Upload
mrakovica
View
199
Download
3
Embed Size (px)
1.1. Pojam računovodstva1.1. Pojam računovodstvaRačunovodstvo je podfunkcija funkcije upravljanja, koja svojim informacijama pomaže funkciju
upravljanja, naročito u domenu planiranja (donošenja odluka) i kontrole poslovanja. Potpunije i
preciznije definisanje ovog pojma nije ni malo jednostavno, jer se računovodstvo može posmatrati kao:
• Proces u kome se prikupljaju, sređuju, obrađuju i čuvaju podaci, oblikuju, prenose i čuvaju
informacije koje su problemski usmerene na donošenje ekonomskih odluka;
• Deo preduzeća koji se bavi tom delatnošću;
• Naučna disciplina koja uopštava i unapređuje dostignuća u toj oblasti;
• Nastavni predmeti u školama i na fakultetu.
Postoji veliki broj definicija računovodstva. Jedna od prihvatljivijih bila bi definicija Komiteta
za terminologiju američkog Instituta javnih računovođa, po kojoj je računovodstvo: “Nauka o
beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i događaja, primarno finansijskog karaktera i veština
sastavljanja značajnih izveštaja, analize i interpretiranja ovih transakcija i događaja i prenošenja
rezultata licima koja moraju doneti odluku ili dati ocenu.”
1.1.1. Delovi računovodstva1.1.1. Delovi računovodstva
Računovodstvo predstavlja celinu sastavljenu od sledećih delova:
1. Knjigovodstvo je sastavni deo računovodstva, njegova računska osnova. Ne postoji
opšteprihvaćena definicija knjigovodstva, jer se i ono kao i računovodstvo može definisati sa više
aspekata (kao nauka . . . Nastavni predmet . . . Organizacioni deo preduzeća . . . i td.) Po jednoj
definiciji “Knjigovodstvo je metod sakupljanja, klasifikovanja, registrovanja, čuvanja, reklasifikacije i
izveštavanja o nastalim ekonomskim promenama na imovini poslovno – računovodstvene celine”.
2. Računovodstveno planiranje se bavi sakupljanjem , sistematizovanjem, obradom i
prezentiranjem podataka koji se odnose na buduće poslovanje preduzeća.
3. Računovodstvena kontrola ispituje ispravnost izvođenja propisanih radnih i metodoloških
postupaka, počev od prijema računovodstvene dokumentacije i obrade do oblikovanja finalnih
informacija.
4. Računovodstvena analiza je prosuđivanje i objašnjavanje stanja i uspešnosti poslovanja,
utvrđivanje odstupanja od njega, uzroke za ta odstupanja i njihove posledice.
1
1.2. 1.2. Računovodstvene informacije - definisanjeRačunovodstvene informacije - definisanjeNajvažniji “proizvodi” rada računovodstva su računovodstvene informacije.
“Računovodstvena informacija je učinak računovodstvene obrade podataka koji je problemski
orijentisan i kao takav predstavlja podlogu za donošenje poslovnih odluka.”
Računovodstvene informacije su najčešće u obliku računovodstvenog iskaza i
računovodstvenog izveštaja.
• Računovodstveni iskaz je obrazac u kome je na sistemski način iskazan učinak
računovodstvene obrade podataka. (Računovodstveni iskazi u obliku obrazaca kakvi su na primer
Bilans stanja i Bilans uspeha predstavljaju ključni deo računovodstvenog izveštavanja).
• Računovodstveni izveštaji su dopuna računovodstvenih iskaza u svrhu što potpunijeg,
svestranijeg i produbljenijeg računovodstvenog informisanja. Oni sadrže sva potrebna bliža
obaveštenja, objašnjenja, kao i obrazloženja onoga što je obuhvaćeno računovodstvenim iskazima.
1.2.1. Korisnici računovodstvenih informacija1.2.1. Korisnici računovodstvenih informacija
Korisnici računovodstvenih informacija mogu biti interni (unutrašnji) i eksterni (spoljni).
Slika broj 1. Korisnici računovodstvenih informacija
2
Korisnici račun.informacija
Interni Eksterni
Vlasnici kapitala
Organi upravljanja i rukovođenja
Stručne službe u preduzeću
Zaposleni radnici
Država i njeni organi
Potencijalni investitori
Banke (kao kreditori preduzeća)
Ostali poverioci (dobavljači i dr.)
1.2.1.1. Interni korisnici računovodstvenih informacija1.2.1.1. Interni korisnici računovodstvenih informacija
• Vlasnici kapitala (akcionari, ortaci, država). Njih pre svega interesuju informacije o budućim
efektima ulaganja u poslovne aktivnosti preduzeća i rizicima koji su sa tim povezani.
• Organi upravljanja i rukovođenja (različiti nivoi menadžmenta preduzeća). Na osnovu
računovodstvenih informacija oni donose važne poslovne odluke.
• Stručne službe u preduzeću (ostali delovi računovodstva službe analize, planiranja itd, službe
prodaje, tehničke službe i dr.). Njima su neophodne informacije o stanju i kretanju svih ili pojedinih
sredstava i izvora sredstava, odvijanju procesa poslovanja, uključujući i troškove i učinke, prihode i
rashode i dr.
• Zaposleni radnici. Oni su zainteresovani za podatke o ostvarenim zaradama.
1.2.1.2. Eksterni korisnici računovodstvenih informacija1.2.1.2. Eksterni korisnici računovodstvenih informacija
• Država i njeni organi (Uprava javnih prihoda, Poreska policija i dr. ustanove).
Računovodstvenim informacijama oni sagledavaju pravilnost obračuna i uplate poreza, carina, taksi i
dr.
• Banke (kao kreditori preduzeća). Moraju da imaju informacije iz kojih će sagledati likvidnost
preduzeća i na osnovu njih doneti odluku o eventualnom budućem kreditiranju.
• Potencijalni investitori. Na osnovu računovodstvenih informacija oni će sagledati moguće
efekte svojih ulaganja u poslovne aktivnosti tog preduzeća i rizike koji su sa tim ulaganjima povezani.
• Ostali poverioci (dobavljači i dr.). Zainteresovani su kako za informacije o likvidnosti
preduzeća, tako i za informacije koje se odnose na dugoročnu razvojnu orijentaciju preduzeća kako bi
sa njim sarađivali.
1.3. 1.3. Računovodstvena načelaRačunovodstvena načelaRačunovostvena načela predstavljaju pravila razvijena od strane računovodstvene teorije i
prakse sračunata da jasno definišu računovodstvene kategorije (Računovodstvene kategorije
obuhvataju imovinu, obaveze, kapital, rashode i prihode).
U osnovna računovodstvena načela ubrajaju se:
• Načelo dvostranog obuhvatanja poslovnih promena. Svaka ekonomska promena tangira dva
osamostaljena imovinska dela i s toga se dva puta beleži. Zbog ove dualnosti u obuhvatanju
ekonomskih promena knjigovodstvo u kome se ona uvažava poznato je kao dvojno knjigovodstvo.
3
• Načelo poslovne jedinice. To je zahtev da se imovina uložena u poslovanje obuhvata
odvojeno od ostale imovine vlasnika i poverilaca i da se uspešnost upravljanja tom imovinom
kontroliše putem rezultata. Često je poslovna jedinica istovremeno i računovodstvena celina.
• Načelo kontinuiteta poslovanja. Za računovodstvo su od interesa one poslovne jedinice koje
se osnivaju s ciljem kontinuiranog poslovanja. Kuntinuirano poslovanje u literaturi se još označava
poslovanje na bazi going concern principa.
• Načelo novčanog merila ili načelo vrednosnog izražavanja. To je zahtev da se sve
računovodstvene kategorije i promene na njima izražavaju u novcu.
• Načelo istorijskog troška ili načelo stvarnog troška. Ono nalaže da se delovi imovine
preduzeća vrednuju u visini za njih uloženih, odnosno primljenih vrednosti. To istovremeno znači da
knjigovodstvo radi sa istorijskim podacima.
• Načelo uzročnosti. Ono zahteva da obračunskom periodu, za koji se utvrđuje rezultat, budu
zaračunati svi prihodi i rashodi koji su u njemu nastali, nezavisno od toga da li i kada su prihodi
naplaćeni, a rashodi isplaćeni.
• Načelo opreznosti. To je zahtev da se imovina preduzeća i obračunati periodični rezultati
oprezno odmere. Da bi se obezbedilo oprezno odmeravanje imovine preduzeća, princip opreznosti
određuje sledeća pravila:
* Aktiva se može procenjivati najviše po nabavnoj vrednosti, odnosno ceni koštanja;
* Pasiva se može procenjivati najmanje u visini nabavne vrednosti.
Precenivanje periodičnog rezultata treba onemogućiti:
* princip realizacije,
* princip impariteta.
1.3.1. Principi urednog knjigovodstva1.3.1. Principi urednog knjigovodstva
Ispunjenje ciljeva koji su dodeljeni knjigovodstvu kao sistemu, kao i ispunjenje ciljeva koji
treba da budu realizovani korišćenjem pojedinih knjigovodstvenih instrumenata, pretpostavlja
poštovanje određenih pravila. Ta pravila su poznata kao principi urednog knjigovodstva.
U najvažnije spadaju:
• Princip potpunosti. Ovaj princip zahteva da knjigovodstveno budu obuhvaćene sve
računovodstvene kategorije i sve promene koje se tokom poslovanja na njima događaju.
• Princip ažurnosti. Sve nastale ekonomske promene (u skladu sa ovim principom) treba da
budu u knjigovodstvu obuhvaćene u najkraćem roku, kako se to često određuje najduži rok do koga se
knjiženje nastalih ekonomskih promena mora izvršiti.
• Princip hronološkog reda. Upotrebljivost informacija koje knjigovodstvo pruža obezbeđuje
se hronološkim beleženjem nastalih ekonomskih promena. Dva su razloga za to:
4
- Prvo, hronološkim beleženjem se obezbeđuju informacije o razvoju poslova preduzeća, jer se
upoređivanjem promena u nizu sukcesivnih vremenskih perioda dobijaju podaci o stagnaciji,
napredovanju ili nazadovanju preduzeća.
- Drugo, kontrola materijalne ispravnosti izvršenih kniženja bila bi gotovo nemoguća u
beleškama koje bi bile hronološki ispreturane.
• Princip mogućnsti provere. Knjigovodstvo mora biti organizovano tako da se tačnost svakog
podatka koje knjigovodstvo daje može naknadno proveriti. Mogućnost provere se stvara međusobnim
povezivanjem knjigovodstvenih instrumenata.
• Princip jasnosti. Ovaj zahtev se u knjigovodstvu realizuje putem odgovarajućih
raščlanjivanja računovodstvenih kategorija, adekvatnim obeležavanjem delova kategorije dobijenih
raščlanjivanja, upotrebom bruto principa računovodstvenih kategorija.
• Princip materijalne ispravnosti. Da bi se obezbedila istinitost odnosno materijalna ispravnost
podataka koje knjigovodstvo pruža, nužno je da se u knjigovodstvu obuhvataju sve i samo one
ekonomske promene koje su stvarno nastale.
• Princip ekonomičnosti. To je zahtev (uopšte u ekonomiji) da korist od bilo koje aktivnosti
preduzeća bude veća od sredstava koja se za tu aktivnost utroše.
1.4. Prosto knjigovodstvo (evidencija)1.4. Prosto knjigovodstvo (evidencija)Današnjem sistemu “ dvojnog knjigovodstva” prethodila je “prosta evidencija” ili “prosto
knjigovodstvo”.
Osnovna karakteristika proste evidencije je u tome što se poslovne promene registruju samo
jednom (na pr. Isplata u gotovu se evidentira samo kao izlaz novca iz blagajne) pa se evidencija o
pojedinim sredstvima vodi takoreći izolovano.
Nedostaci poslovne evidencije:
- nepovezanost delova,
- odsustvo bilansnog principa,
- odsustvo dvostrukog obuhvatanja poslovnih događaja,
- odsustvo računske kontrole obavljenih registrovanja.
Zbog svih ovih slabosti prosta evidencija je skoro svuda napuštena i zadržala se jedino kod
manjih zanatskih radnji.
5
1.5. Pojam dvojnog knjigovodstva1.5. Pojam dvojnog knjigovodstva
Sistem dvojnog knjigovodstva se može definisati kao onaj ≫ knjigovodstveni sistem kod koga se svaka vrednosna promena na imovini, može i mora dva puta beležiti (knjižiti)≪ .
Najvažnija osobina ovog sistema je da potpuno pokriva poslovanje preduzeća, tako da se samo
na osnovu podataka iz knjigovodstvene evidencije mogu dobiti svi podaci o stanju imovine u bilo
kojoj fazi procesa reprodukcije, o obavezama koje proističu iz posedovanja imovine, o rashodima i
prihodima koji su nastali tokom procesa rada, kao i o finansijskom rezultatu za bilo koje vremensko
razdoblje.
Fundamentalni princip dvojnog knjigovodstva je bezizuzetno dvostruko obuhvatanje svake
poslovne promene i ovaj princip je izvor svih onih karakteristika kojima se ono odlikuje. Dakle, svaka
ekonomska promena tangira dva osamostaljena imovinska dela i s toga se dva puta beleži (knjiži).
1.5.1. Karakteristike dvojnog knjigovodstva1.5.1. Karakteristike dvojnog knjigovodstva
Bitne karakteristike dvojnog knjigovodstva:
* Knjigovodstvo je nezavisna, autonomna evidencija;
* Knjigovodstvo kao sistem je sa određene tačke gledišta sveobuhvatna evidencija (ovim se misli na
činjenicu da ono obuhvata sve one elemente reprodukcionog procesa koji se mogu vrednosno iskazati);
* Bilansni princip izražen kao dvostrano posmatranje sredstava iz koga zatim proističe dvostranost
obuhvatanja poslovnih promena;
* Bilansni princip nosi u sebi automatski i kontrolni mehanizam, čija je manifestacija aritmetička
ravnoteža svake registrovane poslovne promene ili knjigovodstvene operacije, dnevnika, glavne
knjige, bilansa i td.
1.5.2. Zadaci dvojnog knjigovodstva1.5.2. Zadaci dvojnog knjigovodstva
Zadaci sistema dvojnog knjigovodstva su:
* Da obezbedi permanentno praćenje stanja i kretanja svih delova sredstava i njihovih izvora tokom
odvijanja procesa rada radi dobijanja podataka za potrebe kontrole, analize i planiranja;
* Da obezbedi permanentno praćenje rashoda i prihoda kako bi se u svakom trenutku i za svaki deo
radnog procesa mogao utvrditi finansijski rezultat – dobitak ili gubitak;
6
* Da obezbedi organima upravljanja sve one podatke i informacije koje su relevantne za proces
donošenja odluka i upravljanje;
* Da obezbedi potrebne podatke i informacije organima društvene kontrole kojima bi se utvrdilo
celishodno korišćenje sredstava.
Ovim nisu iscrpljeni svi zadaci koji se pred knjigovodstvo postavljaju ali činjenica je da
knjigovodstvo kao veoma fleksibilan sistem, uspeva da odgovori svim zahtevima koji su mu se do sada
postavljali.
1.5.3. Predmet dvojnog knjigovodstva1.5.3. Predmet dvojnog knjigovodstvaPredmet rada knjigovodstva su finansijski (vrednosni) podaci o stanju i promenama u imovini
preduzeća.
Imovina se može posmatrati pravno i ekonomski.
Pravno, imovinu preduzeća čine pravo svojime na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčana
sredstva i hartije od vrednosti i druga imovinska prava.
Ekonomsko definisanje imovine razlikuje bruto i neto imovinu. Bruto imovinu preduzeća čine
ukupna sredstva preduzeća , a neto imovinu čini bruto imovina (ukupna sredstva) umanjena za
obaveze preduzeća.
Imovina preduzeća se knjigovodstveno posmatra sa stanovišta:
- pojavnih oblika imovine (kako izgleda ta imovina) - SREDSTVA - AKTIVA
- izvora t.j. načina kako je finansirana nabavka ili proizvodnja te imovine - IZVORI SREDSTAVA -
PASIVA.
Prikazano u obliku jednačine to izgleda ovako:
SREDSTVA = OBAVEZE + KAPITAL
AKTIVA = PASIVA
1.5.3.1. Aktiva1.5.3.1. Aktiva
Aktiva se može definisati na više načina. Pod aktivom se između ostalog podrazumeva
knjigovodstveno posmatranje imovine preduzeća sa stanovišta njenih pojavnih oblika. Za aktivu se
može reći i da predstavlja skup stvari, prava i novca jednog preduzeća.
Aktiva se može grupisati po više kriterijuma:
* prema pojavnim oblicima,
*prema nameni,
* prema kriterijumima obtra, načina transformisanja i pojedinačne vredosti,
* prema tome da li je u funkciji ili van funkcije, 7
* prema stepenu završenosti.
Prema pojavnim oblicima aktiva t.j. sredstva se dele na:
* materijane vrednosti - stvari,
* sredstva u novčanom obliku - novac, hartije od vrednosti i dr.
* prava - potraživanja nastala po raznim osnovama, zatim patenti, licence, koncesije i dr.
Prema kriterijumu namene sredstava se deli na:
* poslovna (direktno se koriste u poslovne svhe) i vanposlovna (ne koriste se direktno za obavljanje
poslovanja preduzeća, t.j. radi se, uglavnom o sredstvima od kojih se ne očekuje i ne ostvaruje
prihod, - na pr. stanovi).
Prema kriterijumu načina transformacije, obrta i pojedinačne vrednosti sredstva se dele na:
* stalna - dugoročna sredstva (stalna imovina) i
* tekuća - kratkoročna sredstva (obrtna imovina).
1.5.3.2. 1.5.3.2. Stalna i tekuća sredstvaStalna i tekuća sredstva
Stalna sredstva se sastoje iz osnovnih sredstava i drugoročnih finansijskih uloga (plasmana).
* Osnovna sredstva su ona sredstva koja se koriste duži vremenski period, i koja tokom vremena
korišćenja, uglavnom, ne menjaju svoj izgled, a svoju vrednost postepeno prenose na proizvode. U
osnovna sredstva spadaju: zemljište, zgrade, mašine, postrojenja, šume, inventar, avansi za osnovna
sredstva i td.
* Dugoročni plasmani su finansijska ulaganja sredstava u drugo pravno lice s rokom povraćaja dužim
od jedne godine.
Tekuća (kratkoročna) sredstva (obrtna imovina) čine ona sredstva koja se koriste kraći
vremenski period (obično jedan proces reprodukcije) ili ako se koriste duži vremenski period, imaju
malu vrednost, U obrtna sredsva spadaju: novac u blagajni i na žiro račun, potraživanja, sirovine,
materijal (obrađene sirovine), sitan inventar, rezervni delovi, auto gume, povratna ambalaža,
poluproizvodi, gotovi proizvodi, roba i dr.
1.5.4. Pasiva1.5.4. Pasiva
Posmatranje imovine preduzeća sa stanovišta izvora, t.j. načina kako je finansirana ta imovina
(odakle potiču sredstva preduzeća) naziva se pasiva. Pasiva, dakle, prdstavlja skup izvora sredstava
(obaveza ) jednog preduzeća. Pasiva (izvori) se može podeliti prema više kriterijuma:
8
* prema nameni,
* prema poreklu.
Prema nameni izvori se dele na:
- izvore poslovnih sredstava,
- izvore neposlovnih sredstava.
Prema tome odakle potiču, t.j. prema kome postoji obaveza, izvori se dele na:
- sopstvene izvore,
- pozajmljene izvore.
1.5.4.1. Sopstveni izvori1.5.4.1. Sopstveni izvori
Kod sopstvenih izvora obaveza postoji prema vlasniku odnosno suvlasniku preduzeća.
Sopstveni izvori čine:
* sopstveni kapital
* dugoročna rezervisanja
Sopstveni kapital čine:
- osnovni kapital: društveni kapital, državni kapital, akcijski kapital, udeli, ulozi i dr. izvori,
- rezerve: kapitalne premije (emisione premije) revarolizacione rezerve, zakonske rezerve i dr.
rezerve.
- neraspoređena dobit.
Dugoročna rezervisanja predstavljaju "obaveze" za pokriće troškova i rizika proisteklih iz
prethodnog poslovanja koji će se pojaviti u narednim godinama, a odnose se na:
- rezervisanja za troškove u garantnom roku,
- rezervisanja za troškove investicionog održavanja,
- rezervisanja za troškove obnavljanja prirodnih bogastava i dr.
1.5.4.2. Pozajmljeni izvori1.5.4.2. Pozajmljeni izvori
Kod pozajmljenih izvora postoji obaveza prema svim drugim subjektima sem vlasnika
preduzeća i uvek definisani rok za izmirenje te obaveze.
Pozajmljenje izvore čine obaveze po kreditima, prema dobavljčima, za porez, zarade itd.
Prema rokovima vraćanja pozajmljeni izvori se dele na:
- dugoročne obaveze (rok vraćanja je duži od jedne godine) dugoročni krediti, dugoročne
obaveze prema povezanim pravnim licima, obaveze za dugoročno oročene uloge, obaveze za prodate
9
obveznice.
- kratkoročne obaveze (rok vraćanja je kraći od jedne godine) kratkoročni krediti, kratkoročne
obaveze uzrokovane nabavkom faktora procesa rada od dobavljača na robno - novčani kredit ili
trošenjem i prodajom odgovarajućih sredstava, pri čemu nastaju obaveze za porez i dr.
10
1.6. Knigovodstvena dokumentacija1.6. Knigovodstvena dokumentacija
Knjigovodstvo je "strogo dokumentovana evidencija". To znači da se ni jedna poslovna
promena ili knjigovodstvena operacija ne može evidentirati ako prethodno nije ispostavljen
odgovarjući knjigovodstveni dokument.
…"Knjigovodstveni dokument je pismena isprava kojom se dokazuje da je nastala neka
poslovna promena na sredstvima, kapitalu, obavezama, prihodima, rashodima i finansijskom
rezultatu".
Bez knjigovodsvene dokumentacije za knjigovodstvo poslovni događaj ne postoji.
Knjigovodstvena dokumentacija mora da poseduje podatke koje možemo svrstati u četiri grupe:
- podatke o času nastanka poslovnog događaja,
- podatke o ekonomskoj kategoriji koja je predmet poslovnog događaja,
- podatke o iznosu, t.j. vrednosne podakte,
- podatke o vlasniku, t.j. podatke o tome koje predmet poslovnog događaja.
11
1.6.1. Podela knjigovodstvene dokumentacije1.6.1. Podela knjigovodstvene dokumentacijeKnjigovodstvena dokumentacija se može podeliti na:
* Interna knjigovodstvena dokumenta;
* Ulazna knjigovodstvena dokumenta;
12
* Izlazna knjigovodstvena dokumenta.
Interna dokumenta se sastavlja u samom knjigovodstvu preduzeća (gde i ostaju) sa svrhom da
služe kao osnov za registrovanje određenih knjiženja u poslovnim knjigama.
Interna knjigovodstvena dokumenta čine:
- popisne liste,
- knjigovodstveni nalozi za knjiženje poslovnih promena,
- prijemnice materijala ili robe,
- radni nalozi,
- reversi,
- blagajnički nalozi za uplate i isplate preko blagajne,
- trebovanje materijala, sitnog inventara i alata,
- razne vrste reklamacionih zapisnika (o prijemu robe, materijala),
- isplaćena lista zarada.
1.6.1.1. Ulazna knjigovodstvena dokumenta1.6.1.1. Ulazna knjigovodstvena dokumenta
Ulazna knjigovodstvena dokumenta sastavljaju lica izvan preduzeća - poslovni partneri i
fizička lica. Nakon kontrole i usaglašavana sa stvarnim činjenicama ova dokumenta se overavaju i
pripremaju za knjiženje kao validna podloga o nastaloj poslovnoj promeni. Ostaju u preduzeću
određeno vreme.
Ulazna knjigovodstvena dokumenta čine:
- primljene fakture od dobavljača,
- primljeni čekovi,
- primljene menice i drugi vrednosni papiri,
- izveštaji banaka o stanju na računu, obračunatoj kamati, proviziji i sl.,
- dostavnice dobavljača o isporučenom materijalu, robi ili sredstvu,
- pisana odobrenja dobavljača o popustima, prihvaćenim reklamacijama i sl.,
- izveštaji poslovnih partnera.
1.6.1.2. Izlazna knjigovodstvena dokumenta1.6.1.2. Izlazna knjigovodstvena dokumenta
Izlazna knjigovodstvena dokumenta nastaju u preduzeću, da bi se potom dostavila poslovnim
partnerima, raznim organizacijama i licima.
Izlazna knjigovodstvena dokumenta čine:
13
- izdate fakutre kupcima za prodat materijal, robu ili izvršene usluge,
- tovarni listovi i druga slična dokumenta,
- izdate menice,
- izdati čekovi,
- otpremnice materijala ili robe,
- izdati nalozi za plaćanje sa računa kod banke,
- izdata odobrenja kupcima za date rabate, priznate popuste, vraćenu neispravnu robu i sl.,
- obračunske situacije.
Sva knjigovodstvena dokumenta moraju se čuvati godinu dana, glavne knjige pet godina a
završni račun i isplate liste zarada trajno.
1.7. Kontni okvir i kontni plan1.7. Kontni okvir i kontni planKontni okvir predstavlja spisak računa koji se mogu otvoriti u knjigovodstvu jednog preduzeća
(proizvodnog, trgovinskog, uslužnog).
Po pravilu kontni okvir sačinjavaju deset klasa, koje se mogu raščlaniti na deset grupa računa a
svaka grupa računa se može raščlaniti na deset računa. Dakle, najčešće se obeležavanje računa u
kontnom okviru vrši primenom brojeva po tzv. dekadnim sistemu. Te grupe računa izgledaju ovako:
* grupa sa jednim brojem: KLASE (0 - 9)
* grupa sa dva broja : GRUPE RAČUNA (00 - 09)
* grupa sa tri broja : SINTETIČKI RAČUNI (000 - 009)
* grupa sa četiri broja : ANALITIČKI RAČUNI (0000 - 0009)
To praktično znači da se ceo kontni okvir može razvrstati u 10 klasa, svaka klasa u 10 grupa,
svaka grupa u 10 sintetičkih računa, svaki sintetički račun u 10 analitičkih računa.
Kontni plan je lista računa stvarno otvorenih u knjigovodstvu konkretnog preduzeća koji služe
za evidentiranje poslovnih promena.
1.7.1. Kontni okvir po bilansnom principu1.7.1. Kontni okvir po bilansnom principu
14
* Klase 0, 1, 2 i grupe 80 i 88 predstavljaju sredstva (aktivu).
* Klase 3 i 4 i grupe 81 i 89 predstavljaju izvore sredstava (pasivu).
* Klase 0 –8 čine finansijsko knjigovodstvo.
* Proizvodna preduzeća su obavezna da vode klasu 9.
* Trgovinska preduzeća nisu obavezna da vode klasu 9.
* Klasa 9 – poslovne promene u okviru pogonskog knjigovodstva.
1.8. Knjigovodstveni mehanizam1.8. Knjigovodstveni mehanizam
Knjigovodstvo kao sistem, kao koncepcija, realizuje se putem raznih knjiga, kartotetka, tabela,
pregleda i sl. Sve to sačinjava knjigovodstveni mehanizam čija ilustracija izgleda ovako:
15
Slika broj 2. Knjigovodstveni mehanizam
1.8.1. Inventar1.8.1. Inventar
Inventar možemo definisati kao pojedinačni (detaljni) prikaz po količini i vrednosti svih
sredstava i njihovih izvora u jednom trenutku. Taj trenutak je dan propisa. Sam postupak popisivanja
imovine (sredstava i njihovih izvora) naziva se inventarisanje.
Na osnovu početnog inventara sastavlja se početni bilans preduzeća, zatim se otvaraju poslovne
knjige i počinje vođenje knjigovodstvene evidencije. Dakle, inventar je prva knjiga u okviru
knjigovodstvene evidencije.
Inventarisanje može biti:
- redovno i vanredno,
- potpuno i delimično,
- povremeno i kontinuirano.
1.8.2. Bilans stanja1.8.2. Bilans stanja
Naziv “bilans” potiče od latinske reči “bi” što znači dvostruki i “lanx” (tas na vagi) što bi u
slobodnom prevodu značilo vaga sa dva uravnotežena tasa. Ova simbolika ima određeno značenje, jer
bilans suštinski i formalno ima dve strane, aktivu i pasivu koje su u ravnoteži.
Bilans predstavlja grupisani, sumarni pregled sredstava i njihovih izvora u vrednosnim t.j.
novčanim pokazateljima.
Bilans je prikaz imovine preduzeća u jednom određenom trenutku, dakle, “fiksirani trenutak
neprekidnog radnog procesa” koji se odvija u preduzeću.
Bilans kao tabelarni prikaz ima dve strane: levu koja se obeležava sa “AKTIVA” i desnu čiji je
naziv “PASIVA”. U aktivi se unose sva sredstva (iako sredstva i aktiva nisu sinonimi) a u pasivi izvori
sredstava odnosno obaveze stvorene po bilo kom osnovu. Aktiva je uvek jednaka pasivi, odnosno,
sredstva moraju uvek biti jednaka svojim izvorima (svako sredstvo ima svoje poreklo).
1.8.2.1. Forme bilansa stanja1.8.2.1. Forme bilansa stanja
16
Forme za prezentiranje bilansa stanja mogu biti:
* horizontalni tabelarni pregled
* vertikalni tabelarni pregled
1.8.2.2. 1.8.2.2. Principi bilansiranja sredstava i izvora sredstavaPrincipi bilansiranja sredstava i izvora sredstava
Sredstva i izvori sredstava u bilansu prikazuju se po određenom redosledu u zavisnosti od
značaja koji se pridaje pojedinim bilansnim pozicijama.
U prethodnom primeru za ređanje pozicija u aktivi primenjen je princip rastuće likvidnosti, dok
je za ređanje pozicija u pasivi primenjen princip rastuće despelosti.
* Princip rastuće likvidnosti znači da se na prvo mesto u aktivi stavljaju
“najnelikvidnija”sredstva, t.j. sredstva koja se najduže koriste, odnosno ona kojima, u normalnim
uslovima poslovanja, najviše vremena treba da se transformišu u novčani oblik. Na poslednje mesto
stavljaju se najlikvidnija sredstva, a to je novac na žiro - računu i u blagajni (naša bilansna šema).
* Princip rastuće dospelosti znači da se na prvo mesto u pasivi stavljaju izvori sredstava sa
17
200.000U K U P N O P A S I V A
60.000Dobavljači3.
40.000Dugoročni krediti2.
100.000Državni kapital1.
200.000U K U P N O A K T I V A
40.000Kupci3.
60.000Materijal2.
100.000Oprema1.
I Z N O SN A Z I V P O Z I C I J ER.B.
najdužim rokom vraćanja, a to su trajni, t.j. sopstveni izvori sredstava. Na poslednje mesto se stavljaju
izvori sredstava (obaveze) sa najkraćim rokom vraćanja kao na pr. obaveze prema dobavljačima.
1.8.2.3. Najčešće primenjivani principi bilansiranja1.8.2.3. Najčešće primenjivani principi bilansiranja
* Funkcionalni princip daje prednost osnovnim sredstvima, jer karakteristiku određenoj vrsti,
radne delatnosti daje kvalitativna komponenta osnovnih sredstava. To znači da se u bilansu najpre
prikazuju osnovna sredstva, obrtna pa iza toga neposlovna.
* Princip likvidnosti polazi od stepena likvidnosti sredstava prilikom određivanja redosleda u
bilansnoj tabeli. Najlikvidnija su ona sredstva koja se u svakom trenutku mogu upotrebiti za izmirenje
sopstvenih obaveza. Najlikvidnije sredstvo je novac u blagajni, zatim dolazi novac na žiro - računu,
primljene menice, potraživanja od kupaca, materijal, gotovi proizvodi i td.
* Princip sigurnosti ima za cilj da istakne stabilnost, sigurnost preduzeća, pa se u bilansu
najpre nabrajaju “sigurna” sredstva, teško otuđiva. U ovom slučaju polazi se od osnovnih sredstava -
nepokretnosti i mašina, pa se tek iza toga navode obrtna sredstva kao veoma “nesigurna”.
1.8.2.4. Sastavljanje bilansa stanja-vreme i oblici1.8.2.4. Sastavljanje bilansa stanja-vreme i oblici
* Početni bilans se sastavlja na početku poslovanja, odnosno na početku svake
poslovne godine.
* Godišnji bilans se obavezno sastavlja na kraju poslovne, odnosno kalendarske godine.
* Likvidacioni bilans se sastavlja u slučaju prestanka rada preduzeća (likvidacije).
* Fuzioni bilans se sastavlja prilikom spajanja dva ili više preduzeća.
* Sanacioni bilans se sastavlja u situacijama kada preduzeće zapadne u finansijske teškoće ili
pretrpi gubitak u toku poslovne godine. Na osnovu ovog bilansa traži se kredit od banke za saniranje
nastale situacije, odnosno za ozdravljenje preduzeća.
1.8.3. Bilans uspeha1.8.3. Bilans uspeha
Osnovni cilj sastavljanja bilansa uspeha sastoji se u izračunavanju ostvarenog periodičnog
rezultata. U tu svrhu u bilansu uspeha prikazuju se prihodi i rashodi jednog preduzeća nastali u
određenom vremenskom periodu. Dakle, sadržinu bilansa uspeha čine prihodi i rashodi. Za prihode
18
možemo reći da su pozitivan tok vrednosti, a za rashode negativan tok vrednosti u preduzeću.
Razlika prihoda i rashoda predstavlja finansijski rezultat.
Bilans uspeha sastavlja se:
* redovno:
- u toku godine na dan 30.06. – polugodišnji obračun,
- na kraju poslovne godine, na dan 31.12. – godišnji obračun.
* vanredno u toku poslovne godine zbog:
- statusne promene (podele, spajanja ili pripajanja)
- promene oblika organizovanja ili prodaje pravnog lica,
- vlasničke transformacije,
- prestanaka rada pravnog lica idr.
1.8.3.1. Prihodi1.8.3.1. Prihodi
Prihodi kao sastavni deo bilansa uspeha razvrstani su u četiri grupe i to:
- Poslovni prihodi,
- Finansijski prihodi,
- Neposlovni i vanredni prihodi,
- Revalorizacioni prihodi.
* Poslovni prihodi nastaju od prodaje trgovinske robe, proizvoda i usluga, prihodi od subvencija,
dotacije, regresa, kompenzacije isl.
* Finansijski prihodi čine uglavnom prihodi od kamata i dividendi.
* Neposlovni i vanredni prihodi nastaju po osnovu prodaje hartija od vrednosti, osnovnih sredstava,
materijala, viškovi, smanjenja obaveza prema komitentima i državnim organima.
* Revalorizacioni prihodi nastaju po osnovu revalorizacije sledećih delova aktive: osnovna sredstava,
neuplaćeni a upisani kapital, finansijski plasmani, povećanje potraživanja i sl.
1.8.3.2. Rashodi1.8.3.2. Rashodi
Rashodi mogu biti:
- Poslovni rashodi (troškovi poslovanja)
- Finansijski rashodi,19
- Neposlovni i vanredni rashodi,
- Revalorizacioni rashodi.
* Poslovni rashodi: nabavna vrednosti prodate robe, troškovi materijala, troškovi zarada, troškovi
proizvodnih usluga, troškovi amortizacije, nematerijalni troškovi.
* Finansijski rashodi: rashodi po osnovu kamata, negativne kursne razlike itd.
* Neposlovni i vanredni rashodi: nastaju kao posledica nepredviđenih poslovnih događaja na koje
preduzeće ne može da utiče (manjkovi sredstava, kazne i sl.)
* Revalorizacioni rashodi: nastaju po osnovu revalorizacije kapitala.
1.8.3.3. 1.8.3.3. Šema formiranja finansijskog rezultataŠema formiranja finansijskog rezultata
a) Poslovni rashodi a) Poslovni prihodi
b) Finansijski rashodi b) Finansijski prihodi
c) Neposlovni i vanposlovni rashodi c) Neposlovni i vanposlovni prihodi
d) Revalorizacioni rashodi d) Revalorizacioni prihodi
Finansijski rezultat
gubitak - dobitak
1.9. Osnovne bilansne promene1.9. Osnovne bilansne promenePoslovne promene su vrednosno samerljive promene na imovini preduzeća. To su mnogobrojni
događaji koji nastaju odvijanjem procesa rada i koji su obuhvaćeni knjigovodstvenom evidencijom. No
bez obzira na mnogobrojnost i raznovrsnost, sve poslovne promene mogu uticati na bilans i menjati
njegovu sliku na četiri različita načina pa zato i kažemo da se sve poslovne promene mogu svrstati u
četiri osnovne bilansne promene.
Te promene su sledeće:
* promene u strukturi aktive,
* promene u strukturi pasive, 20
* povećanje i aktive i pasive,
* smanjenje i aktive i pasive.
POČETNI BILANS 0
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 4.000 3. Dugoročni krediti 11.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači 6.0005. Žiro – račun 17.000
144.000 144.000
1.9.1. Promene u strukturi aktive1.9.1. Promene u strukturi aktive
Kao posledica određenog poslovnog događaja može doći do smanjenja jedne pozicije aktive,
znači jedne vrste sredstava, dok bi istovremeno došlo do povećanja neke druge pozicije aktive,
odnosno druge vrste sredstava. Aktiva bilansa, u celini gledano ne bi se promenila, ali je njena
struktura pretrpela izmene usled transformacije sredstava iz jednog oblika u drugi.
Primer: Blagajnik je podigao sa Žiro – računa din. 1.500 po izvodu br. 20.
BILANS 1.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 4.000 3. Dugoročni krediti 11.0004. Kupci 13.000 4. Dobavljači 6.0005. Žiro – račun - 15.5006. Blagajna + 1.500
144.000 144.000
1.9.2. Promene u strukturi pasive1.9.2. Promene u strukturi pasive
Poput prethodne promene sličan slučaj može se dogoditi i sa pasivom bilansa: jedna pozicija
pasive se povećava, dok se istovremeno druga pozicija pasive smanjuje. Zbir pasive nije se promenio, 21
ali je zato struktura pasive pretrpela izmene.
Primer: Iz odobrenog dugoročnog kredita isplatili smo po izvodu br. 2 dobavljačima din. 3.000
BILANS 2.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 4.000 3. Dugoročni krediti + 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači - 3.0005. Žiro – račun 15.5006. Blagajna 1.500
144.000 144.000
1.9.3. Povećanje i aktive i pasive1.9.3. Povećanje i aktive i pasive
Ako određena poslovna promena ima za posledicu povećanje neke pozicije aktive uz istovremeno povećanje neke pozicije pasive, svrstavamo je u treću grupu bilansnih promena. U ovakvom slučaju povećava se zbir aktive i zbir pasive, ali se bilansna ravnoteža ne remeti. Primer: Od “Jugopetrola” kupljeno je gorivo i mazivo po računu br. 40 za din. 8.000. Faktura nije plaćena.
BILANS 3.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva + 12.000 3. Dugoročni krediti 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači + 11.0005. Žiro – račun 15.5006. Blagajna 1.500
152.000 152.000
1.9.4. Smanjenje aktive i pasive1.9.4. Smanjenje aktive i pasive
Pod uticajem nekog poslovnog događaja jedna pozicija aktive se smanjuje uz istovremeno
smanjenje i jedne pozicije pasive. Razumljivo je da se i zbir leve i desne strane bilansa za odgovarajući
iznos smanjuje, zadržavajući međusobnu ravnotežu.
Primer: Doznačili smo sa našeg žiro – računa dibavljačima din 2.000 na ime dospele fakture,
izvod br. 18.
22
BILANS 4.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 12.000 3. Dugoročni krediti 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači - 9.0005. Žiro – račun - 13.5006. Blagajna 1.500
150.000 150.000
1.9.5. Grafička ilustracija osnovnih bilansnih promena1.9.5. Grafička ilustracija osnovnih bilansnih promena
A BILANS 1. PPromenastrukture:
- povećanje- smanjenje
1.9.6. Uticaj prihoda i rashoda na bilans1.9.6. Uticaj prihoda i rashoda na bilans
Na bilans preduzeća utiče svaki nastali rashod i prihod menjajući njegove pozicije na 4 moguća
načina. To su sledeći slučajevi:
* Povećanje aktive usled pojave prihoda;
* Povećanje pasive usled pojave rashoda;
* Smanjenje aktive usled pojave rashoda;
* Smanjenje pasive usled pojave prihoda.
BILANS STANJA
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.000
A BILANS 2. PPromenastrukture:
- povećanje - smanjenje
A BILANS 3. PPovećanje Povećanje
A BILANS 4. PSmanjenje Smanjenje
23
2. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 12.000 3. Dugoročni krediti 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači 9.0005. Žiro – račun 13.5006. Blagajna 1.500
150.000 150.000
RASHODI BILANS USPEHA PRIHODI
1.9.7. Povećanje aktive usled pojave prihoda1.9.7. Povećanje aktive usled pojave prihoda
Obavljajući svoju delatnost preduzeće ostvaruje redovne prihode čiji je konačan oblik novac.
To znači da će pod uticajem jedne takve poslovne promene povećati stanje novca u blagajni ili na
žiro - račun a da s druge strane ne dođe ni do kakve promene, na ostalim pozicijama aktive ili pasive.
Izvor ovog povećanja je prihod i upravo je to ona pozicija pasive koja treba da uspostavi ravnotežu sa
aktivom.
Primer: Za izvršene usluge naplaćeno je preko žiro-računa din. 4.000.
BILANS 5.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 12.000 3. Dugoročni krediti 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači 9.0005. Žiro – račun 17.5006. Blagajna 1.500
+ 154.000 150.000 RASHODI BILANS USPEHA PRIHODI
1. Redovni prihodi + 4.000154.000 154.000
1.9.8. Povećanje pasive usled pojave rashoda1.9.8. Povećanje pasive usled pojave rashoda
Svaki prihod ili rashod ne mora odmah biti isplaćen odnosno naplaćen što znači da će se u
knjigovodstvenoj evidenciji pojaviti prelazni oblik sredstava kao posledica pojave dužničko -
poverilačkih odnosa.
24
Primer: Dobili smo fakturu br. 21 na din 1.600 za utrošenu električnu energiju.
BILANS 6.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 12.000 3. Dugoročni krediti 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači + 10.6005. Žiro – račun 17.5006. Blagajna 1.500
154.000 151.600
BILANS USPEHA PRIHODI
1. Redovni rashodi + 1.600 1. Redovni prihodi 4.000155.600 155.600
1.9.9. Smanjenje aktive usled pojave rashoda1.9.9. Smanjenje aktive usled pojave rashoda
Rashodi koji se javljaju u toku poslovanja preduzeća smanjuju pojedina
sredstva u aktivi i njihovo trošenje je po pravilu uslov odvijanja radnog procesa,
mada i ne nora biti. U prvom slučaju imamo pojavu redovnih rashoda a u drugom
pojavu vanrednih rashoda. Primer: Zbog privrednog
prestupa naše preduzeće je kažnjeno novčano sa 400 din. i kazna je isplaćena sa
žiro - računa po izvodu br. 20.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 12.000 3. Dugoročni krediti 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači 10.6005. Žiro – račun - 17.1006. Blagajna 1.500
153.600 151.600BILANS 7.
RASHODI BILANS USPEHA PRIHODI1. Redovni rashodi 1.600 1. Redovni prihodi 4.0002. Vanredni rashodi + 400
155.600 155.600
25
1.9.10. Smanjenje pasive usled pojave prihoda1.9.10. Smanjenje pasive usled pojave prihoda
Primer: Zbog neizvršene obveze iz ranije sklopljenog ugovora, jedan dobavljač nas je pismeno izvestio
da nam odobrava na ime penala po pomenutom ugovoru din. 500.
BILANS 8.
R.B. AKTIVA IZNOS R.B. PASIVA IZNOS
1. Transportna sredstva 110.000 1. Kapital 126.0002. Poslovni inventar 10.000 2. Rezerve 1.0003. Zalihe gor. i maziva 12.000 3. Dugoročni krediti 14.0004. Kupci 3.000 4. Dobavljači - 10.1005. Žiro – račun - 17.1006. Blagajna 1.500
153.600 151.100
RASHODI BILANS USPEHA PRIHODI1. Redovni rashodi 1.600 1. Redovni prihodi 4.0002. Vanredni rashodi 400 2. Vanredni prihodi + 500
155.600 155.600
1.10. Knjigovodstveni računi - konta1.10. Knjigovodstveni računi - kontaKnjigovodstveni račun je “kamen temeljac” knjigovodstvenog sistema. U literaturi se često
nailazi na definiciju po kojoj je “knjigovodstveni račun dvostrani pregled na kome se beleži početno
stanje kao i sve promene koje su izazvale povećanje ili smanjenje pojedinih delova aktive ili pasive,
odnosno pojavu rashoda ili prihoda”. Ova definicija nije sveobuhvatna. Najpotpuniju i najadektvatniju
definiciju knjigovodstvenig računa dao je francuski ekonomista J. Dumarschey: “Konto je svaki skup
jedinica vrednosti (na pr. dinara) vezanih za jednu ideju, za jednu tačku gledišta, koja je svima njima
svojstvena koja ih karakteriše i koja odgovara svakoj jedinici vrednosti koja se za nju vezuje”.
Knjigovodstveni računi imaju levu i desnu stranu koje se po konvenciji obeležavaju sa 26
“duguje” i “potražuje” (nazivi potiču još iz srednjeg veka). Oznake za strane računa mogu biti i
drugačije kao na pr. “ulaz” i “izlaz”, “primanje” i “izdavanje”, “zaduženje” i “razduženje”, “na teret” i
“u korist” ali se u krajnjoj liniji sve svodi na levu i desnu stranu.
1.10.1. Računi aktive, računi rashoda, 1.10.1. Računi aktive, računi rashoda, računi pasive i prihodaračuni pasive i prihoda
Najbrže ovladavanje suštinom računa a time i čitavim knjigovodstvenim sistemom omogućuje
tzv “materijalistička teorija četiri niza računa”. Po toj teoriji svi računi se mogu svrstati i četiri niza,
četiri grupe:
* računi aktive,
* računi rashoda,
* računi pasive,
* računi prihoda.
Polazeći od ove podele dolazimo do pravila za knjiženje na knjigovodstvenim računima
pomoću kojih možemo da rešimo svaku poslovnu promenu, odnosno knjigovodstvenu operaciju.
To pravilo glasi:
1.10.2. Oblici knjigovodstvenih računa1.10.2. Oblici knjigovodstvenih računa
Računi mogu imati različite oblike: oblik slova T, stepenasti oblik računa, dvostrani oblik
računa (po foliju) i jednostrani oblik računa (po pagini).
* Račun oblika slovo T uglavnom se koristi u nastavi knjigovodstva i pri analizi
knjigovodstvenih promena.
D R-ni AKTIVE PPočetno stanje
povećanje smanjenje
D R-ni PASIVE PPočetno stanje
smanjenje povećanje
D RASHODI PNastanak
povećanje smanjenje
D PRIHODI PNastanak
smanjenje povećanje
27
* Stepenasti oblik računa je prvi nastao. Retko se koristi, uglavnom u bankama (štedna
knjižica).
ULAGAČ NN
DATUM OPIS ZNAK IZNOS200001.08. ULOŽENO P 1.000
ULOŽENO P 1.500STANJE P 2.500
04.08. PODIGNUTO D 80010.08 STANJE P 1.700itd.
*Konto po foliju. Folija na italijanskom jeziku znači list, a list ima dve strane te otuda i potiče
naziv za ovaj oblik računa.
KUPAC NN
DATUM OPIS IZNOS DATUM OPIS IZNOS200001.01. Početno stanje 1.000 05.01. Izvod 13 1.00006.01. Faktura 111 800 12.01. Izvod 16 80008.01 Faktura 125 1.200 14.01. Vraćena roba 200
* Konto po pagini ili jednostrani oblik računa je najčešće primenjivan u praksi. To je račun koji
se vodi na jednoj strani knjige (“pagina” na italijanskom - strana).
1.10.3. Vrste knjigovodstvenih računa1.10.3. Vrste knjigovodstvenih računa
Podele knjigovodstvenih računa su brojne. Neke od njih su:
* Po karakteru salda
- aktivna,
- pasivna,
- aktivno – pasivna,
- pasivno – aktivna.
DATUM OPIS DUGUJE POTRAŽUJE SALDO200001.08. Početno stanje 1.000 1.00005.08. Izvod 113 1.00006.08. Faktura 111 800 80008.08. Faktura 125 1.200 2.000
28
* Organizaciono – tehnička konta
- promenljivi i komulativni računi,
- sintetički i analitički
- potpuni i korektivni računi.
No, bez obzira na vrstu knjigovodstvenih računa, kao rezultat pravilnih knjiženja dobija se
račun koji ima dve osobine homogen je i integralan.
Homogen je onaj račun koji obuhvata samo one jedinice vrednosti (iznose) koji se na njega
odnose.
Integralan je onaj račun koji obuhvata sve jedinice vrednosti koje se na njega odnose. Ako
izostane neka promena (neki iznos) račun nije integralan.
1.10.3.1. Vrste knjigovodstvenih računa 1.10.3.1. Vrste knjigovodstvenih računa po karakteru saldapo karakteru salda
Saldo predstavlja razliku između dugovne (leve) i potražne (desne) strane jednog računa. Po
karakteru salda računi mogu biti:
* Aktivni. To su oni računi kod kojih je leva (dugovna) strana uvek veća od desne (potražne)
strane. To su računi sredstava i to u obliku stvari i novca, kao i računi rashoda. Aktivni računi
pripadaju levoj strani bilansa.
* Pasivni. To su računi kod kojih je potražna strana uvek veća od dugovne strane(računi
sopstvenog kapitala, dugoročnih kredita, računi prihoda i dr.). Pasivni računi pripadaju desnoj strani
bilansa.
* Aktivno – pasivni. To su oni računi kod kojih je dugovna strana uglavnom veća od potažne,
tj. samo u pojedinim slučajevima potražna strana je veća od dugovne. (To su na pr. Računi kupaca,
kod kojih se može desiti da potražna strana bude veća od dugovne u slučaju da kupci plate unapred za
nabavku neke robe od nas).
* Pasivno – aktivni računi. (Isto objašnjenje kao i kod aktivno – pasivnih samo što se ne radi o
kupcima već o dobavljačima).
1.10.3.2. Organizaciono – tehnička konta1.10.3.2. Organizaciono – tehnička konta
Pored računa stanja ili uspeha u knjigovodstvenoj evidenciji se pojavljuju i konta koja imaju
organizaciono – tehnički karakter. Njihov saldo ne pokazuje nikakva stanja imovine ili izvora, niti
rashode i prihode, već služe kao organizaciono sredstvo da se kretanje sredstava prati sa više detalja i
aspekata, a time omogućuje i dobijanje neuporedivo većeg broja pokazatelja analitike, sintetike ili
29
operativnih pokazatelja. U navedene račune spadaju konta ispravke vrednosti, vremenska
razgraničenja, razni računi prenosa i rasporeda, nabavke robe i materijala, obuhvatanje troškova
trgovine i sl.
Organizaciono – tehnička konta mogu biti:
- Promenljiva i kumulativna konta,
- Sintetička i analitička konta,
- Potpuna i korektivna konta.
1.10.3.3. Promenljiva i kumulativna konta1.10.3.3. Promenljiva i kumulativna konta
Saldo na nekim knjigovodstvenim računima može se pod uticajem poslovnih promena menjati
u oba pravca, odnosno povećavati ili smanjivati. Računi stanja su promenljivi, jer poslovne promene
mogu promeniti to stanje naviše ili naniže – povećati ili smanjiti ga.
Međutim kod računa uspeha, na računima rashoda i prihoda poslovna promena može izazivati
samo povećanje salda pa otuda i naziv kumulativan račun. Praktičan zaključak glasi:
Na računima rashoda knjiženje se pojavljuje samo na levoj dugovnoj strani, gde dolazi do
povećanja salda, odnosno povećanja rashoda, dok na računima prihoda knjiženje je moguće samo na
potražnoj strani. Smanjenje se može pojaviti izuzetno, kada treba eventualno ispraviti učinjenu grešku.
1.10.3.4. Sinteti1.10.3.4. Sintetička i analitička kontačka i analitička konta
U zavisnosti od toga da li se poslovne promene na kontima obuhvataju zbirno ili pojedinačno,
odnosno da li se na računima iskazuju zbirni ili pojedinačni podaci, knjigovodstveni računi mogu biti:
* Sinterički računi su zbirni i na njima se više istorodnih promena knjiži skupa u jednom stavu,
pod predpostavkom da im je sistemska karakteristika ista. Razumljivo je da se sa takvog računa može
dobiti samo zbirni podatak. Svi sintetički računi pripadaju glavnoj knjizi I stepena.
* Analitički računi su pojedinačni računi, delovi određenog sintetičkog računa i na njima se
poslovna promena, koja je registrovana zbirno na sintetičkom računu, evidentira pojedinačno u
delovima. Dakle, analitički računi su delovi ogovarajućeg sintetičkog računa. Zbir svih pojedinačnih
knjiženja na analitičkim kontima jednaka su i po prometu i u saldu sa svojim sintetičkim kontom.
Analitički računi vode se u pomoćnim knjigama i čine glavnu knjigu II stepena. 30
1.10.3.5. Potpuna i korektivna konta1.10.3.5. Potpuna i korektivna konta
Potpuna konta su ona konta koja svojim saldom i prometom izražavaju celinu određenog
imovinskog dela za koji se vode. Na pr. konto Žiro-račun, Blagajna, Kupci, Dobavljači i dr.
Korektivna konta su ona konta koja svojim saldom ne izražavaju celovito stanje nekog
imovinskog dela već korigiraju vrednost iskazanu na nekom drugom kontu sa određenim ciljem.
Drugim rečima, saldo korektivnog računa dodaje se ili oduzima od salda nekog drugog konta sa kojim
je u funkcionalnoj, vezi i tek zajedno sa njima dobija se celina odgovarajućeg imovinskog dela. (Na pr.
konto Ispravka vrednosti osnovnih srestava, koji koriguje početnu nabavnu vrednost konta Osnovnih
sredstava i dovodi je na sadašnju vrednost. Zatim konto Istravka vrednosti materijala – Odstupanje od
planske cene i dr.).
Korektivna konta su dakle nepotpuna konta i sama za sebe ne predstavljaju ništa. Njih dakle
nikada ne možemo posmatrati izdvojeno već u vezi sa nekim kontima imovinskih delova koje oni
ispravljaju.
1.11. Poslovne knjige1.11. Poslovne knjige
Knjigovodstvo preduzeća vodi se u poslovnim knjigama. Poslovne knjige pružaju podatke o
stanju i kretanju imovine, kapitala, obaveza, prihoda i rashoda, kao i rezultate poslovanja preduzeća za
određeni period.
Poslovne knjige mogu se voditi u vidu povezanih i nepovezanih knjiga (slobodnih listova -
kartica). Poslovne knjige mogu biti i prenesene na neko od sredstava za automatsku obradu podataka,
tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu.
U poslovnim knjigama treba registrovati sve knjigovodstvene promene koje nastaju
poslovanjem jednog preduzeća. To registrovanje vrši se hronološki, t.j. redom, kada su nastale
pojedine promene, i sistemski, t.j. razvrstavanjem promena prema kvalitetu na koji se odnose.
Zakon o računovodstvu određuje vrste poslovnih knjiga koje se moraju voditi, a to su:
* Dnevnik,
* Glavna knjiga,
* Pomoćne knjige.
31
1.11.1. Dnevnik – hronološko beleženje 1.11.1. Dnevnik – hronološko beleženje poslovnih promenaposlovnih promena
Jedna od glavnih poslovnih knjiga (pored dnevnika, u glavne poslovne knjige spada i Glavna
knjiga) je dnevnik ili dnevna knjiga. Naziva se još i temeljnom knjigom, jer u neku ruku predstavlja
temelj na kome se dalje radi. Ranije je dnevnik nosio naziv prvobeležnica ili primanota.
Dnevnik se formira svakodnevnim beleženjem poslovnih promena čime postaje i hronološka
evidencija, knjiga u kojoj su poslovni događaji registrovani onim redom kako su po vremenu i nastali.
Jednom tako evidentirane poslovne promene mogu se u bilo koje vreme dalje prenositi u glavnu knjigu
i sistematizovati po pojedinim knjigovodstvenim računima. Dnevnik se “vodi paginarno”.
U knjigovodstvenoj literaturi pa i u praksi najpoznatiji je italijanski kopirni dnevnik:
1.11.2. Glavna knjiga1.11.2. Glavna knjiga
Skup svih računa u knjigovodstvu predstavlja knjigovodstveni instrument – Glavnu knjigu, kao
najvažniju knjigovodstvenu evidenciju u preduzeću. Evidencija u glavnoj knjizi naziva se
sistematskom, jer se u glavnoj knjizi knjigovodstvene promene sistematizuju po računima na koje se
odnose. Pri tom sistematizovanju poštuje se i kriterijum vremena (hronologija kada su promene
nastale).
Računi se otvaraju i zatvaraju za svaku poslovnu godinu.
Računi se otvaraju:
* Na početku poslovanja – Kao osnov za otvaranje računa služi početni bilans.
* Na početku poslovne godine (01.01. Tekuće godine) – Kao osnov za otvaranje računa služi
bilans stanja.
* U toku poslovne godine – osnov za otvaranje je dokument o nastalim poslovnim promenama.
Dakle, u toku poslovne godine računi se otvaraju ako nisu otvoreni na početku poslovne godine a za
njima se ukazala potreba.
R.B. DATUM O P I S POZIV DUGUJE POTRAŽUJE1. 01.XII Račun koji duguje iznos
Račun koji potražuje iznos
32
1.11.3. Pomoćne knjige1.11.3. Pomoćne knjige
Pomoćne knjige se organizuju radi raščlanjivanja pojedinih konta glavne knjige ili koje
podacima dopunjavaju određena konta sintetičke evidencije. U pomoćne poslovne knjige spadaju:
* Analitičke evidencije. One predstavljaju raščlanjavanje nekog sintetičkog računa glavne
knjige. To su, dakle, detaljne evidencije kojima se prati količinsko i vrednosno stanje sredstava i izvora
sredstava. Analitičke evidencije se mogu voditi i za rashode i prihode. Kod sredstava u obliku stvari
prati se i količinsko stanje i promene njihovog količinskog stanja kod materijala, rezervnih delova,
sitnog inventara, ambalaže, kupaca, dobavljača i td.
* Druge pomoćne knjige uglavnom predstavljaju dopunu pojedinih konta glavne knjige novim
podacima. U druge pomoćne knjige spadaju: knjiga blagajne, knjiga inventara, knjiga ulaznih faktura,
knjiga izlaznih fakuta, knjiga dospeća menica, knjiga deoničara i dr.
1.11.4. Probni bilans1.11.4. Probni bilans
Probni bilans je deo knjigovodstvenog mehanizma koji doprinosi njegovom efikasnijem
funkcionisanju. Probni bilans predstavlja popis svih knjigovodstvenih računa glavne knjige I stepena,
otvorenih u knjigovodstvenoj evidenciji na kojima se nalazi promet.
Probni bilans
R.B. NAZIV KONTABRUTO BILANS SALDO BILANS
DUGUJE POTRAŽUJE DUGUJE POTRAŽUJE
Pod bruto bilansom podrazumeva se popis svih računa glavne knjige sa ukupnim zbirovima
leve i desne strane. Ukupan zbir svih levih, dugovnih strana, mora biti jednak ukupnom zbiru svih
desnih strana, a ovi istovremeno moraju biti jednaki sa ukupnim zbirovima leve i desne kolone
dnevnika.
Saldo bilans predstavlja prečišćeno stanje na kontima i utvrđena razlika (salda) između leve i
desne strane. Pojedinačni saldo ima karakter one strane računa koji ima veći zbir. (Na pr. Ako je zbir
leve strane 3.000 a desne 2.000 saldo će biti dugovni od 1.000, i obratno će biti kod pasivnih računa).
1.11.5. Zaključni list1.11.5. Zaključni list
33
Zaključni list predstavlja tabelarni pregled koji se sastavlja krajem godine i koji pokazuje
promet svih konta glavne knjige, salda svih konta glavne knjige, stanje sredstava i izvora sredstava,
rashode i prihode i ostvareni finansijski rezultat.
Zaključni list
R.b. Naziv KontaBruto bilans Saldo bilans Bilans stanja Bilans uspeha
Dug. Pot. Dug. Pot. Aktiva Pasiva Rashodi Prihodi
Cilj sastavljanja zaključnog lista je:
* da se proveri formalna ispravnost knjigovodstvene evidencije,
* da se utvrdi finansijski rezultat za određeni period,
* da se pomoću njega zaključe poslovne knjige.
1.12. Greške u knjigovodstvu1.12. Greške u knjigovodstvuU zavisnosti od toga kako se odražavaju na ispravnost knjigovodstvene evidencije greške
možemo podeliti na:
* Formalne greške. To su greške koje se ustanovljuju automatskom kontrolom samog sistema
dvojnog knjigovodstva, a to se ogleda u sledećem:
- u dnevniku se mora slagati zbir prometa kolone duguje sa zbirom prometa kolone potražuje;
- u glavnoj knizi mora se sagledati zbir strana duguje svih konta sa zbirom strana potražuje;
- promet analitičkih konta mora odgovarati prometu proknjiženom na odgovarajućem
sintetičkom kontu;
- u probnom bilansu zbir bruto bilansa mora biti jednak zbiru dnevnika.
* Materijalne greške. Ove greške se pojavljuju u sledećim slučajevima:
- poslovna promena je izostavljena;
- poslovna promena je dvaput proknjižena;
- poslovna promena nije tačno proknjižena (pogrešna konta).
1.12.1. Nastanak i iznalaženje grešaka1.12.1. Nastanak i iznalaženje grešakaGreške mogu nastati:
* U fazi pripreme i kontiranja dokumentacije;
* U fazi knjiženja; 34
* U fazi pravljenja iskaza i izveštaja.
Pronalaženje knjigovodstvenih grešaka je veoma naporan i složen posao. U literaturi se
najčešće pominju dve metode iznalaženja grešaka:
* Metoda najkraće linije. Po ovoj metodi treba uvek poći od najmanjeg posla, pa ići ka većem.
To znači da treba prvo pogledati da nije greška nastala u zbiru ili prenosu i tek onda ići ka većim
poslovima – kontroli pojedinih knjiženja.
* Metoda izolacije. Ovom metodom treba nastojati da se polje grešaka suzi, bilo po vremenu
bilo po knjigama. To znači da grešku treba tražiti u onom vremenskom intervalu kad je i nastala, a to
se postiže pojedinim sravnjenjima pojedinih evidencija: sintetičkih sa analitičkim, dnevnika, izradom
probnog bilansa i sl. Greška će se tražiti uvek u onoj knjizi kod koje slaganje nije izdržalo kontrolu.
1.12.2. Ispravljanje grešaka1.12.2. Ispravljanje grešaka
Greške u knjigovodstvu se ispravljaju uglavnom na 2 načina:
* precrtavanjem,
* storniranjem.
Primer za precrtavanje: Na kontu blagajne upisan je početni saldo 9.686 umesto 6.896 din.
Datum O P I S Duguje Potražuje
01.01. Početno stanje6.8969.686
Prtimer za storniranje (poništavanje): Na kontu dobavljača proknjiženjem je iznos 100.000 din. na
strani duguje umesto na strani potražuje
Datum O P I S Duguje Potražuje
18.01. Za robu po fakturi br. 14 100.000
31.01. Storno knjženje 18.01. 100.00031.01. Za robu po fakturi br. 14. 100.000
35
CRVENI STORNO
1.13. Predbilansna (predzaključna) knjiženja1.13. Predbilansna (predzaključna) knjiženjaU poslove izrade periodičnih (polugodišnjih) i godišnjih obračuna spadaju i predzaključne
radnje i knjiženja. Radi se u suštini o dve vrste poslova, u okviru kojih se obavljaju potrebna knjiženja:
* Međusobno usaglašavanje knjigovodstvenih evidencija,
* Usaglašavanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.
U predbilansne i predzaključne radnje spadaju sledeći poslovi:
- popisivanje celokupne imovine preduzeća,
- usklađivanje stanja sa dužnicima (kupcima) i poveriocima (dobavljačima),
- usklađivanje analitičkih evidencija sa svojim sintetičkim računima,
- pregled svih računa glavne knjige I stepena da bi se otkrile eventualne greške u knjiženju,
- sastavljanje probnog bilansa (bruto stanja) i zaključnog lista.
Kada se ovi poslovi obave prelazi se na predbilansna knjiženja koja obuhvataju:
- utvrđivanje viškova i manjkova i njihovo knjiženje,
- razdvajanje aktivno – pasivnih, odnosno pasivno – aktivnih računa,
- vremensko razgraničenje rashoda i prihoda koji se odnose na više obračunskih perioda.
1.13.1. Utvr1.13.1. Utvrđivanje knjigovodstvenog i đivanje knjigovodstvenog i stvarnog stanja sredstavastvarnog stanja sredstava
Knjigovodstveno stanje veoma često odstupa od stvarnog stanja, a razlozi mogu biti:
* objektivne i
* subjektivne prirode.
U razloge objektivne prirode mogu se ubrojati:
- prirodno svojstvo robe – kalo, rastur, lom i kvar
- netačna merila,
- provale i požari,
- razne štetočine (moljci, miševi i sl.).
Razlike između knjigovodstvenog i stvarnog stanja imaju često i subjektivnu osnovu kao
naprimer:
- greške u knjigovodstvu,
- nemarno rukovanje robom ili materijalom,
- zloupotreba (krađe i sl.).
Neslaganje stvarnog i knjigovodstvenog stanja otklanja se svođenjem knjigovodstvenog stanja
na stvarno odgovarajućim knjiženjem nastalih razlika.
36
1.13.2. Knjiženje manjkova i viškova1.13.2. Knjiženje manjkova i viškova
Knjiženje manjkova i viškova možemo sistematizovati na sledeći način:
* Manjkovi:
a) na sredstvima za rad, materijalu, robi, sitnom inventaru i td. po odluci organa upravljanja
alternativno:
- na teret preduzeća (vanredni rashodi),
- na teret odgovornog lica (ostala potraživanja).
b) u blagajni:
- na teret odgovornog lica – blagajnika (ostala potraživanja).
U svim ovim slučajevima odobravaju se sredstva na kojima je nastao manjak.
* Viškovi:
a) na sredstvima za rad, materijalu, robi, sitnom inventaru i td.
- u korist ostalih obaveza sve dok se ne utvrdi uzrok nastalog viška.
Suprotno od manjkova, za viškove se razdužuju odgovarajuća sredstva.
1.13.2.1. Knjiženje viška i manjka1.13.2.1. Knjiženje viška i manjka na materijalu na materijalu
Primer za knjiženje viška na materijalu:
1. Pri popisu materijala nađen je višak od dinara 1.000
Knjiženje na računima:
Primer za knjiženje manjka na materijalu:
1. Prilikom popisa utvrđen je manjak na materijalu. Nađeno je zaliha 16.200. Saldo na računu iznosi
16.500. Uskladiti stvarno stanje sa knjigovodstvenim stanjem ovog konta. Odlukom organa upravljanja
manjak se knjiži na teret odgovornog lica.
D Zalihe materijala PSo 50.000
1) 1.000
D Vanredni prihodi P1) 1.000
37
Knjiženje na računima:
1.13.2.2. Knjiženje manjka i viška u blagajni1.13.2.2. Knjiženje manjka i viška u blagajni
Primer za knjiženje manjka u blagajni:
1. Pri pregledu blagajne nađeno je u kasi din. 3.000. Uskladiti knjigovodstveno i stvarno stanje
blagajne.
2. Naknadnom kontrolom utvrđeno je da u blagajni nije proknjižen jedan račun na din. 200, za kupljeni
materijal. Proknjižiti ovaj račun i likvidirati manjak.
Knjiženje na računima:
Primer za knjiženje viška u blagajni:
1. Pri kontroli blagajne nađeno je stvarno stanje gotovine od 3.100 din. Uskladiti knjigovodstveno sa
stvarnim stanjem u blagajni.
2. Uzrok višku nije mogao biti utvrđen, pa je ovaj iznos prihodovan.
Knjiženje na računima:
D Zalihe materijala PSo 16.500 1) 300
D Zalihe materijala P1) 300
D Ostala potraživanja P1) 200 2) 200
D Blagajna PSo 3.200 1) 200
D Troškovi materijala P2) 200
D Blagajna PSo 3.000
1) 100
D Ostala obaveze P2) 100 1) 100
D Vanredni prihodi P2) 100
38
Ako se otkrije uzrok nađenog viška tada se sa konta Ostalih obaveza višak prenosi na onaj
konto koji je u datom slučaju trebalo da bude tangiran.
1.13.3. Sumnjiva i sporna potraživanja 1.13.3. Sumnjiva i sporna potraživanja i njihovo izdvajanjei njihovo izdvajanje
U tržišnim uslovima privređivanja često se dešava da neka preduzeća ne mogu odmah da
realizuju svoje proizvode ili usluge, zapadaju u finansijske i druge teškoće i ne izmiruju u roku svoje
obaveze prema poveriocima (dobavljačima). U takvim slučajevima, preduzeće koje se javlja u ulozi
poverioca, odlaže plaćanje svom dužniku za izvesno vreme (što je stvar poslovne politike) a zatim, po
isteku ugovorenog roka podnosi tužbu sudu za prinudnu naplatu. U knjigovodstvu se ovakav kupac
odmah izdvaja na poseban sintetički konto Sporna potraživanja.
Ako preduzeće dužnik (kupac) zbog prezaduženosti ili nelikvidnosti nije u stanju da
pravovremeno odgovori svojim obavezama, može se otvoriti stečajni postupak ili sanacija. Na osnovu
izveštaja stečajnog upravnika, ili već po sopstvenoj oceni, takvog kupca (dužnika) treba preneti sa
sintetičkog konta Kupci na konto Sumnjiva potraživanja.
Šematski prikaz izdvajanja sumnjivih i spornih potraživanja
1.13.3.1. Knjiženje izdvajanja sumnjivih 1.13.3.1. Knjiženje izdvajanja sumnjivih i spornih potraživanjai spornih potraživanja
Primer:
1. Saldo na računu Kupci iznosi 12.000. Pregledom kupaca utvrdili smo da među njima ima sumnjivih
(zbog stečaja) za din 3.000. Istovremeno podneta je tužba sudu protiv jednog kupca čiji dug
iznosi 1.500 din.
Kontiranje:
1. Sumnjiva potraživanja 3.000 Sporna potraživanja 1.500
Sumnjiva potraživanjaKupci
Sporna potraživanja
39
Kupci 4.500
stečaj i tužba
1.13.3.2. Otpis sumnjivih i spornih potraživanja1.13.3.2. Otpis sumnjivih i spornih potraživanja
Naplata sumnjivih i spornih potraživanja je neizvesna. Zbog toga se u okviru predbilansnih
knjiženja pristupa otpisivanju sumnjivih i spornih potraživanja i to za iznose koje sami procenjujemo
ili utvrđujemo na osnovu raspoloživih izveštaja. Otpisivanjem se obezbeđuje veća realnost bilansa.
Otpisivanje se može obaviti:
a) direktnom metodom:
b) Indirektnom metodom:
Šematski prikaz
1.13.3.3. Knjiženje otpisivanja sumnjivih 1.13.3.3. Knjiženje otpisivanja sumnjivih i spornih potraživanjai spornih potraživanja
Primer:
1. Organi upravljanja doneli su odluku da se od ukupnih sumnjivih potraživanja koja iznose 2.700 din
indirektnom metodom otpiše 50%.
Kontiranje:
1. Vanredni rashodi 1.350 Ispravka vredn. suimnj. potraž. 1.350 za 50% otpisa
Knjiženje na računima:
D Sum. ili sporna potraživanja P D Vanredni rashodi P
D Ispr. vred. sumnj. i spor. potr. P D Vanredni rashodi P
40
1.13.3.4. Likvidacija sumnjivih 1.13.3.4. Likvidacija sumnjivih i spornih potraživanjai spornih potraživanja
Veličina uplate primljena od kupca koga vodimo na spornim ili sumnjivim potraživanjima
određena je odlukom suda, ili raspodelom sredstava stečajne mase preduzeća u stečaju. Ta uplata po
pravilu, predstavlja konačno izmirenje duga, te dalja evidencija o takvom našem potraživanju postaje
bespredmetna, bez obzira da li se na računima sumnjivih i spornih potraživanja nalazi još neki saldo.
Ako je konačno stanje na računima Sumnjivih i Spornih potraživanja dugovno, to znači da nije
naplaćen dug u visini iznosa koji smo očekivali. Taj ostatak (saldo) treba otpisati (direktno) putem
Vanrednih rashoda kao nenaplativo.
Ako je konačan saldo potražan, proističe da je dužnik uplatio više nego što smo očekivali, pa
taj iznos treba prihodovati preko Vanrednih prihoda (kod spornih potraživanja obično je to obračunata
a neproknjižena kamata). Time se evidencija o sumnjivim i spornim potraživanjima likvidira
gašenjem (svođenjem salda na nulu) tih računa i njihovih ispravki vrednosti.
1.13.3.5. Knjiženje likvidacije sumnjivih1.13.3.5. Knjiženje likvidacije sumnjivih i spornih potraživanja i spornih potraživanja
Primer:
1. Izvodom banke br. 15 izvešteni smo da nam je na ž-r stigla uplata od 1400 din. Uplatu je
izvršio kupac - sumnjivi dužnik i to na ime konačnog izmirenja duga.
2. Ugasiti račun sumnjivih potraživanja.
Kontiranje:1. Žiro-račun 1.400
Sumnji. potraživanja 1.400
2. Isprav. vred. sumnji. potraž. 1.350Sumnjiva potraživanja 1.350Vanredni prihodi 50
D Sumnj. potraživanja PSo 2.700
D Vanred. rashodi P1) 1.350
D Isp. vred. sum. potr. P1) 1.350
41
1.13.3.6. Kniženje spornih potraživanja 1.13.3.6. Kniženje spornih potraživanja bez otpisivanja dugabez otpisivanja duga
Primer:
1. Jedan naš kupac nije o roku izmirio du pa smo podneli tužbu sudu radi naplate. Dug
iznosi din. 4.300.
2. Kupljene su sudske takse i plaćene čekom (izvod br. 16) za din. 200. Taksa je
predata sudu zajedno sa mandatnom kaznom.
3. Spor kod suda je dobijen i tuženi je po presudi uplatio na naš Žiro-
račun 4.600 din. na ime glavnog duga, troškova spora i obračunate zatezne kamate (izvod br. 17).
Kontiranje:
1. Sporna potraživanja 4.300 Kupci 4.300
2. Sporna potraživanja 200 Žiro - račun 200
3. Žiro - račun 4.600 Sporna potraživanja 4.600
3a. Sporna potraživanja 100 Vanredni prihod 100
1.13.3.7. Knjiženje spornih potraživanja sa otpisom jednog dela1.13.3.7. Knjiženje spornih potraživanja sa otpisom jednog dela duga i naplatom manjom duga i naplatom manjom
od neotpisanog delaod neotpisanog dela
Primer:
1. Podneta je tužba sudu za naplatu našeg potraživanja u visini od 2.500 din. Za
troškove spora isplatili smo sa Žiro-računa 180 din.
2. Na predlog pravne službe, organi upravljanja otpisali su 20% od ovog
potraživanja kao nenaplativo. Otpis knjižiti indirektnom metodom.
3. Presudom suda, dužnik je obavezan da na ime duga, troškova
spora i kamate doznači na Žiro-račun 1.780 din. što je ovaj odmah i učinio. O tome smo izvešteni od
banke izvodom br. 19. 4. Likvidirati evidenciju o spornom dužniku.
42
Knjiženje na računima:
1.13.3.8. Knjiženje sumnjivih potraživanja sa otpisom jednog dela duga i naplatom većom od neotpisanog dela
Primer:
1. Jedan naš dužnik pao je pod stečaj. Visina našeg potraživanja iznosi 1.600 din.
Izdvojiti ga na poseban račun.
2. Organ upravljanja je odlučio da se od ovog potraživanja otpiše kao
nenaplativo indirektnom metodom din. 1.000.
3. Pošto je završena deoba stečajne mase, na naš Žiro-računa
stigla je uplata sumnjivog dužnika od 800 din. na ime konačnog izmirenja duga. Izvod banke br. 20.
4. Likvidiramo evidenciju o sumnjivim dužnicima.
Kontiranje1. Sumnjiva potraživanja 1.600
Kupci 1.600
2. Vanredni rashodi 1.000 I.V. sum. potraž. 1.000
3. Žiro - račun 800 Sumnj. potraž. 800
4. I.V. sum. potraž. 1.000 Sumnj. potraž. 800
Vanredni prihodi 200
D Kupci P1) 2.500
D Žiro-račun P3) 1.780 1o) 180
D Sporna potraživanja P1) 2.500 3) 1.780
1o) 180 4) 5004a) 400
D Vanredni rashodi P2) 500
4) 400
D I.V. sumnj. potraž. P4) 500 2) 500
43
1.13.4. Razdvajanje aktivno - pasivnih računa1.13.4. Razdvajanje aktivno - pasivnih računa
U okviru dužničko - poverilačkih odnosa neki dužnik (makar i privremeno) može da se
pretvori u poverioca i obrnuto, da neki poverilac postane dužnik. Reč je o kupcima i dobavljačima.
Primer:
1. Prema izveštaju analitičkih evidencija, utvrđeno je da na kraju godine među našim kupcima ima
kupaca - poverilaca za 3.000 din. a među dobavljačima, dobavljača-dužnika za 2.000 din. Izdvojiti ih
na posebne račune.
Knjiženje: 1. Kupci 3.000 Kupci - poverioci 3.000
1a) Dobavljači-dužnici 2.000 Dobavljači 2.000
Na početku godine kada se otvaraju knjige otvaraju se sintetički računi kupaca-poverilaca i
dobavljača-dužnika. Po pravilu odmah se daje i stav za knjiženje kojim se ovi računi gase i ponovo
prenose na svoje izvorne račune sa kojih su i izdvojeni - na kupce i dobavljače. Knjiženje je obrnuto
od onog koje se obavlja pri izdvajanju.
1.13.5. Vremenska razgraničenja rashoda i prihoda1.13.5. Vremenska razgraničenja rashoda i prihodaVremensko razgraničenje rashoda i prihoda je metoda koja služi da se u knjigovodtsvu izvrši
jedna od njihovih klasifikacija. Kriterijum za ovu klasifikaciju je vreme stvarnog nastanka rashoda i
prihoda.
Vremenska razgraničenja služe da se vremenski razgraniče (prenesu ili raspodele) rashodi i
prihodi na onaj obračunski period na koji se oni stvarno odnose. Vremenska razgraničenja koriste se
uvek kada se vreme nastanka rashoda ili prihoda, ne podudari sa trenutkom plaćanja.
Konta vremenskih razgraničenja dele se na AVR i PVR.
Poslovne promene koje se obuhvataju kontima vremenskih razgraničenja mogu se klasifikovati
na sledeći način:
* Na AVR (aktivna vremenska razgraničenja) knjiže se:
- Unapred plaćeni odnosno stvarno nastali rashodi,
- Nenaplaćeni, odnosno obračunati prihodi.
* Na PVR (pasivna vremenska razgraničenja) knjiže se:
- Obračunati, odnosno neisplaćeni rashodi
- Unapred naplaćeni, odnosno stvarno nastali prihodi.
44
1.13.5.1. A.V.R.1.13.5.1. A.V.R.
Primer za unapred isplaćene rashode:
1. Platili smo sa Žiro-računa registraciju vozila za celu godinu unapred din. 12.000
Knjiženje:
1. AVR - plaćena registracija 12.000 Žiro-račun 12.000 za registraciju
Primer za obračunate (nenaplaćene) prihode
1. Izdali smo jedno skladište pod zakup za din. 5.000 mesečne zakupnine. Zakupac nije uplatio
zakupninu za ovaj mesec, a kako je kraj obračunskog perioda, obračunavamo prihod od zakupnine za
tekući mesec.
Knjiženje:
1. AVR obračunata zakupnina 5.000 Vanredni prihodi 5.000
za obračunatu zakupninu
1.13.5.2. P.V.R.1.13.5.2. P.V.R.
Primer za obračunate (neisplaćene) rashode:
1. Obračunali smo utrošenu električnu energiju za tekući mesec za koji još nismo dobili fakturu,
din. 1.500.
Knjiženje:
1. Troškovi električne energije 1.500 PVR - obračun elek. energije 1.500
za tekući mesec
Primer za unapred naplaćene (stvarno nastale) prihode: 1. Naplatili smo unapred u gotovu din. 900, tromesečnu zakupninu za garažu koju smo izdali u zakup.
Knjiženje:1. Blagajna 900
PVR- naplaćena zakupn. 900 za naplaćenu zakupninu
1.13.5.3. Praktična primena konta vremenskih razgraničenja1.13.5.3. Praktična primena konta vremenskih razgraničenja
45
* Razgraničavanje između poslovnih godina
Dva tipična primera ovakvog razgraničavanja su:
- unapred plaćeni troškovi
- obračunati a neplaćeni troškovi.
Primer za unapred plaćene troškove:
1. 16.12.2000. g. primljena je faktura br 223. na ime pretplate za celu narednu godinu. Faktura
iznosi 500 din.
Knjiženje: 1. AVR - plaćena pretplata 500
Dobavljači 500 pretplata na službeni list
Naredne godine odmah posle otvaranja knjiga dolazi sledeće knjiženje:
1. 03.01.2001. g. Knjižiti troškove pretplate koji se odnose na ovu godinu
Knjiženje:
1. Troškovi pretplate 500 AVR- plaćena pretplata 500
obračunata pretplata
Primer za obračunate a neplaćene troškove:
1. 31.12.2000.g. Nije primljen decembarski račun za zakupninu koju treba platiti za poslovne
prostorije, te obračunavamo i knjižimo troškove zakupnine za tekući mesec 2000 din.
Knjiženje:
1. Troškovi zakupnine 2.000 PVR- obrač. zakupnine 2.000
10.01.2001. Dobili smo račun br 13 koji glasi na din 2.000 na ime zakupnine za decembar prošle godine.
Knjiženje:
1. PVR- obrač. zakupnina 2.000 Dobavljači 2.000
zakupnina za XII 2000.g.
1.13.5.4. Razgraničavanje tokom poslovne godine1.13.5.4. Razgraničavanje tokom poslovne godine
Zbog dinamike privrednih zbivanja javlja se potreba da se razgraničavanja koriste ne samo
tokom poslovnih godina već i u kraćim vremenskim intervalima, u toku jedne poslovne godine.
Danas se vremenska razgraničenja koriste u svim onim slučajevima kada želimo da neki rashod
ili prihod ravnomerno raspodelimo na mesece ili tromesečje, bez obzira što će se plaćanje ili
46
utvrđivanje njihove veličine vršiti jednokratno.
Primer: 1. Za opravku naših osnovnih sredstava (troškovi investicionižog održavanja) dobili smo račun
br. 122 na 24.000 din. Ovaj trošak razgraničavamo na 4 meseca.
2. Račun br. 122 isplaćen je sa ž-r po izvodu br. 14.
3. Obračunali smo troškove investicionog održavanja za tekući mesec.
Knjiženje:
1. AVR- stvarni troškovi i.o. 24.000Dobavljači 24.000
2. Dobavljači 24.000Žiro-račun 24.000
3. Troškovi in.održavanja 6.000PVR-obračunati troškovi i.o. 6.000
1.3.5.5. Knjiženje troškova kala,rastura, loma i kvara kada se1.3.5.5. Knjiženje troškova kala,rastura, loma i kvara kada se planiraju i razgraničavaju tokom godineplaniraju i razgraničavaju tokom godine
Primer: 1. 31.10. Obračunali smo kalo za tekući mesec din. 800
2. 30.11. Obračunali smo kalo za decembar din. 800 3. 31.12. Popisom robe utvrđeno je da stvarni kalo na robi iznosi din.
10.000. 4. Likvidirati razliku između obračunatog i stvarnog kala.
Knjiženje: 1. Troškovi kala 800
PVR-obrač.troč.kala 800
2. Troškovi kala 800 PVR-obrač.troč.kala 800
3. AVR-stvarni kalo 10.000
Zalihe robe u skladištu 10.000
4. PVR-obračunati kalo 9.600 Vanredni rashod 400 AVR- stvarni kalo 10.000
2.1. Evidencija finansijskih sredstava u preduzeću2.1. Evidencija finansijskih sredstava u preduzeću
Osnovnu poslovnu i računovodstvenu jedinicu u našem privrednom sistemu predstavljaju
preduzeća. Preduzeća sa stanovišta vlasništva mogu biti:
47
• inokosna,
• ortačka (partnerska) ili društvena lica,
• akcionarska društva ili društva kapitala.
Što se svojine tiče preduzeća mogu biti i privatnoj, mešovitoj, državnoj i društvenoj svojini.
Osnivač preduzeća mora poslovnoj jedinici da pribavi neophodna sredstva za osnivanje i
buduće poslovanje. Pribavljanje sredstava potrebnih za osnivanje i rad peduzeća nije ništa drugo do
izbor njihovih izvora. Pri tome sopstvena sredstva potiču iz sopstvenih izvora odnoso sopstvenog
kapitala, dok su izvori pozajmljenih sredstava tuđi izvori ili pozajmljeni kapital.
22.1.1. Evidencija firmiranja sopstvenog kapitala kod1.1. Evidencija firmiranja sopstvenog kapitala kod pojedinačnih (inokosnih) preduzećapojedinačnih (inokosnih) preduzeća
Pojedinačna preduzeća formiraju svoj osnivački kapital ulaganjem vlasnika preduzeća. Svako
ulaganje kapitala u preduzeće kako ono inicijalno, kojim se formira sopstevni kapital preduzeća, tako i
ono naknadno, kojim se sopstveni kapital povećava, izaziva povećanje imovine preduzeća, kojem
nasuprot stoji povećanje sopstvenog kapitala. To znači da će u knjigovodstvu inokosnog preduzeća
ulog vlasnika biti obuhvaćen tako što će se zadužiti odgovarajući računi aktive (zemljište, građevinski
objekti, oprema, ako se ulaganje vrši u obliku stvari, odnosno Žiro - račun za uložena novčana
sredstva), a odobriti račun inokosnog kapitala.
Opisano kruženje se šematski može predstaviti ovako:
Primer: 1. Vlasnik preduzeća uplatio je na Žiro - račun preduzeća 200.000 din.
Knjiženje na računima:
2.1.1.1. 2.1.1.1. Evidencija promene sopstvenog kapitala Evidencija promene sopstvenog kapitala kod inokosnih preduzekod inokosnih preduzeććaa
D Inokosni kapital P D Računi aktive P
D Žiro - račun P1) 200.000
D Inokosni kapitali P200.000 1)
48
Osnivački kapital inokosnog preduzeća nije stalna, nepromenjena veličina. On se povećava
dodatnim ulaganjem vlasnika i smanjuje zbog isplata koje si izazvane pokrićem ličnih rashoda
vlasnika preduzeća. Uobičajeno je da se ove isplate knjiže na posebnom računu. Lični račun vlasnika
(ovaj račun duguje, a potražuje račun blagajne ili Žiro - račun). Račun vlasnika smatra se korektivnim
računom račina inokosni kapital. Na kraju obračunskog perioda ovaj račun se gasi i njegov saldo se
prenosi na dugovnu stranu računa inokosni kapital. Šematski prikaz:
Primer: Na ime pokrića ličnih rashoda vlasnika preduzeća, sa blagajne su u toku obračunskog perioda
izvršene sledeće isplate: 03.01. din. 100, 10.01. din. 80. Preko Žiro - računa su isplaćeni čekovi na din.
300 i na din. 100. Zakljičiti račun vlasnika.
Knjiženje na računima:
2.1.2.2.1.2. Evidencija formiranja i promene sopstvenog kapitala kod ortačkih preduzeća
Kod ortačkog preduzeća formiranje sopstvenog kapitala je slično formiranju kod inokosnog
preduzeća, s tim što se ovde javljaju dva ili više vlasnika (ortaka) čiji ulozi ne moraju biti jednaki.
Primer: 1. Na osnovu ugovora o ortakluku na Žiro - računa preduzeća "X" uplaćeno je 100.000 din od
strane ortaka A a od strane ortaka B uneto je opreme u vrednosti od 80.000 din.
Knjiženje na računima:
Promene na računu kao što su:
1. povlačenje uloga ortaka,
2. isplata na ime ličnih rashoda vlasnika,
3. zaključak ličnih računa vlasnika, knjiže se na sledeći način:
D Ž - R P D Kap. ortaka A P
1. So
D Blagajna / Ž - R P So
D Lični račun vlasnika P D Inokosni kapital P So
D Blagajna P 100
80
D Ž - R P 300
100
D Lič. rač. vlas. P 100 580
80300100
D Inok. kapital P 580
D Ž - R P 1) 100.000
D Kap. ortaka A P 1) 100.000
D Oprema P1) 80.000
D Kap. ortaka B P 1) 80.000
49
D Lič. rač. vlasnika A P 2. 3.
D Kap. ortaka B P 1. So
D Lični rač. vlasnika B P 2. 3.
2.1.3. Evidencija formiranja sopstvenog kapitala u društvima kapitala
Društva kapitala se javljaju u dve osnovne pravne forme i to kao društva sa ograničenom
odgovornošću i kao akcionarska (deoničarska) društva.
Sopstveni kapital društva sa ograničenom odgovornošću čine uplate članova društva.
Minimalna visina kapitala je utvrđena zakonom kao i minimalna visina pojedinih uloga članova.
Na računima glavne knjige uplata uloga od strane članova društva se knjiži na sledeći način:
Ovako knjiženje će biti izvršeno pod pretpostavkom da su članovi društva u celini uplatili svoje
udele određene ugovorom.
Primer kada udeli nisu u potpunosti uplaćeni:
1. Prema ugovoru o osnovanju "DOO" ukupan kapital društva je 500.000 din. a sastoji se od 5 udela po
100.000 din. U času osnivanja uplaćeno je 25% udela u gotovu.
Knjiženje na računima:
D Udeli u osn. kapitalu P D Ž - R / Blagajna P
Potraž. po osnovu D neuplać.udela kapit. P 1) 375.000 D Blagajna P
1) 125.000 D Udeli u osn. kapit. P 1) 500.000
50
2.12.1.3.1. Evidencija formiranja sopstvenog kapitala u akcionarskim društvima
Akcionarska (deoničarska) društva sopstveni kapital stiču emisijom i prodajom akcija
(deonica). Akcija je hartija od vrednosti koja vlasniku daje pravo na kapital, dividendu i upravljanje
društvom. Prema obimu prava koje sadrže akcije se dele redovne ili obične i prioritetne ili povlašćene
akcije.
Redovne akcije vlasniku daju pravo na kapital, dividendu i pravo glasa. Prioritetne akcije
obezbeđuju vlasniku pored prava na kapital i dividendu i određene povlastice, kao što je pravo
prioriteta pri ispalti dividendi ili pri isplati imovine u slučaju likvidacije društva, ali mu ne daju pravo
glasa.
Nominalna vrednost (vrednost na koju akcije glase) po pravilu je jednaka za obe vrste akcija, ili
se emisiona odnosno prodajna vrednost akcija razlikuje (veća je kod prioritetnih akcija).
Pri prvoj emisiji zakonodavac zabranjuje prodaju akcija ispod njene nominalne vrednosti.
Primer: AD "N" emitovalo je i prodalo za gotovo celokupnu emisiju redovnih akcija od 1000 komada
po nominalnoj vrednosti 2000 din.
Knjiženje na računima:
Kapital pribavljen prodajom akcija iz prve emisije čini tzv. osnovni kapital društva. Ovaj
kapital se smatra osnovom čiste imovine akcionarskog društva i predstavlja garantnu supstancu.
Akcije se mogu prodavati i to se često čini i po kursu višem od njihove nominalne vrednosti.
Takva prodaja označava se kao prodaja sa ažiom, a razlika između nižeg emisionog i nižeg prodajnog
kursa predstavlja sam ažio. Ažio ne ulazi u sastav osnovnog kapitala već se iskazuje kao posebna
pozicija u okviru sopstvenog kapitala društva. Grafički, knjiženje prodaje akcija sa ažiom se može
predstaviti ovako:
Akc. kapi. po osn. red. akcija Ž - R / Blagajna
A Ž I O
D Blagajna P 1) 2.000.000
Akcijski kapital D po osn. red. akcija P 1) 2.000.000
51
Primer: AD "N" Osniva se sa osnovnim kapitalom od 500.000 din. Emituje se 400 redovnihi 100
povlašćenih akcija. Nominalna vrednost akcije je 1000 din. Emisioni kurs je 110% za redovne i 125%
za prioritetne akcije. Upisana je celokupna emisija. Akcionari su po pozivu na Ž - R uplatili 25% od
nominalne vrednosti upisanih akcija i iznos ažia u celini.
Knjiženje na računima:
Sopstveni kapital akcionarskih društva je složena kategorija. Sastoji se iz osnovnog kapitala
akcijskog), ažia, rezervi (zakonske statutarne) i bilansne dobiti.
Osnovni kapital društva je stalan. Njegove promene mogu se vršiti samo na osnovu odluke
glavne skupštine akcionara donete 3/4 većinom. Povećanje osnovnog kapitala vrši se samo izdavanjem
novog kola akcija. Odluka o emitovanju novih akcija donosi se onda kada je društvu potreban dodatni
kapital.
Povećanje ukupnog sopstvenog kapitala društva moguće je ostvariti kroz doplate akcionara
koje oni čine da bi stekli određene privilegije, odnosno da bi svoje redovne akcije zamenili za
privilegovane. Na računima glavne knjige pretvaranje običnih u prioritetne akcije će biti knjiženo tako
što će za doplaćeni iznos biti zadužen Žiro - račun a odobren račun rezervi, za nominalnu vrednost
akcija koje su prednost konverzije odobriće se račun Akcijski kapital po osnovu prioritetnih akcija, a
zadužiti račun Akcijski kapital po osnovu redovnih akcija.
D Ž -R P 1) 125.000 2) 65.000
Akc. kapi. po osn. D red. akcija P 400.000 1)
Akc. kapi. po osn. D prior. akcija P 100.000 1)
D A Ž I O P 65.000 2)
D Neup. del. os. ka. P 1) 375.000
Ž - RREZERVE
Akc. kapit. po osn. prior. akcija
So
Akc. kapit. po osn. red. akcija
So
52
2.1.3.2.Evidencija smanjenja sopstvenog kapitala 2.1.3.2.Evidencija smanjenja sopstvenog kapitala akcionarskih druakcionarskih drušštvatva
Smanjenje osnovnog kapitala akcionarskih društava preduzima se sa ciljem da se izvrši
sanacija, popravi rentabilitet ili se izvrši delimično vraćanje osnovnog kapitala. Bez obzira na to koji je
cilj smanjenja osnovnog kapitala ono, kao ni povećanje, ne može biti izvršeno bez 3/4 saglasnosti
glavne skupštine akcionara.
Smanjenje kapitala se može izvršiti na nekoliko načina. Smanjenje osnovnog kapitala društva
izazvano smanjenjem poslovne aktivnosti vrši se delimičnom isplatom sa višom nominalnom
vrednošču za akcije sa nižom nominalnom vrednošću, isplatom razlike u gotovu. Ova promena ima za
posledicu smanjenje aktive, konkretno gotovine i smanjenje Akcijskog kapitala po osnovu redivnih ili
Akcijskog kapitala po osnovu prioritetnih akcija. Grafički, knjiženje se može predstaviti ovako:
Osnovni kapital se može smanjiti i poništavanjem sopstvenih akcija koje su prethodno kupljene
na tržištu kapitala. Otkup sopstvenih akcija radi njihovog poništenja može se vršiti iz rezervi ili iz
dobitka. Otkup sopstvenih akcija je zakonom regulisan tako da gornja granica otkupa obično iznosi
10% od nominalnog kapitala društva.
Kupovina sopstvenih akcija vrši se po prodajnom kursu i izaziva smanjenje gotovine i
formiranje zaliha sopstvenih akcija. Poništenje kupljenih sopstvenih akcija dovodi do smanjenja
osnovnog kapitala društva u visini nominalne vrednosti poništenih akcija. Kako kupovni kurs može
biti niži od nominalnog kursa poništenih akcija, za razliku se povećavaju rezerve.
Primer: AD “N” je otkupilo 50 komada redovnih sopstvenih akcija po kursu od 80 % . Nominalna
vrednost akcije je 1000 dinara. Akcije su poništene.
Knjiženje:
D Ž - R P D Akc. kap. po osn. red. akcija P
Otkupljene sop. akcije 1) 40.000 2) 40.000
Blagajna 1) 40.000
R-n povlač. akcija 1) 40.000 50.000 2a)2) 10.000Akc. kap. po osn. red. akc.
2a) 50.000 Rezerve
2b) 10.000
53
2.1.4. Evidencija pozajmljenog kapitala preduzeća2.1.4. Evidencija pozajmljenog kapitala preduzeća
Sopstveni izvori često nisu dovoljni da pokriju potrebe preduzeća pa ono mora da koristi i
dodatne pozajmljene izvore. Sredstva koja potiču iz pozajmljenih izvora stoje na raspolaganju
preduzeću u okviru ugovorenog roka, a za njihovo korišćenje se plaća naknada u vidu kamate.
Osnovni pozajmljeni izvori su krediti od banaka i drugih nefinansijskih institucija kao i emitovanje
kreditnih haritija od vrednosti, obveznica.
U zavisnosti od toga na koji rok se angažuju pozajmljena sredstva sve pozajmljene
izvore možemo po ročnosti podeliti na:
• dugoročne kredite,
• kratkoročne kredite i
• tekuće obaveze.
2.1.4.1. Evidencija dugoročnih kredita2.1.4.1. Evidencija dugoročnih kredita
Preduzeća, po pravilu, dugoročne kredite traže za finansiranje nabavke osnovnih i trajnih
obrtnih sredstava. Za finansiranje nabavke osnovnih sredstava koriste se dugoročni zajmovi banaka
(zajmovi čiji je rok vraćanja duži od jedne godine). Odobravanje dugoročnih kredita od strane banke
uslovljeno je odgovarajućim učešćem tražioca kredita, kao i podnošenjem odgovarajuće
dokumentacije ili tzv. Investicionog elaborata.
Odobreni kredit se ne uplaćuje na Žiro-račun tražioca kredita već banka preuzima obavezu da iz iznosa
odobrenog kredita isplaćuje obavezu prema dobavljačima. Otplata, odnosno vraćanje dugoročnih
kredita vrši se putem polugodišnjih ili godišnjih anuiteta. Anuitet sadrži otplatu tj. ratu i pripadajući
deo kamate.
Primer: 1. Dobavljačima za osnovna sredstva isplaćeno je 50.000 din. iz odobrenog dugoročnog zajma
za osnovna sredstva.
2. Na ime otplate dugoročnog zajma isplaćeno je sa Žiro-računa 15.000 din.
Knjiženje: 1) Dobaljači 50.000 Dugoročni zajam 50.000
2) Dugoročni krediti 15.000 Žiro-račun 15.000
54
2.1.4.2. Evidencija kratkoročnih kredita2.1.4.2. Evidencija kratkoročnih kredita
Pod kratkoročnim kreditima se prodrazumevaju oni krediti čiji je rok vraćanja kraći od godinu
dana. Ovim kreditima bi trebalo finansirati samo povremene i privremene potrebe za obrtnim
sredstvima (npr.stvaranje sezonskih zaliha).
Knigovodstveno obuhvatanje korišćenih kratkoročnih kredita vrši se tako što se za iznos
odobrenog i na Žiro-račun preduzeća uplaćenog iznosa kratkoročnog kredita zadužuje račun Žiro-
račun a odobrava račun obaveza Kratkoročni krediti.
Primer: 1. Prema izvodu banke uplaćeno je na Žiro-račun din.200.000 po osnovu odobrenog
kratkoročnog kredita od banke.
Knjiženje:1) Žiro-račun 200.000 Kratkoročni krediti 200.000
Kratkoročni krediti se vraćaju u punom iznosu.I splata obaveza po osnovu kratkoročnih kredita
ima za posledicu smanjenje sredstava na Žiro-račun i smanjenje obaveza,tako da se isplata knjiži
zaduženjem računa Kratkoročni krediti i odobravanjem računa Žiro-račun.
2.1.5. Emitovanje obveznica2.1.5. Emitovanje obveznica
Do potrebnog dodatnog kapitala preduzeća mogu doći emisijom i prodajom obveznica.
Obveznica je hartija od vrednosti koja vlasniku daje pravo da po dospeću od izdavaoca naplati iznos
naznačen na obveznici, kao i pravo na naplatu odgovarajuće kamate. Obveznica se sastoji iz plašta
obveznice i talona obveznice. Talon obveznice može biti:
• kamatni (glavnica se isplaćuje odjednom a kamata godišnje)
• anuitetni (glavnica duga zajedno sa kamatom isplaćuje se godišnje).
Kapital pribavljen emisijom i prodajom obveznica je pozajmljeni kapital.I on se vraća sa
kamatom. Obaveze po osnovu obveznica nastaju tek pošto kupci uplate novčana sredstva za kupljene
obveznice i samo u visini primljenih uplata. Žiro-račun ili Blagajna se zadužuju za iznos primljenih
sredstava a odobrava se račun Obaveze po osnovu obveznica.
Primer : 1. Preduzeće “X” emitovalo je 5000 obveznica čija je nominalna vrednost 1000 din. po
obveznici. Rok vraćanja duga je 5 god. uz kamatu od 5% godišnje. Prodato je 3500 obveznica po
nominalnoj vrednosti.Gotovina je uplaćena na Ž-R.
Knjiženje :1) Žiro-račun 3.500.000
55
Obaveze po osn. obvezn. 3.500.000
2.1.6. Evidencija nematerijalnih ulaganja2.1.6. Evidencija nematerijalnih ulaganja
Pod nematerijalnim ulaganjima podrazumevaju se:osnivačka ulaganja, ulaganja u probnu
proizvodnju, ulaganja u istraživanje i razvoj, koncesije, patenti, licence, ulaganja u pribavljanje
nematerijalnih ulaganja i ulaganja iznad knjigovodstvene vrednosti-goodwill.
Osnivačka ulaganja obuhvataju izdatke za studije i istraživanja, za izradu i nabavku projektne i
druge dokumentacije, za stručno osposobljavanje i usavršavanje, kao i za druge izdatke koji nastaju
osnivanjem preduzeća.
Primer: 1.Prema fakturi br. 12. preduzeće ”A” je nabavilo od preduzeća ”B” projekat za 80.000 din.
Knjiženje: 1)Osnivačka ulaganja 80.000
Dobavljači 80.000
Ulaganje u istraživanje i razvoj
Primer: 1. Preduzeće “A” od preduzeća “B” nabavilo projekat za proizvodnju novih proizvoda za din.120.000
Knjiženje: 1)Ulaganje u istraživanje i razvoj 120.000
Dobavljači 120.000
Koncesija je pravni odnos između države (koncedenta)i preduzeća (koncesionara) u kojem
država ustupa pravo korišćenja prirodnog bogatstva, javnog dobra ili vršenja javne službe uz određenu
naknadu radi ostvarivanja javnih interesa.
Patent je pravo kojem se štiti pronalazak koji predstavlja novo tehničko rešenje određenog
problema koje je primenljivo.
Licenca je isprava kojom nosilac patenta prenosi svoje pravo na drugo lice putem pismenog
ugovora.
Primer: 1. Po fakturi br. 12 zakupljena je eksploatacija nafte i gasa na 5 god. za 500.000 din.
2. Po fakturi br. 14 kupljena je licenca za 90.000 din
Knjiženje: 1)Koncesije 500.000
Dobavljači 500.000
2)Licence 90.000 Dobavljači 90.000
56
2.2. Evidencija osnovnih sredstava2.2. Evidencija osnovnih sredstava
Pod pojmom osnovnih sredstava podrazumevaju se sva ona sredstva koja se u procesu rada ne
troše i zadržavaju svoj prvobitni oblik, ali dolazi do njihovog moralnog i fizičkog rabaćenja. Obzirom
da se njihova vrednost tokom procesa rada smanjuje,ona se u toku procesa rada prenosi na rezultat
rada (učinke) putem otpisa (amortizacije). U osnovna sredstva spadaju:
• zemljišta • više godišnji zasadi
• šume • osnovno stado
• građenvinski objekti • ostala osnovna sredstva
• oprema • osnovna sredstva u pripremi
• alat i inventar
Evidencija osnovnih sredstva vrši se tako da se u svakom momentu može utvrditi struktura
osnovnih sredstava, njihova vrednost, stepen otpisanosti i sl. Da bi se to obezbedilo,u preduzeću se
vode sledeće evidencije osnovnih sredstava: glavna knjiga, knjiga invetara, analitička kartica osnovnih
sredstava.
Pribavljanje osnovnih sredstava vrši se na sledeci način:
• kupovinom,
• izgradnjom,
• prijemom bez naknade,
• na ostale načine.
2.2.1. Kupovina osnovnih sredstava2.2.1. Kupovina osnovnih sredstava
Preduzeća po pravilu do osnovnih sredstava dolaze nabavkom na tržištu. Kupovinu osnovnih
sredstava preduzeća vrše radi zamene dotrajalih sredstava ili radi proširenja postojećih kapaciteta.
Finansiranje nabavke osnovnih sredstava vrši se iz sopstvenih i pozajmljenih izvora.
* Kupovina novih osnovnih sredstava
Preduzeća mogu do osnovnih sredtava doći kupovinom novih sredstava na tržištu, u obliku u
kom ih mogu odmah uključiti u proces rada,ili ih na određeni način moraju prilagoditi nameni.
Izkazivanje poslovnih promena po osnovu nabavke osnovnih sredstava vrši se zaduženjem
odgovarajućeg računa Osnovna sredstva ukoliko se osnovno sredstvo može uključiti u proces rada u
kupljenom stanju, a odobrenjem računa Dobavljači za nabavnu vrednost sredstva.
Primer: 1. Po fakturi br.11. kupljeno je vozilo za 1.000.000. din.
Knjižene: 1) Osnovna sredstva 1.000.000.
57
Dobavljači 1.000.000
U koliko je na tržištu kupljeno osnovno sredstvo koje se nemože odmah uključiti u proces rada
već je potrebno izvršiti određene radnje (dopremiti i montirati sredstvo), onda se u nabavnu vrednost
osnovnog sredstva uključuju i izdaci po tom osnovu. U ovom slučaju svi izdaci za nabavku osnovnog
sredstva se knjiže na teret računa Osnovna sredstva u pripremi,a u korist računa Dobavljači.
Primer:1. Prema fakturi dobavljača br.9 nabavljen je strug za 90.000 din.
2. Po osnovu izdataka za prevoz i montažu struga primljena je faktura br.2 na 10.000 din.
3. Izvršen je obračun nabavne vrednosti struga i isti je stavljen u upotrebu.
Knjiženje: 1)Osnovna sredstva u pripremi 90.000
Dobavljači 90.000
2)Osnovna sredstva u pripremi 10.000 Dobavljači 10.000
3)Osnovna sredstva 100.000Osn.sred. u pripremi 100.000
2.1.1. Kupovina upotrebljavanih osnovnih sredstava2.1.1. Kupovina upotrebljavanih osnovnih sredstava
Preduzeća mogu svoje potrebe za određenim osnovnim sredstvima da zadovolje i kupovinom
upotrebljavanih osnovnih sredstava. Kupovna vrednost ovih sredstava zavisi od tržišnih uslova i može
biti jednaka sadašnjoj vrednosti, veća ili manja od sadašnje vrednosti (knjigovodstvene odnosno
neamortizovane vrednosti).
Ukoliko je kupovna vrednost upotrebljavanog osnovnog sredstva jednaka knjigovodstvenoj
vrednosti,nabavka takvog osnovnog sredstva knjiži se na sledeći način:za iznos kupovne vrednosti
odobrava se račun Dobavljači, za nabavnu vrednost zadužuje se račun Osnovna sredstva, a za ispravku
vrednosti odobrava se račun Ispravka vrednosti osnovnih sredstava (IVOS).
Primer: 1.Po fakturi br.10 nabavljen je upotrebljavani strug za 55.000. Prema podacima prodavca
prvobitna nabavna vrednost struga je 90.000 din. a ispravka vrednosti 35.000 din.
Knjizenje:1)Osnovna sredstva 90.000
Dobavljači 55.000 IVOS 35.000
U slučaju da je kupovna vrednost niža ili viša od knjigovodstvene vrednosti, nabavka takvog
upotrebljavanog osnovnog sredstva knjiži se na sledeći način: za kupovnu vrednost odobrava se račun
Dobaljači, za prvobitnu nabavnu vrednost odobrava se račun IVOS. Korekcija ispravke vrednosti vrši
58
se na taj način što se povećava za razliku između više knjigovodstvene vrednosti, odnosno smanjuje za
razliku između niže knjigovodstvene vrednosti i više kupovne vrednosti.
Primer: 1. Po fakturi br. 12 nabavljeno je upotrebljavano vozilo za 20.000 din. Nabavna vrednost
vozila je 45.000 din. a IVOS 30.000 din.
2. Po fakturi br. 13 nabavljena je mehanička presa za 40.000 din. Nabavna vrednost iznosi
90.000 din. a IVOS 55.000.
Knjiženje: 1) Osnovna sredstva 45.000
Dobaljači 20.000 IVOS 25.000
2) Osnovna sredstva 90.000 Dobaljači 40.000 IVOS 50.000
Prilikom nabavke upotrebljavanog osnovnog sredstva moguća je situacija da se na takvom
sredstvu moraju izvršti određene radnje (popravaka, montaža i sl.) u sopstvenoj režiji ili korišćenjem
usluga drugog preduzeća. Za vrednost izvršenih radova uvećava se nabavna vrednost osnovnog
sredstva.
Primer: 1. Po fakturi dobavljača nabavljeno je upotrebljavano vozilo za 40.000 din. Po osnovu
popravke vozilo je plaćeno iz blagajne 5.000 din. Od dobavljača nisu dobijeni podaci o prvobitnoj
nabavnoj vrednosti i ispravci vrednosti, te je komisijski izvršena procena i utvrđeno je: nabavna
vrednost 80.000 din. a ispravka vrednosti 40.000 din.
Knjiženje: 1) Osn. sred. u pripremi 80.000 Dobavljači 40.000 IVOS 40.000
1a) Osn. sred. u pripremi 5.000 Blagajna 5.000
1b) Osnovna sredstva 85.000 Osn.sred. u pripremi 85.000
2.2.2. Izgradnja osnovnih sredstava2.2.2. Izgradnja osnovnih sredstava
Kada preduzeće nije u mogućnosti da obezbedi potrebna osnovna sredstva kupovinom na
tržištu gotovih sredstava, ono ih obezbeđuje izgradnjom odnosno izradom. Izgradnja se može vršiti u
sopstvenoj režiji ili angažovanjem drugog preduzeća. Finansiranje se vrši iz sopstvenih sredstava i iz
pozajmljenih sredstava.
Osnovna dokumentacija koja se pojavljuje kao osnov iskazivanja poslovnih promena po
osnovu izgradnje osnovnih sredstava su privremene situacije, okončane situacije na kraju izrade
59
osnovnog sredstva, predračun radova koji služi kao osnov za isplatu avansa, zapisnik o preuzimanju
osnovnog sredstva i sl.
2.2.2.1. Izgradnja osnovnih sredstava od strane2.2.2.1. Izgradnja osnovnih sredstava od strane izvođača radova izvođača radova
Izgradnja osnovnih sredstava se, po pravilu, vrši od strane preduzeća kojima je izgradnja
osnovna delatnost, sa kojim investitor (naručioc izgradnje) zakjučuje ugovor o građenju. Ugovorom se
preciziraju rokovi izgradnje, načini i rokovi plaćanja, kvalitet radova i sl.
Izvođaču radova se pre početka isplaćuje avans za kupovinu investiocionog materijala,
otvaranje i uređenje gradilišta i sl. Isplaćena novčana sredstva po osnovu avansa iskazuju se na računu
Avans za osnovna sredstva na strani duguje i predstavljaju potraživanje prema izvođaču radova. (Žiro-
račun, Izdvojena sredstva za investicije ili kredit).
Izvođač radova izvršene radove obračunava sukcesivno, putem privremenih situacija, a po
završetku radova ispostavlja okončanu situaciju. Na osnovu privremenih situacija vrši se i plaćanje
obaveza za izvršene radove. Privremene situacije se knjiže na dugovnoj strani računa Osnovna
sredstva u pripremi a odobrava se račun Dobavljači. Nakon završetka izgradnje, nakon ispostavljanja
okončane situacije od strane izvođača radova, vrši se stavljanje u funkciju izgrađenog osnovnog
sredstva. Vrednost završenog osnovnog sredstva knjiži se na dugovnoj strani računa Osnovna sredstva,
a uz odobrenje računa Osnovna sredstva u pripremi.
Primer: 1. Sa Žiro-račun isplaćen je dobavljačima avans za osnovna sredstva u iznosu od 10.000 din.
(izvod Ž-R br. 4).
2. Od izvođača radova primljena je prva privremena situacija na 17.000 din. Obaveza prema
dobaljaču (izvođaču radova) izvršena je iz odobrenog dugoročnog kredita po odbitku avansa.
3.Od izvođača radova primljena je definitivna situacija na bruto iznos od 20.000 din.Zgrada je
stavljena u upotrebu (komisijski zapisnik br.1)
Knjiženje: 1) Avansi za osn.sred. 10.000
Žiro-račun 10.000
2)Osn.sred. u pripremi 17.000 Dobavljači 17.000
2a)Dobavljači 17.000 Avansi za osn.sred. 10.000 Dugoročni krediti 7.000
3)Osn.sred. u pripremi 3.000
60
Dobavljači 3.000
3a)Osnovna sredstva 20.000 Osn. sred.u pripremi 20.000
2.2.2.2. Izgradnja osnovnih sredstava 2.2.2.2. Izgradnja osnovnih sredstava u sopstvenoj režijiu sopstvenoj režiji
Knjiženje izgradnje objekta u sopstvenoj režiji, do momenta završetka objekta,iskazuje se na
računu Osnovna sredstva u pripremi, a u korist računa Prihodi od aktiviranje proizvoda za sopstvene
potrebe.Vrednost osnovnih sredstava izgrađenih u sopstvenoj režiji iskazuje se po ceni koštanja, ili po
vrednosti koja bi se ostvarila da su ta sredstva prodata na tržištu.
Primer: Preduzeće “A” je organizovalo izgradnju prodavnice u sopstvenoj režiji. Predračunska
vrednost radova iznosi 200.000 din. Radovi su završeni i objekat je stavljen u upotrebu. Finansiranje
izgradnje vršeno je iz sopstvenih izvora.
Knjiženje: 1)Osn.sred. u pripremi 200.000
Prihodi od aktiviranja proizv. za sopstv. potrebe 200.000
1a)Troškovi prodatih proizvoda 200.000 Gotovi proizvodi 200.000
2)Osnovna sredstva 200.000 Osn. sred. u pripremi 200.000
2.2.3.Prijem osnovnih sredstava bez naknade2.2.3.Prijem osnovnih sredstava bez naknade
Preduzeće može pribaviti osnovna sredstva i prijemom bez naknade od drugog preduzeća.
Način knjiženja prijema osnovnih sredstava bez naknade zavisi od činjenice da li se prijem vrši u
postupku statusne promene ili po nekom drugom osnovu.
61
Prijem osnovnih sredstava bez naknade po osnovu statusne promene preduzeće knjiži: na
računu Osnovna sredstva - nabavnu vrednost osnovnog sredstva; na računu IVOS - otpisanu vrednost;
na računu Kapital - neotpisanu vrednost.
Primer: Preduzeće “A” primilo je od preduzeća “B” bez naknade po osnovu statusne promene vozilo
čija je nabavna vrednost 90.000 a otpisana vrednost 50.000 din.
Knjiženje kod preduzeća “A” Kniženje kod preduzeća “B” 1) Osnovna sredstva 90.000 1) IVOS 50.000 Kapital 40.000 Kapital 40.000 IVOS 50.000 Osn.sredstva 90.000
Preduzeće može primiti osnovno sredstvo bez naknade a da se prijem ne vrši po osnovu
statusne promene. U tom slučaju za neotpisnu vrednost primljenog sredstva povećavaju se Vandredni
prihodi, a kod preduzeća koje vrši prenos uvećavaju se Vandredni rashodi.
Primer: 1. Preduzeće “A” primilo je od preduzeća “B” kancelarijski nameštaj čija je nabavna vrednost
80.000 din. a otpisana varednost 50.000 din.
Knjiženje kod preduzeća “A” Knjiženje kod preduzeća “B” 1) Osn. sredstva 80.000 1) IVOS 50.000 IVOS 50.000 Vanr. rashod 30.000 Vandredni prihodi 30.000 Osn. sredstva 80.000
2.2.4. Višak osnovnih sredstava2.2.4. Višak osnovnih sredstava
Popisom osnovnih sredstava na kraju poslovne godine ili prilikom vanrednog popisa u toku
godine moguće je utvrditi da se određena osnovna sredstva nalaze u upotrebi a da nisu iskazana u
knjigovodstvu osnovnih sredstava. Takva sredstva se naknadno iskazuju u knjigovodostvu, na osnovu
zapisnika o popisu, po vrednostima utvrđenim procenom od strane stručne komisije. Procenom se
utvrđuje nabavna vrednost i otpisana vrednost.
Višak osnovnih sredstava knjiži se: nabavna vrednost na dugovnoj strani računa Osnovna
sredstva i otpisana vrednost na računu IVOS; neotpisana vrednost u korist računa Vandredni prihodi.
Primer: 1. Popisom osnovnih sredstava utvrđen je višak pisaće mašine. Popisna komisija je procenila
nabavnu vrednost 10.000 din. otpisana vrednost 5.000 din. i sadašnja vrednost 5.000 din.
Knjiženje: 1)Osnovna sredstva 10.000
IVOS 5.000 Vandredni rashodi 5.000
62
2.3. Evidencija otuđivanja osnovnih sredstava2.3. Evidencija otuđivanja osnovnih sredstava
Preduzeća mogu da otuđe osnovna sredstva koja im više nisu potrebna i čije bi postojanje u
preduzeću imalo za rezultat nepotrebne troškove. Otuđenje osnovnih sredstava može se izvršiti:
• prodajom osnovnih sredstava
• rashodovanjem osnovnih sredstava
• prenosom bez naknade
* Prodaja osnovnih sredstava
Prilikom prodaje osnovnih sredstava mogu nastati tri slučaja:
• da je prodajna vrednost jednaka neotpisanoj - sadašnjoj vrednosti,
• da je prodajna vrednost niža od neotpisane vrednosti,
• da je prodajna vrednost viša od neotpisane vrednosti.
2.3.1. Prodaja osnovnih sredstava2.3.1. Prodaja osnovnih sredstava
U slučaju kada je prodajna vrednost osnovnih sredstava jednaka neotpisanoj vrednosti ne dolazi
do smanjenja vrednosti imovine sa kojom preduzeće raspolaže, već dolazi samo do promene strukture
imovine preduzeća. Za prodajnu vrednost smanjuje se vrednost osnovnih sredstava a povećava
vrednost potraživanja od kupaca.
Primer: 1. Preduzeće “A” je prodalo vozilo za 90.000 din. Nabavna vrednost vozila je 150.000 din. a
otpisana vrednost 60.000 din. a sadašnja vrednost 90.000 din.
Knjiženje: 1) Kupci 90.000
IVOS 60.000 Osnovna sredstva 150.000
U slučaju kada je prodajna vrednost osnovnog sredstva niža od neotpisane-sadašnje vrednosti,
dolazi do smanjenja vrednosti imovine preduzeća, ta razlika čini rashod i knjiži se na dugovnoj strani
računa Gubici od prodaje osnovnih sredstava.
Primer: Preduzeće “A” prodalo je pisaću mašinu za 5.000 din. Nabavna vrednost mašine je
15.000 din., otpisana vrednost 7.000 din. a sadašnja vrednost 8.000 din.
Knjiženje: 1) Kupci 5.000
IVOS 7.000 Gubici od prodaje OS 3.000
63
Osnovna sredstva 15.000
U slučaju da je prodajna vrednost osnovnog sredstva viša od neotpisane-sadašnje vrednosti
dolazi do povećanja vrednosti na potražnoj strani računa Dobici od prodaje osnovnih sredstava.
Primer: 1. Preduzeće “A” prodalo je kamion za 22.000 din. Nabavna vrednost je 35.000 din. otpisana
vrednost je 17.000 din. sadašnja vrednost 18.000din.
Knjiženje:
1) Kupci 22.000 IVOS 17.000
Osnovna sredstva 35.000 Dobici od prodaje osnovnog sredstva 4.000
2.3.2. Rashodovanje osnovnih sredstava2.3.2. Rashodovanje osnovnih sredstava
Preduzeća mogu da rashoduju osnovna sredstva zbog fizičke dotrajalosti ili tehničke
zastarelosti. Rashodovanje osnovnih srdstava vrši se na osnovu odluke organa upravljanja preduzeća.
Prilikom rashodovanja osnovnih sredstava mogu se javiti sledeći slučajevi:
• da se rashoduje osnovno sredstvo koje je u celosti otpisano a da po osnovu rashodovanja
ostane otpadni materijal koji se može prodati,
• da se rashoduje osnovno sredstvo koje nije u celosti otpisano, a da po osnovu rashodovanja
ostane otpadni materijal, čija je vrednost ista, niža ili viša od neotpisane-sadašnje vrednosti,
• da po osnovu rashodovanja nastanu određeni troškovi.
a) U slučaju da je rashodovano osnovno sredstvo koje je u celosti otpisano, a po osnovu
rashoda nije ostalo otpadnog materijala, ne dolazi do promene u vrednosti imovine preduzeća, već se
vrši brisanje rashodovanog osnovnog sredstva iz evidencije osnovnih sredstava.
Primer: 1. Preduzeće “N” rashodovalo je putničko vozilo, koje je u celosti otpisano, čija je nabavna
vrednost 60.000 din.
Knjiženje: 1) IVOS 60.000 Osnovna sredstva 60.000
b) U slučaju da je preduzeće rashodovalo osnovno srestvo koje je u potpunosti otpisano, a po
osnovu rashoda ostao otpadni materijal koji ima određenu tržišnu vrednosti, dolazi do povećavanja
vrednosti imovine preduzeća za vrednosti otpadnog materijala.
64
Primer: 1. Preduzeće “X” rashodovalo je mašinu koja je u celosti otpisana, a nabavna vrednost mašine
je 45.000 din. vrednost otpadnog materijala procenjena je na 7.000 din.
2. Otpadni materijal prodat je za 5.000 din.
3. Kupac je svoju obavezu uplatio na Žiro - račun. Knjiženje:
1) IVOS 45.000 Osnovna sredstva 45.000 1a) Otpadni materijal 7.000 Vanredni prihod 7.000 2) Kupci 5.000 Otpadni materijal 5.000 2a) Gubici od prod. Mater. 2.000 Otpadni materijal 2.000 3) Žiro - račun 5.000 Kupci 5.000
Primer: 1. Preduzeće “A” rashodovalo je vozilo čija je nabavna vrednost 50.000 din. otpisana vrednost
40.000 din. procenjena vrednost otpadnog materijala je 5.000 din.
2. Otpadni materijal je prodat za 7.000 din.
3. Kupac je obavezu uplatio na račun preduzeća.
Knjiženje: 1) IVOS 40.000 Otpadni materijal 5.000 Vandredni rashod 5.000 Osnovna sredstva 50.000 2) Kupci 7.000 Otpadni materijal 5.000 Vandredni prihod 2.000 3) Žiro - račun 7.000 Kupci 7.000
2.3.3.Prenos osnovnih sredstava bez naknade2.3.3.Prenos osnovnih sredstava bez naknadePreduzeće može otuđiti osnovno sredstvo i prenosom bez naknade drugom preduzeću, u
postupku statusne promene ili po drugom osnovu. Kad se prenos vrši po osnovu statusne promene za
sadašnju vrednost osnovnog sredstva smanjuje se kapital preduzeća, a prenosom po drugom osnovu za
sadašnju vrednost se uvećavaju rashodi. Sa prenosom osnovnog sredstva može se preneti i obaveza po
osnovu vraćanja kredita, ukoliko je nabavka vršena iz sredstava kredita, delimično ili u celosti.
Primer: 1. Preduzeće “A” je donelo odluku da prduzeću “B” prenese bez naknade vozilo čija je
nabavna vrednost 90.000 din. ispravka vrednosti 23.000 din. obaveza za kredit 50.000 din. Prenos se
ne vrši po osnovu statusne promene.
Knjiženje kod preduzeća “A” Knjiženje kod preduzeća “B”
65
1) IVOS 23.000 1)Osn. sredstva 90.000 Dug. krediti 50.000 IVOS 23.000 Van. rashodi 17.000 Dug. krediti 50.000 Osnovna sredstva 90.000 Van. rashodi 17.000
2.3.4. Manjak osnovnih sredstava2.3.4. Manjak osnovnih sredstava
Prilikom popisa osnovnih sredstava može se utvrditi da nedostaju određena osnovna sredstva.
U slučaju kad se utvrdi manjak osnovnih sredstava, utvrđuje se komisijki odgovornost za postojanje
manjka. Ukoliko se utvrdi da je za nastali manjak kriv odgovorni radnik, onda se on zadužuje za
vrednost utvrđenog manjka, a ukoliko se utvrdi da ne postoji odgovornost radnika, onda se utvrđeni
manjak knjiži kao povećanje rashoda preduzeća, na račun Vandredni rashodi.
Primer: 1. Preduzeće “A” utvrdilo je popisom osnovnih sredstava manjak pisaće mašine čija je
nabavna vrednost 19.000 din. otpisana vrednost 12.000 din. a sadašnja vrednost 7.000 din. Za utvrđeni
manjak tereti se odgovorni radnik koji je iznos u celosti uplatio na Žiro - račun.
Knjiženje: 1) IVOS 12.000
Potraž. od radnika 7.000 Osn. sredstva 19.000
1a) Žiro - račun 7.000 Potraž. od radika 7.000
2.4. Knjigovostvena evidencija o materijalu2.4. Knjigovostvena evidencija o materijalu
Pod pojmom materijala, u najužem smislu, podrazumevaju se stvari koje se u procesu rada
troše, menjajući svoj prvobitni oblik. Po odredbama propisa iz oblasti računovodstva, pod pojmom
materijala podrazumevaju se zalihe:
• sirovina,
• pomoćnog materijala,
• goriva i maziva,
• alata i inventara koji se celosti otpisuje u obračunskom periodu a u koji spada:sitan inventar, auto-gume, ambalaža,
• rezervnih delova,
• materijala u obradi, doradi i manipulaciji,
• ostalog materijala
Evidencija materijal vodi se u:
• finansijskom knjigovodstvu,
• materijalnom knjigovodstvu,
66
• magacinskom knjigovodstvu.
Preduzeće može zalihe materijala da procenjuje po stvarno nabavnoj ceni, po planiranoj nabavnoj ceni
i po kombinovanoj nabavnoj ceni.
2.4.1. Evidencija nabavke materijala po stvarno2.4.1. Evidencija nabavke materijala po stvarno nabavnoj ceninabavnoj ceni
Stvarno nabavnu cenu čine neto-fakturna vrednost i zavisni troškovi nabavke. Neto-fakturnu
cenu čini fakturna cena umanjena za popuste koje je odobrio dobavljač. (Ako je fakturna cena 100din.
a rabat 10%-neto fakturna cena je 90 din). Pod zavisnim troškovima nabavke podrazumevaju se svi
troškovi nastali u postupku nabavke, do smeštaja materijala u skladište i to:
• troškovi utovara i istovara,
• troškovi skladišta,
• troškovi nastali pri uvozu (carinski pregled, carina,atesti),
• bankarske provizije,
• troškovi osiguranja materijala u transportu,
• troškovi platnog prometa,
• transportni kalo i rastur,
• stvarni troškovi pakovanja u transportu.
Iskazivanje poslovnih promena po osnovu nabavke materijala (sitan inventar, ambalaža i auto-
gume) vrši se zaduženjem računa Materijal, a odobrenjem računa Dobavljači. Zavisni troškovi
nabavke iskazuju se na strani duguje računa Materijal a odobrava se račun Dobavljači, Blagajna, Ž-R
zavisno od toga dali su ovi troškovi plaćeni ili ne.
Primer:1. Preduzeće “A” kupilo je po prijemnici br. 8 i fakturi dobavljača, sledeći materijal:
- 1.000 metara platna po fakturnoj ceni 50 din/met. što iznosi 50.000 din.
- 2.000 metara štofa po fakturnoj ceni 100 din/met. što isnosi 200.000 din.
2. Troškovi prevoza po fakturi br. 11 iznose 25.000 din.
3. Troškovi utvora i istovara plaćeni u gotovu 5.000 din.
4. Prema izvodu banke br. 12. dobavljačina su isplaćene obaveze u celosti.
5. Izraditi kalkulaciju jedinične nabavne cene, zbirnu kalkulaciju i proknjižiti nabavku materijala.
Zavisne troškove rasporediti srazmerno nabavljenoj količini.
Pojedinačna kalkulacija
67
Naz. mat. jed. mere kol. fakt. cenazavisni troškovi
nabavna cena
nabavna vrednost
Platno štof
met. met.
10002000
50100
1010
60 110
60.000220.000
svega 280.000
Zbirna kalkulacija
1. Materjal po fakturama 250.0002. Troškovi prevoza 25.0003. Troškovi utovara 5.000
svega 280.000
Obračun ZTN po jedinici nabavljenog materjala: (25.000 + 5.000) : 3.000 = 10Knjiženje:
Materjal Dobavljači Blagajna
1) 280.000 2) 275.000 1) 275.000 1) 5.000
2.4.2 Evidencija nabavke materijala po planskoj 2.4.2 Evidencija nabavke materijala po planskoj nabavnoj ceninabavnoj ceni
Evidencija nabavke materijala po planskoj nabavnoj ceni vrši se u slučaju kada preduzeće želi
da ubrza postupak evidentiranja nabavke materijala, ili kad želi da uvede kontrolu nabavnih cena
materijala u odnosu na unapred određene (planirane) cene. Plansku nabavnu cenu materijala čine
planirana fakturna cena materijala i planirani zavisni troškovi nabave. Razlika između planske nabavne
cene i stvarne nabavne cene izkazuje se kao odstupanje od planske cene materijala. U koliko je
planska nabavna cena niža od stvarne nabavene cene govorimo o pozitivnom odstupanju i obrnuto.
Pozitivno odstupanje (PNC>SNC) se iskazuje na strani potražuje računa Odstupanje od planske
cene materijala,a negativno odstupanje (PNC<SNC) na dugovnoj strani računa Odstupanje od planske
cene materijala.
Primer:1.Preduzeće “A” po fakturi br.10 kupila je 5.000 kg materijla “X” po fakturnoj ceni od 50
din/kg. Planska cena materijala iznosi 70 din/kg.
2.Troškovi prevoza plaćeni u gotovu iznose 10.000 din.
Knjiženje ove poslovne promene bilo bi sledeće:
a)Pojedinačna kalkulacija
68
Žiro - račun
2)275.000
naz. mat. jed. mere količina pl. nab. cena plan. nab. vrednost
"X"kg 5.000 70 350.000
b) Svarna nabavna cena
1. Fakturna vrednost 5.000 x 50 250.0002. Zavisni troškovi nabavke 10.000
svega: 260.000
c) Odstupanje od planskih cena materjala
naz. mat. Pl. nab. vredn. Stvarna nab. vred, Odstupanje od PCM
"X"350.000 260.000 90.000
d) Knjiženje u glavnoj knjizi:
D Materjal P D Dobavljači P D Blagajna POdstupanje od PNC
D materjala P
1) 350.000 250.000 1) 10.000 1) 90.000 1)
2.4.3. Nefakturisani materijal2.4.3. Nefakturisani materijal
U slučaju kada je preduzeće primilo materijal, a faktura od dobavljača nije stigla govori se o
nefakturisanom materijalu. Prijem materijala se knjiži na računu Materijal na osnovu otpremnice
dobavljača i dokumenata o prijemu materijala u magacin kupca, a obaveza prema dobavljaču do
prijema fakture iskazuje se na računu Dobavljači za nefakturisani materijal. Nakon prijema fakture od
dobavljača vrši se prenos obaveze prema dobavljaču sa računa Dobavljači za nefakturisani materijal na
račun Dobavljači. Ukoliko se nabavka materijala iskazuje po stvarno nabavnoj vrednosti, za razliku se
koriguju troškovi materijala, a u slučaju kad se nabavka materijala iskazuje po planskoj nabavnoj
vrednosti, ta razlika se knjiži na računu Odstupanje od planskih nabavnih cena materijala.
Primer: 1. preduzeće “A” primilo je po otpremnici br. 8. materijal u vrednosti od 90.000 din. Faktura
nije primljena.
2. Za ranije primljeni materijal stigla je faktura br. 19. na iznos od 90.000 din.
Knjiženje: 1) Materijal 90.000 Dob. za nefak. mat. 90.000 2) Dobavljači za nef. mat. 90.000 Dobavljači 90.000
69
Primer: 1. Po prijemnici br. 11. primljen je materijal po planskoj vrednosti od 150.000 din.
2. Od dobavljača je primljena faktura na iznos 105.000 din.
Knjiženje: 1) Materijal 150.000
Dobav. za nefak. mat. 150.000 2) Dob. za nefakt. mat. 150.000 Dobavljači 105.000 Odst. od pl. cene mat. 45.000
2.4.4. Materijal na putu2.4.4. Materijal na putu
Prilikom nabavke materijala može nastati situacija da preduzeće primi fakturu a da materijal
nije primljen, odnosno, da se materijal nalazi na putu. Ovako nabavljen materijal knjiži se u
knjigovodstvu na računu Materijal na putu (duguje) a u korist računa Dobavljači. Po prijemu
materijala u magacin kupca gasi se račun Materijal na putu, a vrednost primljenog materijala se knjiži
na dugovnoj strani računa Materijal.
Primer: 1. Preduzeće “A” primilo je fakturu dobavljača br. 2 na iznos od 85.000 din. za materijal koji
je preuzet u magacin prodavca.
2. Materijal je primljen po prijemnici br 3. Na ime troškova prevoza plaćeno je iz blagajne
5.000 din.
Knjiženje: 1) Materijal na putu 85.000
Dobavljači 85.000
2) Materijal 90.000 Materijal na putu 85.000 Blagajna 5.000
2.4.5. Materijal na obradi i doradi2.4.5. Materijal na obradi i doradi
Nabavljeni materijal može da ne odgovara prvobitnoj nameni te da je potrebno izvršiti njegovu
obradu ili doradu pre slanja u proizvodnju. Troškovi obrade i dorade povećavaju nabavnu vrednost
materijala. Dorada ili obrada se najčešće vrše od strane drugog preduzeća koje se pojavljuje u ulozi
dobavljača za vrednost izvršene dorade ili obrade. Ova promena se iskazuje na računu Materijal
(potražuje) a Materijal na obradu i doradu (duguje). Troškovi obrade i dorade imaju isti tretman kao
zavisni troškovi nabavke. Knjiženje poslovnih promena po osnovu obrade i dorade materijala kada se
materijal vodi po stvarnoj nabavnoj ceni, razlikuje se od knjiženja kada se materijal vodi po planskoj
nabavnoj ceni.
Ukoliko se materijal vodi po stvarno nabavnoj vrednosti, slanje materijala na obradu i doradu
knjiži se zaduženjem računa Materijal na oradi i doradi, a smanjuje se vrednost materijala na računu
70
Materijal. Za troškove obrade i dorade pravi se nova kalkulacija vrednosti materijala, te se materijal
vraćen sa obrade i dorade iskazuje po novoj vrednosti. Knjiženje materijala vraćenog sa obrade i
dorade vrši se na isti način kako se knjiži nabavka materijala po stvarno nabavnoj vrednosti.
Primer: 1. 1.Preduzeće “A” raspolaže materijalom u vrednosti od 150.000 din. Deo materijala u vrednosti
od 50. 000 din. ne odgovara nameni, te se šalje na obradu.
2. Troškovi dorade po fakturi dobavljača br. 2 iznose 10.000 din.
3. Troškovi prevoza plaćeni iz blagajne 2.000 din.
4. Materijal vraćen sa dorade.
Zbirna kalkulacija
1. Vrednost materijala pre dorade 50.000
2. Troškovi dorade po fakturi br. 2 10.000
3. Troškovi prevoza 2.000
svega 62.000 Knjiženje:
MaterjalMaterjal na obradi i
doradi Dobavljači BlagajnaSo 150.0004) 62.000
1) 50.000 1) 50.0002) 10.0003) 2.000
4) 62.000 2) 10.000 3) 2.000
2.4.6. Izmirenje obaveza prema dobavljačima2.4.6. Izmirenje obaveza prema dobavljačima
Obaveze prema dobavljačima obuhvataju se, u zavisnosti od toga da li su nastale po osnovu
kupovine osnovnih ili obrtnih sredstava u knjigovodstvu, preko računa Dobavljači za osnovna sredstva
odnosno preko računa Dobavljači.
Visina obaveza prema dobavljačima utvrđuje se na osnovu faktura koje dobavljači dostavljaju
po izvršenoj isporuci materijalnih dobara, odnosno po izvršenim uslugama. Iznos koji će dobavljačima
biti isplaćen ne mora i neretko nije jednak tom inicijalnom iznosu obaveze, jer svi popusti koje
dobavljači odobravaju imaju za posledicu redukciju visine obaveza. Otuda je svrsishodno da se pre
likvidacije obaveza prema dobavljačima razmotre vrste i tretman popusta koje dobavljači odobravaju.
Popustima se mogu smatrati sva smanjenja već ugovorene ili na drugi način utvrđene kupovne cene
robe, koja dobavljači daju kupcima svojevoljno, sa ciljem da se stimuliše kupovina određene robe,
poveća veličina porudžbina ili ubrza plaćanje. Ovi popusti predstavljaju zapravo instrumente prodajne
politike dobavljača. Takvi popusti su: količinski rabat, super-rabat, sezonski rabat, kasa-skonto,
bonifikacija i sl.
71
Isporuka materijala slabijeg kvaliteta od ugovorenog, docnja u isporuci, povećani troškovi u
vezi sa dopremom, kao i štete koje su nastale, a za koje prema ugovoru ili propisima odgovornost
snosi dobavljač, mogu biti razlog za sniženje cena, odnosno iznosa obaveza koji je fakturisan.
Nezavisno do toga šta je razlog sniženja dolazi do smanjenja obaveza prema dobavljaču i fakturne
vrednosti kupljenog materijalnog dobra.
Popusti dobijeni od dobavljača, s gledišta knjigovodstva, dele se na one koji su poznati u
trenutku prijema materijala i robe i one, koji su odobreni naknadno. Za iznos prvih smanjuje se
fakturna a time i nabavna vrednost primljenog materijala i robe. Knjiži se tako što se zadužuje račun
Materijal, a račun Dobavljači odobrava za iznos reducirane nabavne vrednosti.
Naknadno odobreni popusti se knjiže na sledeći način:
• Ako se materjal vodi po stvarnoj nabavnoj vrednosti popusti i snižnje knjiži se na račun
Troškovi materijal (potražuju) i račun Dobavljači (duguju).
• U slučaju kada se zalihe vode po planskoj nabavnoj vrednosti odobrena sniženja knjiže se tako
što se zadužuje račun Dobavljači a odobrava račun Odstupanje od planske cene.
Primer:
1. Stanje na računima glavne knjige je sledeće:
Dobavljači 150.000 potr.
Troškovi materijala 70.000 dug.
Materijal 165.000 dug.
Dobavljač “OZREN” kome dugujemo 150.000 din. obaveštava nas knjižnim pismom da je naknadno
odobrio sezonski rabat od 10.000 din.
Knjiženje: 1) Dobavljači 10.000 Troškovi materijala 10.000
Primer: 1. Stanje na računim glavne knjige je sledeće:
Materijal 165.000 dug.
Odstupanje od pl. cene mat. 15.000 prekoračenje
Dobavljači 150.000 potr.
Naknadno je odobren sezonski rabat od 10.000 din.
Knjiženje: 1) Dobavljači 10.000 Odst. od pl. cene mat. 10.000
72
2.4.7 Načini za izmirenje obaveza2.4.7 Načini za izmirenje obaveza prema dobavljčima prema dobavljčima
Za izmirenje obaveze prema dobavljačima koriste se razni načini plaćanja i to:
-za plaćanje bez odlaganja koristi se ček,
-za plaćanje sa rokom od 90 dana koristi se menica,
-za plaćanje sa rokom od 15 dana koristi se virmanski nalog.
Primer: 1. Obaveza prema dobavljaču koja glasi na 140.000 dinara, isplaćeno je sa Žiro-račun,
virmanskim nalogom.
Knjiženje: 1) Dobavljači 140.000Žiro-račun 140.000
Za plaćanje pre roka obično se odobrava popust tzv. kasa-skonto. Kasa-skonto predstavlja
finanskijski prihod. Kada preduzeće isplaćuje obavezu u propisanom roku, koristeći pri tome ponuđeni
kasa-skonto, sa Žiro-računa se isplaćuje iznos fakture umanjen za iznos popusta koji obično iznosi
2-5% fakturne vrednosti. Tom isplatom se izmiruje u celosti obaveza prema dobavljaču.
Grafički prikaz tog knjiženja izgleda ovako:
Odloženo plaćanje može se vršiti i menicom i to u roku ne dužem od 90. dana. Menica je
hartija od vrednosti i može glasiti na neograničene iznose. Da bi bila punovažna menica mora
sadržati:
• označenje da je menica,
• bezuslovni uput da se plati određena svota novca,
• ime onog koji treba da plati (trasat),
• označenje dospelosti,
• mesto gde plaćanje treba da se izvrši,
• ime onog kome se, ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent),
• potpis onog koji je izdao menicu (trasant).
U roku dospeća imalac menice istu podnosi na naplatu. Isplata menice se može izvršiti iz svih
raspoloživih novčanih sredstava dužnika.
Knjiženje se obavlja tako što se račun Dobavljači zadužuje za visinu obaveze odnosno duga, dok
se račun Menične obaveze odobrava za iznos duga uvećan za isnos pasivne kamate, koja se
D Žiro - račun P So
D Dobavljači P So
D Finansijski prihodi P
73
istovremeno obuhvata na računu Ispravaka vrednosti meničnih obaveze (ili Razgraničenje rashoda po
osnovu menica).
Primer: 1. Dobavljaču “X” izdata je menica sa rokom dospeća do 45. dana za isplatu obaveze po fakturi
br. 23. koja glasi na 140.000 din. a koja je trebalo da bude isplaćena u ugovornom predviđenom roku
od 15. dana. Menica je izdata nakon isteka roka plaćanja od 15. dana.
Budući da je rok dospeća menice 45. dana, nakon roka dospeća obaveze prema dobavljaču,
dobavljač ima pravo na kamatu u roku od 45. dana, jer u okviru toga perioda kreditira dužnike. Ako je
kamatna stopa 10% onda se promena knjiži:
1) Dobavljači 141.750 IV men. potraživanja 1.750 Menične obaveze 141.750
Primer: 1. Banka izveštava da je dobavljaču “X” isplaćeno sa Ž-R 141.750 din. na ime obaveze po
izdatoj menici koja je podneta na naplatu.
Knjiženje: 1) Menične obaveze 140.000
Finansijski rashodi 1.750 Žiro-račun 141.750 IV men. Obaveza 1.750
Preduzeće može svoje obaveze da izmiri i akreditivima. U tom slučaju preduzeće kupac je
dužno da otvori akreditiv, deponujući na poseban račun iznos gotovine koji odgovara visini obaveza.
Otvaranje akreditiva knjigovodstveno se evidentira zaduženjem računa Otvoreni akreditiv, uz
odobrenje računa Žiro-račun.
Isplata obaveza prema dobavljačima iz otvorenog akreditiva knjiži se zaduženjem računa
Dobavljači i odobravanjem računa Otvoreni akreditivi.
Primer: 1. Banka je u skladu sa nalogom preduzeća otvorila akreditiv u iznosu od 100.000 din.
2. Dobavljač je naplatio sa otvorenog akreditiva 98.000 din.
Prenosom preostalog iznosa od 2.000 din. na Žiro-račun akreditiv je ugašen.
Knjiženje: 1) Otvoreni akreditiv 100.000
Žiro-račun 100.000
2) Dobavljači 98.000 Otvoreni akreditiv 98.000 2a) Žiro-račun 2.000 Otvoreni akreditiv 2.000
74
2.5. Evidencija nabavke robe u trgovinskim2.5. Evidencija nabavke robe u trgovinskim preduzećimapreduzećima
Privredne organizacije koje se bave kupovinom robe u cilju njene dalje prodaje nazivaju se
trgovinska preduzeća.
Trgovinska preduzeća mogu biti:
• Trgovinska preduzeća na malo,
• Trgovinska preduzeća na veliko.
Trgovinska preduzeća na malo bave se nabavkom i prodajom robe neposredno potrošačima u
manjim količinama.
Trgovinska peduzeća na veliko prodaju robu u većim količinama trgovinskim preduzećima na
malo.
Da bi trgovinsko preduzeće moglo obavljati svoje zadatke mora posedovati određena sredstva.
Ta sredstva kod ovakvog oblika peduzeća pretežno imaju karakter obrtnih sredstva i čine skoro do
90% svih sredstva.
Knjiženje poslovnih promena kod trgovačkog preduzeća javlja se kao rezultat njegove
poslovne aktivnosti, a u prvom redu u vezi obavljanja njegovog glavnog zadatka-kupovine i prodaje
robe.
U knjigovodstveno tehničkom smislu knjiženje nabavke robe je veoma slično knjiženju
nabavke materijala, a ako i postoje neke razlike one se kreću u domenu neadekvatnog naziva konta.
2.5.1. Nabavka robe2.5.1. Nabavka robe
Knjigovodstvena evidencija nabavke robe može se iskazati preko obračunsko-sintetičkog konta
“Nabavka robe” .
Na ovom kontu formira se nabavna cena u koju spadaju:
• fakturna vrednost,
• zavisni troškovi nabavke,
• carine i druge carinske dadžbine,
• porez na promet.
Nabavka trgovinske robe po fakturnoj vrednosti vrši se zaduživanjem konta Nabavka robe, a
odobrava se konto Dobavljači u zemlji. Ako se roba uvozi iz inostranstva, onda se odobrava kontu
Dobavljači u inostranstvu. Ukoliko roba stigne pre fakture odobrava se konto Obaveze za
nefakturisanu robu.75
Pored fakturne vrednosti, na ovom kontu knjiže se svi zavisni troškovi koji se odnose na
nabavljenu trgovinsku robu gde spadaju: transportni troškovi, troškovi utovara i istovara robe,
određene bankarske usluge itd. Za navedene zavisne troškove ako nisu plaćeni, odnosno nije primljena
faktura dobavljača odobravaju se PVR.
Na teret konta Nabavka robe knjiže se još i izdaci za plaćenu carinu i porez na promet uz
istovremeno odobravanje konta Obaveze za carinu ili obaveze za porez.
Posle (ovako) formirane nabavne cene, na osnovu sastavljene kalkulacije vrši se prenos sa
konta Nabavka robe na konto Zaliha pri čemu se ovaj prvi gasi.
Predmet kalkulacije robe u trgovini je izračunavanje prodajne cene robe. Elemente kalkulacije
kupljene robe čine:
1.Vrednost robe po fakturi
2. Zavisni troškovi
3. Carina za uvezenu robu
I Nabavna vrednost
4. Razlika u ceni
II Prodajna cena
5. Porez na maloprodajnu cenu
I II Maloprodajna cena
Kod kupovine robe sa rabatom kalkulacija se ne sastavlja jer je prodajna cena poznata.
Kalkulacija se sastavlja samo za robu sa slobodnom razlikom u ceni i maržom.
2.5.2. Razlika u ceni2.5.2. Razlika u ceni
Trgovinska preduzeća najčešće posluju sa robom kojoj same određuju prodajnu cenu prema
prilikama na tržištu.
Prilikom vođenja zalihe po prodajnim cenama pojavljuje se razlika u ceni. Ona služi kao prihod
iz koga se pokrivaju troškovi trgovine i na osnovu koga trgovinsko preduzeće iskazuje svoj finansijski
rezultat.
Razlika u ceni može biti slobodna razlika u ceni, marža, rabat.
*Slobodna razlika u ceni javlja se kada trgovinsko preduzće prodajnu cenu robe određuje prema
prilikama na tražištu.
*Marža predstavlja razlku između nabavne i prodajne cene izražene u procentima. Ona se izražava na
sledeći način:
Nabavna vrednost X % m100 - % m
76
*Rabat predstavlja razliku u ceni koju proizvođač odobrava trgovini, pri čemu on određuje (i fakturiše) maloprodajnu cenu.
2.5.3. Evidencija robe u skladištu2.5.3. Evidencija robe u skladištu
Evidencija zalihe robe u knjigovodstvu trgovnskih preduzeća može se voditi na više načina:
• Po nabavnim cenama,
• Po prodajnim cenama na veliko.
• Po prodajnim cenama na malo.
Na sintetičkom kontu Roba u skladištu knjiži se kupljena roba po nekoj od gore navedenih cena
(duguje) dok je protivstavka konto Nabavka robe (potražuje) i konto Razlika u ceni trgovačke robe-ako
se zalihe vode po prodajnoj ceni.
Trgovinsko preduzeće koje vrši prodaju robe preko prodavnica, zalihe u skladištu vodi po
prodajnim cenama sa uračunatim porezom na promet, što znači da iznos nabavne cene odobrava konto
Nabavke robe, za razliku u ceni između nabavne i prodajne cene konto Razlika u ceni. Za obračunati
maloprodajni porez na promet, konto Obračunati porez na promet.
Primer:
1. Po fakturi dobavljača br. 11. kupljena je roba, artikal “A” i to: 1000. kg po 80. din. za 1. kg. ZTN po
fakturi špeditera iznosi 20.000. din. odnosno 20. din. za 1. kg. Određena je marža od 20%. Obračunati
porez na promet iznosi 60.000. din. (60. din. za jedan kg)
Kalkulacija br… za 1000 za 1kg
1. Fakturna cena 80.000 80
2. Zavisni troškovi nabavke 20.000 20
I NABAVNA VREDNOST 100.000 100
3.Razlika u ceni-marža 20% 25.000 25
II PRODAJNA CENA NA VELIKO 125.000 125
4.Obračunati porez na promet 60.000 60
III PRODAJNA CENA NA MALO 185.000 185
a) Knjiženje nabvke robe kada se zalihe vode po nabavnim cenama
1) Nabavka robe 80.000 Dobavljači 80.000 1a) Nabavka robe 20.000 Dobavljači 20.000
1b) Zal.robe u sklad. 100.000 Nabavka robe 100.000
77
b) Knjiženje nabavke robe kada se zalihe vode po prodajnim cenama na veliko
Prvi i drugi stav se pronavljaju (kao kod prethodnog knjiženja)
1b) Zalihe robe u skladistu 125.000 Nabavka robe 100.000 Razlika u ceni 25.000c) Knjiženje nabavke robe kada se zalihe vode po prodajnim cenama na malo
Prvi i drugi stav se ponavljaju (kao kod prethodnog knjizenja)
1b) Zalihe robe u skladistu 185.000 Nabavke robe 100.000 Razlika u ceni 25.000 Obračunati porez na promet 65.000
2.5.4. Roba na putu2.5.4. Roba na putu
Kada se zaključi ugovor o isporuci robe između kupca i dobavljača, s tim da kupac preuzme
robu iz skladista dobavljača i transportuje je na svoj rizik, takva nabavka robe iskazuje se, do njenog
prijema na privremenom kontu Roba na putu. Po njenom prispeću prenosi se takođe na privremeni
konto Nabavka robe, a odobrava kontu Roba na putu, čime se funkcija tog konta završava.
Primer:
1.Primljena je faktura br.77 na din. 70.000 za poručenu robu koja putuje na naš rizik, jer je ugovorena
franko skladiste dobavljača. Prispela je poručena roba.Troškovi prevoza, po fakturi špeditera iznose
12.000 din. Roba je uskladištena po prodajnoj ceni u iznosu od 100.000 din.
Knjiženje:
D Roba na putu P D Dobavljači PD Nabavka robe P
1) 70.000 1a) 70.000 1) 70.0001b) 12.000
1a) 70.000 1b) 12.000
1c) 82.000
D Zal. robe u skladištu P D Razlika u ceni P1c) 100.000 1c) 18.000
78
2.5.5 Knjiženje nabavke robe kada su zavisni troškovi2.5.5 Knjiženje nabavke robe kada su zavisni troškovi obračunati (nije pristigla faktura)obračunati (nije pristigla faktura)
Trgovinska preduzeća često nisu u stanju da prilikom nabavke robe utvrde visinu zavisnih
troškova (nije pristigla faktura dobavljača) pa pribegavaju planiranju zavisnih troškova na osnovu
iskustva iz prethodnih nabavki. Kalkulativni zavisni troškovi koriste se, dakle, kada preduzeće ne
dobije blagovremeno fakturu transportnog preduzeća ili drugog izvršioca usluge, a potrebno je da
formira prodajnu cenu. Tada se u kalkulaciju umesto stvarnih zavisnih troškova unose obračunati
zavisni troškovi.
Prilikom nabavke robe, a u vezi sa obračunatim (kalkulativnim) zavisnim troškovima,obavlja
se sledeće knjiženje:zadužuje se konto Nabavka robe za iznos obračunatih zavisnih troškova, a
odobrava se konto PVR.
Kada preduzeće dobija fakturu od izvršioca usluge, zadužuje se konto AVR koji predstavlja
stvarne zavisne troškove, a odobrava se konto Dobavljača.
2.5.6.Knjiženje nefakturisane robe kada se zalihe vode5.6.Knjiženje nefakturisane robe kada se zalihe vode po prodajnim cenama po prodajnim cenama
U ovakvim slučajevima nabavke robe,kada roba stiže pre protrebne dokumentacije (fakture),
prispela roba knjiži se, uobičajeno, na kontu Nabavka robe, a umesto konta Dobavljača, privremeno se
koristi konto Obaveza za nefakturisanu robu. Po prispeću fakture, vrši se prenos ove obaveze na konto
Dobavljača.
Primer:
1.Primljena je ranije naručena roba,ali faktura dobavljača nije stigla. Prema zaključnici vrednost robe
iznosi 150.000 din.troškovi prevoza iznose 10.000 din. Roba je uskladištena po prodajnoj ceni koja
iznosi 200.000 din.Stigla je faktura dobavljača.
Knjiženje: 1) Nabavka robe 150.000
Obaveza za nef.robu 150.000
1a) Nabavka robe 10.000 Dobavljači 10.000
1b) Zal.robe u skladištu 200.000 Nabavka robe 160.000 Razlika u ceni 40.000
1c) Obav. za nefakt. robu 150.000 Dobavljači 150.000
79
2.5.7. Interno kretanje robe2.5.7. Interno kretanje robe
Interno kretanje robe (kretanje unutar preduzeća) evidentira se na taj način što se zadužuje ona
poslovna jedinica koja je primila robu, a odobrava ona poslovna jedinica (skladište ili prodavnica) koja
je otpremila robu.
Primer:
1. Po dostavnici br. 9 predata je roba iz skladišta “A” u skladište “B” za din. 1250.
2. Po dostavnici br. 55 poslata je roba iz skladišta prodavnici br. 1 za din 15.000 i prodavnici br. 2 za
12.000 din.
Knjiženje: 1) Zalihe robe u skladištu “A” 1.250 Zalihe robe u skladištu “B” 1.250 2) Roba u prodavnici br.1 15.000 Roba u prodavnici br. 2 12.000 Roba u skladištu 27.000
2.5.8. Manjkovi i viškovi na zalihama2.5.8. Manjkovi i viškovi na zalihama trgovinske robe trgovinske robe
Popisom robe utvrđuju se eventualne razlike između stvarnog i knjigovodstvenog stanja, koje
se zatim knjiže kao viškovi i manjkovi.
Ukoliko se prilikom popisa utvrdi višak na robi za utvrđeni višak zadužuje se konto Zalihe robe
u prodavnici ili Zalihe robe u skladištu, a odobrava konto Vandredni prihodi.
Primer:
1. Popisom robe utvrđen je višak na robi u prodavnici br. 1 od din. 2.600 koji se sastoji od: 2.000 din
nabavna cena, 400 din. razlika u ceni, 200 din. porez na promet.
Knjiženje: 1) Zalihe robe u prodavnici 2.600 Vandredni prihod 2.000 Razlika u ceni 400 Porez na promet 200
Utvrđeni manjak može pasti na teret preduzeća ili odgovornog lica. Manjak za koji se tereti
odgovorno lice smatra se prodajom robe krajnjem potrošaču (prihodi od prodaje robe).
Primer:
1. Popisom je utvrđen manjak na robi u skladištu od din. 6.900 koji pada na teret odgovornog lica.
2. Popisom je utvrđen manjak na robi u prodavnici br. 1 za din. 3.000 koji pada na teret preduzeća.
Razlika u ceni na nastali manjak iznosi 600 din. a obračunati porez na promet 200 din.
80
Knjiženje: 1) Potraživanje od radnika 6.900
Prihodi od prodate robe 6.900
2) Vandredni rashodi 2.200 Razlika u ceni 600 Porez na promet 200 Zalihe robe u prodavnici 3.000
2.5.9. Smanjenje i povećanje prodajnih cena2.5.9. Smanjenje i povećanje prodajnih cena
Pod uticajem tržišta ili iz nekih drugih razloga može do doći do promene prodajnih cena kod
trgovinskih preduzeća i to u oba pravca.
• do sniženja zbog demodirane, felerične robe, rasprodaje i sl.
• do povišenja zbog visoke stope inflacije (revalorizacije), povećanje tražnje i sl.Sniženje cena se može obaviti:
1. na teret isporučioca robe (proizvođača),
2. na teret obračunate razlike u ceni,
3. na teret obračunatog poreza na promet,
Sniženje cena može se knjižiti dvojako:
- uobičajenim smanjenjem odgovarajućeg konta odnosno knjiženjem na suprotnu stranu od salda
(“crni” storno),
- smanjenje putem “crvenog” storna odnosno knjiženjem negativnog broja na stranu gde treba izvršiti
smanjenje.
Primer:1. Proizvođač nam je odobrio knjižnjim pismom smanjenje cena na jednom njegovom artiklu za
din. 500.
2. Izvršeno je snjženje cena nekih artikala u prodavnici br. 2 za din. 400. od čega se 300 din. odnosi na
razliku u ceni, a 100 din. na obračunati porez na promet.
Knjiženje: 1) Dobavljači 500 Zalihe robe u skladištu 500 2) Razlika u ceni robe 300 Obračunati porez na promet 100 Zalihe robe u prod. 2 400
*Kada se smanji stopa poreza na promet za neku vrstu robe, analogno tome smanjuje se njena
prodajna cena upravo za veličinu smanjenog poreza. Znači, najpre se izvrši obračun i utvrdi smanjenje
poreza a zatim se obavi sledeće knjiženje: smanji se obračunati porez na promet i smanjuje se zalihe
robe kod kojih je smanjen porez.
81
Postupak obračuna i knjiženja povećanja cena robe sličan je postupku sniženja cena, samo što
se sprovodi suprotnim knjiženjima.
Ako se cene formiraju slobodno na tržištu onda odluku o povećanju cena donosi samo
trgovinsko preduzeće. Razlika između stare i nove više cene bez poreza na promet knjiži se u korist
računa Razlika u ceni robe, a ako ta roba podleže oporezivanju odnosno zaručunavanju poreza na
promet uz istovremeno zaduživanje konta Zalihe robe u skladištu ili Zalihe robe u prodavnici za iznos
ukupnog povećanja.
Primer: 1. Izvršeno je povećanje cena na robi u prodavnici br. 1. za din. 1.000 od čega se na razliku u
ceni odnosi 800 din. a na porez na promet 200 din.
Knjiženje: 1) Zalihe robe u prodavnici 1.000 Razlika u ceni robe 800 Obračunati porez na promet 200
82
83
3.1. Pojam troškova i rashoda3.1. Pojam troškova i rashodaTroškovi su vrednosno izražen utrošak faktora procesa rada u vezi stvaranja određenih učinaka.
Svaki trošak ima svoju količinsku i cenovnu komponentu. Količinska komponenta pokazuje
količinu utrošenog faktora procesa rada, a cenovna komponenta stvarnu nabavnu cenu utrošnog
faktora procesa rada.
Evidencija troškova u finansijskom knjigovodstvu vrši se u glavnoj knjizi i u dnevniku. Za
evidentiranje troškova predviđena je klasa 5-rashodi (po metodi ukupnih troškova svi troškovi nastali u
tekućem periodu ujedno predstavljaju i rashode).
Računi troškova su računi sa isključivo aktivnim karakterom salda. Na njima nema početnog
stanja, dakle radi se o kumulativnim računima. Broj vrsta troškova i rashoda koji se sreću u praksi je
veliki:
• Troškovi otpisa osnovnih sredstava,
• Troškovi materijala,
• Troškovi proizvodnih i neproizvodnih usluga,
• Troškovi zarada,
• Nabavna vrednost prodate robe,
• Finansijski rashodi,
• Vandredni rashodi.Rashodi predstavljaju svako smanjenje sredstava iz poslovanja preduzeća bez mogućnosti ili
prava za njihov povraćaj.
3.1.1. Troškovi otpisa osnovnih sredstava3.1.1. Troškovi otpisa osnovnih sredstava
Za razliku od obrtnih sredstava koja se troše u jednom poslovnom ciklusu, osnovna sredstva se
koriste u više poslovnih ciklusa, odnosno duži vremenski period. Njihova vrednost se postepeno
smanjuje usled trošenja, dejstva prirodnih uslova i ekonomskog zastarevanja.
Otpis osnovnih sredstava se kod nas u zakonskim propisima, u stručnoj literaturi i praksi naziva
amortizacija. Amortizacija je vrednosno izražen utrošak osnovnih sredstava u vezi stvaranja određenih
učinaka.
Pojedina osnovna sredstva ne podležu obavezi otpisivanja kao npr.
• zemljišta i šume kao prirodna bogatstva koja se ne troše,
• putevi lokalnog značaja za zemljanom podlogom,
84
• građevinski objekti i stvari koji su u skladu sa zakonom, proglašen za spomenike kulture i
istorijske spomenike.
Osnovicu za obračun visine otpisa osnovnih sredstava čini njihova nabavna vrednost. Za utvrđivanje
visine otpisa koriste se uglavnom dva metoda:
* metod vremenskog otpisivanja,
* metod funkcionalnog otpisivanja.
3.1.1.1. Metod vremenskog otpisivanja3.1.1.1. Metod vremenskog otpisivanja
Suština metoda vremenskog otpisivanja je u tome da se nabavna vrednost osnovnog sredstva
raspodeli na ceo vek njegovog korišćenja. Stim u vez javlja se problem određivanja veka trajanja
osnovnog sredstva. Po pravilu određuje se ne tehnički već ekonomski vek trajanja, koji je obično veći
od tehničkog veka trajanja. Pod ekonomskim vekom trajanja podrezumeva se vremenski period u
okviru koga je korišćenje sredstava ekonomski svrsishodno.
Metod vremenskog otpisivanja ima tri varijante:
a) metod linearnog (konstantnog) otpisivanja,
b) metod progresivnog otpisivanja,
c) metod degresivnog otpisivanja.
a) Metod linearnog otpisivanja
U osnovi ovog metoda nalazi se pretpostavka da se osnovna sredstva u toku čitavog
procenjenog veka trajanja ravnomerno troše.
Iz godine u godinu vrednost osnovnih sredstava se smanjuje istim intenzitetom. U skladu s tim, visina
godišnjeg otpisa utvrđuje se stavljanjem u odnos nabavne vrednosti osnovnog sredstva sa procenjenim
vekom trajanja. Dakle gde je
a = visina godišnjeg otpisa,
OS = nabavna vrednost osnovnog sredstva,
n = procenjen vek trajanja iskazan u godinama.
Primer:Nabavna vrednost osnovnog sredstva je 160.000 din. Procenjeni vek trajanja osnovnog sredstva
je 5. god. Postupkom linearnog otpisa izraačunati godišnji otpis.
85
Amortizaciona kvota može da se iskaže i procentualno u odnosu na nabavnu vrednost. Visina
procentne stope izračunava se stavljanjem u odnos broja 100. sa procenjenim vekom trajanja osnovnog
sredstva . U ovom primeru %
Visina otpisa obračunava se po formuli , gde je:
a = visina otpisa,
OS = nabavna vrednost osnovnog sredstva,
p = stopa otpisa.
Visina otpisa ostaje nepromenjena u toku čitavog veka trajanja osnovnog sredstva.
b) Metoda progresivnog otpisa
U osnovi ovog metoda je zahtev da se amortizacione kvote (visine otpisa) iz godine u godinu
povećavaju. Ovaj način obračunavanja visine otpisa se veoma retko koristi i može se reći da nema
praktičan značaj.
c) Metoda degresivnog otpisa
Degresivnog otpisivanje je postupak kojim se nabavna vrednost osnovnog sredstva
posredstvom opadajućih godišnjih kvota otpisa raspodeljuje na ceo ekonomski vek trajanja. To znači
da su otpisi najviši u prvim godinama korišćenja, dok su u poslednjim godinama najniži. Dakle,
degresivno otpisivanje se odlikuje stalnim padom nivoa otpisa u toku veka korišćenja osnovnog
sredstva.
Metod aritmetičke degresije se sastoji u tome što se nabavna vrednost osnovnog sredstva deli
sa zbirom godina procenjenog veka trajanja datog osnovnog sredstva i time dobije iznos degresije.
Množenjem iznosa degresije sa obrnutim nizom cifara koji pokazuju procenjeni vek trajanja dobijaju
se godišnje kvote otpisivanja.
Iznos degresije = Nabavna vrednost osnovnog sredstva Zbir broja godina D = iznos degresije
gde je OS = nabavna vrednost osnovnih sredstava
n = broj godina prosečnog veka trajanja OS
Godišnja kvota amortizacije - za 1. godinu, za 2. godinu, za 3.
godinu itd.
86
Ovakvo utvrđivanje visine otpisa označava se kao metod digitalnog otpisivanja.
Primer: Nabavna vrednost osnovnog sredstva je 160.000 din. Procenjeni vek trajanja je 5. godina.
Obračunati visinu godišnjih kvota amortizacije uz pomoć digitalnog otpisa.
Godina(na kraju) Iznos degresije
Br. god. korišćenja
Godišnji iznos otpisa
Neotpisana vrednost
1. 10.667 X 5 = 53.333 106.6672. 10.667 X 4 = 42.666 64.0013. 10.667 X 3 = 32.001 32.0004. 10.667 X 2 = 21.334 10.6665. 10.667 X 1 = 10.662 0
3.1.1.2. Metod funkcionalnog otpisivanja3.1.1.2. Metod funkcionalnog otpisivanja
Funkicionalni metod otpisivanja je takav način otpisivanja kod koga visina otpisa zavisi od
očekivanog obima usluga koje osnovna sredstva može da pruži.
Očekivani obim usluga se izračunava u procenjenom broju proizvoda koji se mogu dobiti
korišćenjem osnovnog sredstva ili u mogućem broju časova njegovog rada.
Kada se nabavna vrednost osnovnog sredstva podeli sa procenjenim obimom usluga dobija se
visina troškova otpisa osnovnog sredstva po usluzi (proizvodu ili času rada). Godišnja amortizaciona
kvota utvrđuje se množenjem planiranog učinka sa troškovima otpisa po jedinici.
Primer:
Nabavna vrednost osnovnog sredstva je 160.000 din. Njegova ukupna proizvodnja je 400.000
jedinica. Moguća proizvodnja u ovoj godini je 50.000 jedinica. Obračunati godićnju kvotu otpisa.
Troškovi otpisa po jedinici učinka
Godišnja kvota amortizacije din.
Osnovna sredstva se troše kontinuirano u toku poslovne aktivnosti. Ipak, obračun i knjiženje
njihovog utroška vrši se mesečno. S toga se godišnja kvota otpisa deli sa brojem meseci. Mesečna
kvota otpisa se svakog meseca uračunava. Mesečni iznos otpisa osnovnih sredstava se knjiži tako što
se zadužuje račun Troškovi otpisa osnovnih sredstava (Troškovi amortizacije) a odobrava račun
Ispravaka vrednosti osnovnih sredstava.
Grafički to izgleda ovako:
87
Račun IVOS pokazuje svojim saldom visinu izvršenih otpisa osnovnih sredstava. Nabavna
vrednost osnovnih sredstava koja je iskazana kao saldo računa Osnovna srdstva, svodi se na sadašnju
ili neotpisanu vrednost korigovanjem, odnosno oduzimanjem otpisane vrednosti. S toga se račun IVOS
unosi u aktivu bilansa ispod pozicije Osnovna sredstva kao odbitna pozicija.
3.2. Troškovi materijala,sitnog inventara i ambalaže3.2. Troškovi materijala,sitnog inventara i ambalažeTroškovi materijala, sitnog inventara i ambalaže su u novcu izraženi utrošci materijala, sitnog
inventara, ambalaže. To znači da se visina ovih troškova utvrđuje množenjem utrošenih količina sa
odgovarajućim cenama koje mogu biti nabavne ili planske.
Troškovi materijala, sitnog inventara i ambalaže obuhvatamo preko jedinstvenog računa
Troškovi materijala.Da bi se izbeglo razvijanje velikog broja računa na računu Troškovi materijala
knjiže se i ostali troškovi materijala,kao što su: troškovi pomoćnog i ostalog materijala,troškovi
kancelarijskog materijala, goriva i maziva, kalo, rastur, lom, kvar materijala, robe i gotovih
proizvoda,troškovi električne energije,troškovi vode.
3.2.1. Obračun i knjiženje troškova materijala 3.2.1. Obračun i knjiženje troškova materijala obračunatih po stvarnim nabavnim cenamaobračunatih po stvarnim nabavnim cenama
Kada se na osnovu trebovanja materijal izdaje iz magacina u proizvodnju, u knjigovodstvo se
polazi od funkcije da je materijal i utrošen,pa se beleži porast Troškova materijala i smanjenje Zaliha
materijala. Načelno, knjiženje troškova materijala tangira račun Troškovi materijala koji se zadužuje i
račun Materijala, koji se odobrava. Knjiženjem troškova materijala prethoduje utvrđivanje njihove
visine, odnosno vrednosti.
U zavisnosti od toga kako je organizovana magacinska i analitička evidencija materijala,
utrošak materijala se može obračunvati:
• Po partijama(nabavkama),
• Po vrstama materijala
D Osnovna Sredstva P D IVOS PTroškovi otpisa
D osnov. srestava P
88
Pošto se materijal uglavnom nabavlja po različitim cenama postavlja se pitanje po kojoj ceni
obračunati utrošeni materijal. Ukoliko se zalihe materijala evidentiraju po stvarnoj nabavnoj vrednosti,
vrednost utrošaka tog materijala se može obračunati jednom od sledeče 4 metode:
* metod prosečne cene,
* metod prva ulazna = prvoj izlaznoj (FIFO metod)
*metod poslednja uvozna cena = prvoj izlaznoj (LIFO metod)
*metod najveća ulazna = prvoj izlaznoj ceni (HIFO metod) - ova metoda, tj. njena primena po zakonu
o računovostvu nije dozvoljena.
3.2.1.1. Metod prosečne nabavne cene3.2.1.1. Metod prosečne nabavne cene
Prema metodi prosečne nabavne cene troškovi materijala se utvrđuju množenjem utrošenih
količina sa prosečnim nabavnim cenama za odnosnu vrstu materijala. Prosečna nabavna cena se
izračunava deljenjem ukupne vrednosti zaliha sa količinom materijala na zalihi. Budući da svaka nova
nabavka sa cenom koja odstupa od predhodne prosečne nabavne cene dovodi do njenje promene,
prosečne nabavne cene se moraju ponovo utvrđivati posle svake nabavke, odnosno pre svakog
izdavanja meterijala ako je u međuvremenu izvršena nova nabavka materijala.
Primer: Nabavka šečera u kristali izgleda ovako
1. 03.marta 2.000 kg. po nabavnoj ceni od 42 din/kg
2. 06.marta 1.000 kg. po nabavnoj ceni od 44 din/kg
3. 08.marta 3.000 kg. po nabavnoj ceni od 46 din/kg
ŠEĆER U KRISTALU
1) 2.000 x 42 = 84.0002) 1.000 x 44 = 44.0003) 3.000 x 46 = 138.000
6.000 266.000
1.300 x 44,33 = 57.630
4. Po trebovanju br. 8 izdato je u proizvodnju 1.300 kg šečera.
Da bi se utvrdila visina troškova potrebno je utvrditi prosečnu nabavnu cenu.U ovom slučaju
ona iznosi
Troškovi materija su proizvod utrošenih količini i PNC (1.300x44,33=57.630)
89
3.2.1.2. Fifo metod3.2.1.2. Fifo metod
U osnovi Fifo metode nalazi se predpostavka da se materijal troši onim redosledom kako se i
nabavlja:
Primer (prethodni)ŠEĆER U KRISTALU
1) 2.000 x 42 = 84.0004) 1.000 x 44 = 44.0005) 3.000 x 46 =138.000
6.000 266.000
1.300 x 42 = 54.600
4. Po trebovanju br. 8 izdato je 1.300 kg šećera
U skladu sa pretpostavkom na kojoj počiva Fifo metod troškovi materijala se utvrđuju na
sledeći način:
1.300x42=54.600 din.
Relevantna cena za utvrđivanje troškova je stvarna nabavne cena prve nabavke. Ona će se
koristiti sve dok se ne utroši materijal iz prve partije, u konkretnom slučaju, dok se proizvodnju neizda
2.000kg šečera. Potom če se cena za obračun troškova koristi cena druge nabavke od 44 dinara itd.
3.2.1.3. Lifo metod3.2.1.3. Lifo metodLifo metod polazi od pretpostavke da se najpre troši materijal koji je poslednji nabavljen,pa se
cena po kojoj se utvrđuju troškovi materijala koristi cena poslednje nabavke.
Primer (prethodni): Po trebovbanju br. 8 izdato je 1300 kg. šećera.
Prema Lifo metodu troškovi materijala iznose:
1300 x 46 = 59.800 din.
Cena poslednje nabavke, koja u ovom slučaju iznosi 46 din. koristiće se za obračun troškova
dok se ne utroši svih 3000 kg. šećera koji su po njoj nabavljeni, potom se koristi cena od 44 din. i tako
redom sve dok se ne izvrši nova nabavka. Tada za obračun troškova postaje relevantna nova stvarno
nabavna cena materijala.
Nezavisno od korišćene metode za njihov obračun, troškovi materijala se knjiže na teret računa
Troškovi materijala, a u koristi račun Materijal. Jer, izdavanje materijala iz magacina radi njegove
potrošnje ima za posledicu povećanje troškova materiujala, s jedne i smanjenje zaliha materijala, s
druge strane.
90
Grafički prikaz ovog knjiženja izgleda ovako:
D Materijal P D Troškovi materijala PSo
3.2.2. Obračun i knjiženje troškova materijala koji 3.2.2. Obračun i knjiženje troškova materijala koji se ne skladištise ne skladišti
U dobro organizovanim privredama i preduzećima, nastojanja da se zalihe materijala svedu na
minimum idu dotle da preduzeća nastoje tako terminirati nabavke da materijal odmah po isporuci bude
dat u proizvodnju, tako da se uopšte ne skladišti. Osim toga postoje materijali čije skladištenje nije
moguće, ili se ne praktikuje kao što su voda, gas, struja, na primer.
Pri evidentiranju ovih troškova račun Troškovi materijala se zadužuje, a odobravaju se račun
Dobavljači, Žiro-račun ili Blagajna u zavisnosti od toga dali je i na koji način izvršeno plaćanje.
Grafički to izgleda ovako:
Primer: 1. Primljena je faktura za utrošenu vodu 45.000 din.
Knjiženje:
D Troškovi materjala P D Dobavljači P1) 45.000 45.000 1)
3.2.3. Obračun i knjiženje troškova sitnog 3.2.3. Obračun i knjiženje troškova sitnog inventara i ambalažeinventara i ambalaže
Sitan inventar i ambalaža obuhvataju veliki broj različitih predmeta, čiji je vek trajanja veoma
kratak, tj. trenutan ili odogovara jednom obračunskom periodu, mesecu, jednoj ili više godina. Otuda
se obračun i knjiženje troškova sitnog inventara i ambalaže vrši u zavisnosti od veka trajanja i
vrednosti na jedan od sledeća tri načina:
D Dobavljači P
D Troškovi materjala P
D Žiro - račun P
D Blagajna P
91
* otpisivanjem sitnog inventara i ambalaže u potpunosti,
* otpisivanjem sitnog inventara i ambalaže za 50% vrednosti,
* kalkulativnim otpisom sitnog inventara i ambalaže.
Za sitan inventar i ambalažu koji se troše jednokratnom upotrebom, ili se troše u okviru jednog
obračunskog perioda, obračun i knjiženje troškova vrši se na isti način kao kod materijala. To znači da
se ukupna vrednost ovakvog sitnog inventara i ambalaže evidentira u trenutku izdavanja kao trošak na
računu Troškovi materijala. Knjiženje se grafički može predstaviti na sledeći način:
D Sitan inven. amb. na zalihi P D Troškovi materijala P
100% 100%
Primer:
1. Na osnovu trebovanja sitnog inventara br. 11. izdato je u upotrebu sitog inventara koji se troši u
toku obračunskog perioda u vrednosti od 13.500 din.
Knjiženje:
D Sitan inven. na zalihi P D Troškovi materjala P 13.500 1) 1) 13.500
Metod 50% otpisa vrednosti (Zakon o računovodstvu zabranjuje kod nas upotrebu ove metode
otpisa).
Trošenje sitnog inventara i ambalaže sa dužim vekom trajanja obračunava se i knjiži metodom
kalkulativnog otpisa. Prema ovoj metodi, celokupna vrednost sa zaliha izdatog sitnog inventara ili
ambalaže se obuhvata na računu Sitan inventar (ambalaža) u upotrebi. Mesečni troškovi sitnog
inventara ili ambalaže se utvrđuju stavljanjem u odnos vrednosti izdatog sitnog inventara sa
procenjenim vekom trajanja iskazanim u broju meseci.
vrednost izdatog sitnog invertara (ambalaže) u upotrebi procenjeni vek trajanja
Mesečni iznos troškova knjiži se na teret računa Troškovi materijala, a u korist korektivnog
računa Ispravka vrednosti sitnog inventara (ambalaže) u upotrebi. Kada se istekom roka trajanja sitan
inventar istroši njegova celokupna vrednost je preneta preko računa Ispravka vrednosti sitnog
inventara u upotrebi, na Troškove materijala.
Rashodovanje utrošenog sitnog inventara u upotrebi knjiži se tako što se zadužuje račun
Ispravka vrednosti sitnog inventara u upotrebi, a odobrava račun Sitan inventar (ambalaža) u upotrebi.
Grafički prikaz knjiženja izgleda ovako:92
m t =
Sitan inven. na zalihi
Sitan inven. u upotrebi
Ispr. vredn. sitnog invent. Troškovi materjala
Otpaci
1. 3 2 4
1. Izdavanje sitnog inventara u upotrebu
2. Knjiženje mesečnog iznosa troškova (otpisa)
3. Rashodovanje
4. Vrednost otpadaka
Primer:
1. Na osnovu trebovanja br. 10 izdato je u upotrebu sitnog inventara 12.000 din. Procenjeni vek
trajanja inventara je 10 meseci.
2. Knjižiti mesečni iznos troškova sitnog inventara u upotrebi od 1200 din. (12.000 : 10 = 1200).
3. Rashodovan je sitan inventar u upotrebi u vrednosti od 10.000 din.
Knjiženje: 1) Sitan inventar u upotrebi 12.000
Sitan inventar na zalihama 12.000
2) Troškovi materijala 12.000 IV sitnog inventara 12.000
3) IV sitnog inventara 10.000 Sitan inventara u upotrebi 10.000
3.3. Troškovi zarada3.3. Troškovi zaradaObračunate zarade za preduzeća imaju karakter kratkoročnih obaveza, koje se o roku dospeća
moraju izmiriti. Isplata ovih obaveza vrši se iz poslovnih sredstava koja za tu namenu moraju biti
obezbeđena na Žiro-računu.
Polazeći od činjenice da su zarade sa gledišta privrednog računa, obračuna i kalkulacija
troškovi, oni se knjiže tako što se za iznos bruto zarada zadužuje račun Troškovi zarada a odobrava
račun Obaveze po osnovu zarada. Račun Obaveze po osnovu zarada gasi se pri isplati zarade.
Pored ovih računa može se javiti i račun Ostale obaveze preko koga se obuhvataju sve obustave
od zarada radnika koje prduzeće plaća za račun radnika njihovim poveriocima.
Grafički prikaz ovih knjiženja izgleda ovako:
93
D Žiro - račun P D Obav. poosn. zarada P D Troškovi zarada P(2)(3)
(1)
D Ostale obaveze P
1. Knjiženje troškova obračunatih zarada na osnovu platnog spiska;
2. Isplata zarada na osnovu platnog spiska;
3. uplata obaveza po obustavama od plata (zarada).
Primer:
1. Prema platnom spiskuu obračunate plate za ovaj mesec iznose u bruto iznosu 154.128 din.
2. Sa Žiro-računa su isplaćeni porezi i doprinosi iz plata u iznosu od 62.361 din. Podignuto je u
gotovu din. 91.767 din.
3. Iz blagajne su isplaćene plate u iznosu od 91.767 din. (154.128-62.361=91.767) po odbitku
5000 din. administrativnih zabrana.
4. Isplaćeno je 5000 din. u gotovu korisnicima administrativnih zabrana.
Knjiženje: 1) Troškovi zarada 154.128 Obaveze po osn. zarada 154.128
2) Obaveze po osn. zarada 62.361 Žiro-račun 62.361
2a) Blagajna 91.767 Žiro-račun 91.767
3) Obaveze po osn. zarada 91.767 Blagajna 86.767 Ostale obaveze 5.000
4) Ostale obaveze 5.000 Blagajna 5.000
3.4. Troškovi proizvodnih usluga3.4. Troškovi proizvodnih usluga
Pri obavljanju poslovnih aktivnosti, preduzeća od dobavljača pribavljaju, odnosno koriste razne
usluge. Najčešće se koriste usluge: transporta, PTT usluge, zanatske usluge,komunalne usluge,usluge
na održavanju osnovnih sredstava, Reklame i propagande, usluge sajmova. Sobzirom da su ove usluge
u funkciji osnovne delatnosti one predstavljaju materijalni trošak. Knjigovodstveno se obuhvataju
preko računa Troškovi proizvodnih uluga. Nastanak troškova po osnovu korišćenja usuga dokumentuje
94
se računom (fakturom). Plaćanje usluga može se izvršiti u gotovu, čekom ili virmanskim nalogom.
Knjiženje obavljenih i fakturisanih usluga vrši se tako što se za fakturnu vrednost usluga zaduži račun
Troškovi proizvodnih uluga a odobri Blagajna ili Žrio-račun,ako je usluga plaćena u gotovom ili
čekom, odnosno račun Dobavljači kada se usluga plaća virmanskim nalogom.
Grafički prikaz knjiženja proizvodnih usluga izgleda:
D Blagajna P D Troškovi proizvodnih usluga P
So
D Žiro - račun PSo
D Dobavljači PSo
D Ostala potraživanja PSo
Primer:
1. Iz blagajne je na ime akontacija po službenom putu isplaćeno 1.300 din.
2. Primljena je faktura br. 62 preduzeća PTT za usluge telefona koja glasi na 1.500 din.
3. Po povratku sa službenog puta podnet je putni račun na 1.100 din. Razlika u odnosu na akontaciju
vraćena je u blagajnu.
4. Čekom su plaćene restoranske usluge u visini od 960 din.
Knjiženje:1) Ostala potraživanja 1.300
Blagajna 1.300
2) Troškovi proizvodnih usluga 1.500 Dobavljači 1.500
3) Troškovi proizvodnih uluga 1.100 Blagajna 200
Ostala potraživanja 1.300
4)Troškovi proizvodnih uluga 960Žiro-račun 960
95
3.5. Troškovi neproizvodnih usluga3.5. Troškovi neproizvodnih uslugaU neprizvodne usluge ubrajaju se dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu,
autorski honorari, kirija i zakupnina, advokatske usluge, bankarske usluge, premije osiguranja, kao i
porezi i doprinosi čija visina ne zavisi od utvrđenog poslovnog rezultata (porez za korišćenje gradskog
zemljišta, doprinosi za zaštitu životne sredine itd.)
Novčani izdaci koji nastaju po osnovu neproizvodnih usluga prdestavljaju deo ukupno
angažovanih sredstava koja moraju da budu u celosti nadoknađena iz prihoda ostvarenih
prodajom.Visina ovih izdataka se utvrđuje na osnovu računa (faktura) kada je reč o uslugama, odnosno
primenom odgovarajuće stope na propisanu osnovicu kada se radi o porezima i doprinosima.
Knjigovodstveno obuhvatanje neproizvodnih usluga vrši se tako što se zadužuje račun Troškovi
neproizvodnih usluga, a odobravaju računi Dobavljači za primljenu fakturu, Žiro-račun ako je isplata
vršena čekom, Blagajna ako je plaćanje izvršeno u gotovu,o dnosno Obaveze po osnovu neproizvodnih
usluga za obračunate poreze i doprinose.Računi obaveza (Dobavljači i Obaveze po osnovu
neproizvodnih uluga) se gase isplatom. U tom slučaju ovi računi se zadužuju,a odobrava se Žiro-račun
sa koga se vrši plaćanje.
Primer:1. Prema obračunu porez na koriščenje gradskog zemljišta utvrđen je za ovaj mesec i iznosi 7.300 din.
2. Prema izvodu banke na ime autorskih honorara isplaćeno je 1.000 din.
3. Sa Žiro-računa je prema izvodu banke islapćen i obračunat porez za ovaj mesec.
Kniženje:1)Troškovi neproizvodnih usluga 7.300
Obaveze po osn.nepr.usluga 7.300
2)Troškovi neproizvodnih usluga 1.000 Žiro-račun 1.000
3)Obaveze po osn.neproizv.usluga 7.300 Žiro-račun 7.300
3.6. Nabavna vrednost prodate robe3.6. Nabavna vrednost prodate robe
Rashodi koji nastaju prodajom robe su nabavna vrednost robe. Evidentiranje ovih rashoda
obavlja se preko konta Nabavna vrednost prodate robe i njihovo knjiženje je dosta jednostavno kada se
zalihe vode po nabavnoj ceni. Reč je o drugom stavu, tzv. Internom obračunu čiji grafički prikaz
izgleda ovako:
96
D Zalihe robe u skladištu P D Nabavna vrednost prodate robe P
Kao što se vidi iz grafičkog prikaza, po internom obračunu zadužuje se za prodatu robu konto
Nabavna vrednost prodate robe, a odobrava konto Zalihe robe za nabavnu vrednost. Konto Nabavna
vrednost prodate robe je znači konto rashoda.
Međutim, kada se zalihe vode po prodajnim cenama na veliko ili na malo (sa porezom na
promet) knjiženje rashoda koji se odnose na prodatu robu je složenije:zadužuje se konto Nabavna
vrednost prodate robe, a odobrava konto Zalihe robe u sladištu ili prodavnici za prodajnu vrednost po
cenama na veliko ili po cenama na malo u zavisnosti po kojim cenama se vode zalihe. Svaka prodaja
robe knjiži e na ovaj način, a na kraju obračunskog perioda izračunava se deo razlike u ceni koji se
odnosi na prodatu robu i knjiži: zadužuje se konto razlika u ceni robe, a odobrava konto Nabavna
varednost prodate robe.
Ako se zalihe robe vode po maloprodajnim cenama, onda se interni stav prodaje knjiži po
maloprodajnim cenama, a na kraju obračunskog perioda, pored razlike u ceni, iznalazi se i
odgovarajući deo poreza na promet koji sadrži prodata roba i knjiži: zadužuje se konto Razlika u ceni
robe i konto Obračunati porez na promet, a odobrava se konto Nabavna vrednost prodate robe . Na taj
način saldo konta Nabavna vrednost prodate robe pokazuje rashode perioda koji se odnose na prodatu
robu.
Grafički prikaz:
D Zalihe robe u prod. P D Nab. vred. prod. robe P D Razlika u ceni P
D Obrač. Porez na promet P
3.6.1. Troškovi trgovine3.6.1. Troškovi trgovine
Svi troškovi koji se pojavljuju u trgovinskoj delatnosti sintetizovano se obuhvataju na kontima
Materijalni troškovi, Nematerijalni troškovi, Troškovi amortizacije, Ukalkulisane zarade itd. Ili na
pojedinačnim kontima troškova po vrsti (materijal, električna energija, zakupnina, PTT, itd.)
Na kraju obračunskog perioda troškovi vođeni u toku trgovine po vrstama prenose se na
zajednički konto Troškovi trgovine direktno ili indirektno. Ako se prenose direktno zadužuje se konto
Troškovi trgovine za ukupne troškove,a odobravaju se pojedinačna konta troškova po vrsti. Ovim se
konta troškovi po vrsti zatvaraju. Pri indirektnom prenosu neodobravaju se pojedinačni troškovi već
njihov “predstavnik”, njihova zajednička desna strana-konto Raspored troškova. U ovom poslednjem 97
Maloprodajne cene
slučaju tek na kraju godine gasi se konto Raspored troškova njegovim zaduživanjem uz istovremeno
odobravanje pojedinačnih konta troškova po vrsti.Time su sva konta (ali samo na kraju godine)
troškova zatvorena.
Grafički prikaz:a) direktan prenos
D Materijalni troškovi P D Troškovi trgovine P
D Nematerijalni troškovi P
D Troškovi amortizacije P
D Ukalkulisane zarade P
b) indirektan prenos
D Raspored troškova P D Nabavna vrednost prodate robe P
Primer: Trgovinsko preduzeće u toku obračunskog perioda imala je sledeće troškove: materijalne
troškove 10.000 din., nematerijalne troškove 5.000din., troškove amotizacije 8.000 din., ukalkulisane
zarade 37.000 din. Preneti troškove na konto Troškovi trgovine na direktan i indirektan način.
Knjiženje: direktan prenos 1) Troškovi trgovine 60.000
Materijalni troškovi 10.000
Nematerijalni troškovi 5.000
Troškovi amortizacije 8.000
Ukalkulisane zarade 37.000
Indirektan prenos 1) Troškovi trgovine 60.000
Raspored troškova 60.000
3.7. Finansijski rashodi3.7. Finansijski rashodiFinansijski rashodi nastaju po osnovu korišćenja pozajmljenih izvora (sredstava), plaćanje
kupca pre roka dospeća potraživanja, kursnih razlika po osnovu inoobaveza i potraživanja po osnovu
zateznih kamata.
Većina preduzeća pri obavljanju svoje poslovne aktivnosti pored sopstvenih koristi i tuđa
sredstva. Za korišćenje tuđih sredstava, nezavisno od toga iz kog izvora potiču (krediti domaćih,
krediti stranih banaka, nefinansijskih organizacija), plaća se naknada u visini kamate.
98
Kamata na dugoročne kredite plaća se zajedno sa ratom tj. pri plaćanju anuiteta što znači
polugodišnje. Pri mesečnom obračunu finansijskog rezultata nužno je iznos kamate koji pripada
svakom mesecu obračunati i proknjižiti na teret finansijskih rashoda. Obaveza za plaćanje ove kamate
se knjiži na računu Razgraničenje troškova kamate.
Kamate koje se koriste za korišćenje kratkoročnih kredita sa rokom vraćanja od mesec dana u
celini terete finansijske rashode datog meseca, uz odobrenje računa Obaveze po osnovu troškova
finansiranja, ili Žiro-računa u zavisnosti od toga dali je izvršena isplata kamata ili ne.
Grafički prikaz:
D Žiro - račun P Obav. po osnovu D troškova finansiranja P D Finansijki prihod P
So (2) (1)
Finansijski rashodi mogu nastati i pri naplati potraživanja od kupaca. Naime, ugovara se rok za
plaćanja u kome kupac ima pravo na popust-kasa konto. Npr. rok za plaćanje neto iznosa fakture je 20
dana a za iskrišćenje kasa skonta je 8 dana ili 5 dana. Uobičajeno je da se kasa skonto iskazuje u
procentu u odnosu na iznos neto fakture. Pri plaćanju kupac isplaćuje na Žiro-račun iznos neto fakture
umanjen za iznos iskorišćenog kasa skonta. Za isnos kasa skonta povećavaju se finansijski rashodi,
dok se na računu kupaca registruje smanjenje potraživanja za isnos neto fakture koja je plaćena.
Grafižki to knjiženje izgleda ovako:
D Kupci P D Žiro-račun P
3.8. Vandredni rashodi3.8. Vandredni rashodiZa razliku od redovnih rashoda čije je stvaranje uvek sračunato na ostvarenje budućih prihoda,
vandredni rashodi predstavljaju ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza po čijem osnovu nije
niti se očekuje da će biti primljena ikakva protivvrednost. Iza nastanka vanrednih rashoda, ne stoji
nikakv cilj, oni su izazvani propustima u radu kao što su primera radi: štete koje se nemogu
nadoknaditi od osiguravajućeg zavoda ili od lica koja su je pričinila ili potpun odnosno delimičan otpis
nenaplativih potraživanja. Javljalju se sporadično ali uvek imaju za posledicu neposredno smanjenje
sredstava ili pak, povećanje obaveza, koje će u trenutku likvidacije obaveza usloviti smanjenje
sredstava.
D Finansijski rashod P
99
3.9. Pojam prihoda3.9. Pojam prihoda
Prihodi predstavljaju svako povećanje sredstava iz poslovanja preduzeća bez obaveze njihovog
naknadnog vraćanja. To su dakle vrednosti realiznovanih učinaka (proizvoda i usluga) na tržištu.
Osnova priznavanja prihoda i njegovog uključivanja u bilans uspeha odgovarajućeg perioda je
zadovoljenje principa realizacije. Princip realizacije naime, predstavlja zahtev da se pozitivni i
negativni periodični rezultati (dobici i gubici) mogu smatrati ostvareni tek pošto su potvrđeni na tržištu
kroz pomenuti akt, tj. kupoprodaju učinaka, prema tome, prema principu realizcije prihod treba
alocirati na onaj obračunski period u kome je prihod proizveden i tržišno verifikovan (isporučen,
fakturisan i prihvaćen od strane kupca). Prihodi odgovarajućeg perioda se stoga mere visinom prodajne
vrednosti, tj. proizvodom obima ili količine i prodajne cene po jedinici realizovanih učinaka a
odražavaju se na povećanje sredstava, smanjenje obaveza ili nastanak anticipativne aktive
(nenaplaćenih prihoda).
Princip realizacije se obično kompletira i dopunjava principom impariteta koji predstavlja
zahtev da očigledne i moguće negativne periodične rezultate (gubitke) treba prikazati u punom iznosu
u bilansu uspeha bez obzira dali su realizovni tj. na tržištu potvrđeni.
3.9.1. Klasifikacija prihoda3.9.1. Klasifikacija prihoda
Prihode preduzeća možemo sisitematizovati na različine načine. Jedan od tih načina je
klasifikacija prihoda na osnovu dva kriterijuma:
* prema mestu nastanka ili aktivnosti preduzeća
* prema redovnosti pojavljivanja i osnovi nastanka prihoda.
Prema mestu nastanka ili aktivnosti preduzeća možemo razlikovati prihode proizvodnih,
trgovinskih, bankarskih, osiguravajućih, turističkih, saobraćajnih i drugih preduzeća.
Prema redovnosti pojavljivanja i osnovi nastanka razlikujemo:
-redovne i
-vanredne prihode.
Polazeći od aktuelnih zakonskih propisa kod nas prihodima se smatraju ostvareni:
• Poslovni prihodi
• Finansijski prihodi
• Neposlovni i vanredni prihodi
• Revalorizacioni prihodi.
100
3.9.1.1. Redovni prihodi3.9.1.1. Redovni prihodi
Redovni prihodi (poslovni i finansijski) su posledica obavljanja, redovnih ili uobičajenih
poslova (aktivnosti) zbog kojih je preduzeće i osnovano.
Pod ostvarenim poslovnim prihodima se tretiraju prihodi za koje je nastao dužničko-
poverilački odnos i koji su obračunati u odgovarajućem dokumentu koji ima karakter knjigovodstvene
isprave.
Poslovni prihodi su:
• Prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga,
• Prihodi od aktiviranja učinka (tzv. Interna realizacija tj. prihodi po osnovu upotrebe robe,
proizvoda i usluga za nematerijalna ulaganja, osnovna sredstva, materijal, rezervne delove…),
• Prihodi od subvencija, dotacija, regresa, kompezacija i povraćaja dažbina po osnovu prodaje
robe, proizvoda i usluga,
• Promena vrednosti zaliha učinaka,
• Ostali poslovni prihodi (prihodi od zakupnina, članarina i sl.)
Finansijski prihodi su:
• Prihodi od kamata,
• Prihodi od realizovanih kursnih razlika
• Prihodi od dividendi,
• Ostali finansijski prihodi
3.9.1.2. Vanredni prihodi3.9.1.2. Vanredni prihodi
Vanredni prihodi su posledica izuzetnih pogodnosti, povoljnih okolnosti i slučajnosti na čiju
pojavu konkretno preduzeće nije u mogućnosti da utiče. Vanredni prihodi predstavljaju povremeno i
periodično povećanje sredstava (koje nije praćeno smanjenjem drugim oblikom sredstava, povećanjem
obaveza ili nastankom redovnih prihoda) proizvodnih, trgovinskih i drugih preduzeća. Vanredni
prihodi se uglavnom pojavljuju po osnovu:
• Viškova obrtnih sredstava utvrđenih inventarom,
• Naplate otpisanih potraživanja,
• Naplaćenih i obračunatih penala i drugih kazni,
• Naknadno indetifikovanih prihoda iz prethodnih poslovnih godina.
101
Revalorizacioni prihodi su:
• Prihodi od revalorizacije nematerijalnih ulaganja i osnovnih sredstava,
• Drugi revalorizacioni prihodi tekuće godine koji su nastali po osnovu revalorizacije
neuplaćenog upisanog kapitala, učešća u kapitalu drugih metala i predmeta od plemenitih metala,
• Prihodi od ukidanja odloženih revalorizacionih rezervi.
3.9.2. Vrednovanje prihoda3.9.2. Vrednovanje prihoda
Respektujući opšte prihvaćeni princip realizacije, računovodstvena teorija, zakonodavstvo i
praksa su afirmisali tri principa ili ststema priznavanja prihoda i njegovog uključivanja u rezultat
odgovarajućeg perioda i to su:
• Princip vrednovanja (procenjivanja, merenja)prihoda na bazi prodatih učinaka,
• Princip vrednovanja prihoda na bazi naplate prodatih učinaka,
• Princip vrednovanja prihoda na bazi proizvedenih učinaka.
Princip vrednovanja prihoda na bazi prodatih učinaka (sistem fakturisane realizacije) počiva na
shvatanju da su momenat fakturisanja i isporuka proizvoda kupcima dovoljni uslovi za alociranje
prihoda dotičnim obračunskim periodima. Naime, prihod može biti dodeljen onom obračunskom
periodu u kome je učinak(kao nosilac prihoda)proizveden i tržišno valorizovan(ili od kupca
prihvaćen).
Principu priznavanja prihoda na bazi prodatih učinaka se upućuju sledeći prigovori:
• Ne vodi računa o eventualnim post – prodajnim troškovima, naknadnim propustima,
kupcima, riziku naplate.
• Prodaja na kredit ne predstavlja priliv novčanih sredstava za preduzeće.
Princip vrednovanja prihoda na bazi naplate prodatih učinaka (sistem naplaćene realizacije) počiva na
shvatanju da momenat fakturisanja i isporuka proizvoda kupcima nisu dovoljni za priznavanje prihoda.
Prema ovom principu vrednovanja prihoda, obračunskom periodu u kome je došlo do naplate prodatih
učinaka (bez obzira kada je ta prodaja,defacto obavljena) treba dodeliti prihod u visini novčanog
priliva u preduzeće.
Princip vrednovanja prihoda na bazi proizvedenih učinaka je u suprotnosti sa principom
realizacije, ali se ipak primenjuje za periodično priznavanje prihoda u nekim specifičnim situacijama
kao što su:
• Proizvodnja učinaka na osnovu dugoročnih ugovora (građevinarstvo, brodogradnja,
mašinogradnja, vršenje usluga održavanja velikih objekata),
102
• Proizvodnja proizvoda sa obezbeđenom prodajom uz ugovorenu tržišnu cenu (poljoprivredna
proizvodnja, proizvodnja plemenitih metala i sl.),
• Proizvodnja proizvoda sa prirodnim priraštajem i procesom dozrevanja (proizvodnja vina,
rasadnici, šume, farme i sl.)
3.9.3. Evidentiranje prihoda u proizvodnom preduzeću3.9.3. Evidentiranje prihoda u proizvodnom preduzeću
Proizvodno preduzeće ostvaruje prihode na sledeće načine:
• Prodajom proizvoda, usluga i materijala na eksternom tržištu,
• Internom realizacijom,
• Naplatom finansijskih i vanrednih prihoda.
Pri prodaji proizvoda, usluga i materijala na eksternom tržištu za iznos prodajne vrednosti se
odobravaju računi prihoda. Realizacijom proizvoda (ako su prodati proizvodi), Realizacijom usluga
(ako su izvršene usluge) i Realizacijom materijala (ako je materijal prodat ) uz odgovarajuće povećanje
sredstava preduzeća i to preko računa Blagajna (za prodaju za gotovo), Žiro-računa (za prodaju na
čekove) i Kupci (za prodaju na kredit).
Evidentiranje interne realizacije (prodaja na internom tržištu) se sprovodi odobravanjem računa
prihoda Interna realizacija, a zaduženjem računa Osnovna sredstva (ako je reč o preuzimanju gotovog
proizvoda sa zaliha i njegovom instaliranju u sopstvenom preduzeću kao osnovno sredstvo) ali u
visini cena koštanja odnosnog proizvoda.
Knjigovodstveno obuhvatanje finansijskih i vanrednih prihoda se vrši na taj način što se za
naplaćeni iznos zaduže računi: Blagajna (naplata u gotovu), Ž-R (naplata na čekove) ili odgovarajući
računi potraživanja (za odloženo plaćanje) a u odgovarajućim iznosima odobre računi prihoda –
Finansijski prihodi i Vanredni prihodi.
Grafički prikaz:
103
D Realizacija P
D Realizacija P
D Realizacija materijala P
D Interna realizacija P
D Blagajna P
D Žiro-račun P
D Kupci P
D Blagajna P
D Žiro-račun P
D Kupci P
D Blagajna P
D Ž-R P
D Kupci P
D Osnovna sredstva P
D Sitan inventar na zalihi P
104
Prodaja na kredit
Prodaja za čekove
Prodaja za gotovo
Prodaja za gotovo
Prodaja na kredit
Prodaja na čekove
Prodaja na kredit
Prodaja na čekove
Prodaja za gotovo
Interna prodaja
Interna prodaja
D Finansijski prihodi P
D Vanredni prihodi P
Primer:l. U toku meseca prodata je polovina zaliha gotovih proizvoda za 6.000.din. i to za gotovo
1.000.din., za čekove .2000. din. i na kredit 3.000. din. Kupcima za prodate gotove proizvode na kredit
je odobren rabat od 2%.
2. Prodata je trećina materijala za 1.000.din. na kredit. Zbog oštećenja materijala kupcima je
data bonifikacija u iznosu 2%.
3. Sa zaliha gotovih proizvoda je preuzeta jedna mašina (strug) i instalirana u preduzeće kao
osnovno sredstvo. Cena koštanja ovog proizvoda iznosi 1200.din.
Knjiženje: 1) Blagajna 1.000 Žiro-račun 2.000 Kupci 3.000
Realizacija proizvoda 6.000
1a) Realizacija proizvoda 60 Kupci 60
2) Kupci 1.000 Realizacija materijala 1.000
2a) Realizacija materijala 20Kupci 20
3) Osnovna sredstva 1.200Interna realizacija 1.200
3.9.4. Evidentiranje prihoda u trgovinskom preduzeću3.9.4. Evidentiranje prihoda u trgovinskom preduzeću
Trgovinsko preduzeće ostvaruje ukupne prihode na sledeće načine:
• Prodajom robe i materijala,
D Blagajna P
D Žiro-račun P
D Blagajna P
D Žiro-račun P
105
Naplata van.prihoda u gotovu
Naplata van.prihoda na čekove
Naplata fin.prihoda u gotovini
Naplata fin.prihoda na čekove
• Naplatom finansijskih i vanrednih prihoda.
Prilikom prodaje robe i materijala u trgovinskom preduzeću prihodi se evidentiraju tako što se
za prodajnu vrednost robe i materijala zadužuju računi Blagajna (za prodaju u gotovo) Žiro-račun
(za prodaju na čekove) i Kupci (za prodaju na kredit) a odobravaju računi Realizacija robe (za prodatu
robu) i Realizacija materijala (za prodati materijal).
Evidentiranje finansijskih i vanrednih prihoda je potpuno isto kao i kod proizvodnog preduzeća
– za naplaćeni iznos se zadužuje Blagajna i Žiro-račun; a odobre u odgovarajućim iznosima Finansijski
prihodi i Vanredni prihodi.
Grafički prikaz:
D Realizacija robe P
D Realizacija materijala P
D Finansijski prihodi P
D Vanredni prihodi P
Primer :
D Blagajna P
D Žiro-račun P
D Kupci P
D Blagajna P
D Žiro-račun P
D Kupci P
D Blagajna P
D Žiro-račun P
D Blagajna P
D Žiro-račun P
106
Prodaja na kredit
Prodaja na čekove
Prodaja za gotovo
Prodaja na kredit
Prodaja na čekove
Prodaja za gotovo
Prodaja za gotovo
Prodaja na čekove
Naplata van. prihoda na čekove
Naplata van. prihoda u gotovu
1. Prodato je zaliha roba za 20.000 din. i to za gotovo 4.000 din. na čekove 6.000din. i na kredit
10.000 din.Kupcima za robu na kredit odobren je sezonski rabat od 4%.
2.Naplaćeno je u gotovu 7.000 din. na ime godišnje kamate na dugoročne palsmane i 3.000 din.
na ime likvidacije meničnih potraživanja.
Knjiženje;1) Blagajna 4.000 Žiro-račun 6.000 Kupci 10.000
Realizacija robe 20.000
1a) Realizacija robe 400Kupci 400
2) Blagajna 7.000 Finansijski prihodi 7.000
2a) Blagajna 3.000Menična potraživanja 3.000
3.9.5. Prodaja trgovinske robe3.9.5. Prodaja trgovinske robe
Sa ekonomskog stanovišta prodaja robe za preduzeće znači povećanje novčanih sredstava
(Žiro-račun, Blagajna), odnosno povećanje potraživanja od kupca ako prodana roba nije odmah
naplaćena, s jedne strane, a smanjivanje zalihe robe sa druge strane.
Sa knjigovodstvenog stanovišta, to pak znači zaduživanje konta Žiro-račun, Blagajna ili Kupci
ili odobravanje konta Zaliha robe u skladištu ili prodavnici, odnosno konta Prihodi od prodate robe.
Svaka promena knjiži se u dva stava:
a) prvim stavom zadužuje se :
• Ako je roba prodata za gotovo - konto Blagajne,
• Ako je roba prodata na čekove - konto Žiro-račun,
• Ako je roba prodat na kredit - konto Kupci.
U sva tri slučaja za vrednost prodate robe odobrava se konto Prihodi od prodate robe i to uvek
za prodajnu vrednost - sa ili bez poreza na promet.
b) drugim stavom zadužuje se konto Nabavna vrednost prodate robe, a odobrava se konto
Zalihe robe u skladištu ili u prodavnici. Ovaj drugi stav obično se naziva “interni obračun prodaje”.
Primer:
1. Po fakturi br. 11 prodato je robe sa skladišta za din. 140.000. Nabavna vrednost robe iznosi
100.000. din.
2. Prodato je robe iz prodavnice za 67.500. din. Proknjižiti interni stav u vezi sa prodajom robe.
Knjiženje:107
1) Kupci 140.000 Prihodi od prodate robe 140.000
1a) Nabavna vred. prodate robe 100.000
Zalihe robe u skladištu 100.000
2) Blagajna 67.500 Prihodi od prodate robe 67.500
2a) Nabavna vred.prodate robe 67.500Zalihe robe u prodavnici 67.500
4.1.Osnovne metode utvrđivanja finansijskog rezultata1.Osnovne metode utvrđivanja finansijskog rezultataU računovodstvenoj teoriji i praksi postoje dve metode za utvrđivanje ostvarenog periodičnog
rezultata. To su:
* Metoda troškova ukupnih učinaka (metoda ukupnih troškova)
* Metoda troškova prodatih učinaka
4.1.1. Metoda ukupnih troškova
Osnovna ideja na kojoj počiva metoda troškova ukupnih učinaka je da se poslovni rezultat
jednog obračunskog perioda ima obračunati kao razlika između ukupnih ulaganja izvršenih u datom
obračunskom periodu i efekata koji su iz tih ulaganja proistekli. Ukupna ulaganja izvršena u jednom
obračunskom periodu se iskazuju u formi troškova po vrstama, dok efekti koji su iz ulaganja proistekli
mogu biti prihodi od prodaje i zalihe, kod proizvodnog preduzeća, odnosno prihodi od prodaje robe
kod trgovinskog preduzeća.
U zavisnosti od toga koje se zalihe uključuju u obračun rezultata razlikuju se dve varijante
metode ukupnih troškova, a to su:
* Metoda ukupnih potpunih troškova – koriste se podaci o promenama vrednosti zaliha
materijala, robe, nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda;
* Metoda ukupnih nepotpunih troškova – koriste se podaci o promenama vrednosti zaliha
nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda.
Prema tome koji podaci o zalihama se unose u bilans uspeha metoda ukupnih troškova
razlikuje se:
* metoda ukupnih potpunih troškova po bruto principu,
* metoda ukupnih potpunih troškova po neto principu.
Kod metode ukupnih troškova po bruto principu u bilans uspeha se unose podaci o početnim i
krajnjim zalihama, dok se iz bilansa uspeha sastavljenog po metodi ukupnih troškova po neto principu
može videti samo razlika između krajnjih i početnih zaliha.
108
Neto princip u iskazivanju zaliha u bilansu uspeha prihvaćen je i od strane našeg
zakonodavstva.
Metoda potpunih ukupnih troškova ima malu praktičnu vrednost. Ona naime, nije ni
predviđena našim Zakonom o računovodstvu.
4.1.1.1. Bilansiranje uspeha metodom nepotpunih ukupnih troškova4.1.1.1. Bilansiranje uspeha metodom nepotpunih ukupnih troškova po neto principu u po neto principu u proizvodnom preduzećuproizvodnom preduzeću
Sam naziv metode upućuje na to da se pri njenoj primeni uzimaju u obzir zalihe nedovršene
proizvodnje i gotovih proizvoda, i da se u bilansu uspeha iskazuje samo promena visine ovih zaliha
nastala tokom obračunskog perioda.
Promena vrednosti zaliha predstavlja neophodan podatak za obračun poslovnog rezultata.
Promena se utvrđuje međusobnim poređenjem zaliha nedovršene proizvodnje na početku obračunskog
perioda sa zalihama na kraju obračunskog perioda. Početne zalihe se nalaze u finansijskom
knjigovodstvu na računima Nedovršena proizvodnja i Gotovi proizvodi. Podatak o krajnjim zalihama
finansijskom knjigovodstvu treba da da pogonsko knjigovodstvo, odnosno glavna knjiga II stepena.
Povezivanje finansijskog i pogonskog knjigovodstva koje je neophodno zbog preuzimanja
podataka, vrši se preko prelaznih računa:
Račun preuzimanja zaliha, Račun rasporeda troškova.
Preuzimanje početnih zaliha, kojim se u stvari vrši otvaranje glavne knjige II stepena
knjigovodstveno se obuhvata tako što se zaduže račun Gotovi proizvodi za početno stanje zaliha
gotovih proizvoda, račun Troškovi proizvodnje, za početno stanje zaliha nedovršene proizvodnje, a
odobri Račun preuzimanja zaliha.
Tokom obračunskog perioda u dnevniku i na računima glavne knjige knjiže se promene koje
menjaju visinu zaliha. To su: raspored troškova sa računa vrsta na račune mesta troškova, završetak
proizvodnje gotovih proizvoda i smanjenje zaliha gotovih proizvoda po osnovu njihove prodaje ili
manjka.
Troškovi koji nastaju tokom obračunskog perioda u finansijskom knjigovodstvu se u trenutku
nastanka obuhvataju na odgovarajućem računu vrsta troškova. Za potrebe pogonskog obračuna vrši se
reklasifikacija ovih troškova na mesta njihovog nastanka. Knjigovodstveno prenos troškova sa računa
vrsta na račun mesta troškova vrši se preko računa Raspored vrsta troškova koji potražuje ukupan
109
iznos troškova, a zadužuju se račun Troškovi proizvodnje za onaj deo koji je izazvan proizvodnjom,
račun Troškovi prodaje za troškove uslovljene prodajom i račun Troškovi uprave za iznos troškova
nastao usled upravljanja preduzeća.
Ulaganja izvršena u proizvodnju koja su obuhvaćena na dugovnoj strani računa Troškovi
proizvodnje po zvršetku proizvodnje u vidu gotovih proizvoda prelaze iz proizvodnje na zalihe gotovih
proizvoda. Ova ekonomska promena ima za posledicu smanjenje zaliha nedovršene proizvodnje i
povećanje zaliha gotovih proizvoda. Ona se stoga u pogonskom knjigovodstvu obuhvata zaduženjem
računa gotovih proizvoda i odobrenjem računa Troškovi proizvodnje.
Rashodi uslovljeni prodajom gotovih proizvoda se obuhvataju na računu Troškovi prodatih
proizvoda uz odobrenje računa Gotovi proizvodi.
Opisano knjiženje ekonomskih promena u glavnoj knjizi II stepena se može grafički predstaviti:
0) Preuzimanje početnih zaliha
1) Raspored troškova sa računa vrsta na račune mesta troškova
2) Završetak proizvodnje
3) Rashodi u vezi sa prodajom
Da bi se utvrdila promena visine zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda, ove
krajnje zalihe se upoređuju sa početnim zalihama i u finansijskom knjigovodstvu se vrši korekcija ili
promena vrednosti zaliha.
Ako su krajnje zalihe na kraju obračunskog perioda veće od početnih zaliha, tada za razliku
treba zadužiti račune Nedovršene proizvodnje i Gotovih proizvoda, a za iznos ukupnog povećanja
odobriti račun Promena vrednosti zaliha.
Ako su zalihe na kraju obračunskog perioda niže od početnih zaliha, računi Nedovršena
proizvodnja i Gotovi proizvodi moraju potraživati, da bi se više, početne zalihe svele na niže krajnje, a
za iznos smanjenja zaliha dugovaće račun Promena vrednosti zaliha.
U bilansu uspeha račun Promena vrednosti zaliha se unosi na stranu prihoda. U slučaju,
povećanja zaliha, ovaj račun ima potražni saldo i iznos povećanja uvećava prihode od prodaje gotovih
proizvoda, ako su, međutim, krajnje zalihe nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda niže od
početnih, račun Promena vrednosti zaliha će imati dugovni saldo za koji će prihodi od prodaje biti
D Troškovi proizvoda P
(3)
D Račun preuzimanja zaliha P (0)
D Troškovi prod. proizvoda P
D Troškovi proizvodnje P (2)D Troškovi uprave P
D Raspored vrsta troškova P (1)
D Troškovi prodaje P
110
umanjeni. Na taj način prihodi od prodaje gotovih proizvoda postaju korespodentni poslovnim
rashodima.
Bilans uspeha po metodi nepotpunih ukupnih troškova po neto principu izgleda ovako:
RASHODI PRIHODI1. Troškovi materijala2. Troškovi otpisa osnovnih sredstava3. Troškovi zarada4. Troškovi proizvodnih usluga5. Troškovi neproizvodnih usluga6. Finansijski rashodi7. Vanredni rashodi8. Dobitak
1. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda2. Prihodi od interne prodaje gotovih proizvoda3. Promena vred. zaliha got. proiz. i ned. proiz.4. Finansijski prihodi5. Vanredni prihodi6. Gubitak
Obračun i knjiženje periodičnog rezultata metodom nepotpunih ukupnih troškova vrši se
prenošenje prihoda i rashoda na Račun dobitka i gubitka. Poslovni rashodi su iskazani na računima
vrsta troškova (troškovi materijala, troškovi otpisa osnovnih sredstava, troškovi zarade, troškovi
proizvodnih usluga i troškovi neproizvodnih usluga). Ovi računi potražuju za svoj saldo a duguje
Račun dobitka i gubitka. Pored poslovnih rashoda na račun dobitka i gubitka biće preneti još i
finansijski i vanredni rashodi tako što će svaki od ovih računa svoj saldo potraživati a Račun dobitka i
gubitka dugovati.
Prenošenje prihoda na Račun dobitka i gubitka vrši se zaduženjem računa prihoda od prodaje
gotovih proizvoda, Prihodi od interne prodaje gotovih proizvoda i računa Promena vrednosti zaliha,
ako ovaj račun ima potražni saldo uz odobrenje Računa dobitka i gubitka. U slučaju da račun Promene
vrednosti zaliha ima dugovni saldo, tada bi ovaj račun potraživao, a Račun dobitka i gubitka bi
potraživao storno, tj. saldo računa Promena vrednosti zaliha bi bio unet na potražnu stranu Računa
dobitka i gubitka ali sa znakom minus. Na stranu prihoda prenose se još i finansijski i vanredni prihodi
zaduženjem istoimenih računa uz odobrenje Računa dobitka i gubitka.
111
Grafički prikaz opisanih knjiženja:
4.1.1.2. Bilansiranje uspeha metodom nepotpunih 4.1.1.2. Bilansiranje uspeha metodom nepotpunih ukupnih troškova po neto principu u trgovinskom ukupnih troškova po neto principu u trgovinskom
preduzećupreduzeću
U trgovinskom preduzeću obračun poslovnog rezultata metodom nepotpunih troškova po neto
principu se unekoliko razlikuje od obračuna poslovnog rezultata u proizvodnom preduzeću. Ta razlika
je prvenstveno posledica okolnosti da se u trgovinskom preduzeću, budući da se bavi prometom robe,
svi nastali troškovi uslovljeni pružanjem usluge prometa i da stoga treba u celini biti nadoknađeni iz
prihoda ostvarenog prodajom robe.
D Troškovi otpisa OS P
D Troškovi materijala P
D Troškovi zarada P
D Troškovi proizvod. usluga P
D Troškovi neproizv. usluga P
D Finansijski prihodi P
D Vanredni prihodi P
D Prihodi od prod. got. proizv P
Promena vrednosti zaliha D gotovih proizv. i ned. proizv. P
D Finansijski prihodi P
D Vanredni prihodi P
D Račun dob. i gubitka P rashodi prihodi
112
Poslovne rashode u trgovinskom preduzeću čine: nabavna vrednost prodate robe i troškovi
datog obračunskog perioda iskazani u vidu troškova po vrstama. Njima nasuprot, u bilansu uspeha stoji
prihod od prodaje robe kao redovan poslovni prihod. Pored redovnih poslovnih prihoda i rashoda u
bilansu uspeha sadržani su finansijski i vanredni rashodi i prihodi.
Bilans uspeha po metodi nepotpunih ukupnih troškova po neto principu izgleda ovako:
RASHODI PRIHODI1. Nabavna vrednost prodate robe2. Troškovi materijala3. Troškovi zarada4. Troškovi otpisa osn. sredstava5. Troškovi proizvodnih usluga6. Troškovi neproizvodnih usluga7. Finansijski rashodi8. Vanredni rashodi9. Dobit
1. Prihodi od prodate robe2. Finansijski prihodi3. Vanredni prihodi4. Gubitak
Obračun periodičnog rezultata se vrši preko Računa dobitka i gubitka. Pojedinačni računi
rashoda potražuju svoj saldo a Račun dobitka i gubitka duguje. Za iznos nastalih prihoda Račun
dobitka i gubitka potražuje dok pojedinačni računi prihoda: Prihodi od prodaje robe, finansijski prihodi
i vanredni prihodi duguju.
Grafički prikaz opisanih knjiženja:
Nabavna vred. prod. robe
Troškovi materijala
Troškovi zarada
Troškovi otpisa
Troškovi prozv. usluga
Troškovi neprozv. usluga
Vanredni rashodi
D Prihodi od prod. robe P
D Finansijski prihodi P
D Vanredni prihodi P
113
4.1.2. Osnovne metode troškova prodatih učinaka u4.1.2. Osnovne metode troškova prodatih učinaka u proizvodnom preduzećuproizvodnom preduzeću
Suština metode troškova prodatih učinaka čini zahtev da se prihodima ostvarenim u jednom
obračunskom periodu suprotstave njima korespondentni rashodi izraženi u formi rashoda realizovanih
proizvoda, usluga i robe.
U proizvodnim preduzećima ovi rashodi se ispoljavaju u formi cene koštanja prodatih proizvoda i
usluga koju čine:
1. Troškovi proizvodnje prodatih proizvoda i usluga,
2. Troškovi uprave
3. Troškovi prodaje
4. Cena koštanja prodaje (1+2+3)
Prodaja gotovih proizvoda i usluga izaziva pored prihoda u visini prodajne vrednosti i rashode
u visini cene koštanja prodatih gotovih proizvoda i usluga. Prihod od prodaje povećava gotovinu ili
potraživanja dok rashod po osnovu prodaje smanjuje zalihe gotovih proizvoda. Otuda se knjiženje
prodaje gotovih proizvoda i usluga sprovodi u dva knjigovodstvena stava. U prvom stavu se, kao i pri
korišćenju metoda ukupnih troškova, evidentira nastanak prihoda: računi Blagajna, Ž-R ili Kupci
duguju, zavisno od načina plaćanja, a potražuje račun prihoda Realizacija proizvoda i usluga. U
drugom stavu, koji se pri obračunu rezultata po metodu ukupnih troškova ne pojavljuje u glavnoj knjizi
I stepena, obuhvataju se nastali rashodi izraženi kroz cenu koštanja proizvodnje realizovanih proizvoda
i usluga i to: račun Troškovi realizovanih proizvoda i usluga se zadužuje za vrednost prodatih gotovih
proizvoda po ceni koštanja proizvodnje, a odobrava za isti iznos račun Gotovi proizvodi.
Bilans uspeha sa mehanizmom bilansiranja periodičnog rezultata po metodu troškova prodatih
učinaka u proizvodnom preduzeću izgleda ovako:
1. Prihodi
a) Realizacija proizvoda i usluga
b) Realizacija materijala
D Račun dobitka i gubitka P
114
2. Rashodi
a) Troškovi realizovanih proizvoda i usluga
b) Nabavna vrednost realizovanog materijala
c) Troškovi prodaje
d) Troškovi uprave
3. Poslovni rezultat (1-2)
4. Finansisjki prihodi
5. Vanredni prihodi
6. Finansijski rashodi
7. Vanredni rashodi
8. Neposlovni rezultat (4+5-6-7)
9. Neto rezultat (3+8)
Primer:1. Na osnovu izvršenog obračuna ustanovljeno je da se od ukupnih troškova nastalih u ovom
obračunskom periodu, na proizvodnju odnosi 30.000 dinara, na prodaju 5.000 dinara, a na
upravljanje 5.000 dinara. Knjižiti raspored troškova.
2. Predajnicom gotovih proizvoda predato je u magacin gotovih proizvoda u vrednosti od 20.000
dinara, što je obračunato po ceni koštanja.
3. Prema fakturi br. 38 kupcima je prodato gotovih proizvoda za 15.000 dinara u gotovo za 2.000
dinara i za čekove 13.000 dinara. Cena koštanja rpodatih proizvoda prema otpremnici iznosi
15.000 dinara.
Knjiženje:
1) Troškovi proizvodnje 30.000Troškovi prodaje 5.000Troškovi uprave 5.000
Raspored troškova 40.000
2) Gotovi proizvodi 20.000Troškovi proizvodnje 20.000
3) Kupci 15.000Blagajna 2.000Žiro-račun 13.000
Realizacija proiz. i usluga 30.000
3a) Troškovi realiz. proiz. i usl. 15.000Gotovi proizvodi 15.000
115
4.1.2.1. Utvrđivanje priodičnog rezultata po metodu troškova4.1.2.1. Utvrđivanje priodičnog rezultata po metodu troškova prodatih učinaka u trgovinskom preduzećuprodatih učinaka u trgovinskom preduzeću
U trgovinskom preduzeću periodični rezultat po metodu troškova prodatih učinaka predstavlja
razliku između prihoda ostvarenih realizacijom robe, finansijskih i vanrednih prihoda, s jedne i
rashoda koji su uslovljeni ostvarenim prihodima s druge strane. To znači da posmatrano sa
metodološkog aspekta nema razlike u obračunu periodičnog rezultata po metodu troškova prodatih
učinaka u trgovinskom u odnosu na proizvodno preduzeće. Razlike postoje u sadržini bilansa uspeha, a
uslovljene su prevashodno delatnošću kojom se bavi trgovinsko preduzeće.
Prihodi koje ostvaruje trgovinsko preduzeće se obuhvataju preko računa Realizacija robe,
Realizacija materijala, Finansijski prihodi i Vanredni prihodi.
Redovni rashodi u trgovinskom preduzeću nastaju po osnovu nabavne vrednosti realizovane
robe i po osnovu tekućih troškova poslovanja.
Bilans uspeha po metodu troškova prodatih učinaka za trgovinsko preduzeće izgleda ovako:
1. Prihodi
a) Realizacija robe
b) Realizacija materijala
2. Rashodi
a) Nabavna vrednost realizovane robe
b) Nabavna vrednost realizovanog materijala
c) Troškovi trgovine
3. Poslovni dobitak gubitak (1-2)
4. Finansijski prihodi
5. Vanredni prihodi
6. Finansijski rashodi
7. Vanredni rashodi
8. Neposlovni dobitak (4+5-6-7)
9. Neto dobitak-gubitak (3+8)
116
4.2. Pokriće gubitka4.2. Pokriće gubitka
Gubitak predstavlja deo kapitala koji je kroz poslovanje definitivno izgubljen. U
računovodstveno – tehničkom smislu gubitak postoji kada je sopstveni kapital na kraju obračunskog
perioda niži od sopstvenog kapitala na početku obračunskog perioda, odnosno kada su rashodi nastali
u toku obračunskog perioda viši od, u istom obračunskom periodu ostvarenih prihoda.
U društvu kapitala gubitak ne menja visinu osnovnog kapitala, već se iskazuje kao posebna
bilansna pozicija. Za pokriće gubitka koriste se u prvom redu rezerve. Sredstva za pokriće gubitka
mogu dati i poslovni partneri (kupci ili dobavljači) kao i poverioci (banke) ako imaju interesa da
osiguraju egzistenciju preduzeća. Ukoliko ova sredstva nisu dovoljna za pokriće nastalog gubitka, deo
gubitka koji ostaje nepokriven iskazuje se na računu, Nepokriveni gubitak i prenosi u narednu
poslovnu godinu da bi bio pokriven iz ostvarenog dobitka.
Pokriće gubitka na računima glavne knjige se evidentira tako što se za iznos gubitka odobrava
Račun dobitka i gubitka, a zadužuju računi: Račun rezervi, Račun akcijskog kapitala po osnovu
redovnih akcija i Račun nepokrivenog gubitka ako deo gubitka ostaje nepokriven.
Šematski prikaz opisanog knjiženja :
Primer :
1. Gubitak AD ``M `` iznosi za poslovnu godinu din. 34.500
Za pokriće gubitka koriste se sredstva rezervi.
Knjiženje: 1) Rezerve 34.500 Račun dobitka i gubitka 34.500
2) Žiro-račun 34.500 Novčana sredstva rezervi 34.500
4.3. Raspodela dobiti4.3. Raspodela dobiti
D Račun dobitka i gubitka P So
D Rezerve P
D Akc. kap. po osn. red. akcija P
D Nepokriveni gubitak P
117
* Kod inokosnog preduzeća:
Neto povećanje sopstvenog kapitala inokosnog preduzeća se javlja kao razlika između pozitvinog
rezultata poslovanja, koje ga povećava i učinjenih isplata kapitala po osnovu pokrića ličnih rashoda
vlasnika koje sopstveni kapital smanjuju. Grafički prikaz opisanih knjiženja izgleda ovako:
D Račun vlasnika P D Inokosni kapital P D Račun dobitka- gubitka P
Primer:
1. Inokosno preduzeće ``S`` ostvarilo je u toku poslovne godine ukupan prihod od 15600 din. Rashodi
u toj godini iznose 11400 din. U toku obračunskog perioda vlasniku preduzeća je na ime pokrića ličnih
rashoda isplaćeno 1200 din. Zaključiti račun vlasnika i račun dobitka i gubitka.
Knjiženje:
D Račun vlasnika P D Inokosni Kapital P D D Račun dobitka - gubitka P 1.200 1.200 1) 1) 1.200 So 11.400 15.600 4.200 1a) 1a) 4.200
* Raspodela dobiti kod društva kapitala:
Dobit kod društva kapitala povećava sopstveni kapital društva za iznos povećanja rezervi dok
osnivni kapital ostaje nepromenjen .
Grafički prikaz raspodele dobiti u društvima kapitala:
D Obaveze za poreze P D Račun dobitka i gubitka P
D Obaveze za dividende P
D Rezerve P
Raspodela dobiti ne mora uslediti odmah nakon njenog utvrđivanja, već može biti izvršena i
naknadno početkom naredne, poslovne godine. U tom slučaju u bilansu stanja ostvarena dobit će biti
prikazana na strani pasive kao posebna bilansna pozicija Neraspoređena dobit u okviru sopstvenog
kapitala društva.
Primer: 1. Akcionarsko društvo ``S`` ostvarilo je u toku poslovne godine dobitak od 98.000 din. Obračunati
porez na dobit iznosi 21.000 din. Dobit nakon oporezivanja se prema odluci uprave i glavne skupštine
akcinara deli . 1) za divdende 47.000 i za rezerve 30.000
Knjiženje:
118
Obaveze za porez21.000 1)
Obaveze za dividende47.000 1)
Rezerve30.000 1)
Dobit1) 98.000
119