruka o greški.• KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA (HEADER CHECKSUM) je polje kojim se provjerava KONTROLNI ZBROJ ZAGLAVLJA (HEADER CHECKSUM) je polje kojim se provjerava samo samo zaglavlje.zaglavlje.• Dalje u datagramu slijede pune IP adrese pošiljatelja i primatelja.Dalje u datagramu slijede pune IP adrese pošiljatelja i primatelja.• Nakon nekih opcionalnih dijelova, iza zaglavlja datagrama slijede podaci.Nakon nekih opcionalnih dijelova, iza zaglavlja datagrama slijede podaci.






..

..

..

11 44 88 1616 1919 2424 3232

215



• IP datagram je osnovna jedinica za slanje u Internetu.IP datagram je osnovna jedinica za slanje u Internetu.• Po formatu je sličan fizičkom okviru, ali u zaglavlju ima samo IP adrese.Po formatu je sličan fizičkom okviru, ali u zaglavlju ima samo IP adrese.• IP software koristi tablice usmjeravanja za određivanje IP adrese slijedećeg skoka.IP software koristi tablice usmjeravanja za određivanje IP adrese slijedećeg skoka.• Veličina tablice je proporcionalna broju mreža.Veličina tablice je proporcionalna broju mreža.• IP adresa slijedećeg skoka se nikada ne zapisuje u datagram.IP adresa slijedećeg skoka se nikada ne zapisuje u datagram.

216


SADRŽAJSADRŽAJ


217


Mehanizam dojave grešaka – ICMPMehanizam dojave grešaka – ICMP

• IP ostvaruje komunikaciju zasnovanu na traženju najboljeg pokušaja (best effort IP ostvaruje komunikaciju zasnovanu na traženju najboljeg pokušaja (best effort delivery).delivery).• Pritom IP ne garantira komunikaciju bez grešaka. Takvu garanciju daju tek viši slojevi Pritom IP ne garantira komunikaciju bez grešaka. Takvu garanciju daju tek viši slojevi u stogu u stogu protokola.protokola.• Ipak, tijekom svog rada IP otkriva i dojavljuje greške.Ipak, tijekom svog rada IP otkriva i dojavljuje greške.• U ovom predavanju opisuje se mehanizam dojave grešaka koji je ugrađen u IP.U ovom predavanju opisuje se mehanizam dojave grešaka koji je ugrađen u IP.• Mehanizam se također pokazao korisnim za skupljanje informacija o mreži.Mehanizam se također pokazao korisnim za skupljanje informacija o mreži.

218



• IP definira semantiku IP definira semantiku best-effort communicationbest-effort communication u kojoj je moguće da datagrami u kojoj je moguće da datagrami budu budu duplicirani, izgubljeni, kasne ili stignu u slučajnom poretku.duplicirani, izgubljeni, kasne ili stignu u slučajnom poretku.• Moglo bi izgledati da za takvu vrstu komunikacije nije nužno imati mehanizam Moglo bi izgledati da za takvu vrstu komunikacije nije nužno imati mehanizam dojave grešaka.dojave grešaka.• Ipak, IP pokušava spriječiti greške te dojaviti probleme kad do njih dođe.Ipak, IP pokušava spriječiti greške te dojaviti probleme kad do njih dođe.• Primjer detekcije greške kojeg smo već vidjeli bilo je provjeravanje kontrolnog zbroja Primjer detekcije greške kojeg smo već vidjeli bilo je provjeravanje kontrolnog zbroja za za zaglavlje IP datagrama.zaglavlje IP datagrama.• Ako se otkrije greška u kontrolnom zbroju, tada se cijeli datagram briše, bez slanja Ako se otkrije greška u kontrolnom zbroju, tada se cijeli datagram briše, bez slanja ikakve ikakve poruke o grešci. Ne može se ništa drugo učiniti zato jer se ne zna da li je IP poruke o grešci. Ne može se ništa drugo učiniti zato jer se ne zna da li je IP adresa pošiljatelja adresa pošiljatelja korumpirana.korumpirana.

219



• Dojavljuju se problemi koji su manje rizični od greške u transmisiji.Dojavljuju se problemi koji su manje rizični od greške u transmisiji.• U TCP/IP stogu protokola to rješava kolekcija protokola ICMP (Internet Control U TCP/IP stogu protokola to rješava kolekcija protokola ICMP (Internet Control MessageMessage

Protocol).Protocol).• Svaka standardna implementacija IP protokola mora sadržavati i ICMP protokole.Svaka standardna implementacija IP protokola mora sadržavati i ICMP protokole.• IP i ICMP ovise jedan o drugom:IP i ICMP ovise jedan o drugom:

• IP koristi ICMP kad šalje poruke o greškama;IP koristi ICMP kad šalje poruke o greškama;• ICMP koristi IP za transportiranje poruka.ICMP koristi IP za transportiranje poruka.

• Osim za dojavu grešaka, ICMP poruke mogu služiti i za slanje drugih informacija.Osim za dojavu grešaka, ICMP poruke mogu služiti i za slanje drugih informacija.

220

Računalne mreže - vježbeRačunalne mreže - vježbeMehanizam dojave grešaka – ICMPMehanizam dojave grešaka – ICMP

• Tablica svih ICMP poruka Tablica svih ICMP poruka VrstaVrsta ImeIme00 Echo ReplyEcho Reply11 UnassignedUnassigned22 UnassignedUnassigned33 Destination UnreachableDestination Unreachable44 Source QuenchSource Quench55 RedirectRedirect66 Alternate Host AddressAlternate Host Address77 UnassignedUnassigned88 EchoEcho99 Router AdvertisementRouter Advertisement1010 Router SelectionRouter Selection1111 Time ExceededTime Exceeded1212 Parameter ProblemParameter Problem1313 TimestampTimestamp1414 Timestamp ReplyTimestamp Reply

VrstaVrsta ImeIme1515 Information RequestInformation Request1616 Information ReplyInformation Reply1717 Address Mask RequestAddress Mask Request1818 Address Mask ReplyAddress Mask Reply1919 Reserved (for Security)Reserved (for Security)20-2920-29 Reserved (for Robustness Reserved (for Robustness

Experiment)Experiment)3030 TracerouteTraceroute3131 Datagram Conversion ErrorDatagram Conversion Error3232 Mobile Host RedirectMobile Host Redirect3333 IPv6 Where-Are-YouIPv6 Where-Are-You3434 IPv6 I-Am-HereIPv6 I-Am-Here3535 Mobile Registration RequestMobile Registration Request3636 Mobile Registration ReplyMobile Registration Reply37-25537-255 ReservedReserved

221



• ICMP - Poruke o greškama:ICMP - Poruke o greškama:• Source QuenchSource Quench: Usmjernik šalje ovu poruku kada u njegovom spremniku nema : Usmjernik šalje ovu poruku kada u njegovom spremniku nema

dovoljno mjesta. Pošiljatelj mora reagirati smanjivanjem brzine generiranja dovoljno mjesta. Pošiljatelj mora reagirati smanjivanjem brzine generiranja novih novih datagrama.datagrama.• Time ExceededTime Exceeded: Generira se kada je usmjernik spustio TIME TO LIVE na nulu ili : Generira se kada je usmjernik spustio TIME TO LIVE na nulu ili kada kada host pri ponovnom sklapanju fragmentirane poruke prekorači REASSEMBLY host pri ponovnom sklapanju fragmentirane poruke prekorači REASSEMBLY TIMER.TIMER.• Destination UnreachableDestination Unreachable: Šalje se kad usmjernik ustanovi da se datagram ne : Šalje se kad usmjernik ustanovi da se datagram ne može može isporučiti na svoje odredište. Iskazuje se razlika između nedostupnog hosta isporučiti na svoje odredište. Iskazuje se razlika između nedostupnog hosta i nedostupne i nedostupne mreže.mreže.• RedirectRedirect: Ukoliko usmjernik utvrdi da bi datagram trebao biti poslan po drugoj : Ukoliko usmjernik utvrdi da bi datagram trebao biti poslan po drugoj ruti, šalje ruti, šalje ovu poruku. Može zahtijevati promjenu za host ili za mrežu.ovu poruku. Može zahtijevati promjenu za host ili za mrežu.

222



• ICMP - Informativne poruke:ICMP - Informativne poruke:• Echo Request/ReplyEcho Request/Reply: Echo request poruka može se slati ICMP software-u na bilo : Echo request poruka može se slati ICMP software-u na bilo

kojem čvoru. ICMP software mora reagirati slanjem echo reply poruke. Odgovor kojem čvoru. ICMP software mora reagirati slanjem echo reply poruke. Odgovor sadrži sadrži iste podatke kao i zahtjev.iste podatke kao i zahtjev.• Address Mask Request/ReplyAddress Mask Request/Reply: Prilikom svog pokretanja, host šalje broadcast upit : Prilikom svog pokretanja, host šalje broadcast upit o o adresnoj masci. Usmjernik koji primi poruku šalje korektni 32-bitni broj koji adresnoj masci. Usmjernik koji primi poruku šalje korektni 32-bitni broj koji sadrži adresnu sadrži adresnu masku za tu mrežu.masku za tu mrežu.

223



• ICMP koristi IP za slanje poruka.ICMP koristi IP za slanje poruka.• Koristi se dvostruka enkapsulacija, kao na slici.Koristi se dvostruka enkapsulacija, kao na slici.• Datagrami s ICMP porukama nemaju posebni prioritet.Datagrami s ICMP porukama nemaju posebni prioritet.• Ako pri slanju i usmjeravanju same ICMP poruke dođe do greške, tada se ne šalje Ako pri slanju i usmjeravanju same ICMP poruke dođe do greške, tada se ne šalje nikakva novanikakva nova

poruka o greški.poruka o greški.

Zaglavlje okviraZaglavlje okvira Područje podataka okviraPodručje podataka okvira

ICMP područje podatakaICMP područje podatakaICMP ZaglavljeICMP Zaglavlje

IP područje podatakaIP područje podatakaIP ZaglavljeIP Zaglavlje

224



• PingPing koristi koristi echo requestecho request da bi testirao dostupnost nekog host-a. da bi testirao dostupnost nekog host-a.• Ping šalje echo request paket najviše dva puta.Ping šalje echo request paket najviše dva puta.• Ukoliko nema odgovora niti na ponovno poslani paket ili ako stigne poruka Ukoliko nema odgovora niti na ponovno poslani paket ili ako stigne poruka destination destination unreachableunreachable, ping deklarira da ne postoji put do udaljenog mrežnog , ping deklarira da ne postoji put do udaljenog mrežnog uređaja.uređaja.• ICMP software po protokolu uvijek mora odgovoriti na ICMP software po protokolu uvijek mora odgovoriti na echo requestecho request upit. upit.• Neki sistem inženjeri blokiraju ove odgovore iz sigurnosnih razloga.Neki sistem inženjeri blokiraju ove odgovore iz sigurnosnih razloga.

225



• Trace routeTrace route koristi TIME TO LIVE polje u zaglavlju IP datagrama za ispitivanje puta koristi TIME TO LIVE polje u zaglavlju IP datagrama za ispitivanje puta između između dva mrežna uređaja.dva mrežna uređaja.• Generiraju se probni datagrami s TTL vrijednostima postavljenim na 1,2,...Generiraju se probni datagrami s TTL vrijednostima postavljenim na 1,2,...• ICMP poruke ICMP poruke time exceededtime exceeded se koriste za određivanje liste usmjernika između se koriste za određivanje liste usmjernika između početnog i početnog i krajnjeg čvora.krajnjeg čvora.• ICMP poruka putuje u IP datagramu, pa je moguće iz IP zaglavlja odrediti IP adresuICMP poruka putuje u IP datagramu, pa je moguće iz IP zaglavlja odrediti IP adresu

usmjernika koji je poslao ICMP poruku.usmjernika koji je poslao ICMP poruku.

226



• Trace routeTrace route mora biti pripremljen za rješavanje problema duplikacije ili gubitka mora biti pripremljen za rješavanje problema duplikacije ili gubitka probnih probnih datagrama, te stizanja odgovora u krivom redoslijedu.datagrama, te stizanja odgovora u krivom redoslijedu.• Teško je automatski izabrati vrijeme retransmisije probnog datagrama. Zato je to Teško je automatski izabrati vrijeme retransmisije probnog datagrama. Zato je to parametar parametar kojeg korisnik sam određuje.kojeg korisnik sam određuje.• Problem puteva koji se dinamički mijenjaju nije lako riješiti. Trace route je najkorisniji Problem puteva koji se dinamički mijenjaju nije lako riješiti. Trace route je najkorisniji u mrežama u mrežama sa stabilnim putevima.sa stabilnim putevima.• Da bi dobio odgovor od konačnog odredišta, trace route koristi jedan od slijedećih Da bi dobio odgovor od konačnog odredišta, trace route koristi jedan od slijedećih tipovatipova

probnih datagrama:probnih datagrama:• ICMP echo requestICMP echo request poruka poruka• UDP datagramUDP datagram nepostojećoj aplikaciji nepostojećoj aplikaciji

227



• Microsoft-ov Microsoft-ov tracerttracert koristi prvi pristup. Tako kod svake retransmisije tracert prima ili koristi prvi pristup. Tako kod svake retransmisije tracert prima ili ICMP ICMP time exceededtime exceeded poruku ili ICMP poruku ili ICMP echo replyecho reply od krajnjeg računala. od krajnjeg računala.• UNIX-ov UNIX-ov traceroutetraceroute koristi UDP poruku (User Datagram Protocol) upućenu koristi UDP poruku (User Datagram Protocol) upućenu nepostojećem nepostojećem programu. Tako traceroute prima ICMP programu. Tako traceroute prima ICMP time exceededtime exceeded ili ICMP ili ICMP destination unreachabledestination unreachable od od krajnjeg računala.krajnjeg računala.• Moguće je da pozivi Moguće je da pozivi tracerttracert i i traceroute traceroute generiraju različite odgovore na istim generiraju različite odgovore na istim mrežnim mrežnim uređajima.uređajima.

• Echo replyEcho reply se šalje preko IP adrese sučelja preko kojega je stigao se šalje preko IP adrese sučelja preko kojega je stigao echo requestecho request..• Poruka o grešci pri slanju UDP poruke može ići i preko sučelja s drugom IP Poruka o grešci pri slanju UDP poruke može ići i preko sučelja s drugom IP adresom adresom (ukoliko ih ima na host-u).(ukoliko ih ima na host-u).

228



• Računanje MTU (Maximum Transmission Unit) za putRačunanje MTU (Maximum Transmission Unit) za put• Fragmentacija datagrama je postupak kojim se rješava problem slanja velikih Fragmentacija datagrama je postupak kojim se rješava problem slanja velikih datagrama krozdatagrama kroz hetoregene (raznovrsne) mreže.hetoregene (raznovrsne) mreže.• Usmjernik troši CPU vrijeme na fragmentaciju.Usmjernik troši CPU vrijeme na fragmentaciju.• Moguće je optimizirati komunikaciju ukoliko se odredi najmanji MTU na putu u mreži, Moguće je optimizirati komunikaciju ukoliko se odredi najmanji MTU na putu u mreži, te se od te se od aplikacije traži da šalje manje datagrame.aplikacije traži da šalje manje datagrame.• Postoji FLAGS polje u IP zaglavlju koje osigurava da fragmentacija datagrama nije Postoji FLAGS polje u IP zaglavlju koje osigurava da fragmentacija datagrama nije dozvoljena.dozvoljena.• ICMP poruka prenosi informaciju da je fragmentacija pokušana, ali nije bila ICMP poruka prenosi informaciju da je fragmentacija pokušana, ali nije bila dozvoljena.dozvoljena.

229



• MTU puta je najmanji MTU u nizu heterogenih mreža od polaznog do dolaznog host-MTU puta je najmanji MTU u nizu heterogenih mreža od polaznog do dolaznog host-a.a.• IP software može odrediti MTU puta šaljući niz datagrama.IP software može odrediti MTU puta šaljući niz datagrama.• Svaki datagram u zaglavlju ima označeno polje koje spriječava fragmentaciju, a Svaki datagram u zaglavlju ima označeno polje koje spriječava fragmentaciju, a njegova veličina njegova veličina varira tako da se odredi maksimalna veličina varira tako da se odredi maksimalna veličina datagrama koja neće generirati ICMP poruku o datagrama koja neće generirati ICMP poruku o neuspješnoj fragmentaciji.neuspješnoj fragmentaciji.• Putevi u Internetu su često stabilni nekoliko dana, pa ima smisla određivati MTU Putevi u Internetu su često stabilni nekoliko dana, pa ima smisla određivati MTU puta.puta.

230



• Iako IP koristi semantiku najbolje usluge, u protokolu postoji mehanizam detekcije i Iako IP koristi semantiku najbolje usluge, u protokolu postoji mehanizam detekcije i dojave dojave grešaka.grešaka.• Pored kontrolne sume za kontrolu zaglavlja, IP koristi niz protokola koji se zovu ICMP Pored kontrolne sume za kontrolu zaglavlja, IP koristi niz protokola koji se zovu ICMP (Internet (Internet Control Message Protocol) za dojavu grešaka kao i za slanje informacija o Control Message Protocol) za dojavu grešaka kao i za slanje informacija o mreži.mreži.• ICMP protokol se može koristiti za testiranje interneta. Primjeri takvog korištenja su ICMP protokol se može koristiti za testiranje interneta. Primjeri takvog korištenja su programi programi ping i traceroute. Daljnji primjer je slanje ICMP poruka u svrhu određivanja ping i traceroute. Daljnji primjer je slanje ICMP poruka u svrhu određivanja MTU-a za put.MTU-a za put.

231


SADRŽAJSADRŽAJ


232


Transportni protokol TCPTransportni protokol TCP

• Da li je moguće realizirati pouzdanu komunikaciju korištenjem IP datagrama?Da li je moguće realizirati pouzdanu komunikaciju korištenjem IP datagrama?• TCP protokol rješava problem gubitka paketa i kašnjenja, bez stvaranja “dodatnog” TCP protokol rješava problem gubitka paketa i kašnjenja, bez stvaranja “dodatnog” opterećenja opterećenja usmjernika i fizičkih mreža.usmjernika i fizičkih mreža.

233



• Jedna od osnovnih pretpostavki pri razvoju računalnih aplikacija je pouzdanost.Jedna od osnovnih pretpostavki pri razvoju računalnih aplikacija je pouzdanost.• Operativni sustav garantira pouzdanost I/O operacija. Posebno garantira da podaci Operativni sustav garantira pouzdanost I/O operacija. Posebno garantira da podaci neće bitineće biti

izgubljeni ili duplicirani itd.izgubljeni ili duplicirani itd.• Traži se transportni protokol koji će garantirati istu semantiku koju osigurava Traži se transportni protokol koji će garantirati istu semantiku koju osigurava standardni standardni operativni sistem. Posebno:operativni sistem. Posebno:

• podaci moraju stizati u poretku u kojem su poslanipodaci moraju stizati u poretku u kojem su poslani• ne smije biti duplikacije ili gubitka podatakane smije biti duplikacije ili gubitka podataka

234



• Transmission control protocol - TCPTransmission control protocol - TCP• Najpopularniji općeniti transportni protokol u Internetu. Najpopularniji općeniti transportni protokol u Internetu. • Osnovne značajke su:Osnovne značajke su:

1. 1. Spojna uslugaSpojna usluga: Aplikacija mora prvo zatražiti vezu, a tek onda slijedi prijenos : Aplikacija mora prvo zatražiti vezu, a tek onda slijedi prijenos podataka.podataka.

2. 2. Point-To-PointPoint-To-Point: Ili čvor-čvor komunikacija znači da svaka TCP veza ima točno : Ili čvor-čvor komunikacija znači da svaka TCP veza ima točno dva kraja.dva kraja.

3. 3. PouzdanostPouzdanost: Protokol osigurava da će podaci doći u redoslijedu u kojem su : Protokol osigurava da će podaci doći u redoslijedu u kojem su poslani i da poslani i da neće biti gubitka ili duplikacije podataka.neće biti gubitka ili duplikacije podataka.

4. 4. Puni dupleksPuni dupleks: Obje aplikacije mogu slati podatke u svakom trenutku. : Obje aplikacije mogu slati podatke u svakom trenutku. Omogućuje i Omogućuje i pretpostavlja optimizaciju korištenjem pretpostavlja optimizaciju korištenjem komunikacije u oba smjera.komunikacije u oba smjera.

235



5. 5. Stream InterfaceStream Interface: Sučelje koje TCP pruža aplikacijama omogućuje slanje : Sučelje koje TCP pruža aplikacijama omogućuje slanje kontinuiranih kontinuiranih nizova okteta kroz čvor-čvor vezu. TCP ne definira nizova okteta kroz čvor-čvor vezu. TCP ne definira pojam zapisa koji ima fiksnu veličinu. pojam zapisa koji ima fiksnu veličinu. Podaci ne moraju stizati u Podaci ne moraju stizati u paketima iste veličine u kojima su poslani.paketima iste veličine u kojima su poslani.

6. 6. Pouzdano otvaranje vezePouzdano otvaranje veze: Pri stvaranju čvor-čvor veze, oba čvora moraju : Pri stvaranju čvor-čvor veze, oba čvora moraju pristati na pristati na komunikaciju. Paketi koji kasne iz prethodnih veza komunikaciju. Paketi koji kasne iz prethodnih veza među tim čvorovima neće interferirati s među tim čvorovima neće interferirati s novom vezom.novom vezom.

7.7. Pouzdano zatvaranje vezePouzdano zatvaranje veze: TCP osigurava da će svi poslani podaci biti : TCP osigurava da će svi poslani podaci biti isporučeni prije isporučeni prije nego li se veza raskine.nego li se veza raskine.

236



• TCP je End-To-End protokol jer omogućava direktnu logičku vezu između aplikacija.TCP je End-To-End protokol jer omogućava direktnu logičku vezu između aplikacija.• Veza je virtualna budući da je realizirana u software-u. Niti fizički hardware niti IP Veza je virtualna budući da je realizirana u software-u. Niti fizički hardware niti IP protokol ne protokol ne pružaju nikakvu podršku spojnoj komunikaciji. TCP software pruža dojam pružaju nikakvu podršku spojnoj komunikaciji. TCP software pruža dojam spojne veze.spojne veze.• TCP poruke se enkapsuliraju u IP datagrame.TCP poruke se enkapsuliraju u IP datagrame.• TCP tretira IP kao metodu prijenosa paketa.TCP tretira IP kao metodu prijenosa paketa.

237



• TCP software je nužan samo na krajnjim čvorovima. Ostatak Interneta je sustav koji TCP software je nužan samo na krajnjim čvorovima. Ostatak Interneta je sustav koji prenosi prenosi poruke bez da ih interpretira ili mijenja njihov sadržaj.poruke bez da ih interpretira ili mijenja njihov sadržaj.

MREŽNO MREŽNO SUČELJESUČELJE

IPIP

APLIKACIJAAPLIKACIJATCPTCP


IPIP

APLIKACIJAAPLIKACIJATCPTCP

RAČUNALO 1RAČUNALO 1 RAČUNALO 2RAČUNALO 2

MREZA 1 MREZA 2


IPIPUSMJERIVAČUSMJERIVAČ

Komunikacijski Komunikacijski sustav kako ga vidi sustav kako ga vidi TCPTCP

238



• Pouzdanost veze najviše ugrožavaju: Pouzdanost veze najviše ugrožavaju: 1. nepouzdanost IP protokola1. nepouzdanost IP protokola2. ponovno podizanje (reboot) računala2. ponovno podizanje (reboot) računala

• Pod 1: Zamislimo da dva računala otvore vezu, komuniciraju i nakon toga zatvore Pod 1: Zamislimo da dva računala otvore vezu, komuniciraju i nakon toga zatvore vezu i otvore vezu i otvore novu. Kako tretirati pakete koji kasne iz prethodne novu. Kako tretirati pakete koji kasne iz prethodne veze, a nastali su retransmisijom?veze, a nastali su retransmisijom?• Pod 2. Zamislimo da dva računala otvore vezu i nakon toga jedno od njih izvrši Pod 2. Zamislimo da dva računala otvore vezu i nakon toga jedno od njih izvrši ponovno ponovno podizanje (reboot). Kako riješiti problem što računalo koje je izvršilo podizanje (reboot). Kako riješiti problem što računalo koje je izvršilo ponovno podizanje ne zna ponovno podizanje ne zna ništa o vezi, a računalo koje nije još je uvijek drži ništa o vezi, a računalo koje nije još je uvijek drži valjanom? Kako odbacivati pakete koji su valjanom? Kako odbacivati pakete koji su nastali prije ponovnog podizanja.nastali prije ponovnog podizanja.

239


Transportni protokol TCPTransportni protokol TCP• Najvažnija tehnika koju TCP koristi je adaptivna retransmisija i algoritam “trostrukog Najvažnija tehnika koju TCP koristi je adaptivna retransmisija i algoritam “trostrukog rukovanja”.rukovanja”.

Događaji na Događaji na računalu 1računalu 1

Događaji na računalu Događaji na računalu 22

slanje poruke 1slanje poruke 1

primanje potvrde 1primanje potvrde 1slanje poruke 2slanje poruke 2

primanje potvrde 2primanje potvrde 2slanje poruke 3slanje poruke 3

isteklo vrijeme isteklo vrijeme primanja potvrdeprimanja potvrde

retransmisija poruke retransmisija poruke 33

primanje poruke 1primanje poruke 1slanje potvrde 1slanje potvrde 1



izgubljeni izgubljeni paketpaket

240



• Prije TCP protokola korišteni su algoritmi s fiksnim vremenima retransmisije.Prije TCP protokola korišteni su algoritmi s fiksnim vremenima retransmisije.• Takvo rješenje se nije dobro skaliralo u eksponencijalno rastući Internet.Takvo rješenje se nije dobro skaliralo u eksponencijalno rastući Internet.• TCP procjenuje kašnjenje obilaska (round-trip-delay) za svaku otvorenu vezu.TCP procjenuje kašnjenje obilaska (round-trip-delay) za svaku otvorenu vezu.• To se postiže mjereći vrijeme od slanja do primanje “potvrde”. Round-trip-delay se To se postiže mjereći vrijeme od slanja do primanje “potvrde”. Round-trip-delay se procjenjuje procjenjuje korištenjem odgovarajućih težinskih statističkih funkcija. Time se rješava korištenjem odgovarajućih težinskih statističkih funkcija. Time se rješava problem naglih problem naglih oscilacija kašnjenja (bursts).oscilacija kašnjenja (bursts).

241



• Određivanje vremena retransmisijeOdređivanje vremena retransmisije• Retransmisija u vezama koje imaju različite Retransmisija u vezama koje imaju različite round-trip delaysround-trip delays..• Vrijeme isteka (timeout) se postavlja da bude malo dulje od prosječnog Vrijeme isteka (timeout) se postavlja da bude malo dulje od prosječnog round-trip round-trip delaydelay-a.-a.

preneseno 1preneseno 1


vrijeme istekavrijeme isteka izgubljeni izgubljeni paketpaket



vrijeme istekavrijeme isteka izgubljeni izgubljeni paketpaket

242



• Međuspreminici, kontrola toka i prozoriMeđuspreminici, kontrola toka i prozori• Algoritam prozora rješava problem kontrole toka podataka.Algoritam prozora rješava problem kontrole toka podataka.• Neiskorišteni dio međuspremnika u danom trenutku se naziva prozor.Neiskorišteni dio međuspremnika u danom trenutku se naziva prozor.• Zajedno s potvrdom primitka poruke, pošiljatelj primatelju šalje trenutnu veličinu Zajedno s potvrdom primitka poruke, pošiljatelj primatelju šalje trenutnu veličinu prozora.prozora.• Ako pošiljatelj šalje podatke brže nego što ih je primatelj u stanju obraditi, veličina Ako pošiljatelj šalje podatke brže nego što ih je primatelj u stanju obraditi, veličina prozora ćeprozora će pasti na nulu.pasti na nulu.• Kad pošiljatelj primi poruku o prozoru veličine nula, on mora prestati slati podatke Kad pošiljatelj primi poruku o prozoru veličine nula, on mora prestati slati podatke sve dok mu sve dok mu primatelj ponovo ne dojavi da prozor ima pozitivnu veličinu.primatelj ponovo ne dojavi da prozor ima pozitivnu veličinu.

243


Transportni protokol TCPTransportni protokol TCPDogađaji na Događaji na

pošiljateljupošiljateljuDogađaji na Događaji na primateljuprimatelju

slanje 1-1000 okteta podatakaslanje 1-1000 okteta podatakaslanje 1001-2000 okteta slanje 1001-2000 okteta

podatakapodatakaslanje 2001-2500 okteta slanje 2001-2500 okteta

podatakapodataka

primanje potvrde do 1000primanje potvrde do 1000primanje potvrde do 2000primanje potvrde do 2000primanje potvrde do 2500primanje potvrde do 2500

slanje 2501-3500 okteta slanje 2501-3500 okteta podatakapodataka


primanje potvrde do 3500primanje potvrde do 3500primanje potvrde do 4500primanje potvrde do 4500


oglašeni prozor = 2500oglašeni prozor = 2500

slanje potvrde do 1000, prozor = slanje potvrde do 1000, prozor = 15001500slanje potvrde do 2000, prozor = slanje potvrde do 2000, prozor = 500500slanje potvrde do 2500, prozor = slanje potvrde do 2500, prozor = 0 0

aplikacija čita 2000 oktetaaplikacija čita 2000 oktetaslanje potvrde do 2500, prozor = slanje potvrde do 2500, prozor = 20002000

slanje potvrde do 3500, prozor = slanje potvrde do 3500, prozor = 10001000slanje potvrde do 4500, prozor = slanje potvrde do 4500, prozor = 00

aplikacija čita 1000 oktetaaplikacija čita 1000 oktetaslanje potvrde do 4500, prozor = slanje potvrde do 4500, prozor = 10001000

244



• Algoritam “trostrukog rukovanja”Algoritam “trostrukog rukovanja”• Rješava problem pouzdanog otvaranja i zatvaranja veze.Rješava problem pouzdanog otvaranja i zatvaranja veze.• TCP poruke koje se koriste za otvaranje komunikacije se nazivaju TCP poruke koje se koriste za otvaranje komunikacije se nazivaju SYN segmentiSYN segmenti, a za , a za

zatvaranje zatvaranje FIN segmentiFIN segmenti..• Veza se identificira slučajnim brojem koji se generira pri uspostavljanju veze.Veza se identificira slučajnim brojem koji se generira pri uspostavljanju veze.

Događaji na Događaji na pošiljateljupošiljatelju

Događaji na Događaji na primateljuprimatelju

slanje FIN i potvrdeslanje FIN i potvrde

primanje FIN i primanje FIN i potvrdepotvrde

slanje potvrdeslanje potvrde

primanje FIN i primanje FIN i potvrdepotvrdeslanje FIN i potvrdeslanje FIN i potvrde

primanje potvrdeprimanje potvrde

245



• Kontrola zagušenjaKontrola zagušenja• U modernim mrežama kašnjenje ili gubitak podataka najčešće je uzrokovano U modernim mrežama kašnjenje ili gubitak podataka najčešće je uzrokovano zagušenjem, a ne zagušenjem, a ne hardware-skom greškom.hardware-skom greškom.• Protokoli koji koriste algoritam retransmisije mogu pogoršati problem zagušenja.Protokoli koji koriste algoritam retransmisije mogu pogoršati problem zagušenja.• TCP komunikacija se temelji na međuspremnicima. Protokol kontrolira zagušenje TCP komunikacija se temelji na međuspremnicima. Protokol kontrolira zagušenje tako što tako što umjetno smanjuje veličinu prozora.umjetno smanjuje veličinu prozora.• TCP-ova kontrola zagušenja nastupa u trenutku gubitka podataka.TCP-ova kontrola zagušenja nastupa u trenutku gubitka podataka.• Pri retransmisiji TCP najprije šalje male pakete čiju veličinu eksponencijalno Pri retransmisiji TCP najprije šalje male pakete čiju veličinu eksponencijalno povećava dok ne povećava dok ne dosegne polovinu stvarnog prozora.dosegne polovinu stvarnog prozora.• Zatim TCP usporava dinamiku slanja i linearno povećava veličinu paketa (do novog Zatim TCP usporava dinamiku slanja i linearno povećava veličinu paketa (do novog zagušenja).zagušenja).

246



• Format TCP zaglavljaFormat TCP zaglavlja

IZVORIŠNI PORTIZVORIŠNI PORT ODREDIŠNI PORTODREDIŠNI PORTREDNI BROJREDNI BROJ

BROJ POTVRDEBROJ POTVRDEDUŽINA DUŽINA

ZAGLAVLJAZAGLAVLJANE KORISTI SENE KORISTI SE ZASTAVICEZASTAVICE VELIČINA PROZORAVELIČINA PROZORA

KONTROLNI ZBROJKONTROLNI ZBROJ POKAZIVAČ HITNOSTIPOKAZIVAČ HITNOSTIOPCIJEOPCIJE

POČETAK PODATAKAPOČETAK PODATAKA......

11 44 1010 1616 1919 2424 3232

247



• Jedan format za sve poruke (podaci, potvrda, SYN, FIN)Jedan format za sve poruke (podaci, potvrda, SYN, FIN)• Duplex komunikacija znači da TCP može koristiti jedan datagram za slanje više Duplex komunikacija znači da TCP može koristiti jedan datagram za slanje više poruka poruka istovremeno. Npr. potvrde prijema, objave prozora i izlaznih podataka.istovremeno. Npr. potvrde prijema, objave prozora i izlaznih podataka.• Polja BROJ POTVRDE (ACKNOWLEDGMENT NUMBER) i VELIČINA PROZORA (WINDOW) Polja BROJ POTVRDE (ACKNOWLEDGMENT NUMBER) i VELIČINA PROZORA (WINDOW)

se odnose na dolazeći TCP tok (stream). BROJ POTVRDE sadrži REDNI BROJ se odnose na dolazeći TCP tok (stream). BROJ POTVRDE sadrži REDNI BROJ (SEQUENCE (SEQUENCE NUMBER) slijedećeg paketa, a VELIČINA PROZORA daje informaciju o NUMBER) slijedećeg paketa, a VELIČINA PROZORA daje informaciju o slobodnom slobodnom međuspremniku za podatke koji polaze iz čvora kojem se šalje potvrda.međuspremniku za podatke koji polaze iz čvora kojem se šalje potvrda.• Polje REDNI BROJ se uvijek odnosi na izlazeći TCP tok i pokazuje na prvi oktet koji se Polje REDNI BROJ se uvijek odnosi na izlazeći TCP tok i pokazuje na prvi oktet koji se nalazi u nalazi u segmentu.segmentu.• KONTROLNI ZBROJ (CHECKSUM) sadrži kontrolnu sumu za TCP zaglavlje i podatke.KONTROLNI ZBROJ (CHECKSUM) sadrži kontrolnu sumu za TCP zaglavlje i podatke.

248



• TCP protokol je najvažniji transportni protokol u TCP/IP stogu.TCP protokol je najvažniji transportni protokol u TCP/IP stogu.• Pruža aplikacijama End-To-End spojnu komunikaciju koja jePruža aplikacijama End-To-End spojnu komunikaciju koja je

• PouzdanaPouzdana• Omogućava kontrolu zagušenjaOmogućava kontrolu zagušenja• Full-DuplexFull-Duplex• Orijentirana na slanje kontinuiranih nizova podataka (streams).Orijentirana na slanje kontinuiranih nizova podataka (streams).

• Koristi IP protokol za komunikaciju, a sve poruke šalje koristeći isti format Koristi IP protokol za komunikaciju, a sve poruke šalje koristeći isti format datagrama.datagrama.

Documents

Racunalne mreze - predavanja.ppt