Radio HRS 2/06

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 15. Broj 2 (115) ožujak 2006. cijena 15 kuna

TEME BROJA:Predstavljena knjiga “Radiokomunikacije”Superquagi 12. el. – preinaka W5UN 11 el. za 144 MHzRezultati Kupa Jadrana 2005.DX ekspedicija na otok Petra I. – 3Y0XHrvatski radioamateri u “Godini Nikole Tesle”

FT-8900 FT DX - 9000

KV in multiband postaje:

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlaz-na snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravlja-čem, dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej imnogo drugih funkcija;FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode,fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM,SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK.FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja:KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosnaradiostanica;FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TXpodručja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnikaje 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM,FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK;pravi ”biser” među QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJEMobilne postaje

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijskapodručja: 29,50,144,430 MHz;FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja:2m/70 cm;FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm;FT-2800, 2 m, TX - 65 W;FT-1500, 2 m, TX - 50 W.

Ručne postaje

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m;VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm;VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70cm.

Dodatna oprema:ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo.

Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Neka se čuje daleko! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja zapoduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo programERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i širokiizbor radijskih komunikacija za amatersku i profe-sionalnu upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik idistributer priznatoga japanskog proizvođačaradiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: profesionalne radijske postaje i pribor, radioamaterske radijske postaje i pribor, stabilizirane ispravljače, antene, antenske

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, pro-

dano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450fax: +386 (0)4/28 00 455tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417www.kron-telekom.si, [email protected]

KT

rad-

cro

0106

www.hamradio.hr 3Radio HRS – 2/2006

UvodnikPoštovani prijatelji radioamateri, zahvaljujem vam što ste svojom pretplatom podržali naš trud i nastojanje da Radio

HRS bude još kvalitetniji. Dosadašnja ureðivaèka ekipa postigla je svoj maksimum, te smo zbog toga nastojali

angažirati još širi krug suradnika. Bivši glavni urednik èasopisa Radio HRS, dr. sc. Zvoni-mir Jakoboviæ, 9A2RQ, pokrenuo ga je 1992. godine u vrlo teškim okolnostima u kojimaje bila naša domovina, te se trudio da svojim iskustvom i znanjem pomogne u njegovuizdavanju. Kao idejni zaèetnik i glavni urednik izdao je 102 broja. Nakon što nas je prijedvije godine zamolio da ga privremeno oslobodimo dužnosti glavnog urednika zbog pri-vatnih obaveza, odazvao se na naš poziv i ponovo preuzeo mjesto glavnog urednika.Svojim golemim iskustvom i znanjem pomoæi æe nam u zajednièkom poslu oko preu-reðenja èasopisa. Dosadašnji glavni urednik, Zlatko Matièiæ, 9A2EU, preuzeo je mjestozamjenika glavnog urednika i možemo oèekivati da æe taj dvojac zajednièkim snagamanapraviti bitan pomak u poveæanju kvalitete. Veæ na prvom sastanku ureðivaèkog kole-gija novi/stari glavni urednik iznio je niz novih ideja i prijedloga koji æe sigurno bitnodoprinijeti poveæanju kvalitete. Time æemo sigurno proširiti i krug pretplatnika, ali iziæii na tržište. Htjeli bismo da se èasopis "probije" u knjižare, škole, susjedne države isvugdje gdje ima potencijalnih radioamatera.

Takoðer smo pokrenuli suradnju s predstavnicima wireless mreže i našli zajednièkiinteres i za suradnju. Veæinom se radi o mladima koji se bave raèunarskom tehnolo-gijom, ali koji za svoje sustave koriste i dio našega frekvencijskog spektra. Jedini putlegalizacije tih mreža je ukljuèivanje u radioamaterske strukture, polaganje ispita zaradioamatere i legalizacija èvorova i vlastite opreme. Time bi se uveo red u wirelesssustav, koristile bi se frekvencije koje su za to i namijenjene, te bi sustavi bili u skladusa zakonom. Sadašnja situacija je veæinom ilegalna jer korisnici wirelessa koriste dije-love našega frekvencijskog spektra, koji je, prema preporukama IARU-a, namijenjen zanaše satelitske komunikacije. Osim toga, zahvaljujuæi dobicima antena koje koriste,snaga veæine èvorova i korisnika prelazi zakonom dopuštenih 100 mW ERP-a. Zbogtoga smo u pregovorima s predstavnicima wireless mreža nastojali privuæi sve zainte-resirane za tu tehnologiju u radioklubove i pomoæi im u nastojanju da kao licenciraniradioamateri ostvare svoja prava, ali i obaveze. Daljnji razvoj suradnje s korisnicimawirelessa bit æe objavljen u ovom èasopisu, kao i na našim web stranicama.

Nadam se da æete i dalje pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobit izadovoljstvo svih èlanova HRS-a. Pozivam sve radioamatere na suradnju i pomoænovom ureðivaèkom kolegiju èasopisa.

Hrvatski radioamaterski savezpredsjednik

mr.sc. Petar Milièiæ, 9A6A

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikdr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ

[email protected]

Zamjenik glavnog urednikaZlatko Matièiæ, 9A2EU,

[email protected]

Urednièki kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, dip.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntun Dretviæ, 9A3PX

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matièiæ, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutoviæ, prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazaniæ, dipl.ing., [email protected]

CW aktivnostMilan Drliæ, 9A2WJ

[email protected] i QSL info

Krešimir Kovarik, [email protected]

Informiranje i mali oglasiLjiljana Božak, 9A5BL

[email protected]

Tihana Nakomèiæ, [email protected]

Tehnièki urednikRomildo Vuèetiæ, 9A4RV

[email protected]

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju.Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjeraka

Poštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb.

Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kodZagrebaèke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matièiæ, 9A2EU, [email protected] Moroviæ, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlakoviæ, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španiæ, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] èasti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelèiæ, 9A5JA, [email protected] Jugoviæ, ing. 9A2EI, [email protected]

www.hamradio.hr4 Radio HRS – 2/2006

SADRŽAJTeslin transformator – iz postave u Tehnièkom muzeju

u Zagrebu (foto Ivan Luèiæ)

str. 5

str. 9

str. 15

str. 30

str. 37

Uvodnik .......................................................................................................... 3Predstavljena knjiga Radiokomunikacije ........................................................ 5Jesensko izdanje ham sajmova Pordenone i Udine ........................................ 6Elektronika za mlade – 13. nastavak .............................................................. 7Elektronièki voltmetar .................................................................................... 9Izrada tiskanih ploèica fotopostupkom ........................................................ 12Prilagodba Icoma IC-V100 za paketni radio ................................................ 13Jednostavne VHF/UHF Yagijeve antene ...................................................... 15Superquagi 12 el. – preinaka W5UN 11 el. za 144 MHz ............................ 19Pravila KV natjecanja .................................................................................... 23Rezultati KV natjecanja ................................................................................ 25"Otoci naši, lijepi vrti morem plivajuæi" ...................................................... 27DX-ekspedicija na otok Petra I. – 3Y0X ...................................................... 29Hrvatski radioamateri u "Godini Nikole Tesle" ............................................ 30Kako radi QSL ured? .................................................................................... 32Diplome ........................................................................................................ 33Opet novi IRC kupon .................................................................................... 35Pravila UKV natjecanja ................................................................................ 36Rezultati UKV natjecanja ............................................................................ 379A150NT - NA1SS congratulations... .......................................................... 37ARRL EME 2005 natjecanje ........................................................................ 38Ivanèica na – 15 °C! ...................................................................................... 39Prva EME veza 9A – HB9 na 432 MHz ...................................................... 39Nove snage u amaterskoj radiogoniometriji Radiokluba "Arena – Pula" iz Pule .. 40DX i QSL info .............................................................................................. 419A TOPBAND lista ...................................................................................... 41Mali HAM oglasi .......................................................................................... 42


vijesti iz HRS-a

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

U Zagrebu, 18. sijeènja, u velikoj dvorani Hrvatske zaje-dnice tehnièke kulture Hrvatski radioamaterski savez i

tvrtka Kigen, predstavili su knjigu Radiokomunikacije, autoradipl. ing. Mladena Zadre, te koautora dipl. ing. Ante Botice,dr. sc. Draška Marina i ing. Vladimira Štancla. Uz radioama-tere zainteresirane za ovaj dogaðaj, autore knjige, te jednogod njenih recenzenata, dr. sc. Zvonimira Jakoboviæa, predsta-vljanju su nazoèili i gosti: Krešo Antonoviæ (Ministarstvo mora,turizma, prometa i razvitka), Vesna Lendiæ-Kasola (Minista-rstvo znanosti, obrazovanja i športa), Nikola Kovaè, DubravkoŽagar, Nada Doljanin, Alen Štefanac i Goran Šimac (svi izAgencije za telekomunikacije), Dubravko Malviæ (Hrvatskazajednica tehnièke kulture) i dipl. ing. Nenad Lihtar (tvrtkaKigen).

Nakon uvodnih rijeèi moderatora ovoga skupa i recenze-nata, dr. sc. Z. Jakoboviæa, o uspjesima koje je Hrvatski radioa-materski savez postigao zadnjih godina govorio je njegovpredsjednik, mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A, s posebnim naglas-kom na poveæanje broja èlanova Saveza i uspjesima na meðu-narodnom planu. Osvræuæi se na sadržaj ove knjige, Milièiæ jenapomenuo da su recenzenti ovoga hvalevrijednoga priru-ènika naši vrhunski struènjaci i radioamateri, dr. sc. ZvonimirJakoboviæ, 9A2RQ, i mr. sc. Željko Ulip, 9A2EY.

Kao što je u Uvodu knjige napisao, gosp. Milièiæ je i ovomprigodom istaknuo da "danas u Hrvatskoj imamo oko 2 500radioamatera i nadamo se da æe ovaj priruènik bitno poveæati

broj licenciranih radioamatera u našoj zemlji. Sva su poglavljausklaðena s hrvatskim i meðunarodnim propisima, normama ipreporukama te s programom HAREC (Europski usklaðeniispitni program), što omoguæuje hrvatskim radioamaterimapogodnosti meðunarodnog sporazuma za korištenje licenceCEPT." Rekao je da je ovo prvi rad ovakve vrste u izdanjuHrvatskoga radioamaterskog saveza od osamostaljenja iukljuèenja u Svjetsku radioamatersku udrugu. "Knjiga æepomoæi predavaèima u radioklubovima da prenesu ovo gradi-

vo napred-nim radioa-mate r imakoji sesp rema juza pola-ganje Arazreda, alii poèetni-cima kojise tek kanebaviti ovimhobijem želeæi položiti P razred. Ovo je trajno vrijedan izvorinformacija potrebnih u radioamaterskom radu", kazao jegosp. Milièiæ.

Gosp. Nenad Lihtar, direktor izdavaèke kuæe Kigen, zadovo-ljan postignutim rezultatom, istaknuo je uspješnu suradnju sèelnim ljudima Hrvatskog radioamaterskog saveza. "Ova knji-ga je izvrsna podloga za obrazovanje mladih ljudi, temeljemkoje æe oni stjecati znanja i nova iskustva. Rijetko gdje kaoovdje, i profesionalci i amateri mogu dobiti pouzdane podatke,primjerice o štetnom djelovanju tzv. neionizirajuæeg zraèenjana naš biosvijet ili fizikalnim svojstvima radio-valova..."

"Ocijenili smo da je rukopis toliko vrijedan da bi ga bilo štetane tiskati u ovakvom obliku, jer do sada za radioamatere pos-toji vrlo skroman broj knjiga iz podruèja radiokomunikacija",rekao je dr. sc. Jakoboviæ, recenzent ove knjige. Naglasio jeda se, usklaðujuæi materijal sa svim našim i meðunarodnimpropisima, posebna pozornost posvetila izboru hrvatskogastrukovnog nazivlja djelujuæi i na taj naèin edukativno na mlaðenaraštaje.

Govoreæi o knjizi Radiokomunikacije, èiji je autor-voditelj,Mladen Zadro, dipl. ing. elektrotehnike, smatra da autori vrloèesto nemaju objektivno mišljenje o svojim uradcima, te danisu pozvani da o njima govore. No, ipak, on smatra da knjigapredstavlja solidno štivo koje æe dobro doæi mnogima zaintere-siranima za ovo podruèje tehnike. I njemu je vrlo važna èinje-nica da je ovo djelo usklaðeno s mnogobrojnim propisima.

Nazoène je u ime gostiju pozdravio gosp. Krešo Antonoviæ,dipl. ing., naèelnik Odjela telekomunikacija pri Ministarstvumora, turizma, prometa i razvitka. I on smatra da je rijeè o vrlouspjelom radu: "Knjiga je na nivou sveuèilišnog udžbenika posadržaju, ilustracijama i tisku. To i ne èudi jer je radioamateri-zam jedini zakonom priznati hobi, što zorno govori njegovojjedinstvenosti. Teško se bilo gdje drugdje mogu naæi ovakosažeti elementi kao u ovoj knjizi..."

Na kraju je sve nazoène, u ime domaæina Hrvatske zaje-dnice tehnièke kulture, pozdravio Dubravko Malviæ, njen glavnii odgovorni urednik: "Moramo priznati da je Hrvatski radioa-materski savez naša svakako najuspješnija èlanica. KnjigaRadiokomunikacije veliki je uspjeh te smo na nju i mi ponosni.Dobro poznajemo izdavaèku djelatnost te možemo sa sigu-rnošæu reæi da je ovo jedan od 5 - 6 ovakvih projekata u Europi.Zbog toga ne trebamo biti preskromni. Ovo je važan dogaðaj:dobili smo vrijedno djelo i toga trebamo biti svjesni!"

PredstavljenaknjigaRadiokomunikacije

Zaslužni za ovaj uspjeh: autor, koautori, recenzent, izdavaè...

Dipl. ing. Mladen Zadro, autor-voditelj predstavljene knjige


vijesti iz HRS-a

Jesensko izdanje ham sajmovaPordenone i UdineNakon proljetnog ham sajma

Pordenone, stigao je red i najesensko izdanje koje se održalo 26– 27. 11. 2005. Tradicionalno jese-nski sajam redovito je bio manji povelièini, broju izlagaèa i brojuotvorenih paviljona. Sajam radioa-materizma i HiFi elektronike 2, kakomu je puno ime, privukao je velikbroj posjetitelja, te se u kišovitosubotnje jutro na ulazima stvorilagužva poglavito mlaðe populacije.Prvi dojam – pregršt štandova kojiprodaju CD i DVD medije obilježioje sajam u cjelini. CD, DVD, zamje-nska tinta za pisaèe, korištena raèu-nala i monitori, igraèke te jeftinakineska robe široke potrošnje pre-plavila je cijeli sajam. Ham ponudasvela se na desetak izlagaèa s nebaš pristupaènim cijenama. Kaoizuzetno loš dan za posjet sajmupokazala se subota zbog velikegužve koju su stvarali školarci naštandovima. Zbog toga je, ionakomali broj kvalitetnih izlagaèa, bioteže dostupan.

Iako je sve upuæivalo na to da æesajam u Udinama biti slièan onome izPordenonea, blizina destinacije nas jeponukala da posjetimo i taj Sajam elek-tronike i radioamatera (kako mu glasislužbeni naziv), koji se održao 10. – 11.12. 2005. nakon više godina izbivanjaiz kalendara. Osjeæaj nas nije prevarioi jedina razlika bila je manja gužva (zato treba zahvaliti ovaj put nedjelji kao

odabranim danom za posjet). Cijeneulaznica bile su 6 eura.

Sajam se održavao u dva paviljona ukojima nije bilo niti jednog izlagaèa sradioamaterskim ureðajima. Siromašnai veæ prije navedena ponuda, bila je icijenom 20 % veæa od sliène robe kojumožemo naæi u hrvatskim prodavaoni-cama. Cijene radioamaterskih ureðaja,kako novih tako i korištenih, bile su

takoðer 10 do 20% veæe od onih uAustriji ili Njemaèkoj. U meðuso-bnom razgovoru izlagaèa moglo seèuti nezadovoljstvo ponudom i orga-nizacijom ham sajmova koji su serazvodnili na mnogobrojne malesajmove kao što je i ovaj s malimbrojem izlagaèa.

Svi oni koji su se osobno željeliuvjeriti u takvu ponudu, imali su pri-liku veæ 14 – 15. 1. 2006. kada seodržao slièan sajam, ali ovaj put uVeroni. Cijene ulaznica bile su 6eura.

Možda najzanimljiviji susretradioamatera bliži našem podruèju,trebao bi se održati 25. 3. 2006. uPortogruaru u organizaciji istoime-nog Kluba od 08:00 do 17:00 sati.Na susretu se planira razmjena iprodaja radioopreme i ostale akti-vnosti vezane za radioamaterskihobi od strane samih posjetitelja.Više informacija možete pronaæi naweb adresi: www.ariportogruaro.org.

Pouèen iskustvom sve siromašni-jom ponudom sajmova lokalne

važnosti, preporuèio bih svim zalju-bljenicima u posjete sajmovima dausredotoèe svoju energiju i financijskasredstva na nekoliko kvalitetnijih sajmo-va kod kojih je moguænost da nas nega-tivno iznenade puno manja. Za one kojisi to mogu priuštiti Friedrischafen iDayton bi bio pravi pogodak.

Možemo zakljuèiti da su svi složili u jednome: rijeè je jedins-tvenom, praktiènom štivu namijenjenom radioamaterima isvima koji to žele i namjeravaju postati, svim ljubiteljimaradiotehnike koji žele ili moraju doznati više o svijetu radijskihkomunikacija. Ideja pokrenuta u Hrvatskom radioamaterskomsavezu, a ostvarena u suradnji s tvrtkom Kigen (koja seizmeðu ostaloga bavi izdavanjem knjiga i periodiènih publi-kacija iz podruèja elektrotehnike), urodila je plodom. I profe-sionalci i amateri sada mogu doznati pouzdane podatke oraznim temama, ali i o onima koje se vrlo skromno obraðeneu našoj struènoj literaturi, poglavito o štetnom djelovanjutzv. "neionizirajuæeg zraèenja" na naš biosvijet ili o fizikalnimsvojstvima radiovalova.

Prigodni domjenak je bila dobra prilika da se o knjizi, radio-amaterizmu i drugim temama u opuštenoj atmosferi porazgo-vara i neformalno.

Na web stranicama Hrvatskoga radioamaterskog saveza(www.hamradio.hr) nalazi se informacija o moguænostimanabavke ove knjige s linkom na narudžbenicu tvrtke Kigen.

Piše: Adam Alièajiæ, 9A4QV

Ekipa iz resornog Ministarstva i Agencije za telekomunikacijenazoèila je ovom dogaðaju


elektronika za mlade

broju ovoga èasopisa opisao 9A2RQ na17. stranici (sl. 4.). U tom stupnju imamodvije funkcije: rezonanciju (ostvarenutitrajnim krugu LC) i demodulaciju (ostva-renu kristalnom diodom KD). Na izlazuimamo signal niske frekvencije, tj. zvuk uslušalicama.

Pojaèanje je jedna od najèešæih inajvažnijih funkcija elektronièkih ureðaja.Ono može biti naponsko pojaèanje ilistrujno pojaèanje (npr. u predpojaèali-ma), te ukupno pojaèanje snage (npr. uizlaznom stupnju odašiljaèa ili zvuènogpojaèala). Osim toga, ta pojaèala mogubiti za visoku frekvenciju (VF pojaèalo) iliza nisku frekvenciju (NF pojaèalo).

osnovnu frekvenciju i za frekvencijulokalnog oscilatora) i jedan izlaz zameðufrekvenciju.

Postoje i druge funkcije, iako rjeðe,npr. ogranièavanje razine signala (limi-ter), namjerno izoblièenje signala (ele-ktrièna gitara, množila frekvencije),prilagodba impedancije, opskrba stu-pnjeva odgovarajuæim istosmjernimnaponom, itd. To se veæinom odnosi naklasiènu, tj. analognu elektroniku, odno-sno radiotehniku, jer su ureðaji za digi-talnu elektroniku drukèije graðeni. Nasl. 1. vidimo blok-shemu jednostavnogodašiljaèa za telegrafiju (CW). Oscilatorje kristalni, što znaèi da je vrlo stabilne

Elektronika za mlade – 13. nastavakPiše: Božidar Pasariæ, 9A2HL

Slika 1.

3.3. Osnovno poznavanjefunkcija ispravljaèa, pojaèala,detektora i oscilatora

Blok-sheme elektronièkih ureðajaVeæ smo u uvodu rekli da ovu seriju

pišemo prema Programu za polaganjeradioamaterskoga "P" ispita, koji pred-viða tek osnovno poznavanje elektro-tehnièkih pojmova. Kako se radi samoo funkciji, a ne i o elektriènoj shemi, tu æenam pomoæi tzv. blok-shema navedenihsklopova. Naime, svaki složeniji elektro-nièki ili radiotehnièki ureðaj sastoji se odnekoliko stupnjeva koji su meðusobnofunkcionalno povezani. Kod složenijihureðaja, npr. televizora ili SSB-odaši-ljaèa, èesto se služimo blok-shemomkoja ima nekoliko povezanih pravoku-tnika koji oznaèuju pojedine stupnjeve injihove meðusobne veze. U svakomestupnju ostvaruje se odgovarajuæa pre-rada elektriènog signala, kako bismo nakraju dobili ono što nam treba. Svakitakav stupanj ima svoj ulaz (engl. input)i izlaz (output). Mi ne moramo znati kakoje stupanj spojen, ali moramo znati štoon radi. Znaèi da on može za nas biti i"crna kutija". Npr. ako vidimo da u jednuzgradu ulaze bolesni ljudi, a poslijenekog vremena iz nje izlaze zdravi, znatæemo da se radi o bolnici, pa makar omedicini ne znali ništa, niti kako ih lijeèeu toj zgradi.

U radiotehnici ne postoji beskrajanbroj moguæih funkcija, veæ je taj brojogranièen, a njihovom kombinacijommožemo naèiniti razne ureðaje. U tabl.1. nabrojali smo šest najèešæih. To su:modulacija, rezonancija, demodulacija,pojaèanje signala, povratna veza i mije-šanje frekvencija. U pojedinom stupnjumože biti ujedinjeno i više funkcija. No,idemo redom.

Modulacija je postupak kojim u VFnoseæu frekvenciju "utiskujemo" onajsignal koji želimo bežièno prenijeti(zvuèni, video, digitalni). Postoje raznevrste modulacije: amplitudna (AM),frekvencijska (FM), impulsna itd. Izvodise u modulacijskom stupnju odašiljaèa.

Rezonancija je svojstvo titrajnogkruga (ili piezoelektrièkoga kristala) daneku frekvenciju izdiže (ili potiskuje).Time se postiže selektivnost prijamnika.

Demodulacija je postupak suprotanmodulaciji. Njome u prijamniku "skida-mo" modulacijski signal koji nam jebežièno donio modulirani signal visokefrekvencije. Demodulacijski stupaj je npr.detektorski prijamnik, što ga je u prošlom

Povratna veza se ostvaruje tako dase dio signala iz izlaza pojaèala vodinazad na njegov ulaz. Ta veza može bitipozitivna (u fazi) ili negativna (u protu-fazi). Pozitivna povratna veza omoguæu-je rad oscilatora, dok negativna povratnaveza može stabilizirati rad pojaèala,smanjiti njegovo izoblièenje ili automa-tski regulirati njegovo pojaèanje. Uoscilatoru imamo ujedinjene tri funkcije:rezonanciju, pojaèanje i pozitivnu povrat-nu vezu. Postoje desetci tipova oscila-tora, ali svaki od njih mora imati titrajnikrug ili piezoelektrièki kristal (koji odre-ðuju frekvenciju), tranzistor ili elektron-sku cijev (koji daju pojaèanje) i pozitivnupovratnu vezu iz izlaza na ulaz (kojanadoknaðuje gubitke i tako podržava os-cilacije).

Miješanje frekvencija je važna funkci-ja, jer nam omoguæuje izradu super-heterodinskog prijamnika, koji je danasgotovo jedini tip prijamnika. Miješanjemdvaju signala razlièitih frekvencija dobi-vamo njihov zbroj i razliku, signal meðu-frekvencije, tzv. meðufrekvenciju, koji seonda može dalje pojaèavati i obraðivati.Stupanj za miješanje ima dva ulaza, za

frekvencije, ali se ona ne može mijenjati.Iza njega je stupanj za udvostruèenjefrekvencije (množilo frekvencije) kojompobuðujemo izlazno pojaèalo. Ono jespojeno na odgovarajuæu rezonantnuantenu. Iz potrošnje izlaznog stupnjamožemo zakljuèiti da se radi o odaši-ljaèu snage reda vrijednosti 100 W.

IspravljaèiU poèetcima razvoja radiotehnike

elektriènu energiju za rad prijamnikadavale su baterije: u trgovini ste moglikupiti prilièno glomaznu i skupu tzv."anodnu bateriju" napona 125 V, koja jedavala istosmjerni anodni napon zaelektronske cijevi. Katode tih cijevi upravilu su se žarile strujom iz olovnogaakumulatora, napona 4 V, koji ste redo-vno morali nositi na punjenje. Dolaskomu kuæe elektroenergetske mreže s izmje-niènom elektriènom strujom, pojavili suse ispravljaèi koji izmjeniènu strujufrekvencije 50 Hz pretvaraju u istosmje-rnu. Kao elektrièni ventil služila je elek-tronska cijev dioda, zvana "ispravlja-èica". Danas taj posao obavljaju poluvo-dièke diode. Izmjeniènu struju nije


elektronika za mlade

dovoljno ispraviti, veæ ju poslije togatreba i "ispeglati", kako se u zvuèniku nebi èulo brujanje. To èine kondenzatorivelikog kapaciteta, najèešæe elektrolitski,i mrežne prigušnice koje imaju malenotpor za istosmjernu, a velik otpor zaizmjeniènu struju. Tu je još i transforma-tor koji izmjenièni napon od 230 Vpretvara u odgovarajuæi napon potrebanza rad tog ureðaja. Ispravljanje može bitijednostrano (poluvalno) i dvostrano(punovalno). Na sl. 2. vidimo jednostra-no ispravljanje. Kod dvostranoga ispra-vljanja i pozitivni i negativni poluval

izmjeniène struje usmjeravaju se uistome smjeru. Tu je onda potrebandvostruki sekundarni namotaj na trans-formatoru i dvije diode, ili tzv. Graetzovspoj s èetiri diode. Današnji ispravljaèièesto imaju i spoj za stabilizacijunapona, što se postiže Zenerovim dioda-ma, ili posebnim elementima za stabili-zaciju napona. (Koga to više zanima,naæi æe potpuno objašnjenje u tek izišlojknjizi Radiokomunikacije (Zadro, Štancl,Botica, Marin; str. 114, toèka 3.3.)

Danas smo upoznali sljedeæe pojmove:- blok-shemu elektronièkih ureðaja,- glavne funkcije elektronièkih sklopova:

modulaciju, rezonanciju,demodulaciju, pojaèanje,povratnu vezu i miješanje,

- ispravljaè kao najèešæi izvor zanapajanje elektronièkih ureðaja.

U sljedeæem nastavku govorit æemoo osnovnom poznavanju funkcijeprijamnika i blok-shemijednostavnog prijamnika.

Pojam Funkcija Èime se ostvaruje

1. MODULACIJA "utiskivanja" modulacijske frekvencije elektronske cijevi, tranzistori, diode(u odašiljaèu) u val nositelj

2. REZONANCIJA selektivnost, isticanje ili potiskivanje titrajni krugovi, piezoelektrièki kristali,odreðene frekvencije keramièki ili mehanièki filtri

3. DEMODULACIJA "rekonstrukcija" modulacijske frekvencije diode, tranzistori, elektronske cijevi(u prijamniku) iz modulirane VF struje

4. POJAÈANJE naponsko ili strujno pojaèanje, tranzistori, elektronske cijevipojaèanje snage NF ili VF signala

5. POVRATNA VEZA a) pozitivna povratna veza - nastanak oscilacija zavojnice, kondenzatori, otpornicib) negativna povratna veza - smanjenje izoblièenja,

automatska regulacija, stabilniji rad pojaèala

6. MIJEŠANJE FREKVENCIJA interferencija (miješanje signala), tranzistori, diode, elektronske cijevidobivanje meðufrekvencije

Slika 2.

Tablica 1. Glavne funkcije radiotehnièkih sklopova


praktièna elektronika

Elektronièki voltmetarMjerenje ulaznih ili izlaznih napona

pojaèala, filtara i drugih sklopova,u širokom frekvencijskom i naponskomopsegu, nemoguæe je bez kvalitetnogaelektronièkog voltmetra.

Digitalni mjerni instrumenti najèešæene zadovoljavaju, zbog vrlo uskoga fre-kvencijskoga podruèja u kojemu imajuzadovoljavajuæa toènost. Osim toga,najveæi dio ih ne podržava mjerenjeomjera dvaju napona izraženoga udecibelima. Zbog ugradnje u plastiènekutije, podložni su utjecaju vanjskih ele-ktriènih i magnetskih polja, pa takvisignali smetnji èesto kvare toènost nanajnižem mjernom podruèju. To se neodnosi na vrlo kvalitetne laboratorijskedigitalne mjerne instrumente, ali je zato injihova cijena vrlo visoka. Zbog sveganavedenog predlažem da svaki radioa-mater-konstruktor sam izradi elektronièkivoltmetar. Osim znatne uštede u cijenitu je i iskustvo koje se stjeèe samogra-dnjom, a na kraju i zadovoljstvo kadainstrument proradi i kasnije koristi uradu.

Konstrukcija koju æu opisati zapravoje nastala sluèajno. Prvobitna ideja bila

je ugraditi u kutiju opteretne otpornikeza mjerenje izlazne snage niskofrekve-ntnih stereo-pojaèala.

U tu svrhu namotani su opteretniotpornici na keramièka tijela iz nekeodbaèene elektriène grijalice. Namotanisu dvožièno (bifilarno), otpornom žicompromjera 1 mm i duljinskoga otpora0,8 Ω/m, ukupnog otpora 4 Ω. Indukti-vnost takvih otpornika je nešto manja od1 µH, što je za niskofrekventnu primjenuzanemarivo. Po dva otpornika spojenasu u seriju (sl. 1.) da bi se dobila mogu-ænost mjerenja izlazne snage pojaèalaimpedancije 4 Ω ili 8 Ω. Svi su otpornicisnage po 200 W. Preklopnik PK2 je kip2 × 2, a prekidaè PK3 je kip 1 × 2. Kakoje u kutiji ostalo još puno prostora, došaosam na ideju da odmah ugradim i ele-ktronièki voltmetar, da bih olakšao iubrzao mjerenje. Buduæi da je voltmetarneovisan sklop, potpuno funkcionalan ibez opteretnih otpornika, svi oni kojemjerenje izlazne snage pojaèala nezanima, taj dio sklopa mogu izostaviti.Tada kutija za ugradnju može biti neko-liko puta manja.

Elektronièki voltmetar (sl. 2.) ima

svega dva integrirana sklopa IC1 i IC2, neraèunajuæi stabilizatore napona. IC1 jeoperacijsko pojaèalo s FET-ovima naulazima. Uz naponsko pojaèanje osigu-rava i vrlo visoku ulaznu impedanciju.U krugu negativne povratne veze nalazise trimerski potenciometar P1 kojim senamješta pojaèanje, a time i osjetljivostvoltmetra. Ulaz je spojen neposredno na

Piše: Zvonko Bocak, 9A6KGG

Slika 2. Shema elektronièkoga voltmetra

Slika 1. Shema spajanja opteretnih otpornika



Popis elemenataOtpornici 1/4 W

R1 metalni film, tol. 1%, 1 W 999 kΩR2 metalni film, tol. 1% 1 kΩR3 4,7 kΩR4 2,2 MΩR5 6838 ΩR6 2162 ΩR7 683,8 ΩR8 216,2 ΩR9 68,4 ΩR10 31,6 ΩR11, R13 680 ΩR12 metalni film, tol. 1% 270 kΩR14 27 kΩR15 metalni film, tol. 1% 10 kΩR16 560 ΩR17, R18, R19, R20 150 ΩR21 2,2 kΩ

KondenzatoriC1, C5 folijski 250 V, AC 470 nFC2 trimerski folijski 250 V, AC4…10 pFC3 keramièki NPO 50 V 10 nFC4 keramièki 50 V 4,7 nFC6 bipolarni elko 4,7 µF

C7 folijski 50 V 2,2 µFC8, C9 elko 25 V 470 µFC10, C11 keramièki 50 V 220 nFC12, C13, C14, C15 elko 22 µF

Poluvodièke komponenteD1, D2, D3, D4, D5, D6, D7

1N4148D8 LED, 3 mm, crvenaIC1 LF356IC2 NE5532IC3 TO220 7812IC4 TO220 7912GR1 Graetzov sklop B40C800

OstaloPR1, PR2 preklopnik 2 × 11 položajaPK1 mrežni kip-prekidaè 2 × ONP1 trimerski potenciometar,

višeokretni stojeæi, 10 kΩTS1 transformator,

primar 230 V/50 Hz,sekundar 2 × 15 V/2 × 0,1 Apodnožje za IC DIL 8, 2 kom.kontaktni stupiæi 1,3 mm, 11 kom.BNC utiènica za šasiju

M mikroampermetar 200 µA

BNC-utiènicu, na 6 mjernih podruèja1 mV do 300 mV, preko zaštitnogRC-èlana (R3 - C3) i kondenzatora C1.Nakon toga se u ulazni krug ukljuèujedjelitelj napona R1 do R2 s pripadajuæimkondenzatorima za linearizaciju frekve-ncijske karakteristike djelitelja. U izla-znom krugu sklopa IC1 nalazi se djeliteljnapona, sastavljen od otpornika R5 doR10 koji sve napone više od 1 mV,pomnožene s naponskim pojaèanjemIC1, svodi na tu vrijednost. Izlazni djeliteljnapona nije kompenziran zbog vrlomaloga ukupnog otpora. Dva neovisnaoperacijska pojaèala nalaze se u IC2.Prvo je naponsko pojaèalo kojemu jeukupno pojaèanje odreðeno otpornicimaR13 i R14, a iznosi oko 42 puta. Drugo jenaponsko pojaèalo kojemu je u krugnegativne povratne veze ukljuèen iispravljaè s diodama. Poznato je dakristalne diode imaju koljeno u karakte-ristici ispravljanja, odnosno otpor ovisano vrijednosti dovedenoga napona. Da bise lineariziralo pokazivanje mjernoginstrumenta, diodni je most, naèinjen oddioda D3 do D6, ukljuèen u negativnupovratnu vezu. Kada nema nikakvognapona na ulazu, otpor dioda je vrlovelik, a time i naponsko pojaèanje. Onoje toliko veliko da i šum operacijskogapojaèala dolazi do praga voðenja dioda.Èim se na ulazu pojavi napon, šum senaglo smanjuje, a kazaljka instrumentapokazuje neki otklon. Taj otklon je line-arno ovisan o ulaznom naponu. Pragvoðenja kod silicijevih dioda iznosi oko0,6 V. Ukljuèenjem dioda u negativnupovratnu vezu taj se prag pomièe premanižim vrijednostima, reda nekolikomikrovolta, što ovisi o naponskom po-jaèanju operacijskoga pojaèala beznegativne povratne veze. Što je to poja-èanje veæe i linearnost ispravljaèa jebolja. Na toènost voltmetra u najveæojmjeri utjeèe ovisnost kuta zakretanja onaponu dovedenom na zakretni sustav skazaljkom. Toènost sustava ugraðenogu voltmetar je ± 2,5%. Kako toènost ovisio najlošijem elementu sklopa, to jezapravo i najveæa moguæa toènost ovogvoltmetra.

Za rad voltmetra potrebni su naponiod + 12 V i - 12 V. Dobivaju se iz stabi-liziranoga ispravljaèa, iako bi napajanjebilo moguæe i iz baterija, jer je potrošnjavrlo mala. Iskušan je i rad s dvije9-voltne alkalne baterije. Voltmetar radibez gubitka karakteristika, osim što jeprimijeæeno neznatno suženje frekvenci-jskoga opsega na visokim frekvencija-ma.

Transformator TS1 transformira naponmreže 230 V na efektivni napon od 2 ×15 V.

Taj se napon ispravlja diodnimmostom GR1 i filtrira elektrolitskim ko-ndenzatorima C8 i C9. Napon na ulazimastabilizatora IC3 i IC4 je oko 20 V.

Dodatno se nakon stabilizacije naponnapajanja filtrira otpornicima R17 do R20 ikondenzatorima C12 do C15, posebno zasvaki integrirani sklop. To je potrebno dabi se otklonio moguæi meðusobni utjecajoperacijskih pojaèala, što najèešæerezultira nekontroliranim oscilacijama.U tome u velikoj mjeri pomaže i oklopod lima, kojim je mjerni instrument odvo-jen od ostatka sklopa.

Tiskana ploèica (sl. 3. i sl. 4.) jeizraðena foto-postupkom na jednostra-nom vitroplastu debljine 1,5 mm.

Postavljanje elemenata zapoèniteotpornicima, a završite elektrolitskimkondenzatorima C8 i C9. Na dva konta-ktna stupiæa zalemite pregradu 25 mm ×40 mm. Pregrada može biti od bijeloglima debljine 0,5 mm ili od komadiæajednostranog vitroplasta debljine 1 mm.

Slika 4. Raspored elemenata na tiskanoj ploèici (110 mm × 41,5 mm)

Slika 3. Tiskana ploèica za elektronièki voltmetar



Slika 5. Ljestvica mikroampermetra

Slika 6. Elektronièki voltmetar, pogled s prednje strane

Poveæalom provjerite sva mjesta leml-jenja, kako bi otklonili moguæe loše spo-jeve. Spojite mrežni transformator inakon ukljuèenja provjerite naponispravljaèa. Izmeðu nožice 4 sklopa IC2

i mase mora biti – 12 V, a izmeðu nožice8 sklopa IC2 i mase + 12 V. Dopuštenasu odstupanja od navedenih vrijednosti± 0,5 V, jer to ne utjeèe na funkciona-lnost sklopa. Ako je to u redu, tektada umetnite integrirane sklopove upodnožja.

Elementi ulaznog djelitelja napona R1,R2, C2 i C3 zalemljeni su neposredno nakontakte segmenta preklopnika bližegaprednjoj ploèi. Kondenzator C1 lemite napreklopnik i srednji kontakt BNC-utiènicesa što je moguæe kraæim izvodima.Obavezno ga oblikujte tako da bude štobliže prednjoj ploèi voltmetra. OtporniciR5 do R10 takoðer su zalemljeni nepos-redno na preklopnik. Komadiæima žice sPVC izolacijom izvedena su prespajanjaza viša podruèja mjerenja. Sva spajanjapreklopnika s tiskanom ploèicom izve-dena su jednožiènim oklopnim vodom.Oplet oklopnog voda spojen je samo natiskanu ploèicu.

U popisu elemenata navedeni suotpornici R1 i R5 do R10 nenormiranih vri-jednosti. Za prototip voltmetra otpornicisu skinuti sa staroga cijevnog elektro-nièkog voltmetra, koji se više ne upotre-bljava. Taj problem je lako riješiti akoimate digitalni mjeraè otpora, toènostibarem 1% i na raspolaganju veæu koli-èinu otpornika najbliže vrijednosti traže-nom otporu, tolerancije 5% ili 10%. Izskupine otpornika nazivnoga otpora6,8 kΩ i tolerancije 5% možete vrlolako izdvojiti otpornik stvarnoga otpora6 838 Ω. Isto tako iz skupine otpornikanazivnoga 2,2 kΩ možete izdvojitiotpornik stvarnoga otpora 2 162 Ω.

Ako ne možete izdvojiti otporniketoèno tražene vrijednosti, neka baremsvi otpornici budu s istom tolerancijom, uplusu ili minusu, od tražene vrijednosti.

Pri namještanju osjetljivosti i mjerenjukarakteristika, ne zaboravite da je volt-metar prikljuèen na napon elektriènemreže, koji može biti smrtonosan. Zatosva mjesta spajanja na transformatoruili mrežnom prekidaèu zaštitite PVCbužirima od sluèajnog dodira rukom.Mrežni vod obavezno provucite krozgumeni provodnik i osigurajte odizvlaèenja odgovarajuæom obujmicom.Preporuèujem i stavljanje osiguraèa63 mA u primarni krug mrežnoga trans-formatora.

Za provjeru toènosti i frekvencijskogapodruèja upotrijebljen je vrlo kvalitetanelektronièki voltmetar s mjeraèem izobli-èenja, proizvoðaèa Hewlett Packard,tip 334A. Naponsko podruèje navede-nog voltmetra je od 0,3 mV do 300 Vu frekvencijskom podruèju od 5 Hz do3 MHz.

Toènost izraðenog voltmetra je boljaod ± 2,5%. Frekvencijsko podruèje radauz pad od - 1 dB na poèetku i krajupodruèja je od 5 Hz do 250 kHz.

Da biste namjestili osjetljivost,prikljuèite paralelno izraðenom voltmetruumjereni voltmetar, toènosti barem 1%.Na oba voltmetra postavite ruèicuulaznoga djelitelja na podruèje 300 mV.Na ulaze dovedite napon od 300 mV,frekvencije 1 kHz iz ton-generatora.Trimerskim potenciometrom P1 namje-stite da izraðeni voltmetar pokazuje300 mV, jednako kao i usporedbenivoltmetar. Nakon toga prebacite ruèicevoltmetara na podruèja 1 V, a ulazninapon jednako tako poveæajte na 1 V.Frekvenciju ton-generatora poveæajtena 200 kHz. Trimerskim kondenzatoromC2 namjestite pokazivanje toèno na 1 V.Povišenjem frekvencije ton-generatora,kazaljka voltmetra kod 250 kHz poka-zuje za 1 dB nižu vrijednost napona.

Kao indikator napona upotrijebljenje mikroampermetar 200 µA, oznaèenna shemi slovom M. Na njegove priklju-ènice zalemljeni su dioda D7 i konde-nzator C7. Ako upotrijebljeni instrumentnema odgovarajuæu podjelu ljestvice,kopirajte je i umetnite umjesto origina-lne (sl. 5.). Pri tome budite oprezni jerse radi o vrlo preciznom i osjetljivommehanizmu.

Rezultati mjerenja- naponsko podruèje:

1 mV do 100 V, u koracima po 10 dB, - frekvencijsko podruèje:

5 Hz do 250 kHz, uz pad od 1 dB nakrajevima opsega,

- ulazna impedancija:680 kΩ, od 1 mV do 300 mV, a1 MΩ od 1 V do 100 V,

- toènost: bolja od ±2,5 %,- potrošnja: oko 4 W.


Izrada tiskanih ploèica fotopostupkomPiše: Zvonko Bocak, 9A6KGG

Od ideje do realizacije nekoga ele-ktronièkog sklopa u opisu se èesto

izostavlja izrada tiskane ploèice. Veæinakonstruktora taj dio ne smatra zanimlji-vim, niti osobito važnim.

Iako se izrada èini vrlo jednostavnom,na putu do gotove tiskane ploèice posto-je mnogi sitni detalji koji mogu pokvaritikonaèan rezultat ili izradak uèiniti neupo-trebljivim. U literaturi sam èesto nalaziona kratke upute koje su uglavnom toène,ali bez nekih važnih detalja. Kako se veædugi niz godina bavim konstruktorskimradom odluèio sam opisati postupak kojiprimjenjujem, kako bih pomogao drugimradioamaterima-konstruktorima u izradikvalitetne tiskane ploèice, bez višestru-koga ponavljanja postupka.

Izrada jednostranih ploèicaPri izrezivanju materijala za tiskanu

ploèicu obavezno uzeti nadmjeru od10 mm po širini i duljini ploèice. Kaoprimjer uzmimo dimenzije gotove ploèice100 mm × 80 mm. Materijal za izradutakve ploèice izrezat æemo na dimenziju110 mm × 90 mm. Srh od rezanja oba-vezno odstraniti finom turpijom i napra-viti blagu kosinu na svim rubovima, kakobi foto-lak mogao lakše otjecati spovršine bakra.

Površina bakra mora biti potpunoèista. Nalaze li se i najmanji tragovi ma-snoæe ili druge neèistoæe na površinibakra, foto-lak neæe prekriti takva mjestai neæe ih zaštititi od jetkanja. Površinase najjednostavnije èisti tvrdom gumi-com za brisanje u kojoj se nalaze sitnazrnca pijeska. Kao najbolje pokazale suse bijelo-sive TOZ gumice ili crveno-plave Pelikan gumice br. 40. Ako jepovršina bakra jako oksidirala, taj slojoksida potrebno je odstraniti prijeèišæenja gumicom. Za to je najboljesredstvo s pijeskom, kao što je popularnivim. Materijal prebacite 1/3 preko rubastola i odozdo obuhvatite palcem lijeveruke s jedne, a ostalim prstima s drugestrane. Èišæenjem zapoènite od gornjeglijevog kuta kratkim potezima gumicom.Povremeno èistite i samu gumicu. Zaèišæenje upotrijebite èistu i suhu pamu-ènu krpu. Strogo pazite da gumica ilikrpa ne doðu u dodir s bilo kakvommasnoæom. Nakon èišæenja površinu nedodirujte prstima, a obavezno je izavršno poliranje, koje je najbolje izvestipapirnom maramicom (dobro æeposlužiti i presaviti mekani troslojni WCpapir). Na tako pripremljenu površinubakra prskanjem nanesite tanak slojfoto-laka. Ako je temperatura okolineviša od 25 °C lak se prebrzo suši, pa je

sloj nejednolike debljine. U takvim sluèa-jevima preporuèujem hlaðenje laka natemperaturu oko 10 °C. Obavezno jecentrifugiranje laka. To je najjednosta-vnije izvesti na preraðenom gramofonu,kojem je poveæan broj okretaja tanjuras 45 okretaja na oko 120 okretaja uminuti. Za tu namjenu su osobito pogo-dni gramofoni s istosmjernim motorom iremenskim prijenosom. Ploèicu prièvr-stite za tanjur gramofona samoljepivomtrakom na dva dijagonalna vrha.Centrifugirajte je oko 15 minuta i zatimsušite na sobnoj temperaturi barem 24sata. Sušenje možete skratiti na okodva sata ako povisite temperaturuploèice na 60 °C. Pri sušenju ploèicuzaštitite od svjetla, jer je veæ i dijelomosušen lak osjetljiv na svjetlo. Ako se nebavite intenzivno konstruktorskim radomi ne trebate veæe kolièine tiskanih ploèi-ca, preporuèujem kupovinu veæ osloje-nih materijala. Nešto su skuplji, ali zatobitno skraæuju vrijeme izrade, jer izbje-gavate najzahtjevniji dio postupka.

Za kvalitetno osvjetljavanje potrebanje dobar izvor svjetlosti. Ništa manjevažan nije niti predložak na kome jeotisnut konaèan izgled tiskane ploèice.Predložak mora biti potpuno neprozirantamo gdje æe biti površine bakra. Djelompropustan predložak rezultirat æe površi-nama bakra koje su prepune sitnihrupica, a vodovi su istanjeni i puni pre-kida. Predložak je najbolje otisnuti napaus-papir ili foliju, na kvalitetnom tint-nom ili laserskom pisaèu. Prije kona-ènog otiska isprobajte razne opcije kojesu ponuðene u pogonskom programupisaèa. Osvjetljavati je najbolje za vedrasunèana dana, jer je svjetlost Suncanajbolji izvor ultraljubièastoga zraèenja(UV) na koje je osjetljiv foto-lak. Dovoljnoje osvjetljavati oko 90 sekunda. KakoSunèeva svjetlost nije uvijek na raspola-ganju, dobro je imati prièuvni izvor svje-tla. Najboljim se po karakteristikama i pocijeni pokazao reflektor s halogenomžaruljom od 500 W. Na udaljenosti oko30 cm od tiskane ploèice dovoljno jeosvjetljavati 6 minuta, a rezultat je slièankao da ste osvjetljavali na Sunèevojsvjetlosti. Predložak centrirajte tako dasa svih strana ostane rub od 5 mm ipokrijte obiènim staklom ili još boljepleksi-staklom debljine 4 mm. Vrlo jevažno da izmeðu laka i predloška neostane praznina. To se može dogoditiako materijal za tiskanu ploèicu nijeravan ili paus-papir zbog velike kolièinetinte nabubri.

Nakon ovog dijela na red dolazi kemi-ja. U plastiènu bocu od 5 dL nalijte oko

3 dL mlake vode. Oprezno dodajte malekolièine kaustiène sode (NaOH) iprièekajte dok se u potpunosti ne otopi uvodi. Prodaje se u trgovinama elektro-nièkim komponentama pod nazivomRazvijaè za foto-lak. Tek nakon otapanjamožete dodati novu kolièinu. Kontrolira-jte temperaturu kako preburna kemijskareakcija ne bi previše zagrijala otopinu.Kada otopina postane blago zamuæena,a otapanje razvijaèa postane jako dugo,došlo je do zasiæenja i treba prestati sdodavanjem nove kolièine sode. U plas-tiènu posudicu (najbolje su posude zarazvijanje fotografija) nalijte hladne vode(koliko je potrebno da ploèica bude upotpunosti prekrivena vodom). Prije ura-njanja ploèice dodajte oko 2% otopinerazvijaèa, od ukupne kolièine vode uposudi. Dobro promiješajte i tek nakontoga uronite jedan rub (onaj "višak"materijala od 5 mm širine). Ako razvijan-je laka nije poèelo, izvadite ploèicu idodajte novu kolièinu otopine razvijaèa.Promiješajte i pokušajte ponovno. Zasi-æenost razvijaèem je dovoljna kadanakon desetak sekunda po uranjanjuploèice poène razvijanje laka. Preostalukolièinu otopine razvijaèa dobro zatvoritei spremite za kasniju upotrebu. Èuvajteje na tamnom i hladnom mjestu. Paziteda razvijanje nije prebrzo jer to možeoštetiti i lak na mjestima gdje æe ostativodovi. Nakon razvijanja ploèicu dobroisperite vodom. Sušenje nije potrebno,jer je još preostao jedan "mokri" postu-pak, a to je jetkanje viška bakra. Zajetkanje se najèešæe upotrebljava oto-pina željeznoga klorida, poznata i podtrgovaèkim nazivom feriklorid, ili otopinasolne kiseline u koncentraciji od 18% ivodikovog peroksida (hidrogena) u kon-centraciji 30%. Otopina feriklorida jemanje agresivna i kod jetkanja ne dolazido razvoja plinova. Postupak je neštosporiji, posebno ako je otopina upotri-jebljena nekoliko puta. Ako jetkateotopinom kiseline i hidrogena, miješajteih u odnosu pet dijelova kiseline i jedandio hidrogena, s tim da hidrogen doda-jete u kiselinu. Nemojte pripremati veæukolièinu od potrebne, jer aktivnost hidro-gena slabi s vremenom. Ako ste pripre-mili premalu kolièinu otopine, možete je"osvježiti" dodavanjem male kolièinehidrogena. Kada otopina promijeni bojuu zelenu, a jetkanje je vrlo sporo, došloje do zasiæenja bakrom i ako jetkanjenije dovršeno, potrebno je pripremitinovu kolièinu otopine. Jetkanje ovim po-stupkom obavezno radite na otvorenomprostoru, jer dolazi do razvoja otrovnihplinova. Nakon jetkanja ploèicu dobro




Prilagodba Icoma IC-V100 zapaketni radio

Piše: Alen Zahornicki, 9A5AZA

Jarun ZRF 2003. godine. Gužva naHRS-ovom štandu, prodaje se

radiooprema. Jedan od ureðaja bio jeICOM IC-V100 koji je bio prihvatljivecijene te sam ga kupio. Na ureðaju jepisalo: "Ne radi SQL".

Slijedeæi problem bio je programiratiureðaj na frekvencije digipitora. To samlako riješio uporabom diodne matrice,bez upotrebe programa za programira-nje. Napisao sam program za programi-ranje ureðaja preko LPT-porta, ali ele-ktronika još nije zalemljena.

Poèet æu s prilagodbom. Prvo trebasniziti snagu ureðaja. Snaga od 35 Wprevelika je za paket, ako nam je digipi-tor u blizini. Velikom snagom zagušuje-

mo frekvenciju, takoda je ostalim korisnici-ma teže raditi. Snagumožemo spustiti sma-njivanjem naponaB-E na tranzistoru Q2.Tranzistor Q2 pobudiQ3, IC1 i izlazni tranzistor Q1.

Rješenje je vrlo jednostavno – izmeðubaze i emitera spojimo trimerski pote-nciometar P1 od 5 kΩ. Prikljuèimo ure-ðaj na ispravljaè 13,8 V i na ampermetrugledamo smanjenje struje dok je ureðaju odašiljanju, tj. smanjujemo vrijednostotpora trimera. Time dolazi do smanje-nja napona na bazi Q3. Posljedica togaje smanjenje izlazne snage na izlaznom

tranzistoru Q1. Snaga oko 20 W postižese s 3,5 A. Ako je digipitor u blizini snagutreba namjestiti da je manja od 5 W.

Ako imamo ispravnu antenu, makar iGP, paket æe raditi odlièno i nemapotrebe da radimo snagom od 35 W izagušujemo frekvenciju. Ja na paketuradim sa snagom od 350 mW, jer jeudaljenost do digija 22 km. Jednom jeFT-23R ostao na odašiljanju, loš kone-

Slika 2. Prednja strana ureðaja

isperite vodom i osušite.Preostalo je još izrezati ploèicu na

potrebne dimenzije i izbušiti rupe. Višakmaterijala možete izrezati pilom zametal ili pilicom za rezbarenje. Još jebolje koristiti male kružne pile napra-vljene baš za tu namjenu. Srh preostaonakon rezanja odstranite finom turpijom.

Rupe bušite modelarskom bušilicomkoja se napaja iz istosmjernog izvoranapona 12 do 24 V. To je najjednos-tavnije i najbrže. Na raspolaganju nekasu vam svrdla za metal razlièitih promje-ra (od 0,8 mm do barem 3 mm). Nekupujte vidija svrdla malih promjera, jersu vrlo krhka i njima je moguæe bušitirupe samo pomoæu kvalitetne stolnebušilice. To je sporo, a izgledi pucanjasvrdla su veliki. Kod bušenja vitroplastavrlo brzo dolazi do gubljenja oštrinesvrdla. Nabrusiti ih možete pomoæu fino-ga brusnog papira gradacije 200. Foto-lak ne brišite s površine ploèice jer je tovrlo dobro zaštitno sredstvo koje sprje-èava patiniranje bakra, a ne smeta kodlemljenja.

Izrada dvostranih ploèicaUkratko æu opisati i postupak za izra-

du dvostranih tiskanih ploèica. Njihovuizradu najveæi dio radioamatera-kons-truktora izbjegava zbog problema upostizanju toènosti preklapanja gornje idonje strane vodova. Najkritiènije sutiskane ploèice s puno integriranihsklopova, posebno ako se izmeðu izvo-da još provlaèe i dodatni vodovi. Nakonšto je otisnut predložak gornjih i donjihvodova, izrežite ih s rubovima širine 20mm sa svake strane. Tri ruba jednog

predloška (dva kraæa i jedan dulji)namažite u tankom sloju širine ne višeod 5 mm od ruba, nekim višenamje-nskim ljepilom.

Dobro je upotrebljavati ljepila koja sesporo suše. Na taj predložak zalijepitedrugi predložak, pazeæi pri tome da jeokrenut ispravno, odnosno da se sverupe preklapaju na oba predloška.Nakon sušenja u tako dobivenu vreæicuumetnite oslojeni materijal, prekrijte sobadvije strane staklom i osvijetlite.Prvo jednu, a zatim i drugu stranu. Ostalidio postupka je isti kao i za jednostraneploèice.

Na ovaj naèin postižem bez ikakvih pro-blema toènost preklapanja od 0,5 mm.Na najveæem broju izraðenih dvostranihtiskanih ploèica toènost je bila i punobolja.

Važne napomeneKemikalije koje se upotrebljavaju pri

izradi tiskanih ploèica su vrlo agresivneza kožu i okolinu. Hidrogen u koncentra-ciji od 30% može izazvati teške opeklinekože. Zbog toga obavezno upotrebljava-jte zaštitne gumene rukavice i naoèale.Na dohvat ruke neka vam uvijek budedovoljna kolièina vode za ispiranje. Prijeupotrebe dobro prouèite upute otisnutena ambalaži proizvoda. Ako kemikalijene spremate u originalnu ambalažu,obavezno na naljepnici jasno naznaèiteo kojem se proizvodu ili sadržaju radi,kako greškom ne bi došlo do zamjene.Sav pribor i kemikalije držite na tamnom,hladnom i prozraènom mjestu izvandosega djece. Najbolje je za tu namjenuimati posebni ormariæ. Držanje svega

navedenog u kupaonici, s drugim sred-stvima za èišæenje koja se upotrebljava-ju u domaæinstvu, najgore je rješenje.Nadam se da æe ove upute pomoæisvima, i onima koji veæ imaju iskustva uizradi i onima koji æe tek poèeti, daizrade kvalitetnu tiskanu ploèicu iz prvogpokušaja.

Popis materijala i priborapotrebnih za izradu tiskanihploèica:- pertinaks ili vitroplast (jednostrani i

dvostrani),- foto-lak (Positiv 20) u spreju,- sredstvo za èišæenje (vim),- razvijaè za foto-lak (kaustièna

soda),- feriklorid ili solna kiselina 18% +

hidrogen 30%,- gumica za brisanje (TOZ bijelo-

siva ili Pelikan br. 40),- pamuèna krpa,- papirnate maramice,- staklo (prozorsko) ili pleksi-staklo

4 mm,- posude za razvijanje fotografija,

barem dvije velièine,- centrifuga (preraðeni gramofon),- samoljepiva traka,- modelarska bušilica,- svrdla za metal: 0,8 mm, 1 mm,

1,1 mm, 1,2 mm, 1,3 mm, 1,5 mm,2 mm, 2,5 mm, 3 mm,

- gumene zaštitne rukavice,- zaštitne naoèale,- višenamjensko ljepilo.

ktor, te se za oko 20 min dobro zagrijao,a da je bio na velikoj snazi vjerojatno biizgorio izlazni stupanj. Stoga je boljeraditi manjom snagom, nego velikomsnagom uništiti ureðaj, (ako zbog pogrje-ške u modemu ili zbog nekog drugograzloga ureðaj ostane u odašiljanju, a minismo pokraj njega).

Drugi dio posla je prikljuèenje ureðajana paketni radiomodem. Kada rastavimomikrofon od ureðaja na preklopniku zaodašiljanje vidimo crvenu žicu. To jePTT, koji aktivira odašiljanje kad je spo-jen na masu. Na crvenu žicu zalemimožicu koju vodimo na PTT od modema.Jasno, ako imamo prikljuèak za PTT.Ako nam iz modema ide žica za masu ižica MIC/PTT, njih vodimo na masu odmikrofona i na mikrofonski ulaz. To æemolako pronaæi jer je tu spojen mikrofon.Izmeðu žice za PTT i mikrofonskogulaza stavljamo otpornik od 16 kΩ.Ako imamo posebno prikljuèak za PTTna modemu, otpornik nije potreban.Rješenje da se kroz jednu žicu vodiPTT i MIC primjenjuje se kod ruènihradiopostaja jer kod njih nemamo pose-ban prikljuèak za PTT.

Još nam preostaje spajanje RX-NFizlaza iz ureðaja na modem i spajanjeureðaja i modema je gotovo. Prikljuèakse nalazi na stražnjoj strani ureðaja, toje 3,5 mm jack. RX-NF signal iz ureðajapotenciometrom treba namjestiti na vri-jednost 2.

Pokrenemo program za paket, najbo-lje Graphic Packet, kako bismo odmahmogli promijeniti parametar TXD. Onjemu ovisi koliko dugo TX èeka dok neprijeðe na odašiljanje. Ta je vrijednostveæa zbog toga što ureðaj ima relej zaodašiljanje, a potrebno mu je više vre-mena da bi prešao na odašiljanje.Ruène radiopostaje su puno brže priprijelazu RX-TX.

U Graphic Packe-u pritisnemo tipkuESC, a kada nam se pojavi TNC comm-and upišemo: t 50.



Slika 1. Tiskana ploèica izlaznog stupnja ureðaja

Slika 3. Spoj na PTT MIC

Slika 4. Blok shema spajanja ureðaja i modema

Slika 5. Shema spajanja TX izlaza

Ponovno pritisnemo ESC i upišemoc ime digija, ako je sve u redu, spojitæemo se na digipitor.

Na sl. 1. vidimo tiskanu ploèicuizlaznoga stupnja ureðaja, tj. dva crvenapravokutnika. Jedan je kod baze Q2, adrugi na masi. Tu treba prikljuèiti trimerod 5 kΩ. (sl. 2.). Dok mikrofon nije spo-jen nemamo RX-NF signal i zato samlemio žice za PTT MIC i masu (sl. 3).

Blok shema na sl. 4. prikazuje spa-janje ureðaja i modema, a sl. 5 TX izlaz.Na sl. 6 vidimo trimer kojim reguliramo

snagu. Sl. 7. prikazuje stražnju stranu,tj. ženski jack 3,5 mm, na koji prikljuèu-jemo RX-NF ulaz od modema.

Tim je ureðajem moguæe održavati pa-ketne veze preko satelita, tj. potrebno jeprogramirati RX na 145,800 MHz, a TXoffset na +190 kHz, tj. na 145,990 MHz

Nadam se da sam dobro objasnio pri-lagodbu ureðaja i da neæe biti problema.Ako imate pitanja ili poteškoæe slobodnose javite na [email protected]

Puno uspjeha u radu, 9A5AZA!

Popis elemenata za prilagodbu- otpornik PTT-MIC 16 kΩ,- trimerski potenciometar P1 od 5 kΩ,- "muški" jack od 3,5 mm.



Jednostavne VHF/UHF YagijeveanteneU prošlome broju prikazali smo

gradnju jednostavne vertikalneVHF/UHF antene koja nam možeposlužiti za bliske tropo-veze. Meðutim,želimo li uspostaviti vezu na veæim uda-ljenostima bit æe nam potrebne antene sveæim pojaèanjem. Antene koje seupotrebljavaju za takve prigode sunaširoko poznate i prihvaæene Yagijeveusmjerene antene. Yagijeve antene,osim pojaèanja signala pri prijamu i naodašiljanju, imaju karakteristiku usmje-renoga zraèenja. Na tržištu možemonaæi Yagijeve antene razlièitih proizvo-ðaèa sliènih karakteristika, kojima sucijene primjerene pojaèanju i mehanièkojizvedbi pojedinaène antene. Drugi, jefti-niji naèin kojim možemo doæi do kvali-tetnih Yagijevih antena je samogradnja.

Na Internetu se danas mogu pronaæirazni nacrti Yagijevih antena (koje radio-amateri od milja nazivaju jagicama),jednostavne ili složenije gradnje, za kojesu potrebni posebni alati koji nisu pristu-paèni svim hobistima. Sliène gradnje bilesu u nekoliko navrata opisane i u raznimradioamaterskim èasopisima, stranim idomaæim. Jednu od najjednostavnijih, asigurno i najjeftinijih gradnji opisao jeKent Britain, WA5VJB, u amerièkomCQ VHF magazinu u serijalu o Stvarnojeftinim jagicama. Èitajuæi odreðeneèlanke i reagiranja HAM auditorija došaosam do zakljuèka da su te jeftine jagicejako popularne na amerièkom kontine-ntu. S druge strane, u Europi te jagicenisu toliko razvikane i popularne.Sumnju u kvalitetu i ponovljivost gradnjeodagnala mi je èinjenica da je Kent

poznati radioamater, s visokom reputa-cijom u HAM krugovima koji se baveamaterskim konstrukcijama na ''giga-hercnim podruèjima''. Takoðer trebanapomenuti da takvu reputaciju uostatku svijeta njegove antene imajupoglavito zbog upotrebe angloamerièkih

mjernih jedinica, koje su dosta nepra-ktiène, pogotovo za UHF i SHF podruèjarada. U privatnoj dopisci elektronièkompoštom, Kent se osobno zanimao zapopularne dijametre elemenata kojeupotrebljavamo u Europi i obeæao da æe

u buduænosti prilagoditi svoje gradnjetim izmjerama.

Od svih prikazanih gradnji izdvojiosam nekoliko izvedbi za podruèja radakoja bi bila zanimljiva potencijalnimgraditeljima. Gotovo sve gradnje pri-kazane u tekstu koji slijedi u praksi su

provjerene i testirane u radu kroz duljivremenski period. Ono po èemu su ovejagice stvarno posebne je cijena, kojomse ne mogu usporediti ostale gradnje.Za antenski nosaè (engl. boom) i zaelemente antene upotrijebljen je lako

Slika 6. Trimer regulacije snage Slika 7. Stražnja strana ureðaja

Slika 1. Yagijeva antena za 900 MHz

antene


antene

pribavljiv materijal. Antene se napajajudirektno koaksijalnim kabelom, bezikakvih prilagodnih dionica i elemenataza simetriranje (engl. balun). Impeda-ncija napajanja antene je 50 Ω, pa zatoupotrebljavamo poznate koaksijalnekabele (RG-58, 213, 214, 223,...).Ono što u bitnome razlikuje konstrukcijute Yagijeve antene od svih ostalih gra-dnji je upravo napajanje i konstrukcijazraèeæeg elemeta, tzv. dipol-elementa.Zraèeæi element je isti za sve inaèicejeftine jagice, naravno uz promijenjeneizmjere, ovisno o frekvenciji na kojojrade. On se osniva na zatvorenomdipolu, s razlikom da se upotrebljavasamo jedna polovica, tvoreæi pri tomezraèeæi element J-oblika. Tako obliko-vani zraèeæi element napaja se u srediniduljeg dijela i na kraju kraæeg dijelaJ-dipola, kao što se može vidjeti na sl. 2.Oplet koaksijalnog kabela spaja se nasredinu dipola, a sredina ("živi kraj") sespaja s krajem kraæe dionice dipola.Na taj naèin dobili smo nesimetriènonapajan zraèeæi element, kojemu jeimpedancija u slobodnom okruženju oko150 Ω. Transformacija impedancije naprihvatljivih 50 Ω namješta se udalje-nošæu direktora i reflektora. Dakle, bîttransformacija impedancije postiže sekonstrukcijom antene. Da bi se ''poje-dnostavilo'' i zorno pojasnilo naèin radatakvoga J-dipola, promatra ga se kaodipol s gama-prilagodbom pomoæukondenzatora vrlo velikoga kapaciteta,koji se nalazi negdje daleko na krajudonjeg dijela dipola. Zvuèi zbunjujuæe,ali se takav pristup izradi dipola pokazaotoèan.

Dipol i svi ostali elementi se jednos-tavno, bez ikakvih izolatora i posebnihmehanièkih rješenja, uèvršæuju naboom, toènije kroz boom antene. Upotri-jebljeni materijal za izradu antene je vrlojeftin i lako se nabavlja, te je jednak zasve inaèice. Veæinu materijala vjerojatnoæemo pronaæi u svakoj HAM radionici.Od alata potrebni su pila za drvo ili želje-zo, ruèna bušilica 3 mm, kombiniranaelektrièarska kliješta, metarsko mjerilo,te naravno, lemilica.

Boom anteneZa izradu jeftinih jagica upotrebljava

se boom od izolacijskog materijala, krozkoji æe biti provuèeni svi elementi. Kaojednostavno rješenje nudi se drvo kaoizolator. Pri njegovu odabiru moramopaziti da je suho i bez èvorova što æenam omoguæiti lakšu obradu i bušenje.Drveni boom se nakon završetka gra-dnje mora dobro zaštititi premazima zadrvo, kako bi nam takva antena odolije-vala atmosferskim utjecajima, najvišekiši. Dva premaza drvocita i kasnije dvapremaza laka ili boje za drvo odliènasu i postojana zaštita. Preporuèujemuporabu drvenih letvica nad okruglim

boomom, upravo radi lakšeg bušenja ismještanja te postavljanja elemenata.Sigurno mnogi od vas veæ razmišljajukako drvo zamijeniti plastiènim materija-lima, koji su danas dostupni, te takoriješiti problem zaštite bojom. U konkre-tnom sluèaju, plastiène PTNC cijevi kojese upotrebljavaju za elektriène instala-cije nisu se pokazale kao dobro dugoro-èno rješenje. Èetvero-elementna jagicaza 144 MHz bila je sagraðena upravoPTNC cijevima, te elementi uèvršæeniodgovarajuæim meðukomadima od istogmaterijala. Nakon što je antena provela3 ljetna mjeseca na stupu, nakon skida-nja, jednostavno se raspala. Plastika jezbog djelovanja kiše i Sunca postalakrhka kao staklo, te je antena postalaneupotrebljiva. Možda je kvalitetnijerješenje uporaba plastiènih (zelenih)vodoinstalacijskih cijevi, koje æe zakraæe antene odgovarati svrsi, dok sekod dužih boomova može primijetitisavijanje na višoj temperaturi i Suncu.Takoðer bih naveo da proizvoðaè ukarakteristikama navodi kako cijevi nisuotporne na ultraljubièasto zraèenje, bezobzira što ih ja upotrebljavam veæ krozdulje razdoblje, bez znatnijih tehnièkihnedostataka. Vjerojatno æe se u amate-rskoj furdi naæi još praktiènih rješenjakoja se mogu primijeniti, uz jedini uvjetda ima dobra izolacijska svojstva iizmjere koje odgovaraju odreðenomfrekvencijskom podruèju. Pri tome mis-lim na presjek booma koji mora biti ugranicama, i to za podruèja rada od145 MHz i 435 MHz najveæi kvadra-tni presjek 18 mm × 18 mm ili okruglinajviše 20 mm, te za 1 296 MHz najveæipravokutni presjek od 18 mm × 12 mm.Da, dobro ste vidjeli, prikazat æu gradnjujagice i za 23-centimetarsko podruèje,u kojoj æe biti obuhvaæene i mjere zaATV verziju kojom možemo uz jednosta-vnu prepravku analognoga satelitskogprijamnika pratiti naše prve ATV prije-nose. Ne preporuèuje se upotreba

boomova s veæim presjekom od navede-nog, jer æe se time narušiti rezonantnafrekvencija antene, što se može auto-matski odraziti na loše karakteristikeantene.

Dipol, reflektor i direktoriZa sve elemente jagice upotrijebio

sam aluminijske, bakrene i mesinganešipke promjera 3 mm. U jednome slu-èaju, kao skuplja varijanta, ali tadajedino dostupna, upotrebljene su inox-elektrode za zavarivanje, promjeratakoðer 3 mm, i to za jagicu za podruèjerada od 900 MHz koja je na sl. 1.Aluminijske šipke 3 mm mogu biti zamje-njene s aluminijskim žicama dobivenimraspletanjem starih energetskih kablova.Njihov je promjer 3,2 mm, ali to neæepromijeniti karakteristike antena. Napro-tiv, u originalnoj inaèici upotrebljavajuse šipke od 1/8 inèa, što upravo odgo-vara jeftinoj energetskoj žici. Mesingane3 mm elektrode za zavarivanje skuplje surješenje, te se one preporuèuju samo zaizradu dipola za 435 MHz i 1 296 MHz.Naravno, i tada je moguæe zamijenitiskupe mesingane elektrode obiènombakrenom žicom istog promjera. Bakre-na, lakom izolirana žica je odliènorješenje protiv oksidacije bakra. Nepreporuèuje se bakreni vodièi izoliraniPVC izolacijom. Pri izradi se mora obra-titi velika pozornost na izmjere koje semoraju pogotovo poštivati za 435 MHz i1 296 MHz. Svi dipoli su istoga, veæ prijeopisanoga J-oblika, te se razlikuju samou izmjerama, ovisno o frekvencijskompodruèju.

Dipol jagice za 144 MHz bit æe nepra-ktièno izraditi od mesingane žice, abakrena žica se pokazala kao mekana isklona deformiranju. Aluminijska žica sepokazala kao odlièno rješenje, lagana ikruta. Kao što je veæ prije navedeno iprikazano na sl. 2., koaksijalni kabel sedirektno spaja (lemi) na dipol, što kodaluminija može predstavljati problem.

Slika 2. Spajanje koaksijalnog kabela na dipol i osnovne izmjere J-dipola


antene

Slika 3. Karakteristika Yagijeve antene za 2-metarsko podruèje

Tablica 1.Duljine i udaljenosti elemenata od dvometarske antene (u milimetrima)

Element 3-elementna antena 4-elementna antena 6-elementna antenareflektor 1 048 / 0 1 048 / 0 1 035 / 0dipol 978 / 216 978 / 216 978 / 1911. direktor 946 / 508 959 / 489 959 / 4192. direktor 845 / 102 933 / 8643. direktor 933 / 1 3214. direktor 838 / 1 778

Problemu se doskoèilo tako da se nakonoblikovanja žice u J-oblik na nju navukudvije stezaljke od mesingane legure,koje izvadimo iz lusterske stezaljke.Tako pripremljen dipol se provuèe krozboom antene, te se stezaljke stegnuvijcima što bliže samome boomu. Natako pripremljen dipol jednostavno sezalemi 50-omski koaksijalni kabel, izra-vno za mesingane stezaljke koje namnisu potrebne kod inaèice za 435 MHzi 1 296 MHz, kod kojih se koaksijalnikabel lemi izravno na mesingani ilibakreni dipol.

Svi elementi se postavljaju tako da seprovuku kroz boom, te se sredina ele-menata poklapa sa središnjicom booma.Jednako se postavlja i dipol, s jednomrazlikom što je donji dio J-dipola duljiod polovice gornjeg dijela za polovicudebljine booma (sl. 2.). Tih nekolikomilimetara ne narušava elektrièke kara-kteristike antene, ali nam s druge straneuvelike poveæava mehanièku stabilnostdipola i olakšava njegovo postavljanjekroz boom. Koaksijalni kabel se nakonlemljenja prièvrsti za boom pomoæunekoliko plastiènih vezica, kako bi doda-tno poboljšali kvalitetu spoja.

2-metarska jednostavna YagijevaantenaKako je veæ ranije navedeno, za tu

inaèicu koristio sam aluminijsku žicu zasve elemente, ukljuèujuæi i dipol antene.Izmjere elemenata i njihovi položaji su utabl. 1. Udaljenost elemenata se raèunaod reflektora, koji je poèetni element.Izmjere se odnose na jagicu koja æe naj-bolje raditi na frekvenciji od 144,2 MHz,dakle proraèunata je za CW/SSB diopodruèja. Antena se uz nešto veæi SWRmože upotrebljavati i za rad na FM dijelupodruèja, a želite li poglavito koristitiantenu samo na tom podruèju, jednos-tavno sve elemente antene skratite za

70-centimetarska jednostavnaYagijeva antena

Kako se ubrajamo u države èije se kori-štenje 70-centimetarskoga podruèja pro-teže na cijelih 10 MHz (430 do 440 MHz),bilo bi zanimljivo jednostavnom jagicompokriti i to podruèje rada. Kako je 10 MHzipak preširoko podruèje i predstavlja la-gani problem u izvedbi antene koja æese jednako ponašati u cijelom podruèju,pažnju sam usredotoèio na frekvencijuod 432,2 MHz. Dakle, još jednom izmje-re antene su prilagoðene CW/SSB dijelupodruèja, meðutim, antena æe se odliènoponašati i na FM simpleksnom podruèjui FM repetitorskom podruèju, upravozbog èinjenice da se FM simpleksna i

jednostavno æete zakljuèiti gdje se nalazipogreška. Na istim web stranicamamogu se pronaæi i ostale izmjere kojeobuhvaæaju i kraæe izvedbe antene. Jaæu se u ovome tekstu zadržati samona najdužoj, 11-elementnoj inaèici za432,2 MHz, koja ima pojaèanje od11,6 dB.

Za elemente sam upotrijebio alumi-nijsku žicu, osim za dipol koji je izraðenod mesingane elektrode za zavarivanje.Duljina dipola je 330 mm, a visina 9,5 mm.Sve ostale izmjere su u tabl. 2.

Detalj spajanja koaksijalnog kabelana dipol je prikazan na sl. 4. Spoj lemlje-njem mora biti što kvalitetniji i izvodikabela moraju biti što kraæi. Kako su natome podruèju gubitci u kablovima

6 mm. Duljina dipola za tu inaèicu je978 mm, a njegova visina 25 mm.

Dijagram zraèenja 3-elementne ina-èice (sl. 3.) je èist i bez nepotrebnihboènih latica. Pažljivim pogledom možese uoèiti nesimetrièna i pomalo izoblièe-na pozadinska latica, uzrokovana nesi-metriènim dipolom. Takav nedostatak upraksi nije pokazao nikakva negativnadjelovanja. Pojaèanje antena ovisi obroju elemenata i duljini antene, a iznosiod 5,8 dB za 3-elementnu, 6,8 dB za4-elementnu, te 8,8 dB za 6-elementnuantenu.

ulazna repetitorska podruèja nalazesamo 1 MHz niže. Za sve one koje zani-maju satelitske ili ATV frekvencije na 70-centimetarskom podruèju, predlažem dapogledaju Internet stranice na kojima supredstavljene i jeftine jagice za 435 MHz.Objavljene izmjere su u angloamerièkimmjernim jedinicama, te se u razgovoru sautorom (WA5VJB) došlo do spoznajeda je na nekoliko web stranica poèinjenaista pogreška, u kojima se kod 8-eleme-ntne inaèice jagice u jednom dijelu dir-ektora spominje 11 umjesto 12 inèa.Logièkim slijedom skaliranja izmjera


antene

Slika 4. Yagijeva antena za 70-centimetarsko podruèje

Tablica 2.Duljine i udaljenosti elemenata 70-centimetarske antene (u milimetrima)

Element Duljina Udaljenost od reflektorareflektor 343 0

dipol 330 631. direktor 318 1402. direktor 305 2863. direktor 305 4454. direktor 305 6105. direktor 305 7816. direktor 305 9657. direktor 298 1 1568. direktor 298 1 3469. direktor 280 1 511

zamjetni, preporuèuju se kvalitetniji (kaominimum preporuèuje se RG-213).Takav se kabel dodatno uèvrsti plasti-ènim vezicama èime se sprjeèava njego-vo odvajanje pri radu i prijenosu. Cijelaantena je zaštiæena bojom za drvo,najbolje svijetlosivom, a spoj dipola ikoaksijalnog kabela je presvuèen tankimslojem plastiènog ljepila. Kako su antenena tome podruèju dosta kratke, odluèenoje da se prihvat antene na stup smjestina sam kraj, iza reflektora, èime smoosigurali èist dijagrama zraèenja i sma-njili utjecaj metalnog stupa.

23-centimetarska jednostavnaYagijeva antenaSada se nalazimo na podruèju rada

gdje je važna preciznost izrade, jer otome izravno ovisi kvaliteta antene.Stoga æemo za izradu ove jeftine jagicemetarsko mjerilo zamjeniti pomiènimmjerilom. Izmjere antene u tabl. 3. su za10-elementnu jeftinu Yagijevu antenu za1 296 MHz. Svi elementi osim dipolaizraðeni su od aluminija, tako da suodrezani na približnu i onda turpijomdovedeni na toènu vrijednost. Sam dipolje izraðen od bakrene žice koja æe namu uvelike olakšati mehanièku izvedbu iobradu dipola. Njegova duljina je 101,6 mm,a visina 12,5 mm.

Preporuèuje se upotreba polutvrdogkabela malih izmjera, koji se jednosta-

vno zalemi na dipol. Na drugome krajutoga komadiæa kabela (tzv. pigtail) nalazise odgovarajuæi konektor, na koji sespaja dovodni koaksijalni kabel kojiobavezno mora biti veæe kvalitete.Nedostatak polutvrdog kabela je taj dase teže nalazi na tržištu. Dosta praktièniza upotrebu, teflonski koaksijalni kabelijednostavno se leme za dipol, ali im jenegativno svojstvo što imaju dosta velikegubitke. Ako upotrebljavamo takve ka-bele, pigtail mora biti što kraæi. Veæini æevjerojatno biti najdostupniji RG-213, prièijem se spajanju posebno mora posve-titi pozornost duljini izvoda koji ne bitrebali biti dulji od 2 mm.

Kako veæina operatora koji rade na23-centimetarskom podruèju upotreblja-vaju znatno veæe i kvalitetnije antene,najèešæe tipa Tonna, njima ta antenaneæe biti zanimljiva niti od koristi. Meðu-tim, takva antena predstavlja odliènorješenje i kompromis svima onima koji sežele upustiti u ATV rad na 23-centi-metarskom podruèju. ATV inaèica jeftinejagice za 1 260 MHz, uz jednostavnoprilagoðen satelitski TV prijamnik, mogubiti vaši prvi koraci u prijamu ATV signa-la. Naravno, ista se takva jagica možeupotrijebiti i za odašiljanje. Da bi se SWRdoveo na prihvatljive vrijednosti, ATVjagicu za 1 260 MHz æemo izraditi takošto æemo sve izmjere navedene u

tabl. 3. poveæatiza 2,5 mm. Pojaèanje takoizvedene 10-ele-mentne jagice je11,3 dB, uz omjernaprijed-nazad odnajmanje 20 dB.Pojaèanje inaèiceza 1 296 MHz jeisto, uz nešto veæiomjer naprijed-nazad, najmanje30 dB. Ta se ante-na mora uèvrstitina stup pri kraju

booma, što neæe biti teško izvedivoupravo zbog njezina male duljine.

Idemo daljeSada æe korisnici Wi-Fi opreme i

umrežavanja pomisliti da je red na njihi podruèje rada od 2 400 MHz, no tuprestaje serija o jeftinim jagicama, te seprelazi na upotrebu drukèijih jeftinihrješenja, o èemu možda u nekom nare-dnom èlanku. Naravno mjesta eksperi-mentiranju jeftinim jagicama na 13-centimetarskom podruèju ima, zatosamo naprijed!

Što reæi o postignutim rezultatima?Izraðene jagice veæ su dulje vrijeme uradu pokazale dobra svojstva. Antena nasl. 1. je inaèica za podruèje od 900 MHz,koja se upotrebljava veæ tri godine zaanalognu telefonsku mrežu i spaja se natalijanski link na otoku Lampedusa s200 km udaljene lokacije u libijskomteritorijalnom moru. Nakon instaliranjaprofesionalne antene istih izmjera nijeprimijeæena nikakva razlika u kvaliteti ijakosti signala. Na sl. 4. je 70-centime-tarska inaèica antene, koja se uspješnoupotrebljava za tropo-veze i FM, te se unekoliko navrata upotrebljavala za radpreko satelita s dobrim uspjehom.Upotrebljavala se u prijamu SSETI, dokje sustav bio operativan. S 4-eleme-ntnom 2-metarskom inaèicom u nekolikonavrata održane su veze s njemaèkimstanicama na udaljenostima od 600 km,uz izlaznu snagu od samo 50 W.

Opisane antene sigurno ne mogukonkurirati svojom kvalitetom i pojaèa-njem profesionalnim antenama, ali jenjihova cijena i jednostavnost izradenedostižna. Jeftine jagice zaostajat æeu pojaèanju samo 0,5 do 1 dB premasliènim tvornièkim jagica, što je u praksiza svakodnevnu upotrebu gotovo nemje-rljivo.

Tablica 3.Duljine i udaljenosti elemenata 23-centimetarske antene (u milimetrima)

Element Duljina Udaljenost od reflektorareflektor 109,2 0

dipol 101,6 43,21. direktor 99 71,12. direktor 96,5 101,63. direktor 95,2 160,04. direktor 95,2 221,05. direktor 92,7 309,96. direktor 91,4 396,27. direktor 91,4 490,28. direktor 88,9 584,2


antene

Superquagi 12 el. – preinakaW5UN 11 el. za 144 MHz

Prva radioamaterska antena koju samikad napravio bila je N6NB Quagi

(engl. Quad-Yagi) iz Rothamela. Privu-kao me je relativno veliki dobitak, drvenibum, a uèinilo mi se i da je lako napravitiju. Naravno, kao svaki poèetnik, misliosam da ja to znam bolje od Waynea, pasam zamijenio prvi direktor treæim quadelementom. Nisam baš bio laik, jer je pomeni trebalo u kritiènom, tzv. prelaznomdijelu antene izmeðu drivera i prvogdirektora, smanjiti boène lobove u dija-gramu, koji su kod quagija neizbježni.Dobro je radio i tako je sve poèelo.

Slijedeæi projekt je bio stakiranje 4 × 8el. N6NB Quagi 144,5 MHz po W5UNshemi faziranja pod YT0T u "T. M."2001., kod Dragana YU1UO. Bilo je vrlouspješno!

Wayne Owerbeck, N6NB, osmislio jequagi-antenu davne 1977. godine (prijesvih današnjih dostupnih simulacijskihprograma) i 1981. godine dobio ARRL-ovu godišnju nagradu za svoj projekt,15 el. quagi za 70-centimetarski opseg.Ideja mu je bila napraviti EME-sustavod osam komada, velikoga dobitka, izato je odabrao quad elemente u driverui reflektoru. Kao inženjer (danas je doktornauka), bez simulacija koje su sadadostupne svima, znao je da æe bitiproblema u prijelaznom dijelu antene svelikim boènim lobovima. Bio mu jepotreban veliki dobitak koji nije mogaodobiti samo umnožavanjem elemenataquada. Dobitak QQ-a preko 5 elemenataje zanemariv u odnosu na Yagijevuantenu istog broja elemenata. Naime,

Qubical quad imasolidan porastdobitka do 5 ele-menata, a doda-vanjem od 6. do10. elementadobitak porastesvega 1 dB uodnosu na 5-ele-mentnu antenu(vidi i tabl. 1.).

Kod Yagijeveantene je druga-èije. Umnažanjemparazitnih eleme-nata, posebno naširoko razma-knutoj Yagijevojanteni, dobitak

raste progresivno, primjereno duljiniantenskoga nosaèa. Ali quad-driveruvijek ima veæi dobitak za 1…1,5 dBod dipola u zraèeæem elementu. Taje dobra svojstva Wayne iskoristio unajboljem smislu, jer je quagi simbiozaqubical-quada u driveru i reflektoru, aYagijeve antene u broju pruženih dire-ktora. Više o quagiju i Wayneu možetepronaæi na adresi: http://commfaculty.fullerton.edu/woverbeck/quagi.htm.

SuperQuagi antenaSuperquagi antena je projekt jednoga

od najveæih svjetskih EME-amatera,Davea Blashkea, W5UN. Napravio jemodel wide spaced 2 m Yagi, 3,5 lambde,dugaèke s quad elementima u driveru ireflektoru. Više o tom projektu na:http://web.wt.net/~w5un/w5unqu97.htm.

Napravio sam antenu kako je Daveprikazao (sl. 1.). Na jednom od prvih nat-jecanja s tom antenom kod YT1DU,izmeðu ostalih radili smo iz Beogradas jednim Talijanom okrenuti "leðima"antene prema njemu. To mi je bio znakda nešto nije u redu s antenom te duljine.Zainteresirao sam se za simuliranjeantena, a Sreæko, YU1DX, me je upoz-nao s Matom, 4N1AW, (mojim "guruom")koji mi je dao neke programe i nauèiome mnogo èemu. Nakon toga sam se ija poèeo "igrati", kako kaže stariji amateru kuæi, moja žena, YT1QT. Bio sam upravu dojma o originalnoj W5UN super-quagi-anteni. F/B je jedva preko 12 dB.S nekoliko simulacija došao sam dodrugaèijeg rasporeda elemenata naistom nosaèu i znatnim porastom F/B odpreko 26 dB, bez smanjenja dobitka.Tada napravih svoju prvu modifikacijute Daveove antene, koja je bila tolikooštra u dijagramu, da sam se radeæi"T.M." iz mojih Ratara, KN04BP (danasje to ovdje èuvena antenska farma),morao okretati s pravca Sljemena, naKopar, jer ovog drugog nisam èuo (sl. 2.).

Napravit æu malu digresiju, jer samse sjetio neèega bitnog na što me jepodsjetio azimut antene. Naime, iz neko-liko prepiski s Wayneom saznao samda je pokušavao simetrirati antenu naviše naèina, ali je uvijek najbolje radilabez simetrije! Po njegovim rijeèima:"Ono što dobiješ simetriranjem, izgubištransformacijom. Napajaj je direktno!"

Praktièna je posljedica asimetriènoganapajanja da antena ima "felš", tj. ovisnoo tome na koju je stranu quad-elementa

Piše: Andra Todoroviæ, YU1QT

Slika 1. YT1DU i SQ11

Slika 2.


povezan vruæi kraj kabla, antena zraèi15-ak stupnjeva "u stranu" od svojegeometrijske osi (lijevo ili desno). Totreba imati na umu kod usmjeravanja.Isto tako, Wayne mi je na pitanje: "Da liobavezan dielectric boom?", napisaoslijedeæe: "Nije! Taj tekst je iz starih pro-raèuna, slobodno pravi metalni boom,bez korekcija duljina elemenata ako sumontirani na izolatorima iznad buma. Jate izolatore pravim od parketnih letvica!"Wayne je vrlo komunikativni praktièar, aza razliku od njega, Dave mi nikad nijeodgovorio na e-mail.

Ta antena se prilièno lako pravi, alinije lagana. Za sada govorimo o 11 el.W5UN-anteni s modificiranim razmaci-ma.

Preporuèio bih Al-bum od 40/3 mm,za slobodno noseæi, a 40/1 mm zaužetima nategnuti bum. U oba sluèajaizolatori za direktore mogu biti drveni

(dimenzija 20 mm × 20 mm ×10 mm), ili plastièni, a još boljeod pleksiglasa, s malim poras-tom mase. Ja sam prvu antenunapravio od drvenih letvi 30 mm ×50 mm, i to tri komada po 2,5 mzbog transporta u portablu.Spojio sam ih vijcima 6 × 40 mm sleptir-maticama kroz metalneploèice 30 mm × 100 mm × 1 mm,po dvije na svakom spoju. Krajevebuma sam napeo užetom debljine3 mm za središnju cijev, 1 miznad antene. To se može riješitii èeliènom sajlom, bez utjecajana dijagram antene. Kroz drvenibum od letvi 30 mm × 50 mmizbušio sam na zadanim razmaci-ma otvore promjera 5 mm (koristiosam aluminijsku žicu od 5 mm), ikroz njih provukao direktore.Graniènike sam napravio jednos-

tavnim namatanjem izolirane trake sjedne strane direktora. Obavezno obilje-žite brojeve direktora trakom, ne smijebiti zamjenjivanja. Quad driver i reflektorsam napravio od iste aluminijske žice5 mm, tako što sam kroz dvije horizo-ntalne letvice 15 mm × 15 mm, nameðurazmaku od 40 mm (na bumusam urezao utore po 5 mm, da se ele-menti ne bi pomicali) provukao žicuquadova, savio u željeni oblik i zatvoriopetlje. Na reflektoru sam to napraviojednostrukom luster-klemom od šestkvadrata, a na driveru dvostrukom, gdjesam poslije na suprotne krajeve doveoi napajanje (vidi skicu 1.). Izbjegavajtevoðenje napojnoga kablea duž bumaili kroz quadove, to uzrokuje velikomeðudjelovanje. Vodite kabel duž stupa,pa direktno na driver, odozdo pod kutomod 90° (skica 1.).

Razmak od 40 mm izmeðu letvicauèvrstio sam toplom plastikom za žicuispod, iznad letvica od 15 mm × 15 mm.Te sam quad-elemente spajao za bumvijcima 6 × 60 mm s podlošcima i mati-com. Montaža quad elemenata je jedno-stavna, na bum ih navlaèite zaokrenuteza 90° (40 mm prema 30 mm), pa ihna mjestu spajanja vratite kroz utore za90° unazad, u originalni položaj.Progurate vijak, "kontrirate" maticama, ito je gotovo. Ta antena je imala i sjajanSWR, od 1,2 :1, katkad i 1,1:1, ovisnoo duljini kabela u λ/4. Dobitak je bioneprijeporan, a F/B takoðer. Dimenzijesu prikazane na skici 2.

Ohrabren time, slijedeæa konstrukcijaje bila twin inaèica od dva komada,optimiziranih pojedinaèno na impeda-nciju od 100 Ω radi lakšega faziranja.Nisam se proslavio faziranjem (jošuvijek nisam imao MFJ). Sreæom, znao

Skica 1.

Slika 3.

antene


sam koga pitati, YU1AW, DraganaDobrièiæa, koji mi je poslao skicu napa-janja te dvije antene. Taj pretežakTwin (polomio nam je vjetar "zvono"na HAM-IV rotatoru) jedva podigosmoYT1DU i ja s našim ženama YT1QT iYT1LAN (sl. 3.) na 8 m visine uSutomoru, JN92MD. Stack-razmak jebio 3 m (maksimalni dobitak je narazmaku od 5,5 m, s prevelikim boènimlobovima, i dobitak od "samo" poladecibela više), a postignut je s dvjemapotpornim letvama po 3 m na srednjimtreæinama antena – sve dielectric.Glomazan je i težak, ali taj Twin je tolikodobro radio iz JN92MD na 70 m nadmorem, sa samo 10 W (Icom 706), dasmo "odradili" nekoliko sicilijanskih sta-nica, sve s real rprt 59/599.

Zanimljivo je pogledati H plot dija-gram bilo kojeg quagija. Ono što seteoretski smatra manjkavošæu, u praksise pokazalo korisnim. Naime, boènilobovi su itekako dobro došli pri raduu natjecanjima ako neki signal doðeupravo iz toga azimuta, jer s tako"oštrom" antenom može svašta proma-knuti ako je operater na tzv. "pecanju".U CQ tipu rada u natjecanju, pogotovosa solidnom snagom, te su anteneprikladne, upravo koliko i stackovi od4 kraæe antene. Sve do ove reèenicenapisano odnosilo se na drveni super-quagi 11 el. s bumom duljine 7,21 m.

Gdje je taj dvanaesti element?Moja namjera je bila da ne prolazite

kroz sve ovo što sam do sada napravio,veæ da, ako vam treba "jaka" antenaza 2-metarski opseg, napravite 12 el.superquagi na 7,85 m dugom alumi-nijskom bumu. Bit æe znatno lakša, aprincip izrade je isti (u prikazanim dija-gramima vidjet æete priliènu razlikudobitak+F/B sa samo jednim elementomviše). Materijal za elemente u oba slu-èaja je aluminijska žica promjera 5 mm,a napajanje je direktno. Ako stakiratedvije antene, duljina transformacijskihdionica od 50 Ω je 4,11 m pod mreži-com, za kabel RG-213. Razmak izmeðuantena ovisi o vašim statièkim mogu-ænostima, no sasvim je dovoljno 3 m, amaksimalno je 5,5 m (sl. 4.). Za ham-puriste (dijagrami 1. i 2.): temperaturnišum SQ je viši za 14 K od DJ9BV isteYagijeve antene, ali je zato BW znatnoširi, dobitak u slobodnom prostoru s 11elemenata je 15,4 dB, a s 12 elemenataje 15,9 dB. U praksi to æe biti 21,2 dBiprema 21,7 dBi na stupu visine 10 m,s F/B od preko 30 dB. U twin-inaèicito ide do dobitka od 24,4 dBi,-a F/B do37 dBi.Horizontalni zahvatni kut – 3 dB je 28°.

Za neupuæene kolege razjasnit æuneke detalje u dijagramima. U dijagramu1. i 2. obratite pažnju na numerièkizapis: u dijagramu 1. – 17 dB u azimutu

3D

Dijagram 2. SQ fs H plotDijagram 1. SQ fs V plot

Dijagram 9. SQ 12 IMP+REACT Dijagram 8. SQ 12 GAIN+FB

Dijagram 3. SQ 11 i 12 V plot

Dijagram 5. SQ TWIN 11 i 12 V plot Dijagram 6. SQ TWIN 11 i 12 H plot

Dijagram 4. SQ 11 i 12 H plot

free space

Dijagram 7. SQ 12 SWR

antene


antene

180° (back), a u dijagramu 2. je to+15,9 dB u azimutu 90 ° (front).Zbrajanjem dobijete ukupni F/B od– 32,9 dB. Zbog uštede prostora ostalidijagrami antena se prikazuju združeno,jer su sliène u mnogim parametrima.U 4. dijagramu se vidi razlika +1 ele-menta koja ipak donosi pola decibela.U dijagramu 6. udvajanjem antena sedobiva prilièno realan score od 2,67 dBs maksimalnim razmakom od 5,5 m, ana 3 m stakiranja razlika je tek 2 dB.Svakako, prilièno glomazna konstrukcijaza stakiranje, tako da je jednostrukaSQ 12 el. idealna antena velikoga do-bitka, a za one koji nisu vièni faziranjuviše manjih antena ili nemaju adekvatnemjerne instrumente tipa MFJ 259. Kadasmo kod faziranja više malih antena,imam napravljenu izvanrednu 4 el.Oblong (pravokutni quad) za 2-metarski,opseg duljine buma 1,3 m, iznimnoèistog dijagrama. O toj anteni i staki-ranju do 16 komada æu govoriti nekomdrugom prilikom. Dijagram 7. je posvejasan, a na dijagramu 8. vidjet æeteprilièno kontinuirani dobitak preko cije-loga megaherca i adekvatnu promjenuF/B-a. U dijagramu 9. možete pratitiodnos impedancije (zeleno) i reaktancije(imaginarne impedancije, crveno). Rea-ktancija detaljno pokazuje rezonantnufrekvenciju antene: ako je negativna,antena je prekratka (previsoka) za tufrekvenciju, a ako je pozitivna, antena jepredugaèka (preniska). Dijagrami 10. i11. u 3 dimenzije prikazuju izgledantene i dobitak s velikim brojem boènihlobova na stupu i u slobodnom prostoru.

Èlanak završavam citatom Baneta,YU1XW, kada smo s 100 W iz KN04,održali vezu s JP90 uz 599: "Andro,ovo je k'o da imaš top na krovu", što bimogao biti i alternativni naslov ovogaèlanka. Tu antenu nije teško napraviti,a vrijedi pokušati zbog malog ulaganjai velike dobiti. Ako vam ipak neštonedostaje (naprimjer vertikalno pola-rizirani FM-quagi od 5-10 elemenata),obratite mi se na [email protected].

Tablica 1.Neke karakteristike CUBICAL QUAD antena

Broj elemenata Dobitak (prema dipolu) Omjer naprijed-nazad Primjedba2 5 dB 12 dB samo reflektor2 7 dB 0 samo direktor3 10 dB 15 dB4 12 dB 25 dB5 12,1 dB 30 dB6 12,2 dB 30 dB7 12,3 dB 32 dB8 12,4 dB 32 dB

Skica 2.

Slika 4.


KV

Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaOŽUJAK 2005.

4 – 5. 3. 0000-2359 ARRL DX Contest SSB11. 3. 1200-1700 DIG QSO Party (10…20 m) SSB12. 3 0700-0900 DIG QSO Party (80 m) SSB12. 3. 0900-1100 DIG QSO Party (40 m) SSB18. 3. 1600-1700 POŽEGA 2006. CW/SSB

18 – 19. 3. 1200-1200 Russian DX Contest CW/SSB18 – 19. 3. 0200-0200 BARTG Spring RTTY Contest RTTY25 – 26. 3. 0000-2359 CQWW WPX Contest SSB

TRAVANJ 2006.1 – 2. 4. 1500-1500 SP DX Contest CW/SSB1 – 2. 4. 1600-1600 EA RTTY Contest RTTY8 – 9. 4. 0700-1300 JA Int. DX Contest CW

8. 4. 1200-1700 DIG QSO Party (10…20 m) CW9. 4 0700-0900 DIG QSO Party (80 m) CW9. 4. 0900-1100 DIG QSO Party (40 m) CW

15. 4. 0000-2359 Holyland DX Contest CW/SSB15. 4. 1500-1900 EU Sprint SSB

15 – 16. 4. 1200-1200 GACW CW DX Contest CW22 – 23. 4. 1300-1300 Helvetia Contest CW/SSB22 – 23. 4. 1200-1200 SP DX RTTY Contest RTTY

30. 4. 1400-1600 Hrvatski RA kup CW/SSB

SVIBANJ 2006.3 – 4. 5. 0000-2359 MARAC County Hunters Contest CW3 – 4. 5. 2000-1959 ARI DX International Contest CW/SSB/RTTY

10 – 11. 5. 1200-1200 Volta RTTY DX Contest RTTY10 – 11. 5. 2100-2100 CQ-M Contest CW/SSB17 – 18. 5. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest CW17 – 18. 5. 2100-0200 Baltic Contest CW/SSB24 – 25. 5. 0000-2359 CQ WW WPX Contest CW

Hrvatski radioamaterskikup 2006.

Natjecanje organizira Hrvatski radioa-materski savez s ciljem porasta aktivnosti 9Apostaja u KV natjecanjima. U natjecanjumogu sudjelovati radioamateri iz Hrvatske sdozvolom za rad na 80-metarskom opsegu.Natjecanje se održava svake godine zadnjunedjelju u travnju (2006. godine to je 30.travnja).

Natjecanje je podijeljeno u èetiri perioda:1. period od 16.00 do 16.30 sati po

lokalnom vremenu – samo CW,2. period od 16.30 do 17.00 sati po

lokalnom vremenu – samo SSB,3. period od 17.00 do 17.30 sati po

lokalnom vremenu – samo CW,4. period od 17.30 do 18.00 sati po

lokalnom vremenu – samo SSB.Natjecanje se održava na 80 metara:- CW od 3 510 do 3 600 kHz, - SSB od 3 650 do 3 775 kHz.

IzmjenaRS(T) i redni broj veze, koji poèinje od 001

i nastavlja se u svim periodima, i registarskaoznaka za automobile u vašem mjestu.

KategorijeA – jedan operator, miješano,B – jedan operator, samo CW,C – jedan operator, samo SSB,D – jedan operator, QRP (< 5 W),E – više operatora, F – operatori "P" razreda

(u okviru svoje licence),G – portabl postaje

(rad izvan stalnog mjesta po licenci:snaga < 100 W, napajanje prekobaterija, akumulatora ili agregata,antena dipol),

H – kategorija klubova(U ovoj kategoriji se zbrajaju rezultatièlanova radiokluba, bez obzira da li suviše operatora ili jedan operator.Operatori trebaju navesti pripadnostklubu.).

Bodovanje- CW veze – 3 boda,- SSB veze – 2 boda.

MnožiteljiRegistarske oznake (posebno u svakom

periodu). Vlastiti množitelj se ne raèuna.Ukupni broj bodova dobije se množenjem

ukupnoga broja QSO-bodova s ukupnim bro-jem množitelja.

Upute za voðenje papirnatih dnevnikaSvaka dvostruka (dupla) veza mora biti

jasno oznaèena u dnevniku i ne donosibodove. Svaka krivo primljena pozivna ozna-ka povlaèi za sobom poništenje te veze.

Dnevnik mora sadržavati: vrijeme po SEVili UTC, pozivnu oznaku korespondenta,obostranu izmjenu, množitelje (množitelj seoznaèuje samo prvi put u svakom periodu),QSO-bodove po vezi. Na dnu svake stranice

Popis automobilskih oznaka(onako kako se otpravljaju u natjecanju)

BJ BjelovarBM Beli ManastirCK ÈakovecDA DaruvarDE DelniceDJ ÐakovoDU DubrovnikGS GospiæIM ImotskiKA KarlovacKC KoprivnicaKR Krapina

KT KutinaKZ KriževciMA MakarskaNA NašiceNG Nova GradiškaOG OgulinOS OsijekPS SlatinaPU PulaPZ PožegaRI RijekaSB Slavonski Brod

SI ŠibenikSK SisakST SplitVK VinkovciVT ViroviticaVU VukovarVZ VaraždinZD ZadarZG ZagrebZU Županja

treba biti zbroj množitelja s te stranice kaoi zbroj QSO-bodova s te stranice. Na vrhusvake stranice treba biti vaša pozivnaoznaka, registarska oznaka, ime natjeca-nja i broj stranice.

Uz svaki dnevnik valja poslati zbrojnilist, koji treba sadržavati ove podatke:pozivnu oznaku, ime i prezime (ili nazivkluba), adresu, opis ureðaja i antene,obraèun bodova, izjavu o pridržavanjupravila natjecanja, potpis operatora, a zapostaje s više operatora popis svih opera-tora.

NagradePosebnim pokalima nagradit æe se tri

prvoplasirane postaje u kategorijama A, Ei H, kao i prvoplasirane postaje u katego-rijama B, C, D, F i G. Diplome æe dobitiprvih deset postaja u svakoj kategoriji.

Rezultati æe biti objavljeni u èasopisuRadio HRS i na web stranici Hrvatskogaradioamaterskog saveza.

Rok za slanje dnevnika je 15 danapo održanom natjecanju (vrijedi poštanskižig). Adresa za slanje dnevnika: Hrvatskiradioamaterski savez (za Hrvatski radioa-materski kup), p.p. 149, 10002 Zagreb.

Dnevnike možete poslati i u elektro-nièkom obliku na e-mail:

[email protected]èki dnevnici trebaju biti u Cabrilloobliku (vaša poz. oznaka.log) ili èistomASCII fajlu i oznaèeni na slijedeæi naèin:vaša poz.oznaka.txt (vaš dnevnik) i vašapoz.oznaka.sum (zbrojni list).Preporuèujemo slanje dnevnika elektro-nièkom poštom. Za ovo natjecanje posto-ji modul za program Writelog, a možetekoristi i CT ili neki drugi program za natje-canja i zatim naknadno prilagoditi Cabrillofajl.

HRS-ov menadžer za KV natjecanjaZlatko Matièiæ, 9A2EU


KV

SP DX ContestDatum i vrijeme

Ovo natjecanje se održavasvake godine prvi puni vikend utravnju. Ove godine to je 2./3.travnja. Natjecanje poèinje usubotu u 1500 UTC i traje donedjelje u 1500 UTC.U ovom natjecanju vrijedesamo veze s postajama izPoljske.

Frekvencije1,8 – 28 MHz(bez WARC opsega).

Vrste radaCW i SSB.

Kategorije sudionika - jedan operator, svi opsezi,

MIXED,- jedan operator, svi opsezi,

CW,- jedan operator, svi opsezi,

SSB,- jedan operator, jedan opseg,

MIXED,- jedan operator, jedan opseg,

CW,- jedan operator, jedan opseg,

SSB,- više operatora, svi opsezi,

jedan odašiljaè (MIXED),- SWL.Korištenje "DX clustera" svrs-

tava sudionika u kategoriju višeoperatora. Postaje s više opera-tora trebaju navesti sve operatorekoji su radili u natjecanju.

IzmjenaRST + redni broj koji poèinje

od 001. Poljske postaje daju RST+ jedno slovo koje oznaèava nji-hovu provinciju ("wojewodztwo").

BodovanjeSvaka veza s postajom iz

Poljske vrijedi 3 boda.

MnožiteljiRazlièita "wojewodztwa" na

svakom opsegu posebno. Maksi-malan broj množitelja po opseguje 16.

Oznake "wojewodztwa" su:B, C, D, F, G, R, J, K, L, M,O, P, S, U, W, Z.

Konaèni rezultatKonaèni rezultat dobije se

množenjem ukupnog zbroja QSObodova sa svih opsega s uku-pnim brojem množitelja sa svihopsega.

DnevniciSvoje elektronièke dnevnike

pošaljite na e-mail:[email protected]

Vaši elektronièki dnevnici tre-baju biti u "Cabrillo formatu"koristeæi neke od programa zaovo natjecanje: LA0FX, N6TR,

EI5DI. LA0FX program se moženaæi na web stranici:

www.qsl.net/la0fx/.Elektronièki logovi su obvezni

za sve koji kandidiraju za visokiplasman.

Papirnati dnevnici se vodeposebno za svaki opseg. Dupleveze treba jasno oznaèiti. Svakaveza mora sadržavati vrijeme,pozivnu oznaku korespondenta,izmjenu i broj bodova za tu vezu.Množitelj oznaèite samo kad jenovi na opsegu. Zbrojni list morasadržavati: ime i prezime natje-catelja, punu adresu, kategorijusudionika, broj veza, brojmnožitelja i QSO bodova poopsegu i ukupno i konaèni rezul-tat, kao i izjavu o pridržavanjupravila natjecanja. Adresa zaslanje papirnatih dnevnika(najkasnije do 30. travnja) je:

Polski ZwiazekKrótkofalowców

SP DX Contest CommitteeP O Box 320

00-950 WARSZAWAPOLAND

NagradeDiplome æe dobiti pobjednici u

svakoj kategoriji. Strani pobjedni-ci æe ovisno od sponzora (poljskihradioamatera) dobiti posebneplakete.

Moguæe je podnijeti zahtjeveza neke poljske diplome bez QSLkarata ukoliko su veze održana uSP DX Contestu. Više informacijao tome možete naæi na webstranici SP DX Contesta:www.sp5zcc.waw.pl/spdxc/.


KV

Rezultati KV natjecanjaKup Jadrana 2005.Ovo "novo" hrvatsko KV natjecanje održano je 8. 10. 2005. u èetiri

perioda od po pola sata. U natjecanju je sudjelovalo ukupno 89hrvatskih postaja, a svoje dnevnike rada dostavilo je njih 47 ili oko52%. Buduæi da je natjecanje održano po prvi put s brojem sudionikamožemo biti više nego zadovoljni, a problem dostavljanja je opæepo-znata pojava u svim natjecanjima. Nadamo se da æe u ovogodišnjemnatjecanju ta brojka biti puno veæa.

U ovom natjecanju po prvi puta su uvedene neke promjene, prijesvega u kategorijama sudionika. Sudionici su podijeljeni u dvijeosnovne kategorije, bez obzira na broj operatora, a uvedena je iposebna "kategorija klubova" u koju se zbrajaju rezultati triju najboljeplasiranih postaja koje su se prijavile za pojedini klub. Nadamo se daæe ovo "osvježenje" pravila pridonijeti veæem broju sudionika, a samonatjecanje uèiniti zanimljivijim.

Nakon raèunalne obrade dnevnika rezultati natjecanja su sljedeæi:

Kategorija A – postaje s JadranaMj. Pozivna oznaka Prijav. rez. Poništ. bod. % Krajnji rezultat Klub Napomena

1. 9A7B 23 772 2,41 23 199 9A7B(op. 9A4W)

2. 9A3MA 21 615 4,32 20 680 9A1CIG3. 9A1UN 21 008 9,55 19 000 9A1P4. 9A4QV 17 472 8,92 15 912 9A7P LP5. 9A3MR 16 416 7,52 15 180 9A1CIG LP6. 9A5KV 13 482 0,00 13 482 9A1BHI LP7. 9A1CIG 11 369 6,57 10 621 9A1CIG LP

(op. 9A5DI, 9A6KWN)8. 9A3NC 10 045 3,26 9 717 9A7P LP9. 9A2BW 9 890 2,32 9 660 9A7B LP

10. 9A6AIV 5 220 2,22 5 104 9A1CKG SSB11. 9A7ZZ 4 500 0,00 4 500 9A1CIG SSB12. 9A4RV 4 108 11,14 3 650 9A1V LP13. 9A5V 3 792 11,44 3 358 9A6V LP14. 9A0R 4 760 30,42 3 312 9A0R LP

(op. 9A3ALV, 9A3AUL, 9A5AQA)15. 9A3AGS 2 604 6,45 2 436 9A7B SSB16. 9A2JG 2 323 0,00 2 323 9A1AKL LP17. 9A1RKA/p 1 008 7,14 936 9A0R SSB

(op. 9A6C, Gregor)18. 9A6C 609 0,00 609 CW19. 9A2FW 600 0,00 600 CW

Kategorija B – ostale postajeMj. Pozivna oznaka Prijav. rez. Poništ. bod. % Krajnji rezultat Klub Napomena

1. 9A8A 30 532 4,01 29 308 9A7A2. 9A4M 25 172 0,00 25 172 9A1V3. 9A5K 22 288 0,00 22 288 9A7B LP4. 9A3B 20 178 1,75 19 824 9A3B LP

(op. 9A1AA)5. 9A4WW 16 728 0,00 16 728 9A7B LP6. 9A1CCY 16 884 11,19 14 994 9A5Y LP

(op. 9A5TO)7. 9A3RE 15 871 16,94 13 181 9A7P QRP8. 9A1W 13 110 0,00 13 110 9A1W LP

(op. 9A2HM)9. 9A1R 11 430 2,22 11 176 9A9Z LP

10. 9A9Z 12 737 14,14 10 935 9A9Z LP(op. 9A2HW, 9A4ML)

11. 9A9C 9 243 7,49 8 550 9A1CCU12. 9A3ST 7 800 7,69 7 200 LP13. 9A5CW 7 128 10,10 6 408 9A1CHP LP14. 9A2KD 4 680 11,11 4 160 9A7S LP15. 9A2YC 4 234 5,47 4 002 9A9Z SSB16. 9A8MM 3 744 14,52 3 200 9A1CHP SSB17. 9A1CMS 2 907 0,00 3 000 9A1CMS CW

(op. 9A5TR)18. 9A6ALN 3 108 16,08 2 688 9A1CBV SSB19. 9A4MF 3 036 16,99 2 520 9A4U LP

20. 9A1DL 2 112 10,79 1 848 9A4U SSB21. 9A4VM 1 840 5,00 1 748 9A1CEQ SSB22. 9A4U 1 120 0,00 1 120 9A4U LP23. 9A6XX 432 0,00 432 9A1CHP CW24. 9A3AXX 270 0,00 270 9A1CEI CW25. 9A3ALO 256 0,00 256 9A1CEI SSB

Napomena: oznaka LP znaèi da je ta postaja radila sa snagomodašiljaèa do 100 W, CW – samo CW vrstom rada, SSB – samo SSBvrstom rada, QRP – snagom odašiljaèa do 5 W.

Izvan plasmana: 9A7YY; u dnevnik rada nisu upisani primljenimnožitelji.

Dnevnici za kontrolu: 9A6V, 9A2KL.

Kategorija klubova1. 9A7B (9A7B, 9A5K, 9A4WW) 62 2152. 9A1CIG (9A3MA, 9A3MR, 9A1CIG) 46 4813. 9A7P (9A4QV, 9A3NC, 9A3RE) 38 8104. 9A7A (9A8A) 29 3085. 9A1V (9A4M, 9A4RV) 28 8226. 9A9Z (9A1R, 9A9Z, 9A2YC) 26 1137. 9A3B (9A3B) 19 8248. 9A1P (9A1UN) 19 0009. 9A5Y (9A1CCY) 14 994

10. 9A1BHI (9A5KV) 13 48211. 9A1W (9A1W) 13 11012. 9A1CHP (9A5CW, 9A8MM, 9A6XX) 10 04013. 9A1CCU (9A9C) 8 55014. 9A4U (9A4MF, 9A1DL, 9A4U) 5 48815. 9A1CKG (9A6AIV) 5 10416. 9A0R (9A0R, 9A1RKA/p) 4 24817. 9A7S (9A2KD) 4 16018. 9A6V (9A5V) 3 35819. 9A1CMS (9A1CMS) 3 00020. 9A1CBV (9A6ALN) 2 68821. 9A1AKL (9A2JG) 2 32322. 9A1CEQ (9A4VM) 1 74823. 9A1CEI (9A3AXX, 9A3ALO) 526

Prema prijavljenim rezultatima najviše veza po pojedinom perioduodržali su:

I. II. III. IV.9A8A 38 9A8A 54 9A5K 38 9A8A 559A7B 36 9A5K 50 9A8A 37 9A4M 519A4M 34 9A1UN 50 9A7B 37 9A1UN 509A1UN 33 9A4M 50 9A4M 34 9A3MA 499A3B 33 9A7B 46 9A4QV 34 9A7B 48

NagradeVeliki prijelazni pehar Kup Jadrana osvojio je Radioklub VidovaGora, Supetar, otok Braè, 9A7B.

Plakete- 9A7B (op. 9A4W), Radio klub Vidova Gora, Supetar,

prvoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana,- 9A3MA, Alen Desaniæ, Šibenik,

drugoplasirani u kategoriji postaje s Jadrana,- 9A1UN, Davor Kucelin, Poreè,

treæeplasirani u kategoriji postaja s Jadrana,- 9A8A, Stjepan Ðurin, Mark, Varaždin,

prvoplasirani u kategoriji ostale postaje,- 9A4M, Mate Botica, Sisak,

drugoplasirani u kategoriji ostale postaje,- 9A5K, Krešimir Kovarik, Bjelovar,

treæeplasirani u kategoriji ostale postaje,

- 9A7B, Radioklub Vidova Gora, Supetar,prvoplasirani u kategoriji klubova,

- 9A1CIG, Radio klub Kaštilac, Kaštel Gomilica,drugoplasirani u kategoriji klubova,

- 9A7P, Radioklub Pazin, Pazin,treæeplasirani u kategoriji klubova.

Posebne plakete- 9A4QV, Adam Alièajiæ, Labin,

najbolje plasirani u kategoriji A radeæi sa snagom do 100 W,- 9A6AIV, Gordan Æuæiæ, Èavle,

najbolje plasirani u kategoriji A radeæi samo SSB,- 9A6C, Goran Grubišiæ, Split,

najbolje plasirani u kategoriji A radeæi samo CW,- 9A5K, Krešimir Kovarik, Bjelovar,

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi snagom do 100 W,- 9A3RE, Damir Rudela, Pazin,

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi QRP,- 9A2YC, Ivan Vlašiæ, Zagreb,

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi samo SSB,- 9A1CMS (op. 9A5TR), Radioklub Meðimurje, Èakovec,

najbolje plasirani u kategoriji B radeæi samo CW.

Deset prvoplasiranih postaja u svakoj kategoriji dobivaju diplome snaznakom plasmana, a ostali dobivaju diplomu za sudjelovanje.

Podjela nagrada i hamfest održat æe se u subotu, 8. travnja2006. godine, u Nacionalnom centru tehnièke kulture u Kraljevici(kod Rijeke), Strossmayerova 32, s poèetkom u 11.00 sati. To æe bitii prilika da se porazgovara o ovom, ali i o drugim KV natjecanjima,organizaciji ovogodišnje 9A0HQ ekipe i dr. pa se oèekuje dobar odaziv.

Molimo vas da svoj dolazak najavite kod Ljiljane u struènoj službiHRS-a kako bismo na vrijeme pripremili dovoljan broj mjesta.

U Kraljevici je moguæe i noæenje po popularnoj cijeni od 130,00 Knpo osobi (s doruèkom) pa predlažemo svima koji dolaze iz udaljenijihkrajeva da tu moguænost iskoriste.

Primjedbe na rezultate mogu se uputiti na e-mail adresu:[email protected] ili klasiènom poštom na adresu HRS-a.Krajnji rok za primjedbe je 8 dana nakon objave neslužbenih rezultatau èasopisu.

Službeni rezultati objavit æe se na hamfestu.Hrvatski radioamaterski savez zahvaljuje se svima na sudjelovanju,

a posebno zahvaljuje na pomoæi u raèunalnoj obradni natjecateljskihdnevnika Krešimiru, 9A5K.

HRS-ov KV menadžer za natjecanjaZlatko Matièiæ, 9A2EU

IOTA natjecanje 2005.

Poz. oznaka IOTA Otok Kategorija Broj veza Množitelji Bodovi9A8RR EU016 Korèula IOTA FIX MS MIX 24H HP 3 165 636 15 273 5409A7B EU016 Braè IOTA FIX MS MIX 24H HP 2 272 381 6 057 9009A7T/P EU136 Trstenik IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 935 373 5 088 0939A1CDO EU016 Braè IOTA DXPN MS MIX 24H HP 1 932 346 4 525 6809A/OM5AW EU170 Pag IOTA DXPN MS MIX 24H HP 2 170 273 3 700 2429A6K EU170 Dražemanski Mali IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 311 191 1 569 4479A9Z/P EU170 Obonjan IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 088 156 1 057 6809A3W/P EU170 Ugljan IOTA DXPN MS MIX 24H LP 431 205 909 5859A6A EU016 Hvar IOTA DXPN SOU MIX 24H HP 1 603 190 1 784 6709A6NL EU170 Pašman IOTA DXPN SOU CW 12H LP 758 138 641 7009A/HA6PS EU170 Pašman IOTA DXPN SOU CW 12H LP 659 79 278 4759A2HQ/P EU136 Krk IOTA DXPN SOU CW 24H LP 342 88 231 7929A5KV/P EU016 Šipan IOTA DXPN SOU SSB 12H LP 149 74 113 8869A/HA7JJS EU170 Pašman IOTA DXPN SOU CW 24H QRP 363 35 63 3159A/OM3YCZ EU136 Mali Lošinj IOTA DXPN SOU SSB 24H LP 105 42 40 4469A5ST/P EU016 Veli Drvenik IOTA FIX SOU MIX 24H LP 670 140 627 4809A1AA - SVIJET SOA MIX 24H LP 271 113 335 9499A5MT - SVIJET SOU CW 12H LP 432 69 1780209A8MM - SVIJET SOU CW 12H QRP 8 2 969A5E - SVIJET SOU MIX 12H HP 1 457 268 3 033 4929A3KS - SVIJET SOU MIX 24H LP 212 158 455 0409A4KW - SVIJET SOU MIX 12H LP 184 72 123 5529A1CHP - SVIJET SOU MIX 12H LP 76 20 10 8009A4SS - SVIJET SOU SSB 24H LP 789 233 1 580 4399A7ZZ - SVIJET SOU SSB 12H LP 321 118 379 8429A6AJ - SVIJET SOU SSB 24H LP 514 98 351 0369A2YC - SVIJET SOU SSB 12H LP 195 95 202 6359A1DL - SVIJET SOU SSB 24H LP 64 25 14 7009A2HM - SVIJET SOU SSB 12H LP 72 23 14 0769A1CMS - SVIJET SOU SSB 24H LP 37 17 7 191

Legenda:IOTA - postaje s otoka SVIJET - postaje s kontinentaHP - velika snaga LP - mala snagaMS - više operatora, jedan odašiljaè SO - jedan operatorDXPN - DX-ekspedicija

Ovo natjecanje je sigurno najpopularnije KV natjecanje u sezonigodišnjih odmora. Mnoge postaje odlaze na otoke samo za ovo

natjecanje. Jadranski otoci su posljednjih nekoliko godina hit u ovomnatjecanju. Postaje s hrvatskih otoka proteklih godina redovito osvaja-ju prva mjesta u svojim kategorijama, a dolaze nam operatori izSlovaèke, Èeške, Italije, Maðarske, Njemaèke i drugih zemalja kako biiskoristili pogodnosti koje im pruža položaj naših otoka u ovom natje-canju. Naša prednost su odlièna prostiranja na svim opsezima premabritanskom otoèju, jer postaje s otoka nose 15 bodova ili pet puta više(3 boda) za veze s postajama s kontinenta. Prošlogodišnje natjecanjeproteklo je opet u znaku postaja s naših otoka. Postaja 9A8RR, sas-tavljena od Slovaka i Hrvata, osvojila je prvo mjesto u kategoriji fiksnihpostaja s otoka i postigla je najbolji rezultat u natjecanju s 3 165 veza,636 množitelja i preko 15 milijuna bodova. Ekipa 9A7T/p radila je po

treæi put s otoka Trstenika i po drugi put osvojila prvo mjesto u svijetuu kategorija DX ekspedicija na otok, mala snaga. Robert, 9A5E, osvo-jio je prvo mjesto u svijetu u kategoriji postaja s kontinenta; jedan oper-ator, svi opsezi miješano, 12 sati rada. Petar, 9A6A, je radeæi s Hvaraostvario èetvrto mjesto u kategoriji jedan operator, svi opsezi,miješano, velika snaga. Stjepan, 9A4SS, osvojio je drugo mjesto u kat-egoriji postaja s kontinenta: jedan operator, svi opsezi, samo SSB,mala snaga.

Kompletne rezultate možete pogledati na web stranicama organizato-ra: http://iotacontest.com/2005/iotaScores.php.

HRS-ov KV menadžer za natjecanja,Zlatko Matièiæ, 9A2EU


KV


KV

CQ WW WPX SSB natjecanje 2005.O natjecanju

Ovo natjecanje je proteklo u prosjeènim prostiranjima. Broj sunèe-vih pjega je bio u padu i prostiranja su bila dobra samo na nižimopsezima, gdje su ostvarena dva nova svjetska rekorda i to: SO2Rna 160 metara i CN2R na 40 metara. Svjetske rekorde su još postaviliZD8Z na 15 metara i D4B na svim opsezima.

Naši natjecatelji su poslali 23 natjecateljska dnevnika. Ostvarilismo tri plasmana u svjetskom vrhu. Zvonko, 9A3LG, radio je kao9A5Y velikom snagom na 80 metara i osvojio 2. mjesto u svijetu, aRobi, 9A5E, je u istoj kategoriji osvojio 5. mjesto. Damir, 9A3RE,osvojio je 4. mjesto u svijetu na 160 metara, malom snagom.

Organizator je primio gotovo 95% natjecateljskih dnevnika elektro-nièkom poštom. E-mail adresa za slanje dnevnika je: [email protected].

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Bodovi Broj veza Prefiksi

9A4KW SOAB 538 811 658 4039A7DM SO40 1 007 068 933 4469A5Y (op. 9A3LG) SO80 2 068 889 1 300 5839A5E SO80 2 018 250 1 300 5759A4W SO80 103 494 1 094 77*9A3QB SOAB 363 710 483 310*9A6AJK SOAB 111 930 303 205*9A5BB SOAB 89 466 235 186*9A3KS SOAB 70 470 199 162*9A2GA SOAB 58 950 195 150*9A5YY SOAB 26 814 130 109*9A1CMS SOAB 14 288 92 76(op. 9A6KZH)

9A1DL SOAB 4 900 54 50*9A4RV SO15 205 312 330 258*9A2TE SO15 155 806 296 217*9A7R SO20 112 8 8*9A3RE SO160 87 548 249 1729A8MM QRP20 2 668 52 469A8A AAB 800 856 773 4419A3ND (op. 9A1AA) A20 16 799 107 1079A1CCY A40 90 828 223 174(op. 9A5TO)*9A4VV AAB 56 561 165 1639A7P M2 991 825 1 003 485

* - oznaèava malu snagu AB - svi opseziSO - jedan operator A - “assisted”


"Otoci naši, lijepi vrti morem plivajuæi"Mihanoviæevom divljenju nad ljepotom hrvatskih otoka,

sažetih u gornjem stihu, iznova se pridružujemo svakegodine. U ljepoti naših otoka uživali su 15. sijeènja Vedran,9A4VV, i Romildo, 9A4RV, radeæi kao 9A1V s otoèiæa Stinjiva(ili, kako Romildo, potkrjepljujuæi dokazima, tvrdi, sa Stiniva).Njihovih stotinjak veza bile su pravo radioamatersko osvje-ženje tog hladnoga sijeèanjskog prijepodneva. U išèekivanjujoš veæih ovogodišnjih aktivnosti naših i inozemnih "aktivatora"najavimo samo travanjsku sedmodnevnu ekspediciju nalanternu Veli Rat na Dugom otoku (CI-018, EU-170), u kojoj æesudjelovati Boki, 9A3KB, Daki, 9A2WJ, Emir, 9A6AA, Sven,

DF9MV (+ YL), Mathias, DL5MFL, te Fredy, DE0MST (+ XYL).Ekipa æe stiæi na lanternu u petak, 14. travnja, a namjera im je"aktivirati" još neki od susjednih otoèiæa.

U meðuvremenu, pozabavimo se malo promjenama koje sunastupile u odnosima IOCA - IOTA.

Tijekom prošlogodišnjeg boravka na sajmu u njemaèkomeFriedrichshafenu, susreli smo se nekoliko puta s gosp.Rogerom Balisterom, G3KMA, poznatim IOTA menadžerom.Razgovorima su bili nazoèni i predsjednik HRS-a Petar, 9A6A,te tada kandidat, a danas prvi IOTA checkpoint iz Hrvatske,Zlatko, 9A2EU. Odvojili smo vrijeme i za podulji razgovor oIOCA programu te o kriterijima kojima se rukovodimo gledestavljanja naših otoka na IOCA listu. Želja nam je bila uskla-diti te odnose i olakšati našim "aktivatorima" da tijekom radas nekoga od hrvatskih otoka, bez bojazni daju i neku od 5naših IOTA referenci. Tada sam Rogeru dao materijale koji susadržavali sve podatke o našim otocima i pripadajuæim IOCA,ali i IOTA podacima, predlažuæi da ih prouèi te da takvaproèišæena lista postane službena paralelna IOTA-IOCA listaza sve IOTA checkpointe.

Evo konaèno, nakon duljeg èekanja, stigla je elektronièkapošta od Rogera u kojoj on opširno i u potankostima iznosisvoje mišljenje i prijedloge kada su u pitanju otoci koji vrijedeili bi vrijedili za IOTA program.

Najveæe promjene doživjela je skupina EU-110 (Istragroup), a odnose se na brisanje s IOTA liste otoka koji senalaze u Medulinskom zaljevu, ali i poimenièno dodavanjeotoka brijunske skupine, što posebno veseli.Vedran, 9A4VV, i Romildo, 9A4RV, na otoèiæu Stinjive, CI-583


Evo izvornog teksta koji se odnosi na tu skupinu:EU-110

"Istra group (=Brijuni Isls [namely Galija, Gaz, Grunj,Krasnica, Obljak, Pusti, Supin, Sv Jerolim, Sv Marko, Veli &Mali Brijun, Vrsar], Fenera, Fenoliga, Frzital, Gustinja, GustiSkolj, Levan, Lunga, Porer, Sestrica Vela, Sturag, Sv Andrija,Sv Ivan, Sv Ivan na Pucini, Sv Nikola) (Note: not Bodulas,Ceja, Cres, Figarola, Frasker, Fraskeric, Galijola, Kotez [akaKozada], Pulari, Sekovac, Sv Juraj, Sv Katarina, Trumbuja,Veruda, Vestar, Zeca). We have added: Galija, Gaz, Grunj,Gustinja, Gusti Skolj, Obljak, Pusti, Supin, Sv Marko,Vrsar. We have deleted: Bodulas, Ceja, Figarola, Kotez[aka Kozada], Sekovac (sorry, these are all caught by the bayrule, like Pulari and Vestar)."

Dakle, dodani su Galija, Gaz, itd., a brisani su Bodulaš,Ceja, ... Kao što vidimo, brisani su i Pulari, omiljeno odredištemnogih talijanskih operatora, koji su svojom aktivnošæu s togotoka doprinijeli da se skupina EU-110 spusti na listi traženih...

Ima još nekih "kozmetièkih promjena", kao i upita zafotografijama nekih malih otoka (very small – picture required),na koje æemo se uskoro oèitovati, ali i neukljuèivanje u IOTAlistu nekih otoka od maloga znaèaja (Altijež, Veli Školj, ...).

Prema Rogerovom prijedlogu IOTA skupina EU-110 bi imala26 otoka. Dakle, tako bi bilo tiskano u sljedeæem izdanju IOTADirectory-a. Ali to nije sve. Proèitajte dalje.

Važno je napomenuti da se navedene promjene neæeodraziti na IOCA listu.

Ukratko i o ostalim skupinama:EU-136:

Na listu su dodani: Mag, Maman, Palacol, Trasorka, Veli &Mali Osir. Roger navodi da neæe prihvatiti otoèiæ Šilo jer jepremali, odnosno da æe odluku temeljiti na njegovoj fotografiji.S obzirom da sam na Šilu osobno boravio (u društvu s Ewa-ldom, 9A5ID), mogu fotografijama posvjedoèiti o kakvom seotoku radi. Primijetili smo da se komentar very small – picturerequired, odnosi na one otoke (otoèiæe) na kojima se nalazipomorsko svjetlo, odnosno svjetionik. Na zemljovidu 1:100 000teško je odrediti stvarnu velièinu takvog otoka, te se išèitavaRogerova bojazan da je u pitanju umjetna stijena sa svjetlomili otok (hrid) obilježen pomorskim svjetlom koji nije 24 sataiznad morske površine.

Prema Rogerovom prijedlogu, IOTA Directory (EU-136) æesadržavati 40 otoka.EU-170:

Pokušat æemo promijeniti Rogerovu nakanu da se otociSmokvica Vela & Mala zamjene sa "Smokvica Vela [nearKornat]", no dobrodošla je ideja da se otoci s istim imenomGustac pobliže objasne kao "Gustac [near Kornat], Gustac[near Lavsa], Gustac [near Žut], zatim Mrtovnjak kao Mrtovnjak

[near Dugi Otok], Mrtovnjak [near Iž], Mrtovnjak [near KurbaVela] te Oblik kao Oblik [near Vrgada] i Oblik [near Zlarin], islièno.

Na žalost nekih mojih prijatelja koji ljetuju na Krapnju i Veloji Maloj Krbeli, oni se više ne nalaze na IOTA listi (sorry again,these are all caught by the bay rule - sa žaljenjem zakljuèujeRoger).

Ostalo je otvoreno pitanje glede otoka Aba Mala, BalabraMala, Galijolica, Galiola, Skoljic, Kamicic (opet: all very small –pictures required), no, njihove fotografije veæ smo pribavili...

Svakako, najviše raduje ova Rogerova reèenica, koju jenekoliko puta naveo u svome e-mailu: The Directory lists101 counters for EU-170 but refers people to the IOCA list forothers. Time naša IOCA-IOTA lista postaje referentna bazapodataka glede IOTA za sve hrvatske otoke, koju æe u svomeradu koristiti svi IOTA checkpointi.

EU-016:Roger predlaže da se u IOTA priruèniku promjenu imena

otoka Budikovac u Budikovac Veli, Paržan to Paržan Veli teVodnjak u Vodnjak Veli. Zbog veæ prije navedenog razlogatrebamo fotografijama potkrijepiti izgled sljedeæih otoka iotoèiæa: Barjak Mali, Galera, Luènjak, Mulo, Murvica, PodMrèaru, Stupe Vele, Senjevci, Voliæi, Mrkanac, Stinjive. Beznjih, skupina EU-016 imala bi 84 otoka.

Na kraju podužeg e-maila, Roger, kao zakljuèak navodi:...and then added the following as a footnote to Croatia groups:"A full listing of Croatian IOTA counters is provided in theIslands Of Croatia Award (IOCA) List available from the IOCAweb-site at http://www.inet.hr/9a6aa/IOTA/list.htm ... We canaccept all the islands you have listed on your website (current-ly totaling 583) except for the ones above where we say wehave deleted or not included and, of course, ones that we havealready said are not counters in the Directory or you say inyour list of 583 do not count for IOTA.”

Oèito je da je veliki broj otoka koji smo ukljuèili u IOCAprogram neprimjeren za tiskanje u IOTA direktoriju, te jegornja odluka najbolje rješenje: IOTA Directory navodit æeneke od otoka, dok æe se korisnici upuæivati na web stra-nicu IOCA menadžera (koji je ujedno i IOTA CountryAssistant), gdje æe moæi pronaæi podatke o ostalim IOTAotocima.

Ovo je, bez sumnje, veliki uspjeh i priznanje IOCA progra-mu, jer se do sada samo u dva sluèaja dogodilo da nekidrugi programi sadrže referentne podatke za IOTA programa(Antarctica Award i Italian Islands Award).

To je toèka na i kada je rijeè o suradnji IOTA i IOCAmenadžera.

IOCA


DX-ekspedicija na otok Petra I. – 3Y0XNajskuplja DX-ekspedicija

svih vremena (preko 300tisuæa amerièkih dolara)završava upravo dok ovopišem. U slijedeæih nekolikoredova opisat æu svoje oso-bne dojmove ove ekspedicije,kao i neka zapažanja "skinu-ta" sa službene web straniceDX ekspedicije i s 3Y0X foru-ma na Yahoo grupi "zaèi-njenih" s nekoliko fotografijas web stranice. 3Y0X je bio ueteru od 8. (prva veza u loguje u 0552 UTC s K4TD) do19. veljaèe (posljednja veza ulogu je u 1813 UTC s K8LTG)."Odradili" su preko 87 tisuæaveza. Ova ekspedicija bila je prvi putaplanirana za poèetak 2004. godine pa jeotkazana zbog prekratkog vremena zaorganizaciju ekspedicije. Poèetkom pro-šle godine ekspedicija je bila na puturealizacije, ali je zbog neispunjenih uvje-ta brodara otkazana u posljednji èas. Geografske koordinate otoka su: 68° 50'južno i 90° 35' zapadno, WW lokatorEC41qd, ITU zona 72, CQ zona 12 iIOTA AN-004. Prije ove ekspedicijeostvarene su samo dvije: 3Y1EE i3Y2GV 1987. godine i 3Y0PI 1994.godine, tako da je Petar I. prije nje bionajtraženiji DXCC entitet. Ekspedicija naizolirane otoke (pozicija otoka Petra I. je450 kilometara zapadno od obala Anta-rktika i nema stalnu bazu) je vrlo složenazbog logistièkih zahtjeva koji prate ova-kav poduhvat (prijevoz, iskrcavanje,smještaj, postavljanje logora, antena idrugi problemi). Ekipa je imala nekolikovježbi postavljanja šatora i antena prijeodlaska na ekspediciju. Predvoðena sK0IR i K4UEE unajmila je brod DAPMares s helikopterskom posadom, jer jeiskrcavanje na otok Petra I. moguæe jedi-no helikopterom. Vrijeme u ovom dijelusvijeta je nepredvidljivo i zato i izabrantermin dok traje antarktièko ljeto. OtokPetra I. je vrlo surovo i nepristupaèno

mjesto. Temperatura je ljeti oko nule ilinešto ispod nule, ali uz stalne jake ihladne vjetrove subjektivni osjeæaj hla-dnoæe je puno veæi. Otok je ekipu 3Y0Xdoèekao okružen maglom pa je iskrca-vanje potrajalo nekoliko dana, ali su uznadljudske napore uspjeli pos-taviti logor i antenske sustave ipojaviti se na opsezima ujutro8. veljaèe.

Meni osobno, ovo je bioposljednji nedostajuæi DXCCentitet. Prve dvije ekspedicijesam propustio, pa sam se zaovu odluèio dobro pripremiti.Dino, 9A2NO, Marijo, 9A5MR imoja malenkost odluèili smo seutaboriti na Falašèaku (brdoiznad Samobora) gdje je natje-cateljska lokacija 9A7T. Odantena imamo 2-elementniquad za 20, 15 i 10 metara, inverted Vdipol za 80 i 40 metara, inverted L s16 radijala za 160 metara i dipole zaWARC opsege. Od ureðaja smo koristiliKenwood TS950S i linearno pojaèaloIC2KL (oko 400 W). Naša mala ekspedi-cija se dobro logistièki opremila: hrana,piæe i drva za grijanje. Tabor smozapoèeli 10. veljaèe i završili 13. veljaèe.Pile-up-i na svim opsezima gdje smo ih

èuli bili su nemoguæi. Tisuæe itisuæe postaja zvale su ih nasvim opsezima CW i SSBnaèinom rada i bilo je vrlo teškoprobiti se. Ipak smo veæ prvogdana uspjeli upisati novi DXCCentitet na 40 i 30 metara CW-om, tijekom prve noæi i na 40metara SSB-om i 80 metaraCW-om. Drugi dan uspješni smobili na 20 metara CW i SSB na-èinom rada. Nekoliko neprospa-vanih noæi i litre kave isplatile suse: 3Y0X bio je u logu na 6opsega, od 80 do 15 metara.

Nekoliko jutara slušao sam3Y0X na 160-metarskomopsegu u sivoj zoni, okonašeg izlaska Sunca, alinisam uspio probiti pile-up.Zadovoljstvo što smo bilidijelom 3Y0X ekspedicijepreko radiovalova i što smose uspjeli probiti kroz pile-up-e èini nas vrlo sretnima.Ovakve ekspedicije su ipaksamo jednom u destljeæu.

Na 3Y0X Yahoo grupimogli ste proèitati raznekomentare o ovoj ekspedi-ciji, kao: zašto rade samoEU postaje èitavu noæ na 40metara SSB, pa su se sli-

jedeæu noæ žalile EU postaje da radesamo Sjevernu Ameriku, i tako stalno.Ekipa 3Y0X je otišla na ekspediciju uminimumu sunèeve aktivnosti tako dauvjeti i nisu "mazili" ovu ekspediciju, alipodatak o preko 87 tisuæa veza i podjed-

nak broj veza s Europom, SjevernomAmerikom i Azijom pokazuje da sunapravili odlièan posao i da nikog nisuposebno favorizirali. Mnoge postaje s do100 W snage i dipol antenama su sežalile da ne mogu probiti pile-up-e, aliza to nisu krivi operatori na 3Y0X negouvjeti i operator koji ih pokušava "odra-diti". Mnoge postaje sa 100 W i dipolomsu ih "odradile", samo je trebalo puno str-pljenja, slušanja i praæenja pile-up-a izvanja u pravo vrijeme. Mnogi su se žalilina velike smetnje od samozvanih poli-cajaca i ometaèa, ali i to je nažalost diosvake veæe DX-ekspedicije, jer meðu"radioamaterima" ima dosta frustriranihtipova koji svoje frustracije pokazuju nataj naèin. Bilo je i puno "pirata" koji supokušavali imitirati 3Y0X, ali ni oni nisumogli umanjiti uspjeh ove ekspedicije.Bilo je još puno raznih komentara, alinajviše je bilo zahvala na trudu èitaveekspedicije što su mnogima omoguæili"odraditi" ovaj rijetki DXCC entitet. Ovdjebih spomenuo jedan kuriozitet, koji

Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU

KV

Bazni logor na ledenjaku

Vrijeme za obrok

PPS “A”


Hrvatski radioamateri u"Godini Nikole Tesle"

"Nikola Tesla je bio èo-vjek ispred svoga vremenai slobodno se može reæi dasvijet još nije do krajaistražio i spoznao pravuvrijednost svih njegovihideja i pronalazaka. Roðenje 10. srpnja 1856. u seluSmiljanu kraj Gospiæa.Studirao je u Zagrebu iGrazu, ali zbog financijskihteškoæa ipak nije uspiozavršiti fakultet. Nakonstudija kraæe vrijeme jeradio u elektrotehnièkojstruci u Budimpešti i Parizu,da bi 1884. otišao u SAD,gdje radi godinu dana s T.A. Edisonom, a potom uNew Yorku osniva vlastiti istraživaèki lab-oratorij (1887) u kojem radi i eksperi-mentira do kraja svojeg života. Svjetski jepoznat po svojim izumima i patentima,usavršavanju elektromotora, generatora i

transformatora te po primjeni izmjenièneelektriène struje. Vizionarskim se ocje-njuju njegova istraživanja na polju prije-nosa energije, elektromagnetskih zra-èenja i elektrovodièa iz kojih su, tvrde

znanstvenici, danas nastalimoderni sustavi radiokomu-nikacija, televizije, robotike,te daljinskog upravljanja.Mnogi suvremeni, a vjeruje-mo i buduæi pronalasci,nalaze ishodište upravo uTeslinim otkriæima..."

Ovo, izmeðu ostaloga,stoji u prijedlogu odluke oproglašenju 2006. godine"Godinom Nikole Tesle" uRepublici Hrvatskoj, koju jeHrvatskome saboru uputilaVlada. Nakon prihvaæanjaovoga prijedloga odluèenoje da æe Hrvatski sabor bitipokrovitelj svih dogaðanjakojima æe se obilježiti

"Godina Nikole Tesle", a Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa, u suradnjis Ministarstvom kulture, zaduženo je zaoperativnu provedbu programa kojim æese obilježiti ovaj dogaðaj.


možemo nazvati "nikad nije kasno":operator John H. Thompson, W1BIH,roðen je 1915. godine, dakle, prije 91godinu, i do ove ekspedi-cije imao je 389 DXCCentiteta. Prodao je svojeureðaje, i antene, i kuæu iodselio u staraèki dom,ali ga je Don Greenbaum,N1DG, odveo svojoj kuæii posjeo za svoj ureðaj itipkalo i za pola sata ulogu W1BIH bio je 3Y0Xna 20-metarskom opse-gu. To je "djedici" bio 390

DXCC entitet (svih 335 živuæih i 55ugašenih entiteta) i on je tako ponovozasjeo na sam vrh ARRL-ove DXCC

liste. Da kuriozitet bude veæi, "djedici" suu staraèkom domu postavili dipol i 100-vatni ICOM-ov ureðaj i on ih je nakonnekoliko sati "odradio" i s ove lokacije.Bravo za "djedicu" Johna!

Adresa za direktno slanje vaših QSLkartica je:

Bob Schenck, N2OOQSL Manager for 3Y0X

PO Box 345Tuckerton, NJ 08087-0345

USAViše informacija o samoj ekspediciji

možete pronaæi na web stranici:http://www.peterone.com/.

KV

PPS “B”

Evo i broja veza ekspedicije po opsezima i vrstama rada:

SSB CW RTTY JT65160 m 1 1 313 0 0

80 m 3 361 2 508 0 040 m 5 745 7 197 2 030 m 0 9 083 1 099 020 m 13 759 10 334 1 373 017 m 6 994 6 158 690 015 m 6 340 3 856 848 012 m 1 726 2 032 0 010 m 1 585 769 0 02 m 0 1 0 113

39511 43251 4012 113


I hrvatski radioamateri ukljuèili su seu cjelogodišnje obilježavanje ove znaèa-jne obljetnice. Na 16. redovitoj sjedniciIzvršnog odbora HRS-a održanoj 11.studenoga 2005. godine, donesena jeodluka o "aktiviranju" pozivne oznake9A150NT u èijem æe radu sudjelovatiradioklubovi iz svih županija. Ubrzo jenaèinjen i okvirni plan rada, u koji se"u hodu" mogu ukljuèivati svi radioklu-bovi. Tablica aktivnosti promptno seobjavljuje na web stranicama Hrvatsko-ga radioamaterskog saveza. Planiranoje mjeseèno obuhvatiti dvije do èetirižupanije, a dogovor je prepušten klubo-vima na terenu i njihovim èlanovima.

Koordinaciju iz Zagreba vodi Emir,9A6AA, koji je zadužen za obradu svihelektronièkih dnevnika veza (logova),kako bi ih sve objedinio u zajednièki log.Vidljivo je da se od aktivnih postajazahtijeva aktivno poznavanje voðenjednevnika raèunalom u nekome od bro-jnih amaterskih programa, te njegovoprebacivanje u ADIF (Amateur DataInterchange Format) oblik. Ovo je potre-bno zato što svi radioamateri ne koristeisti program za logiranje, te je po preba-civanju održanih radioveza u adi file,njihova daljnja obrada jedino moguæa nataj naèin.

Treba reæi da je na spomenutoj sje-dnici Izvršnog odbora HRS-a, Vlatko,9A9R, preuzeo obvezu voðenja oveaktivnosti na razini HRS-a. S obzirom nato da je koncem prosinca 2005. Vlatkonenadano morao otputovati izvanEurope, odluèeno je kako je gore nave-deno.

Naši operatori mogu se odluèiti za radna svim radioamaterskim opsezima isvim vrstama rada, 24 sata dnevno.Ubrzo su poèeli stizati prijedlozi zaukljuèivanje u akciju i gotovo svi termini

u prvom mjesecu bili suzauzeti. Tijekom sijeènja,kada ovo i pišemo, radilose sljedeæim vrstama rada:CW, SSB, RTTY, PSK31,SSTV i FM. Veze koje supristizale za zbirni log sene broje. Svatko radi iliæe raditi prema moguæno-stima koje ovise o brojnimèimbenicima. Važno je dase u rad ukljuèe svehrvatske županije, jer suradioamateri širom svijetaobaviješteni da je ovoizuzetna prigoda da seosvoji i diploma Hrvatskežupanije. Stoga se kodimportiranja pristiglih logova s terena,vodi raèuna da se za svaku vezu napišepodatak iz koje je županije održana.Tijekom sijeènja pozivna oznaka9A150NT èula se iz sljedeæih županija:Zagrebaèke, Senjsko -Lièke, Osjeèko-Baranjske, Istarske i gradaZagreba.

Importiranje svih pristiglihprograma odvijalo se bezpogreške i ubrzo se u zbirnomlogu našlo preko 3 000 radio-veza. No, od nekih operatora,dnevnici rada tek se oèekuju,te æe ova brojka biti znatnopremašena.

Kao zajednièki predložak zavoðenje pristiglih radioveza ko-risti se program DXBase2002tvrtke Scientific Solutions, a zaimportiranje adi file-ova, njegovImport Utility Companion Program.

Meðu brojnim radiovezama ima i vrlozanimljivih. Kada se akcija okonèa,naèinit æemo cjelovitu analizu i objavitirezultate. No, jasno je da ima veza koje

su zanimljivije od ostalih... Kao štomožete proèitati u ovom brojuèasopisa, pod oznakom 9A150NTodržana je i prva glasovna radiovezas Billom, NA1SS, koji radi iz meðu-narodne svemirske postaje ISS(International Space Station)."... 9A150NT, NikolaTesla! Congratula-tion!", snimili smouzbuðeni glas opera-tora Billa. Ne želeæi nijednoga operatoraposebno istaknuti, jersu nam sve vaše vezepodjednako drage ivažne, spomenimojoš QSO izmeðupostaja 9A150NT iOX3WS (mjesto Nuukna Grenlandu), održa-ne SSTV (Slow ScanTelevision) vrstomrada.

Dok ovo èitate vjerojatno je tiskanaprva kolièina prigodnih QSL kartica9A150NT. U potvrðivanje održanihradioveza kreæe se odmah.

"Godina Nikole Tesle" tek jezapoèela. Rad pod pozivnom oznakom9A150NT najmanje je što naši radioa-

materi mogu uèiniti u èast ovogavelikana. Zbog toga pozivamo i ostaleoperatore koje rade iz Hrvatske, da seukljuèe u ovu akciju. Na web straniciSaveza nalazi se aktualni raspored radapa, meðu slobodnim terminima i vrstamarada, možete odabrati kombinaciju kojavam najviše odgovara. Svoje prijedlogejavite e-poštom na [email protected].

Posebna aktivnost planirana je zasrpanj, u kojem æe se toèno navršiti 150godina otkako se rodio ovaj genijalni

vizionarski um iistraživaè svjetsko-ga glasa upodruèju elektro-tehnike, struènjakkoji je za prirodneznanosti u 20. sto-ljeæu (pogotovo zanjihovu praktiènuprimjenu) uèiniouistinu mnogo.Znanost je to pre-poznala. Tesli uèast, 1956. godine,na 100. obljetnicuroðenja, jedinicamagnetske indu-kcije nazvana jetesla (T).

KV

Brod s daljinskim upravljanjem

Elektromotori


Piše: Marinko Marušiæ, 9A3JB

Kako radi QSL ured?Uslijedeæih nekoliko redaka pokušat

æu pojasniti kako poslati i primitiQSL kartu preko našeg QSL ureda.

Jedan od najlakših naèina da doðetedo svoje QSL kartice je naš QSL ured.Njegova je svrha da primljene karticeèlanova HRS-a proslijedi u sve onezemlje svijeta koje u okviru svoga nacio-nalnoga udruženja radioamatera imajuQSL ured koji radi.

Kao predložak obièno koristimo popisQSL ureda sa službene stranice IARUorganizacije. No, kad pogledamo popisvidjet æemo da su tamo i uredi (npr. KH3,KH5 ili 9Y) entiteta koji ne rade. Gotovotreæina DXCC entiteta nema QSL uredkoji radi. Nerijetko æete od kolega iz tih,obièno rijetkih zemalja s kojim održavateradiovezu na bandu, èuti – QSL is OKvia bureau. Je li tomu razlog neznanje ilinešto slièno – teško je reæi. Bitno je dase tamo ne mogu poslati QSL karte jer ihnema tko primiti. Ovdje æu još jednomnavesti zemlje koje nemaju QSL uredkoji uredno prima i vraæa QSL kartice.Ujedno vas molim da kartice tih zemaljane šaljete u naš ured jer stvaraju pro-blem, a vama otežavaju moguænost datraženu zemlju potvrdite što brže i sigu-rnije.

DXCC entiteti koje nemaju QSL uredsu:1A, 3B6, 3B8, 3B9, 3C, 3C0, 3D2,3D2C, 3D2R, 3DA, 3XY, 3Y, 3Y/P, 4K,4L, 4S, 4U1UN, 4W, 5A, 5H, 5N, 5R, 5T,5U, 5V, 5W, 5X, 5Z, 6W, 6Y, 7O, 7P, 7Q,8P, 8Q, 8R, 9G, 9J, 9L, 9N, 9Q, 9U, 9X,9Y, A2, A3, A5, A6, A7, A9, AP, BS7, C2,C5, C6, C9, CE0X, CE0Y, CE0Z, CY0,CY9, D2, D4, D6, E3, E4, EK, EL, EP,ET, FG, FH, FK, FM, FO, FO0C, FO0A,FO0M, FP, FR, FR/G, FR/E, FR/T, FS,FT/W, FT/X, FT/Z, FW, FY, H40, H44,HC8, HH, HK0A, HK0M, HV, HZ, J2, J3,J5, J6, J7, J8, JY, KG4, KH0, KH1, KH2,KH3, KH4, KH5, KH5K, KH7, KH8, KH9,KP1, KP5, P2, P5, PZ, S0, S2, S7, S9,ST, SU, SV/A, T2, T3, T31, T32, T33, T5,T8, TG, TJ, TL, TN, TR, TT, TX,TY, TZ,V2, V3, V4,V5, V6,V7, V8, VK0H, VK0M,VK9C, VK9L,VK9M, VK9N, VK9W,VK9X, VP2E, VP2M, VP2V, VP5, VP8F,VP8G, VP8H, VP8O, VP8S, VP6,VP6D, VP9, VQ9, XT, XU, XV, XW, XZ,YA, YI, YJ, YK, YN, YS, Z2, ZA, ZB, ZC,ZD7, ZD8, ZD9, ZF, ZK1S, ZK1N, ZK2,ZK3, ZL7, ZL8, ZL9, ZS8.

Zemlje koje primaju QSL karte, ali ihne vraæaju ili vrlo rijetko vraæaju:3V, 7X, CN, CP, HC, HI, HR, T7, TI, UK.

Za navedene zemlje netreba slati QSL karte u naš uredjer ih nemamo kamo poslati. Zapotvrdu tih veza morate potra-žiti QSL menadžera ili poslativašu karticu izravno na adresuradioamatera.

Èesto èujem komentare radi-oamatera da su od nekih na-vedenih zemalja ipak dobilikartice preko biroa. Jesu, alikako? Na taj naèin da je tajamater ili netko od prijatelja iztih zemalja došao u zemlju u kojoj radinjihov QSL ured i poslao tih nekolikokartica preko tog biroa (najèešæe su toDL, G, W, UA uredi).

Kada takve kartice doðu u naš ured jaih jednostavno vraæam pošiljatelju. Imazaista upornih kolega koji mi i po neko-liko puta šalju iste QSL kartice natrag.

Unazad desetak godina pokušavamonauèiti èlanstvo da kada dostavljajukartice da one budu uredno sortirane isložene. Mnogi se pitaju zašto. Zato dase mogu brže i jednostavnije umetnuti uodgovarajuæi pretinac i da prolaze štomanje ruku. Na taj naèin se manje ha-baju, posebno kartice ispisane pisaèem.Osim toga, za razvrstavanje QSL karatakoje nisu sortirane gubi se jako punovremena. Evo i kratkih uputa kako složitiQSL kartice prije slanja u naš QSL ured:

1. sortirati QSL kartice iskljuèivo poDXCC entitetima,

2. ne sortirati kartice po kontinentima, 3. ne sortirati kartice po prefiksima

jer jedna zemlja može imati višerazlièitih prefiksa(npr. Engleska 2E, G, GB, M, MB),

4. karticu npr. F/DL1ASH staviti podDL i slièno,

5. menadžere za pojedine stanicejasno oznaèiti, istaknuti tu karticu istaviti uz državu iz koje jemenadžer, a ne raðena postaja,

6. amaterima SAD-a kartice se slažupo pozivnim oblastima, bez obzirana jedno ili dva slova u prefiksu injihov raspored npr. W1, WA1,WB1... WZ1, K1, KA1… KZ1…N1… NZ1, svi idu zajedno,

7. izuzetak kod SAD-a jest samooblast 4, gdje stanice s jednimslovom u prefiksu odvajamo odstanica s dva slova u prefiksu W4,K4, N4 od WA4… WZ4, KA4 islièno,

8. Portoriko, KP4, ide posebno,9. Havaji, KH6, idu posebno,

10. Aljaska ide posebno, 11. Guantanamo bay i US Virgin island

idu iskljuèivo putem QSLmenadžera za pojedinu postaju,

12. kartice za kanadske amatere se nemoraju odvajati po brojevima,

13. kartice za Australiju se morajuodvajati po brojevima, a svi VK9 iVK0 idu preko menadžera,

14. odvojite ruske od stanica koje nisuruske (SSSR veæ dugo ne postoji),

15. ruske stanice su sve one s R iUA…UH,

16. ukrajinske stanice su: EM, EN, EO,U5, UR…UZ,

17. kazahstanske stanice su: UN…UP,18. UA2 ima svoj poseban biro,19. ako imate manje od 100 QSL

kartica, ne trebate ih odvajati.

Ovo su neki od važnih naputaka kakotreba postupiti da bi sve bilo u redu i dabi se QSL kartica što prije stigla i vratilase s odredišta. Od vas samih uvelikeovisi i brzina rada QSL ureda. Važno jenapomenuti da ako je netko na svojojQSL kartici napisao ili zaokružio PSEQSL CARD da to znaèi samo jedno:"ja želim tvoju QSL karticu, bez obzirana to što æeš ti napraviti s mojom karti-com i koliko ti ona znaèila".

Zato pišite i radujte se svakoj primlje-noj QSL kartici jer ona u sebi sadržavapuno više nego nekoliko grama papira itiskarske boje na njemu.

U svakom broju našega službenogglasila obradit æu po nekoliko temabitnih za vas i mene kako bismo svi bilizadovoljni i željno išèekivali nove poši-ljke kartica iz svijeta.

KV


diplome

DiplomeDLD je službena diploma Njemaèkoga radioamaterskog

kluba, DARC, koja se izdaje svim licenciranim radioamaterima,kao i SWL (shorth wawe listener) prijamnim radioamaterima.Za osvajanje diplome potrebno je posjedovati QSL karte izkojih se vidi broj DOK.

Što je to DOK?DOK je identifikacija koja se sastoji od jednog slova i dva

broja (OV). Tim kodom moguæe je prepoznati iz kojeg mjesta(kluba) se javlja dotièna radiopostaja.

A) DLD award kategorije i vrste1) DLD se izdaje za svaki opseg posebno.2) DLD se izdaje za potvrðeni broj razlièitih DOK-ova i to

DLD 100, 200, 300, 400, 500 (sa znaèkom), 600, 700,800, 900 i 1 000 za koji se dobiva poèasni bedž.

3) DLD ClassicOva diploma izdaje se onim amaterima koji su prikupilipotreban broj DOK-ova bez DOK-ova koji se mogu izdatiza neke posebne prilike ili dogaðaje. Samo DOK-ovi od Ado Z sa svim brojevima se raèunaju za ovu diplomu.

4) DLD SWLKao i kod toèke 2, DOK SWL 100 - DOK SWL 1 000.

5) DLD UKVBuduæi da je na UKV-u ovo teško osvojiti, neæu pisati otome.

6) Sve DLD Diplome mogu se izdati za veze sa samo jed-nom vrstom modulacije ili miješano.

7) Paket radiokomunikacije se ne raèunaju.

B) Naèin izdavanja1) DLD diploma se izdaje kada podnositelj zahtjeva podnese

dokaz za potvrðene veze sa 100 ili više razlièitih DOK-ovana jednom opsegu. Za svakih novih 100 DOK-ova natom opsegu moguæe je zatražiti novu razinu.

C01 VaterstättenC02 WaldkraiburgC03 Garmisch-PartenkirchenC04 FreisingC05 IngolstadtC06 DachauC07 IsarwinkelC08 OberlandC09 München-LandC10 SchlierseeC11 München-OstC12 München-NordC13 München-WestC14 RosenheimC15 Inn-SalzachC16 TraunsteinC17 WürmseeC18 München-SüdC19 Moosschwaige

C20 PfaffenwinkelC21 Landsberg (Lech)C22 Pfaffenhofen (Ilm)C23 AmmerseeC24 EbersbergC25 ErdingC26 EchingC27 FreilassingC28 FürstenfeldbruckC29 Wasserburg (Inn)C30 WürmtalC31 MangfalltalC32 IsmaningC33 IsartalC34 München-HarlachingC35 AlztalC36 SchongauC37 Herrsching

Primjer:C: pokrajina Južna BavarijaDOK OV name

2) DOK broj vrijedi jedino ako je postaja radila izNjemaèke. Svaka postaja ima svoj DOK kod koji jeizdan i registriran kod DARC QSL biroa. Specijalni,posebni DOK-ovi objavljuju se u èasopisu CQ DL.

3) DOK listu moguæe je dobiti od DARC-a. Preporuèa sekoristiti za svaki opseg posebnu listu koja se može kupitiza 2,6 eura može. Listu svih DOK-ova možete pronaæina ovoj adresi: http://www.amateurradio.uni-halle.de/hamdata/doklist.de.html#B

4) Svi zahtjevi za DLD diplomumoraju biti ovjereni kodnacionalnog menadžera zadiplome.Diploma æe biti izdana kadpotrebna kolièina novca i zahtjevstignu na sljedeæu adresu:

Deutscher Amateur-Radio-Club e.V.DLD DiplomeLindenallee 4

D - 34225 BaunatalGermany

Posatbank Hamburg Raèun br. 356 11-201(BLZ 260 100 30 )

5) Cijene diplomaDLD, DLD Classic, DLD SWL od 100 do 1 000 – svaka

10 eura ili 10 amerièkih dolara,DLD 300, 400, 500 sa znaèkom – svaka 13 eura ili

13 amerièkih dolara,DLD 1000 ukljuèujuæi i gravirani poèasni bedž je 16 eura

ili 16 amerièkih dolara.

Diploma DLD


diplome

1. Diplomu mogu osvojiti svi licencirani i prijamni (SWL)radioamateri, koji održe odreðeni broj veza s radioama-terima Kluba. Ogranièenja za frekvenciju i vrste radane postoje. Za diplomu se priznaju veze održane od1. veljaèe do 30. rujna 2006. godine.

2. Za osvajanje diplome potrebno je održati sljedeæi brojveza na KV-u ili UKV-u. Diploma je ista i jedinstvena.KVpostaje iz 9A 5 vezapostaje iz Europe 3 vezapostaje izvan Europe 3 veze

UKV 50 MHz, 144 MHz 430 MHzpostaje iz 9A 10 veza 5 vezapostaje izvan 9A 5 veza 3 veze

3. Veze održane putem repetitora i paketnog radija nepriznaju se za ovu diplomu.

4. Radioamateri iz Radiokluba Kutina æe u navedenomperiodu koristiti svoje osobne pozivne oznake ili osobneoznake s dodatkom /750, uz napomenu da pozivnaoznaka vrijedi za diplomu. Za osvajanje diplomeobavezna je veza s radiopostajom Radiokluba Kutina,9A750K.

5. Zahtjev za izdavanje diplome treba sadržavati izvod izdnevnika s uobièajenim podacima o održanim vezama.Zahtjeve treba poslati najkasnije do 31. 10. 2006. god.na adresu:

Radioklub KutinaCrkvena 6

44 320 Kutina,ili elektronski na: [email protected].

6. Diploma je prigodna i besplatna.

7. Menadžer za diplomu i QSL menadžer [email protected].

8. Rezultate o osvojenim diplomama za vrijeme periodapogledajte na web adresi: www.9a1fab.tk.

Izvršni odbor Radiokluba Kutinapredsjednik Radiokluba Kutina

Zdenko Bogadi, 9A3UJ

Kutina 750

Radioklub Kutina, 9A1FAB / 9A1K, osnovan 1952. godine,obilježavajuæi 750-u obljetnicu grada Kutine, izdaje diplomu:

Worked All Europe (WAE)WAE (Raðena cijela Europa) je najstarija i

najviše obnovljena diploma koju izdaje DARCza potvrðene veze s amaterima iz europskihzemalja i otocima u Europi na razlièitimopsezima.

Svaki potvrðeni entitet raèuna se jedanbod po opsegu, s maksimalno pet bodova zajedan entitet na pet razlièitih opsega.

Diploma se izdaje za ostvarene i potvr-ðene obostrane radioveze samo telegrafijomili samo fonijom. Diploma se ne izdaje zamiješane veze SSB/CW.

- WAE III:najmanje 40 entiteta i 100 bodova,

- WAE II:najmanje 50 entiteta i 150 bodova,

- WAE I:najmanje 55 entiteta i 175 bodova.

Svi koji osvoje WAE I razinu dobivaju ispecijalni WAE bedž.

Wae Top Trophy (plaketa)Najmanje 70 entiteta i 300 bodova.Za Wae Top plaketu ne važe ugašeni

entiteti.

Lista zemalja Ugašene:

1. 9S4 Saarska oblastod 8. 11. 1947. do 31. 12. 1956.

2. I1 Trstdo 31. 3. 1957.

3. UN Karelsko-finska SSRdo 30. 6. 1960.

4. DL Njemaèkado 16. 9. 1973.

5. Y2 Istoèna Njemaèkaod 17. 9. 1973. do 2. 10. 1990.

6. UA1N Karelijaod 1. 7. 1960. do 31. 12. 1991.

7. OK Èehoslovaèkado 31. 12. 1992.

Aktivni, važeæi entiteti za Wae Top plaketu1. C3 Andora2. CT Portugal3. CU Azori 4. DL Njemaèka od 17. 9. 1973.5. EA Španjolska6. EA6 Baleari7. E I Irska

8. ER Moldavija9. ES Estonija

10. EU Bjelorusija11. F Francuska12. G Engleska13. GD Otok Man 14. GI Sjeverna Irska15. GJ Jersey16. GM Škotska17. GM Shetland18. GU Guernsey i Dependecies19. GW Wales20. HA Madžarska21. HB Švicarska 22. HB0 Liechtenstein23. HV Vatikan24. I Italija25. IS Sardinija26. IT Sicilija27. JW Otok Bear (Bear Island)28. JW Svalbard29. JX Jan Mayen30. LA Norveška31. LX Luksemburg32. LY Litva33. LZ Bugarska34. OE Austrija35. OH Finska36. OH0 Alandski otoci 37. OJ0 Marketski otok

(Market Reef)38. OK Èeška od 1. 1. 1993.


diplome


Opet novi IRC kuponNe vjerujem da postoji radioamaterski

operator koji u rukama baremjednom nije imao Meðunarodni kuponza odgovor ili popularnije, IRC kupon.S njime se neizbježno susreæu "lovci" narijetke i DX-veze te brojne zanimljive eks-pedicije. On neumorno kola od jednogado drugoga operatora, a najèešæe, zamije-njen za poštansku marku, završi u nekomod brojnih svjetskih poštanskih ureda.

O sadašnjem IRC kuponu pisali smo uèasopisu br. 91/92 od 2002. godine,najavljujuæi njegov izlazak. Odluka o nje-govom izdavanju donesena je 1999.godine na kongresu Svjetske poštanskeudruge (Universal Postal Union) održa-nome u Pekingu. Tada smo èitatelje pod-sjetili na razloge postojanja Meðuna-rodnog kupona za odgovor, poglavito sradioamaterskog motrišta. Za one koji neskupljaju stare brojeve èasopisa, ponovi-mo da UPU (smještena u Bernu, Švicars-ka), na godinu proizvede (tiska) i otpremipet milijuna IRC kupona. Zanimljivo je daim se, kao razmjena za poštanske marke,vrati oko èetiri milijuna komada, dok seostatak zadrži kao radioamatersko "plate-žno sredstvo" ili završi u filatelistièkim zbi-rkama širom svijeta. Prije nepune èetirigodine najavili smo da je nadnevak dokojega æe se novi kuponi moæi zamjenji-vati za poštanske marke biti 31. prosinca2006. godine. Vrijeme brzo prolazi...

Upravo ovih dana Svjetska poštanskaudruga obavijestila nas je da sadašnji,"veliki" IRC kuponi (prijašnji su bili znatnomanji) vrijede do konca ove godine, te senakon toga datuma neæe moæi zamjenji-vati za poštanske marke.

Kako iz UPU najavljuju, i prije negosadašnji kupon postane "stari", pojavit æese (opet) novi kupon, kojega æemo u po-

štanskim uredima moæi nabaviti veæ od1. srpnja 2006. godine. Cijena mu još nijepoznata, a odluka o tome prepuštena jesvakoj èlanici Udruge. Danas za jedankupon, za pismo upuæeno u inozemstvo,dobijete poštanske marke u protuvrije-dnosti od 9,2 kuna. No, ako ga u poštikupujete, za njega trebate izdvojiti 12kuna, po meni neutemeljenom naèelu:jedan kupon – jedno pismo. Nepremostiviproblemi nastupaju se kada trebate zaneku diplomu poslati npr., 20, a ponekadi više IRC kupona.

Na izgled buduæeg kupona mogle suutjecati sve èlanice Svjetske poštanskeudruge koje su svoje prijedloge u oblikulikovnog rješenja poslale do 31. prosinca2005. godine. Kako kažu u Meðunaro-dnom uredu Svjetske poštanske udruge,svake njena èlanica mogla je poslati samojedan prijedlog, a o izboru najboljegaodluèuje meðunarodni žiri, koji æe zasje-dati koncem ožujka 2006. godine.Odabrani rad, odnosno glavni poštanskiured èlanice iz koje on dolazi, kaonagradu dobiva deset tisuæa IRC kupona!Novih, naravno. U buduænosti to je prilikai za hrvatske dizajnere, koji uživaju visokiugled u svijetu.

Pregledavajuæi web stranicu Svjetskepoštanske udruge (http://www.upu.int)došli smo i do popisa 190 njenih èlanica inadnevka pristupa. Uz pojam "Hrvatska",pored datuma 24. prosinca 1921., stoji i20. srpnja 1992. godine, odnosno, nadne-vak kada smo kao neovisna država pono-vo postali èlanica UPU. Sve zemlje s togapopisa imaju obvezu zamijeniti IRCkupon, koji dobiju izvana od korisnikapoštanskih usluga, za poštansku marku(ili marke).

Meðu zemljama u kojima se IRC kupon

može kupiti, nalaze se i sve zemlje bivšeJugoslavije, osim Srbije i Crne Gore(nadnevak 26. rujna 2005. godine). Mojuradoznalost ubrzo je zadovoljio gospodinClaude Voirol, IRC & Philately Progra-mme Assistant; "Dear Mr. Mahmutovic;Exchange is obligatory in every UPUmember country, but the sale is optional.At the moment, Serbia & Monte Negrodoes not sell International Reply Coupons(IRCs). Regards..." Ako je ova informacijatoèna, onda radioamateri "s one straneDrine" ne mogu nabavljati IRC kupone usvojim poštama.

Kakvo je stanje kod nas kada je upitanju kupovina više od jednoga kupona(po pismu), saznali smo od gospodinaZdravka Fajla, samostalnog tehnologa uSlužbi meðunarodnog prometa Hrvatskepošte d.d. On kaže: "Direkcija pošta,Sektor poštanske tehnologije i financijskihusluga, Služba meðunarodnog prometa(Jurišiæeva 13, 10002 Zagreb), odobravapo pojedinaènom zahtjevu kupnju i slanjeveæeg broja kupona u opravdanim sluèa-jevima (npr., priložena kopija zahtjevastranog fakulteta, institucije, itd.)..." No, onaèelu: "jedan kupon – jedno pismo",gospodin Fajl kaže: "Slažem se s Vamada ne bi trebalo biti ogranièena kupnja islanje IRC-a, pa je to i ugraðeno u našenove Upute koje bi trebale stupiti nasnagu u ožujku ove godine."

Ovo je dobra vijest. Iako nam je ovaliberalizacija prodaje IRC kupona diskre-tno najavljena prije tri godine, možemoreæi: bolje ikad – nego nikad.

Nadam se da æemo 2006. godinu, osimpo novodizajniranom meðunarodnomkuponu, pamtiti i po moguænosti da æemoih moæi nabaviti i to onoliko koliko ih tre-bamo.

39. OM Slovaèka od 1. 1. 1993.40. ON Belgija41. OY Farojski otoci (Faeroerne) 42. OZ Danska43. PA Nizozemska44. R1/FJL Zemlja Franje Josipa 45. R1/MVI Mali-visoki otok

(Malyj Vysotskij Island)46. RA Rusija (europski dio)47. RA2 Kaliningrad48. S5 Slovenija od 15. 1. 1992.49. SM Švedska50. SP Poljska51. SV Grèka52. SV5 Rhódos 53. SV9 Kreta54. SY Atos 55. T7 San Marino56. T9 BiH od 7. 4. 1992.57. TA1 Turska (europski dio)58. TF Island 59. TK Korzika60. UR Ukrajina61. YL Letonija

62. YO Rumunjska63. YU Jugoslavija64. Z3 Makedonija od 8. 4. 1993.65. ZA Albanija66. ZB Gibraltar67. 1A S.M.O.M. (Suvereni red

Malteških vitezova)68. 3A Monako69. 4U/ITU UN Ženeva 70. 4U/VIC UN Beè 71. 9A Hrvatska od 15. 1. 1992.72. 9H Malta

Uvjeti za osvajanje diplome- Potrebno je posjedovati QSL karte za

sve veze. Zabranjeno je namještanje iprepravljanje podataka na QSL karti.Sve veze moraju biti odraðene iz istezemlje.

- Zahtjev na GCR listi koja se može kupitiza 1,53 eura od award managera zaovu diplomu. Mora biti ovjeren odradiokluba èiji je èlan podnio zahtjev iliod nacionalnog menadžera za diplome

uz predoèenje QSL karata.Pozivne oznake radioamatera koji su

osvojili diplomu bit æe objavljeni u èasopisuCQ DL i HRS Radio.

Cijena diplome je 5 eura po jednom zaht-je-vu, 5 eura za bedž i 20 eura za plaketu.

Informacije o DARC diplomi možete zatra-žiti na: DJ8OT

Eberhard Warnecke, postfach 10 12 44,D-42512Velbert.

Što je to GCR lista?Tablica koja zadovoljava sve potrebne

rubrike i podatke koji su potrebni za izdava-nje odreðene diplome.

Ovjerene GCR liste slati na WAE diplomamenadžera:

Hajo Weigand, DJ9MHAltensteiner Weg 1D-97437 Hassfurt

Germany


UKV

Pravila UKV natjecanjaVHF natjecanje PodravinaOrganizator natjecanja

Organizator natjecanja je RadioklubKoprivnica, 9A1CUV, iz Koprivnice.

SudioniciPravo sudjelovanja u natjecanju imaju sve

radioamaterske postaje s važeæom dozvolomza rad.

Termin održavanja natjecanjaNatjecanje æe se održavati u sklopu 4.

perioda 9A Activity contesta, 16. travnja2006. godine (Podravina 2006.).

Vrijeme održavanja natjecanjaOd 07.00 do 12.00 (GMT).

FrekvencijeNatjecanje se održava na "dvometars-

kom" VHF podruèju od 144…145,575 MHzsukladno band planu I. regije IARU-a.

Kategorije a) jedan operator – sve vrste rada, b) više operatora – sve vrste rada, c) samo FM vrsta rada (bez podijele na

jednog ili više operatora),d) YL,e) postaje izvan 9A – sve vrste rada,f) postaje izvan 9A – samo FM.U svim kategorijama dopušten je samo

jedan signal na opsegu. Nije dopuštenapromjena jednom odabrane lokacije.

Vrste radaDopuštene vrste rada su CW, SSB i

FM prema postojeæem band planu I. regijeIARU-a. Veze ostvarene refleksijom odMjeseca (EME), meteoritskih tragova (MS),preko satelita, transpondera ili repetitora,kao i cross-band veze, ne priznaju se.

Dopuštena snaga predajnika mora biti uskladu sa snagom navedenom u Dozvoli zarad radioamaterske postaje.

RaportiTijekom natjecanja obavezna je izmjena

raporta po RST skali, rednog broja veze (kojina svakom opsegu i u svakom periodu poèi-nje od 001) i WW lokatora.

BodovanjeSve veze se boduju po naèelu 1 km =

1 bod. Tijekom natjecanja (jednoga perioda)dopuštena je samo jedna veza s istom posta-jom na jednom frekvencijskom opsegu, bezobzira na kategoriju i vrstu rada. Duple vezeobavezno moraju biti uvedene u dnevnik ijasno oznaèene, te bodovane s nula bodova. Napomena

Uvjet da natjecatelj bude uvršten uplasman jest da održi vezu s jednom odpostaja organizatora: 9A1CUV, odnosno9A8K, ili da tokom natjecanja održi naj-manje 10 veza.

Bonus bodoviBonus bodove donose veze s postajama

organizatora i to: 9A1CUV – 1 000 bodova,9A8K - 1 000 bodova.

Natjecateljski dnevniciNatjecateljski dnevnici se vode u standa-

rdnom obliku sa svim potrebnim podacima ovezi: nadnevak, vrijeme (po UTC-u), pozivnaoznaka korespondenta, vrsta rada, predaniraport i redni broj veze, primljeni raport i rednibroj veze, WW lokator korespondenta, ostva-reni QRB u km.

Zbrojni listZbrojni list treba biti u standardnom obliku

s vidljivo oznaèenom kategorijom, WW loka-torom s kojeg je raðeno, izjavom opridržavanju pravila natjecanja i ham-spirita,potpisanom od strane ovlaštene osobe Kluba(ili za osobne postaje od strane nositeljadozvole).

Oduzimanje bodovaOduzimanje bodova æe se provesti u slije-

deæim sluèajevima:- ako je razlika u registriranom vremenuodržane veze veæa od 10 minuta,

- ako je bilo koji podatak veze pogrešnoprimljen,

- ako je pogrešno izraèunat QRB srazlikom veæom +/- 5km,

- ako je veza dupla i neoznaèena oduzetæe se deseterostruki iznos bodova kolikota veza donosi.

DiskvalifikacijaDiskvalifikacija može nastupiti u ovim

sluèajevima:- oèito kršenje pravila natjecanja i uvjeta izDozvole za rad radioamaterske postaje,

- ako je postaja svojim radom namjernoometala rad drugih sudionika natjecanja,

- upisivanje neodržanih veza,- ako je kod konaènog zbroja bodova(QRB-a) uèinjena pogreška veæa od 3%,

- ako je broj obraèunatih duplih veza veæiod 3% ukupno ostvarenih veza,

- ako je broj oduzetih bodova veæi od 10%prijavljenih bodova (ne uzimaju se u obzirbodovi oduzeti za veze sa zemljama kojenisu èlanice IARU-a),

- ako najmanje tri natjecatelja (ili ekipe)prijave i dokažu kršenje bilo koje toèkepravila ovog natjecanja od strane nekogsudionika,

- ako u zbrojnom listu ili u natjecateljskomdnevniku nedostaje neki od bitnihpodataka.

Konaèni rezultat natjecanjaKonaèni rezultat natjecanja se dobije

zbrajanjem ostvarenih bodova (QRB) i bonusbodova.

Dostavljanje natjecateljskih dnevnika Dnevnike dostaviti na adresu:

Radioklub Koprivnica, 9A1CUVP.O. Box 88

HR-48001 KoprivnicaIli na e-mail: [email protected].

NapomenaDnevnike s više od 30 veza treba

obavezno dostaviti i u elektronskom obliku uEDI formatu (na disketi ili e-mailom).

Nagrade natjecateljimaTri prvoplasirana natjecatelja u kategori-

jama a), b), c) i d) dobivaju medalje i diplome,a sve ostale postaje koje pošalju log dobivajudiplome s naznakom osvojenog mjesta.

U kategorijama e) i f) (postaje izvan 9A)prvoplasirani dobivaju medalju i diplomu, aostali diplomu s naznaèenim osvojenimmjestom.Napomena

Ako u jednoj od kategorija (a), b), c) ilid) ne bude najmanje 5 sudionika, medaljudobiva samo prvoplasirana postaja.

Sve postaje koje ne ispune uvjet iz pra-vila dobivaju samo diplomu za sudjelovanjeu natjecanju.

Rok za dostavljanje natjecateljskihdnevnika

Rok za dostavljanje natjecateljskih dne-vnika je najkasnije 15 dana po održanomnatjecanju (periodu). Za pošiljke poslanepoštom vrijedi žig pošte. Pri slanju logovae-mailom mjerodavan je nadnevak ubilježenna e-mail poslužitelju.Napomena

Svi dnevnici koji ne stignu na vrijeme bitæe uvršteni u logove za sudjelovanje.

Obrada dnevnika i objava rezultataNeslužbeni rezultati bit æe objavljeni na

Internetu i dostavljeni svim natjecateljimaelektronièkom poštom (koji pošalju svoje-mail) najkasnije èetiri tjedna od dananatjecanja. Natjecatelj koji nije zadovoljanplasmanom može uputiti pismenu žalbuorganizatoru najkasnije 10 dana nakonobjave rezultata. Po isteku tog roka rezultatipostaju službeni. Natjecatelji æe dobiti pravo-dobnu obavijest o vremenu i mjestu podjelenagrada.

Pravo tumaèenja pravila ima iskljuèivonatjecateljska komisija Radiokluba Kopri-vnica. Sve odluke natjecateljske komisije sukonaène.

Natjecateljsku komisiju za 2006. godinuèine:1. Krešimir Juratoviæ, 9A7K, predsjednik,2. Damir Srednoselec, 9A3LM, èlan,3. Ivan Potoènjak, 9A3JP, èlan.

PredsjednikRadiokluba Koprivnica

Krešimir Juratoviæ, 9A7K


UKV

Službeni rezultati 11. perioda 9A ACTIVITY CONTESTA 2005. – UKVRezultati UKV natjecanja

A) Multi operator

Mj. Pozivna oznaka Bodovi1. 9A5Y 61 1742. 9A1EZA 46 4533. 9A3B 27 6774. 9A1C 13 5625. 9A5Z 686

B) Single operatorMj. Pozivna oznaka Bodovi

1. 9A2KK 34 6962. 9A5KK 29 7903. 9A4VM 22 9234. 9A2EY 12 0355. 9A5AB 11 4626. 9A7KJI 5 0837. 9A2UB 4 8308. 9A2GA 2 5059. 9A3QB 1 090

10. 9A3LM 1 06811. 9A2DM 153

C) FM

Mj. Pozivna oznaka Bodovi1. 9A7KM 13 6092. 9A9C 12 5263. 9A1DL 9 6224. 9A2UI 6 6555. 9A4U 5 4246. 9ACEQ/p 4 7797. 9A6KKD 3 9238. 9A7PTZ 3 6539. 9A4MF 3 622

10. 9A4C 3 35511. 9A6NDZ 3 23412. 9A3AMQ 3 16313. 9A6D 2 84914. 9A7IDC 2 67015. 9A7PVM 2 62616. 9A5TJ 2 60517. 9A6NIK 2 46618. 9A1CPP 2 14619. 9A4TT 1 93720. 9A6IBT 1 26021. 9A1CBT 1 195

D) YL

Mj. Pozivna oznaka Bodovi1. 9A7GVA 7 2242. 9A4DI 5 7703. 9A6IBU 3 3474. 9A7GDC 1 094

E) Natjecatelji izvan 9AMj. Pozivna oznaka Bodovi

1. YU1LA 7 302

F) Natjecatelji izvan 9A samo FM

Mj. Pozivna oznaka Bodovi1. S51I 6 652

G) Log za kontrolu9A6M

Predsjednik natjecateljske komisijeVladimir Talan


9A150NT - NA1SS congratulations...Bile su rijeèi nagrade za uloženi rad i

trud u ostvarivanje prve glasovneveze izmeðu amaterske radiopostajeNA1SS smještena na ISS meðunaro-dnoj svemirskoj postaji i jedne hrvatskeamaterske radiopostaje. Obostrano za-dovoljstvo održanom vezom bilo je timveæe što je cijeli projekt pripreme ostva-ren u samo tri dana.

Sve je krenulo primitkomelektronske pošte od stranePD0RKC postaje, koja je mostsuradnje izmeðu ISS i amater-skih radiopostaja i najveæi izvorsvježih informacija o svim ama-terskim aktivnostima vezanih uzrad amaterskih postaja usvemiru. U pošti se navodizamisao NA1SS operatora Billa,da za vrijeme svoje misije bora-vka na ISS održi što veæi brojveza s razlièitim DXCC entiteti-ma glasovnim naèinom rada.Billu je zamisao odraditi oko 150 razlièitihDXCC entiteta kako bi osigurao tolikoprestižnu DXCC diplomu, a kako do sadanije aktivna niti jedna hrvatska postajanjihov odabir pao je na mene, stanicukoja je u posljednje vrijeme dosta aktivnana razlièitim VHF/UHF forumima.

Poèašæen tim pozivom na suradnju,odluèio sam što prije spremiti svu potre-bnu tehniku jer je vremenski rok biozaista kratak. Poznavanje osnovnih fizi-

kalnih zakona i karakteristika meðunaro-dne svemirske postaje pokazalo se izni-mno bitnim za uspješno održavanjeveze. ISS postaja se nalazi u tzv. niskojZemljinoj orbiti udaljenoj od Zemlje360 kilometara. Postaja kruži oko Zemljebrzinom od 27,685 km/h te joj je za jednuorbitu (krug oko Zemlje) potrebno 92

minute. Tijekom jednog dana postajakompletira gotovo 16 orbita. Uz dodije-ljenu meðunarodnu pozivnu oznakuAlpha na postaji su aktivne još amate-rske postaje s oznakama RS0ISS iNA1SS.

Kao posebna prilika ukazala semoguænost korištenja posebne pozivneoznake 9A150NT u spomen 150 godinaroðenja velikog znanstvenika NikoleTesle, te se time proširi aktivnost na

podruèje rada od 435 Mhz. Kontaktiranje Emir, 9A6AA, koji je svojom velikomsusretljivošæu i fleksibilnošæu ubrzouskladio termine korištenja pozivneoznake 9A150NT te odobrio istu zakorištenje u spomenutoj vezi.

Svojim dolaskom na ISS postajuNA1SS-Bill je umnogome oživio ham

aktivnost, te je u kratkom razdo-blju frekvencija 145,800 "vrvila"od paket, APRS i glasovnih veza.Posljednje iznenaðenje je bilopostavljanje stanice na postaji urepetitorski naèin rada. Nijenedostajala ni direktna komu-nikacija s postajama na Zemlji.Frekvencija 145,800 u kratkom jerazdoblju postala jako slušanai frekventna te je za održavanjeveze preporuèena frekvencija437,550 na 70-centimetarskompodruèju. Zamislite kako izgledakad vas na jednom simplex FM

kanalu poziva 50-ak stanica istovreme-no. Odabir 70-centimetarskog podruèjaje s jedne strane donio prednost u tomešto je ipak aktivnost na tom podruèjunešto manja, ali je s druge strane potre-bna veæa tehnièka opremljenost postajena Zemlji za uspješno održavanje veze.Naime, na tom podruèju uvelike dolazi doizražaja dopler efekt koji je u konkretno-me sluèaju iznosio +/– 10 khz. Dodajmok tome da se dopler efekt neprestano


UKV


ARRL EME 2005 natjecanjeOve godine ARRL EME kontest

pobudio je više zanimanjanego ikada do sada. To se možezakljuèiti po velikom broju sudio-nika u razlièitim kategorijama.Posebnu pažnju privukli su II.(22 – 23.10. 2005.) i III. period(12 – 13. 11. 2005.), koji su, osimviših podruèja, pokrivali i 144 Mhz.Veæu aktivnost od uobièajene, uprvom redu možemo zahvalitinovom digitalnom naèinu rada,JT65. On je mnogim stanicama sEME marginalnom opremom omo-guæio uspostavljanje veza refleksi-jom signala od Mjeseca. To je donedavno bilo dostupno samo za "biggun" – tehnièki veoma dobro opremljenestanice i prave zaljubljenike u EME naèinrada. Programski paket WSJT približio jeEME svim operatorima koji koriste pros-jeènu opremu za tropo vrstu rada. Zarazliku od drugog perioda u kojem supropagacije bile veoma slabe, treæi jelièio na pravi kratkovalni kontest. Bandje vrvio od stanica tako da su amerièkioperatori uživali u EME pile-upovima.To se moglo zakljuèiti i po prometu naDX-clusterima i EME chatevima. JT65naèinom rada dominirale su "big gun"

stanice RN6BN, KB8RQ i W5UN.Okorjeli EME CW operatori nisu

odstupali od tradicionalnog pristupaEME radu i meðu njima je odskakaoIK3MAC s uvjerljivo najjaèim signalomna bandu, te SV1BTR s takoðer jakimsignalom. Kontest je bio obilježen velikimbrojem europskih stanica, meðu kojimaje bio tradicionalno malen broj aktivnihstanica iz 9A.

Primjereno tome, nakon drugog perio-da i nekoliko nekompletiranih veza,primio sam par e-mailova s pozivom zasked kako bi se oživio i 9A množitelj.

U kontestu sam koristio poneštomodificiranu opremu koju inaèekoristim u svakodnevnom radu:FT-847 s odvojenom RX/TX linijom,predpojaèalo (samogradnja BFP196p) na anteni i izlazno pojaèalosnage 350 W. Antena korištena ukontestu bila je samogradnja dobropoznate 10-el. DK7ZB antene spojaèanjem od 13,1 dB. Za razlikuod drugog perioda gdje nisam imaomoguænost elevacije antene, utreæem periodu sam modificiraosat-tv polar mount i odradio sveveze koristeæi moguænost eleviranjaantene. U drugome periodu u logu

se našlo 6 veza, dok je u treæem perioduodraðeno još 7 veza. Konaèni rezultatkontesta bio je 13 kompletiranih veza(dvanaest JT65b i jedna CW veza) meðukojima 9 množitelja s "uknjiženih" 11 700bodova u single assisted kategoriji.Odmah nakon kontesta kad se pile-upsmirio kompletirane su još 4 veze sastanicama iz Sjeverne Amerike. QSLkartice su veæ tradicionalno izmijenjenedirektnim putem. Na slici možete vidjetimoju QSL karticu posebno pripremljenuza EME održane veze. Do slušanja uARRL EME 2006!

mijenja za vrijeme prolaska postaje (kojeu najboljem sluèaju iznosi 11 minuta).Problemu se doskoèilo upotrebom HAMRadio Deluxe softwera koji nam nudimoguænost izraèuna dopler efekta u re-alnom vremenu. Osim doplera, softwarenam izraèunava i grafièki prikazuje trenu-taèni položaj postaje u realnom vremenu,prognozu svih orbita, vidljivih orbita, svihrelevantnih podataka kao što su azimut,elevacija, visina, vrijeme prolaska teupravljanje rotorom i postajom. Ono štoje meni najviše koristilo je bilo samoupravljanje radiopostajom pomoæu CATkabela. Time je praæenje pomakafrekvencije automatski korigirano raèu-nalom u realnom vremenu. Kako ISSpostaja brzo mijenja svoj položaj potre-bno je neprestano korigirati frekvencijuprijama i predaje, smjer i elevacijuantene, što je u manualnom naèinu radadosta nespretno i traži veliku konce-ntraciju i spretnost. Treba naglasiti daje spomenuti softver, iako još uvijek uBeta fazi, odlièno odradio svoj posao, teje kao takav besplatan što veseli veæinuoperatora.

Za postaju je odabran FT-847 koji imamoguænost komunikacije s raèunalom.Korištena je njegova izlazna snaga od50 vati. Zbog vjetrovitog vremena inemoguænosti postavljanja kvalitetnijihantena, korištena je vertikalna dual band

antena za 145/435 Mhz, koja se poka-zala kao odlièno rješenje u sluèaju danemate rotor kojim je moguæe upravljatipreko raèunala. Sve je bilo spremnoza održavanje veze dan nakon prvogprimljenog e-maila te se èekao "glavniglumac". Iako je raspored predviðaoaktivnost NA1SS stanice na podruèju 70cm samo tijekom vikenda, dan ranijesam osluškivao frekvenciju 145,800 kakone bi održali vezu što prije, no svi prola-sci postaje bili su obilježeni paketnimnaèinom rada. Grubi raspored aktivnostina svemirskoj postaji poznat je par danaunaprijed, no i on je podložan promje-nama u posljednjem trenutku. Treba na-glasiti da je Bill aktivan u svoje slobodnovrijeme i da prioritet imaju ostale obveze.Dakle, uz dobru tehnièku opremljenost,dosta informacija i znanja potrebno je ipuno sreæe, te da se vrijeme rada opera-tora na svemirskoj postaji poklopi svidljivim prolaskom postaje iznad nas.Ne zaboravimo da sliènih nama ima nadesetke koji istovremeno "vrebaju" istusvemirsku postaju.

Po jutarnjim postovima u subotu 14. 1.2006. dalo se zakljuèiti da je Bill aktivanna 437,550 Mhz i da su ostvareni prvikontakti. Prvi nama vidljivi prolaz nijeurodio plodom i èekao se drugi. Drugiprolaz takoðer je bio ''tih'' te se tek udrugoj polovici prolaska odjednom poja-

vila NA1SS postaja s kratkom izmjenomraporta izmeðu PD0RKC i TA1D postaja.Ostalo je još par minuta do kraja prolazai jedina prilika da se "odradi" Bill. Nakonkratkog poziva, slijedio je odgovor:"Croatia – NA1SS, go ahead". Nakonizmijenjenih pozivnih oznaka 14. 1. 2006.u 13:29 UTC 9A4QV i raporta slijedilo jekratko predstavljanje 9A150NT oznakete vidno oduševljenje NA1SS Billa naobilježavanje 150 godina roðenja NikoleTesle. Èitav dogaðaj zabilježen je i audiozapisom.

Što reæi na kraju? Još jedna dobroisplanirana i izvedena akcija urodila jeplodom te je na prikladan naèin dopri-neseno godišnjici obilježavanja života irada velikog znanstvenika Nikole Tesle.Nadajmo se da æe sliènih aktivnosti bitiviše kroz cijelu godinu.

Ovime aktivnost s ISS postaje nijezakljuèena. Slijedi zanimljiva misija"SuitSat" kojom æe poèetkom veljaèe bitipostavljeno u suborbitu rusko astrona-utsko odijelo opremljeno amaterskomradioopremom koje æe podržavatirazlièite naèine rada, meðu kojima iSSTV naèin kojim æe biti emitiranefotografije iz svemira na 2-metarskompodruèju. So, stay tuned, more funcoming!


UKV


Prva EME veza 9A – HB9 na 432 MHzNakon održane veze

sa stanicom HB9Quslijedilo je pitanje: ''Da lije to prva EME 432 MHzveza izmeðu HB9 i 9A?''Nakon kratkog pretraži-vanja baze podataka,Dan (HB9Q) je sa zado-voljstvom potvrdio svojupretpostavku i tako dodaoHrvatsku u svoju listuodraðenih DXCC zemaljana 432 MHz. Ista èinjeni-ca potvrðena je i s mojestrane kontroliranjemdosadašnjih VHF/UHFprijavljenih rezultata terazmjenom podataka s iskusnijimVHF/UHF operatorima iz 9A.

Nakon steèenog EME iskustva na144 MHz, odluèio sam provjeriti svojemoguænosti i opremu na 432 Mhz. I ovajput smo za naèin rada odabrali JT65bnaèin rada i sve blagodati koje nampruža WSJT software. Iako bi to moždaizgledalo jednostavno, poznavanjesamoga programa WSJT ne jamèi nam iuspjeh. Osnovni naèin rada slièan jeradu na 144 MHz, ali postavlja specifi-ène zahtjeve opreme i prisnije poznava-nje EME naèina rada. Veza je održanarandom naèinom rada te stanica HB9Qnije bila upoznata o mojim namjerama.Takoðer, moj pozivni znak nije se nalaziou bazi pozivnih znakova te je time pri-mljeni signal trebao biti jak i kvalitetankako bi bio ispravno dekodiran. Velikupomoæ u održavanju veze odigrala jepoluprofesionalna oprema HB9Q stan-

ice uz korištenje paraboliène antenepromjera 15 metara. Kako je Dan naveona svojim web stranicama da je umoguænosti uspješno kompletirati vezu isa stanicama koje koriste samo 50 W ijednu yagijevu antenu, time sam se ipoveo. Koristio sam nemodificiranuoprema za tropo rad na 432 Mhz,primopredajnik FT-847 s originalnimpredpojaèalom, linearno pojaèalo snage300 W, 25 metara kvalitetnoga koaksi-jalnog kabela s kojim je napajana preko20 godina stara 21-el. Tonna yagiantena. Kako nisam imao moguænosteleviranja antene saèekao sam Mjesecna horizontu. To mi je donijelo jošground gaina koji je uvelike pomogaoodržavanju veze. Uvjeti na bandu bili suodlièni, degradacija je iznosila prihva-tljivih -2 db, dok je dopler pomak frekve-ncije bio oko 900 hz. Signal postajeHB9Q bio je jak i èuo se u zvuèniku što

je pogodovalo lakšoj korekciji doplera.QSO je kompletiran 2. listopada 2005. u16:10 UTC, nepunih 6 minuta od upuæe-noga inicijalnog poziva. Kako je Mjesecveæ polako zalazio ispod horizonta,vremena za CW qso nije bilo.

Ovakve EME veze moguæe su samos tehnièki dobro opremljenim korespo-dentima kojih ima nekolicina u svijetu.Osim impresivne opreme koju možemovidjeti i na prigodnoj QSL karti sa slike,važno je dobro poznavanje tematike,protokola rada te fizikalnih zakona kojiæe nam pojednostaviti kompletiranjeEME kontakata.

Do slušanja na EME frekvencijama.

Piše: Stjepan Ðurin “Mark”, 9A8A

Ivanèica na – 15 °C!U nedjelju, 22. 1., na našem redo-

vnom druženju (u Varaždinu naauto-sajmu) Vlado, 9A5NV, i ja raspra-vljali smo postavljanju repetitora R-1 naIvanèici koji je nedavno stigao s popra-vka. On je došao s idejom da se uputimogore jer je èuo da je cesta prohodna,odnosno da je danas (u nedjelju) neka-kva utrka maratonaca na Ivanèicu. Mojje dio zadatka bio da pribavim kljuèeveod objekta gdje se R-1 nalazi i uzmemrepetitor od 9A4DX-a. Trebali smokrenuti u ponedjeljak oko 10 sati. Ja samse odmah prihvatio posla, ali do kljuèevanisam mogao (o njima mogu razgovaratitek u ponedjeljak, u vrijeme radnog vre-

mena). Meðutim, u ponedjeljak samodluèio najprije nekako doæi do domara,koji vikendom dolazi u planinarski dom,da se raspitam kakav je put i kako toizgleda. Našao sam ga kod kuæe i rekaomi je da je ralica prošla te da su juèer bilineki gosti gore koji su došli autom. Namoje pitanje kako izgleda cesta, odgo-vara da bi bilo dobro da za svaki sluèajimamo lance. U meðuvremenu se Vladopojavio u Varaždinu, ali bez lanaca, paput odgaðamo za utorak. Ja sampopodne uzeo repetitor, a pridružio namse i Robert, 9A4R, koji nosi kljuèeve.

U utorak je sve spremno. ÈekamVladu da se pojavi. Vani je oko – 13 °C,

mirno je, sunèano, i dan je obeæavajuæi.Vlado je stigao oko 10 sati pa zajednokreæemo po Roberta. "Kupimo" ga naposlu i kreæemo put Ivanca. Do Ivancaje sve u redu, cesta je èista i za pola satasmo stigli. Od Ivanca do Prigorca jecesta malo lošija, a onda poèinje usponna Ivanèicu. Planirali smo da æemo doizvora (Žgano Vino) doæi bez problema,ali veæ kod prvog manjeg uspona Roberti ja guramo auto, a Vlado vozi. Kadasmo napokon došli do izvora koji senalazi u jednoj dolini, zaletom pokuša-vamo iæi dalje. Ništa od toga pa odmahmontiramo lance. Cesta je oèišæena, baškako nam je reèeno, ali je na njoj puno


UKV

Piše: Nadia Weidlich, 9A2WN

Nove snage u amaterskoj radiogoniometrijiRadiokluba "Arena – Pula" iz PuleÈlanovi sekcije za amatersku radio-

goniometriju i orijentaciju Radio-kluba "Arena – Pula" iz Pule, poslijenajveæeg uspjeha u sezoni natjecanja2005. godine, gdje su samo naDržavnom prvenstvu osvojili 17 medaljai zauzeli gotovo sva prva mjesta,spremaju se za slijedeæu natjecateljskusezonu.

S obzirom da ova sportsko-tehnièkadisciplina još nije dovoljno poznata unašem gradu, trener sekcije, MišoWeidlich (9A2VF), dao si je truda iobišao više osnovnih škola. Niti ujednoj osnovnoj školi ova disciplina nijeu potpunosti poznata. Što se tièe nasta-vnika tehnièkog odgoja, ni oni nisu deta-ljno upoznati s materijom, pa linijommanjeg otpora, nisu zainteresirani zanovu aktivnost. Ipak, zahvaljujuæi upor-nošæu trenera za ARG, okupilo se dese-tak uèenika iz èetiri osnovne škole, odkojih je na prvi sastanak došao samojedan. Onda se pokušalo na drugaèijinaèin. Mišo je, u dogovoru s ravnate-ljicom i nastavnicom tehnièkog odgojaosnovne škole "Šijana", za vrijemenastave, predstavio radioamaterskuaktivnost i posebno ARG u šestomrazredu. Slijedeæi dan zakazao je sasta-nak (s grupom na slici) poslije nastaveu šumi iza škole. Svi zainteresirani koji

su se javili na nastavi, došli su na prvitrening i svi su i ostali do dan danas.Treninzi su se odvijali odmah poslijenastave, što se pokazalo veoma efika-snim. Posebna je pomoæ i podrška radasekcije za ARG u Zajednici tehnièkekulture grada i županije, bez kojih ovaaktivnost ne bi postojala. Posebno jezadovoljstvo što se postojeæa ekipa

proširila mladim snagama koje u 2006.godini oèekuju šest vrlo važnih natjeca-nja.

Inaèe, treba napomenuti da radu smladima, novim èlanovima ARG sekcije,Klub posveæuje mnogo pažnje, a pose-bno ovakvoj grupi koja je puna volje ientuzijazma.

Ekipa mladih goniometrista

ugaženog i zaleðenog snijega. Ono štoje ralica èistila nalazi se sa straneceste pa nam se èini kao da se vozimopo bob stazi. Uz puno vještine 9A5NVza oko sat vremena stižemo na vrh. Tuje doslovce kraj jer dalje ništa nijeoèišæeno. Dom je zatvoren, vrijeme nijeviše tako divno jer tu puše vjetar itemperatura je za nekoliko stupnjevaniža nego u podnožju. Od planinarskogdoma pa do objekta gdje se nalazirepetitor ima oko 300 m, a buduæi samja nešto "prtljao" oko fotoaparata i repe-titora Vlado i Robert odoše. Za njimas alatom i repetitorom gazim snijeg kojije povremeno i preko metra visine. Onisu prošli bez propadanja, a ja valjdazbog težine propadam duboko u sni-jeg… Naravno da je najveæi zapuh nasamom ulasku u policijski objekt isasvim je malo nedostajalo da zajednos repetitorom završim u snijegu. Èimsmo ušli u prostoriju montiramo repetitori odmah ima radioamatera koji ga željnooèekuju. Meðu prvima se javio 9A4DX,pa 9A6AVU i svi oni koji su znali da

idemo gore i cijelim putem nas zvalimobitelom i zanimali se kako nam ide.R-1 radi i ubrzo se okupilo veæe društvo,a mi lagano pakiramo alat. Kada smo seuvjerili da sve radi, pošli smo natragprema planinarskom domu. Tu je veæbio parkiran auto Odašiljaèa i veza, kojisu došli u provjeru TV odašiljaèa. Mi sena brzinu pakiramo, vani je – 15 °C,uskaèemo u auto i natrag "bob stazom"prema Varaždinu.

Povratak je bio brz i bez zastoja uzsamo jednu okrepu po putu..!

Na kraju valja reæi da se nažalostnije moglo na jesen postaviti repetitorjer je nije bio na vrijeme popravljen, akad je konaèno popravljen napadaoje snijeg i do sada se nije moglo priæiIvanèici. Nadam se da æe R-1 dobroraditi, a uz malo sreæe uskoro æe pro-raditi i RU-1 (za njega navodno jošnisu stigli kvarèevi, a èim stignu iRU-1 bude spreman odmah ga vozi-mo na njegovo mjesto). Još tijekomjeseni potpuno smo obnovili antenskesisteme oba repetitora pa sada jedino

preostaje da ih ukljuèimo!I još samo zahvala Vladimiru Neu-

bergu, 9A5NV, èlanu Radiokluba NoviMarof, koji nas je svojim autom bezikakve naknade vozio na najviši vrhHrvatskoga zagorja u ovakvim "eskims-kim" uvjetima, što je još jedan dokazdobre suradnje Radioklubova Varaždin iNovi Marof i svih njihovih èlanova.Nadamo se da æe R-1 raditi na radostsvih nas.


DX i QSL info

TY – Benin – Meðunarodna grupa radioa-matera u sastavu: PA3EWP, IK1PMR, K2LEOi GM4FDM radit æe iz Benina od 15. do 30.ožujka kao TY5WP, TY1MR, TY2LEO iTY4TW. Aktivnosti æe biti na svim KV opse-zima od 160 do 10 metara i to svim vrstamarada. Radit æe u WPX SSB natjecanju, kao iBARTG RTTY natjecanju. QSL TY1MR iTY2LEO via IK1PMR, TY5WP via PA3EWP,a TY4TW via GM4FDM.

VU4 – Andaman i Nicobar otoèje - Uorganizaciji Indijskoga saveza radioamatera(NIAR) održat æe se na ovom otoèju od 18.do 20. travnja hamfest. U ovom periodu æenekoliko meðunarodnih grupa biti aktivno sovog otoèja. Iz Port Blaira radit æe grupapredvoðena s DL7DF na svim KV opsezima.Oni æe pokušati ishoditi dozvolu za rad veæod 15. travnja. K3LP æe predvoditi drugugrupu. U trenutku dok ovo pišem još se neznaju pozivne oznake niti toèni datumiaktivnosti. Oèekuje se da æe na otoèju u to

vrijeme biti preko 200 radioamatera iz cijelogsvijeta.

HR – Honduras - Antonio, CT1BWW,Javier, HR2J, Lane, KC4CD, Antonio,HR2AHC, Daniel, HR2DMR, i Pedro,HR1PAC, radit æe od 21. do 25. travnja sotoka Tigre (IOTA NA-060) kao HR4T i HQ4T.QSL samo direktno via HR2J.

JT – Mongolija - Nicola, I0SNY, Ernesto,I2FUG, Oscar, IK2AQZ, i Giovanni, IK2JYT,radit æe od 19. travnja do 8. svibnja kao JT1Yiz Ulanbatora i JT0Y iz Oigija. Radit æe nasvim KV opsezima i na 6 metara CW, SSB iRTTY vrstama rada. QSL via I0SNY.

YB – Indonezija - YB1TC predvodi grupuoperatora na DX ekspediciji na otok Simeulue(IOTA OC-NEW). Radit æe s ovog otoka kaoYE6P od 12. do 16. travnja. QSL via YB1TC.Više informacija možete saznati na njihovojweb stranici:

http://dxpedition.orari.web.id/simeulue.

DXCC menadžer Bill Moore, NC1L, javljada se DX ekspedicija na otok Kure (K7C od25. rujna do 5. listopada 2005.) i ekspedicijana Malyj Visotskyj (R1MVC/R1MVW od 15.do 28. studenog 2005.) priznaju za DXCCdiplome.

QSL galerija koja sadrži preko 3100 QSLkartica u 8 zasebnih galerija: 58 ugašenihDXCC entiteta (preko 600 QSL-ki), deset naj-traženijih DXCC entiteta (preko 100 QSL-ki),antarktièke baze (preko 500 QSL-ki) i jošneke možete naæi na web adresi:http://LesNouvellesDX.free.fr. Svoje dojmovei moguæe komentare i prijedloge možeteposlati na e-mail: [email protected].

Interaktivni DX kalendar zasnovan na"425 DX News" možete pronaæi na webstranici: http://www.dxwatch.com/.

DX i QSL infoPiše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU

9A topband lista (raðeni DXCC entiteti, bez “ugašenih” entiteta)

Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno9A7W 177 269 308 289 328 312 328 294 311 26169A1CCY 198 246 310 274 320 300 320 285 294 25479A2EU 155 258 298 276 321 299 316 281 301 25059A5CY 182 230 299 270 321 303 317 291 282 24959A2NO 96 165 261 245 300 270 301 195 267 21009A3SM 90 202 268 220 307 229 297 195 265 20739A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 20349A1CAL 63 183 233 169 320 221 309 202 291 19919A2JK 70 140 204 176 305 240 296 234 281 19469A2F 0 165 234 166 301 260 283 224 283 19169A3JB 86 147 208 183 287 217 288 208 256 18809A5T 55 135 258 85 265 186 263 182 216 16459A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 15819A2QP 18 94 179 127 262 212 247 211 211 15619A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 15159A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 12949A1HBC 99 154 212 62 212 79 218 58 168 12629A3IJ 32 111 156 93 233 88 241 16 223 11939A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 10079A3MN 0 21 59 0 236 114 258 68 230 9869A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 9729A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 9719A2GA 0 48 51 0 75 0 57 0 147 378

Ova lista bit æe povremeno objavljivana u èasopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: [email protected]


DX i QSL info

Prodajem slijedeæu opremu:- linearno pojaèalo za 144 MHz s

3 CX800, izlazne snage 800 W(uz pojaèalo ide i rezervna cijev),

- super transverter 144/28 MHz,izlazne snage 50 W, šumni broj1,35 dB, dinamika +0 dBm,

- transverter 50/28 MHz izlaznesnage 10 W s diodnim mješaèem,

- linearno pojaèalo za 144 MHz sGI7B, izlazne snage 330 W(uz pojaèalo ide i rezervna cijev).

Za sve informacije obratite se namobitel 098/371 208 ili e-mail:[email protected]. Goran Grubišiæ,9A6C.

Prodajem kratkovalnu postaju FT-901DM s multi band FD-4 tvornièkomantenom. Informacije na telefon:048/858-137 ili mob. 098/565-457, JosipKiš.

Prodajem 2 m SSB/CW RIG IC-202(1 200 Kn), antene za 144 MHzCushcraft 13B2N - 13-el. Yagi (700 Kn),vokac 2 m Yaesu FT-23R (800 Kn),transverter 28/144, 10 W, (1 200 Kn),multimode modem PK-232.Info: Mate, 9A4M (044/531-453, 19-21 h).

Prodajem sljedeæe ureðaje:- JRC HF Lin. Amp. model JRL2000

1 KW,- 48 Mosfets-sepp system,- 4 × antenna input,- auto tuner – daljinski – electronic

protection (manual i service book),malo rabljen,

- Yaesu FT 1000 D HF TRX, 250 Ws puno dodatnog; DVR, table mike,interface 232 c - power OPT,tiskana ploèa kompletna s izlaznimtranzistorima,

- KENWOOD 680 S HF, 100 W, TRX12 volta,

- MFJ Verso Tuner V MFJ 989 C sugraðenim Dummy Load 300 vata,

- UKV duo bander Yaesu FT 5200,mobile trx 50 – 5 vata (70 cm…2 m),

- Oscilloscope 200 mhz PhilipsPM 3094, 4 × kanala.

Informacije na telefon 098/1934536,Ante Kraljeviæ, 9A3SU.

Prodajem:- balun FRITZEL FR 1026,1:1,

1 500 W CW i 3 000 W SSB,- linear za 2 m MIRAGE - B - 34,

2 W in, 35 W out,- linear za 2 m ES ELECTRONIC,

10 W in, 35 W out,- antena G5RV HARI, 10 do 40 m,

do 1 kW, duga 15,5 m,- elektronka PHILIPS, QB5/1750,- elektronka EIMAC, 4CX250B,- podnožje za 4CX250B s kaminom,- slušalice AKG, tip K-240 i K -141,

600 oma,- umjetna antena KATHREIN,

K 6226401, 0 do 2 500 MHz, 10 W.Sve navedeno je novo i vrlo povoljno.

Upitati: Kruno Feriæ, 9A2OM, telefon:031/ 213-313, mobitel: 098/ 253-283.

Prodajem:- KV Kenwood TS 520, 180 W,

saèuvan kao nov s novimrezervnim cijevima, sve 200 eura,

- Kenwood DG 5, conter i digitalnidisplej za analogne radiopostaje(org. za TS-520), 100 eura,

- KV Kenwood TS -140, 100 W,interface za paket RTTY,CW konverter i ostalo;sve zajedno 500 eura,

- Kenwood automatski antenatuner AT-250, 300 eura,

- rotator za UKV antene, 60 kg, novi,100 eura,

- ispravljaè 13,8 V/20 A Zetagi,80 eura,

- Yaesu FRG 8800, digitalnikomunikacijski prijamnik,150 kHz …30 MHz, 250 eura.

Kupujem:- UKV predpojaèalo s HF VOX-om,- antenu, kratkovalni set za automobil,- antenu, vertikalnu, multiband.Sve informacije na telefon:

035/363-000 ili mobitel: 098/363-000Milan Mravinac, 9A2HC.

KV-ureðaj TS-50S, mobilni, HF,100W, prodajem. Informacije na tel.098/ 260 870, Neven, 9A5YY

Mali HAM oglasiU ovoj rubrici možete objaviti svojoglas i to posve besplatno. Jediniuvjet je da je sadržaj oglasa HAMnaravi. Oglase šaljite e-mailomna [email protected] ili seosobno javite Ljiljani, 9A5BL, idogovorite naèin dostave.

3W9JR OK1JN3Y0X N2OO5H1C F5TVG5T0JL ON8RA7Q7VB UA4WHXCE6M CE6AMNEX8M IK2QPRFO/DL1AWI DL3APOFO/DL5XU DL3APOFO/DL9AWI DL3APO

JW4GHA LA4GHAKG4SB N4BAATO2FG F6HMJTO2ANT F6HMJ TZ3M F6CXJXF1K N6AWDZD8QD K4QDZD8WX W4WXZD9ATN IZ0CKJ

Call Manager Call Manager

QSL via:

Documents

Radio HRS 2/06