Radio HRS 1/08

CIJENA 15 KN

godište 17. broj 1 (126) siječanj/veljača 2008.

•Ručica9A6KGTzaelektroničkotipkalo

•DX ClustersGPRSsučeljem

•(V)lažnaantena

TEMEBROJA:

•Prijavljenirezultati9ACWnatjecanja

•RezultatinatjecanjaRSGBIOTA2007

•Na“krilima”starepočinjenovaUKVsezona

•9ACWVHFnatjecanje2007.

•RadioklubOSIJEK–60-godišnjak!

•9ADigital–novarubrika!

uvodnik

Poštovane kolege i čitaoci!

Odlukom Izvršnog odbora Hrvatskoga radioamaterskog saveza u narednom razdoblju Uredništvo časopisa RadioHRS činit će:

1. Goran Grubišić, 9A6C, glavni urednik,2. Zlatko Matičić, 9A2EU, zamjenik glavnog urednika,

te članovi uredničkog kolegija:

3. Željko Ulip, 9A2EY, 4. Dražen Brzaj, 9A3RT,5. Željko Dražić-Karalić, 9A4FW,6. Mate Botica, 9A4M,7. Adam Alićajić, 9A4QV,8. Hrvoje Horvat, 9A6XX.

U ime svih članova uredničkog kolegija zahvaljujem na povjerenju i nadam se da ćemo svi zajedno uspjeti u nakani da uz pomoć svih članova HRS-a povedemo ovaj časopis u nekom novom smjeru.

Goran Grubišić, 9A6C glavni urednik

Časopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Sva prava pridržava – copyright by

© Hrvatski radioamaterski savezČasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike

Hrvatske 19. ožujka 2004. god, pod brojem 532-03-3/04-02.

Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RVTisak: KRATIS d.o.o., Dr. F. Tuđmana 14/A,

10 431 Sveta NedeljaNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata s članarinom HRS-a: 150 kunaCijena pojedinog primjerka: 15 kunaGodišnja pretplata: 100 kunaCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: 20 euraProsječna naklada – 1 100 primjeraka

Prihod ostvaren prodajom u 2006. godini – 400,00 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2006. godini

– 17 114,09 kunaPretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski radioamaterski savez, Zagreb2360000-1101561569;poziv na broj 12+JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZAGREBAČKA BANKA d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagrebdevizni račun broj: 70300-978-2100057879IBAN: HR4323600001101561569 (2100057879)SWIFT: ZABAHR2X (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)TijelaupravljanjaHRS-a (mandat: 2007 – 2011.)PredsjednikHRS-a:Krešimir Kovarik, 9A5KDopredsjednikHRS-a:Mate Botica, 9A4MTajnicaHRS-a:Marina Sirovica, 9A3AYM

Administrativnatajnica:Ljiljana Božak, 9A5BLČlanoviIzvršnogodboraHRS-a:Zdenko Blažičević, 9A2HIŽeljko Dražić-Karalić, 9A4FWStjepan Đurin, 9A8AZvonko Horvat, 9A3TRMarijan Kucelin, 9A2RDRolando Milin, 9A3MRMarijan Rečić, 9A2CNadzorniodborHRS-a:Davor Antolić, 9A6NDAZdenko Kokanović, 9A3SOŽeljko Vida, 9A3ZVSudčastiHRS-a:Mladen Katić, 9A5TDubravko Rogale, 9A6NNSMirko Vurušić, 9A2F

Nakladnik:HRVATSKIRADIOAMATERSKISAVEz

Uredništvo i administracija:

Dalmatinska 12, p. p. 149 HR – 10 002 ZAGREBHrvatska/CroatiaTelefon + 385 (0)1 48 48 759 Telefax + 385 (0)1 48 48 763e-mail [email protected] [email protected]

GlavniurednikGoranGrubišić, [email protected]

zamjenikglavnogurednikazlatkoMatičić, [email protected]

Uredničkikolegij:DraženBrzaj, [email protected], [email protected]ćajić, [email protected], [email protected]ŽeljkoUlip, [email protected]čić, [email protected]ŽeljkoDražić-Karalić,[email protected]

LektoricaTihanaNakomčić, [email protected]

Tehnički urednikRomildoVučetić, [email protected]

UPUTESURADNICIMAPriloge slati u elektroničkomzapisu(.doc, .rtf, .txt), iznimno crteže i sheme na papiru. Pisati u Wordu, Arial font 10, lijeva orijentacija. Formule pisati u programu za pisanje formula uz objašnjenje znakova i kratica. Slike, sheme i crteže ne unositi u tekst i slati odvojeno, ali naznačiti gdje spadaju u tekst. Priloge uz tekst obavezno numerirati i napisati popratni tekst (legendu). Tablice kreirati u Wordu, a crteže u CorelDraw. Fotografije slati odvojeno u *.jpg ili *.tif formatu uz cca 300 dpi. Obaveznonavesti sve izvore za tekst i priloge. Tiskane pločice slati u elektronskom formatu uz obaveznu naznaku izmjera ili kopirane bez savijanja papira. Ako rad sadrži više od tri dokumenta slati ih u zajedničkoj mapi. Obavezno navesti ime i prezime autora, adresu i sve kontakt telefone i e-adrese te žiro račun. Priloge slati na CD-u ili elektroničkom poštom na adresu HRS-a ([email protected]) s naznakom Za Radio HRS.

NAKNADESURADNICIMAVrsta priloga Naknada po kartici (kn)Autorski stručni tekstovi, gradnje i radovi 80,00Autorske reporaže 50,00Autorska izvješća o radu HRS-a, tekstovi menadžera i voditelja stručnih tijela 50,00Vijesti s područja primjenjene elektronike i sl. 50,00Analiza natjecanja 45,00Opis strukovnih organizacija, diploma, informacije o radu udruga HRS-a 45,00Predstavljanje rezultata natjecanja 30,00

www.hamradio.hrRADIOHRS-1|2008 SIJEČANJ/VElJAČA20083

80

60

40

20

00,02 0,05 0,1 0,2 0,5 1 2 5 10 20

1

2

3 4

f /kHz

LdB

5

8

9

11

13

14

30

34

Dugogodišnji glavni urednik časopisa Radio HRS, Zvonimir Jakobović, 9A2RQ, prima prigodni dar od predsjednika HRS-a, Krešimira Kovarika, 9A5K (desno).

Sadržaj

www.hamradio.hr4SIJEČANJ/VElJAČA2008 RADIOHRS-1|2008

5 CAREVONOVORUHO6 VODITElJIRADNIHTIJElA

IOHRS-A7 UPOSlJEDNJEČETIRIGODINE

1025NOVIHOPERATORAPRAzREDA

RADIOAMATERSKISUSRETIKRAlJEVICA2008.

8 RUČICA9A6KGTzAElEKTRONIČKOTIPKAlO

9 DXClUSTERSGPRSSUČElJEM11 DIGITAlNAElEKTRONIKAzA

MlADE–4.DIO13 (V)lAŽNAANTENA14 SUSTAVIzADIGITAlNIRADIO-

DIFUzIJSKIAUDIOPRIJENOS–2.DIO

17 NAJzANIMlJIVIJANATJECANJA–ARRlICQWPX

18 PRAVIlAKVNATJECANJA19 RDXC–NATJECANJEKOJESE

NEPROPUŠTA!20 REzUlTATIKVNATJECANJA24 PRAVIlAUKVNATJECANJA VHFNATJECANJE9A ACTIVITY

CONTEST2008.25 NA”KRIlIMA”STAREPOČINJE

NOVAUKVSEzONA26 REzUlTATIUKVNATJECANJA28 9ADIGITAL30 DIGITAlNEVRSTERADANA

KRATKOVAlNOMPODRUČJU32 KAlENDARARGNATJECANJA34 SIMPOzIJzANASTAVNIKE

TEHNIČKOGODGOJA35 OTOKSV.BARTOlEMEJA–FJ–

NOVI338.DXCCENTITET!36 DXCCPROGRAM38 DXNOVOSTI39 RADIOKlUBOSIJEK–

60-GODIŠNJAK!40 RADIOAMATERSKAŠKOlAU

zVJEzDANOMSElU42 RADIOKlUB“DUBROVAČKO

PRIMORJE”,9A1RDP(9A4J)

14. siječnja ove godine u Zagrebu je konstituirano novo uredništvo

časopisa Radio HRS. Sjednica je započela svečano, pljeskom kojim su svi prisutni pozdravili Zvonimira Jakobovića (9A2RQ), našega poštovanog i dragog kolegu, koji je poslije niza godina napustio svoju uredničku fotelju, ali uz obećanje da će i dalje ostati suradnik. Bilo je premalo vremena da nam Zvonko u kratkim crtama prenese sva svoja iskustva i želje, ali priznajem da bih sve od onog što je rekao i sam potpisao.

Izdavati časopis nije lako. Posebno kad se to radi volonterski i vrlo često u uvjetima kad je kritika jedina nagrada. Ali bez obzira na to, uredništvo je od IO HRS preuzelo obvezu da časopis izlazi svakog parnog mjeseca u godini.

Primijetit ćete da nas je manje. Za sada osam, iako je osnovni prijedlog sadržavao devet članova uredništva. Pokazalo se, naime, da duga lista u impresumu na trećoj stranici časopisa nije uvjerljiva garancija kako za kvalitetu sadržaja, tako ni za uredno izlaženje. Iako nemamo osobitog iskustva u novinarskom radu, pokušat ćemo u rad uredništva unijeti nekoliko novina s ciljem da plan ispunimo.

To jest – mi imamo plan. Radi se o tome da je svatko od nas napravio plan za rubriku o kojoj vodi računa. Veliki dio naših aktivnosti vezan je uz kalendare akcija i poznat godinama unaprijed. Jedan dio vijesti proizvodimo sami i znamo kad će se što dogoditi. Neke stvari, poput članaka tehničkog sadržaja, ne možemo planirati, ali možemo napraviti izbor tema za koje smatramo da će zadovoljiti čitatelje.

Broj članova HRS-a u posljednje četiri godine iznosi prosječno 2 060. Od toga je na časopis pretplaćeno nešto preko 40% članova. Što to znači?

Prije svega – da časopis nije dovoljno dobro prihvaćen među članstvom. Analiza uzroka daleko bi nas odvela, ali ako krenemo od želja i potreba i vidimo koliko je toga i kako zastupljeno u ovom listu, mislim da ćemo se lako dogovoriti.

Ako vas zanima kako bi sve to trebalo izgledati, pogledajte prije svega program rada HRS-a koji dobio većinu na posljednjoj Izbornoj skupštini HRS i uvjete iz natječaja za glavnog urednika. Časopis je ogledalo Saveza i treba prije svega popratiti sve aktivnosti HRS i klubova te potom dati svoj doprinos ostvarenju plana rada HRS-a u narednom razdoblju.

Carevo novo ruhoTEKST: Goran Grubišić, 9A6C

vijesti iz HRS-aUREĐUJE: Mate Botica, 9A4M

Naglasak će svakako biti na promicanju i bilježenju svih naših aktivnosti, upoznavanju s novim tehnologijama i tehnikama rada te tehničkom usavršavanju članova. Ono što posljednjih godina bilježi određenu stagnaciju, a to je samogradnja, pokušat ćemo poticati objavljivanjem kvalitetnih i stručnih tehničkih članaka. U tome bi nam trebao pomoći i Natječaj za graditelje koji mislimo malo osvježiti.

Uvodimo i novu rubriku koja bi trebala približiti jedan ne toliko novi, ali nedovoljno poznati svijet digitalnih komunikacija koje polako osvajaju i stare i mlade širom svijeta. Ako znamo da je mladim naraštajima računalo i bliže i dostupnije od tipkala, koje je za mnoge od nas bilo ulaznica u ovaj čudesni svijet, nije čudo da se ove aktivnosti šire brže od ptičje gripe.

S druge strane, pokušat ćemo, koliko bude u našoj moći, sačuvati od zaborava našu radioamatersku baštinu i ljude koji su u svoje vrijeme dali nemjerljiv doprinos razvoju radioamaterizma ne samo u Hrvatskoj, nego i šire. A vjerujte, ima ih.

Članova HRS-a imamo malo, pretplatnika još manje, a suradnika u časopisu uvijek premalo. Ne bih ovdje po tko zna koji put ponavljao već izlizane pozive na suradnju, ali jednostavno ne mogu odoljeti.

Ono što možemo obećati je da ćemo iz temelja promijeniti odnos prema suradnicima. Prije svega, želimo s njima ostvariti dvostranu komunikaciju. I da ne zaboravim – nećemo ih pitati za mjesto rođenja ili putovnicu, važno nam je da od njih možemo nešto naučiti.

Svi podaci o obradi članka mogu se pronaći na trećoj stranici časopisa, kao i podaci o honorarima. Nisu osobiti i nadam se da nisu presudan motiv.

Ovdje bih želio naglasiti da svi koji imaju mogućnosti i znanja članke dovedu do što višeg stupnja opremljenosti, kako bismo uredničkom obradom pojedinih radova smanjili mogućnost pogreške, koja bi mogla ugroziti kredibilitet autora i izdavača, a čitatelja dovesti u nedoumicu. Time dobivamo nezadovoljnog čitatelja i možda jednog pretplatnika manje, a to ne želimo.

Autori će se morati priviknuti i na nešto što do sada nje bio slučaj, a to su uredničke intervencije u tekstu. Ne radi se o napadu na ičiji ego, već o nečem s čim se susreću suradnici svih časopisa. Izdavaštvo ima svoje zakonitosti, a jedna od njih je i racionalno i ekonomično korištenje prostora.

Da ponovimo – molimo sve koji misle da imaju nešto reći ili napisati da to i naprave. Ali da pri tome vode računa kako će to čitati radioamateri, a ne oni koji po internetu “šetaju” od portala do portala i ne poznaju baš pravila 9ACW natjecanja u detalje. Mi smo ipak specijalizirano periodičko glasilo i moramo poštovati pravila “igre”.

Sve su vijesti dobrodošle, jer u situaciji kad nam klubovi polako odlaze u povijest, i činjenica da je negdje održana godišnja skupština ili odrađeno kakvo natjecanje sama po sebi predstavlja vijest. Posebno ćemo se radovati informacijama o održanim tečajevima za operatore i mladim snagama našeg Saveza.

Slika1. Uvodna riječ predsjednika HRS-a, Krešimira Kovarika, 9A5K, na prvom sastanku novog uredništva. Novi glavni urednik, Goran Grubišić, 9A6C (u sredini), i njegov zamjenik, Zlatko Matičić, 9A2EU (lijevo)


Isto tako, imajte u vidu da ne mora svaki članak za časopis imati dvije stranice. Dapače, vrlo su zanimljive i male stvari, kraće vijesti, tehnički članci s jednom slikom i nekoliko rečenica. S praktične strane gledano, nije baš lako složiti stranicu kad na raspolaganju imamo samo duge članke.

Mala napomena. S obzirom na to da svaki broj časopisa želimo predati u tiskaru prvog dana u parnom mjesecu (na zapovijed!), tehničku obradu članaka potrebno je započeti desetak dana ranije. S obzirom na to da svaki članak treba pregledati, lektorirati i opremiti, vodite o tome računa i nemojte čekati “zadnji vlak”. Posebno ako se radi o svježoj ili iznimno zanimljivoj stvari koju bi trebalo progurati preko reda u najnovije izdanje. Nadajte se iznimkama, ali one neće postati pravilo.

Novo uredništvo zauzet će malo borbeniji gard i tražiti autore za pojedine teme, predlagati ih i zajedno sa suradnicima surađivati na njihovoj obradi.

Neki su to već osjetili i na svojoj koži, a s vremenom ćete primijetiti da se kao potpisnici javljaju neki novi ljudi i pozivne oznake. Čudno, ali izgleda da je lakše sagraditi pojačalo od 5 kW nego o tome napisati članak. Tko bi rekao...

Izvršni odbor (dalje u tekstu: IO) Hrvatskoga radioamaterskog saveza

na sjednici održanoj 7. 12 .2007. zahvalio se svim dosadašnjim voditeljima radnih tijela u prošlom sazivu IO i temeljem svojih ovlasti opisanih čl. 42. Statuta HRS-a donio odluku o imenovanju voditelja radnih tijela za naredno razdoblje i to:

UređivačkiodborwebstranicaČlanovi uređivačkog odbora časopisa Radio HRS čine ujedno i uređivački odbor web stranica Hrvatskoga radioamaterskog saveza zajedno s voditeljima pojedinih radnih grupa.

zaglavnogmoderatoraforuma na web stranicama HRS-a imenuje se SašaVincetić,9A3AG.

2.RadnagrupazaamaterskuradiogoniometrijuZa voditelja radne grupe imenuje se DraženBrzaj,9A3RT.

3.RadnagrupazadigitalnekomunikacijeimagistralnerepetitoreObjedinjuje se rad radnih grupa za digitalne komunikacije i magistralne repetitore, a za voditelja radne grupe imenuje se IgorVidec,9A6NVI.

VODITElJIRADNIHTIJElAIOHRS-A4.RadnagrupazaKVnatjecanjaZa voditelja radne grupe imenuje se HrvojeHorvat,9A6XX.

5.RadnagrupazaUKVnatjecanjaZa voditelja radne grupe imenuje se ŽeljkoDražić-Karalić,9A4FW.

6.KomisijazadodjelupozivnihoznakaImenuju se:

- StjepanĐurin,9A8A,- RolandoMilin,9A3MR,- MarijanKucelin,9A2RD.

7.KomisijazadiplomeZa voditelja komisije (za sve programe HRS-a) imenuje se MatoSamardžić,9A3SM.

8.Časnikzavezusmeđunarodnomudrugomradioamatera(IARU)Imenuje se ŽeljkoUlip,9A2EY.

9.ČasnikzavezusdržavnimtijelimaRHImenuje se NikolaPerčin,9A5W.

10.HRSVKSZa voditelja se imenujeŽeljkoPilat,9A2R.

vijesti iz HRS-a

Za početak ćemo sami podnijeti najveći teret, ali ne želimo da tako i ostane. Priključite nam se.Budući da se ovim bavimo u slobodno vrijeme kojeg je malo i sve manje, vrijeme nećemo gubiti na sastancima, a time bismo i Savezu trebali uštedjeti koju kunu za neke druge potrebe. U eri elektroničkih komunikacija (jesmo li radioamateri ili nismo?) pomalo je zastarjelo probleme rješavati za stolom, gdje u pravilu do izražaja dolaze neke druge aktivnosti, kojima smo inače i te kako skloni.

Internet ćemo zloupotrijebiti za razmjenu informacija i podčiniti redakcijskim potrebama. HRS nam je već omogućio korištenje zatvorenog podforuma u okviru naše internetske stranice, a u pripravi je i server na kojem ćemo odlagati i obrađivati materijale. Unaprijed da kažem, radi se o dosadnim stvarima pa našim navijačima iz Jemena predlažem da se oglase kao suradnici na temu “Kako sam srušio hamradio.hr”.

Vodeći računa o tome da svake godine dobivamo nove članove, za one koje bude zanimalo što se prije njihovog dolaska događalo u HRS-u, starije brojeve časopisa objavit ćemo na internetskoj stranici Saveza u .pdf formatu. Jasno, s odgovarajućim

vremenskim odmakom, kako ne bismo sami sebi pravili konkurenciju.

Postoji ideja da s vremenom časopis posve prijeđe u sferu interneta, čime bismo ostvarili značajne uštede u troškovima tiskanja i distribucije, ali bilo bi preuranjeno davati čvrsta obećanja na tu temu.

Za tako nešto trebalo bi imati precizan uvid u opremljenost naših članova i njihov pristup internetu. ADSL i slični oblici brzog pristupa internetu još se nisu kod nas ukorijenili u dovoljnoj mjeri.

S obzirom na to da ovo glasilo izlazi u razmaku od šezdeset dana, posve je logično da događaje ne možemo pratiti na dnevnoj osnovi i da će se u njemu nalaziti prije svega tekstovi trajnije vrijednosti. Nestrpljive upućujem na www.hamradio.hr gdje mogu naći dovoljno tekućih informacija o radu HRS-a i drugih zanimljivosti.

Ne mogu vam reći baš sve što mislimo napraviti, ostavite nam bar malo prostora za iznenađenja. Ali mogu vam otkriti da je naslov ovog „uredničkog“ članka ipak samo šala s ciljem da ukaže upravo na suprotno – da je car zaista obukao novo ruho...

11.PovjerenstvozaslijepeosobeImenuju se:

- SavoGolić,9A2GS–voditeljpovjerenstva,

- NovicaDražetić,9A6NDN–član,- Tomislavlilić–član.

12.IzaslanikuskupštiniHzTK-eImenuje se ŽeljkoVida,9A3zV.

13.OrganizacijskiodborCavtat2008.- KrešimirKovarik,9A5K,- MateBotica,9A4M,- NikolaPerčin,9A5W,- BorisVrbanović,9A2JY,- MiljenkoMorović,9A4Ml,- ŽeljkoDražić-Karalić,9A4FW,- RonEisenwagner,9A5JR.

Za voditelje radnih grupa čiji rad se honorira raspisan je javni poziv za podnošenje kandidatura i to: QSL menadžera, urednika časopisa Radio HRS.

Nakon razmatranja pristiglih ponuda donesena je Odluka da se

- za QSL menadžera izabere Marinko Marušić, 9A3JB, a

- za glavnog urednika časopisa Radio HRS, Goran Grubišić, 9A6C.

(9A4M)


Ovogodišnji radioamaterski susreti održat će se 12. i 13. travnja 2008.

u Nacionalnom centru tehničke kulture Kraljevica. Ovi susreti, za koje se može reći da već postaju nezaobilazni u kalendarima radioamaterskih aktivnosti u Hrvatskoj, održavaju se po treći put za redom. Po prvi će puta biti prošireni i održavanjem Redovite izvještajne skupštine Hrvatskoga radioamaterskog saveza, ali i drugim dodatnim i zanimljivim sadržajima od kojih izdvajamo:- otvorenje kluba (PPS-a) u Kraljevici,- osnivanje Croatian contest cluba,- QRQ prvenstvo Hrvatske,- provjera QSL kartica za DXCC diplomu,- zanimljivi forumi (9A0HQ u IARU

kontestu, digipiterska i repetitorska mreža u Hrvatskoj i dr.),

- predstavljanja,- HRSVKS – pripreme za vježbu VODA

2008,- hamfest i podjele nagrada za KV i UKV

natjecanja u organizaciji HRS-a,- ostali sadržaji (sastanci radnih tijela

HRS-a i sl).

Budući da se ovogodišnji skup održava

RADIOAMATERSKISUSRETIKrALjEVICA 2008.

kroz dva dana, Stručna služba HRS-a će u obližnjem hotelu osigurati smještaj i prehranu po, vjerujemo, prihvatljivim cijenama za svakoga.

Više informacija o susretima, konkretnim cijenama smještaja, načinu dolaska u Nacionalni centar tehničke kulture i sl, možete pročitati na web stranicama HRS-a (www.hamradio.hr), a udruge udružene u HRS dobit će i pisanu obavijest početkom ožujka.

PozivamovasdaseuštovećembrojusretnemouKraljevici!

Prema podacima Stručne službe HRS-a, u razdoblju od početka 2003. do kraja

2007. godine, ispit za radioamaterskog operatora P razreda u Republici Hrvatskoj položilo je ukupno 1 025 osoba i to u četrdeset udruga – članica HRS-a koje su organizirale tečajeve, odnosno ispite. Također, ispit je dva puta organiziran i u sjedištu Hrvatskoga radioamaterskog saveza u Zagrebu.

Od te brojke, 372 su bile osobe ispod navršenih 20 godina ili oko 36%.

Udruge koje su organizirale tečajeve i ispite s brojem novih operatora su:Radioklub Sisak – 9A1DFG (144),Radioklub Nikola Tesla iz Bjelovara – 9A1GIJ (63),

u posljednje četiri godine 1 025 novih operatora p razreda

Radioklub Rovinj – 9A1AAM (58),Radioklub Pazin – 9A1CHP (45),Radioklub Varaždin – 9A1HDE (45),Radioklub Rijeka – 9A1ARS (44),Radioklub Osijek – 9A1BOP (40),Radioklub Kaštilac iz Kaštel Gomilice –

9A1CIG (36),Hrvatski radioamaterski savez (36),Radioklub Novska – 9A1CCU (35),Radioklub Zagreb – 9A1ADE (33),Radioklub Slavonski Brod – 9A1CRS (31),Radioklub Vallis Aurea iz Požege – 9A1BTU (31),Radioklub Kutina – 9A1FAB (30),Radioklub Međimurje iz Čakovca – 9A1CAL (29),Radioklub Lekenik – 9A1CQD (29),Radioklub Brdovec – 9A1CBA (25),Radioklub Hanibal Lucić iz Hvara – 9A1CHL (24),Radioklub Zadar – 9A1BST (23),

Radioklub Rika iz Rijeke – 9A1RKA (23),Radioklub Biokovo iz Makarske – 9A1CAY (20),Radioklub Gunja – 9A1RKG (20),Radioklub Križevci – 9A1CBV (19),Radioklub Nikola Tesla iz Donjeg Miholjaca –

9A1CCJ (18),Radioklub Nova Gradiška – 9A1AAY (17),Radioklub slijepih Louis Braille iz Zagreba –

9A1CBT (16),Radioklub Koprivnica – 9A1CUV (14),Radioklub Našice – 9A1DAB (13),Radioklub Šibenik – 9A1CKL (11),Radioklub Josipovac – 9A1CRJ (10),Radioklub Vukovar – 9A1BRS (10),Radioklub Lipik – 9A1CTL (10),Zagrebački radioamaterski savez – ZARS (10),Radioklub Grubišno Polje – 9A1CDB (9),Radioklub Vidova Gora iz Supetra – 9A1CFN (9),Radioklub Krapina – 9A1CCM (7),Radioklub Jan Hus iz Daruvara – 9A1CCY (6),Radioklub Karlovac – 9A1CVW (5),Radioklub Daruvar – 9A1HCD (4),Radioklub Talan & co. – 9A1CZZ (3),Radioklub Dubrovnik – 9A1BHI (2),Radioklub August Cesarec iz Pregrade –

9A1CFL (2).

Ostale udruge (bilo ih je prosječno 90 u razdoblju od 2003. do 2007.) nisuorganiziraletečajeveiispite.

U istom razdoblju, ispit za radioamaterskog operatora A razreda položile su 92 osobe (17 operatora do navršenih 20 godina starosti). Ispit za taj radioamaterski razred, osim u sjedištu HRS-a, organiziran je 2004. godine i u Radioklubu Zagreb – 9A1ADE.

vijesti iz HRS-a

Ekipa iz 9A1CPB


U današnje doba, kada elektronika pruža razne mogućnosti za izradu

elektroničkog tipkala, kvalitetna ručica je problem (u slučaju kada nismo spremni kupiti industrijsku). Dodijalo mi je listati prospekte raznih proizvođača tipa Bencher, čija se cijena penje do vrtoglavih 400 eura, pa sam zaključio da ne bi bilo loše razmisliti i o samogradnji ručice, koja ne bi zaostajala za vrhunskim ručicama, nego bi čak bila i bolja.

Nakon kraćeg razmišljanja o konceptu i ergonomiji ručice potegnuo sam i prvu crtu na “crtaćoj tabli” (hi). Nekoliko sati mučenja za računalom i 3D model ugledao je svijetlo dana, a nacrte sam s velikim oduševljenjem ispisivao. Umoran od modeliranja i sjedenja za računalom, nisam više ni sam sebi vjerovao da sve “štima”. Stoga sam nacrte ostavio na dan, dva da se ohlade, kao i moja glava (hi). U velikom iščekivanju da li sve “štima”, počeo sam kontrolirati sam sebe. Otkrio sam dvije sitne greškice, koje su bile zanemarive. Međutim, da ih nisam otklonio, ne bi mi dale mira.

Budući da sam bio zadovoljan svojim uratkom, trebalo je razmišljati iz kojeg bi ga materijala bilo najbolje izraditi. Odlučio sam se za broncu. Svi dijelovi ručice napravljeni su od bronce (može se koristiti i mjed), osim izolatora, koji su od zelenog akripola (novilona), te nekolicina standardnih imbus vijaka i opruga iz “kemijske”. Kontakti ručice bi trebali biti pozlaćeni (ali meni rade odlično i goli). Mogu se zalemiti i kontakti od telefonskih releja.

Krenimo na posao. Izrada dijelova za ručicu je malo zahtjevnija jer je većina dijelova izrađena strojno. To je ujedno i najzahtjevniji dio ove konstrukcije. Ako nismo u mogućnosti sami to napraviti, najbolje je skupiti nekoliko zainteresiranih za malu seriju i to dati majstoru. Na taj je način cijena po komadu niža.

Odstupanja od navedenih mjera nisu kritična, ali treba poštivati barem stupanj točnosti za netolerirane dimenzije ISO 2768 (m). Odstupanja po tom standardu možete naći na sredini lijevog ruba na svakom priloženom nacrtu.

Posebnu pozornost treba obratiti na poz. 6 (os rotacije) na dimenziju Ф6f7 i 36 1.0

0+ , te

poz. 13 (tijelo rotirajuće) na dimenziju Ф6H7. Dosjed H7/f7 definira zazor između poz. 6 i poz. 13 i s tim nam je takoreći definirana

ručiCa 9a6Kgt za eleKtroničKo tipKalo

TEKST: Antun Lautar, 9A6KGT

Slika1. Računalni 3D model ručice

ponovljivost točnosti zaustavljanja poluge na kontaktima, glede na zazor između kontakata i poluge, koji biramo po svojem ukusu. Ako tu pogriješimo, nema nam spasa. Ručica više ne bi bila tako “oštra” pri većim brzinama kucanja, što nas, iskusne telegrafiste, itekako pogađa. Dimenzija 36 1.0

0+ na poz. 6 definira koliko će

nam “plesati” poz.13 glede na vertikalu i to nije tako kritično.

Karakteristike:- dimenzije (d × š × v): 131,5 × 90 × 63 mm,- masa: 1 080 g,- namještanje tvrdoće, tj. mekoće za svaku

polugu posebno,- grubo i fino namještanje zazora između

kontakata svaku polugu posebno.

opis djelovanja i montaža ručiceIzrađene dijelove najprije izbrusimo finim brusnim papirom kako bismo uklonili eventualno nastalu iglu od strojne obrade. Nakon toga, bilo bi dobro pomičnom mjerkom ili takozvanim “šublerom” prekontrolirati barem tolerirane dimenzije. Ako je sve u redu, imbus ključ u ruke, sastavnicu na radni stol i idemo na posao.

Najprije “ušarafimo” nosače kontakata (poz. 3) u izolatore (poz. 7). Tako pripremljene izolatore stavimo u osnovu (poz. 1). Pazimo na orijentaciju rupa na nosačima kontakata na način da kada su montirani izolatori, moramo vidjeti kroz rupe nosača kontakata. Oslonac (poz. 2) postavimo na osnovu (poz. 1 ) i s dva vijka M4×16 (poz. 18) lagano pritegnemo oslonac i kontroliramo paralelnost oslonca i osnove (tu će nam pomoći pomična mjerka; vidi sastavnicu). Vijke pritegnemo. Pričvrstimo nožice. Os rotacije (poz. 6) gurnemo kroz rupu Ф6H7 na rotirajućem tijelu (poz. 13) (na ulazu u rupu trebalo bi ići malo na tijesno, a poslije sklizne), te rotirajuću os “zašarafimo” rukom u osnovu. Uzmemo komadić krpice, omotamo oko glave (poz. 6), te oprezno (da se ne deformira glava) kliještima zatežemo do kraja. Tako bi se montirano rotirajuće tijelo (poz. 13) trebalo rotirati za više od 180o oko svoje osi. To je ujedno i kontrola paralelnosti poz. 1 i poz. 2. Ako je do sada sve UFB možemo pričvrstiti polugu poz. 4 na poz. 13 s vijcima M3×8 (poz. 17). Tipke (poz. 5) montiramo na poluge s vijcima poz. 17. “Zašarafimo” redom, poz. 8, poz. 9, poz. 14 i poz. 16. Na napinjač (poz. 15) stavimo matice gotovo do same glave. Sada poz. 15 gurnemo kroz rupu nosača napinjača (poz. 9). S jednim krajem opruge (poz. 11) zakvačimo rupicu napinjača, a drugim krajem nosač opruge. U ovom trenutku ručica gotovo već radi. Može se probati kako rotira poluga oko osi. Vijci poz. 16 služe za grubo namještanje zazora između kontakata (vidi sl. 2), ali pri prvoj montaži, bilo bi dobro da je rotirajuće tijelo poz. 13 namješteno paralelno s poz. 2 (oslonac). Ako

Zbog opsežnosti tehničku dokumentaciju ne objavljujemo učasopisu, već na internetskoj stranici:

www.hamradio.hr/radiohrs.

HRS

Elektronika, teorija, gradnje UREĐUJE: Željko Ulip, 9A2EY


Elektronika, teorija, gradnje

je tako, zategnemo suprotne matice, koje se prethodno stave na poz. 16. “Zašarafimo” vijak M3 (poz. 12), te om-metrom provjerimo da li su poz. 12 i poz. 9 u kratkom spoju i izolirane od mase. Ako je sve UFB, “zašarafimo” još kontakte te ih polagano približavamo poluzi (fino namještanje zazora, vidi sl. 2). Dobro bi bilo da su kontakti pravokutni na polugu. Rukom vrtimo izolator (poz. 7) i kada su kontakti pravokutni na polugu, zategnemo vijke M3 (poz. 20). Sada su došli na red i oni, koji vole držati lemilo u rukama. Prethodno pripremljen kabel provučemo kroz rupu na osnovi (poz. 1). Obujmicom (poz. 10) pričvrstimo kabel (oplet kabla i masu ručice). Zalemimo žice na vijak M3 (poz.12). Na drugu stranu kabela montiramo odgovarajući konektor. Željena tvrdoća, tj. mekoća, namješta se napinjačem opruge (poz. 15; vidi sl. 2).

Moja ručica je u uporabi gotovo dvije godine, s njom je održano puno veza i radi odlično. Ako je napravite, neće vam biti žao uloženog truda. Za dodatne informacije, slobodno mi se možete javiti na e-mail [email protected]. Izrađena ručica

Našli ste se na vrhu brda i čujete da svi na bandu bruje o nekom E-sporadiku...

Koji smjer, koja frekvencija, svi nešto rade, a vi ne znate što se događa i razmišljate: da mi je sada DX Cluster pri ruci... I autor ovoga teksta našao se nekoliko puta u sličnim situacijama.

Sjetite se noćnih perioda u natjecanjima s niskim “rejtom”, a glava jednostavno pada na tipkovnicu. Eh, da mi je DX Cluster da se razbudim i pokupim množitelje... Nekad smo se na DX Clustere spajali isključivo preko paketnog radija s vječnim baycom modemom, a samo sretnici su imali mogućnost paketiranja preko tada najbržih WBFM uređaja.

Danas se situacija uvelike promijenila iako još nisu posve utihnuli paketni čvorovi koji rade brzinom od 1 200 bd pa je sve teže, pogotovo za vrijeme kontesta, kvalitetno koristi pogodnosti koje nam DX Cluster pruža. Kao jednostavno rješenje nameće se korištenje interneta. U portable ili radu na izdvojenim lokacijama pristup internetu je u većini slučajeva ograničen. Najnovije telekomunikacijske tehnologije omogućavaju korištenje mobilnog interneta (kroz razne pakete, tarife i načine spajanja). Kako je naša portable aktivnost (rad na otocima, UKV natjecanja, svjetionici) vremenski ograničena, potreba za pristupom

internetu bit će također minimalnih zahtjeva. Povrh svega, oprema mora biti jednostavna – po mogućnosti već postojeći mobilni telefon i prijenosno računalo. U ovome tekstu oslonit ćemo se upravo na gore navedenu opremu, ostavljajući na stranu EDGE ili Web’n’ walk način spajanja.

Ideja je spojiti se na internet koristeći pritom mobilni telefon i prijenosno računalo čiji će program za natjecanje imati pristup DX Clusteru. Pri tome ne želimo sklapati nikakve posebne ugovore s mobilnim operaterima, već jednostavno bez obveza “surfati netom” (dok bi mogućnost korištenja prepaid kartice bila poželjni izbor). Sve je to moguće, no to za posljedicu ima i povećanu cijenu naspram ranije navedenim načinima spajanja.Krenimo u svijet GPRS-a. Od opreme nam još nedostaje spoj između prijenosnog računala i mobilnog telefona, koji mora podržavati GPRS način rada. Spajanje možemo ostvariti na dva načina: USB kabelom (kojeg ste možda dobili u kompletu) ili bluetooth način spajanja. Ako nemate odgovarajući kabel ili ako vaše prijenosno računalo ne podržava bluetooth tehnologiju, nije sve izgubljeno. Oni se mogu kupiti zasebno, a cijenom se previše ne razlikuju. Preporučam uporabu bluetooth adaptera čime vaš mobilni aparat možete udaljiti od računala na povoljnu poziciju, kako biste imali dobar prijam GPRS signala

(njegov signal zna varirati u ovisnosti o pokrivenosti mrežom). Samim time ćemo izbjeći mogućnost smetnji na računalu nastalim induciranim RF-om u USB kabelu. Prije nego što krenemo s namještanjem postavki naglasio bih da svi mobilni operateri (Tele2, Tomato) ne pružaju usluge pristupa internetu preko GPRS-a. (Autor je koristio usluge VIP GPRS mreže prepaid karticom i sve postavke navedene u nastavku odnose se na nju.)

Na računalu moramo uključiti bluetooth način rada ili, ako ga nemamo, instalirati USB bluetooth adapter s programskim paketom. Na mobilnom aparatu također moramo uključiti bluetooth način komuniciranja. Na računalu izvršimo traženje novih bluetooth uređaja, ustanovimo prisutnost našeg mobilnog telefona i ostvarimo međusobnu vezu. Potom potvrdimo pravilnu komunikaciju računalo – telefon. Postavke u mobilni telefon možete unijeti ručno ili automatski preuzimanjem istih s VIP internet stranica: http://postavke.vip.hr/otavip. Ispunjavanjem traženih informacija i vašeg broja telefona, postavke će vam biti poslane MMS porukom. Nakon primitka poruke bit će potrebno isključiti/uključiti telefon kako bi one aktivirale. Uslugu koju odabiremo jest Start usluga. Na ovaj način vaš telefon je spreman za spajanje na GPRS mrežu.

DX CLuSTErSGPRSSUČElJEMTEKST: Adam Alićajić, 9A4QV


Želimo li postavke namjestiti ručno, kao primjer navodim podatke za spajanje koje vrijede za mobilni telefon SonyEricson T610. Meni – povezivanje – podatkovna podešenja – Start paket: CID=3, APN= gprs0.vipnet.hr, Korisničko ime= 38591, Zaporka= 38591. Suočite li s problemom kod povezivanja, najjednostavnije je nazvati besplatnu uslugu – podršku za korisnike.

U prijenosnom računalu moramo namjestiti “konekciju”. Postupak se u mnogome ne razlikuje od namještanja jednostavne dial-up konekcije. Da se prisjetimo: 1. Start – Connect to – Show all connections, 2. Create new connections – Connect to the

Internet – Set up my conn. Manually – Connect using a dial-up modem,

3. u prikazanoj listi modema odaberite vaš bluetooth modem,

4. imenujte konekciju po želji (VIP-GPRS),5. za Phone number upišite: *99***3#,6. User name: 38591, Password: 38591.

Klikom na Finish kreirali ste vaš novi pristup internetu pomoću GPRS-a. Ne klikajte odmah na konekciju! Prije smo napomenuli da ovakav način spajanja ima i doslovce svoju cijenu. Kod GPRS prijenosa podataka ne naplaćuje se provedeno vrijeme na internetu već se naplaćuje količina prenesenih podataka (već trljate ruke pri pomisli na DX Cluster), a ta cijena nije malena i ona iznosi 5,96 kuna za 100 kb podataka (obračunska jedinica 10 kb). Za primjer ću navesti da jednostavno otvaranje Yahoo pretinca/pošte preko web sučelja “pojede” otprilike 100 kb, a još niste ni mail pročitali! Zato oprezno s prijenosom podataka.

Kao sigurnu zadršku “veselim surferima” preporučam uporabu prepaid kartica. Sada se možemo spojiti na internet. Klikom na kreiranu konekciju brzo se ostvaruje veza brzine 128 kb (to možete provjeriti na zaslonu telefona ili na stanju konekcije u računalu). U realnosti ona ne prelazi šestdesetak kilobajta, što je i više nego dovoljno za naše potrebe. Rješenje malom protoku podataka leži u pristupu DX Clusteru iz “konzole” koristeći pri tome telnet. Ova aplikacija će nam prikazivati podatke slično DOS paket aplikacijama i neće trošiti prijenos podataka na nepotrebne sadržaje. Telnetu pristupamo na slijedeći način:1. Start – run – open: telnet,2. upišite komandu Help da biste se upoznali

s osnovnim komandama,3. utipkajte k1ttt.net (ili neki drugi vama

znani DX Cluster),4. nakon zaporke i logiranja spojeni ste

na telnet DX Cluster u kojemu koristite standardne naredbe,

5. za sve kojima je rad u DOS sučelju spartanski, preporučujem uporabu aplikacija koje rade u windows okruženju čime će rad biti jednostavniji i ugodniji.

Iste koriste također telnet što će nam uštedjeti dosta novaca. Osim na DX Cluster telnetom se možemo spojiti na UKV-jašima poznati ON4KST chat i koristiti gotovo sve pogodnosti koje pruža u internet pretražitelju. Programi su slobodni za korištenje, a mogu se preuzeti na adresama:

http://rudius.net/oz2m/software/ kst2me/index.htm,

http://www.vhfdx.net/kstclient.html.

Koristite li natjecateljske programe (N1MM, Writelog i ostali) koji podržavaju spajanje na DX Cluster, nećete imati problema. Iz izbornika odaberite željeni DX Cluster, a za one koji ne znaju preporučujem jednu od adresa na kojima će naći popis najkorištenijih: http://ve9dx.weblink.nbtel.net/ telnet/sites.html.

Na stranicama PA5DD (http://home. hccnet.nl/uffe.noucha/gprs.htm) ćete pronaći savjete kako smanjiti nepotreban protok podataka. Ako koristite telnet iz “konzole” ograničite informacije na opsege koji vas zanimaju (ako radite na KV-u ne trebaju vam spotovi s UHF područja i obratno). Na samome računalu potrebno je privremeno onesposobiti mogućnosti osvježavanja antivirus programa, windows programa i svih ostalih, koji koriste internetsku vezu za nadogradnju. Ugasite potpuno Skype koji se spaja na server i kad je u stanju mirovanja. Preporuča se uporaba vatrozida (Firewalla), kojem ćemo dopustiti spajanje na internet samo onim aplikacijama koje mi želimo. U konačnici, ukupan prijenos podataka ćemo svesti na otprilike 100 kb na sat vremena korištenja (oko 6 kuna), što je sasvim prihvatljivo ako se sjetimo prijašnje usporedbe s Yahoo pretincem.

Ovakav način spajanja na internet spojit će nas sa “svijetom” iz područja gdje nemamo drugih rješenja (otoci, planine, rad u prirodi). Nadam se da sam vam uspio prenijeti osnovne smjernice u namještanju pristupa GPRS-u te da će većina od vas u kutu ekrana imati ikonicu konekcije “GPRS DX Cluster”.

Slika1. ON4KST chat kroz telnet sučelje

Slika2. Pristup Telnetu

Slika3. Telnet DX cluster



4.DIO:AlANTURINGIDRUGISVJETSKIRAT

4.1.ClAUDESHANONINJEGOVATEORIJAINFORMACIJAVođen opisanim interesima Turing se 1937. godine našao u Americi na Institutu za napredne studije u Princetonu u državi New Jersey. Dobio je dvogodišnju stipendiju za poslijediplomski studij. Princeton je tada bio utočište velikog broja njemačkih i drugih znanstvenika koji su pobjegli pred Hitlerovim progonima, pa je tako bio i veliko znanstveno središte. Turing se pridružio istraživačkoj grupi matematičke logike koju je predvodio poznati matematičar Alonzo Church, koji je Turinga opisao kao “osamljenika”. Turing je doktorirao na Princetonu 1938. godine. Tamo je upoznao i briljantnog matematičara mađarskog porijekla, Johna von Neumanna, koji mu je ponudio stalno radno mjesto na Institutu. Međutim, Turing je već bio ozbiljno ušao u problematiku izrade univerzalnog računala, dok Neumanna tada to još nije previše zanimalo. Turing odbije primamljivu ponudu i vrati se u kolovozu 1938. na svoje skromno staro mjesto u Cambridge.

Iste, 1937. godine, američkom matematičaru Claudeu Shannonu sinulo je da je Booleova algebra, koju je morao učiti i polagati za vrijeme studija, vrlo pogodna za materijalizaciju u električnim strujnim krugovima. To saznanje objavio je u svojoj doktorskoj disertaciji i ono je imalo velikog odjeka – počinju se javljati digitalni električni uređaji na binarnoj osnovi i s Booleovim logičkim operacijama, koji su se pokazali jednostavnijima i pouzdanijima od mehaničkih uređaja izrađenih na dekadskoj osnovi. Američke telefonske kompanije krenule su prve. Shannon je danas poznat kao utemeljitelj matematičke teorije informacija (1948.).

Kako je Drugi svjetski rat očito bio na pomolu, Turinga je angažirala Britanska vlada kao savjetnika sa skraćenim radnim vremenom u Državnoj školi za kriptografiju (Government Code and Cypher School – GC&CS ). Cilj škole bio je okupiti vrhunske stručnjake kako bi razbili kodove njemačkog stroja za kodiranje poruka zvanog enigma, koji je, poslije američke atomske bombe, bio najbolje čuvana tajna Drugog svjetskog rata (i na njemačkoj i na britanskoj strani). Radilo se o stroju za višestruko kodiranje: kodirano slovo bilo je još jedanput kodirano na neki

digitalna eleKtroniKa za mlade – 4. dio TEKST: mr. sc. Božidar Pasarić, 9A2HL

SlIKE: Izvornici

drugi način, i tako tri ili četiri puta. Nijemci su bili potpuno sigurni u neprobojnost takvih višestruko kodiranih tekstova cijelo vrijeme rata, a Britanci su činili sve da Nijemci u tom uvjerenju i ostanu.

4.2.AlanTuringuBletchleyparkuPriča koja slijedi nema veze s digitalnom elektronikom, ali imaveze s Turingovim životom. Kada je Velika Britanija navijestila rat Hitlerovoj Njemačkoj 3. rujna 1939. godine, Turing je prešao u GC&CS s punim radnim vremenom. Cijela organizacija preselila se u Bletchley Park, gdje je bio i poveći dvorac – na pola puta između Oxforda i Cambridgea.

Slika4.1. Dvorac u Bletchley Parku, središtu britanske tajne službe za dekodiranje njemačkih poruka. Dvorac u Bletchley Parku – središte britanske tajne službe za dekodiranje njemačkih poruka za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Danas je Bletchley Park muzej.

Uskoro su u parku izgradili desetak baraka od kojih je svaka dobila svoj broj. Turing je radio u baraci broj 8 koja je bila zadužena za dekodiranje enigme. On je bio središnja osoba ekipe jer se radilo o probijanju izuzetno složenog i sigurnog promjenljivog koda kojemu je jedino on bio dorastao. U Bletchley Parku se okupilo nekoliko stotina probranih matematičara, lingvista i odličnih poznavatelja njemačkog jezika, kriptologa i ostalog stručnog osoblja. (Pri kraju rata tamo ih je bilo čak 6 000!) Prislušne postaje, uglavnom na kratkom valu, bile su razmještene također nedaleko Londona na tri ili četiri mjesta i radile su bez prekida u nekoliko smjena. U njima se nalazio potreban broj vrsnih radiotelegrafista koji su preslušavali cijeli radiofrekvencijski opseg. Pri kraju rata bilo ih je preko 4 000! (Drugi svjetski rat vodio se gotovo isključivo Morseovom abecedom.) Uhvaćene poruke upućivali su u Bletchley Park dostavljačem na motorbiciklu ili preko sigurne linije – teleprinterom. Cijeli taj sustav imao je tajno ime ULTRA. Kolika je bila njegova tajnost govori činjenica da nitko nije smio izgovoriti ili napisati tu riječ! Dekodirane poruke smjelo je pročitati

samo devet najviših vojnih dužnosnika i predsjednik vlade, Winston Churchill, i to isključivo pred sigurnosnim agentima, koji su poruku odmah zatim uništavali.

Enigmu je 1918. godine patentirao i počeo proizvoditi Nijemac Arthur Scherbius, a kupovala su je njemačka privredna poduzeća, kako pobjedničke države ne bi mogle gurati nos u njihove poslove. Dolaskom Hitlera na vlast za nju se zainteresirala i njemačka vojska koja je načinila svoju još sigurniju verziju, zvanu Wermacht Enigma.

Enigmu je prva počela proučavati poljska vojna obavještajna služba 1932. godine u čiji su kriptološki odjel stigla tri izvrsna matematičara: M. Reževski, J. Rozicki i H. Zigalski. Oni su imali priliku pregledati jedan primjerak enigme u paketu koji je zabunom stigao na poljsku carinu i za koji je njemačka ambasada zahtijevala da se najhitnije vrati u Njemačku, pa je tako privukla pozornost. Kako je bila subota, trojica kriptologa imali su na raspolaganju cijeli dan. Bilo je očito

Slika4. 2. Enigma – njemački stroj za kodiranje i dekodiranje poruka, u drvenoj kutiji. Sprijeda je dodatna ploča s utikačima (Steckerbrett), iznad nje je tipkovnica od 26 slova. Slijedi pokazna ploča sa žaruljicama ispod slova, a na vrhu su tri nazubljena kotača za namještanje radnog kôda. Osvijetljeno slovo operator je morao zapisati rukom. Enigma je mogla raditi i na 4 V DC iz akumulatora, i na 220 V AC.



da se radi o nepoznatom stroju za kodiranje, pa su sve dijelove snimili, precrtali shemu električnih vodova, sve nazad savršeno zapakirali i vratili u Njemačku. Taj događaj bi bio pao u zaborav da francuski obavještajci nisu 1934. godine obavijestili Poljake kako Nijemci imaju nov stroj za kodiranje pod imenom enigma, zbog kojega Francuzi dekodiraju sve manje njemačkih poruka.Trojka se sjetila događaja na carini, pa je prionula na posao. Diskretno su u Njemačkoj kupili jednostavniju komercijalnu verziju stroja, nadajući se da će iz nje moći rekonstruirati vojnu verziju, koja je sigurno bila složenija (slika 4. 2.). Pokazalo se da se te dvije verzije u svojoj osnovi previše ne razlikuju. Glavni dio stroja bila su tri rotora na zajedničkoj osovini. Svaki rotor imao je 26 električnih kontakata – za svako slovo po jedan (slika 4. 3.).

Slika4. 3. Rotori – središnji uređaj za višestruko kodiranje i dekodiranje u enigmi. Tri rotora na zajedničkoj osovini. Svaki je imao 26 kontakata za električnu vezu među njima i prolaz električnog signala. Poslije svakog slova rotori bi se pomaknuli u nov položaj.

Svaki je rotor prije početka rada trebalo staviti u nekakav polazni položaj (grundstellung), a to je bio sigurnosni kôd od tri slova po volji. Stroj je imao tipkovnicu i pokaznu ploču s osvijetljenim slovima. Poslije svakog slova sva tri rotora su se pomaknula za jedno mjesto unaprijed, tako da je svako naredno slovo imalo drugi električni put kroz sustav za kodiranje.Pritiskom na neko slovo tipkovnice, na pokaznoj ploči zasvijetlilo bi neko drugo slovo koje je operator trebao zapisati. Ako bismo redom utipkali isto slovo, npr. AAA, na ploči bi se vidjela tri razna slova, npr. MFG. Stroj je služio i za kodiranje i dekodiranje, tj. radio je u oba smjera. Poljska ekipa odmah je shvatila da za dekodiranje nije dovoljno poznavati stroj, već je potrebno imati i radne priručnike, a njih nisu imali. Zato su izradili stroj koji su nazvali bomba, a simulirao je rad enigme. Stroj je imao nekoliko grupa rotora jednakih onima u enigmi, a operatori su stavljali u stroj dijelove uhvaćenih njemačkih poruka. Vrteći u bombi tisuće kombinacija moglo se dogoditi da dobijemo suvislu poruku, čime bismo otkrili i “dobitnu kombinaciju” za taj dan. Vojna verzija imala je i steckerbrett,

dodatnu ploču s deset utikača i deset utičnica na kojima su pisala slova abecede. Proizvoljnim sparivanjem po dva slova tajni kôd se još više komplicirao.

Vratimo su Turingu u Bletchley Park. Poljaci su u srpnju 1939. Britancima rekli sve što su znali o enigmi, tako da Turing nije morao početi od ničega. Kao teoretičar matematičke logike, unio je u rad svog odjela znanstvenu metodu, što je ubrzo dalo rezultate. Raspolažući praktično neograničenim sredstvima, usavršio je poljsku bombu koju je slično nazvao, bombe. Uz pomoć vrlo sposobnog inženjera, Harolda Keena iz poduzeća British Tabulating Machine Company, u stroj je unio nove elemente. Stroj je tražio crib, što bismo mogli prevesti kao “natuknica”. To je bio neki kodirani izraz iz uhvaćene poruke, za koji se moglo znati ili barem pretpostaviti što znači, npr. “Heil Hitler” ili “tražimo hitan odgovor” na kraju teksta. Na taj način Turing je broj mogućih kombinacija od nekoliko milijuna smanjio na desetak tisuća, pa je i vrijeme dekodiranja od nekoliko dana skratio na nekoliko sati. Bombe je bila teška oko jednu tonu, bila je dva metra široka, otprilike toliko visoka i duboka oko 60 centimetara. Imala je 108 osovina s trostrukim rotorima koji su radili paralelno i sinkronizirano. Pogonio ju je elektromotor preko remena. Kada su u stroj ubacili “natuknicu”, njegovi bubnjevi bi se počeli vrtjeti, dok rješenje ne bi bilo jednako natuknici. Tada bi stroj stao, a dobiveni kôd bi se pročitao iz valjaka. Nažalost, prema zakonu slučajnosti, stroj bi često imao “lažni zastoj” bez točnog rješenja. Tada bi morao intervenirati čovjek i ponovno pustiti stroj u pogon. Što je crib bio kraći, to bi bilo više lažnih zastoja. Prosjek za jednu poruku bio je oko stotinjak lažnih zastoja, tako da taj posao na bombi nije bio zabava, ali je ipak bio ogromna pomoć. Na slici 4. 4. vidimo stroj bombe, a na slici 4. 5. dijagonalnu ploču i električni put svakoga od

Slika4.4. Bombe – Turingov stroj težak oko jednu tonu koji je simulirao rad enigme i uz pomoć „natuknice“ (crib) dekodirao njemačke poruke. Po Turingovoj zamisli, stroj je konstruirao inženjer Harold Keen u poduzeću The British Tabulating Machine Company u mjestu Letchworth. Do kraja Drugoga svjetskog rata bilo ih je izrađeno preko tristo komada.

26 slova kroz rotore za kodiranje. U početku je u Bletchley Parku radilo samo 12 takvih strojeva, dok ih je 1944. godine bilo 332!

Slika4.5. Dijagonalna ploča koju je izumio Gordon Welchman prikazuje električni put svakoga slova kroz stroj bombe. Kodirana “natuknica” ulazi u stroj s lijeve strane, prolazi preko tri rotora i stiže do reflektora (Umkehrwalze), koji je simetričan za svih 26 slova na svojoj lijevoj i desnoj strani. Dok u enigmi signal prolazi ponovno preko istih rotora, ali sada unatrag, u bombi prelazi preko tri simetrična rotora prema izlazu. Ako se na izlazu pojavi pretpostavljena natuknica u otvorenom tekstu, problem je blizu rješenja. Potrebno je još nešto ljudskog rada da se otkrije dnevni kod.

Usput recimo i to da su se u Blechley Parku događale i druge važne aktivnosti u kojima Turing nije sudjelovao, ali je znao za njih. Najvažnije je svakako bilo razotkrivanje načina kako radi kodni stroj Lorenz SZ40, koji je bio glavno komunikacijsko sredstvo njemačke ratne mornarice i vrhovnog zapovjedništva. Taj je stroj bio priključen na standardni Lorenzov teleprinter, pa su se poruke prenosile Baudotovim kodom, a ne Morseovim znakovima. Sam stroj imao je dvanaest rotora za kodiranje, pa je vjerojatnost dekodiranja poruke bila gotovo nikakva. Veliku ulogu u tom poslu dekodiranja njemačkih poruka odigrao je Colossus, prvi digitalni uređaj s elektronskim cijevima, sličan ENIAC-u. (O njemu ćemo kasnije.) Danas je Bletchley Park muzej.


poziv graditeljima

PozivamosvečlanoveHrvatskogaradioamaterskogsavezakojisebavesamogradnjomnasuradnjuučasopisu.

RadoćemoobjavitiprilogeoVašimgradnjama,bezobziradaliseradiouređajima,dijelovimapostaje,antenamailirazličitimsklopovimakojimoguidrugimaradnapostajiučinitiugodnijimilakšim.

UredništvočasopisastojiVamnaraspolaganjusazajedničkimciljem–dapoboljšamoraznolikostsadržajaiužitakuzajedničkomhobiju.

Obratitenamsespovjerenjem.(9A6C)


Lažna antena, popularni dummy-load, neizostavni je mjerni pribor svakoga

tko se želi okušati u gradnji pojačala snage. Klasična izvedba lažne antene se sastoji od neinduktivnog otpornika (jednog ili više njih), a količina RF energije koju može primiti takva antena ovisi o veličini samog otpornika (uglavnom do 100 W) te o tome da li se otpornik hladi samo zrakom ili je utopljen u tekućinu koja ima veći temperaturni kapacitet nego zrak. U radioamaterskoj praksi su popularne lažne antene, tzv. cantenne načinjene od 100 W neinduktivnog otpornika uronjenog u mineralno ulje. Njihova nazivna snaga je 1 000 W, ali se ne preporuča takovu snagu duže vremena gurati u cantennu jer se vrlo brzo kućom raširi miris zagorenog ulja. Kako se dobre lažne antene ne mogu kupiti na svakom uglu, a “zli jezici” bi rekli i zbog poznate bodulske škrtosti, palo mi je na pamet da izradim vlažnu antenu.

Na “mreži svih mreža” već duže vrijeme nailazim na ideje da se lažna antena može napraviti koristeći slanu vodu umjesto klasičnog otpornika. U profesionalnoj se tehnici možemo sresti s takvim antenama za snage veće od 10 kW. Zašto se takva antena ne bi napravila i za manje snage?

Za početak sam ogolio dva komada bakrene žice presjeka 2,5 mm2, duge tridesetak centimetara i izravno ih zalemio na metar RG8 kabela. Na drugi kraj kabela sam zalemio PL259 konektor, ubacio žice u plastičnu kantu od 15 litara, dolio vodu, stavio jušnu žlicu soli i izmjerio SWR. Jedna jušna žlica soli, uz miješanje štapićem, dovela je SWR na odnos 1:1 pri frekvenciji 14 Mhz.

MFJ 259 je pokazao da je SWR do 20 MHz ispod 1:1,5 da bi do kraja kratkog vala narastao do 1:2,1 uz impedanciju 71+49 Ω. Pokazalo se da se manipulacijom uronjenim žicama, tj. njihovim primicanjem ili izvlačenjem, može utjecati na impedanciju na način da se u području od 1,8 do 20 MHz može postići da lažna antena ima djelatni otpor od 50 Ω, bez kompleksne komponente. Ovako izvedena antena iznad 20 Mhz pokazuje popriličan utjecaj parazitnog induktiviteta i vjerojatno bi drugačija, mehanički “urednija” lažna antena pokazala bolje rezultate na višim frekvencijama.

Kako radi ova antena? U osnovi, radi se o elektrolizi vode. Kad bismo na uronjene elektrode doveli istosmjernu struju,

(V)LAŽNAANTENATEKST: Rolando Milin, 9A3MR

molekule vode bi se dijelile na pozitivne negativne ione, anione i katione, kisik i vodik. Takvim razlaganjem vode kod elektroda bi se oslobađali navedeni plinovi. Važno je da elektrode budu kemijski inertne. Kako u svojoj radionici nisam imao žice od platine, bakrene žice su se pokazale sasvim prihvatljivima. Sol koju dodajemo pospješuje razlaganje molekula vode (manje je električne energije potrebno za razdvajanje iona, tj. dodavanjem soli smanjujemo električni otpor otopine). Važno je napomenuti da se otopina brzo zasiti te da se prekomjernim dodavanjem soli ne postiže drastično smanjenje otpora.

Kako na elektrode dovodimo izmjeničnu struju visoke frekvencije, ioni nemaju vremena otputovati do svojih odredišta i sva uložena električna energija tjera molekule vode da se preslaguju unutar električnog polja. Na taj se način kinetička energija njihovog gibanja pretvara u toplinsku. To nas dovodi do važnog pitanja: koliko snage možemo pogurati u našu vlažnu antenu?

Osnovna formula za količinu toplinske energije je: Q=mcΔT,gdje je Q toplinska energija, m masa, c toplinski kapacitet vode, a ΔT promjena temperature. Nas zanima koliko energije možemo privesti anteni, a da njezina temperatura ostane u prihvatljivim granicama. Treba imati na umu da se s povećanjem temperature lakše razdvajaju molekule vode pa s tim opada i električki otpor. Na 60 °C promjena otpora je još

prihvatljiva, tako da ćemo, uz početnu temperaturu vode 25 °C uzeti da nam je ΔT = 35 °. Temperaturni kapacitet vode je 4,2J g−1 K−1, a masa naše antene je 15 kg.

Izračunajmo:Q = 15 000 g × 4,2J g−1 K−1 × 35 K = 2 205 kJ

Jedan J (Joule) je 2,7778 ×10−7 kWh i to znači sljedeće: da bismo podigli temperaturu vode za 35 °C u našu antenu trebamo uložiti 0,6 kWh. Dakle, kontinuirani signal snage 1 kW možemo “narinuti” 36 minuta, a da ostanemo u željenim okvirima. Da nekim slučajem naše pojačalo ima 2 500 W trebalo bi nam 14 minuta. Za antene manje snage proračun je jednostavan i jasno je da će rezervoar od nekoliko litara zadovoljiti takve prohtjeve.

Ovaj dummy-load se lako priprema, ne opterećuje kućni budžet i njegov “okus” je svima po volji (uz napomenu da oni istančanijeg nepca mogu dodati i prstohvat Vegete).

Slika1. Antena s okusom mora

Slika2. MFJ259B nikad ne laže



TEKST: prof. dr. sc. Ivan Jelenčić

sustavi za digitalni radio- difuzijsKi audioprijenos – 2. dio

monosignal. Ključne riječi za karakteriziranje zemaljskog sustava DAB-T izražene su kraticama: MUSICAM, COFDM i SFN.

MUSICAM (Masking Pattern Adaptive Universal Sub-band Integral Coding and Multiplexing) je normirani postupak kompresije digitalnih audiopodataka, prema MPEG-1 “Layer 2” za digitalni prijenos DAB, primjenom psihoakustičkih svojstava ljudskog uha. U tome postupku će tonovi s manjom razinom, u okolini tona s većom razinom, biti maskirani, tj. nečujni (pa se ne moraju kodirati). U tom se postupku primjenjuje “kodiranje podpojaseva”, gdje se pomoću posebnog DSP (Digital Signal Processing) algoritma, ukupni frekvencijski pojas audiosignala podijeli digitalnim filtrima u 32 podpojasa. S obzirom na učinke maskiranja, tada dolazi do kvantiziranja i linearnog kodiranja pojedinih dijelova pojasa, sa znatno manjim brojem bita. Rezultat toga kodiranja je signal u definiranoj strukturi okvira, kojega stvara

struja bita od 192 kbit/s stereo-signala programa, u vrlo dobroj kvaliteti.

COFDM (Coded Orthogonal Frequency Division Multiplex) je prijenosna tehnika koja se primjenjuje u sustavu DAB. U radiokomunikacijama postoji veliki problem pri prijamu signala u pokretu. To je problem prijama iz više pravaca, zbog raznih reflektiranih signala, koji se pojavljuju u prijamnoj točki, što vodi do raznih oblika fedinga ukupnoga signala.

COFDM tehnikom se cijeli prijenosni program odašilje preko velikoga broja frekvencijski bliskih nosioca, koji su, da bi se postigla bolja spektralna iskoristivost, postavljeni ortogonalno (jedan od drugoga se fazno razlikuju za 90 stupnjeva). Ukupna širina pojasa tih nosioca je 1,5 MHz, uz 1 536 nosioca, frekvencijski udaljenih za 1 kHz. Svaki nosioc je moduliran 4QPSK s malim dijelom programa, koji iznosi bruto (uz zaštitu od grešaka) 2 kbit/s.

4.SUSTAVDABDigitalna audioradiodifuzija DAB(Digital Audio Broadcasting) je razvijana kao tehnologija pouzdane svjetske radiomreže, koja treba omogućiti slušaocima prijam zvuka visoke kvalitete bez smetnji i izobličenja, s jednostavnim prijamnicima, potencijalno sa širim izborom slušanja kroz mnogo dodatnih servisa i programa.

Europski projekt, tzv. EUREKA 147, za razvoj i ustanovljenje DAB-a, ustanovljen je 1987. godine, kao konzorcij sastavljen od proizvođača, kompanija koje odašilju programe, tehnologa i istraživačkih instituta diljem Europe, kao i s istim sastavom u SAD-u.

U 2007. godini je EUREKA DAB, koji se razvijao petnaestak godina (imao je dugi razvojni put), pouzdani multiservisni digitalni radiodifuzijski sustav, za prijam s mobilnim, prenosivim i stacionarnim prijamnicima, s jednostavnim neusmjerenim antenama. Sustav omogućuje isplativu upotrebu radiokanala, radi na svim radiofrekvencijama (od 30 MHz do 10 GHz i više), a može se upotrebljavati sa zemaljskom (DAB-T), satelitskom (DAB-S), hibridnom (satelitsko-zemaljskom) i kabelskom (DAB-C) radiodifuzijskom mrežom.

Sustav se nastojao izvesti potpuno fleksibilno (multimedijski). On u dodatku s glavnim audioprogramima, koji mogu raditi s raznim mjerama kodiranja zvuka, ima u sastavu i digitalni multipleks sa širokim mogućnostima (koji može uključiti u sustav brojne servise, pridružene audioprograme i videoprograme, kao i programe nezavisnih servisa).

DAB tehnologija (EUREKA 147) je normirana i koordinira sa svjetskim DMB (Digital Multimedia Broadcasting) forumom, koji predstavlja više od 30 zemalja. God. 2006. bilo je oko 1 000 radijskih stanica u svijetu, koje su odašiljale programe DAB tehnologijom. Od tih zemalja manji dio je uveo DAB prije 2000. god., a većina poslije 2005. god.

Izvorni audio signali u DAB prijenosu su kodirani (prema EBU/AES normi) sa 16 bita i uzorkovani s 48 kHz, što uz kompresiju (MUSICAM 1 : 8) iznosi 96 kbit/s, za

Slika4. Načelo kompresije: prag čujnosti ljudskog uha (1) podignut je (4) zbog velike razine tona od 1 kHz (3), koji tako maskira sastavnice drugih tonova (2)

80

60

40

20

00,02 0,05 0,1 0,2 0,5 1 2 5 10 20

1

2

3 4

f /kHz

L dB

Slika5. Signal širine 1,5 MHz, i podjela dijelova programa na 1 536 nosioca, te djelovanje smetnji koje uništavaju mali dio, što se u općoj prijamnoj slici ne primjećuje

1 2 3 4 5 6



Slika6. Načelna blok-shema odašiljača zemaljskoga digitalnoga prijenosnoga sustava DAB-T, u kojem se odašilje signal koji sadrži podatke iz glavnog kanala MSC kanala FIC

A

B

4

6

3

21

5

FIC

MSC

Spektri pojedinih nosioca se preklapaju, ali zbog njihovog ortogonalnog razmještaja mogu se opet sastaviti u prijamniku, bez interferencije.

SFN (Synchronous Frequency Network) je koncept koji osigurava svim odašiljačima, koji pokrivaju određeno područje s istim programima, da rade na istom radiofrekvencijskom kanalu, tj. unutar istoga bloka frekvencija. Svi SFN odašiljači moraju biti sinkronizirani, u odnosu na frekvenciju i vrijeme, a i odašiljana struja bita mora im biti jednaka (tj. u bilo koje vrijeme uvijek se mora odašiljati isti bit).

Što se tiče točnosti frekvencije, razlika u frekvenciji između razno geografski smještenih odašiljača, mora biti na apsolutnom minimumu, reda vrijednosti nekoliko herca na 1 GHz, tj. svi odašiljači moraju biti vezani na zajednički signal referentne frekvencije. Isto tako i rad odašiljača mora biti vremenski sinkroniziran, s točnošću većom od 25 mikrosekunda.

Tako je sustav DAB po širini područja učinkovitiji od analognih sustava, pa omogućuje razmještaj više stanica, uz upotrebu manjeg dijela spektra.

Uz rad u konceptu SFN, sustav DAB na VHF (210…230 MHz), uz 1 536 nosioca u COFDM-u, ima za dobar mobilni prijam brzinsko ograničenje od 200 km/sat.

Iako je u početku razvoja sustav DAB zamišljen kao sustav koji treba omogućiti stacionarni i mobilni prijam zvuka visoke kvalitete, on se u svom dugom razvojnom putu otvorio i za potpuno nove dodatne servise, te postao gotovo multimedijski radio (DMB). U prijenosu drugih vrsta podataka je u prvom redu prijenos slike (stacionarne i pokretne), kao i prijenos raznih drugih informacija koje nisu u vezi sa zvučnim signalima, a sve se prijenose DAB multipleksom.

U osnovnom odašiljačkome programu sustava DAB razlikuje se dvije vrste podataka, koje su sadržane u kanalima PAD i FIC.

PAD (Program Associated Data) je kanal s informacijama, koje se odašilju zajedno s audiopodacima. Područje PAD-a je smješteno na kraju DAB audioodašiljačkoga okvira, a prenose se informacije kao: naslovi pjesama, opis radioprograma, oznake govor/glazba, tekst s elementima grafike, naredbe za prijamnik, i slično.

FIC (Fast Information Channel) je kanal s multipleksiranim podacima, za koje je bitno da im prijamnik može brzo pristupiti. To su razni nezavisni podaci, koji se mogu

prenositi paketno ili kontinuirano, u dijelu prijenosnog okvira sustava DAB. Ako se šalju paketno (prema MPEG 2) šalju se i sve konfiguracijske informacije u glavi paketa, koje su potrebne za demultipleksiranje, to su: vrsta informacije, pozicija u multipleksu, duljina, zaštita od grešaka, itd.

Podaci dodatnih servisa proširenog programa DAB mogu biti vrlo različiti, kao na pr:

Prometne i putničke informacije svih vrsta, preko kanala TMC (Traffic Message Channel), razvijene prema sustavu RDS (Radio Data System). RDS sustav je u analognoj radiodifuziji normiran i odašilje se u podnosiocu odašiljanoga signala FM – UKV radija. To su obavijesti o problemima u prometu, traženju pravaca u gradu (što se prima kao govor ili tekst sa slikom karte na prijamničkom ekranu), informacije o hotelima, lokalnim događajima, parkiranje vozila i stanje garaža, lokacija benzinskih stanica, vijesti o vremenu, traženje preko GPS-a, itd.

Elektroničke novine, koje se mogu prikazati odmah poslije izlaženja, a ako prijamnik ima priključeni PC, mogu se primati u memoriju.

Prijenos slike, uz postupke prema normama MPEG može se za pokretnu sliku postići kompresija i do 200 puta, pa se tako paket signala (audio, video i razni podaci, uz kanalnu zaštitu) može prenositi uz brzinu struje bita od 1,152 Mbit/s, što se bez problema prenosi COFDM tehnikom u 1,5 MHz bloku sustava DAB.

Kanal MSC (Main Service Channel) tvore dva sub-kanala (sl. 6.) od više audio servisa (A) i servisa podataka (B). Svaki signal pojedinih servisa je kodiran posebno (u 1 - A/D pretvaraču) i zaštićen od grešaka (u 2 – kanalnom koderu).

Svi servisi su multipleksirani u glavni kanal MSC (u 3 – multiplekseru), prema određenoj multipleksnoj konfiguraciji.

Izlaz iz MSC multipleksera se kombinira s multipleksiranim servisnim i kontrolnim informacijama (koje dolaze kanalom FIC) u multiplekseru prijenosa (4), koji formira i priprema prijenosne okvire za modulaciju.

Signali iz multipleksera prijenosa idu u modulator COFDM (5) i dalje na izlazne stupnjeve odašiljača (6), koji imaju slijedeće funkcije: prvo se dodatkom visokofrekvencijskog signala (određene frekvencije) formira modulirani nosioc, iza kojega slijedi pojačalo snage, pa pojasni filtar (za sustav DAB je širine 1,5 MHz), i odašiljačka antena.

Zbog vrlo širokog spektra moduliranih digitalnih signala, odašiljači u digitalnom prijenosu, na izlazu moraju imati pojasne filtre s velikom strminom bokova. Najčešće se upotrebljavaju tzv. SAW filtri (Surface Acoustic Wave), tj. filtri s površinskim akustičkim valovima. To su piezoelektrički filtri velike strmine i preciznosti, s faktorom dobrote Q i do 10 000, pa se zbog toga općenito koriste u digitalnoj tehnici.

Frekvencije odašiljanja zemaljskoga DAB-a su uglavnom na područjima Band III, tj. 174…230 MHz, i Band L od 1,452…1,492 GHz, iako frekvencijska shema dopušta rad bilo gdje iznad 30 MHz. Za DAB je predviđeno 0,1…1 kW izlazne odaslane snage.

Satelitski prijenos DAB-a se uglavnom provodi preko satelita DFS KOPERNIKUS, koji je 23,5° istočno, s frekvencijom signala prema Zemlji (down link) od 11 GHz.

Dijelovi sklopova odašiljača i prijamnika u digitalnom radiodifuzijskome lancu nazivaju se analognim i digitalnim, već prema funkciji koju obavljaju. To je povezano s činjenicom da se digitalni prijenos znatnim dijelom izvodi u analognom mediju (od modulatora u odašiljaču do demodulatora u prijamniku), dok su ostali dijelovi prijenosa za digitalnu obradu signala.

Razvoj prijamnika sustava DAB (sl. 7.) prošao je dugi razvojni put prijenosa (oko 10 godina), pa je prijamnik svoj krajnji sklopovski sastav dobio tek poslije 2000. god. Ulazni analogni dio prijamnika je tuner (1) sa superheterodinskim stupnjevima, i to: osjetljivim predpojačalom i stupnjevima za miješanje (jednostrukim za prijam u području Band III, a dvostrukim za Band L). U oba slučaja tvori se signal niske međufrekvencije od 38,912 MHz, koji se zatim digitalizira u A/D pretvaraču, pa se obrada I/Q komponenti (realne i imaginarne komponente fazno moduliranih



Slika7. Načelna blok-shema razrađene varijante prijamnika sustava DAB

A

B

Zv

4

6

321

5

FIC

MSC

1 2 34 5 67 8 9* #0

izvodi dekoder primjenom više algoritama postupka DSP, koji se i inače općenito primjenjuju u prijamniku.

Dio signala iz kanala MSC ide na audiodekoder (4), pa na D/A pretvarač, pojačanje i na zvučnike, a dio iz nezavisnih servisa na izlaz (A) ili iz kanala FIC paketiziranih servisa (6 – demultiplekser paketa, odnosno dekoder podataka) na izlaz (B). Informacije iz obaju kanala idu preko stupnja kontrole (5) na komande i monitor prijamnika (tipkovnica – upravljanje na korisničkom sučelju) prema slici.

Da se poboljša rad prijamnika na njega se može priključiti PC (ako postoji priključak), koji tada preuzima DSP funkcije i ubrzava i pojednostavnjuje njegov rad.

Sustav DAB nije općenito prihvaćen u SAD-u, ponajprije zbog velikoga otpora brojnih malih lokalnih radiostanica, koje smatraju da bi se uvođenjem kvalitetnijeg zvuka sustavom DAB ugrozilo njihovo postojanje. Stoga se prišlo razvoju novih digitalnih radiodifuzijskih sustava uz DAB, prvo razvoju digitalnog prijenosa na dugovalnim, srednjevalnim,

kratkovalnim i ultrakratkovalnim područjima (AM i FM područja), što je u daljnjem razvoju digitalne radiodifuzije učinjeno i u Europi.

Prof. Ivan Jelenčić, dr. sc, rođen je u Zagrebu 1932. godine. Operatorski ispit položio je još 1947. godine. Bio je član Radiokluba Zagreb, a nosio je pozivnu oznaku YU2IP. Za svoj rad u udrugama tehničke kulture nagrađen je priznanjem za Osobite zasluge u širenju tehničke kulture 1957. godine.Do 1966. godine radi u RIZ Zagrebu kao inženjer konstruktor u proizvodnji odašiljača i audio-opreme. Od 1962. godine predavač je i dugogodišnji predstojnik Zavoda za elektroakustiku na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Autor je više udžbenika i skripta te većeg broja znanstvenih i znanstveno-stručnih radova. Danas je aktivan u postdiplomskoj nastavi FER-a.

Prof. Ivan Jelenčić, dr. sc

signala) izvodi u digitalnoj domeni (što ima prednosti za kvalitetu prijama). Zatim slijedi COFDM demodulator (2), pa kanalni dekoder (3 – Viterbi), koji razvrstava modulirane signale iz raznih izvora. Tu funkciju (uz uklanjanje grešaka)



Kalendar Kv natjeCanjaOŽUJAK2008.

1 – 2. 3. 0000-2400 ARRL International DX Contest SSB8. 3. 1400-2000 AGCW QRP Contest CW15. 3. 1600-1700 Požega 2006 CW/SSB15 – 16. 3. 1200-1200 Russian DX Contest CW/SSB22 – 24. 3. 0200-0200 BARTG HF RTTY Contest RTTY29 – 30. 3. 0000-2359 CQWW WPX Contest SSB

TRAVANJ2008.

5 – 6. 4. 1500-1500 SP DX Contest CW/SSB5 – 6. 4. 1600-1600 EA RTTY Contest RTTY12 – 13. 4. 0700-1300 Japan International DX Contest CW12. 4. 1600-1959 EU Sprint Spring CW19. 4. 0000-2359 Holyland DX Contest CW/SSB/DIGI19. 4. 0500-0859 ES Open HF Champinship CW/SSB19. 4. 1600-1959 EU Sprint Spring SSB19 – 20. 4. 2100-0500 YU DX Contest CW26 – 27. 4. 1200-1200 SP DX RTTY Contest RTTY26 – 27. 4. 1300-1259 Helvetia Contest CW/SSB/DIGI

SVIBANJ2008.

3 – 4. 5. 2000-1959 ARI International DX Contest CW/SSB/RTTY10 – 11. 5. 1200-1200 Volta RTTY DX Contest RTTY10 – 11. 5. 1200-1159 CQ-M International DX Contest CW/SSB17 – 18. 5. 1200-1200 His Majesty The King Of Spain Contest CW17 – 18. 5. 2100-0200 Baltic Contest CW/SSB24 – 25. 5. 0000-2359 CQ WW WPX Contest CW

lIPANJ2008.

7 – 8. 6. 1500-1459 IARU Region 1 Fieldday CW14 – 15. 6. 0000-2400 ANARTS WW RTTY Contest DIGI14 – 15. 6. 1500-1500 GACW WWSA CW DX Contest CW21 – 22. 6. 0000-2400 All Asian DX Contest CW28 – 29. 6. 1200-1200 His Majesty The King Of Spain Contest SSB28 – 29. 6. 1200-1200 Ukrainian DX Digi Contest RTTY/PSK3128 – 29. 6. 1400-1400 Marconi Memorial HF Contest CW

arrlPočetak svake godine svakako obilježava serija ARRL-ovih natjecanja. I dok je ARRL RTTY Roundup iza nas, ARRL CW i ARRL SSB upravo dolaze. To je idealna prilika da se popuni kolekcija za neku od ARRL-ovih WAS diploma i uživa u najvećoj aktivnosti američkih radioamatera u godini. ARRL CW: 16 – 17. veljače, ARRL SSB: 1 – 2. ožujak.

najzanimljivija natjeCanja – arrl i CQ WpX

CQWPX Mislite da ste sakupili sve prefikse? WPX uvijek nudi više. U ovom se natjecanju pojavljuju najčudnije pozivne oznake. Neke od prošlogodišnjih poslastica uključuju 5C5Z, 5D5A, 6F75A, CN5W, TO5A, ZM3WW, ZY100S. Svakako je mnogo razloga da se još jednom, posljednjeg vikenda u ožujku, pojavimo u 48-satnom CQ WPX SSB natjecanju. (9A6XX)

kvUREĐUJE: Hrvoje Horvat, 9A6XX

K1PT – antene plešu za vrijeme uragana Wilma


terminTreći puni vikend u ožujku svake godine (15. i 16. 3. 2008.).

vrijemeOd 12.00 UTC u subotu do 12.00 UTC u nedjelju.

frekvencijeOd 1,8 do 28 MHz (bez WARC opsega).

vrsta radaCW ili SSB način rada.

Kategorije- jedan operator, svi opsezi, CW/SSB,- jedan operator, svi opsezi, CW/SSB,

mala snaga (maks. 100 W),- jedan operator, svi opsezi, CW/SSB,

QRP (maks. 5 W),- jedan operator, svi opsezi, CW,- jedan operator, svi opsezi, CW,

mala snaga,

RUSSIAN DX CONTEST

TEKST: Ivo Novak, 9A1AA

- jedan operator, svi opsezi, SSB,- jedan operator, svi opsezi, SSB,

mala snaga,- jedan operator, jedan opseg, CW/SSB

(6 različitih opsega),- više operatora, svi opsezi, jedan predajnik,

CW/SSB,- više operatora, svi opsezi, dva predajnika,

CW/SSB,- prijamni radioamateri (SWL).

Jedan natjecatelj može sudjelovati u dvije različite „jedan operator, jedan opseg“ kategorije. U tom slučaju za svaku kategoriju vodi poseban natjecateljski dnevnik i kao takav dostavlja organizatoru.

Ako natjecatelj u kategoriji “jedan operator, jedan opseg” tijekom natjecanja radi veze i na drugim opsezima, poželjno je da veze s drugih opsega pošalje za cross-cheking provjeru.

posebni uvjetiUporaba DX clustera je dopuštena u svim kategorijama, ali nije dopušteno “samospotiranje”. Dogovaranje veza telefonom, telexom, internetom ili paketom, tijekom i prije natjecanja, strogo je zabranjeno.

Zabranjena je i uporaba drugog pozivnog znaka – kako bi se zadržala radna frekvencija na drugom opsegu, dogovorila veza, izvršilo spotiranje, kao i prebacivanje množitelja na drugi opseg.

novosti u pravilimaPostajama u kategoriji QRP preporuča se da koriste “/QRP” u svom pozivnom znaku.

Elektronički log postaja u kategoriji “više operatora, dva predajnika” mora pokazivati s kojim je predajnikom održana veza.

pravila Kv natjeCanja

terminSSB dio natjecanja se održava posljednjeg punog vikenda u ožujku (29. i 30. 3. 2008.), a CW dio posljednjeg punog vikenda u svibnju (24. i 25. 5. 2008.).

vrijemeOd 00.00 UTC u subotu do 23.59 UTC u nedjelju (48 sati).Postajama u kategorijama „jedan operator” dopušten je rad od maksimalno 36 sati, a periodi odmora ne smiju biti kraći od 60 minuta.

frekvencijeOd 1,8 do 28 MHz (bez WARC opsega). Preporuča se pridržavanje band plana na pojedinom opsegu.

vrsta radaCW ili SSB način rada, ovisno o dijelu natjecanja.

Kategorije:- Jedan operator (jedan opseg ili svi opsezi),

a) velika snaga (maks. 1 500 W),b) mala snaga (maks. 100 W),c) QRP (maks. 5 W),d) assisted (s uporabom DX clustera),e) tribander (jedan element),f) rookie (početnici),

CQ World Wide WpX Contest- Više operatora (svi opsezi, velika snaga)

a) jedan predajnik,b) dva predajnika,c) više predajnika.

raportiRS(T) + redni broj veze koji počinje od 001. Postaje u kategorijama „više operatora” trebaju na svakom opsegu davati zasebne redne brojeve (počevši od 001).

BodovanjeVeze s postajama s drugih kontinenata (DX) vrijede 3 boda na 28, 21 i 14 MHz i 6 bodova na 7, 3,5, i 1,8 MHz.

Veze s postajama iz Europe vrijede 1 bod na 28, 21 i 14 MHz i 2 boda na 7, 3,5, i 1,8 MHz.

Veze s postajama iz 9A vrijede 1 bod, bez obzira na opseg.

množiteljiRazličiti rađeni prefiksi, i to samo jednom tijekom natjecanja, bez obzira na opseg.

rezultatZbroj bodova pomnožen s brojem rađenih različitih prefiksa (množitelja).

nagradeDiplome dobivaju najbolje plasirane postaje u svakoj kategoriji iz svake DXCC zemlje.

Plakete i trofeji dodjeljuju se u pojedinim kategorijama. Listu plaketa i sponzora možete pogledati na web-stranici: http://www.cqwpx.com/plaques.htm.

natjecateljski dnevniciNatjecateljske dnevnike šaljite u elektroničkom obliku (Cabrillo format), a preporuča se i dostavljanje logova e-mailom, osobito za sve koji se žele natjecati za bilo koju diplomu ili trofej.

Logove za SSB dio natjecanja treba dostavljati na adresu: [email protected], dok logove za CW dio natjecanja treba dostavljati na adresu: [email protected].

rok za dostavu logovaNajkasnije do 1. svibnja 2008. za SSB dio natjecanja, odnosno do 1. srpnja 2008. za CW dio natjecanja.

Web-stranicu s detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresi: www.cqwpx.com.

kv


kv

Russian DX Contest – priča koja je počela prije 13 godina, 1994. godine.

U toj priči se pojavilo svega 200-tinjak stanica koje su poslale logove. Tada, u 12-satnom formatu uz loše uvjete i tako malu aktivnost, nitko od tog natjecanja nije očekivao više. Lani ta ista priča prelazi magičnu granicu od 3 000 prijavljenih dnevnika i postaje jedno od najaktivnijih i najzanimljivijih radioamaterskih natjecanja!

Danas više pristiglih dnevnika broje samo nedodirljivi CQ World Wide SSB i CQ World Wide CW. Popularnost ovog natjecanja počinje 1998. godine posljedicom ozbiljne kampanje aktiviranja ruskih radioamatera. Russian DX te godine broji jednak broj prijavljenih dnevnika kao i naš domaći 9A CW u 2006, nešto preko 500 dnevnika iz 50-ak zemalja (dobar dio toga čine ruski radioamateri). Europljane nije trebalo dugo uvjeravati da se uslijed velike ruske aktivnosti i mnoštva “lakih veza s puno bodova” aktiviraju. Već 2001. godine Rusi postavljaju i novi standard – uvode se nove atraktivne kategorije za svakoga. U to su vrijeme postavljaju i najrigoroznije mjere pregleda dnevnika, mnoštvo diploma i plaketa, a izuzetno lijepa i zanimljiva knjižica natjecanja sa zanimljivom statistikom privlači nove natjecatelje.

Natjecanje, u kojem se uz sve to može raditi telegrafijom ili fonijom, dodatan je izbor koji nedostaje mnogim drugim natjecanjima. I dok se Russian DX Contest nekoliko godina unazad predstavljao kao dobro zagrijavanje za CQ World Prefix

ruSSIAN DX CONTEST–NATJECANJEKOJESEVIŠENEPROPUŠTA!

Contest, danas se u njemu unutar 24 sata može odraditi preko 100 različitih DXCC zemalja. Postao je sve, samo ne prednatjecanje WPX-a.Sve više ekspedicija kao termin bira upravo treći vikend u ožujku. Što se pak hrvatskih postaja tiče, Ruski DX Contest smo itekako prepoznali. Odlično rasprostiranje valova prema Ruskoj federaciji na svim KV opsezima garantiraju odličnu zabavu s vrlo visokim brojem veza. U posljednje tri godine, svoje je dnevnike redovito slalo preko 20-ak hrvatskih postaja, a među njima su i veterani ovog natjecanja: Radioklub Pazin (9A7P) postaja sudjelovala je posljednjih 10 godina, Fredi, 9A5KV, ima 8 nastupa i Radioklub “Jan Hus”, 9A5Y, 6 nastupa, od čega svih 6 rezultata među prvih pet u kategoriji!

Najuspješnija godina za naše radioamatere u ovom natjecanju bila je 2007. godina. Davor, 9A1UN, u kategoriji jedan operator, SSB, Darko, 9A5X, u kategoriji jedan operator, CW, te Ivo, 9A1AA, u kategoriji jedan operator, CW, mala snaga, suvereno su osvojili prva mjesta.

Ako još uvijek nemate dovoljno razloga pojaviti se u natjecanju, Rusi su pripremili i pogodnost za osvajanje poznatih diploma. “Russia” i “All Band Russia” za koje biste inače trebali potvrditi veze QSL karticama, postaju dostupne sudjelovanjem i slanjem dnevnika, a točne veze se priznaju za te diplome. Stoga, označite kalendare – 15. do 16. ožujka 2008. od 12 UTC do 12 UTC. Čujemo se u Russian DX Contestu 2008.! (9A6XX)

Natjecateljska komisija moli sve koji imaju mogućnost točnog upisa frekvencije za svaku pojedinu vezu (CAT sistem) da to koriste, kako bi se omogućila što bolja kontrola logova.

RaportiPostaje izvan Rusije daju RS(T) + broj veze koji počinje od 001. Postaje iz Rusije daju RS(T) + dvoslovčanu oznaku oblasti.

BodovanjeVeze s postajama iz Rusije vrijede 10 bodova, veze s postajama iz 9A vrijede 2 boda, veze s postajama iz Europe vrijede 3 boda, dok veze s postajama s drugih kontinenata (DX) vrijede 5 bodova. Veze s postajama na brodu (/MM) nisu množitelji, ali vrijede 5 bodova.

množiteljiRazličite rađene ruske oblasti na svakom opsegu posebno, kao i različite rađene DXCC zemlje na svakom opsegu posebno.

rezultatZbroj bodova (sa svih opsega) pomnožen s zbrojem množitelja (sa svih opsega).

natjecateljski dnevniciNatjecateljske dnevnike šaljite u elektroničkom obliku, a preporuča se Cabrillo format koji se, za ovo natjecanje, može kreirati u većini popularnih contest-log programa. Logovi se mogu poslati i u “papirnatom” obliku na adresu:

RUSSIAN DX CONTEST,P. O. Box 88,119311 MOSCOW, RUSSIA.

rok za dostavu logova45 dana po održanom natjecanju (najkasnije do 7. 5. 2008.).

E-mail adresa za dostavu elektroničkih logova je: [email protected] treba upisati pozivnu oznaku i kategoriju u subject line poruke (“predmet poruke”). Server će Vam automatski potvrditi prijam loga u roku od 48 sati.

Web-stranicu s detaljnim pravilima i rezultatima iz proteklih godina možete naći na adresi: www.rdxc.org/. (9A1AA)

RUSKAABECEDASlovoА Анна, Антон [Anna, Anton] AlphaВ Борис [Boris] BravoС Центр, цапля [Centr, Tsaplya] CharlieD Дмитрий [Dmitry] DeltaЕ Елена [Elena] EchoF Федор [Fedor] FoxtrotG Галина [Galina] GolfН Харитон [Hariton] HotelI Иван [Ivan] IndiaJ Иван краткий, йот [Iot] JullettК Киловатт, Константин [Kilowatt, Konstatin] KiloL Леонид [Leonid] LimaМ Михаил, Мария [Mihail, Maria] MikeN Николай [Nikolay] NovemberО Ольга [Olga] OscarР Павел [Pavel] PapaQ Щука [Shchuka] QuebecR Роман, радио [Roman, radio] RomeoS Сергей [Sergey] SierraТ Тамара, Татьяна [Tamara, Tatyana] TangoU Ульяна [Ul`yana] UniformV Жук, Женя [Juk, Jenya] VictorW Василий [Wasiliy] WiskeyX Знак, икс [Znak] X-rayY Игрек [Igrek] YankeeZ Зинаида [Zinaida] Zulu

Broj0 Ноль [nol ]̀ Zero1 Один [odin] One2 Два [dwa] Two3 Три [tri] Three4 Четыре [tchetyre] Four5 Пять [pyat ]̀ Five6 Шесть [shest ]̀ Six7 Семь [sem ]̀ Seven8 Восемь [wosem ]̀ Eight9 Девять [dewyat ]̀ Nine

Izvor: RDXC.org (u ovom natjecanju znanje ruske abecede može biti od presudne važnosti).


Nakon nešto više od mjesec dana po održanom 9A CW natjecanju i

2 tjedna od isteka roka za slanje dnevnika, spremni smo vam predstaviti prijavljene rezultate (u potpunosti ih možete prolistati na novim web stranicama našega jedinog međunarodnog natjecanja, www.9acw.org, po izlasku ovog broja časopisa). Broj zaprimljenih dnevnika u razini je s lanjskim – otprilike 550, a poveći broj 9A postaja, koji se osjetio i na opsezima nakon obrade papirnih logova, prvi će put preći brojku 50. Uzimajući u obzir gotovo neznatan broj veza na 15 i 10-metarskim opsezima novi prijavljeni rekordi hrvatskih postaja u kategoriji jedan operator, svi opsezi, velika snaga, te u kategoriji više operatora, ipak daju naslutiti kako je aktivnosti na donjim opsezima bila odlična. Davor Kucelin, 9A1UN, radeći s lokacije Radiokluba Poreč, 9A1P, prijavio je 1 703 520 bodova, adečki iz Radiokluba Varaždin, 9A7A, 1 655 276 bodova. Konkurencija za vodeće u ovim najuglednijim kategorijama nije bila jako raspoložena, te ni službeni rezultati ne bi smjeli utjecati na odluku o prvom mjestu.

U najpopunjenijoj kategoriji hrvatskih stanica, jedan operator, svi opsezi, mala snaga, također bez konkurencije, premoćno najbolji rezultat prijavljuje Ivo, 9A1AA, radeći s lokacije Radiokluba Belišće s prijavljenih 668 150 bodova.

U kategorijama vezanim uz jedan opseg na sedmici se okušalo najviše – 6 različitih postaja iz Hrvatske. Što se stranaca tiče u kategoriji jedan operator, velika snaga, najbolji rezultat prijavio je Valery Komarov, RD3A, s 895 878 boda, a u više operatora dominantno najbolji prijavljeni rezultat ekipe iz Niša, YT5TT, s 571 296 boda.

Kategorija s najviše sudionika i u konkurenciji stranaca sa 156 pristiglih dnevnika je kategorija jedan operator, mala snaga, a pobjedu će u toj kategoriji prema svemu sudeći uzeti Nikolai Pogrebnyak,

prijavljeni rezultati 9a CW natjeCanja

TEKST: Hrvoje Horvat, 9A6XX

UN3M, s prijavljena 557 480 boda. I kod stranaca najaktivniji opseg je 7 MHz i 76 pristigla dnevnika u nekoj od kategorija na tom opsegu.

U nastavku donosimo prva tri prijavljena mjesta u najzanimljivijim kategorijama hrvatskih i stranih postaja.

HRVATSKEPOSTAJEVišeoperatora 9A7A 1 655 276 9A7B 999 810 9A7T 844 928

Jedanoperator,sviopsezi,velikasnaga 9A1UN 1 703 520 9A7V 956 218 9A3MR 636 740

Jedanoperator,sviopsezi,malasnaga 9A3B 668 150 9A4QV 378 252 9A5CW 359 394

STRANEPOSTAJEVišeoperatora YT5TT 571 296 RK9QWZ 161 355 RK3AWK 71 166

Jedanoperator,sviopsezi,velikasnaga RD3A 895 878 HA8JV 791 802 UA3MIF 641 700

Jedanoperator,sviopsezi,malasnaga UN3M 557 480 RA9AP 457 990 S56A 284 400

rezultati Kv natjeCanja

rezultati 9a postaja Kategorija Poz. oznaka Veza Bodova Množ. Rezultat SO 40m CW 9A4MF 93 279 16 4 464 SO 80m CW 9A3TU 68 204 16 3 264 SO 160m PHONE 9A5KV 39 117 16 1 872 SO TB MIX 9A3B 393 1 179 46 54 234 SO TB MIX 9A5Z 60 180 27 4 860

SOTB–jedan operator, tri opsega (po osobnom izboru) je nova kategorija uvedena 2006. godine i odmah je postala vrlo popularna jer omogućava ravnopravno natjecanja i za postaje koje, zbog svog zemljopisnog položaja, teže mogu ostvarivati veze s postajama iz Poljske, bilo na nižim ili na višim bandovima.

osvajači plaketa i trofeja u 2007. godini Kategorija Poz. oznaka MOAB MIXED. World (izvan SP) RO6F SO 40M CW. World (izvan SP) OH6M SO 80M CW (izvan SP) LY3BB SOAB CW HP. World (izvan SP) UA4LU SOAB CW LP. Europe (izvan SP) RU4SS SOAB MIXED HP. Europe (izvan SP) RA1AGL SOAB MIXED HP. World (izvan SP) RG3K SOAB MIXED LP. Europe (izvan SP) OK1MBP SOAB MIXED LP. World (izvan SP) RL9AA SOAB PHONE HP. World (izvan SP) RA4HTX SOTB MIXED. Europe (izvan SP) UW5Q

U natjecanju koje svake godine organizira poljski SP DX klub za 2007. godinu

je pristiglo 1 220 natjecateljskih dnevnika iz 66 zemalja. Najviše sudionika je bilo iz Poljske, čak 562 (!), a slijede ih europski dio Rusije sa 101 sudionikom, 60 iz Njemačke, 52 iz Ukrajine, 41 iz SAD-a, itd. Iz 9A samo je pet postaja poslalo svoje logove za ovo, svake godine, sve zanimljivije natjecanje.

Organizatori se trude podići broj sudionika na što veću moguću razinu osiguravanjem svake godine sve većeg broja plaketa i trofeja, te brzom obradom logova i pravovremenom objavom rezultata. Mislim da broj od 562 sudionika iz zemlje organizatora dovoljno govori o ozbiljnosti ovoga natjecanja. Pravila natjecanja napisana su na desetak stranih jezika, pa tako i na hrvatskom jeziku, a možete ih naći na web adresi: www.spdxcontest.info/reg/reg_t9.html.Odnedavno, nova web adresa na kojoj možete naći sve podatke o SP DX natjecanju je www.spdxcontest.info, dok na web stranici www.spdxc.org/en/ možete pronaći sve informacije o radu SP DX kluba.

sp dX Contest 2007


kv


kv

Jedno od, nakon CQ WW-a, najpopularnije svjetsko natjecanje, RSGB IOTA, 2007.

godine održano je u vrlo lošim uvjetima na opsezima 10 i 15 m. Uvjeti na nižim bandovima su bili uobičajeni za sredinu ljeta, ali ovoga puta nije bilo grmljavinskog nevremena kao 2006. godine.

Prošlogodišnje natjecanje bit će zapamćeno kao do sada najuspješnije za natjecatelje iz Hrvatske. Naime, hrvatske postaje i naše kolege-gosti iz drugih država Europe, koji su bili u “lijepoj našoj” u portablu za ovo

REzUlTATINATJECANJArSGB IOTA 2007

POSTAJESKONTINENTA

svijet sou miX 24h hp Mj. Poz. oznaka Veza Množ. Rezultat 1. UW2M 1 877 355 4 648 725 2. OH4A 2 073 320 4 451 520 3. RG3K 1 546 319 3 519 846

svijet sou miX 24h lp 1. LY9A 1 201 349 3 849 819 2. YT2A 398 303 1 576 206 3. UW8SM 681 229 1 322 475 66. 9A5YY 45 24 11 592

svijet sou miX 12h hp 1. 9A5E 1 304 232 2 174 304 2. LY6M 627 285 2 020 365 3. UT5UGR 1087 231 1 881 495

svijet sou miX 12h lp 1. HA1CW 567 208 1 110 096 2. RU4SS 315 169 693 069 3. DK5DQ 457 171 685 881 5. 9A5KV 509 109 370 491

svijet soa miX 12h hp 1. OH6NIO 760 220 1 383 360 2. YL9T 707 131 655 131 3. UV5U 542 139 519 582 11. 9A4KW 101 71 85 413

svijet sou CW 24h hp 1. RD3A 1 691 243 2 498 283 2. OL6P 1 071 237 1 953 117 3. RA3UT 969 162 1 026 918

svijet sou CW 24h lp 1. YL2PQ 1 307 164 1 264 932 2. US5XD 397 225 1 212 975 3. LZ4UU 416 213 1 183 428 21. 9A2TN 214 125 351 750

svijet soa CW 24h hp 1. DL4CF 828 152 848 160 2. RN3BD 893 149 844 383 3. LY2IC 429 149 585 123

svijet soa CW 24h lp 1. 9A3B 665 201 1 134 243 2. HA8KW 542 206 1 074 084 3. DM3PKK 437 136 507 960

svijet sou ssB 24h lp 1. SP4XQN 713 143 830 973 2. IW3SSA 452 167 745 488 3. PD1DX 746 135 656 910 6. 9A4SS 258 130 411 060 11. 9A6AJ 272 98 259 896 23. 9A3QB 150 60 84 600

svijet sou ssB 24h hp 1. SP9LJD 1 398 224 2 678 592 2. DL4MCF 1 242 235 2 488 650 3. IN3VVK 1 286 242 2 452 428

svijet soa ssB 12h lp 1. IZ2FOS 714 124 640 584 2. DK3RA 172 88 168 960 3. UT9MZ 235 62 127 038 13. 9A2TX 55 21 12 033

LegendaIOTA – postaje s otoka,SVIJET – postaje s kopna,SOU – jedan operator, bez asistencije (DX Clustera),SOA – jedan operator, s asistencijom

(upotreba DX Clustera),FIX – stalne postaje, DXPN – DX ekspedicija,HP – velika snaga,LP – mala snaga.

POSTAJESOTOKA

iota fiX ms hp Mj. Poz.oznaka IOTA Otok Veza Množ. Rezultat 1. DR6IOTA EU129 Usedom 2 980 567 12 308 436 2. RI1CA EU133 Kotlin 2 923 470 8 661 630 3. OH2U/5 EU140 Kuorsalo 2 738 406 6 945 036 15. 9A7B EU016 Brač 1 165 198 1 471 338

iota fiX ms lp 1. 9A8RR EU016 Korčula 2 089 404 5 513 388 2. TM7C EU064 Noirmoutier 1 634 297 3 359 070 3. PC6IOTA EU038 Texel 1 411 277 2 681 637

iota dXpn ms hp 1. IB0/OM0C EU045 Ventotene 2 988 523 10 688 028 2. M0C EU011 St.Marys 3 052 522 10 185 264 3. UU7J/p EU180 Kosa Tuzla 2 609 487 8 580 453

iota dXpn ms lp 1. 9A7T/p EU136 Trstenik 1 727 388 5 208 900 2. EM5F EU182 Akudinov 1 925 311 3 897 141 3. CQ7P EU167 Pessegueiro 1 638 299 3 173 586 12. 9A9Z/p EU170 Pašman 970 90 470 340

iota dXpn sou miX 24h hp 1. IS0/OM3LA EU024 Sardinia 2 717 257 4 506 495 2. OH9A EU173 Sandstrom 2 262 277 3 927 306 3. 9A6A EU016 Hvar 1 718 221 2 183 922

iota fiX sou miX 12h lp 1. EA6DD EU004 Mallorca 694 102 440 028 2. EI4CF EU115 Ireland M.I. 628 101 336 936 3. EI5DI EU115 Ireland M.I. 464 100 278 400 4. 9A/HA3NU EU170 Vir 607 68 215 220 21. 9A3BW EU016 Brač 40 10 2 200

iota dXpn sou miX 12h Qrp 1. 9A/HA2VR/p EU170 Pašman 191 80 146 640

iota dXpn sou ssB 24h lp 1. SV1QN/8 EU049 Samos 436 89 267 000 2. RU3SD/1 EU147 Sev Kolovar 412 37 69 264 3. 9A/OM3CYZ EU136 Lošinj 175 49 62 181

iota dXpn sou ssB 12h lp 1. SV9/SV8DTL EU015 Crete 538 48 130 464 2. MM0LSB/p EU010 G.Bernea 154 53 80 454 3. MM0OVL/p EU008 Mull 136 41 61 992 5. 9A8A/p EU110 Sestrica Vela 95 17 9 945

iota dXpn sou CW 24h lp 1. 9A/VE3ZIK EU170 Zlarin 1 289 164 1 200 972 2. UR5FEL/p EU179 Berezin 1 192 135 821 340 3. DA0UBOOT EU128 Fehmarn 1 130 102 568 908

iota dXpn sou CW 12h hp 1. 9A6NL EU170 Pašman 862 110 500 940 2. 9A/HA6PS EU170 Pašman 703 91 363 363

iota dXpn sou CW 12h lp 1. SP4JWR/1 EU132 Wolin 544 161 705 180 2. J48NAR EU174 Thasos 962 130 691 860 3. SQ4GXE/1 EU132 Wolin 472 146 548 376 11. 9A/S54O EU 136 Lošinj 365 62 135 594

iota dXpn sou CW 12h Qrp 1. OZ7BQ/p EU171 Fur 271 52 87 828 2. 9A/HA7JJS EU170 Pašman 212 41 46 248 3. SM5FEX/2 EU135 Ledsk 145 28 25 284

iota fiX sou CW 12h lp 1. DL5KUD EU057 Ruegen 501 130 508 950 2. G3LZQ EU005 G. Britain 244 100 207 600 3. G3RSD EU005 G. Britain 505 71 176 577 8. 9A2VN EU136 Krk 99 70 95 550

natjecanje, osvojile su sedam prvih mjesta u svjetskom plasmanu u svojim kategorijama. Od postaja koje su radile s otoka to su: ekipe 9A8RR i 9A7T/p, Gyula, 9A/HA2VR/p, Zrinko, 9A/VE3ZIK, i Laci, 9A6NL, dok su među “kontinentalcima” najbolji u svojim kategorijama bili Robert, 9A5E, i Ivo, 9A1AA (kao 9A3B). Vrlo dobre rezultate postigli su i Petar, 9A6A, Mark, 9A8A, Alfred, 9A5KV, Stjepan, 9A4SS, i Sanjin, 9A2VN, koji su se plasirali u top-ten u svojim kategorijama. Vrijedan je i podatak da je organizator natjecanja primio 19 logova od postaja

iz Hrvatske i 7 logova od “gostujućih” operatora, ukupno 26 logova iz 9A. Svima iskrene čestitke na postignutim rezultatima.

Kompletne rezultate možete pogledati na web stranici: http://iotacontest.com/contest/iota/2007/finalScore.php. (9A1AA)


U prošlogodišnjem CW dijelu natjecanja naši natjecatelji poslali

su 13 natjecateljskih dnevnika. U dosta lošim uvjetima prostiranja na opsezima ostvareni su vrlo dobri rezultati. Europski pobjednici u svojim kategorijama su Braco, 9A7R, i ekipa iz Varaždina, 9A7A.

U prošlogodišnjem phone dijelu natjecanja organizatori su primili 1 283 loga iz SAD-a i Kanade što je gotovo isti broj logova kao i 2006. godine. Postaje izvan SAD-a i VE su poslale 880 logova što je za 6% manje u odnosu na 2006. godinu.

Uvjeti su bili u skladu s minimumom 23. solarnog ciklusa: najlošiji na 10 metara, koji je bio zatvoren za SAD, dosta dobri na 15, 20 i 40 metara, te vrlo dobri na 80 metara. F6CTT je ostvario i novi europski rekord na 80 m. Najpopularnija “single band” kategorija je SO 20 metara. 15 metara je u porastu u odnosu na veliki pad aktivnosti

ARRL INTERNATIONAL DX CONTEST 2007 CW

ARRL INTERNATIONAL DX CONTEST 2007 phONE


europski plasman Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. SO AB HP OK5R (op. OK1RI) 2 031 810 2 882 239 SO AB LP CT6A (op. CT1ILT) 1 425 525 2 075 233 SO AB QRP HB9BMY 153 816 442 117 SO 160 m ON4UN 37 023 301 42 SO 80 m M5X (op. G4TSH) 150 852 967 53 SO 40 m HB9FAP 238 773 1 349 60 SO 20 m OH8X (op. OH8SR) 252 225 1 475 58 SO 15 m 9A7R 106 272 738 49 SO AB Assisted OE4A (op. OE1EMS) 1 463 448 2 248 221 MO SINGLE TX TM6M 2 517 375 3 425 249 MO TWO TX 9A7A 2 336 487 3 401 232 MO MULTI TX OM8A 2 711 694 3 782 243

rezultati 9a postaja Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. SO AB LP 9A5AQA 32 562 162 67 SO AB LP 9A2EY 13 230 105 42 SO AB LP 9A5ANB 9 804 86 38 SO AB LP 9A8A 4 830 46 35 SO 15 m HP 9A7R 106 272 738 49 SO 20 m HP 9A5W 211 410 1 215 58 SO 20 m HP 9A3B (op. 9A1AA) 77 910 530 49 SO 20 m HP 9A3VM 57 771 393 49 SO 80 m HP 9A2VR 24 282 213 38 SO 160 m HP 9A7D 297 11 9 SO AB Assisted 9A3TU 28 764 141 68 SO AB Assisted 9A5ZP 6 399 79 27 MO TWO TX 9A7A 2 336 487 3 401 232

Operatori na postajama u kategorijama više operatora: 9A7A: 9A2X, 3TR, 3OS, 5X, 7V.

Nikola, 9A5W, radeći na 20 metara osvojio je 5. mjesto u svijetu i 3. u Europi.

Rezultate svih natjecanja u organizaciji ARRL-a možete naći na web stranici www.arrl.org/contests/results/.

2004. godine, dok se broj natjecatelja na 160, 80 i 40 metara blago povećava.

Naši su natjecatelji poslali 11 natjecateljskih dnevnika. Najbolji je rezultat ostvarila ekipa 9A7A osvajanjem 2. mjesta u svijetu u kategoriji “više operatora, više predajnika”. 9A5E, Robert, plasirao se na 2. mjesto u Europi na 15 metara, dok se Emil, 9A9A, plasirao na 5. mjesto u Europi kao 9A1A na 20 metara.

Rezultate svih natjecanja u organizaciji ARRL-a možete naći na web stranici www.arrl.org/contests/results/. (9A1AA)

rezultati 9a postaja Kategorija Poz. oznaka Veza Množ. Rezultat MO AB MIX 9A4D 565 54 30 510 SO AB QRP 9A2EY 105 21 2 205 SO AB CW LP 9A5PV 170 32 5 440 SO AB MIX HP 9A3B 314 46 14 444 SO AB SSB LP 9A4VV 228 29 6 612 SO SB SSB 9A7K 267 12 3 204

Legenda MO - više operatoraSO - jedan operatorAB - svi opseziMIX - obje vrste rada (cw i phone)LP - mala snagaHP - velika snaga

Svake godine, drugog punog vikenda u veljači, održava se

Dutch PACC kontest. Prošle, 2007. godine, uvjeti na 15 i 20 metara su bili izuzetno loši za rad s postajama iz Nizozemske. U zadnjih nekoliko godina u natjecanjima se može osjetiti znatno povećanje broja novih radiooperatora i pravo je zadovoljstvo, ako vam to uvjeti dopuste, uživati u vrlo kvalitetnom radu “novopečenih” nizozemskih radioamatera.

Natjecanje je također i prava prilika za sve “lovce na prefikse” i ljubitelje lijepih diploma. Sve informacije o ovome natjecanju možete naći na web stranici: www.dutchpacc.com/. (9A1AA)

pACC 2007

kv

9A1P lokacija


kv

europski plasman Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. SO AB HP OK5R (op. OK1RI) 2 561 835 3 665 236 SO AB LP OM5CD 467 550 1 039 151 SO AB QRP F5BEG 65 026 255 85 SO 160 m CU2AF 21 696 226 32 SO 80 m F6CTT 204 156 1 284 54 SO 40 m TM9R (op. F5FLN) 208 449 1 219 58 SO 20 m MI0LLL 397 542 2 245 60 SO 15 m IR4M (op. IK3QAR) 137 694 866 54 SO AB Assisted EA7RU 1 138 626 2 074 186 MO SINGLE TX CU2A 3 560 214 4 580 262 MO TWO TX TM6M 3 157 680 4719 227 MO MULTI TX OE4A 2 324 316 3554 221

rezultati 9a postaja Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množ. SO AB LP 9A3QB 162 9 6 SO 15 m HP 9A5E 135 450 903 50 SO 15 m HP 9A5KV 40 182 362 37 SO 20 m HP 9A1A (op. 9A9A) 355 947 2 011 59 SO 20 m HP 9A5D 174 249 1 019 57 SO 20 m HP 9A7D (op. 9A3HX) 48 360 310 52 SO 20 m HP 9A5YY 252 12 7 SO 20 m HP 9A5AQA 189 9 7 SO 80 m HP 9A3TU 210 10 7 MO SINGLE TX 9A8M 441 441 1 029 143 MO MULTI TX 9A7A 2 125 242 3 506 206

Operatorinapostajamaukategorijamavišeoperatora: 9A8M: 9A3XU, 9A3XV, 9A7CQ, 9A7DM, 9A5ABO, 9A7A: 9A2X, 9A3TR, 9A3OS, 9A5X, 9A7V.

Loši uvjeti na višim opsezima u 23. sunčevom ciklusu, “potjerale”

su natjecatelje da se više zabave izradom antena za niže opsege, pa tako i za top band. Rezultat toga je porast broja natjecatelja u CQ WW 160M.

U 2007. godini u CW dijelu natjecanja logove je poslalo 14 postaja iz 9A, što je porast od gotovo 50% u odnosu na 2006. godinu kada je bilo poslano samo 9 logova. Dobre rezultate u svojim kategorijama ostvarili su 9A2AJ, 9A1A i 9A7A, ali ni preko 1 000 veza nije bilo dovoljno za top ten plasman.

U phone dijelu natjecanja logove je poslalo 6 postaja iz 9A. Dobar rezultat ostvario je samo 9A2VR, ali ponovo bez plasmana u top ten. (9A1AA)

Nedavno održan CQ 160 m CW priuštio je sudionicima pravi 160-metarski užitak.

Dobro rasprostiranje, koje se i očekuje za ovaj dio sunčeva ciklusa, kao i velika aktivnost, napravili su svoje. Prijavljeno je mnoštvo iznimnih rezultata, primjerice “izvanserijski” europski rekord 4O3A ekipe, koja je prijavila 2 026 veza i 1 700 595 bodova u najzanimljivijoj kategoriji, onoj s više operatora. Za sada drži i prvo mjesto u svijetu. Prema svemu sudeći, “past će” i novi hrvatski rekord u istoj kategoriji. Franc, S59AA, i Tine, S50A, pridružili su se Tomu, 9A2AA, na svjetioniku na Dugom otoku. Radeći s 3 kosa dipola i dva 300 metarska beveraga prijavili 1 644 veze i 1 435 000 bodova. U kategoriji jedan operator, svijetom i dalje vlada VY2ZM s Prince Edward otoka na atlantskoj obali Kanade. Ovog je puta iza slušalica bio Bill, W4ZV, koji s prijavljenih 1 787 veza i 1 632 512 bodova daleko bježi Vicu, G4BYG, koji je radeći kao M2D sakupio 1 567 veza i 1 180 718 bodova. Prema najpoznatijoj web stranici za dobrovoljnu objavu prijavljenih rezultata, 3830(http://lists.contesting.com/_3830), u kategoriji jedan operator, nijedan Hrvat nije prijavio svoj rezultat. Ovo je dobra najava za zadnji vikend u veljači kada na red dolazi SSB dio ovog zanimljivog natjecanja. (9A6XX)

CQ WW 160M DX CONTEST 2007

Komentar na CQWW 160 m CW 2008

SSB–REzUlTATI9APOSTAJA Poz. oznaka Kategorija Rezultat Veza W/VE DXCC 9A2VR SOHP 227 103 717 7 54 9A2DQ SOHP 149 580 463 11 49 9A6KET SOLP 74 424 346 1 41 9A7D SOLP 49 392 226 0 42 9A3QB SOLP 45 3 0 3 9A0R MO 10 808 77 0 28

CW–REzUlTATI9APOSTAJA Poz. oznaka Kategorija Rezultat Veza W/VE DXCC 9A2AJ SOHP 615 825 1 041 27 78 9A2VR SOHP 138 580 409 3 62 9A3KS SOHP 73 962 212 3 60 9A5AQA SOLP 101 915 363 1 54 9A1AA SOLP 72 588 183 11 58 9A7D SOLP 64 368 226 1 53 9A4QV SOLP 43 840 220 0 40 9A3TU SOLP 31 356 161 0 39 9A2BW SOLP 16 296 120 0 27 9A2FW SOLP 14 391 109 0 27 9A1A MO 927 850 1 426 34 76 9A7A MO 789 705 1 273 32 77 9A7T MO 265 440 626 16 63 9A1ACD MO 94 016 360 0 52

SSB–SVJETSKIPlASMAN

jedan operator, velika snaga 1. SN3R 438 396 2. LN9Z 408 947 3. IV3OWC 365 070 4. SP7MTF 361 920 5. IZ4DPV 351 588jedan operator, mala snaga 1. HG3DX 248 948 2. DJ9A 185 500 3. VA3DX 125 244 4. Z35W 100 372 5. YO5OEF 92 923jedan operator, Qrp 1. KP4KE 219 744 2. S57SU 65 856 3. VE3SHL 38 829 4. W4TMR 26 091 5. N8IE 24 549više operatora 1. C6ANM 466 700 2. HG8DX 461 748 3. UA2FW 426 904 4. 4O1A 388 500 5. S56P 352 500

CW–SVJETSKIPlASMAN

jedan operator, velika snaga 1. EA8EA 1 892 500 2. CU2A 1 838 992 3. GM3POI 1 311 142 4. SO2R 1 003 884 5. S53F 931 470jedan operator, mala snaga 1. VE3DO 479 560 2. W8/T98T 353 248 3. YT1VP 351 645 4. TA2RC 333 816 5. VE3NE 331 350jedan operator, Qrp 1. KP4KE 224 544 2. OM4KW 197 142 3. S54AAF 135 211 4. DF3KV 91 202 5. UY5VA 68 264više operatora 1. CN2A 3 082 880 2. PJ2T 2 047 480 3. VY2ZM 1 977 697 4. CT3FN 1 317 232 5. ON4UN 1 300 388

HRS je za potrebe časopisa otvorio novu e-mail adresu na koju možete slati priloge.Ona glasi: [email protected].

HRS


Organizatornatjecanja je Hrvatski radioamaterski savez (HRS), a suorganizatori u pojedinim periodima su neki od hrvatskih radioklubova.

SudioniciPravo sudjelovanja u natjecanju imaju sve licencirane postaje iz Republike Hrvatske i iz zemalja članica IARU-a.

TerminodržavanjanatjecanjaNatjecanje se u 2008. godini održava u 11 perioda (jedan period svakoga mjeseca) počevši od siječnja 2008. i zaključno s periodom u studenom 2008. godine. Termin svakog od 11 perioda je treća nedjelja u mjesecu.

VrijemeodržavanjanatjecanjaOd 0700 do 1200 UTC.

FrekvencijeNatjecanje se održava samo na 2-metarskom VHF području, od 144 do 145,575 MHz sukladno band-planu 1. regije IARU-a.

Kategorije a) jedan operator – sve vrste rada, b) više operatora – sve vrste rada, c-1) samo FM vrsta rada – jedan operator, c-2) samo FM vrsta rada – više operatora, d) YL, e) postaje izvan 9A – sve vrste rada, f) postaje izvan 9A – samo FM.

Klupske postaje koje rade svim vrstama rada mogu raditi isključivo u kategoriji više operatora.

VrsteradaDopuštene vrste rada su CW, SSB i FM prema postojećemu band planu 1. regije IARU-a. Veze ostvarene refleksijom od Mjeseca (EME), meteorskih tragova (MS), preko satelita, transpondera ili repetitora, kao i “cross-band” veze, ne priznaju se.

Dopuštenasnagapredajnika mora biti u skladu sa snagom navedenom u Dozvoli za rad radioamaterske postaje.

raportiTijekom natjecanja obavezna je izmjena raporta po RST skali, rednoga broja veze (koji u svakomu periodu počinje od 001) i WW lokatora.

VHFNATJECANJE9A ACTIVITY CONTEST 2008.

pravila uKv natjeCanja

BodovanjeSve veze boduju se po načelu 1 kilometar = 1 bod. Tijekom natjecanja (pojedinoga perioda) dopuštena je samo jedna veza s istom postajom, bez obzira na kategoriju i vrstu rada. Duple veze obavezno moraju biti uvedene u dnevnik, jasno označene i bodovane s nula bodova.

NatjecateljskidnevniciNatjecateljski dnevnici vode se u standardnom obliku, sa svim potrebnim podatcima veze: nadnevak, vrijeme (po UTC-u), pozivna oznaka korespondenta, vrsta rada, predani raport i redni broj veze, primljeni raport i redni broj veze, WW lokator korespondenta, ostvareni QRB u kilometrima.

zbrojnilisttreba biti u standardnom obliku s vidljivo označenom kategorijom, WW lokatorom iz kojega je rađeno, izjavom o pridržavanju pravila natjecanja i hamspirita (podaci se unose u zaglavlje EDI datoteke).

Logovisedostavljajuisključivouelektroničkomobliku(EDIformat).

Oduzimanjebodova,diskvalifikacija i sve moguće sporne situacije rješavat će

se sukladno naputku o pravilima UKV natjecanja 1. regije IARU-a.

Konačnirezultatnatjecanjadobije se zbrajanjem ostvarenih rezultata iz rađenih perioda natjecanja. U završnomu plasmanu natjecanja naći će se sve postaje koje su sudjelovale unajmanje3(tri)periodanatjecanja.

DostavljanjenatjecateljskihdnevnikazapojediniperiodDnevnike natjecanja 9A Activity contesta treba dostavljati na slijedeće adrese:- UKVrobot:

www.hrvhf.net (rubrika “Contest” -> Upload EDI),

- HRS-ov9A activitykoordinator: - poštom: Hrvatski radioamaterski

savez, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb, - e-mailom: [email protected].

Rokzadostavljanjenatjecateljskihdnevnikaje najkasnije 8 dana po održanome natjecanju (periodu). Za pošiljke poslane HP-om vrijedi žig pošte.ObradadnevnikaiobjavarezultataZa izradu rezultata pojedinih perioda odgovoran je HRS-ov koordinator za 9A activity natjecanje. Sve sporne detalje, ako za to postoji osnova, rješavat će Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Rezultati natjecanja bit će objavljeni u Radio HRS-u kao i na web stranicama HRS-a (www.hrvhf.net).

napomenaSvim organizatorima pojedinih perioda natjecanja preporučuje se korištenje HRS-ovog UKV robota za obradu natjecateljskih dnevnika, usklađivanje kategorija, izbacivanje bonus bodova i obaveze rada postaje organizatora. Prihvaćanjem ovog naputka osigurava se transparentnost natjecanja, ubrzava obrada i objava rezultata te se natjecanje više približava pravilima 1. regije IARU-a.

NagradenatjecateljimaPeharom (ili plaketom) i diplomom bit će nagrađene po tri prvoplasirane postaje u svim kategorijama. Diplomom će biti nagrađene postaje izvan 9A koje su sudjelovale u natjecanju i dostavile svoj natjecateljski dnevnik iz najmanje tri perioda. (9A4FW)

ukv UREĐUJE: Željko Dražić-Karalić, 9A4FW

9A5EX – novi sustav, JN75US, 540 m/Asl, Samoborsko gorje


Sezona UKV natjecanja, koja je iza nas, bit će zapamćena po nekoliko zanimljivosti.

Bila je to sezona u kojoj je znatno porastao broj hrvatskih postaja u svim natjecanjima. “Trgnuo se” hrvatski jug, dnevnici postaja su se, po prvi puta, zaprimali samo u elektronskom obliku (EDI datotekama), potpuno je automatiziran prijam i obrada natjecateljskih dnevnika na UKV robotu pa su natjecateljske ekipe mogle uživo pratiti svoj rezultat. Također, hrvatske su postaje ostvarile nekoliko izvrsnih rezultata u natjecanjima 1. regije IARU-a, održano je prvo mikrovalno natjecanje pod nazivom 9A microwave contest, ponovo su učestale primjedbe na QRM u natjecanjima, itd.

Najveća je novost u prošloj sezoni bila pokretanje 9A VHF/UHF/SHF portala i uvođenje UKV robota za prijam i kontrolu natjecateljskih dnevnika na internet adresi www.hrvhf.net. Robot je službeno započeo s radom u prošlogodišnjem izdanju Proljetnog HRS-ovog kupa. U prvih nekoliko natjecanja, njegova je primjena izazvala sitnije probleme natjecateljima pri slanju dnevnika, a najveći su se problemi javljali kod neispravnih EDI zaglavlja. Kako je sezona odmicala, tako su se i problemi smanjivali pa je pred kraj sezone više od 90% postaja svoje dnevnike uspješno slalo izravno na robota.

S velikom radošću gledamo na grafikon s pristiglim dnevnicima hrvatskih postaja u natjecanjima na frekvencijama iznad 30 MHz u periodu od 2003. do 2007. godine, jer se broj zaprimljenih dnevnika višestruko povećao. Velikim povećanjem aktivnosti počele su i prve ozbiljnije primjedbe na smetnje, korištenje izlazne snage veće od one koju postaja ima upisanu u dozvoli, dopisivanje veza, rad s portabl lokacija bez naglašavanja “/P” i sl.

U sezoni iza nas se, po prvi puta, jedna hrvatska postaja približila čarobnoj brojci od 300 000 bodova u jednom UKV natjecanju. To je uspjelo postaji 9A5Y iz Daruvara s ostvarenih 295 839 bodova u Hrvatskom ljetnom kupu. Isti je Klub prošle godine osvojio i prvo mjesto u natjecanju Alpe adria VHF (kategorija A, EU plasman), te izvrsno deseto mjesto u natjecanju IARU R1 VHF.

Prošlu sezonu obilježila je i povećana aktivnost hrvatskih postaja na frekvencijama iznad 1 GHz, pa je HRS

na “Krilima” stare počinje nova uKv sezona

po prvi puta organizirao natjecanje 9A microwave contest. Povećanje aktivnosti na mikrovalovima je pokrenulo i nabavku prva dva radio-fara za frekventni opseg 10 GHz. Nakon što su radio-farovi i antene u rujnu stigli iz Njemačke, Julije (9A2YO) je izradio dva identifikatora za njih i proslijedio ih Zlatku (9A2SB), na čijem su radnom stolu ubrzo smješteni u odgovarajuća kućišta i pušteni u probni rad. Kako je mikrovalna sezona već završila, postavljanje radio-farova na njihove stalne lokacije na Psunju i Ličkoj plješivici smo odgodili za proljeće 2008. godine.

Nema sumnje da je protekla UKV sezona bila prepuna lijepih i nešto malo manje lijepih trenutaka pa ću u nastavku teksta pokušati upozoriti na uočene primjedbe i nedostatke, kako bi ih u novoj sezoni, koja je pred nama, bilo što manje.

Zimski period je poznat kao “mrtva sezona” na UKV-u pa ga, u nedostatku aktivnosti na bandu, iskoristite za servis i izradu novih antena, izlaznih pojačala, predpojačala, provjerite valjanost dozvola za rad radioamaterske postaje, pokušajte napraviti ili nabaviti uređaje za opsege na kojima prije niste bili aktivni, itd. Ako ste prošle godine imali česte primjedbe drugih postaja na vaš signal, posebnu pozornost obratite na servis izlaznog pojačala, a ako Vam je na opsegu smetalo više postaja, provjerite predpojačala i prijamnike kako biste u novoj sezoni takve probleme sveli na najmanju moguću razinu. QRM je u velikim natjecanjima

gotovo nemoguće u potpunosti izbjeći, ali će pridržavanje gore navedenih naputaka značajno smanjiti primjedbe na njega.

Početak nove natjecateljske sezone nam donosi izmjene u pravilima svih natjecanja koja organizira Hrvatski radioamaterski savez. Sve promjene su usklađene s preporukama i pravilima 1. regije IARU-a. Najveća novost u novoj sezoni je skraćenje roka za prijam natjecateljskih dnevnika s trećeg na drugi ponedjeljak nakon natjecanja (8 dana) za sva IARU natjecanja osim natjecanja IARU I. region ATV, dok su ostale izmjene vezane uz ukidanje pravila koja otežavaju rad UKV robotima. Kalendar i sva pravila UKV natjecanja za 2008. godinu se nalaze na internet adresi www.hrvhf.net (9A VHF/UHF/SHF portal).

Po prvi puta u povijesti HRS-a, pripala nam je čast i velika odgovornost organizirati IARU R1 VHF dio natjecanja, pa će naš UKV robot zaprimati dnevnike i obrađivati rezultate za cijelo područje 1. regije IARU-a. U ovoj godini smo i generalni organizator za Alpe adria VHF i UHF/SHF natjecanja.

Jedno je sigurno: pred nama je najveća UKV sezona u povijesti HRS-a, pa svima želim nove rekorde, prelazak čarobnih 300 000 bodova u UKV natjecanjima, još veću aktivnost hrvatskih postaja, dobre vremenske prilike i manje smetnji na bandu.

GL i do slušanja u UKV natjecanjima 2008. godine! (9A4FW)

Slika1. Zaprimljeni UKV dnevnici 2003 – 2007.

2003.0

50

100

150

200

250

300

2004. 2005. 2006. 2007.

9A Activity

HLJK

PHK

V/U/SHF

IARU R1 VHF

IARU R1 UHF

AA VHF

AA UHF

9A CW VHF

IARU R1 50 MHz

ukv


rezultati uKv natjeCanja9a CW vhf natjeCanje 2007.

zagreB fm 2007.

A–jedanoperator(Single op.),144MHz Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A2VR JN95FQ 210 83 262 1,91% DF0CI JO51CH 871 94 600 22-el.YU0B 2. 9A2lX JN95LM 143 58 089 1,39% DR2X JO40QL 900 120 50 1 × 16-el. DK7ZB 3. 9A4MF JN85NK 132 50 229 1,73% DK0BN JN39VX 861 100 9-el. Yagi 4. 9A4QV JN75BB 112 40 120 0% DF0CI JO51CH 753 26,0 300 11-el. YU7EF 5. 9A5CW JN65UF 103 38 742 3,74% DK3EE JO41GU 829 350 1 000 19-el. DK7ZB, 4 × 6-el. YU7EF 6. 9A8A JN86EH 47 15 331 3,02% DK0BN JN39VX 756 168 100 11-el. Yagi 7. 9A2SB JN95GM 38 10 886 4,84% DJ5IO JO50VJ 739 92 50 10-el. DL6WU 8. 9A5AB JN75VV 40 7 518 14,21% YT2F KN03KU 460 100 100 14-el. Yagi 9. 9A2EY JN85AT 36 7 261 0% I5BLH/5 JN53LK 481 130 10 2 × 9-el. F9FT cross Yagi 10. 9A2FW JN83EN 20 7 150 0% DL8MDD JN68GI 610 668 50 5-el. Yagi 11. 9A3ST JN75BB 25 6 847 13,32% DK6AS JN59OP 555 300 50 9-el. Yagi 12. 9A3R JN65XF 11 2 032 0% DL2RMC JN68GI 364 450 10 1/4 lambda magnetic

B–višeoperatora(Multi op.),144MHz Mj. Poz. znak Lokator QSO Rezultat Greške ODX QRB ASL/m P/W Antena 1. 9A5Y JN85PO 396 183 554 0,11% M1A JO02RF 1 366 250 1 000 4 × 18-el. BVO, 4 × 10-el. 6WU 2. 9A1W JN75ST 273 106 781 0% YO3DMU KN34BJ 845 804 700 4 × 10-el. DK7ZB, 2M18XXX 3. 9A4V JN95KI 202 86 336 0% DK0BN JN39VX 975 101 500 20-el. BVOPT 4. 9A1CCU JN85LI 195 73 784 5,77% DK0BN JN39VX 857 120 300 2 × 8-el. Yagi 5. 9A0C JN75VS 139 49 344 0,50% LZ1AG KN22ID 819 268 100 17-el. 6. 9A1CDD JN85KV 36 7 949 3,14% DJ5IO JO50VJ 626 131 50 JOT Timovi: 9A0C 9A2HI, 9A2XI; 9A1CCU 9A9C, 9A2N; 9A1W 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A6A; 9A4V 9A2SD, 9A4FW; 9A5Y 9A3NM, 9A3LG, 9A5CM.

Komentarinatjecanja: 9A1W VY NICE CTEST 9A4V Još jedan CW kontest praćen odličnim propagacijama prvi dan. Iako je na bandu bilo jakih signala, nismo imali velikih problema s QRM-om uobičajenim za natjecanja. Pretpostavljamo da je tome razlog novi uređaj (IC-756PRO II + Javornik) i nekorištenje predpojačala. Čujemo se ponovo 2008. godine! 73 9A5CW Jak “qrm” po cijelom bandu od I5PVA/6 od 144 do 146 MHz. (9A4FW)

KategorijaA–jedanoperator Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A3GJ 7 966 0 14 545 15 416 11 828 16 597 66 352 2. 9A2UI 7 782 12 417 15 617 11 010 7 517 0 54 343 3. 9A5TJ 3 278 9 713 9 321 12 335 8 606 9 798 53 051 4. 9A1RC 4 812 5 366 7 029 6 439 4 149 7 224 35 019 5. 9A4DI 3 754 5 165 5 977 4 931 3 889 5 580 29 296 6. 9A5AB 4 100 3 379 4 168 1 293 4 776 5 163 22 879 7. 9A7KJI 2 969 0 4 564 1 455 1 190 5 504 15 682 8. 9A7IDC 1 681 2 933 2 390 3 270 1 936 3 035 15 245 9. 9A1TZ 4 979 2 579 0 0 1 865 3 735 13 158 10. 9A4VM 3 577 1 465 2 294 654 2 462 2 044 12 496 11. 9A7KWS 1 930 2 095 0 2 428 2 457 3 555 12 465 12. 9A6IBU 3 598 3 364 0 0 0 4 510 11 472 13. 9A1DL 1 355 2 282 0 0 1 510 5 041 10 188 14. 9A5BBD 1 228 0 2 504 0 2 124 3 841 9 697 15. T95NNV 0 0 0 3 182 0 4 696 7 878 16. T92RGV 0 0 0 3 182 0 4 689 7 871 17. 9A7KM 5 595 2 223 diskv. 0 0 0 7 818 18. 9A3BGN 4 861 0 0 0 0 2 956 7 817 19. 9A5ABH 1 406 1 948 2 132 655 0 1 237 7 378 20. 9A7BWJ 1 593 5 527 0 0 0 0 7 120 21. 9A3ACZ 0 1 896 2 209 610 0 2 256 6 971 22. 9A2UB 1 739 0 1 817 1 257 1 858 0 6 671 23. 9A2EY 0 0 0 1 113 247 4 720 6 080 24. 9A5BDD 4 742 697 0 0 0 0 5 439 25. 9A6LRY 0 0 0 0 1 383 3 058 4 441 26. 9A7PSN 0 0 0 1 409 1 572 1 399 4 380 27. 9A6IBT 2 181 1 449 0 0 0 0 3 630 28. 9A3UJ 598 1 477 0 0 1 073 0 3 148 29. 9A2GA 0 0 0 0 0 2 773 2 773

ukv


30. 9A3ABF 0 2 151 0 0 0 0 2151 31. 9A3AMQ 2 116 0 0 0 0 0 2116 32. 9A6NDZ 0 1 930 0 0 0 0 1930 33. 9A4TT 0 1 788 0 0 0 0 1788 34. 9A7PVM 0 812 960 0 0 0 1772 35. 9A3BSP 1 545 0 diskv. 0 0 0 1545 36. 9A5ALC 1 520 0 0 0 0 0 1520 37. 9A2KK 1 407 0 0 0 0 0 1407 38. 9A4TE 0 0 1 324 0 0 0 1324 39. 9A3ZO 0 1 260 0 0 0 0 1260 40. 9A3CY 1 084 0 0 0 0 0 1084 41. 9A3BKL 0 0 0 0 879 0 879 42. 9A3BSM 0 0 864 0 0 0 864 43. 9A3BLL 0 0 0 0 737 0 737 44. 9A2HM 512 0 0 0 0 0 512 45. YT7RYJ 0 0 0 0 0 326 326 46. 9A3Z 0 191 0 0 0 0 191 47. 9A3BCO 0 0 diskv. diskv. 0 0 0

KategorijaB–klupskepostajeivišeoperatora Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A1K 8 795 7 016 5 557 4 514 5 087 7 340 38 309 2. 9A0C 6 547 4 549 4 321 6 205 4 959 5 587 32 168 3. 9A1CEQ 5 007 2 505 3 126 2 732 2 028 3 772 19 170 4. 9A4U 4 461 1 011 0 0 0 2 787 8 259 5. 9A1CPP 1 593 5 527 0 0 0 0 7 120 6. T90USK 0 0 0 0 0 5 057 5 057 7. 9A1CFR 2 105 566 822 0 0 0 3 493 8. 9A1W 0 1 906 0 1 190 0 0 3 096 9. 9A1DAB 1 545 0 864 0 0 0 2 409 10. 9A07P 0 0 0 0 877 0 877

KategorijaC–Yl Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A4DI 3 754 5 165 5 977 4 931 3 889 5 580 29296 2. 9A6IBU 3 598 3 364 0 0 0 4 510 11472 3. T92RGV 0 0 0 3 182 0 4 689 7871 4. 9A3BGN 4 861 0 0 0 0 2 956 7817 5. 9A3ZO 0 1 260 0 0 0 0 1260 6. 9A3BKL 0 0 0 0 879 0 879

KategorijaD–zagrepčani Mj. Poz. oznaka 1. period 2. period 3. period 4. period 5. period 6. period Ukupno 1. 9A1RC 4 812 5 366 7 029 6 439 4 149 7 224 35 019 2. 9A4DI 3 754 5 165 5 977 4 931 3 889 5 580 29 296 3. 9A5AB 4 100 3 379 4 168 1 293 4 776 5 163 22 879 4. 9A7IDC 1 681 2 933 2 390 3 270 1 936 3 035 15 245 5. 9A4VM 3 577 1 465 2 294 654 2 462 2 044 12 496 6. 9A6IBU 3 598 3 364 0 0 0 4 510 11 472 7. 9A5BBD 1 228 0 2 504 0 2 124 3 841 9 697 8. 9A5ABH 1 406 1 948 2 132 655 0 1 237 7 378 9. 9A3ACZ 0 1 896 2 209 610 0 2 256 6 971 10. 9A2EY 0 0 0 1 113 247 4 720 6 080 11. 9A5BDD 4 742 697 0 0 0 0 5 439 12. 9A6IBT 2 181 1 449 0 0 0 0 3 630 13. 9A2GA 0 0 0 0 0 2 773 2 773 14. 9A3AMQ 2 116 0 0 0 0 0 2 116 15. 9A7PVM 0 812 960 0 0 0 1 772 16. 9A3CY 1 084 0 0 0 0 0 1 084 17. 9A2HM 512 0 0 0 0 0 512

Natjecateljsko povjerenstvo u sastavu: 9A1R, 9A2YC i 9A6ZT. (9A4FW)

ukv

9A1B, JN85OV, 4 × 17-el. F9FT, 16-el. DJ9BV, 4 × 20-el. DL6WU za 70 cm i 50-el. F9FT za 23 cm Antenski sustav postaje 9A3GE pri elevaciji od 60°


Iako su do sada u časopisu povremeno bile objavljivane informacije o digitalnim

vrstama rada, odlučili smo im kroz svaki broj posvetiti određeni dio prostora. Naziv rubrike se nametnuo sâm iz područja rada koje pokriva, jednostavno 9A digital. Digitalne vrste rada polako, ali sigurno ulaze u sve sfere amaterskog djelovanja, tako da nema radioamatera koji se s njima nije susreo (pa makar i indirektno). Zanimanje amatera raste, a zanimljivo je da među njima ima najviše iskusnih operatora koji žele probati nešto novo.

S druge strane, i mladima je olakšan pristup kratkovalnim komunikacijama ukidanjem potrebe za poznavanjem telegrafije, čiju

9a DIGITALulogu sada polako preuzimaju digitalne vrste rada. Da bismo mladima olakšali ulaz u svijet radioamaterizma, a starijima olakšali rad s računalima u sprezi s radiopostajom, nastojat ćemo kroz članke prenijeti nove tehnologije na jednostavan način. Tu bi se trebalo naći mjesta kako za početnike, tako i za okorjele “majstore”, za svakoga ponešto.

Kao urednik ove rubrike, pozivam vas da vašim gradnjama, tekstovima, problemima i idejama zajedno proširimo vidike te zajedničkom suradnjom populariziramo digitalne vrste rada. Pišite nam o onome što biste htjeli saznati više ili o spoznajama za koje mislite da bi bile zanimljive drugim zaljubljenicima u digitalne modove.

Kalendar digitalnih natjeCanjaVELJAČA 2008.2 – 3. 0000 - 2359 YLISSB QSO Party/CW/RTTY2. 1400 - 2400 Minnesota QSO Party/CW/SSB/RTTY2 – 3. 1800 - 1759 Mexico International RTTY Contest/RTTY7. 1800 - 2200 10 meter NAC/CW/SSB/FM/DIGI9 – 10. 0000 - 2400 CQ World-Wide RTTY WPX Contest/RTTY16. 1500 - 1700 Feld-Hell Club Sprint/Feld-Hell20. 1900 - 2100 MOON Contest/CW/Digi/SSB22 – 23. 2100 - 2100 Russian PSK WW Contest/PSK3123 – 24. 1800 - 0600 North American QSO Party/RTTY

OŽUJAK 2008.1. 2200 - 2359 Open Ukraine RTTY CS Low band (1)/RTTY2. 0000 - 0159 Open Ukraine RTTY CS Low band (2)/RTTY2. 0800 - 1159 Open Ukraine RTTY CS High band (3)/RTTY2. 1100 - 1700 DARC 10 m Digital Contest “Corona”/Digi6. 1800 - 2200 10 meter NAC/CW/SSB/FM/Digi9. 0000 - 0400 North American Sprint Contest/RTTY15 – 16. 1200 - 1200 DARC HF-SSTV Contest/SSTV15. 1500 - 1700 Feld-Hell Club Sprint/Feld-Hell19. 1900 - 2100 MOON Contest/CW/Digi/SSB22 – 24. 0200 - 0200 BARTG Spring RTTY Contest/RTTY24. 0000 - 0400 QRP Homebrewer Sprint/CW/PSK31

TRAVANJ 2008.3. 1700 - 2100 10 meter NAC/CW/SSB/FM/Digi5 – 6. 1600 - 1600 EA RTTY Contest/RTTY16. 1800 - 2000 MOON Contest/CW/Digi/SSB19. 0000 - 2359 Holyland DX Contest/CW/SSB/Digi19. 0000 - 2400 TARA Skirmish Digital Prefix Contest/Digi19. 1500 - 1700 Feld-Hell Club Sprint/Feld-Hell26 – 27. 1200 - 1200 SP DX RTTY Contest/RTTY26 – 27. 1300 - 1259 Helvetia Contest/CW/SSB/Digi

SVIBANJ 2008.1. 1700 - 2100 10 meter NAC/CW/SSB/FM/Digi3 – 4. 0001 - 2359 10-10 Int. Spring QSO Party/CW/Digi3. 1500 - 2100 Day of the Portuguese Navy/PSK313 – 4. 2000 - 1959 ARI Int. DX Contest/CW/SSB/RTTY10 – 11. 1200 - 1200 A. Volta RTTY DX Contest/RTTY17 – 18. 1200 - 1200 EU PSK DX Contest/PSK3117. 1500 - 1700 Feld-Hell Club Sprint/Feld-Hell21. 1800 - 2000 MOON Contest/CW/Digi/SSB30. 1800 - 2200 Digital Pentathlon (1)/PSK

9A Digital UREĐUJE: Adam Alićajić, 9A4QV

Naći će se tu svega: APRS, D-star, RTTY,WSJT te novine u digitalnim komunikacijama. Prostor je otvoren i korisnicima Wi-Fi tehnologije koji zasigurno imaju što pokazati i reći, osobito na području računalnih mreža.

Nadam se da će ove teme biti zanimljive i drugim čitateljima, koji će u njima pronaći koristan savjet te zagolicati sve neodlučne da emitiraju svoj prvi RYRYRY. U ovom broju nastojat ćemo se podsjetiti popularnih digitalnih modova i njihovih karakteristika, a natjecatelje informirati što ih čeka u tekućoj godini. Stoga krenimo u svijet digitalnih komunikacija! (9A4QV)


9A Digital

sponzor i organizacijaMoscow Digital Club, “MsstvS” (ref RA3BB).

DatumodržavanjaZadnji vikend u veljači (22 – 23. veljače 2008.).

VrijemeodržavanjaOd 2100 u petak do 2100 UTC u subotu (24 sata).

vrste radaPSK31, 63, 125.

područja rada160, 80, 40, 20, 15, 10 m.

KategorijeA – jedan operator, sva područja,B – više operatora, jedan uređaj,

sva područja,C – SWL.

IzmjenapodatakaOdašilje se: RST + NUMBER;˝ruske postaje: RST + 2 slova koja označuju oblast.

RUSSIAN pSK WW CONTESTMnožiteljiSvaka DXCC zemlja i svaka ruska oblast na svakom području rada.

Qso bodovanjeveze između postaja različitih kontinenata

vrijede pet (5) bodova na 28, 21, i 14 MHz, te deset (10) bodova na 7, 3,5i 1,8 MHz,

- veze između postaja s istog kontinenta, ali različitih zemalja i kontakti s maritime mobile postajama, vrijede tri (3) boda na 28, 21 i 14 MHz, te šest (6) bodova 7,3,5 i 1,8 MHz,

- veze između postaja unutar iste zemlje vrijede jedan (1) bod na 28,21 i 14 MHz, te dva (2) boda na 7, 3,5 i 1,8 MHz,

- veze s istom postajom, ali na drugom području i vrstom rada mogu biti ostvarene s vremenskim razmakom ne manjim od 10 minuta,

SWL pravila:a) ako postaja ispravno primi obje pozivne

oznake te podatke, ta veza vrijedi tri (3) boda,

b) ako postaja primi samo jedan pozivni znak i podatke, veza vrijedi jedan (1) bod.

ukupan rezultatUkupan broj QSO bodova × ukupan broj množitelja.

programska podrška- MixW by Nick Fedoseev (UT2UZ;

www.mixw.net) i DLL module (www.mixw-contest.narod.ru/Files/StatsRusDxPsk.zip).

- RCKLOG by Walter Dallmeier (DL4RCK; www.rcklog.de).

LogoviŠalju se elektronskom poštom na: [email protected] u Cabrillo i ADIF formatu (oba formata).

Za vrste rada u Cabrillo logu moraju se koristiti sijedeći kodovi:- PS – PSK31,- PM – PSK63,- PO – PSK125.

Logovi moraju biti odaslani organizatoru najkasnije do 5.ožujka2008.(9A4QV)

vrijeme održavanjaOd 0200 GMT, subota, 22. 3. 2008, do 0200 GMT, ponedjeljak, 24. 3. 2008.

Kategorije- SOE– jedan operator expert,

sva područja rada.- SOAB – jedan operator, sva područja rada.- SS10,SS15,SS20,SS40,SS80 –

jedan operator, jedno područje rada.- SWl.

Sve kategorije ograničene su na maksimalno 30 sati rada. Odmor ne smije biti kraći od 3 sata po periodu rada.

- SOAB6 – jedan operator, sva područja, 6 sati. Natjecatelji moraju ispuniti log za prvih 6 sati natjecanja. Ako žele sudjelovati duže od 6 sati, ostatak loga mora biti posebno prijavljen kao log za kontrolu. Odmor ne smije biti kraći od 3 sata po periodu rada.

- MS – više operatora, jedan predajnik.- MM – više operatora, više predajnika.

Kategorije s više operatora mogu sudjelovati svih 48 sati natjecanja.

Operatori s rezultatom top ten SOE ili SOAB koji su osvojili u bilo kojem BARTG natjecanju tijekom 2005, 2006, i 2007. godine prijavljuju expert kategoriju, SOE. Ostale postaje, ako žele, mogu odabrati expert kategoriju. Kategorija rada mora biti navedena u logu natjecanja. Svaka postaja

BARTG 2008 hF CONTEST (RTTY)može raditi samo u jednoj kategoriji. SO i MS postaje mogu se pojaviti samo s jednim signalom na bilo kojem području.

SOAB i SOAB6 natjecatelji mogu mijenjati područja rada u razmaku ne manjem od 5 minuta.

područja rada10, 15, 20, 40 i 80 metara.

IzmjenapodatakaPoruka se sastoji od:(A) RST/MESSAGE NUMBER.

Broj veze sastoji se od 3 znamenke i kreće od 001 za prvu ostvarenu vezu.

(B) TIME GMT. Vrijeme po GMT u četveroznamenkastom formatu koje se odašilje kao dio svake poruke.

QSObodovanjeSvaka kompletirana veza donosi jedan bod. Veza s istom postajom može biti ostvarena opet na drugom području rada.

MnožiteljiSvi DXCC entiteti (uključujući JA, W, VE, VK) i sva JA, W, VE , VK područja (areas) na svakom području rada. Svaki entitet, JA, W, VE ili VK area računaju se opet ako su odrađeni na drugom području rada, dok se kontinenti računaju samo jednom. Postaje SAD-a moraju koristiti ispravne pozivne oznake i sufikse za područje javljanja.

UkupanrezultatQSO bodovi × množitelji × kontinenti (maksimalno 6).

zaprimanje logovaLogovi se šalju u Cabrillo formatu elektronskom poštom na adresu: [email protected].

Ime kontesta mora glasiti BARTG-RTTY. SWL logovi će se zaprimati kao ASCII tekstualne datoteke koje će sadržavati datum, područje rada, pozivnu oznaku/odaslanu poruku i pozivnu oznaku odrađene postaje, kronološkim redoslijedom, zajedno s ukupnim rezultatom i adresom i imenom pošiljatelja.

Svi nekompletni logovi bit će uvršteni kao logovi za kontrolu.

E-mailNaslov (Subject) mora sadržavati pozivnu oznaku i kategoriju (npr. 9A0HRS SOAB). Svi sudionici SOAB6 kategorije koji ne navedu SOAB6 u naslovu e-mail poruke bit će automatski prebačeni u SOAB kategoriju. Logovi moraju biti poslani kao privitci (bez sažimanja) imenovani po načelu pozivna oznaka.log (npr. 9A0HRS.log).

Svi logovi moraju biti zaprimljeni do 1. 5. 2008. godine.

Pobjednici kategorija bit će nagrađeni peharima. Prava tri plasirana u svakoj kategoriji bit će nagrađeni plaketama, kao i prvih 5 SOAB sudionika sa svakog kontinenta te najbolji u SOAB u svakom od područja (area) JA, W, VE, VK.(9A4QV)


Amtor, paktor, paket, PSK, RRTY, olivia, SSTV, mfsk16, hell, g-tor, mt63, throb,

clover, fax. Mogli bismo još nabrajati, ali mislim da je većini odmah jasno o čemu ćemo govoriti u nastavku ovoga članka. Za sve one kojima su početne riječi strane, preporučam da nastave s čitanjem teksta u kojem ćemo nastojati približiti draži rada digitalnim vrstama rada te sve prednosti i mane ovog segmenta našeg hobija. Pri tome ćemo se ograničiti na uporabu navedenih modova na kratkovalnome području, dok ćemo o digitalnim vrstama rada na UKV području drugom prilikom.

Širokom uporabom osobnih računala, pogotovo u interakciji s radiopostajom na jednostavan i financijski pristupačan način otvorili su se uvjeti za rad digitalnim modovima. To je do nedavno bilo rezervirano samo za pojedine postaje s kompliciranom opremom. Naprednim programiranjem, korištenjem dsp-a i ostalih blagodati koje nam računala pružaju, uz pomoć zvučne kartice kao glavnog subjekta, računala su zamijenila sve stare teleprintere ili faksimil uređaje te kompliciranu SSTV opremu mahom nastalu samogradnjom.

Kroz godine rada i eksperimentiranja, kroz razne digitalne vrste rada iskristalizirali su se kao najzastupljeniji i široko prihvaćeni RTTY, PSK i SSTV koje ćemo nastojati približiti kroz ovaj članak. Zašto baš digitalne vrste rada, koje su prednosti, a koje mane? Preslušamo li područje rada od 20 m od frekvencije 14,065 pa do 14,120 Khz čut ćemo mnoštvo različitih zanimljivih tonova iza kojih se odvijaju razni kontakti na prije navedenim vrstama rada. Zanimljivo je i to da kad su područja “zatvorena” ili su uvjeti slabi, ta frekventna područja su uvijek “vesela” i na njima postoji aktivnost. Mala snaga, jednostavne antene, stara računala, jednostavna oprema i mahom besplatni programi su razlozi koje okupljaju sve korisnike digitalnih komunikacija. Naravno, među njima se nađe i vrhunski opremljenih postaja s modernim primopredajnicima (slika 1.), no za početno upoznavanje i praćenje “digitalija” bit će vam potreban običan mali PC mikrofon koji ćete postaviti tik kraj zvučnika postaje. Ne želite li smetati ukućane ponekad zamornim tonovima, preći ćete na tihi rad, tako da si izradite jednostavan PC-radio audio međusklop kojim ćete moći ostvariti dvosmjernu komunikaciju i krenuti u svijet “digitalija”. Jedna takva izvedba, koja će u potpunosti zadovoljiti početne potrebe, objavljena

digitalne vrste rada na KratKovalnom području

je u posljednjem broju časopisa na strani 22. Sličnih izvedbi može se pronaći širom interneta, a preporučio bih adresu www.ham-radio.ch/doc/Interfaces.pdf, na kojoj ćete pronaći sve što vam je potrebno za spajanje i kontrolu različitih vrsta radioamaterskih postaja na vaše računalo. Sada, kad smo obavili hardverski dio priče, potreban nam je i softvere koji će upravljati njime i koji je odgovoran za dekodiranje i kodiranje poruka. Uz profesionalna rješenja, koja su rijetko korištena, najzastupljeniji su programi koje su napisali sami radioamateri i koji su kao takvi besplatni i prilagođeni našim potrebama. U moru različitih programa, svatko će naći ono što njemu najviše odgovara, ali možemo reći da je svima zajedničko da podržavaju svakodnevne vrste rada s dodacima ostalih rjeđih i modova u razvoju. Preporučam uporabu sučeljem jednostavnih programa kao što su: MixW, MMTTY, MMVARI, MMSSTV te Multipsk, koji podržava preko dvadesetak digitalnih vrsta rada. Neki od navedenih, kao što je MixW, u sebi sadrži i programsku podršku za rad u natjecanjima što uvelike olakšava logiranje ostvarenih veza. Pravu riznicu poveznica i programa koji će vam pomoći u radu s “digitalijama” možete pronaći na slijedećim adresama:www.muenster.de/~welp/sb.htm,http://personal3.iddeo.es/ea3qp/soft1.html.

Iskusniji operatori bez problema će prepoznati i razlikovati pojedine digitalne modove, dok će početnicima to izgledati jako komplicirano i na prvi pogled isto. Upravo stoga, u kratkim ćemo crtama objasnit osobitosti nekih od njih. Veliku pomoć u prepoznavanju pojedinih vrsta rada pronaći ćemo kroz brojne audio primjere čije zapise možemo poslušati na ovoj adresi: www.kb9ukd.com/digital/.

Krenimo redom. Jedan od najstarijih i najraširenijih amaterskih načina rada je RTTY. Kod nas je poznatiji kao radioteleprinter i “koristi” veliki broj operatora “staroga kova”. Veoma je jednostavan i za svoj rad koristi val nosioc koji mijenja svoju frekvenciju (dakle bez amplitudne modulacije). Razlika između tih dviju frekvencija naziva se shift i iznosi 170 Hz kod RTTY kojeg koriste radioamateri. Sukladno tome, niža frekvencija naziva se space, a viša mark, koja se u praksi koristi kao radna frekvencija. To znači da ako na DX clusteru vidite postaju koja radi na 14,081 Mhz, to će ujedno biti i ona na kojoj

ćete čuti mark signal. Bez obzira na to da li se koristi FSK (frequency shift keying) ili AFSK (audio frequency shift keying) vaš će uređaj bez razlike primati obje vrste RTTY. Razlika proizlazi iz naziva – FSK će mijenjati frekvenciju vala nosioca, dok će AFSK mijenjati frekvenciju kojom moduliramo naš SSB primopredajnik. Rezultat na prijamnoj strani će biti isti. Dok je FSK robusniji, AFSK nam pruža lagodnost AFC kontrole. Osim načina prijenosa, informacije u vezama su amaterskog obilježja (što vidimo iz primjera jedne RTTY veze na slici 1.).

PSK31 je digitalna vrsta rada, koja je prva nakon toliko godina poslije RTTY okupila veliki broj poklonika i održala se u eteru. Bilo je to pravo osvježenje na frekvencijama. Danas postoje inačice, PSK125, te u najnovije vrijeme PSK250, koji ima intenciju da na jeftin način ponudi ono što je karakteristika poluprofesionalnog PACTOR način rada. PSK (Phase shift keying) je uskopojasna vrsta rada koja zauzima malu širinu opsega i koristi DSP tehnologiju. Ako postavimo prijamnik na 14,070 Mhz na ekranu ćemo moći pratiti istovremeno i do dvadesetak QSO-a. Jedan od programa koji nam omogućava automatsko dekodiranje svih tekućih signala je HRD – Ham Radio Deluxe koji se može preuzeti sa slijedeće adrese: http://hrd.ham-radio.ch/. Izgled grafičkog sučelja te sadržaj poruka može se iščitati sa slike 2. Treba napomenuti da brzina prijenosa iznosi samo 31 baud te je kao takav podoban za jednostavne veze i izmjenu podataka u realnom vremenu koristeći tipkovnicu za neposredan unos teksta. Iako je to u početku bilo praksa, danas se svi kontakti odvijaju preko već unaprijed pripremljenih makro komandi kroz ustaljene šablone, te PSK polako gubi na svojoj draži. Novije inačice koriste QPSK

Slika1. Dekodiranje RTTY signala kod modernih uređaja tipa IC-756pro3

9A Digital


9A Digital

i FEC (forward error correction) na štetu kvalitete signala i odnosa signal/šum.

Iako će mnogi dvojiti oko toga da li je SSTV digitalna vrsta rada, po hardveru i softveru koji koristi, slobodno je možemo uvrstiti u naše “digitalije”. Slow Scan Television ili u doslovnom prijevodu “sporo skanirajuća televizija” bi u praksi značilo prijenos nepokretnih slika ili fotografija preko radio-valova koristeći audio-signal. Pri prijenosu crno-bijele slike frekvencija od 1 500 Hz predstavlja crnu, dok frekvencija 2 300 Hz bijelu, a između su nijanse sive. Da odmah razjasnimo, nije to nikakva televizija, jer prijenos jedne slike iznosi, ovisno o SSTV modu, od jedne do dvije minute. Kvaliteta slike ovisi o jačini i kvaliteti signala i normalne su pojave slike s dosta smetnji, koje proizlaze iz smetnji na bandu. Upravo takvu sliku, primljenu na 20 m području, sa specifičnim manjkavostima možemo vidjeti na slici 3. Možemo prenositi crno-bijele i slike u boji bez ikakve razlike. To možemo ostvariti kroz različite SSTV modove koji uključuju:

Martin 1,2 , Scottie 1,2 , Robot 36, 72. Program koji podržava ove modove je MMSSTV kojeg možete besplatno preuzeti s adrese: http://mmhamsoft.amateur-radio.ca/mmsstv/. Centri SSTV aktivnosti kreću se oko slijedećih frekvencija: 3 730 Khz (LSB), 7 035 Khz (LSB), 21 340 Khz (USB), 28 680 Khz (USB) te kao najzastupljenija 14 230 Khz (USB).

Jedan od predstavnika MFSK modova je i olivia. Ne samo zvučnog naziva, nego i samog zvučnog signala koji se sastoji od 32 (FSK) tona međusobno razmaknutih (shift) od 31,25 Hz što nam u konačnici daje širinu signala od 1 Khz. Upravo to čini oliviju robusnim modom, koji se dobro ponaša u okružju jakih smetnji (QRM) i pri slabim QRP signalima. Minimalan odnos signal/šum spušta se do -12 dB. Početnicima će možda biti teže pogoditi pravu radnu frekvenciju na kojoj emitira olivija. No, klikom bilo koje točke na prikazanom spektru signala, program će nakon 5 sekundi automatski namjestiti pravu frekvenciju. Odašiljanje započinje emitiranjem dvaju krajnjih tonova upravo zbog lakšeg namještavanja. Pozivna frekvencija je 14.108,5 što će nam uvelike olakšati prvi susret s ovim zanimljivim načinom rada. Iako je olivija predstavljena 2005. godine, do danas postoji 40 podvrsta, a osnovnih 6 moguće je dekodirati s programskim paketom Multipsk koji možete preuzeti na ovoj adresi: http://f6cte.free.fr/. Iako s nekim ograničenjima, ovaj će nam program pružiti puno zabave u dekodiranju i ostalim digitalnim vrstama rada.

Osim svakodnevnih veza i digitalne vrste rada imaju svoja natjecanja kroz koja natjecatelji pokazuju svoje vještine i kvalitetu rada te usklađenost tehnike. Zanimljivo je to da broj takvih natjecanja nimalo ne zaostaje za tradicionalnim vrstama rada te će svatko pronaći sebe u određenom natjecanju. Da bismo vam olakšali rad i moguće sudjelovanje u istim, donosimo vam pregled najvažnijih natjecanja kako biste na vrijeme isplanirali svoje aktivnosti. Tablica uključuje sve prije spomenute “digi modove”, a iz rasporeda bih izdvojio zanimljiv, nadolazeći Russian PSK WW Contest, koji će se održati od 22. do 23. veljače 2008. godine te BARTG 2008 HF Contest (RTTY), koji će se održati od 22. do 24. ožujka 2008. godine. Programi koji direktno podržavaju ovaj kontest jesu: RCKRtty (DL4RCK), RTTY (WF1B), YP-Log, WriteLog.

Kroz ovo kratko upoznavanje i pregled digitalnih vrsta rada htio sam početnicima približiti pojedine segmente našeg hobija te ih zainteresirati za radioamaterske digitalne tehnologije, koje će zasigurno u budućnosti imati veliki utjecaj, kako u svakodnevnom radu, tako i u kriznim i hitnim situacijama. Napredne operatore sam htio prisjetiti što ih očekuje kroz natjecanja ove godine u nadi da će i na ovom području polučiti dobre rezultate. Ovime ne završavamo priču o digitalnim komunikacijama za ovu godinu. Naprotiv, otvaramo područje za suradnju kroz nove modove koji su prezentirani početkom ove godine. O njihovoj primjeni bit će govora u slijedećem broju. (9A4QV)

Slika2. Grafičko sučelje HRD programskog paketa za PSK31 vrstu rada

Slika3. Primljena SSTV slika na 20-metarskom području

DX clusteri su ponovo preplavljeni spotovima s ISS (International space station) crossband aktivnosti. Namjestite svoje uređaje na predajnu frekvenciju 437,800 MHz i prijamnike na 145,800 MHz i jednostavno ostvarite svoj prvi “space” kontakt. Za QSO će vam biti dostatni i prijenosni dual-band uređaji male snage s “gumi” antenom i FM vrstom rada. Zbog brzine kretanja ISS-a dopler pomak frekvencije iznosi najviše 3 khz na 145 MHz te 10 kHz na 437 MHz. Jednostavno pričekajte kvalitetan signal na 145,800 i pozovite. Veze su kratke i jasne s izmjenom pozivne oznake i QTH lokatora. ISS postaja koristi Kenwood D700 izlazne snage 10 W, koji će se povremeno isključivati, najviše zbog problema hlađenja i s obzirom na raspored aktivnosti na ISS-u. Aktivnost je velika i uključuje postaje iz cijele Europe i dijela Rusije. Poslušajte ISS i uđite u svijet satelitskih komunikacija na jednostavan i zabavan način. (9A4QV)

ISSOPETUCrOSSBANDVRSTIRADA


Kalendar arg natjeCanja Bodovanje za Datum ARG natjecanje u 9A Organizator Frekvencija reprezentaciju12. 4. 2008. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 144 MHz DA13. 4. 2008. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 3,5 MHz DA19. 4. 2008. Istarska lisica Pazin 144 MHz DA20. 4. 2008. Istarska lisica Pazin 3,5 MHz DA11. 5. 2008. Otvoreno prvenstvo Zagreba Zagreb 144 MHz DA18. 5. 2008. Otvoreno prvenstvo Međimurja M. Središće 144 MHz DA25. 5. 2008. Otvoreno prvenstvo Ludbrega Ludbreg 3,5 MHz DA7. 6. 2008. Državno prvenstvo Hrvatske Natječaj 144 MHz DA8. 6. 2008. Državno prvenstvo Hrvatske Natječaj 3,5 MHz DA13 – 16. 6. 2008. 9. prvenstvo mladih 1. regije IARU-a Moldavija 3,5 i 144 MHz NE6. mjesec 2008. Ljetna škola ARG-a Bjelolasica 3,5 MHz NE8. mjesec 2008. Pripreme ARG reprezentacije HRS-a Bjelovar, Kraljevica 3,5 i 144 MHz NE2 – 7. 9. 2008. 14th World ARDF Championships Koreja 3,5 i 144 MHz NE13. 9. 2008. ARO na ZRF-u Zagreb 3,5 MHz NE

Sukladno pravilniku o financiranju i izboru reprezentacije HRS-a, u obzir dolaze 3 najbolja rezultata na 144 i 3,5 MHz.Minimalan broj bodova koji je potreban za ulazak u reprezentaciju je 70% od maksimalnog mogućeg zbroja bodova na KV i UKV natjecanjima.

Na prijedlog Radne grupe za amatersku radiogoniometriju, Izvršni odbor HRS-a raspisuje

NATJEČAJzAIzVRŠNOGORGANIzATORAOTVORENOGPRVENSTVAHRVATSKEUAMATERSKOJRADIOGONIOMETRIJI2008.GODINE

1.OPĆIUVJETI 1. 1. Za organizatora Otvorenog prvenstva Hrvatske u ARG mogu konkurirati: - radioamaterske udruge, članice HRS-a, - udruge tehničke kulture, članice HZTK-e, - sve druge pravne i fizičke osobe koje se bave tehničkom kulturom, a ispunjavaju uvjete natječaja. 1. 2. Rok za prijavu na Natječaj: 1. ožujak 2008. godine (vrijedi poštanski žig ili datum na FAX-poruci). 1. 3. Datum održavanja Državnog prvenstva: 7. i 8. lipanj 2008. godine.

2.UVJETIKOJEMORAISPUNJAVATIORGANIzATOR 2. 1. Organizacija Otvorenog prvenstva Hrvatske u ARG-u prema pravilima HRS-a o natjecanju u ARG-u. 2. 2. Osnovni uvjeti: - tereni prikladni za izvođenje natjecanja prema Pravilima o natjecanju u ARG-u, - datum natjecanja na 2 m: 7. lipnja 2008, - datum natjecanja za slijepe i slabovidne osobe: 7. lipnja 2008. - datum natjecanja na 80 m: 8. lipnja 2008, - očekivani broj sudionika: 80 – 100. 2. 2. Uvjeti smještaja i prehrane natjecatelja i organizatora: - način smještaja i prehrane, - cijena smještaja i prehrane. 2. 3. Način i troškovi prijevoza do mjesta natjecanja. 2. 4. Materijalno - tehnički uvjeti: - komplet opreme za natjecanje na 80 m i 2 m (vlastita ili najam), - startni brojevi za natjecatelje (vlastiti ili najam), - registracija dolaska natjecatelja kod odašiljača (perforatori ili elektronički), - sustav radioveze organizatora: posade TX - STAR – CILJ, - vozilo za prijevoz natjecatelja (autobus ili mini bus), - terensko vozilo za prijevoz posada odašiljača, - kombi, terensko vozilo ili dva osobna vozila za posadu i opremu starta, - kombi, terensko vozilo ili dva osobna vozila za posadu i opremu cilja, - računalna oprema za obradu rezultata i pripremu biltena,

ARG UREĐUJE: Dražen Brzaj, 9A3RT


ARG

- šator ili tenda u slučaju kiše na startu i cilju s prijenosnim stolovima i stolicama za posadu i tehničku opremu, - čaj i osvježavajući napici za natjecatelje, - diplome za sve natjecatelje (oko 100 kom), - pehar, plaketa ili medalja za prva tri mjesto u svakoj kategoriji u pojedinačno i ekipno konkurenciji (količina ovisno broju natjecatelja), - hrana i piće za posade TX, starta i cilja, - bilten natjecanja, - zemljovid za natjecatelje 1:1 5000 ili bolja (preporuča se IOF), - službene iskaznice za organizatore, - pano za informacije na STARTU i CILJU, - smještaj i prehrana za organizatore natjecanja, - kutija prve pomoći na cilju i vozilo za prijevoz povrijeđenih natjecatelja. 2. 5. Potreban broj organizatora natjecanja (minimalno 12): - posada odašiljača. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5, - posada starta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2, - posada cilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2, - obrada rezultata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2, - medicinsko osoblje po mogućnosti.

3.TROŠKOVIORGANIzACIJENATJECANJA(prematroškovnikuorganizatora): - financijska sredstva osigurava HRS. 3. 1. Materijalna sredstva koja osigurava organizator: - medalje za pojedinačni plasman . . . . . . . . . . . . . . . . . ukupno 60 komada, - pehari ili plakete za ekipni plasman . . . . . . . . . . . . . . ukupno 6 komada, - priznanja za sve natjecatelje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200 komada, - zemljovid u boji 1:1 5000 ili manji. . . . . . . . . . . . . . . . 200 komada, - talon ili čipovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ovisno o broju natjecatelja, - čaj za natjecatelje na cilju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 l, - piće i suha hrana za organizatore . . . . . . . . . . . . . . . . po dva obroka po organizatoru, - ručak za sve natjecatelje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . broj natjecatelja × 2, - smještaj i prehrana za organizatore . . . . . . . . . . . . . . broj organizatora × 2, - izdavanje biltena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 biltena × 25 stranica, - prijevoza natjecatelja i organizatora. . . . . . . . . . . . . . 80 do 100 osoba, - pano na startu i cilju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 kom, - obilježja Državnog prvenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . prema izboru organizatora, - službena iskaznica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ovisno o broju organizatora.

4. Organizator natjecanja, na temelju navedenih elemenata, izrađuje troškovnik Državnog prvenstva u ARG-u i dostavlja ga do utvrđenog roka, zajedno s podacima iz priloženog upitnika, na adresu Hrvatskoga radioamaterskog saveza.

Radna grupa za ARG razmotrit će sve pristigle ponude i o svojoj odluci izvijestiti ponuđače najkasnije do 15. ožujka 2008. godine

Prijavu na natječaj ispuniti na priloženom obrascu i poslati na adresu: Hrvatski radioamaterski savez, menadžer za ARG, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb.

(tel: 01/48 48 759, fax: 01/48 48 763) predsjednik HRS-a Krešimir Kovarik, 9A5K

Obrasci za prijavu kandidata za organzaciju prvenstva mogu se dobiti u Stručnoj službi HRS-a u Zagrebu, Dalmatinska 12 i nawww.hamradio.hr/radiohrs

HRS

Predavanje iz topografije i orijentacije na Ljetnoj školi ARG-a na Bjelolasici


ARG

Na simpoziju nastavnika tehničke kulture Republike Hrvatske, a u

organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, koji je održan od 6. do 11. siječnja 2008. godine u Selcu, održano je predavanje iz radioorijentacije za mlade tehničare. Na simpoziju je sudjelovalo oko 200 nastavnika tehničke kulture iz cijele Hrvatske.

Sukladno programu Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, natjecanja se provode na temelju redovitog, izbornog i izvannastavnog programa tehničke kulture sadržanog u Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu i programima posebnih tehničkih znanja, koja se stječu u izvannastavnom i izvanškolskom programu tehničke kulture. Prije nekoliko godina u taj program je ušlo i natjecanje mladih tehničara iz radioorijentacije. Svrha natjecanja je da se amaterska radiogoniometrija popularizira u što većem broju osnovnih i srednjih škola te da se amaterska radiogoniometrija, kao i sam radioamaterizam, što više približi mlađem uzrastu. Samim time očekuje se da će se jedan dio mladih, koji na taj način dođu u dodir s radiotehnikom, u svom kasnijem uzrastu početi baviti radiotehnikom kroz razne udruge tehničke kulture. Kroz taj oblik rada s mladima unutar Hrvatskoga radioamaterskog saveza možemo računati na povećanje broja članova te opstanak radioamaterizma kao pokreta na ovoj razini.

Natjecanje mladih tehničara iz radioorijentacije provodi se na nekoliko razina: od školskih, općinskih, županijskih pa do Državnog natjecanja mladih tehničara. Natjecanje se odvija prema pravilima koja su prilagođena njihovu uzrastu te mogućnostima nastavnika i škole. Za samo provođenje natjecanja potrebno je od opreme tri do pet odašiljača vrlo male snage, jedan radiogoniometar za frekvencijsko područje od 3,5 MHz te ravan travnat ili betoniran (asfaltiran) teren veličine oko 50 × 50 metara. Cilj natjecanja je da natjecatelj koji traži “na slijepo” (zavezanih očiju), u što kraćem vremenu pronađe sve odašiljače razmještene na terenu. Za takav oblik natjecanja zanimanje je pokazao velik broj učenika osnovnih i srednjih škola.

Nakon Državnog natjecanja mladih tehničara, svi učenici i njihovi mentori

simpozij za nastavniKe tehničKog odgoja

imaju mogućnost nastavka obrazovanja u ljetnoj školi amaterske radiogoniometrije koja će se, nadam se, početi tradicionalno održavati u Hrvatskom olimpijskom centru na Bjelolasici. Na ljetnoj školi polaznici stječu vještine iz orijentacije u prostoru i na karti te upoznaju pravila i načine natjecanja u ARG-u. Nakon završene škole, polaznici se mogu natjecati na nacionalnim i međunarodnim ARG natjecanjima te sukladno ostvarenom rezultatu sudjelovati kao članovi Hrvatske ARG reprezentacije na svim natjecanjima 1. regije IARU-a i svjetskim prvenstvima.

U ime Hrvatskoga radioamaterskog saveza, predstavljanje pravila i opreme za

natjecanje održali su Ivan Marcijan (9A2AY) i Dražen Brzaj (9A3RT) iz Radiokluba Ludbreg (9A1EZA). Zbog kratkoće vremena i dodijeljenog termina (od 19,00 do 21,00 sati), nije bilo moguće održati praktični dio, tako da je nastavnicima bila prikazana samo oprema i nastavni film te su im podijeljeni materijali za seminar o radioorijentaciji, koji će za nastavnike tehničke kulture biti organiziran u Kraljevici sredinom ožujka.

Ovim putem molimo sve radioamatere da u svojim sredinama pokušaju animirati nastavnike tehničke kulture za ovaj oblik rada s djecom te da im pruže svu moguću tehničku i stručnu pomoć u ostvarenju ovog programa. (9A3RT)

Slika1. Ivan Marcijan (9A2AY) objašnjava nastavnicima osnove radiogoniometrije


POVJESNICAOTOKAKaripski otok Sveti Bartolomej otkrio je 1493. godine Kristofor Kolumbo i nazvao ga po svom bratu Bartolomeju. Otok su 1648. naselili Francuzi i otada polažu prava na njega. Švedska je kupila otok od Francuza 1784. godine, ali su ga 1878. preprodali natrag Francuskoj. 1946. godine otok Gvadalupa (FG) dobio je svoj departman (departman je jedinica lokalne uprave u Francuskoj). Ovaj departman uključuje i otok Sveti Bartolomej.

Saint Martin (FS) dodan je na DXCC listu sa startnim datumom poslije 15. studenog 1945. godine. Veze s otokom svetog Bartolomeja (FJ) do sada su vrijedile za DXCC kao FS – St. Martin. Francuska vlada je 21. veljače 2007. godine potpisala zakonski akt 2007-224 kojim je otoku dala novi politički status – prekomorskog teritorija s vlastitom lokalnom upravom. 14. prosinca 2007. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a dodalo je otok svetog Bartolomeja na svoju listu kolonija i područja s posebnim suverenitetom.

Ovim potezom američkog MVP-a otok svetog Bartolomeja ispunio je kriterij 1c DXCC-a za političke entitete i dodan je na DXCC listu kao najnoviji 338. dodatak DXCC listi sa startnim datumom 14. prosinac 2007. godine.

Evo i nekih općenitih podataka za upis ove DXCC zemlje u vaš softver za logiranje:- prefiks: FJ,- DXCC: Saint Barthelemy,- CQ zona: 8,- QSL Bureau: REF Francuska,- vrijeme – UTC: 4 sata,

otoK sv. Bartolemeja – fj – novi 338. dXCC entitet!

- IOTA – NA: 146,- ITU zona: 11,- kontinent: Sjeverna Amerika,- geografska dužina: 62.83 zapadno,- geografska širina: 17.92 sjeverno.

Kao FJ za DXCC računaju se i ovi otoci: Chevreau, Coco, Fourchue, Fregate, La Tortue, Le Boulanger, Pain de Sucre, Pele i Toc Vers.

DXEKSPEDICIJENANOVIDXCCENTITETMartti Laine,OH2BH, i Olli Rissanen, OH0XX, pažljivo su pratili razvoj situacije oko novog DXCC entiteta i već su se prije Božića, samo nekoliko dana nakon objavljivanja liste MVP-a SAD-a, “nacrtali” na otoku svetog Bartolomeja. Kroz nekoliko sati sve je bilo spremno za DX akciju. Uigrani tim “ekspedicionara” bio je u akciji od 18. prosinca do 26. prosinca 2007. godine kao božićni poklon svim DX-erima. Martti i Olli su radili punom parom na 80, 40, 30, 20 i 17 metara CW i SSB koristeći FT-1000MP i FT-2000 uz FinFet pojačalo. Radili su s pozivnom oznakom FJ/OH2AM da bi izbjegli duple veze ako bi koristili svaki svoju pozivnu oznaku. QSL za FJ/OH2AM ide via OH2BN, a on-line log možete pogledati na web stranici: www.n4gn.com/fj/.

Naravno da je bilo i nezadovoljnih i ogorčenih ovom DX-ekspedicijom, jer su Francuzi smatrali da su oni trebali biti prvi koji će “aktivirati” novi DXCC entitet. Lokalni je radioklub, FJ5KH, proradio tek nekoliko dana poslije finskog dua i s puno slabijim signalima i manjim pile-upom.

Taština je proradila kod Francuza i oni su prijavili slučaj ARRL-u da se ova ekspedicija ne smije priznati kao valjana za DXCC, jer smatraju da Finci nisu smjeli koristiti klupsku pozivnu oznaku OH2AM jer se prema CEPT pravilima svaki operator treba koristiti svojim pozivnom oznakom. Ubrzo je stigao odgovor iz ARRL-a, 11. siječnja. Veze ostvarene u ovoj ekspediciji su proglašene valjanima za DXCC diplome (ukratko: Martti Laine je odgovorni operator klupske postaje OH2AM i tu se ništa ne kosi s CEPT pravilima). ARRL je kontaktirao i administraciju CEPT-a i REF-a, koji su potvrdili da nema razloga za nepriznavanje ove ekspedicije.

Dok ovo pišem upravo je završila i treća ekspedicija iz novog DXCC entiteta. Paul, F6EXV, i Yuichi, JR2KDN, radili su kao TO5FJ od 6. do 19. siječnja na svim opsezima od 160 do 10 metara CW, SSB i digitalnim vrstama rada. Koristili su Yaesu uređaje, 500-vatna linearna pojačala i beam, vertikalne i dipol antene. QSL za TO5FJ ide via F6EXV. On-line log možete pronaći na web stranici: www.f6exv.org/LOG_ONLINE/.

Prva sljedeća aktivnost iz novog DXCC entiteta najavljena je za 25. ožujka. Trajat će od 25. ožujka do 1. travnja (uključujući i WPX SSB kontest), a koristit će se znak FJ/W2RZS. (9A2EU)

Slika2. Martti, OH2BH i Olli,OH0XX na otoku svetog Bartolomeja

Slika1. Karta otoka

QSL, dX, diplomeUREĐUJE: Zlatko Matičić, 9A2EU

Slika3. Nigel, FJ/G3TXF, u svom PPS-u na otoku svetog Bartolomeja

Nigel, G3TXF, radio je kao FJ/G3TXF s otoka svetog Bartolomeja 6 dana krajem siječnja i početkom veljače. Napravio je 8 000 veza CW načinom rada na tri KV opsega: 40 metara (3 800 veza), 30 metara (2 700 veza) i 17 metara (1 500 veza). QSL via G3TXF. Više informacija možete pronaćina njegovoj web stranici: www.g3txf.com/. (9A2EU)


Adresa 9A8A:Stjepan ĐurinMilke Trnine 2a42000 Varaždin

Primjer ispunjenih obrazaca možete naći na www.hamradio.hr/radiohrs

DXCCinfo

Gotovo sve važno o DXCC diplomi napisao je Denis Vincek, 9A3Z, na

stranicama časopisa Radio HRS u prijašnjim brojevima. Od tada do danas gotovo se ništa značajno nije izmijenilo. Stoga bih samo opisao kako se popunjavaju obrasci za traženje diplome.

Zahtjev za diplomu je jednostavan obrazac u koji se upisuju osnovni podaci o onome tko traži diplomu. Obrazac u koji se upisuju veze još je jednostavniji. Da bi obrazac za upisivanje veza bio pravilno popunjen, treba se držati pravila koja je odredio izdavač diplome (ARRl). Pravila kažu da se veze razvrstaju po opsezima, zatim po vrstama rada i tako upisuju u obrazac. To konkretno znači da s popunjavanjem obrasca krećete od najnižeg opsega prema višima.

Budući da vaš DXCC checker ne može pregledavati veze za 160 m (i starije od 10 godina), a kako ćete njemu to slati na pregled, krenite od 80 m, zatim 40 m, pa 30 m, itd. Kada ste veze razvrstali po opsezima, onda ih razvrstajte po vrstama rada (razvrstate 80 m CW, zatim PHONE i na kraju DIGI; RTTY,PSK, itd; nakon toga, na isti način razvrstajte i veze za ostale opsege). Kada ste sve posložili, veze s QSL karti upisujte u obrazac.

Valja napomenuti da na stranicama ARRl-a (www.arrl.org/awards/dxcc/) možete pronaći obrasce za cijeli DXCC program. Obrasci za DXCC i primjerice DXCC Challenge nisu isti, pa i na to treba obratiti pažnju.

Pregledavanje QSL karata zamišljeno je na način da kada odlučite osvojiti osnovnu

DXCCPROGRAMTEKST: Stjepan Đurin, 9A8A

diplomu ili nadopuniti vaš DXCC rezultat, svoje karte ostavite u kancelariji HRS-a. Ja ću jednom mjesečno (ako bude potrebe) dolaziti u HRS i pregledavati ih. Za sada je dogovoreno da se ti pregledi obavljaju trećegpetka u mjesecu (u radno vrijeme HRS-a). To znači da ako idete nekim poslom u Zagreb, svoje QSL karte s potrebnim papirima (i naravno adekvatnim novčanim iznosom) ostavite u kancelariji HRS-a.

Druga je mogućnost da QSL karte pošaljete poštom na moju adresu. U oba slučaja najprije me kontaktirajte e-mailom ([email protected]) ili telefonom pa ćemo sve razjasniti.

Trenutačne cijene DXCC programa:

za članove ARRL-a za sve ostale- prvi pregled (1 diploma besplatna) 12,00 dolara 22,00 dolara,- godišnji pregled 12,00 dolara 22,00 dolara,- drugi pregled u godini 22,00 dolara 32,00 dolara,- diploma 12,00 dolara 12,00 dolara,- dodatak za pregled na konvenciji 7,00 dolara 7,00 dolara.

Pregledi su ograničeni na 120 veza, a svaka veza preko 120 se naplaćuje 15 centi po vezi.

Plakete:- #1 Honor Roll 55,00 dolara,- Honor Roll 40,00 dolara,- 5 B DXCC 40,00 dolara,- DXCC Challenge 79,00 dolara.

Na sve nabrojeno plaća se i poštarina. Primjerice, poštarima za diplomu trenutačno je 5 dolara, a poštarina za plaketu #1Honor Roll je čak 28 dolara pa i to treba imati na umu kod osvajanja diplome.

Pored plaketa i diploma, ARRL nudi naljepnice, značke i medaljone. Detaljan popis možete naći na www.arrl.org/news/stories/2006/05/23/3/fees-06Jul.html. Na istom se mjestu možete i upoznati sa svime što DXCC program nudi.

Želim vam puno uspjeha u osvajanju DXCC diploma!

Nakon 1995. godine Belgija se sastoji od 10 provincija. Belgijski radioamaterski

savez (UBA) izdaje diplomu za rađene sve provincije–Worked All Belgian Provinces.

Na KV opsezima postaje iz Europe trebaju imati veze sa svih deset provincija i vezu s regijom glavnog grada Bruxellesa. Za diplomu ukupno trebaju 22 veze iz svih 10 provincija i glavnog grada na 2 različita opsega. Na UKV opsezima treba imati 11 veza s ON postajama (nije obvezno imati sve provincije). UBA natjecanja: SSB – zadnji vikend u siječnju i CW – zadnji vikend u veljači.

WOrKED ALL BELGIAN PrOVINCES AWArDProvincija Kratica Anvers AN Brabant Flamand * VBBrabant Wallon * BWBruxelles Capitale BRFlandre occidentale WVFlandre orientale OVHainaut HTLiège LGLimbourg LBLuxembourg LUNamur NM

* Za ovu diplomu vrijede samo veze poslije 1. siječnja 1995. godine. (9A2EU)

QSL, dX, diplome


QSL, dX, diplome

Diploma UBA Post Code izdaje se licenciranim radioamaterskim postajama i SWL postajama za veze s belgijskim radioamaterskim postajama u gradovima i selima s različitim poštanskim brojevima. Nema ograničenja po vrstama rada ili opsezima. Svaki poštanski broj se može raditi samo jedanput. Ne vrijede veze preko repetitora i paketnog radija. Vrijede QSL karte od belgijskih SWL amatera, kao i veze potvrđene preko ARRL Logbook of the World i eQSLs. Rezultat se dobije zbrajanjem različitih poštanskih brojeva koji su potvrđeni QSL kartama.

Osnovna diploma: 500 000.Prva naljepnica: 750 000 (minimalno 8 različitih provincija).Druga naljepnica: 1 000 000 (minimalno 9 različitih provincija).Trofej: 1 500 000 (potvrđeno svih 10 provincija).

Kod podnošenja zahtjeva koristite posebnu Excel datoteku koju možete naći na web stranici: www.uba.be/en.html.

Cijena diplome je 5 eura. Naljepnice su besplatne ako ih tražite zajedno s osnovnom diplomom, a ako ne trebate poslati adresiranu kovertu i 1 euro.

Cijena trofeja je 30 eura.

Adresa za slanje zahtjeva je:Egbert Hertsen - ON4CAS Postbus 85, Mechelen. B-2800 Mechelen Belgium

E-mail:[email protected]. (9A2EU)

WAS diploma se izdaje svim licenciranim radioamaterima koji mogu potvrditi s QSL kartama veze sa svih 50 američkih saveznih država. Postoji 10 raznih diploma WAS – po opsezima, vrstama rada i sl. Osnovna diploma se izdaje za veze iz svih 50 američkih saveznih država bez obzira na opseg i vrstu rada. District of Columbia (DC) računa se kao veza iz Marylanda. Posebne diplome izdaju se za slijedeće opsege i vrste rada: OSCAR satelit, SSTV, 144 MHz, 432 MHz, 222 MHz, 50 MHz, 160 metara, digitalna (PSK31, RTTY, AMTOR, PacTOR, G-TOR, i dr.), fonija. Naljepnice za osnovnu WAS diplomu izdaju se za veze iz svih 50 država za sve CW veze, QRP, EME ili za sve veze na samo jednom KV opsegu.

QSL karte zajedno sa zahtjevom za diplomu (obrazac MSD-217) i popisom veza s QSL karata poslati na adresu (obrazac za diplomu možete “skinuti” na web stranici ARRL-a):ARRLWAS award225 Main StNewington, CT 06111USA

Cijena svake diplome je 10 američkih dolara, a svaka naljepnica je 7,50 američkih dolara. Za povrat vaših QSL-ki trebate dodati poštarinu za preporučenu pošiljku.

Više informacija o ovoj diplomi možete naći na web stranici ARRL-a: www.arrl.org/awards/was/.

Dobra prigoda za osvajanje ove diplome je ARRL DX Contest – CW dio treći vikend u veljači i SSB dio prvi vikend u ožujku. (9A2EU)

Za ovu diplomu vrijede veze održane nakon 1. siječnja 1999. godine.

Postaje iz Europe trebaju po 2 veze sa SP postajama iz svakog od 16 vojvodstava (provincija).Uz zahtjev treba poslati GCR listu.

Cijena obrade diplome je 5 eura ili 5 američkih dolara ili 5 IRC kupona.

Uplatu novca potrebno je izvršiti na bankovni račun PZK HQ: PL 33 1440 1215 0000 0000 0195 0797Nordea Bank Polska S.A.

Adresa za slanje zahtjeva je:

PZK HQ SecretariateAward Manager – SP6BOWP.O.Box 5485-613 Bydgoszcz 13Poland

Postaje izvan Poljske mogu osvojiti diplomu Polska za vrijeme jednog SP DX kontesta ako uz kontest log pošalju zahtjev za diplomu (moraju ispunjavati navedene uvjete za osvajanje ove diplome).

uBA POST CODE AWArD

WOrKED ALL STATES (WAS) AWArD

DIPlOMAPOLSKA


HRS

Popis vojvodstava (provincija):

- SP1: Zachodnio-Pomorskie – Z,- SP2: Pomorskie – F,

Kujawsko-Pomorskie – P,- SP3: Lubuskie – B,

Wielkopolskie – W,- SP4: Warmińsko-Mazurskie – J,

Podlaskie – O,- SP5: Mazowieckie – R,- SP6: Opolskie –U,

Dolnośląskie – D,- SP7: Łódzkie – C,

Świętokrzyskie – S,- SP8: Lubelskie – L,

Podkarpackie – K,- SP9: Małopolskie – M,

Śląskie – G. (9A2EU)


Dok ovo budete čitali, u veljači će svoj rad završiti međunarodni tim TI9K s

Cocos Is. Rad tima VP6DX s Ducie Is. (IOTA OC-182) će pak biti u punom jeku i trebao bi trajati do kraja mjeseca. VP6DX tim najavio je svoj rad s čak 7 stanica istovremeno na svim KV opsezima i vrstama rada. Trošak ekspedicije iznosit će preko 200 000 američkih dolara. Ostale zanimlji-vosti pročitajte na: www.vp6dx.com.

K6VVA/Kl7–Alaska – Tokom veljače N6AWD je najavio svoju aktivnost s IOTA NA-041.

CN2XW–Morocco– Operator G5XW će se u slobodno vrijeme od 13. do 23. veljače javljati s vrhova planinskog masiva Atlas, a najavio je i moguću posjetu i rad s IOTA AF-065.

6Y5/M0DXR–Jamaica – M0DXR je i operator i QSL menadžer za svoju aktivnost od 12. do 25. veljače.

VP8DIF–SouthGeorgiaIs. – Operator MM0DWF bi do 28. 2. trebao raditi na KV opsezima s ovog traženog DXCC entiteta i IOTA AN-007. QSL menadžer je DJ9ZB. Više o tome čitajte na: www.lars-boehme.de/vp8dif/index.html.

JD1BlY–OgasawaraIs.– JI5RPT (kao JD1BLY) s JE1EKS (kao JD1BMO) i JM1WBB (kao JD1BMP) najavljuju svoju aktivnost na svim opsezima CW i SSB vrstom rada te EME putem satelita. Aktivnost je najavljena od 13. do 28. veljače. QSL slati na domaće znakove.

8R1PW–Guyana –Ovaj znak će biti u eteru od 22. do 29. veljače na svim KV opsezima samo s CW vrstom rada. Ipak, više pažnje bit će posvećeno radu na nižim te WARC opsezima. QSL slati na G3SWH.

Antarctica – Do kraja veljače moguće je odraditi nekoliko različitih znakova s najveće IOTA AN-016. To su DP0GVN iz njemačke baze Neumayer, QSL menadžer je DL5EBE. Nadalje, OJ1ABOA radi s Quin Maud Land (73.03˙ J / 13.25˙ Z) na 7 i 14 MHz. QSL menadžer je OH2FFP, dok se operator ZS6WLC javlja iz baze SANAE IV kao ZS7BYRD, a njegovu QSL informaciju treba pogledati na: www.QRZ.com.

3Y0E–BouvetIs. – Neiskusni operator iz ZS član je znanstvenog tima na ovom (zabačenom) otoku. S vrlo slabim signalom pojavljuje se na 14 260 (sluša 5 kHz gore)

dX novostiTEKST: Dean Milde, 9A5CY

od 17:00 do 18:30 h po našem vremenu. Termin boravka na otoku još je nepoznat, a više o toj zanimljivoj aktivnosti možete pogledati na: www.3y0e.com/. QSL menadžer je LZ3HI.

J79XBI–Dominica–Operator SM7XBI će do 3. ožujka opet biti aktivan s ove IOTA NA-101. Najavljuje rad na svim opsezima, ali samo SSB vrstom rada. Preferira QSL biro.

C56__–Gambia– ON4LAC bi do 5. ožujka trebao biti aktivan kao C56JC, uglavnom RTTY i PSK načinom rada, nešto manje SSB-om. C56YK pak ostaje jedan dan duže aktivan na svim KV opsezima, samo SSB vrstom rada.

HQ8R–Honduras – Javier, HR2RCH, nije odustao od svoje zamisli da “aktivira” IOTA NA-035. Zakazuje termin rada za 16. do 23. ožujka na svim opsezima i vrstama rada. S njime će na otok vojnim brodom otputovati još nekoliko operatora iz HR i K (SAD-a).

5T___–Mauritania – Tim od nekoliko njemačkih operatora najavljuje svoj rad od 16. do 30. ožujka na svim opsezima i vrstama rada s 3 stanice istovremeno. Na ekspediciju nose dva lineara te kvalitetne antene za donje opsege. QSL menadžer je DH7WW, a više informacija nalazi se na: www.5t2008.de.

9M0_(1S)–SpratlyIs. – Operator N1UR najavljuje svoju aktivnost s IOTA AS-051 od 22. do 30. ožujka na svim KV opsezima CW i SSB vrstom rada. QSL menadžer je K2RET.

9M8z–EastMalaysia – Operator SM5GMZ najavljuje rad u gore spomenutom WPX kontestu kao 9M8Z. Prije kontesta trebao je biti aktivan tijekom ožujka kao 9M6/SM5GMZ, a nakon toga planira aktivnost iz V8 Brunei. Najavio je mogućnost iznenađenja da se javi iz koje druge susjedne zemlje u tom dijelu svijeta.

YJ0AX–VanuatuIs. – Za kraj ožujka najavljena je ekspedicija na ovaj DXCC entitet, koja bi na kraju radila i u CQ WW WPX u SSB dijelu kontesta. Najavljeni QSL menadžer je VK4TI, no taj podatak još valja provjeriti prije slanja QSL.

7P8FC–lesotho– Nekoliko operatora iz ZS i ON priprema ekspediciju za termin od 27. ožujka do 1. travnja. Bit će aktivni na opsezima od 3,5 do 28 MHz SSB, RTTY i PSK31 vrstom rada. QSL slati na ON4CJK.

CE0z/Dl2AH–JuanFernandezIs.– Ovaj DXCC entitet bi trebao biti sljedeća destinacija operatora DL2AH od 18. ožujka do 07. travnja. Dakle, na opsezima 7…28 MHz SSB i RTTY vrstom rada radit će s uređajem FT897 i windom antenom.

J5i6W–Guinea-BissauiSenegal– HA3AUI je sve do 15. travnja ponovo aktivan iz ovog dijela Afrike. Uglavnom je njegov rad baziran na RTTY, vrlo malo SSB vrstom rada. Kao J5AUP i J5/HA3AUI najavljuje svoju aktivnost na opsezima 10…28 MHz, dok će kao 6W2SC i 6W/HA3AUI biti aktivan na svim KV opsezima. Logovi će biti na LoTW.

VQ9JC–ChagosIs.– ND9M je do sredine travnja u slobodno vrijeme aktivan na opse-zima 3,5…28 MHz, uglavnom CW vrstom rada, manje SSB i RTTY. QSL na ND9M.

S21YV–Bangladesh – John, KX7YT, bit će aktivan do 11. ožujka svim vrstama rada, najviše ipak SSB i digitalnim načinom rada. U tom periodu najavljuje sudjelovanje u raznim svjetski poznatim kontestima. Logovi će mu biti na LoTW.

VP8/Dl2AH–FalklandIs.– Jedna od mnogih do sada “aktiviranih” destinacija operatora DL2AH bi od 26. veljače do 13. ožujka trebao biti i ovaj DXCC entitet. On u slobodno vrijeme radi na opsezima 7…28 MHz SSB i RTTY vrstom rada.

JD1BMM–MinamiTorishimaIs.– Od kraja veljače do sredine ožujka operator JA6GXK bi u slobodno vrijeme trebao biti aktivan s Marcus Is. (IOTA OC-073).

TX5C–ClippertonIs.–Još jednu veliku DX ekspediciju očekujemo od 7. do 17. ožujka s ovog vrlo rijetkog DXCC entiteta. Tim će sačinjavati 22 operatora iz W, VE i F, koja će u navedenim danima biti aktivna na svim KV opsezima i vrstama rada s ciljem da održe preko 100 000 veza. IOTA referenca je NA-011, QSL menadžer je N7CQQ, a više podataka o samoj ekspediciji nalazi se na: www.clipperton2008.org. Log će biti kasnije na LoTW.

QSL, dX, diplome


Kako ispričati priču koja traje 60 godina, prikazati podatke o članovima,

opremi, rezultatima i iznijeti osobne dojmove osnivača, a da to sve bude kratko i zanimljivo? Mislim da je nemoguće. Zato ću u ovom tekstu biti usredotočen samo na pojedine događaje i godine. Drugačiji pristup zahtijevao bi pisanje poveće knjige.

Gdje je početak radioamaterizma? Slušanje radioaparata ili bavljenje radioamaterizmom? U Osijeku se radioaparat slušao davno prije nego je 14. prosinca 1947. godine osnovan Radioklub Osijek. Pod tim imenom bez prestanka živi punih 60 godina. A počelo je “po direktivi”, kao i druge stvari u to doba. Ipak, upitno bi sve bilo da se tu nisu našli mladi ljudi koji su prepoznali svoj budući hobi. Imao sam čast osobno razgovarati s dvojicom iz te, prve, generacije. Gospoda Božidar Pasarić, (9A2HL, živi u Rijeci) i Ivan Babić (živi u Beogradu) ispričali su prve korake radioamatera u Osijeku. Obojica se slažu u ocjeni kako se u to doba nije moglo kupiti ništa od dijelova i kako je prava umjetnost bila bilo što napraviti.

Pasarić se prisjeća prvih sastanaka, prostorija budućih radioamatera i članova koji su to bili po “zadatku”. U Županijskoj ulici u prostorijama Narodnog fronta održani su prvi sastanci, počeli su se graditi prvi prijamnici (uglavnom s njemačkim trofejnim cijevima i drugo). Pa su onda došla “zlatna vremena” kada se čak i kod nas mogla kupiti baterijska čelična trioda DC11! Izrađeni su i prvi ispravljači. Prvi tečaj je održao Zvonimir Jani (iz Ludbrega), učenik elektrotehničke škole u Osijeku. U prostorijama Kluba postavljen je razglas pa se tijekom večeri na korzu puštala glazba preko NF pojačala od 50 W i radioaparata Kosmaj. O, kako su popularne pjesme bile “Oj, bijeli Zagreb grad” i “Pjesma Jadranu”...

radioKluB osijeK – 60-godišnjaK!TEKST: Franjo Kokorić, 9A2TN

Pored ovih, bilo je još svega nekoliko gramofonskih ploča. Prvi odašiljač za Klub napravio je Pasarić od cijevi EL12 i RL12P53, a prva antena je bila longwire. Uređaj je imao 80 W, a opisan je u tadašnjem hrvatskom časopisu “Elektrotehničar” (prvi opis uređaja u Hrvatskoj!).

Babić mi je ispričao kako je održana prva radioveza iz Osijeka. Bez obzira što je osno-van Klub, propisi su bili takvi da pojedinci nisu imali svoje pozivne oznake i nisu mogli raditi bez dopuštenja. Tri naša člana su napravili odašiljač bez da itko zna i u Tvrđi postavili žičanu antenu (u potkrovlju dana-šnje pošte). Kako nisu imali pozivnu oznaku, izmislili su neki pozivni znak Francuske. Na prvi poziv CQ javio im se radioamater iz Egipta. Održana je kratka veza. Sve su brzo posakrivali, jer su se bojali policije.

Nakon tog, romantičnog vremena, slijede godine kada se Klub preselio u bolje prostorije u centru grada, kada se mogla nabaviti bolja oprema, kada su položeni prvi tečajevi i kada su se radioveze mogle održavati čak i s osobnom pozivnom oznakom. Klub je dobio svoju, YU2BOP, a sufiks je ostao isti do danas. To je bilo doba istinskog radioamaterizma, punog zanosa i zalaganja. Radilo se danima, po 24 sata, radiopostaje se nisu gasile. U redu se čekalo da bi se moglo raditi na postaji. Čak se i spavalo u Klubu kako se ne bi propustio red! Bila su popularna sva natjecanja, kao i radioamaterski skupovi u zemlji i inozemstvu. Od tih romantičarskih vremena još i danas su aktivni 9A2DI, Mirko (član s najdužim neprekinutim “stažom”), 9A2C, Marijan (nešto mlađi, ali isto s neprekinutim “stažom”), 9A2QW, Mihajlo, i 9A2OM, Kruno (s prekidima). Do smrti su aktivni iz toga doba bili i 9A2AZ, Vili, 9A5I, Ivo, i 9A2OZ, Zvonko.

Još tada, a osobito kada se Klub preselio u Tvrđu na današnju lokaciju, rad u njemu poprima ozbiljniji karakter. Organiziraju se ekspedicije u bližu i dalju okolicu Osijeka, na more (Korčula, Palagruža, Lastovo), putuje se u druge zemlje. Natjecanja se održavaju s boljom opremom, imaju studiozniju pripremu pa su i rezultati sve bolji. O tome svjedoče brojni pehari i priznanja, diplome, fotografije. Stasaju i nešto mlađi članovi koji su i danas priznati i poznati u radioamaterskom svijetu (9A2SB, Zlatko, 9A3AQ, Zlatko, i drugi).

Kakvo je bilo značenje Kluba govori i broj radioamatera (njih preko 1 200), koji su

prošli kroz Klub. Kada je Klub “prerastao” svoje okvire, osnovane su brojne sekcije ili klubovi od naših bivših članova u Čepinu, Dalju, Josipovcu, Laslovu, pa u gradu u Pošti, Policiji, Centru za obavješćivanje, gradskoj četvrti Jug te drugi u Retfali, u Domu učenika. Danas još uvijek u Klubu djeluje i sekcija slijepih radioamatera. Tijekom Domovinskog rata kroz Klub su prolazili i radioamateri s okupiranih područja.

Domovinski rat je bio vrijeme kada su naši članovi bili aktivni sudionici u obrani (HV-u ili policiji), a mali broj njih, koji je bio vojno nesposoban, sudjelovao je u humanitarnim akcijama (dežurstva, prenošenje poruka, humanitarni konvoji i drugo). Osobna i klupska oprema bila je od neprocjenjive pomoći u prvim danima obrane, a o značenju stručnog znanja naših članova u svojim postrojbama ne trebamo niti govoriti. A sam je Klub pretrpio veliku štetu u Domovinskom ratu. Kako smo od prvih crta bojišnice bili udaljeni za širinu rijeke Drave, granate su nam uništile prostorije i antenske sustave, a oprema je dobrim dijelom ili uništena ili oštećena korištenjem u ratnim djelovanjima.

Humanitarni karakter pokazali smo kroz povijest Kluba u nekoliko navrata u akcijama stvarnih katastrofa kao što je bio potres ili poplave.

iz zemlje i svijetaUREĐUJE: Goran Grubišić, 9A6C

Slika1. Božidar Pasarić (stoji), jedan od osnivača Kluba (slikano oko 1947/48. godine) Slika2. Tečaj u klubu 1983. god.


Kao uspjeh Kluba svakako treba računati i osobne rezultate naših članova. Ipak su oni sve o radioamaterizmu naučili u Klubu. Dovoljno je pogledati listu hrvatskih radioamatera i broj potvrđenih zemalja po DXCC listi. Sa svim potvrđenim zemljama je 9A2OM, kao i pok. 9A5I, u honor rolu su 9A2TN, 9A2QW, 9A4SS, kao i sam Klub. Blizu tomu su i još neki članovi Kluba.

A gdje je Klub danas? I kakve probleme ima danas i kako se nosi s njima?

Od nekada velikog broja članova, danas ih ima preko šezdesetak (jedne godine čak blizu 400!) s plaćenom članarinom. Ponekad nam se u akcijama ili natjecanjima priključe i oni koji nisu platili članarinu. Sa starijim članovima kontakt održavamo i kroz organizirana druženja, u Klubu ili na natjecateljskoj lokaciji. Ipak, zamjetan je problem nedostatak mlađih članova. Bez obzira na našu angažiranost u predstavljanjima po školama (o akcijama informiramo na klupskim internetskim

stranicama), očito nismo uspjeli privući mladih koliko bismo željeli. Pored uobičajenih znanja i radioamaterskih mogućnosti, pružamo im i mogućnost bavljenja računalima i vlastitom internetskom mrežom.

Osnovni, ali ne i jedini uzrok je materijalno stanje u kojem se Klub nalazi. Strukture izvan Kluba i privreda ne pružaju dovoljno za nabavu potrebe opreme. Pored toga, i u sustavu školstva, kao i

u položaju tehnike treba tražiti uzroke “slabe zainteresiranosti” mladih za radioamaterizam. Trenutno najbolje stojimo s ARG-om, ali sami ARG nije dovoljan za budućnost radioamaterizma.

No, kako je ovo prisjećanje na 60 godina Kluba, ostavit ćemo probleme za rješavanje vremenu ispred nas.

Nadamo se da će narednih 60 godina Kluba biti jednako uspješne ili još uspješnije.

Na brdu Makirina, na južnim padinama Mosora, nalazi se zvjezdarnica

Zvjezdano selo, zdanje nastalo dugogo-dišnjim trudom članova Zajednice tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije, a osobito zalaganjem Drage Sertića.

Krajem 2007. godine Zvjezdano selo postaje Centar tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županije i sa svojih 640 m2

pruža odlične mogućnosti za provedbu aktivnosti tehničke kulture, osobito glede obuke mladih. Udrugama su na raspolaganju dvije polivalentne dvorane, 20 kreveta raspoređenih u nekoliko spavaonica i kuhinja, a u planu je i izgradnja prostorije za radioamaterske aktivnosti.

U suradnji s agilnom tajnicom županjske ZTK-a, Majom Novaković, Radioklub Kaštilac je za polaznike operatorskog tečaja P razreda organizirao promotivnu akciju nazvanu “Škola radioamaterizma Zvjezdano selo”. Akciji su se odazvali i prijatelji iz Radiokluba Vidova Gora, što nas posebno veseli.

Sve je počelo kišne subote, 8. prosinca, u osam sati, kad je dogovoreno okupljanje ispred Radiokluba Kaštilac u Kaštel Gomilici.

RADIOAMATERSKAŠKOlAUZVjEZDANOM SELu

TEKST: Rolando Milin, 9A3MR

Slika1. Loše vrijeme nije omelo ni mlade ni stare

Brižne mame su dopratile dične nam juniore, što ne čudi, jer su neki od njih prvi put u životu otišli prespavati izvan svoje kuće. Naš vozač Ante je manirom iskusnog profesionalca potrpao stvari u lijepi novi

Opel i poveo kolonu automobila prema Zvjezdanom selu. U splitskoj trajektnoj luci smo ukrcali i goste iz Radiokluba Vidova Gora, Dubravka i Petra, 9A3AGS. U koloni su još bili brižni nastavnik tehničkog odgoja

iz zemlje i svijeta

Slika4. 2006. godina, radovi na antenskom stupu (9A2C i 9A4WT)

Slika3. 2008. godina, 9A2C na prezentaciji radioamaterizma u jednoj školi


iz zemlje i svijeta

Svi polaznici tečaja, kao i stariji operatori, okušali su se u traženju “lisice” prekrivenih očiju. Nakon treninga upriličeno je interno prvenstvo Kluba. Radoslav, 9A3BMR, je iskoristio svoje iskustvo i osvojio prvo mjesto našavši predajnik za 37 sekundi. Drugoplasirani je bio Anton Tadin s 42 sekunde. Kako su vremena ostalih bila preko 1 minute, održano je “pripetavanje” između Radoslava i Antona. Radoslav je pobjedio s 2:1 a sva vremena su bila oko 35 sekundi i odlučile su nijanse..

Proveli smo dva prekrasna dana. Zahvaljujemo našim domaćinima i nadamo se brzom ponovnom susretu u novim akcijama.

škole OŠ Knez Trpimir iz Kaštel Gomilice, Zoran Vukić, te Radojka, 9A3MR/Y, s autom punim tehnike i hrane.

Mosor nas je dočekao tmuran i maglovit. Na vrhu Makirina iznad Sitna Donjeg, gdje se nalazi zvjezdarnica Zvjezdano selo, puhalo je jako jugo uz gustu sitnu kišu, a magla je ograničavala vidljivost na samo desetak metara. Iskrcali smo se i na brzinu unijeli stvari u objekt gdje su nas dočekali ljubazni domaćini, Tomislav Nikolić i Tomislav Sorić, zvani Tomo br. 1 i Tomo br. 2.

Poslije pozdravnih riječi predsjednika Udruge Zvjezdano selo, Tomislava Nikolića, prionuli smo radu. Juniori su raspakirali antene i uređaje, Petar, 9A3AGS, i Rolando, 9A3MR, su montirali postaju u prostoriji koju su nam ustupili domaćini, a Radojka je pripremala ručak. Požrtvovni 9A3AGS je po gustoj kiši postavio dipol za 40-metarski opseg, a srećom ponio je i rezervnu odjeću. Nakon nepunih sat vremena pozivna oznaka 9A1CIG začula se na opsegu. Mladi operatori koji su položili ispit prije godinu dana nestrpljivo su čekali svoj red da pokažu koliko su naučili. Njihovi prijatelji koji tek trebaju položiti sa zanimanjem su sve pratili.

Poslije ručka odgledali smo tri kratka filma o amaterskoj radiogoniometriji u produkciji HRS-a. Polaznici klupskog tečaja za operatore P razreda filmove su odgledali s izuzetnim zanimanjem (sve pohvale autorima). Kad se vrijeme malo poboljšalo, postavili smo ARG predajnik i upoznali polaznike tečaja s osnovnim elementima ARG tehnike.

Kako je dan vrlo kratak, u 17 sati smo već bili u toploj dnevnoj prostoriji. Tomo Sorić je pripremio predavanje o astronomiji koji su naši dječaci odslušali bez daha. Slike udaljenih planeta, zvijezda i galaksija su se smjenjivale na zaslonu projektora i kad se upalilo svjetlo trebalo nam je vremena da se vratimo u stvarnost.

Nakon večere “virkali” smo vani ne bi li se vrijeme smilovalo, a oblaci iznad nas rastvorili... I oko 21.00 sat zvijezde su provirile kroz oblake. Stampedo dječjih nogu uz zavojite stepenice, mnogo pari znatiželjnih očiju. Kupola se otvara, a večernje nebo osuto zvijezdama nas ostavlja bez daha. Tomo br. 2 pokreće veliki teleskop koji nam omogućava da vidimo planete Sunčevog sustava kao da su nam na dohvat ruke. Fascinantno!

Poslije napornog dana nije trebalo puno čekati da se oči sklope. Iako su se pronijele glasine da će navečer biti tuluma u spavaonici, par minuta strogoće je bilo dovoljno da junaci pozaspu. Prvak u disciplini brzog padanja u san je bio 9A3AGS kojemu je trebala 31 sekunda da zahrče…

Nedjeljno jutro je osvanulo poluoblačno, toplo i bez vjetra. Plan je bio poslije doručka organizirati trening ARG-a na padinama Mosora, ali nas je velika postrojba lokalnih lovaca razvijenih u strijelce odvratila od tog nauma. Ne bi bilo zgodno da kakav lovac umjesto prave lisice ustrijeli lovca na lisicu… Umjesto toga, upriličili smo trening ARG-a za KMT na heliodromu nadomak Zvjezdanog sela.

Slika2. Najzabavniji dio upravo počinje

Nakon uspješno provedenog UKV natjecanja Voloderske jeseni, koje

se u sklopu 9A Activity contesta održava svake godine u listopadu, Radioklub Kutina, 9A1FAB, organizirao je 15. prosinca 2007. treći puta prigodni hamfest.-- Tom su prilikom najboljima u natjecanju dodijeljena priznanja.

Prisutnim se gostima i natjecateljima prigodnim govorom obratio predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Kutine, dipl. inž. Zvonimir Lernatić. Svima je zaželio puno uspjeha u daljnjem radu, a posebice članovima Radiokluba Kutina, koji je od grada Kutine nedavno dobio na korištenje novi prostor.

Okupljanje većine organizatora lokalnih UKV natjecanja koja se održavaju u okviru 9A activity contesta iskorišteno je i za “okrugli stol” na temu ujednačavanja pravila s ciljem lakše obrade natjecateljskih dnevnika. Zaključci s tog sastanka predstavljeni su na UKV portalu HRS-a www.hrvhf.hr.

Organizator, Radioklub Kutina, zahvaljuje svim natjecateljima na sudjelovanju, a sponzoru, kutinskoj Petrokemiji, na pomoći oko organizacije.

hAMFEST volodersKe jeseni 2007.

TEKST: Zdenko Bogadi, 9A3UJ


HRS


Koncem studenog, točnije 27. 11. 2007, u prostorima Zajednice tehničke

kulture Dubrovačko-neretvanske županije, održana je osnivačka Skupština Radiokluba “Dubrovačko primorje”, Mravinjac.

Naziv Radiokluba veže se za područje Dubrovačkog primorja, koje se prostire od Neuma i granice s Republikom Bosnom i Hercegovinom na zapadu, do mjesta Zaton i Osojnik na istoku. Tridesetak manjih mjesta i sela s tog područja pripadaju općinama Ston, Dubrovačko primorje (Slano) i Dubrovnik. Selo Mravinjac, u kojem je Klub i osnovan, pripada Općini Dubrovnik, a prometno je povezano lokalnim cestama s mjestima Slano, Trsteno i Orašac, odnosno državnom cestom D-8. Tijekom Domovinskog rata, od listopada 1991. do svibnja 1992. većina područja se nalazila pod okupacijom bivše JNA, od kojih posljedica se i danas oporavlja.

Sama ideja formiranja novog radiokluba na dubrovačkom području, nastala je spontano i razvila se tijekom pokušaja traženja pogodne kontest lokacije, od strane Dade, 9A3NY, i Josipa, 9A5AX, uz značajnu potporu Frana, 9A5V, i Branka, 9A2ND. S obzirom na druželjubivu prirodu navedenog kvarteta, vrlo brzo je zaključena da pogodna lokacija mora imati i dodatne sadržaje, ekvivalentne starosnoj dobi, obavezama, udaljenosti i ekonomskim prilikama. Kao i na sve važne povijesne događaje i u konkretnom je slučaju najvažniju ulogu odigrala žena. Naime, supruga 9A3NY, (XYL Lidija) je porijeklom Primorka, točnije iz Mravinjca, pa je onda sasvim jasno zašto je odabrano upravo to mjesto kao lokacija novog radiokluba.

Vrlo brzo, pronađene su i dodirne točke između mještana Mravinjca, odnosno lokalnog DVD-a i radioamatera, a bivša mjesna škola, spremno je podnijela i naš dolazak. Iskazano zanimanje tijekom testiranja lokacije (poglavito mlađe populacije) nametnulo je odluku o osnivanju radiokluba.

Odlukom Skupštine, za predsjednika Kluba izabran je Josip Karačić 9A5AX, a dopredsjednik je Branko Ilić, 9A2ND. Izvršni odbor predstavljaju Ivo Kvestić, 9A4AO, Damir Karačić, 9A3NY, te članovi DVD-a Mravinjac, Luko Vodopija, Periša Bule i Nikola Tičić (budući operatori P – razreda).

radioKluB “duBrovačKo primorje”, 9a1rdp (9a4j)

TEKST: Josip Karačić, 9A5AX

Ulogu suca časti i QSL menadžera obavljat će Frano Perinić, 9A5V, uz asistiranje Lukše Vukojevića, 9A5LU. U tijelima tehničke kulture, doprinos Klubu pružat će i Blaženko Dujaković, 9A5DB. Također, kroz radna tijela Kluba svoj angažman će ostvarivati i Dragan Vidačić te Tanja Dujaković i Vojka Perinić, 9A5PV.

Klub je koncem prosinca 2007. dobio rješenje o upisu u registar udruga. Čeka se još matični broj i žiro račun te prijam u članstvo Hrvatskoga radioamateskog saveza.

Započele su aktivnosti montaže, odnosno sklapanja home made 4-el. quada za tri gornja opsega (14, 21 i 28 MHz), koji će biti postavljen na već postavljenom 12-metarskom drvenom stupu. Planiramo organizirati tečaj za operatore P razreda i sudjelovati u izradi sustava radioveze za potrebe DVD-a Mravinjac. Planom za tekuću godinu predviđeno je prikupljanje sredstava za formiranje ARG sekcije, za koju postoji veliko zanimanje.

Ovom bismo prilikom istaknuli da je svaka pomoć i sugestije nekoga koje prošao slične projekte dobrodošla. Bit ćemo vrlo zahvalni na savjetima.

U svakom slučaju, kada na bandu čujete pozivne oznake 9A4J ili 9A1RDP, znajte da se radi o Radioklubu “Dubrovačko primorje” (QRA LOC JN82XS). Adresa Radiokluba je:Radioklub “Dubrovačko primorje”P.O. Box. 16820 000 Dubrovnik.

iz zemlje i svijeta

Prodajem ili mijenjam opremu:- novi koaksijalni kabel H-1000, RG-213 i

RG-58- Kenwood TS-570D/G AT DSP KV- TS-940S/AT KV- TS-930S/AT KV- TS-430S KV- TR-9000 2m all mode- TM-221E 2m FM- TH-F7 2m/70cm vokac- TH-79E 2m/70cm vokac- Yaesu FT-107M KV- FT-101Z/WARC KV- FT-480R 2m all mode- Alinco DR-112E 2m FM- Icom IC-275E 2m all mode- IC-2E 2m vokac- TH-205 2m vokac neispravan- FT-277B, FT-101EE, FT-277E KV neispravni- transverter 28/144 MHz- KV lineari Kenwood TL-922 i TL-120- 2m lineari 600W, može bez cijevi,

150W, 100 W- stolni mikrofoni: Kenwood MC-85,

MC-60, MC-50, Yaesu YD-844A, Turner Expander 500

- mikrofon/zvučnik Kenwood SMC-34- ispravljači Kenwood PS-52, PS-53- filteri za Kenwood uređaje CW, SSB i AM- CW filteri za FT-101/277 B/E i

107/901/902/101Z/ZD- interni antena tuneri za TS-930 i TS-940- slušalice Kenwood HS-4 i

naglavne slušalice sa mikrofonom- kućišta za baterije za Kenwood

TH-205/215, TH-79 i Icom IC-2E- CDE Hy-Gain rotatori HAM-4, HAM-3,

nešto dijelova za rotatore- GP antena 14-18-21-24-28-50 MHz- FD-4 i FD-3 antena- big-J antena za 144 MHz- SWR/watt-metri Daiwa CN-103LN,

Monacor FSI-30 i FSI-5- izlazne cijevi Eimac 3-500Z,

Philips QB4/1100, 12BY7A, 6146B, 6JS6C- antena tuner automatski IC-AT500

500W/1kW i manualni MFJ-940B 300W- voice keyer MFJ-434 memorija za govor- CW ručice Bencher, Vibroplex,

Hi-Mound, ETM-5 i Nye Viking i elektronci s memorijom

- antenski i mikrofonski konektori i adapteri- više ispravljača 2, 5, 10, 20, 30, 50 A,

low pass filtera, mobilnih antena, i drugo- Weller lemna stanica 24V WTCP i

Weller lemilica 220V- magazin Sam svoj majstor 1976-82.g.

Info: 098/416-156

mali hAM oglasi

Od sredine siječnja iz okolice Splita na opsegu se mogu čuti novi glasovi. Radioklub Kaštilac, 9A1CIG, bogatiji je za sedam operatora P razreda, redom petnaestogodišnjaka.

Još jedna vijest je da će u sekciji Radiokluba Vidova Gora iz Pučišća na Braču (9A1CPB) šest novih kolega imati priliku iskušati novostečeno znanje na tek nabavljenom uređaju FT897. Uređaj je nabavljen uz pomoć općine Pučišća i Jadrankamen d.d.Dobro nam došli!(Info 9A2BW i 9A3MR)

novi operatori


107

3,51,8

0,13

14

182124

28

BANDPlAN135,7kHz-29,7MHz

Max Frequency (KHz) Bandwidth (Hz) Preferred Mode

No rigid bandplan is proposed for 135 – 137 kHz.

135,7...136,0 200 CW, station tests, QRSS 136,0...137,4 200 CW 137,4...137,6 200 digimode, except CW 137,6...137,8 200 CW, QRSS Centre of Activity 137,7 kHz

1 810...1 838 200 CW 1 838...1 840 500 All narrow band modes, CW QRP Centre of Activity 1 836 kHz 1 840...1 843 2 700 All modes, (1), digimode, 1 843...2 000 2 700 All modes, (1)

3 500...3 510 200 CW, priority for intercontinental operation 3 510...3 560 200 CW, CW contest preferred, QRS Centre of Activity 3 555 kHz 3 560...3 580 200 CW, CW QRP Centre of Activity 3 560 kHz 3 580...3 590 500 All narrow band modes, digimode 3 590...3 600 500 All narrow band modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 3 600...3 620 2 700 All modes, (1), digimode, automatically controlled data station (unattended) 3 600...3 650 2 700 All modes, (1), ssb contest preferred, digital voice (DV) Centre of Activity 3 630 kHz 3 650...3 700 2 700 All modes, SSB QRP Centre of Activity 3 690 kHz 3 700...3 775 2 700 All modes, SSB contest preferred, Image Centre of Activity 3 735 kHz, Region 1 Emergency Centre of Activity 3 760 kHz 3 775...3 800 2 700 All modes, priority for intercontinental operation

7 000...7 035 200 CW, CW QRP Centre of Activity 7 030 kHz 7 035...7 038 500 All narrow band modes, digimode 7 038...7 040 500 All narrow band modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 7 040...7 043 2 700 All modes (1), digimode, automatically controlled data stations (unattended) 7 043...7 100 2 700 All modes (1), Image Centre of Activity 7 043 kHz, Region 1 Emergency Centre of Activity 7 060 kHz, digital voice (DV) Centre of Activity 7 070 kHz, SSB QRP Centre of Activity 7 090 kHz 7 100...7 200 2 700 All modes (2009: 200 Hz + 500 Hz segments below 7,1 Mhz will be extended)

10 100...10 140 200 CW, QRP Centre of Activity 10 116 kHz 10 140...10 150 500 All narrow band modes, digimode,

14 000...14 060 200 CW, CW contest preferred, QRS Centre of Activity 14 055 kHz 14 060...14 070 200 CW, QRP Centre of Activity 14 060 kHz 14 070...14 089 500 All narrow band modes, digimode 14 089...14 099 500 All narrow band modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 14 099...14 101 IBP, exclusively for beacons 14 101...14 112 2 700 All modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 14 112...14 125 2 700 All modes 14 125...14 300 2 700 All modes, ssb contest preferred, digital voice (DV) Centre of Activity 14 130 kHz, Image Centre of Activity 14 230 kHz, SSB QRP Centre of Activity 14 285 kHz. 14 300...14 350 2 700 All modes, Global Emergency Centre of Activity 14 300 kHz.

18 068...18 095 200 CW, CW QRP Centre of Activity 18 086 kHz 18 095...18 105 500 All narrow band modes, digimode 18 105...18 109 500 All narrow band modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 18 109...18 111 IBP, exclusively for beacons 18 111...18 120 2 700 All modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 18 120...18 168 2 700 All modes, digital voice (DV) centre of activity 18 130 kHz, Global Emergency Centre of Activity 18 160 kHz

21 000...21 070 200 CW, QRS Centre of Activity 21 055 kHz, CW QRP Centre of Activity 21 060 kHz 21 070...21 090 500 All narrow band modes, digimode 21 090...21 110 500 All narrow band modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 21 110...21 120 2 700 All modes (excluding SSB), digimode, automatically controlled data stations (unattended) 21 120...21 149 500 All narrow band modes 21 149...21 151 IBP, exclusively for beacons 21 151...21 450 2 700 All modes, digital voice (DV) Centre of Activity 21 180 kHz, SSB QRP Centre of Activity, 21 285 kHz, Image Centre of Activity 21 340 kHz, Global Emergency centre of activity 21 360 kHz,

24 890...24 915 200 CW, CW QRP Centre of Activity 24 906 kHz 24 915...24 925 500 All narrow band modes, digimode 24 925...24 929 500 All narrow band modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 24 929...24 931 IBP, exclusively for beacons 24 931...24 940 2 700 All modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 24 940...24 990 2 700 All modes, digital voice (DV) Centre of Activity 24 960 kHz

28 000...28 070 200 CW, QRS Centre of Activity 28 055 kHz, CW QRP Centre of Activity 28 060 kHz 28 070...28 120 500 All narrow band modes, digimode 28 120...28 150 500 All narrow band modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 28 150...28 190 500 All narrow band modes 28 190...28 199 IBP, regional time shared beacons 28 199...28 201 IBP, worldwide time shared beacons 28 201...28 225 IBP, continuous duty beacons 28 225...28 300 2 700 All modes, beacons 28 300...28 320 2 700 All modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 28 320...29 200 2 700 All modes, digital voice (DV) Centre of Activity 28 330 kHz, SSB QRP Centre of Activity 28 360 kHz, Image Centre of Activity 28 680 kHz 29 200...29 300 6 000 All modes, digimode, automatically controlled data stations (unattended) 29 300... 29 510 6 000 Satellite-downlink 29 510...29 520 Guard channel 29 520...29 550 6 000 All modes, FM simplex – 10 kHz channels 29 560...29 590 6 000 All modes, FM repeater input (RH1 – RH4) 29 600 6 000 All modes, FM calling channel 29 610...29 650 6 000 All modes, FM simplex – 10 kHz channels 29 660...29 700 6 000 All modes, FM repeater outputs (RH1 – RH4)

Documents

Radio HRS 1/08