Radionica ﬁMade in BiHﬂ · HMM Grada~ac, Fis Vitez, Kesten Vitez, Luxor Turbe, DI Sanica Sa-nica i Zedex Zenica. Ove kompanije, koje ve} izvoze u EU, pred-stavit }e i mogu}nosti

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Radionica �Made in BiH�

Prezentiran katalog radovaU okviru projekta �Made in BiH�, koji je pokrenula Privre-

dna/Gospodarska komora FBiH, Akademija likovnih umjetnos-ti Odsjek produkt dizajn industrijsko oblikovanje, uz finansijskupodr{ku USAID CCA klaster prerade drveta, ura|en je katalogradova studenata. Radove prikazane u katalogu studenti su izra-dili u sklopu prve radionice u tvornici Nord Ent u Te{nju. Akade-mija likovnih umjetnosti sa ovim studentskim radovima uspje{nose predstavila na ovogodi{njem Me|unarodnom sajmu namje-{taja odrànom u Kelnu. [tand je privukao pa`nju poslovnih lju-di i posjetilaca.

[. A.

U Birmingemu

Na sajmu namje{taja 13 bh.

kompanijaNa Me|unarodnom sajmu namje{taja u Birmingemu, od 21.

do 25. januara, predstavilo se i 13 kompanija drvne industrije izFederacije BiH. Ovo je jedan od ve}ih sajmova namje{taja u svije-tu na kome se preferira proizvodnja masivnog namje{taja. Pred-stavljanje bh. kompanija organizovala je Privredna komora FBiHuz finansijsku podr{ku USAID Klastera za preradu drveta. Za ovajposlovni doga|aj pripremljen je bogato opremljen katalog proi-zvo|a~a koji su bili prisutni na sajmu, kao i ostalih proizvo|a~anamje{taja u FBiH. Na sajmu u Birmingemu predstavili su se Ko-njuh @ivinice, Krivaja Zavidovi}i, Bina Biha}, Dallas Sarajevo,Smr~a Bosanska Krupa, Abnos Buìm, Omda Bosanski Petrovac,HMM Grada~ac, Fis Vitez, Kesten Vitez, Luxor Turbe, DI Sanica Sa-nica i Zedex Zenica. Ove kompanije, koje ve} izvoze u EU, pred-stavit }e i mogu}nosti s ciljem plasmana svojih proizvoda na ovomzahtjevnom trì{tu.

U pripremi

Izrada kataloga

prera|iva~adrveta FBiH

Privredna/Gospodarska komora FederacijeBiH, uz finansijsku pomo} USAID-a CCA klas-ter prerade drveta, radi na pripremi izrade ka-taloga prera|iva~a drveta. Prva faza ovog ka-taloga ura|ena je za 13 kompanija koje pripa-daju klasteru prerade drveta Unsko-sanskogkantona i centralne Bosne. Ova faza katalogaje ura|ena ciljano za posjetu tih kompanija saj-mu namje{taja u Birminghenu UK.

[. A.

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

U pro{loj godini Federacija BiHostvarila je deficit u uvozu hrane odmilijardu i 800 milijuna maraka, araspolaè s oko 400.000 neobra|e-nih hektara zemlje, izjavio je tijekomrasprave o osnovnim vizijama i cilje-vima razvoja poljoprivrednoga se-ktora FBiH potpredsjednik P/GKFBiHJago Lasi}.

Po njegovim rije~ima, to prati~kizna~i da je pokrivenost izvoza uvo-zom hrane jednaka kao {to je bila ti-jekom protekloga rata.

Lasi} je ocijenio kako }e PDV po-gor{ati poloàj poljoprivrednika, sobzirom na to da je na sadni materi-jal, sjemena i za{titni materijal za po-ljoprivredu uvedena porezna stopaod 17 posto, a do sada je bila 0.

�Kako je pro{le godine toga ma-terijala uvezeno oko 98.500,000mjernih jedinica na poreznu stopuod 0, sada }e 17 milijuna dodatnosvaki prozvo|a~ izdvojiti za nabavkutoga materijala�, objasnio je pot-predsjednik Komore.

Pomo}nik federalnoga ministrapoljoprivrede, vodoprivrede i {umar-stva Ahmed Duranovi} kazao je kakoje BiH jedina zemlja u Europi kojanema ministarstva poljoprivrede narazini dràve, te da ga je bilo, BiH bisada mogla raspolagati novcima EU.Duranovi} je istaknuo kako BiH nijeorganizaciono dobro postavljena, teda poljoprivrednici nemaju potporeu obimu koji ima FBiH.

Nada se kako }e usvajanjem fe-deralnoga prora~una za ovu godi-nu biti za poljoprivredu izdvojenotri posto, a dodatna sredstva bi iz-dvojile ùpanije i op}ine.

�Na{a strategija je mogla i}i udva smjera. Jedan je onaj za kojisu se odlu~ile zemlje EU-a, da proi-zvodnjom na velikim povr{inama sminimalnom radnom snagom proi-zvode jeftinu hranu. Odlu~ili smose, s obzirom na trenutnu situacijuu kojoj se nalazi na{a poljoprivre-da, za drugu strategiju, odnosnoda zasijemo {to vi{e povr{ina i dazaposlimo veliki broj radnika kakobi osigurali {to vi{e hrane za do-ma}e trì{te�, kazao je Duranovi}.

Naglasio je da poljoprivredaima dobru perspektivu u Hercego-vini zbog ~injenice da se na otvore-nom prostoru mogu ostvariti tri è-tve.

Dekan Agronomskog fakultetaSveu~ili{ta u Mostaru Jakov Peharkazao je da dono{enje strategijepredstavlja zna~ajan iskorak za ra-zvoj poljoprivrede u BiH.

�Naveo bih zapu{tene vinogra-de u Hercegovini koji su bili nada-leko poznati po proizvodnji kvalite-tnih vina i koji bi kona~no trebalizauzeti mjesto koje zasluùju. Spo-menuo bih i na{e kvalitetne sirevekoje tek trebamo izgraditi u prepo-znatljive brandove�, kazao je Pehar.

M. K.

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VII

Broj 40/41

Januar/sije~anj-februar/velja~a

2006.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska komora

FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

[tampa:

Grafotisak Grude

Besplatan primjerak

BiH je jedina zemlja uEuropi koja nema dràvnoministarstvo poljoprivrede* Pokrivenost izvoza uvo-zom hrane jednaka onoj ti-jekom protekloga rata

U Federaciji BiH

400.000 hektaraneobra|ene zemlje

U vezi sa prijedlogom Zakona ocestovnom prijevozu u FBiH, u Domunaroda Parlamenta FBiH usvojeno jenekoliko amandmana, pa je nu`nousagla{avanje teksta preko Komisije.Odbor Grupacije javnog prijevozaputnika pri Privrednoj/Gospodarskojkomori FBiH, u pro{irenom sastavu,odrào je 02. februara 2006. u Mos-taru hitnu sjednicu kako bi dostavlja-njem svojih zaklju~aka, baziranih nastru~nosti i iskustvu u oblasti tran-sporta, pravovremeno ukazao ~lano-vima Komisije na pogubne posljedi-ce eventualnog usvajanja nekih odpredloènih amandmana.

Pa`nju Odbora izazvao je aman-dman II zastupnika He}o Vahida.

Prihvatanje amandmana na tekstZakona o prijevozu FBiH kojim se de-fini{e da �autobusna stanica pred-stavlja javno dobro op}ine na kojoj senalazi�, od strane Doma naroda FBiHpredstavlja atak na privatnu svojinu ipravo na rad i pruànje usluga.

Uvr{tavanje spornog amandma-na u tekst zakona dovelo bi dràvneinstitucije u situaciju da svojim �de-kretom�, autobusnim stanicama kojesu u vlasni{tvu privatnih kompanija,a u ~iju infrastrukturu su uloènazna~ajna finansijska sredstva, odu-zme pravo na obavljanje djelatnostiza koju su registrirane.

Sve autobusne stanice posluju usastavu pravnih subjekata koji su seregistrirali za obavljanje usluga pu-tnicima i prijevoznicima na autobu-snim stanicama. Predloènim aman-dmanom re~eno je; �Op}ina }e naosnovu javnog natje~aja dodijelitiobavljanje djelatnosti pruànja uslu-ga autobusne stanice po principukoncesije�. Ovaj amandman zna~ida u jednom mjestu ili gradu, i poredve} postoje}e autobusne stanice kojaje registrirana za pruànje usluga pu-tnicima i prijevoznicima, moè biti iz-gra|eno vi{e stanica, od I do IV kate-gorije, i zbog �izvornog prihoda op}i-ne�, radi pove}anja prihoda ubudètu, op}ina moè svim novofor-miranim �stanicama� izdati koncesiju.

Pogubnost usvojenog amandma-na ogleda se i u ~injenici da je odskoro 50 autobusnih stanica u FBiHsamo jedna u vlasni{tvu firme kojanije privatizirana. To je autobusnastanica u Zenici jer firma �Zenica-trans�, koja je vlasnik autobusne sta-nice, jo{ nije privatizirana.

U èlji da ukaèmo na nemogu-}nost primjene navedenog aman-dmana, navodimo nekoliko prakti-~nih primjera:

1. Autobusna stanica Banovi}i,koja je u vlasni{tvu firme �Litvatrans�-Banovi}i, 85% prometa obavlja zapotrebe navedene firma koja je istvarni vlasnik. Primjena spornogamandmana zna~ila bi da Op}inatreba �Litvatrans�-u izdati koncesiju ilioduzeti pravo na pruànje usluga naautobusnoj stanici. Kome je potrebnoda uvo|enjem koncesije, odnosnonaknade za izdatu koncesiju, prou-zrokuje daljnje pove}anje cijena uslu-ga prijevoza.

2. U Mostaru postoje dvije auto-busne stanice koje su u vlasni{tvu pri-vatnih kompanija. Trenutno se u za-padnom dijelu gradi ogroman poslo-vni centar u ~ijem sklopu je i autobu-sna stanica, odobrena od strane na-dle`nih slu`bi grada Mostara. Da liima ikakve ekonomske logike da, po-red postoje}e dvije moderno ure|enestanice, koncesija bude dodijeljena zajo{ dvije ili vi{e autobusnih stanica?

3. Autobusnu stanicu u Travnikukupila je firma iz Slovenije koja se nebavi prijevozom putnika. Na sastankuu Privrednoj komori FBiH, vlasnik fir-me je istakao da bi rado prodao auto-busnu stanicu s tim {to ne bi prodavaozemlji{te oko autobusne stanice, zbog~ega je i kupio, jer na navedenomprostoru namjerava graditi poslovnostambeni centar. Ovo govori o tomeda prihodi koje ostvaruje na autobu-snoj stanici ne mogu pokriti sve tro-{kove. Za{to je Op}ina Travnik proda-vala autobusnu stanicu i da li biop}inske strukture bile sretne da jeponovo preuzmu?

4. Veliki broj autobusnih stanica uFBiH iz prihoda od prodaje autobu-snih karata i peronizacije ne mogupokriti osnovne tro{kove (komunalije iplate uposlenih). Jedina mogu}nostopstanka i funkcioniranja stanice jeste

Grupacija javnog prijevoza putnika FBiH

Autobusne stanice - javna dobra ili ne?

Usvajanje amandmana naPrijedlog Zakona o cesto-vnom prijevozu u FBiH, imalobi negativne posljedice


5

da se ona nalazi u sastavu lokalnogprijevoznika, koji objedinjavanjem vi-{e poslova uspijeva smanjiti tro{koveposlovanja. (Takve primjere imamo uGora`du, Banovi}ima, Kladnju, â-pljini, Kaknju).

Za uvr{tavanje navedenog aman-dmana o autobusnim stanicama ne-ma ni pravnog osnova jer:

1. Zakonom o cestovnom prijevo-zu FBiH ne moè se utvr|ivati {tapredstavlja �javno dobro� op}ine na~ijoj teritorije se nalazi autobusna sta-nica. Odredbama ~lana 2. Zakona ojavnim preduze}ima FBiH (Sl. novineFBiH br. 8/05) utvr|eno je da �djela-tnosti od javnog dru{tvenog interesautvr|uje op}ina, kanton i FBiH, svakou okviru svojih nadle`nosti�.

2. Predmet Zakona o cestovnomprijevozu FBiH ne mogu biti koncesijes obzirom na to da su one detaljnoure|ene Zakonom o koncesijamaBiH, Zakonom o koncesijama FBiH iZakonom o koncesijama kantona.Primjera radi, odredbama ~lana 3.stav 1. to~ka 13. Zakona o koncesija-ma FBiH u predmet koncesija uvr{tenje i javni linijski prijevoz osoba. Trebaista}i da je pomenutim zakonom u~lanu 3. stav 2. regulisano da �Pre-dmet koncesije moè biti i pravoobavljanja djelatnosti komunalnih idrugih javnih slu`bi {to se utvr|ujepropisom kantona�.

3. Treba napomenuti da se javnilinijski prijevoz obavlja u op}inskom,kantonalnom, federalnom, me|uenti-tetskom i me|unarodnom cestovnomprijevozu, te se nadle`nost regulira narazli~itim nivoima dru{tveno politi~kezajednice (op}ine, kantona, entiteta idràve). Zbog toga bi prihvatanjemovog amandmana do{lo do mije{a-nja nadle`nosti u reguliranju pruànjausluga autobusnih stanica.

4. Zakonom o cestovnom prijevo-zu FBiH, ~lanovima 60.-69., jasno jedefinirana uloga autobusne stanice uobavljanju javne funkcije pruànjausluga putnicima i prijevoznicima.^lanom 65. stav 1. definirano je da:�Autobusna stanica mora, pod jedna-kim uvjetima, pruàti svoje uslugesvim prijevoznicima koji u registrira-nom redu vo`nje imaju upisanu tuautobusnu stanicu, a po cjenovniku uovisnosti od kategorije autobusne sta-nice�. Ovim se eliminira bilo kakva

diskriminacija ili povla{teni poloàj bi-lo kojeg prijevoznika.

U cilju stvaranja jednakih uslovaza sve prijevoznike, te onemogu}ava-nja �divljanja cijena� nametnutih odvlasnika autobusnih stanica, u ~lanu65. stav 3. Zakona jasno je definiranoda }e �Ministarstvo, na prijedlog aso-cijacije prijevoznika pri Privre-dnoj/Gospodarskoj komori FBiH, ut-vrditi maksimalne cijene usluga auto-busnih stanica ovisno o kategoriji sta-nice�.

Zakonom o cestovnom prijevozuFBiH, poglavlje VII, Kaznene odredbe,predvi|ene su visoke kazne za vlasni-ke autobusnih stanica koji se nepridràvaju propisanih odredaba.Kao primjer navedimo da je ~lanom93. to~ka 9. predvi|ena kazna od1.500 do 15.000 KM za pravno lice,odnosno od 1.000 do 2.000 KM zaodgovorno lice ako �pruà uslugeauto-stanice bez registrirane djela-tnosti�. Prakti~no, nepridràvanje bilokoje odredbe ovog Zakona, vezaneza rad auto-stanica, za posljedicu imaznatne nov~ane kazne.

Pravilnikom o kategorizaciji auto-busnih stanica definirani su uslovi ko-je autobusne stanice moraju ispunja-vati da bi dobile pravo da pruàjuusluge putnicima i prijevoznicima.

Dosada{nja praksa aktivne har-monizacije odnosa izme|u prijevozni-ka, u okviru Federalne privredne/go-spodarske komore i Federalnog mi-nistarstva prometa i komunikacija, re-zultirala je uvo|enjem reda u ovojoblasti, izjedna~avanjem uvjeta radasvih autobuskih stanica u FBiH, dono-{enjem Pravilnika o kategorizacijiautobusnih stanica, {to je u na-dle`nosti Ministarstva, te, na kraju, ut-vr|ivanjem maksimalnog nivoa cijenausluga autobusnih stanica, ovisno odkategorije koju posjeduju.

Stavljanje rada autobuskih stanicau nadle`nost op}ina dovelo bi do po-novnog haosa koji bi rezultirao otva-ranjem velikog broja �autobusnih sta-nica�, neujedna~enim i, ovisno od pri-jevoznika, visokim cijenama usluga itotalnom neravnopravnom statusuprijevoznika na podru~ju FBiH.

Amandman II Kluba izaslanika hrvatskog naroda

Predloèna izmjena ~lana 9. Pri-jedloga zakona na nazna~eni na~in

je neprihvatljiva iz slijede}ih razlo-ga:

- Obrazloènje uz amandman ni-je adekvatno. Predloèni tekst stava 2.~lana 9. Prijedloga Zakona o cesto-vnom prijevozu u FBiH, istovjetan jetekstu ~lana 7. stav 1. u Zakonu o pri-jevozu u untarnjem cestovnom pro-metu, koji je donesen 1998. godine ikoji je na snazi.

- Trenutno se na cestama FBiH na-lazi vi{e vozila kojima se vr{i prijevozroba za vlastite potrebe, nego vozilakojima se obavlja javni prijevoz. To su,uglavnom, te{ka vozila, {leperi, priko-li~ari, cisterne, dostavna vozila i sli-~no.

- Imaju}i u vidu da su tip vozila ikapaciteti za prijevoz roba za vlastitepotrebe i prijevoznika koji vr{e javniprijevoz ista, za{to bi postojala razlikau {kolskoj spremi za voza~e, koji pro-fesionalno rade u firmama koje vr{eprijevoz za vlastite potrebe i profesi-onalno uposlene voza~e u firmamakoje obavljaju javni prijevoz.

Kao ilustraciju navodimo firme ko-je, po kapacitetima za vlastite potre-be, prema{uju mnoge firme koje vr{ejavni prijevoz, a ~ije profesionalno vo-zno osoblje ne bi trebalo posjedovatiidenti~nu spremu sa ostalim profesi-onalnim voza~ima (�Sarajevska piva-ra�, �Lijanovi}i�, �Coca- cola�, �@elje-zara Zenica�, mnogi rudnici...)

- Ve}i broj ovih firmi obavlja i me-|unarodni prijevoz, za koji voza~i ko-ji obavljaju taj prijevoz, pored uvjetanavedenih federalnim propisima,moraju imati poseban ispit za uprav-ljanje vozilima u me|unarodnomprometu.

Amandman III Kluba izaslanika hrvatskog naroda

^lan 10. Prijedloga Zakona:- Dosada{nja iskustva pokazuju

da su pojedini kantoni donosili svojepropise na osnovu vaè}eg Zakona,pozivaju}i se na njega, ali ti propisi~esto nisu imali nikakvog upori{ta uZakonu, a ~ak su znali biti i u supro-tnosti sa njim.

- Po na{em mi{ljenju, najbitnije jeda se harmoniziraju propisi koji sedonose na podru~jima kantona i dase jedinstveno primjenjuju na podru-~ju cijele FBiH.

F. \IKI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Razmatran je Izvje{taj o radu za2005. godinu i Plan rada za 2006. godinu,zatim Informacija o izgradnji tvornice pa{te-ta u Binjeèvu, a govorilo se i o:

- Izgradnji jedinstvenog sistema uskladu sa evropskim modelom liste Dire-ktiva novog pristupa,

- Skici orijentacionog modela Spora-zuma o funkcionalnoj saradnji i Okvirnogprograma sistemskih istraìvanja BiH.

Izvje{taj o radu u 2005. godini jeocijenjen pozitivno. Za Plan rada za2006. godinu date su sugestije i dopune.

! U okviru organiziranja EKO-BIS-aUSK treba predvidjeti odràvanje temat-skih okruglih stolova, ~ime }e se afirmira-ti uloga i rad Udruènja.

! Prioritet u narednim aktivnostimatreba dati pokretanju inicijativa u rje{ava-nju pitanja ~vrstog otpada, deminiranja isli~no.

! Predvidjeti odràvanje tematskihokruglih stolova po kantonima.

! Plan treba tretirati upravljanje voda-ma, uklju~uju}i za{titu voda i pribliàvanjeovih problema gra|anstvu (na sjedniceOdbora pozivati predstavnike u ~ijoj jenadle`nosti ova problematika).

! Uspostaviti koordinaciju sa kanto-nalnim privrednim komorama, kako bise, na izvjestan na~in, iskoordinirala oko-linska pitanja i uspostavio rad na terenu,odnosno obezbijedio bliì kontakt sa pri-vrednim subjektima.

! U skladu sa prostornim ure|enjemi ~lanovima 99. i 100. Zakona o za{titiokoli{a, koji se odnose na zaklju~ivanjedobrovoljnih sporazuma, inicirati dono{e-nje takvog sporazuma izme|u Komore -UROU i Federalnog ministarstva za oko-li{, za i u interesu privrednika, kako bi naprihvatljiviji na~in izvr{avali svoje zakon-ske obaveze.

! Iz Plana treba isklju~iti uspostavubaze podataka za certificiranje, jer za tonisu stvoreni uslovi, odnosno ne postojilogisti~ka podr{ka.

! Planom predvidjeti edukacije s ci-ljem podizanja okolinskih znanja i vje{tinau privredi i u populaciji �javnosti�, prije

svega, o zna~aju njihove adekvatne pri-mjene i ukupne dobrobiti koju donosi ta-kav pristup.

! [to se ti~e podr{ke CARDS i sli~nimprojektima, traìti preko Evropske komisi-je u~e{}e UROU-a u savjetodavnom smi-slu, naro~ito kad je rije~ o dono{enju pri-jedloga za izmjenu i dopunu legislativekoja se odnosi na segment okolinskogupravljanja, kako bi se eliminisala mogu-}nost da nam budu predloèni zakoni posistemu �copy-paste�.

! Potrebno je zna~ajnije savjetodavnou~e{}e UROU-a prema svim nivoimavlasti - od kantona preko Federacije, pado dràve, kad je rije~ o sistemu okolin-skog upravljanja, a o problemima kojimogu imati uticaja na privredne subjekte.

Prisutni su informirani i o izgradnjitvornice pa{teta �Argeta� u Op}ini Hadì-}i, na osnovu ~ega je Odbor zaklju~io datreba uputiti pismo kantonalnom minis-tarstvu da postupi u skladu sa propisima,s obzirom na to da je izdavanje okolinskedozvole za konkretan slu~aj u njegovojnadle`nosti. To podrazumijeva i traènjena uvid potrebne dokumentacije, postu-panje po ~lanu 36. Zakona o za{titi oko-li{a, koji podrazumijeva i obavje{tavanjezainteresirane javnosti i sli~no. Odboro~ekuje da }e Kantonalno ministarstvoobavijestiti i ovo udruènje, o preduzetimaktivnostima, u skladu sa ~lanom 36. po-menutog zakona.

[to se ti~e ostalih tema, zauzet je stavda:

· Odbor podràva akt Ministarstva zaprostorno ure|enje, gra|evinarstvo i eko-logiju RS, o izgradnji jedinstvenog sistemau skladu sa evropskim modelom liste Di-rektiva novog pristupa, te zaklju~uje da sepismo sli~nog sadràja uputi, ispredUdruènja i Komore, resornim federalnimministarstvima, na dalje postupanje.

· Prof. dr Veselin Trnini} je izvijestio oProjektu �Polazne osnove za izgradnju je-dinstvenog istraìva~kog prostora BiH�,predstavlja zavr{nu fazu globalnog proje-kta ANUBiH - �Pristup osnovama revitali-zacije BiH�, s osnovnim ciljem da se oku-pe doma}i istraìva~ki potencijali (razvije-ne nevladine organizacije sa podru~ja ci-jele BiH), koji }e, preko zaklju~enog spo-razuma o suradnji u okviru Konzorcija,raditi i organizovano pristupati izgradnjijedinstvenog istraìva~kog prostora u BiH.

Sugeri{e se i Udruènju za razvoj oko-linskog upravljanja da bude jedan od po-tpisnika Sporazuma o formiranju Konzor-cija.

Ovaj prijedlog izazvao je polemiku,u smislu da treba nuditi konkretne oblikesuradnje po pojedinim projektima, koji}e vi{e biti u funkciji rje{avanja privre-dnih pitanja, kao {to su npr. transfer no-ve tehnike i tehnologije (BAT), izradekonkretnih projekata, upravljanje emisi-jom polutanata i otpadom i sli~no. Pre-dloèno je da se uradi kvalitetan pro-gram {kolovanja i osposobljavanja -certificiranja odabrane grupe kadrovaza rad u privredi ili resornim ministarstvi-ma na poslovima iz domena okolinskogupravljanja.

Razmatran je i izvje{taj eksperataGeolo{kog zavoda o opasnom kancero-genom ulju koje zaga|uje tlo i vodu uFBiH, koji je objavljen u sredstvima ja-vnog informiranja. Odbor }e zatraìti odFederalnog ministarstva za prostornoure|enje i okoli{ uvid u Elaborat o sana-ciji posljedica piralena i pratiti dalje akti-vnosti.

Mr N. [EHI] - MU[I]

3. sjednica Odbora Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja

Potrebne edukacije o podizanju ekolo{ke svijesti

Tre}a sjednica Odbora Udruè-nja za razvoj okolinskogupravljanja -UROU odràna jeu Sarajevu, 20. decembra2005. godine * Prisustvovali supredstavnici: JP Elektroprivre-da HZ HB Mostar, PK Unsko-sanskog kantona, Agencije�Bios trendQ� Tuzla, JP Elek-troprivreda BiH, Federalnogministarstva prostornog ure-|enja i okoli{a, Coca ColaHBCB-H, CETEOR i ANUBiH

7

U Sarajevu je, 24. januara,odràna sjednica Odbora Udru-ènja reciklaè na kojoj je razmo-treno nekoliko zna~ajnih proble-ma.

Zbog stanja na trì{tu, ozbi-ljne konkurencije dijela doma}ihkompanija u koje je uloèn ino-kapital, nedovoljno kapitala udoma}im kompanijama, zahtjevakorisnika sekundarnih sirovina uBiH i inostranstvu i sli~nih utjeca-ja, procijenjeno je da bi bilo do-bro da kompanije iz FBiH koje sebave sakupljanjem i proizvo-dnjom sekundarnih sirovina, u

narednom periodu, na bazi do-govora, prona|u na~in za objedi-njavanje-okrupnjavanje robnihfondova, kako bi mogli posti}ibolje uslove kod kupaca i pove-}ati svoju konkurentsku sposo-bnost.

U vezi sa uvo|enjem PDV-a os-tala je nedoumica da li su kompa-nije iz ove djelatnosti, kod otkupana malo za gotovinu, obaveznepratiti vrijednost otkupljene robepo svakom evidentiranom prodav-cu, te }e se u vezi s tim, preko Vanj-skotrgovinske komore, postaviti upitUpravi za indirektno oporezivanje.

Razmatrano je stanje i rokoviu vezi sa realizacijom Zakona oupravljanju otpadom, Zakona oza{titi okoli{a, Zakona o za{titizraka i do sada zavr{enih iobjavljenih pravilnika. Konstati-rano je da je, uglavnom, jasno{ta treba ~initi, ali da je stanjepo kantonima i ùpanijama {a-roliko i na razli~itim nivoima pri-mjene.

Analiziran je pregled uvoza iizvoza sekundarnih sirovina za ci-jelu BiH u 2005., kao i bilans za2006. godinu.

F. \.


Odràna sjednica Odbora

Udruènje reciklaè FBiH

PREGLED IZVOZA I UVOZA I - XII/2005.

BILANS ZA 2006. GODINU

8

Ugostiteljstvo i turizam

Odràna XV sjednica

Na XV sjednici Strukovne grupe ugostiteljstva i tu-rizma u P/GKFBiH, odrànoj 19. januara u Mosta-ru, doneseni su zaklju~ci za ~iju realizaciju je po-trebna pomo} federalnih ministarstava trgovine ifinancija. Prihva}en je Izvje{taj o radu 2005. iProgram rada Strukovne grupe za 2006., s mogu-}im dopunama tijekom godine

Date su primjedbe na Prijedlog zakona o turisti~koj djela-tnosti, koje se odnose na ~lanke 21., 22. i 23., {to predstav-lja optere}enje za agencije koje imaju velika potraìvanja.

Nagla{eno je da postoji potreba za certificiranim turisti-~kim vodi~ima, kao i provjera njihovog op}eg obrazovanja.

Jo{ uvijek je evidentan problem neprijavljenih gostiju,kao i neupla}enog novca od ve} napla}ene boravi{ne takse.

Neophodno je i ujedna~avanje obiljeàvanja turisti~kihodredi{ta u cijeloj BiH.

Iz hotelijerstva i turizma se zalaù za agenciju koja bi osi-guravala potraìvanja i pomagala kreditiranjem otkup po-traìvanja.

Kada je rije~ o PDV-u, traì se da P/GKFBiH i ministarstvaza trgovinu i financije FBiH izmijene Pravilnik o primjeni Za-kona o PDV-u, ~lanak 84., stavak 3. (izlazna faktura za turis-ti~ke agencije).

Predloèno je da se pismo iz Turisti~ke zajednice Tuzlaproslijedi nadle`nim ministarstvima u FBiH kao podloga zapromjene u PDV-u.

Na Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti nije bilo primjedbi.Zaklju~ak je da treba puno podzakonskih akata da se obazakona operacionaliziraju.

Prijedlog Zakona o razvoju male privrede jednoglasno jeprihva}en.

Traì se i formiranje doma}e banke za servisiranje razvo-ja male privrede i poduzetni{tva.

D. B.

Strukovna grupa trgovine

Neophodno softversko

rje{enje za vo|enjetrgova~kih knjiga

Na XV sjednici Strukovne grupe trgovine,odràne 26. januara u Mostaru, prihva}en jeizvje{taj o radu za 2005. godinu, kao i Pro-gram rada za 2006. godinu, uz raspravu okretanjima u trgovini u proteklom periodu

Privredna/Gospodarska komora FBiH trebala bi sta-viti na dnevni red trgovinu i preko svojih tijela traìti ra-zrje{enje problema u ovoj grani privrede.

Zavr{ni ra~uni trgovine, jo{ od prije dvije godine, go-vore da ova djelatnost treba pomo} dràve jer se poslu-je s gubicima. Prodor stranih trgova~kih lanaca stavljadoma}u trgovinu u nezavidan poloàj.

Zaposlenost je zna~ajna, a osobni dohoci su najniì uFBiH i u 2005. godini u ovoj djelatnosti iz koje se puniprora~un dràve, koja se mora pobrinuti da trgovina imaozbiljan tretman u programiranju budu}eg razvoja. Stra-tegija razvoja forsira uvozno-izvoznu komponentu, a za-nemaruje doma}e trì{te.

Pomo} bi se ogledala u programiranju razvoja trgo-vine i njenim povezivanjem sa doma}im proizvo|a~ima,a potro{a~ima bi se nudilo doma}e.

Osje}a se potreba za formiranjem �agencije za osi-guranje i otkup potraìvanja�, zbog visokih potraìvanjaod kupaca i primjene Zakona o PDV-u.

Od P/GKFBiH se zahtijeva da se uklju~i u storniranjePravilnika o obliku, sadràju i na~inu vo|enja trgova~kihknjiga (�Slu`bene novine FBiH�, br. 26/05 i 60/05), ~ijaje primjena trebala po~eti od 01. 11. 2005. godine, apomaknuta je na po~etak 2006. Kako je primjena PDV-a po~ela, ne postoji potreba za trgova~kom knjigomtrgovine na veliko. Da apsurd bude ve}i, Pravilnikom sezahtijeva ru~no vo|enje trgova~ke knjige.

Zbog toga je neophodno softversko rje{enje za trgo-va~ke knjige koje bi ponudila ministarstva trgovine i fi-nancija u FBiH, a tro{kove bi dijelom snosila i trgovina.

Dràva bi trebala provoditi zakone, a ne prolongiratirokove za njihovu primjenu.

Ako postoje mogu}nosti, trebalo bi formirati kreditnefondove sa povoljnim kamatnim stopama za premo{}i-vanje likvidnosti u prvoj godini uvo|enja PDV-a.

Zakon o razvoju male privrede prihva}en je jedno-glasno, uz primjedbu da bi trebalo formirati i banku zarazvoj malog i srednjeg poduzetni{tva.

D. BANDI]


Razmatraju}i efekte primjene Zakona o PDV-u, kao isagledavaju}i mogu}e posljedice, veleprometnici lijekova ifarmaceutskih proizvoda konstatovali su da su se uvo|e-njem PDV-a uvjeti, realno, najvi{e pogor{ali za ovu grupa-ciju unutar bran{e prometa lijekova. Jedinstvenog su mi{-ljenja da }e propisana stopa PDV-a od 17 odsto sigurnoveleprometnike dovesti u jo{ nepovoljniji poloàj. Velepro-metnici lijekova }e prilikom uvoza, pored unaprijed pla}a-nja carine, garancijskih i ostalih tro{kova, morati pla}ati iPDV. Imaju}i u vidu fakti~ku nelikvidnost kupaca, u praviluzdravstvenih ustanova, te ka{njenje u pla}anju, velepro-metnici }e postati jo{ nelikvidniji {to }e sigurno proizvestinesta{ice lijekova. Ovo je oblast koja zahtijeva ispunjava-nje posebnih uvjeta prostora, opreme i kadrova koje mo-raju ispunjavati veleprometnici lijekovima, {to, ina~e, go-vori o velikim ekonomskim izdacima u bavljenju ovom dje-latno{}u.

Stoga je, po{tuju}i i shvataju}i socijalni status stano-vni{tva, Udruènje uputilo dopis ministru zdravstva FBiH sprijedlogom da se lijekovi, ortopedska pomagala, medi-cinska oprema, medicinski potro{ni materijal, konci i me-dicinska sredstva oporezuju nultom stopom.

Veleprometnici su slo`ni i predlaù slobodno formira-nje cijena, jer je ovo jedina oblast u kojoj je ograni~enamarà. Predlaè se i utvr|ivanje referalnih cijena lijekova.

Udruènje je vi{e puta traìlo poja{njenje Zakona o ja-vnim nabavkama koji nije dovoljno usagla{en sa Zako-nom o lijekovima, pa dodatno stvara nered i anarhiju natrì{tu, jer pojedine ustanove, bez obzira na nejasno}e, ra-spisuju tendere i dovode u neravnopravan poloàj regis-trovane i neregistrovane veleprometnike. U vezi sa ovim sui rokovi pla}anja koji se navode u tenderima, npr. 210 da-na, ali se i oni ne po{tuju, pa se de{ava da ve}i potro{a}iduguju i do jednu godinu. Smetnja je {to se traì garanci-ja za isporuku od dobavlja~a, a nema garancije u kojemroku }e se izvr{iti isplata. Zbog konkurencije na trì{tu do-bavlja~i ne koriste zakonom predvi|ene mogu}nosti, npr.

tu`ba, a i to je dug period za naplatu ovih potraìvanja. Pi-tanje usagla{enosti Zakona o javnim nabavkama BiH i Za-kona o lijekovima FBiH treba hitno rije{iti, tj. izuzeti ekspli-citno lijekove iz Zakona o javnim nabavkama.

Raspravljaju}i o propisima koji reguli{u ispunjavanjeuvjeta za rad veleprometnika lijekovima, konstatovano jeda je, 31. 12. 2005. godine, istekao rok za dobijanje odo-brenja za rad. S obzirom na pojavu sive ekonomije uoblasti prometa lijekovima, Udruènje insistira na doslje-dnom po{tivanju i provo|enju zakona i podzakonskih aka-ta o dobivanju odobrenja za rad. Izri~ito se zahtijeva po-{tivanje propisa o stavljanju lijekova u promet.

Udruènje Ministarstvu zdravstva FBiH predlaè kaonu`no dono{enje zakona o lijekovima na nivou BiH, formi-ranje agencije za lijekove na nivou BiH. Na ovaj na~in bise, ako ne potpuno, a ono dobrim dijelom, uredilo jedin-stveno trì{te lijekova u BiH.

Neusagla{enost propisa o lijekovima u FBiH i RS one-mogu}ava provo|enje bilo kakvih mjera u oblasti cijena.

Udruènje predlaè ministru zdravstva da razmotri svenavedeno i da ih pismeno obavijesti o svom stavu i pre-duzetim aktivnostima.

M. IDRIZOVI]

9

Veleprometnici lijekovima i farmaceutskim proizvodima

Zbog PDV-a moglo bi biti nesta{ice lijekova

Udruènje/Udruga veleprometnika lije-kovima i farmaceutskim proizvodimaP/GKFBiH, na sjednici odrànoj 17. janu-ara, razmatralo je: efekte primjene Zako-na o porezu na dodatu vrijednost, primje-nu Zakona o javnim nabavkama i primje-nu propisa o ispunjavanju uvjeta za radveleprometnika


10

U organizaciji Gospodarske zbornice Slove-nije, u saradnji sa Ambasadom Velike Britanije uLjubljani, poslije godinu i pol zavr{ena je u Por-toroù Evropska akademija za uposlenike komo-ra zapadnog Balkana.

Kao rezultat znanja i iskustava ste~enih uprethodnom periodu, predstavnici komora Srbijei Crne Gore, Makedonije i BiH prezentirali susvoju strategiju u procesu pridruìvanja Evrop-skoj uniji. Sve komore su kao osnovni cilj utvrdi-le pove}anje konkurentnosti privrednih subjeka-ta kroz prestrukturiranje, upoznavanje sa poslo-vanjem i standardima u EU, reorganizaciju ko-morskog sistema koji }e omogu}iti ve}u pomo}privrednim subjektima u procesu pridruìvanja i

sticanje jo{ ve}e reprezentativnosti ko-morskog sistema u zemljama u~esni-cama Akademije.

Zavr{nom modulu prisustvovalisu, pored u~esnika Akademije, pred-sjednik i potpredsjednik Gospodarskezbornice Slovenije, ambasador VelikeBritanije u Ljubljani, ambasador BiH uSloveniji, te eksperti i stru~njaci za po-jedine oblasti koji su kao predava~iu~estvovali u realizaciji programaAkademije.

Akademija je ocijenjena kao us-pje{na i svim u~esnicima su dodijelje-ne diplome koje su ocjena ste~enihznanja i iskustava tokom proteklogperioda.

Seminar

O generalnimna~elima WTO-a

U saradnji sa Projektom tehni~ke pomo}i EU TDI i Mi-nistarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,Privredna komora FBiH organizovala je seminar o statusuBiH u pristupanju WTO-u, kao i Sporazumu o poljoprivre-di. Prvi je odràn u prostorijama PKFBiH, u Mostaru.

Bio je posve}en generalnim na~elima WTO-a i statu-su BiH u pridru`vanju u oblasti poljoprivrede. Predava~isu bili eksperti EU TDI mr. Christopher Broxholme i Pa-trick Murphy.

�BiH bi ulaskom u WTO stekla pravo izvoziti na ino-zemna trì{ta, skupa s ostalim ~lanicama i to pod povo-ljnijim uvjetima, ~ime bi znatno doprinijela razvoju svoggospodarstva�, izjavio je predstavnik Ureda inicijativeEU za izgradnju kapaciteta za razvoj trgovine i privla~e-nje stranih investicija u BiH Crristopher Brohholme.

U ovom trenutku ove teme su va`ne za doma}e proi-zvo|a~e u BiH, kao i za administraciju na svim nivoima,te je seminar bio od koristi i za sve u~esnike.

M. I.

Za uposlenike komora zapadnog Balkana

Zavr{ena Evropska akademija


11

Za Radio �Deutsche Welle� (DW)o novoj web stranici, koja tematiziraevropske integracije i proces pridru-ìvanja BiH Evropskoj uniji govori Mi-ra Idrizovi} iz P/GKFBiH.

DW: Otkuda ideja da se po-~ne sa Internet stranicom o Evro-pskoj uniji i bh. integracijama uUniju?

Idrizovi}: Moram re}i da je ve}poznato da je BiH u fazi pripremaza potpisivanje Sporazuma o stabi-lizaciji i pridruìvanju EU. Cilj namje da polako po~nemo priprematina{e ~lanove i poslovne subjekte,preduze}a, da shvate koje su to fa-ze kroz koje moraju pro}i privrednisubjekti kod prihvatanja standardai pravnih okvira EU.

DW: Kako je izdiferenciran sa-dràj va{e stranice?

Idrizovi}: Za po~etak, prvo èli-mo upoznati na{e ~lanstvo i sve onekoji posje}uju na{u stranicu sa osno-vnim institucijama EU. Zatim, po~elismo sa zakonodavstvom EU, ali kojese isklju~ivo odnosi na privredu, pasmo dali pregled direktiva. Dakle,dali smo novi pristup EU, dali smopregled {ta je to globalni pristup uEU itd. Po{to smo dobili od na{e Di-rekcije za evropske integracije (DEI)dokument kojim se precizno definirapregovaranje i pristupanje EU, {ta ta-~no ti pojmovi podrazumijevaju sa

osvrtom na zakonodavstvo, da bi na-{i ~lanovi shvatili koji je teret na na-{em pregovara~kom timu prilikompregovora o stabilizaciji i pridruìva-nju EU.

DW: Kome je namijenjena In-ternet stranica o Evropskoj uniji?

Idrizovi}: Prvenstveno ~lanovimaPrivredne/Gospodarske komore Fe-deracije BiH, odnosno svim privre-dnim subjektima u BiH. Naime,P/GKFBiH je asocijacija privrednihsubjekata sa podru~ja FBiH. Me|u-tim, to ne sprije~ava i ostale privre-dne subjekte, pravna lica da se upo-znaju sa sadràjem na{e stranice.Sve {to je za nju korisno preuzima-mo. Ve} nam se javlja odre|eni brojna{ih privrednih subjekata, bilo ~la-nova ili onih koji nisu ~lanovi, jer suzainteresirani za pojedina saznanjao standardima i pravnom okviru EU.

DW: Iako je stranica tek zaì-vjela, imate li podatke o posje}e-nosti?

Idrizovi}: Jo{ nemamo, ali ve}i-na sredstava informiranja, i {tampa-nih i elektronskih, ve} je objavila ovuna{u aktivnost, ve} su i auditorij upo-

znali sa sadràjem na{e stranice, ta-ko da planiramo nakon tri mjesecapunjenja ove stranice izvr{iti analizuposje}enosti i preko anketnog upitni-ka spoznati mi{ljenje ~lanica o ovojna{oj aktivnosti.

DW: Stranica se realizira u okviruP/GKFBiH. Postoji li u RepubliciSrpskoj sli~na online prezentacija?

Idrizovi}: Mislim da ne postoji sli-~na, ali ima dio informacija koje seodnose na EU, ba{ zato {to je aktualan mo-ment upoznavanja cjelokupnog gra|an-stva, stanovni{tva, BiH sa tim procesom.

DW: Na odre|eni na~in bavite seevropskim integracijama i pridruìva-njem BiH Uniji. Kada Vi Bosnu i Her-cegovinu vidite kao punopravnu ~la-nicu Evropske unije?

Idrizovi}: To je te{ko odgovoriti.Mislim da su ovo prvi po~eci, ali akopitate mene osobno, ja mislim ne-gdje najprije 2017. godine.

Pomenula bih da smo se uvezalisa Direkcijom za Evropske integraci-je (DEI) i postigli sporazum da poku-{amo zajedni~kim snagama olak{atiprivrednim subjektima ovaj tranzicij-ski period do pridruìvanja.


Evropska unija

O novoj web stranici na �Deutsche Welle�

Radio �Deutsche Welle�prepoznao je zna~aj za pri-vredu FBiH novosti na webstranici Privredne/Gospo-darske komore FBiH podnazivom �Evropska unija�.Tim povodom u cijelostiprenosimo intervju pod na-zivom BiH blià Evropi


Za ispunjenje uslova iz ~lana 5.pomenute odluke, USAID-LAMP je fi-nansirao realizaciju projekta �Uspos-tava HACCP - sistema u uzgoju, dis-tribuciji i isporuci ribe�. Projekat jerealiziran od maja do kraja 2005.godine. Namjenska bespovratnasredstva dodijeljena su Grupacijiproizvo|a~a ribe i riblje mla|i Privre-dne/Gospodarske komore FBiH(osam ribogojili{ta) i Grupaciji ulov ipromet ribe Privredne komore RS (se-dam ribogojili{ta). U projektu jeu~estvovalo 15 preduze}a - ribnjakaiz BiH:

! RIZ KRAJINA d.o.o. Biha},! RIBA NERETVA d.d. Konjic,! SALMON d.o.o. Ljubu{ki,! LAKS d.o.o. Mostar,! ANCORA COMMERCE d.o.o.

Neum,! KARAKA MARICULTURE-COM-

PANY d.o.o. Neum,! TIP DEKORATIVA d.d. Prozor-

Rama,! RIBOGOJILI[TE d.o.o. Bugoj-

no,! SLAPOVI d.o.o. Krupa na Vrba-

su,! TROPIC RIBARSTVO a.d. Banja

Luka,! AD RIBNJAK Prnjavor,! AGROIMPEX d.o.o. Banja Luka

PJ Barda~a,! BUTREX RIBARSTVO d.o.o. Tre-

binje,! RIBARSTVO d.o.o. Bosanski

Brod,! Preduze}e za ribarstvo SANI-

ÂNI a.d. Prijedor.

Obuku je vodio �Q Project�d.o.o. iz Sarajeva, a realizacija seodvijala u ~etiri faze:

! Edukacija i snimanje higijen-skih uvjeta i procesa u svim klju~nimorganizacijama (pojedina~no za sva-ki ribnjak);

! Izrada HACCP planova: dija-gramiranja toka procesa, dokumen-tiranje i usagla{avanje �Analize iocjenjivanje opasnosti i utvr|ivanjekriti~nih kontrolnih ta~aka (CCP)�,dokumentiranje i usagla{avanje�Nadzora u kriti~nim kontrolnim ta-~kama�;

! Izrada uputstava standardnogsanitacijskog operativnog programai uputstva za preventivnu njegu i za-{titu ribe;

! Interna verifikacija HACCP.Cilj ovih aktivnosti jeste priblià-

vanje Evropskom udruènju - EURO-FISH i stvaranje uvjeta za izvoz ribena evropsko trì{te. Realizacijom Pro-jekta ostvarene su pretpostavke zaispunjenje uslova iz ~lana 5. �Odlukeo veterinarsko-zdravstvenim uvjetimakoje moraju ispunjavati objekti za uz-goj, proizvodnju, promet i stavljanjeu promet ribe i proizvoda od ribe, terakova i proizvoda od rakova�, a dabi se ispunili svi zahtjevi potrebno jesa Uredom za veterinarstvo BiH ko-ordinirati dalje aktivnosti na izradi idono{enju metodologije za zvani~nuverifikaciju HACCP - sistema.

Odràvanje uspostavljenogHACCP - sistema zahtijeva u nare-dnom periodu investiranje u eduka-ciju HACCP - timova i svih uposlenih,

kao i u infrastrukturu, {to se moèefikasnije realizirati na nivou Grupa-cije proizvo|a~a ribe i riblje mla|i,nego pojedina~no.

Krajem decembra 2005. godinesvim u~esnicima u ovom projektu do-dijeljeni su certifikati - kojim se pot-vr|uje da su uposlenici u ribogojili{ti-ma, u saradnji sa USAID - LAMP, us-pje{no obavili trening �UspostavaHACCP - uspostava sistema u uzgo-ju, distribuciji i isporuci ribe�.

M. ME[ANOVI]

Standard sigurnostihrane

HACCP zaustavlja

izvoz iz BiHOd po~etka godine zemlje EU

primjenjuju standard sigurnosti hraneHACCP, {to }e predstavljati problem BiHizvoznicima koji ne udovoljavaju tomme|unarodnom standardu kvalitete

U Republici Srpskoj samo su ~eti-ri preduze}a (banjalu~ki Adria M,Golden metro, bijeljinski Spektardrinka i Mlijekoprodukt iz KozarskeDubice) dobila potvrdu za taj stan-dard kvalitete, a u Federaciji BiH sa-mo Klas iz Sarajeva i Ledo iz îtluka.Prema podacima V/SKBiH, pro{lo-godi{nji uvoz prehrambenih proizvo-da u BiH iznosio je 378 miliona eura,dok je izvoz bio 105 miliona eura.

S novim propisima zemalja EUsmanjiti }e se bh. izvoz u ovoj godini.

�Odlukom o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima koje morajuispunjavati objekti za uzgoj, proizvodnju i stavljanje u promet ri-be i proizvoda od ribe, te rakova i proizvoda od rakova� (�Slu`be-ni glasnik BiH�, broj 5/04) ~lanom 5. je propisano da svi objekti�moraju imati program odre|ivanja vlastitih kriti~nih ta~aka za-ga|enja, koji se sastoji od: HACCP i SSOP programa, te programedukacije zaposlenih GMP�

Realizirani projekti

Stvaranje uvjeta za izvoz ribe


Direktoru Kantonalne veterinarskestanice Sarajevo Josipu Krasnom za-mjenik direktora Instituta za akredita-ciju BiH Milo{ Markovi} uru~io je cer-tifikat BAS EN ISO/IEC 17025. �Ovoje prva akreditacija laboratorije u po-dru~ju pregleda i ispitivanja ìve`nihnamirnica u BiH koja je uspje{no pro-{la sve faze ocjenjivanja u skladu saevropskim i bh. pravilima akreditira-nja�, kazao je Markovi} i dodao da jeInstitut posebno zadovoljan stepenomobu~enosti osoblja, kvalitetom i kom-pletno{}u opreme, {to je dobra ga-rancija za uspje{an rad laboratorije.Direktor Kantonalne veterinarske sta-nice Sarajevo poru~io je gra|animada je njihovo zdravlje, kada su u pita-nju ìve`ne namirnice, �u sigurnim ru-kama�, jer ne}e biti nikakve opasnos-ti da se konzumira ono {to bude ispi-tano u ovoj laboratoriji. �Sarajevo jesada u poziciji da ravnopravno radikao i ostali, sli~ni laboratoriji {irom

Evrope�, kazao je Krasni.Sva ispitivanja namirnica se obav-

ljaju na na~in kojim se ispunjavaju zah-tjevi me|unarodnog standarda ISO17025 i zadovoljavaju potrebe klijena-ta, dràvnih organa i Instituta za akredi-tiranje BiH. Ukupno je akreditirano 39ispitnih metoda, od ~ega je 11 mikrobi-olo{kih, 22 hemijske i {est imuno-en-zimskih kojim se utvr|uje prisustvo pa-togenih bakterija, plijesni i gljivica, terezidua: antibiotika, kemoterapeutika,hormona, pesticida, mikotoksina i ba-kterijskih toksina u poljoprivrednim i i-votinjskim proizvodima, hrani i pi}u, testo~noj hrani. Ove godine laboratorij jeuspje{no implementirao i vi{e kompetiti-vnih imuno-enzimskih metoda za detekci-ju, izuzetno opasnih po zdravlje reziduamikotoksina (aflatoksina i ohratoksina).Laboratorij je u svom radu neovisan i ni-ko ne moè uticati na neovisnost prosu|i-vanja rezultata ispitivanja i integriteta uvezi sa njegovom djelatno{}u i ispitiva-njem.

BAS EN ISO/IEC 17025

Prvi certificirani laboratorij za ispitivanja

namirnica

Ukupna proizvodnja {umskihsortimenata u Federaciji BiH, od ja-nuara do novembra 2005. godine,u odnosu na isti period 2004., ma-nja je za 159.000 kubnih metara ili7,5 odsto. Prema podacima Federal-nog zavoda za statistiku, proizvodnjasortimenata od ~etinara je manja za116.000 kubnih metara, a proizvo-dnja sortimenata od li{}ara za42.000 kubnih metara. Ukupna pro-daja {umskih sortimenata u FBiH odjanuara do novembra, u odnosu naisti period godinu ranije, manja je za145.000 kubnih metara ili sedamodsto. Prodaja sortimenata od ~etina-ra manja je za 84.000 kubnih meta-ra, a prodaja sortimenata od li{}araza 55.000 kubnih metara.

U FBiH

Smanjena proizvodnja i

prodaja {umskih

sortimenata

Prvi ISO certifikat za obavljanje mikrobiolo{kih i kemijskih ispitiva-nja ìve`nih namirnica u BiH uru~en je Mikrobiolo{ko-hemijskomlaboratoriju za ispitivanje namirnica Kantonalne veterinarske stani-ce Sarajevo

Kako agroindustrijski sektor uvesti u i-vot? Kako proizvoditi kvalitetnu hranu pri-hva}enu na doma}em i inotr i{tu, pobolj-{ati vanjskotrgovinsku bilansu, osiguratistandard poljoprivrednim proizvo|a~ima,stvoriti uvjete i dati doprinos ulasku WTO iEU?

Sve su ovo pitanja koja se name}u ka-ko bi poljoprivredna proizvodnja u nare-dnom periodu dobila svoje mjesto u ra-zvoju koje joj i pripada. Stoga se name}ei hitnost iznalaènja strategije razvoja po-ljoprivrede.

Razvoj poljoprivrede i sektora hrane ucjelini na prostoru Federacije BiH od2006. do 2010. godine prezentiran je uMostaru. Strategiju razvoja prezentirao jeprof. dr. Vjekoslav Selak, sa predstavnici-ma Poljoprivrednog fakulteta i Instituta izSarajeva, Agronomskog fakulteta i Institu-ta iz Mostara, te Federalnog ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

Prijedloge i primjedbe iz rasprave Ra-dna grupa }e ugraditi u Srednjoro~nu stra-tegiju razvoja poljoprivrede u FBiH od2006. do 2010. godine.

M. M.

Od 2006. do 2010. godine u FBiH

Srednjero~na strategija razvoja agrara

Vije}e ministara BiH

Za{tita mlinskeindustrije

Vije}e ministara BiH je usvojiloPravilnik o posebnim uslovima evi-dentiranja i obiljeàvanja bra{nakoje se proizvodi i stavlja na trì{te,koji je predloìlo Ministarstvo vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosaBiH. Dono{enjem ovog pravilnikaèli se uvesti red u ovoj oblasti, efi-kasnije za{tititi doma}i proizvo|a~iiz mlinske industrije koji posluju uskladu s propisima i suzbiti siva eko-nomija. Pravilnikom se ure|uje na-~in i postupak evidentiranja i obilje-àvanja evidencijskim markicamabra{na koje se prozvodi i stavlja natrì{te, uvozi ili izvozi, zatim oblik isadràj evidencijske markice, na-knada tro{kova izrade, na~in njiho-vog izdavanja, te vo|enje evidencijeo izdatim i iskori{tenim markicama.


Zajedni~ki ciljeviZemlje zapadnog Balkana i su-

sjedne zemlje u Evropskoj uniji dijeleisti vazduh, iste rijeke i ista mora. Po-{tovanje prirodne okoline je pre-duslov zdravlja svih u regionu. Ra-zborito vo|ena politika i praksa o~u-vanja i upotrebe prirodnih resursamoè da obezbijedi bolji ìvot budu-}im generacijama.

Osim {to je rezultat direktna ko-rist za region, kao {to je npr. reduko-vanje zaga|enja, politika podstica-nja odrìvog razvoja pomo}i }e ze-mljama zapadnog Balkana da krenuputem evropske integracije. Pobolj-{ana briga za prirodnu okolinu u sis-temu transporta, takmi~enja, za{titepotro{a~a ili regionalni razvoj, je na-~in da ove zemlje uspje{no koristestandarde evropske porodice kojojèle da se pridruè. U isto vrijeme,region predstavlja jedinstveno stani-{te sa svojim pje{~anim dinama, es-tuarijima, lagunama, ritovima i {u-mama, a svrha o~uvanja ovih priro-dnih resursa ne ti~e se samo regionanego i ostatka Evrope, kao i svijeta ucjelini.

Raspodjela pomo}iEvropska unija je potro{ila 113

miliona eura od 2000. do 2004. go-dine kao pom} razvoju politike za{ti-te prirodne okoline i infrastrukture uAlbaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvat-skoj, biv{oj Jugoslovenskoj RepubliciMakedoniji, te Srbiji i Crnoj Gori. Ve-}i dio pomo}i dodijeljen je u sklopuprograma EU poznatog kao �Pomo}Zajednice za obnovu, razvoj i stabili-zaciju� - CARDS - uz obavezu dodje-le 4,65 milijardi eura izme|u 2000. i2006. godine.

IzazoviOdrìvi razvoj kojeg ~ini su{tina

politike EU, a temelj je i ravnoteè ra-zvoja {irom svijeta, moè da se pos-tigne samo ako se na odgovaraju}ina~in pristupa pitanjima o~uvanjaprirodne okoline. Ali, planiranje za-{tite prirodne okoline nije do sada bi-lo u prvom planu politika zemalja

zapadnog Balkana. Zanemarivanjerazmatranja za{tite prirodne okolineostavilo je mnoge oìljke, i vidljive inevidljive kada je stopa zaga|enjavisoka, ne radi se samo o privrednimili estetskim pitanjima, nego i o ozbi-ljnoj prijetnji zdravlju.

Na primjer, sve dok ovce pasuzatrovanu travu oko napu{tenih in-dustrijskih zona, postoji rizik za sva-koga ko se hrani njihovim proizvodi-ma. Nedostatak efikasnog planira-nja urbanizacije omogu}ava ilegalnugradnju koja se {iri oko gradova.Neefikasnost u provo|enju politikeza{tite prirodne okoline dovodi doerozije tla i {tete u oblasti agrara.

Potrebno je da zemlje regionaobrate pa`nju na pitanja za{tite pri-rodne okoline prije nego {to se situ-acija pogor{a. Ali, ~esto im nedosta-ju kapaciteti, pregled stanja, priku-pljanje podataka ili kapaciteti da ar-tikuli{u i primijene savremene propi-se. U ovom regionu, procedure i dis-cipline kojima se podsti~e odrànjeprirodne okoline ~esto su novi i ne-poznati koncepti.

Odgovor Evropske unijeEvropska unija je, uglavnom, u

sklopu programa CARDS, obezbije-dila pa`ljivo ciljanu pomo} kako bi

zemlje regiona utvrdile najefikasnijena~ine suo~avanja sa tako velikimizazovima kakve predstavljaju za{titaprirodne okoline i odrìvi razvoj.

Mada se pomo} sastojala u fi-nansiranju, to je samo dio pristupaovim pitanjima. Izazovi kao {to surje{avanje pitanja odlaganja sme}atraè vi{e od opreme - obuka vezanaza kori{tenje i odràvanje te opremejednako je zna~ajna kao i obezbje-|enje zakonskog okvira za ovuoblast.

Pobolj{avanje za{tite prirodneokoline u regionu podjednako traìstru~no upravljanje i promjenu stavakao i finansiranje. Upravo u tomejeste zna~aj iskustva koje je EU steklaunutar svojih granica, naro~ito u ra-du sa novim zemljama ~lanicama izcentralne i isto~ne Evrope. Dogovo-reni su ciljevi kako u vezi sa razrje{a-vanjem urgentnih problema tako ipostepenog prihvatanja i postupanjapo standardima EU.

Pobolj{avanje provo|enja politi-ke za{tite prirodne okoline i kori{te-nja prirodnih resursa zavisi od ja~a-nja institucija - utvr|ivanja da se za-koni primjenjuju i imaju efekta, pod-sticanje sistema nadziranja i inspe-kcije stepena zaga|enosti, i boljeplaniranje u gradovima i na regi-onalnom nivou, tako da fizi~ka ula-ganja budu efikasna.

Svrha pomo}i EU jeste da se fo-kusira na aktivnosti od realnog zna-~aja. Dok studije o stepenu zaga|e-nosti i strategijama odlaganja~vrstog otpada mogu da budu vaàndio planiranja, pobolj{anja u opera-cionalizaciji vo|enja politike za{titeprirodne okoline, uglavnom, dolazeod posebnih ulaganja u infrastruktu-ru u svakoj od op{tina ili preduze}a,posebno.

Prakti~na pomo}Urgentna pa`nja je posve}ena

�àri{tima� koja predstavljaju direk-tnu prijetnju - poput lokalne konta-minacije uzrokovane prisustvom te-{kih kovina i drugih sporednih pro-dukata zastarjelih industrija. Zbog

Evropska unija i zapadni Balkan

Prirodna okolina i resursiEU je za ~etiri godine po-tro{ila 113 miliona eura zapomo} razvoju politike za-{tite prirodne okoline i in-frastrukture u zemljamaBalkana * Rje{avanje pro-blema odlaganja sme}atraì vi{e od opreme - obu-ka vezana za kori{tenje iodràvanje te opreme je-dnako je zna~ajna kao iobezbje|enje zakonskogokvira za ovu oblast

15

lo{eg rukovanja proizvodnim postro-jenjima, tlo je ispunjeno opasnimkoncentracijama hemikalija, ugroà-vaju}i i ljude i ìvotinjski svijet u ne-posrednom okruènju, a istovreme-no predstavljaju prijetnju podzemnimvodama i rijekama. Dodijeljenimsredstvima omogu}ene su hitne po-pravke, u sklopu programa �quick-start� kojima su osigurani fondovikako bi se privukla pa`nja banaka,me|unarodnih finansijskih institucijai nevladinih organizacija. Vladamaje pruèna pomo} u provo|enju re-formi zakonodavstva kako bi se san-kcionisali takvi vidovi zaga|enja.

Dugoro~na rje{enja su obezbije-|ena podsticanjem rada ministarsta-va, kako bi djelovala u pravcu po-bolj{avanja kvalitete vode, reduko-vanja zaga|enja zraka i pobolj{ava-nja politike odlaganja otpada. Ovogra|enje institucija odvija se u formipoduke i prate}e podr{ke u vidu ula-ganja, stvaranja zakonskog okvirakojim bi bila obuhva}ena sva predu-ze}a, i privatna i dràvna, i kojim bise omogu}ilo uspje{no sankcionisa-nje prekr{ilaca zakona o za{titi priro-dne okoline.

EU je uklju~ena u podu~avanjeosoblja manjih banaka i lokalnih or-gana vlasti o tome kako nabaviti, po-suditi i nadzirati upotrebu novca zaprojekte o za{titi prirodne okoline, ~i-me se regionu pomaè da obezbije-di kredite institucija poput Evropskebanke za obnovu i razvoj. Ovo stru-~no usavr{avanje na lokalnom nivoupostalo je neophodno kako bi sepremostio jaz nastao kada su zemljeprestale da se oslanjaju na sve ma-nje donacije humanitarne i urgentnepomo}i, a privreda okrenula nezavi-snosti.

Imaju}i u vidu da je regionalnasaradnja bitna za suo~avanje sa rizi-cima koji predstavljaju me|udràvnuprijetnju, posebno kada se radi o za-ga|enju voda i vazduha, EU podsti-~e regionalnu saradnju i me|udrà-vne projekte kako bi dràvni organinau~ili da efikasno rade zajedno.

Regionalni pristup je sredi{nji dioplana o~uvanja brojnih nacionalnihparkova i jezera koji obuhvataju gra-ni~na podru~ja vi{e zemalja.

Usagla{avanje prioriteta na regi-

onalnom nivou bilo je bitno sredstvomodernizovanja politike za{tite priro-dne okoline i saradnja je podsticanakao instrumenat zajedni~kog radaministarstava, parlamenata i nevla-dinih organizacija {irom regiona. Ti-me je dat precizniji profil za{tite pri-rodne okoline na nivou dràva iomogu}ena je razmjena ideja u tra-ènju najpovoljnijih rje{enja za zaje-dni~ke probleme. U isto vrijeme,podsticana je regionalna solidarnosti razumijevanje u mnogo {irem smi-slu.

EU pomaè unapre|enju shvata-nja da ove mjere moraju da budusamofinansirane, da treba uklju~itiodgovaraju}e mehanizme poput ta-rifa, opcije dràvno-privatnih par-tnerstava i privatizaciju ili koncesije ozakupu.

Posebnim mehanizmima ja~anjadopunjava se pomo} EU regionu.Regionalni program obnove i za{titeprirodne okoline za jugoisto~nuEvropu (The Regional EnvironmentalReconstruction Programme for SouthEastern Europe REReP) omogu}avapobolj{avanje politike za{tite priro-dne okoline u okviru gra|enja insti-tucija, mjera za podizanje svijesti opotrebi za{tite prirodne okoline ugra|anskom dru{tvu, i me|udràvnesaradnje, i podsti~e osje}aj hitnosti uokviru regionalnih obaveza i uveza-nosti politike koju vode ministarstvaza za{titu prirodne okoline. Regional-na mreà iskusnijih zaposlenika istru~njaka se razvija i zemlje u~estvu-ju u aktivnostima Evropske agencijeza pitanja prirodne okoline (Europe-an Environment Agency) ~ime seomogu}ava da prikupljeni podacibudu konzistentni sa normama EU.Kao dio strategije za o~uvanje resur-sa regionalnih voda, stru~ni tim DA-BLAS (Dunav - Crno more) je utvrdiozajedni~ke prioritete.

Izgledi za budu}nostObnovljene privredne aktivnosti

u regionu, tako|e, }e pove}ati i iza-zove za{tite prirodne okoline. Rije~ jeo osmi{ljavanju struktura, mehaniza-ma i disciplina za{tite prirodne okoli-ne danas kako bi se sutra izbjegle{tete. Programom CARDS postavljeni

su ciljevi na regionalnom nivou i ar-tikulisan je niz dràvnih reformi kojebi kona~no trebalo da se provedu.Time bi se garantovala zdrava priro-dna okolina u regionu i zemljamaomogu}ilo usagla{avanje sa propisi-ma EU, kao i evropskim i me|unaro-dnim standardima i najefikasnijompraksom.

Ekologija u BiHEkologija se u BiH ne smatra pro-

fitabilnim interesom, te su pitanjao~uvanja i za{tite prirodne okoline~esto na niskom mjestu liste priorite-ta u planiranju rada Vlade. Zato jeEU finansirala projekat vrijedan 1,7miliona eura koji se u zemlji provodiod 2003. do 2005. zbog podizanjasvijesti o problemima za{tite i o~uva-nja prirodne okoline i uspostavljanjaveza za{tite prirodne okoline i odrì-vosti privrede.

Direktni ciljevi su centralna vladi-na ministarstva nadle`na za pitanjaprirodne okoline, ali {iri zadatak jepobolj{avanje koordinacije - sa dru-gim sli~nim projektima, ja~anjeodrìve politike za{tite i o~uvanja pri-rodne okoline {irom BiH.

Zaposlenim je potrebna obuka,politika o~uvanja i za{tite prirodneokoline treba da se defini{e, a potre-bno je donijeti i nove propise koji seodnose na za{titu prirodne okoline.Zato }e projektom biti organizovanosavladavanje vje{tina i vo|enje studi-je slu~aja u nekoliko odabranih pre-duze}a u kojima je mogu}e primje-tno smanjiti zaga|enja. Time bi tre-balo da se pokaè da je mogu}e kom-binovati uspje{an poslovni anga`mansa visokim ekolo{kim i standardimao~uvanja i za{tite prirodne okoline.

Rezultati }e biti dogovori o priori-tetima koji se odnose na o~uvanje iza{titu prirodne okoline, bolje defini-sanje mogu}nosti kojima to moè dase postigne, uz pokazatelje o procje-ni tro{kova i osmi{ljavanje posebnepolitike preporuka. U isto vrijeme, bi-}e osmi{ljene metode preciziranja ja-vnog i institucionalnog profila za{titeprirodne okoline.

/Iz Publikacije Evropska unija i zapadni Balkan/


Iz Ministarstva prostornog ure|enja

Rokovi za izdavanje

okolinske dozvoleRokovi za podno{enje zahtijeva za izdavanjeokolinske dozvole za pogone i postrojenja ko-ja imaju izdate dozvole prije stupanja na sna-gu Zakona o za{titi okoli{a (�Sl. novine FBiH�,broj 33/03)

Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a jeu decembru 2005. godine objavilo:

- Pravilnik o rokovima za podno{enje zahtijeva za izda-vanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja ima-ju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o za{titiokoli{a (�Slu`bene novine Federacije BiH�, broj 68/05).

- Pravilnik o uvjetima za podno{enje zahtijeva za izda-vanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja ima-ju izdate dozvole prije stupanja na snagu Zakona o za{titiokoli{a (�Slu`bene novine Federacije BiH�, broj 68/05).

Svi postoje}i pogoni i postrojenja koji su definirani ~la-novima 4., 6., 8. i 9. Pravilnika o pogonima i postrojenji-ma koji mogu biti izgra|eni i pu{teni u rad samo ako ima-ju okolinsku dozvolu (�Slu`bene novine Federacije BiH�,broj 19/04), obavezni su da podnesu zahtjev za izdavanjeokolinske dozvole u zakonom predvi|enom roku i na na-~in koji je propisan navedenim pravilnicima.

Kontakt:Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a

Sektor okoli{M. Tita 9a, Sarajevo

Telefon/faks: 033/ 215 529www.fmpuio.gov.ba

NIJAZ ABAD@I]

- In memoriam -�Uz vrijedne i ponosne ljude, za BiH su prirodna

bogatstva i izvorne prirodne ljepote ono najdrago-cjenije {to ima ova zemlja. Ako ne moè biti velikadràva, ako ne moè biti ekonomski mo}na dràva,BiH moè biti dijamant - dràva, kao dragi kamen li-jepa, skupocjena i traèna zbog svoje raznolikosti iautenti~nosti.

Za takvo poimanje bogatstva i kvaliteta, razvoja ibudu}nosti, potreban je novi svjetonazor, nova poje-dina~na i dru{tvena svijest, nova politi~ka, radna iop{ta kultura, novi moral i senzibilitet svakog ~ovje-ka i svih ljudi zajedno...� Tako je govorio Nijaz Aba-dì}, uvjeren da }e vlastitim anga`manom utjecatina promjenu pona{anja ljudi, prije svega, u njiho-vom uni{tavaju}em odnosu prema svom okoli{u.

Komora je imala ~ast i privilegiju da koristi zna-nja i umije}e ovog ~ovjeka.

Osta}e zapam}eno njegovo nadahnuto obra}a-nje prisutnim u prepunoj sali Komore, na savjetova-nju o temi Ekologija i turizam, odrànom sredinom2003. godine, populari{u}i i ovom prilikom neop-hodnost koegzistencije izme|u ekologije, tehnologi-je, ekonomije i odgovornijeg odnosa prema prirodii okoli{u, {to je jedino mogu}e prihvatanjem filozo-fije odrìvog razvoja, kao strate{kog razvojnog pu-ta.

Odaju}i zahvalnost za suradnju i pomo} ovomvelikom ~ovjeku, u na{im nastojanjima da razvijamookolinsko upravljanje, pridruùjemo se ve} izre~enojmisli da je Nijaz Abadì} nesumnjivo ~ovjek budu-}nosti, neko ko je uranio da za nas ne bi bilo kasno.

Skup{tina i Odbor Udruènja za razvoj okolinskog upravljanja i Kolektiv P/GKFBiH


17

Prijedlog zakona o Upravi za indirektno oporezivanje

Dom naroda Parlamenta BiH jeusvojio Prijedlog zakona o Upravi zaindirektno oporezivanje.

Ovim zakonom se regulira nadle-`nost, organizacija i rukovo|enjeUpravom za indirektno oporezivanje,kao i prava i du`nosti zaposlenih, teupravljanje ljudskim potencijalima.Uprava ima status pravnog lica, sjedi-{te joj je u Banjoj Luci, a za svoj rad,preko Upravnog odbora, odgovoraVije}u ministara BiH.

Prijedlog izmjena Zakona o PDV-u

Vije}e ministara BiH utvrdilo je Pri-jedlog zakona o izmjeni i dopuni Za-kona o porezu na dodanu vrijednost(PDV).

Prijedlog zakona bi}e upu}en u par-lamentarnu proceduru na usvajanje.

Prema Prijedlogu zakona, knjige,bro{ure, ~asopisi i publikacije nau~nog,umjetni~kog, kulturnog i obrazovnogkaraktera, slu`bena glasila, dnevna inedjeljna {tampa, na osnovu mi{ljenjaUpravnog odbora, a na prijedlog na-dle`nog entitetskog organa, osloba-|aju se od PDV-a u iznosu od 17 od-sto.

Zakon o odrìvom {umarstvupovu~en iz procedure

Vije}e ministara BiH je prihvatiloprijedlog Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa za povla~enje Pri-jedloga zakona o odrìvom {umarstvuiz parlamentarne procedure. Prijedlog}e se uputiti Parlamentarnoj skup{tiniBiH.

Jedan od razloga za povla~enjeovog zakona jeste stav eksperata ko-ji su na javnoj raspravi ocijenili daovaj zakon ne}e rije{iti problem izvo-za trupaca iz BiH i eliminirati ilegalneaktivnosti u ovoj oblasti.

Potrebno je odredbe zakona po-tpuno usaglasiti s evropskim standar-dima jer bi djelimi~no usagla{avanjesa zakonodavstvom EU zahtijevalozna~ajne izmjene bh. legislative u ovojoblasti.

Prijedlog zakona o za{titi potro{a~a u BiH

Dom naroda Parlamenta BiH jeusvojio Prijedlog zakona o za{titi po-tro{a~a u BiH, ~ije dono{enje pred-stavlja jedan od 16 uvjeta iz Studijeizvodljivosti Evropske komisije.

Ovim zakonom se na jedinstvenna~in propisuju prava i za{tita potro-{a~a (fizi~kih osoba), koja su slobodnau kretanju i kupovini robe, usluga i ka-pitala na jedinstvenom trgova~komprostoru BiH.

Propisane su obaveze i odgovor-nosti za sve pravne i fizi~ke osobe ko-je prodaju ili isporu~uju proizvode,prodaju ili pruàju usluge, uvoze u BiHproizvode ili usluge, ili izra|uju gotoveproizvode, ili sirove dijelove proizvoda,nabavljaju sirove proizvode za proi-zvodni postupak, te svakog proizvo|a-~a koji u nabavlja~kom lancu u njiho-vom zajedni~kom poslovanju uti~e nasigurnost proizvoda na trì{tu.

Nacrt zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Cijene}i da je potrebno zasebno,te bolje i preciznije nego do sada, re-gulirati djelatnost ugostiteljstva, Vlada

Federacije BiH je utvrdila Nacrt zako-na o ugostiteljskoj djelatnosti i uputilaga u parlamentarnu proceduru.

Ova djelatnost je do sada, zajednosa obla{}u turizma, bila regulirana ujedinstvenom zakonu.

Nacrtom zakona ure|uje se obav-ljanje i uvjeti za obavljanje ugostitelj-ske djelatnosti, osnivanje i prestanakrada ugostiteljske radnje, poslovniprostor, razvrstavanje i kategorizacijaugostiteljskih objekata, ugostiteljskeusluge u doma}instvu, u seoskom do-ma}instvu i na plovnom objektu.

Nacrt zakona o vrijednosnim papirima

Dono{enje novog cjelovitog zako-na o vrijednosnim papirima, koji jeVlada FBiH u formi Nacrta uputila uparlamentarnu proceduru, proizilazi izpotrebe promjena sada vaè}eg zako-na uslijed razvoja trì{ta kapitala kodnas, kao i njegovog harmoniziranja saistovjetnim zakonom ~ije je dono{enjeu proceduri u Republici Srpskoj.

Njime se regulira izdavanje vrije-dnosnih papira, poslovi s ovim papirimai ovla{teni u~esnici na trì{tu vrijednosnihpapira, promet vrijednosnih papira i ja-vnost rada u ovom prometu, za{tita in-teresa nositelja prava iz vrijednosnih pa-

pira i investitora na trì{tu vrijednosnihpapira, kao i poslovi Registra vrijedno-snih papira u FBiH, te ovla{tenja Ko-misije za vrijednosne papire FBiH.

Istovremeno, prvi put se definiraemisija vrijednosnih papira stranogizdavatelja, kao i emisija izvan FBiH.

Pro{iren je i krug poslova koje mo-gu obavljati profesionalni posrednici idata mogu}nost {ireg djelovanja ba-naka u odnosu na druge u~esnike uprometu vrijednosnim papirima.

Prijedlog Zakonao javnim nabavkama

Dom naroda Parlamenta BiHusvojio je Prijedlog zakona o izmje-ni Zakona o javnim nabavkamakojeg je u istom tekstu ranije usvo-jio Zastupni~ki dom.

Ovom izmjenom za tri mjesecaje produèn ranije utvr|eni deveto-mjese~ni rok za formiranje agenci-je za javne nabavke i ureda za ra-zmatranje àlbi, tako da sada tajrok iznosi 12 mjeseci.

M. IDRIZOVI]


Zakoni i propisi


U novembru lani

Prosje~na pla}a568,96 KM

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposle-nom za novembar 2005. godine u FBiH iznosila je 568,96KM. U toku novembra 2005. do{lo je do pove}anja pro-sje~ne mjese~ne ispla}ene neto pla}e za 0,69 odsto.

Najvi{a prosje~na neto pla}a u novembru 2005. zabi-ljeèna je u Kantonu Sarajevo i bila je 712,16 KM, zatim uHercegova~ko-neretvanskom 641,90 KM, a najnià u Ze-ni~ko-dobojskom 448,17 KM.

Nezaposlenost ve}aza 0,25 odsto

Prema podacima Zavoda za zapo{ljavanje FBiH, u de-cembru 2005. sa evidencije slu`bi za zapo{ljavanje upo-slena su 2.252 nova radnika, {to je za 481 osobu ili 17,60odsto manje u odnosu na novembar.

U dvanaestom mjesecu 2005. poslodavci su traìli 828novih radnika, {to je za 407 osoba ili 32,96 manje uodnosu na prethodni mjesec.

Slu`bama za zapo{ljavanje u tom mjesecu organizaci-je - poslodavci su podnijeli 1.154 prijave o prestanku ra-dnog odnosa po svim osnovama utvr|enim Zakonom oradu, {to je za 151 osobu ili 15,05 odsto vi{e u odnosu nanovembar 2005. godine.

Krajem decembra 2005. godine u FBiH na evidencija-ma slu`bi za zapo{ljavanje bilo je 347.478 nezaposlenih,{to predstavlja pove}anje za 882 osobe ili 0,25 odsto uodnosu na mjesec ranije.

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, dobivenihod organizacija - poslodavaca, u oktobru 2005. u FBiH bi-lo je zaposleno 387.275 radnika. U privredi ih je bilo upo-sleno 216.179 ili 55,82 odsto, a u neprivredi 171.096 ili44,18 odsto.

Broj zaposlenih u oktobru 2005. u odnosu na prosjek2004. godine manji je za 1.035 ili 0,27 odsto, a u odno-su na septembar 2005. manji je za 266 ili 0,07 odsto.

U decembru

Potro{a~ka korpa460,75 KM

Izdaci za potro{a~ku korpu u decembru pro{le godi-ne iznosili su 460,75 KM, {to je za 3,58 KM ili za 0,8 od-sto vi{e u odnosu na novembar iste godine, kada su izno-sili 457,17 KM.

Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, posma-trano po sjedi{tima kantona, za potro{a~ku korpu je udecembru lani najvi{e trebalo izdvojiti u Mostaru 492,85KM, zatim u Livnu 490,17 KM, u [irokom Brijegu 481,76KM, a najjeftinija potro{a~ka korpa je bila u Gora`du424,72 KM.

Korpu potrebnih proizvoda ~ine najva`nije ìvotnenamirnice i ona, po sadràju i koli~inama predstavlja mi-nimum potreba za obnavljanje energije koja se potro{iradom, a koju su izra~unali stru~njaci za ishranu.

Zavod za statistiku FBiH

Vi{i tro{kovi ìvotaIndustrijska proizvodnja u FBiH u decembru 2005.u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju izpro{le godine vi{a je za 14,5 odsto, u odnosu naproizvodnju iz decembra 2004. je vi{a za 5,1 od-sto, a u odnosu na novembar 2005. za 5,5 odsto

Industrijska proizvodnja u 2005. u FBiH u odnosu na2004. vi{a je za 6,1 odsto.

Prema kadrovskoj evidenciji, ukupan broj zaposlenih u2005. u FBiH je 387.083 osobe. Krajem novembra 2005. uFBiH na evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje bilo je 346.596nezaposlenih osoba, {to predstavlja pove}anje za 302 osobe ili0,09 odsto u odnosu na prethodni mjesec. U~e{}e stru~nih oso-ba u ukupnom broju nezaposlenih je 220.141 ili 63,52 odsto,a nestru~nih 126.455 ili 36,48 odsto.

Krajem novembra 2005. poslovni subjekti iskazali supotrebe za 1.235 radnika, tako da je na jednu prijavu po-treba za radnicima u tom mjesecu bio 281 radnik koji tra-ì zaposlenje.

Ukupne cijene na malo u decembru 2005. vi{e su za0,1 odsto u odnosu na prethodni mjesec, s tim da su cije-ne poljoprivrednih proizvoda vi{e za 2,6 odsto, industrijskihprehrambenih proizvoda za 0,4, usluga za 0,3 i pi}a za 0,1odsto, dok su cijene industrijskih neprehrambenih proizvo-da niè za 0,3 odsto. Ukupne cijene na malo u decembru2005. su vi{e za 4,5 odsto u odnosu na prosje~ne cijene iz2004. godine.

Ukupni tro{kovi ìvota u decembru 2005. su vi{i za 0,8odsto u odnosu na prethodni mjesec, s tim da su tro{koviìvota za robu vi{i za 1,0 odsto, usluge za 0,1 odsto, is-hranu za 2,3 odsto, duhan i pi}e, opremu stana i higijenui njegu zdravlja za 0,1 odsto.

Tro{kovi ìvota za prijevozna sredstva, prijevozne po-{tanske i telekomunikacijske usluge niì su za 0,4 odsto.

Tro{kovi ìvota za odje}u i obu}u, stan, ogrev i osvje-tljenje i obrazovanje i kulturu nisu se mijenjali u decembru2005. u odnosu na novembar iste godine.

Ukupni tro{kovi ìvota u 2005. su vi{i za 2,7 odsto uodnosu na prosje~ne tro{kove iz 2004. godine.

Tuzlanski kantonPosmatrano po kantonima, najve}i broj registrovanih

nezaposlenih osoba evidentiran je u Tuzlanskom kantonu,84.085 ili 24,20 odsto, Zeni~ko-dobojskom 67.952 ili19,56 odsto i Kantonu Sarajevo 67.537 ili 19,44 odsto,a najmanji u Bosansko-podrinjskom 4.783 ili 1,38 odsto.

19

Agencija za statistiku BiH

Razmjena u pro{loj godini

Tokom 2005. BiH je ostvarila izvoz u vrijednos-ti 3,7 milijarde KM, {to je za 25,6 odsto vi{e uodnosu na isti period 2004., dok je uvoz izno-sio ~ak 11,1 milijardi KM, {to je za 18,6 odstovi{e u odnosu na isti period prethodne godine

U 2005. godini BiH je u robnom prometu s inostranstvomostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti 7,4 milijardeKM.

U decembru 2005. godine BiH je ostvarila ukupan ro-bni promet s inostranstvom u vrijednosti 1,7 milijardi KM,od ~ega se na izvoz odnosi 367,2 miliona KM ili 20,4 od-sto, a na uvoz 1,4 milijarde KM ili 79,6 odsto.

U okviru ukupnog ostvarenog vanjskotrgovinskog pro-meta BiH u 2005., pokrivenost uvoza izvozom bila je 25,7odsto.

Posmatrano po sektorima Standardne me|unarodnetrgovinske klasifikacije, mogu}e je utvrditi tendencije, npr.da je najve}e u~e{æe u izvozu ostvareno u sektoru �Proizvo-di svrstani po materijalu�, sa ukupnom vrijedno{}u od95,1 milion KM, {to iznosi 25,9 odsto od ukupnog izvoza.

Istovremeno, u decembru je najve}e u~e{}e u uvozuostvareno u sektoru �Ma{ine i transportna sredstva� saukupnom vrijedno{}u od 468,3 miliona KM, {to iznosi32,7 odsto od ukupnog uvoza.

U periodu januar-decembar 2005. u okviru sektora�Hrana i ìve ìvotinje�, najvi{e u~e{}e u izvozu ostvarenoje u izvozu povr}a i vo}a u vrijednosti 47,9 miliona KM, teu okviru grupe proizvoda �@itarice i proizvodi� u vrijednos-ti 29,5 miliona KM.

U istom periodu, u okviru sektora �Hrana i ìve ìvoti-nje� najvi{e u~e{}e u uvozu ostvareno je u uvozu proizvo-da iz grupe �@itarice i proizvodi� u vrijednosti 285,6 mili-ona KM, dok je na drugom mjestu uvoz povr}a i vo}a uvrijednosti 218,4 miliona KM.

Zna~ajan uvoz u BiH odnosio se na uvoz mesa i prera-|evina od mesa, koji je iznosio 157,1 milion KM.

U sektoru �Hrana i ìve ìvotinje� u periodu januar-de-cembar 2005. BiH je ostvarila pokrivenost uvoza izvozomod 11,6 odsto, u okviru toga pokrivenost uvoza izvozommesa i mesnih prera|evina bila je 8,2 odsto, povr}a i vo-}a 21,9 odsto, te mlije~nih proizvod i jaja 17,8 odsto, a usektoru �Pi}a i duhan� je 6,1 odsto.

Najve}e u~e{}e u izvozu u decembru lani BiH je ostvari-la u podru~ju �Prera|iva~ke industrije� u vrijednosti 307,4miliona KM, {to ~ini 83,6 odsto od ukupnog izvoza. Istogmjeseca BiH je najve}e u~e{}e u uvozu ostvarila u podru~ju,tako|er, �Prera|iva~ke industrije� sa ukupnoj vrijednosti1,25 miliona KM, {to iznosi 87,7 odsto od ukupnog uvoza.

Zna~ajan obim uvoza tokom decembra ostvaren je usektoru proizvodnje hrane i pi}a od 147,5 miliona KM, {toje 10,3 odsto od ukupnog uvoza.


Za mjesec

Prikupljeno 160 milijuna KM PDV-a

Direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemalâu{evi} zadovoljan je naplatom indirektnih poreza uprvom mjesecu ove godine.

Prema njegovim rije~ima, zaklju~no s 30. januarom, odcarinskih akciza i uvoznog PDV-a prikupljeno je vi{e od 160milijuna KM. U januaru je zabiljeèn rapidan pad uvoza iznatan rast izvoza. �Pokrivenost uvoza izvozom u januaru jeiznosila je 67 odsto, {to je iznad na{ih o~ekivanja jer je pro-{le godine bila svega 35 odsto�, istaknuo je âu{evi}.

Na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektnooporezivanje je, izme|u ostalog, najavljeno da }e u idu-}ih {est tjedana, nakon detaljne analize, biti donesenaodluka o inicijativi na~elnika sedam op}ina i na~elnikaDistrikta Br~ko da u Br~kom bude otvoren podured Upra-ve za indirektno oporezivanje. Bilo je i vi{e rije~i o inicija-tivi za izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, a natraènje ~etiri najve}a proizvo|a~a i prera|iva~a kafe uBiH. U zahtjevu se traì manji raspon izme|u akciza za si-rovu i prènu kafu ili da se akciza pla}a samo prilikomuvoza. Formirana tro~lana skupina dat }e uskoro svojemi{ljenje o njihovom zahtjevu.

Sajam dje~ije odje}e

Bosanske rukotvorine u Parizu

Od 3. do 5. februara u Parizu je odràn sajam dje~ije

odje}e, Kid�s Fashion Mode Enfantine Fair, na kojem su

u~estvovale sve evropske zemlje, ali i Japan i Sjedinjene

Ameri~ke Dràve. BiH je predstavljala nevladina organiza-

cija Bosanske rukotvorine iz Tuzle.

Bosanske rukotvorine su predstavile novu kolekcijujesen - zima 2006/2007., koju su ~inili ru~no ra|enidèmperi, kape, {alovi, rukavice i mnogi drugi odjevni pre-dmeti za djecu. Razvoj kolekcije i u~e{}e finansirala jeEvropska unija u okviru projekta Centar za transfer tradici-onalnih vje{tina izrade rukotvorina. Bile su jedina organiza-cija koja je izlagala na ovom presti`nom sajmu sa prosto-ra biv{e Jugoslavije.

Nevladina organizacija Bosanske rukotvorine okupljavi{e od pet stotina èna iz oba bh. entiteta koje vi{e od de-set godina uspje{no izra|uju odjevne i ukrasne predmetetradicionalnim tehnikama pletenja, heklanja i tkanja, koje subosanske rukotvorine u~inile prepoznatljivim i cijenjenim u ci-jelom svijetu.

M. I.


Registar vrijednosnih papira FBiH

Podaci uskoro javniSli~no kao {to je to u~inio Centralni registar hartija od vrijednosti Republi-

ke Srpske, i u Registru vrijednosnih papira Federacije BiH vr{e se pripreme ka-ko bi se u~inili javnim i dostupnim podaci o najve}im dioni~arima u dioni~kimdru{tvima registriranim u toj instituciji, pi{e �Dnevni avaz�.

U Registru su, ina~e, ve} pohranjeni podaci o 100.000 pojedina~nih di-oni~ara i oko 700 dioni~kih dru{tava, od kojih su oko 100 emitenti dioni~kogkapitala kojim se trguje na Sarajevskoj berzi.

�Spremni smo te podatke prezentirati na svojoj web stranici�, kazao je Mi-roslav Dìdi}, direktor Federalnog Registra, isti~u}i da je takva inicijativa po-tekla od Komisije za vrijednosne papire FBiH.

Prema rije~ima Dìdi}a, moè se o~ekivati da on bude donesen u narednadva mjeseca, kako bi se podaci u~inili operativnim. Prema ocjeni Zlatana De-di}a, direktora Sarajevske berze, ovi podaci nesumnjivo bi bili korisni, prijesvega, kao orijentacija investitorima prilikom trgovanja.

Istakao je da je u interesu dioni~kih dru{tava da se prilikom trgovine ra-spolaè sa {to vi{e podataka o poslovanju dionicama, te dioni~arima, ali i osvemu iz finansijske i proizvodno-uslu`ne djelatnosti kojom se dru{tvo bavi i{to generira njegov bilans uspjeha.

Sarajevska berza

Revizija simbola po

MFTS-uSarajevska berza/burza vrije-

dnosnih papira (SASE) saop}ila jeda je izvr{ena prva redovna revizijasimbola kojima se trguje po MultiFixing Trading Schedule (MFTS-u) u2006. godini.

Karakteristi~no za ovu reviziju,koja je izvr{ena 17. januara ove go-dine, jeste da su kori{teni striktni kri-teriji likvidnosti, te da }e, stoga, nakontinuiranom trgovanju ostati samooni emitenti ~ija je likvidnost ve}a odlikvidnosti prosje~nog simbola.

Vrijednost faktora likvidnosti (ku-mulativni koeficijent) prosje~nogsimbola za obra~unski period od 1.januara do 31. decembra 2005.godine iznosi 2.123,43298.

Shodno rezultatima revizije, 44kompanije }e ostati na kontinuiranomtrgovanju, dok }e se sa ostalim emi-tentima trgovati po aukcijskom algo-ritmu.

Po~etak trgovanja po novom ra-sporedu je ponedjeljak, 30. januar2006. godine.

Prevare na berzi

Zloupotrebedioni~arskih izvoda

Registar vrijednosnih papira uFBiH preko svoje web stranice uputioje upozorenje vlasnicima dionica dasvoje certifikate - izvode o stanju nara~unu kod ovog registra pa`ljivo~uvaju, da ih ne daju i ne pokazujutre}im licima.

Navodi se da ~ak ni brokerskeku}e, koje su jedine ovla{tene zatrgovanje ovim papirima, nemajupravo traìti na uvid izvode o sta-nju na ra~unu prilikom zaklju~e-nja ugovora jer, prema zakonu,uvid u stanje ima samo vlasnik di-onica i ovla{teni zaposlenik Regis-tra.

Napominje se da je prilikom skla-panja kupovnog ili prodajnog nalogau brokerskoj ku}i sasvim dovoljno datipodatke o jedinstvenom mati~nom bro-ju vlasnika ra~una, broj registarskog ra-~una, oznaku vrijednosnog papira i brojdionica koje vlasnik èli prodati.

Kako �Dnevni avaz� saznaje, uRegistru vrijednosnih papira, ne is-klju~uje se mogu}nost zloupotrebeizvoda radi stjecanja materijalne ko-risti i prevare. Naime, ove mogu-}nosti sasvim su realne ako se neo-vla{tenoj osobi neograni~eno povjeriizvod da njime manipulira.

Takve pojave, kako se nagla{a-va, ve} su se de{avale na crnom trì-itu dionica koje, na àlost, egzistira isve vi{e uzima maha.

Dioni~ki kapital, jednostavno, sjednog ra~una �ispari� na drugi, skojeg se vr{i preprodaja.

Ovakve pojave sve su ~e{}e, po-sebno kad se radi o emitentima ~ijesu dionice na cijeni. Nije mala stvarna taj na~in do}i do dionica nekihfirmi i banaka koje na trì{tu vrijedei tri do ~etiri puta iznad nominale.Za~as se zarade hiljade maraka.

Eurohaus najuspje{ni-ja brokerska ku}a

Promet preko 211

miliona KMZa najuspje{niju brokersku ku}u

u 2005. godini po ostvarenom pro-metu na Sarajevskoj berzi progla{e-na je sarajevska brokerska ku}aEurohaus, sa ostvarenim prometomod preko 211 miliona KM.

Drugo mjesto zauzima RaiffeisenBrokers sa preko 170 miliona KMprometa, dok je tre}e pripaloAWBrokeru, sa prometom preko148 miliona KM.

Po broju ostvarenih transakcijana Sarajevskoj berzi, najuspje{nijombrokerskom ku}om u 2005. godiniprogla{en je Raiffeisen Brokers sa34.421 transakcijom. VGT broker-ska ku}a, sa 33.703 transakcije os-tvarene u 2005. godini, osvojila jedrugo mjesto, a Eurohaus tre}e sa26.417 transakcija.


U 2005. godini na prugama @elje-znica Federacije BiH (@FBiH) preve-zeno je 6.729.556 tona robe, od ~e-ga je u me|unarodnom prometuostvareno 3.297.391 tona, izjavio jedirektor Narcis Dùmhur, prezenti-raju}i poslovne rezultate ovog pre-duze}a u protekloj godini

Od navedene koli~ne prevezene ro-be na uvoz se odnosi 1.939.243 tonerobe sa tranzitom, te na izvoz1.358.148 tona. �@FBiH ostvarile suobim prevoza u teretnom saobra}aju u2005. godini ve}i za 22 odsto u odno-su na planirani prevoz od 5.517.000,dok je u pore|enju sa 2004. godinom,kada je obim prevoza iznosio5.306.829 tona, on ve}i za 27 odsto�,istakao je Dùmhur.

Ostvareni rad u 2005. godini naprugama @FBiH iznosio je761.788.271 neto-tonskih kilometara(NTKM). [to je vi{e za 58 odsto u odno-su na plan od 482.477.824, a u pore-|enju sa 2004. godinom, kada je os-tvareno 445.233.623 NTKM, ostvare-no je pove}anje za 71 odsto.

Isti~u}i kvalitativne pokazatelje radau 2005. godini, u pore|enju sa izvr{e-njem 2004. godine, Dùmhur je kazaokako prosje~na teìna teretnih vozova u2005. godini iznosi 976 tona, te da jeona pove}ana za 16 odsto u odnosuna lani, kada je iznosila 844 tone. �Ko-mercijalna brzina teretnih vozova (Vk)iznosi 32,1 km/h i jednaka je postignu-toj komercijalnoj brzini u 2004. godini,iako je vr{en remont pruge na dioniciKonjic - Bradina. Prosje~an put jednetone robe iznosi 113,20 km i pove}enjeu odnosu na 2004. godinu za 35 od-sto, kada je iznosio 83,86 km�, nagla-sio je. Kada je rije~ o u~e{}u glavnih ko-mitenata u prevozu robe na prugama@FBiH, Dùmhur je rekao da je Elektro-privreda BiH u~estvovala sa 3.230.573t, GIKIL Lukavac sa 1.050.246 t, Bira~Zvornik 810.073 t, Mital Zenica

370.318 t, Aluminij Mostar 313.237 t,Klas Sarajevo 86.518 t, INA Rold i BRPetrol sa 74.498 t, te Rudnici èljeznerude Omarska sa 110.530 tona. Osta-li prevoz od oko 490.000 tona ostvarenje za korisnike kao {to su Gorenje,EUFOR, Energoinvest, Soda Lukavac,SMBH Sholc, Cementara Kakanj, Kriva-ja Zavidivi}i, te druge, kao i tranzit izHrvatske za luke [ibenik, Zadar i Solinpreko Biha}a. U putni~kom saobra}ajuu 2005. godini @FBiH su prevezle312.467 putnika, od kojih 34.312 u me-|unarodnom saobra}aju, {to je u odnosuna 2004. godinu kada je prevezeno245.754 putnika pove}anje od 27 odsto.

�Ostvareni prihodi @FBiH u 2005.godini iznose 99.000.000 KM�, rekaoje Dùmhur i podsjetio na prihode iz2002., 2003. i 2004. godine kada suiznosili 61.302.213 KM, 56.546.816KM i 70.252.016 KM. Konstantan jetrend rasta prihoda od èljezni~kih

usluga, odnosno teretnog i putni~kogsaobra}aja, �{to govori u prilog ~injeni-ci da @FBiH nastoje kroz trì{nu orijen-tiranost i komercijalno oja~ati�. U fun-kciji pove}anja brzine i stepena bezbje-dnosti na prugama @FBiH, odnosno po-ve}anja kvaliteta èljezni~ke usluge,op}enito, tokom 2005. godine realizira-ni su brojni investicioni projekti iz oblastiinfrastrukture i domena èljezni~kogoperatora. Rije~ je o infrastrukturnimprojektima finansiranim iz kredita Evrop-ske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Neki od ovih projekata su nabavkate{ke mehanizacije za odràvanje pru-ge i mehanizacije za odràvanje infras-trukture - drezine, nabavka lake meha-nizacije za odràvanje infrastrukture,isporuka i instalacija stani~nih osigura-nja i sistem daljinske vu~e, odnosno ve-lika signalizacija, rehabilitacija tunelaJedrinje i dr.

Projekti infrastrukture finansirani izkredita Evropske investicijske banke(EIB), a rije~ je o remontu pruge Tuzla -Zvornik, isporuci i instaliranju novih pu-tnih prelaza na pruzi Zenica - Sarajevo,rehabilitaciji radionice Blaùj, remontupruge Bradina - Konjic, rehabilitaciji è-ljezni~ke stanice âpljina, te rehabilita-ciji radionice Zenica. Zna~ajni projekti izpodru~ja èljezni~kog operatora su re-alizirani ili je njihovo ostvarivanje u toku.

Tako su @FBiH tokom 2005. zavr{ileizgradnju moderniziranih kapaciteta zaodràvanje mobilnih kapaciteta u Rajlov-cu u vrijednosti 1,07 miliona eura.

Istovremeno, potpisan je ugovor onabavci �TALGO vozova�, vrijedan67,5 miliona eura, pripremljen jeugovor o nabavci tzv. engleskih vozo-va u vrijednosti 13,8 miliona eura, utoku je realizacija projekta moderni-zacije i nabavke 440 teretnih vagona,koji @FBiH realiziraju uz kredit portu-galske vlade u vrijednosti 32 milionaeura, modernizacija i remont 17 dizelmanevarskih lokomotiva u vrijednosti13,8 miliona eura, te modernizacija10 elektrolokomotiva serije 441 u vri-jednosti devet miliona eura. /ONASA/

@eljeznice FBiH u 2005.

Prevezeno 6.729.556 tona robe i 312.467 putnika

Tenderi

Za izgradnju èljezni~ke

mreè u Republici Gr~koj

Firma ERGOSE, koja se nalazi usastavu gr~kih èljeznica, raspisala je10. 01. 2006. godine tendere za se-dam èljezni~kih projekata u vrije-dnosti 540 miliona eura. Ovi projektiobuhvataju izgradnju èljezni~kemreè na relaciji Patras - Atina - So-lun i uklju~uju i izgradnju tunela, na-dvo`njaka, podvo`njaka i same pru-ge. Od ukupno 540 miliona eura zaprojekta od Atine do Soluna rezervi-sano je 365 miliona, a 175 miliona jepredvi|eno za izgradnju èljeznicena relaciji Kiatro - Patras.

Svi tenderi trebaju biti kompletiranido kraja februara 2006. godine, a deta-ljne informacije o ovim tenderima moguse na}i na web stranici www.ergose.gr

22

Bosnalijek proslavio 55 godina rada

Investicija od 40

miliona KMKompanija Bosnalijek d.d. Sarajevo pustila je urad novi Proizvodno-distributivni centar i Po-slovni informacioni sistem SAP, ~ime }e zaokru-ìti sposobnost za vo|enje proizvodnih procesakao {to to ~ine najrenomiranije kompanije usvijetu. Vrijednost ove dvije investicije Bosnali-jeka jeste 40 miliona KM, a Proizvodno-distri-butivni centar povr{ine 7.000 m2 najve}a je inajvrijednija investicija Bosnalijeka do sada

�Pu{tanjem u funkciju ovog objekta dvostruko }e seuve}ati proizvodni kapaciteti kompanije, koja }e mo}i proi-zvesti oko milijardu tableta godi{nje sa savremeno i potpu-no automatizovanim visokoregalnim skladi{tem sa 6.111paletnih mjesta�, objasnio je direktor Edin Arslanagi}. Cje-lokupan proizvodno-logisti~ki proces od sada }e biti po-dràn novim informacionim sistemom SAP, koji sa drugimposlovnim procesima Bosnalijeka ~ini informati~ki zaokru-ènu cjelinu. Navedenim investiranjima, Bosnalijek }e po-ve}ati efikasnost i posti}i potpunu automatizaciju poslovnihfunkcija kroz informati~ku podr{ku planiranju, strate{komupravljanju procesima i ukupnom unapre|enju poslovanja,{to }e u kona~nici i ostvariti pu{tanjem u produkciju SAP sis-tema. Kako je nagla{eno, Bosnalijek je u 2005.godini biofokusiran i na implementaciju projekata sistema plata i na-grada, te materijalne i nematerijalne motivacije.

Kroz razvoj procesa Upravljanja radnom uspje{no{}u(URS), Arslanagi} je istakao da su mobilizirani i motiviranisvi zaposlenici ove kompanije koji su planirali svoje ciljeveu skladu sa strate{kim ciljevima kompanije, ali i razvoj in-dividualnih kompetencija i karijere. S obzirom na to da jeURU dugoro~an proces, ali i najcjenjeniji poznati sistemnagra|ivanja rezultata rada u svijetu, direktor Bosnalijekaje istakao kako }e ga nastaviti implementirati i u budu-}nosti. Prema njegovim rije~ima, ova kompanija trenutnozapo{ljava 550 radnika, od koji je 45 odsto sa visokomstru~nom spremom, {to je zna~ajan kadrovski potencijal uodnosu na prijeratno vrijeme kada je ova kompanija za-po{ljavala 1.000 radnika sa 20 odsto visokoobrazovanih.Da Bosnalijek brine o obrazovanju, potvr|uje i njegovakontinuirana saradnja sa Univerzitetom u Sarajevu i Tuzli,da ima 150 stipendista koji poha|aju srednju {kolu ili fa-kultet, od kojih su 30 postdiplomaci, te tri mlade osobe ko-je spremaju doktorsku disertaciju u Bazelu.

Bosnalijek je osnovan 1951. godine i 10. januara ovegodine, obiljeìo je jubilej 55 godina poslovanja.


Prevent Visoko

Proizvodnja u lancu najve}i bh.

potencijalAdnan Smailbegovi}, generalni direktor kompanije

Prevent Visoko, isti~e da ulogu institucija sistema, kad je upitanju privreda, prije svega, vidi u stvaranju poslovnogambijenta.

Prevent je jedan od najve}ih proizvo|a~a autopresvla-ka u jugoisto~noj Evropi, a kao firma-k}erka istoimenog jeposlovnog sistema iz Slovenije.

Prema rije~ima Smailbegovi}a, investicije Preventa uBiH prema{ile su 100 miliona KM. To se, prije svega,odnosi na ulaganje u opremu i hale za proizvodnju auto-presvlaka i tekstilnih dijelova za auto-sjedi{ta, a od pro{legodine ta ulaganja su usmjerena u preradu koè.

�Podigli smo najve}u i najsavremeniju tvornicu koè uovom dijelu Evrope, gdje smo uloìli 40 miliona KM, a in-vesticije se i dalje nastavljaju�, isti~e Smailbegovi}, nagla-{avaju}i da bi bh. vlasti trebale stimulirati razvoj sto~nihfarmi.

Sude}i prema njegovim rijeèima, proizvodnja u lancu,uz stru~ni kadar, najve}i je potencijal ekonomskog oporav-ka na{e zemlje.

Kako isti~e Smailbegovi}, kod uvo|enja PDV-a treba,prije svega, misliti na povrat pretporeza.

�Taj instrument ne bi smio zakazati, kao ni sankcije pro-tiv onih koji ne pla}aju porez jer se time stvara najgori oblikkonkurencije i gu{i zdrava privreda�, smatra Smailbegovi},napominju}i da, ukoliko u ovim slu~ajevima vlast zakaè,PDV se dovodi u najve}u opasnost. /Poslovne novosti/

Traè se proizvo|a~i konfekcijske robe i proizvoda za potrebenjema~ke tekstilne industrije:

- ko{ulje po mjeri,- odijela po mjeri,- polo i rugby majice po mjeri,- kravate,- dugmad od tkanine za manètne,- pribor (dèpne ukrasne maramice, bokserice, pidàme i dr). Kontakt za zainteresirane firme: Christian Mitterer, Große Klin-

gergasse 5, 94032 Passau, Germany, telefon: +49 851 98 788,e-mail: [email protected]

ê{ka kompanija RAVAK je proizvo|a~ opreme za kupatila,vode}i na trì{tu Srednje i isto~ne Evrope. RAVAK poziva kompa-nije iz BiH zainteresirane za dugoro~nije partnerstvo da se jave naadresu: RAVAK a.s., Obecnicka 285, 261 81 Príbram I, Czech Re-public, Mr. Bedrich Parízek, telefon: +420 318 427 253, e-mail:[email protected] www.ravak.com

VWR-IInternational (van Waters and Rogers) je moderno trgo-va~ko poduze}e koje nudi vi{e od 750.000 razli~itih laboratorij-skih proizvoda od preko 5000 proizvo|a~a. VWR je najve}i-


vode}i snadbijeva~ laboratorijske opreme u Austriji, tedrugi u Europi.

Cilj na{ega poslovanja je pravovremena briga o po-trebama na{ih kupaca, kako bi im se omogu}io neome-tani i redoviti rad u njihovim laboratorijima.

Partnerstvo sa na{im kupcima se temelji na visokojkvaliteti na{ih laboratorijskih proizvoda, te drugih odgo-varaju}ih usluga.

Do sada je VWR-International (poslovnica u Be~u-Austriji) djelovala samo za zapadnu Europu, a po~et-kom ove godine zbog strukturnih promjena u konzernu,preuzima izvoznu zada}u za CEE, te èli svoje djelova-nje pro{iriti prvenstveno na trìste biv{e Jugoslavije.

Kontakt:Territory Manager

Dipl. Ing. Sergio PfeifferVWR International GmbH

Telefon: 01 / 97 002 - 203Faks: 01 / 97 002 - 600

Email: [email protected]: http://at.vwr.com

Preduze}e EE EURO EXIM D.O.O. Breza u svom proi-zvodnom programu ima oko 25 hemijskih proizvoda kojemoè da proizvodi sopstvenom tehnologijom i stru~nimkadrovima. Do sada je u mogu}nosti ponuditi sljede}eproizvode:

1. Natron kre~ (Soda lime) u obliku granula, polu granula,polu lopte (proizvodni nazivi su euro sorb; Natronkalk - natronkre~)

2. Aktivni ugalj,3. Gril drveni ugalj,4. Kolofonijum,5. Eteri~na ulja,6. Prirodna sto~na hrana (sto~no bra{no),7. Etanol.

Kontakt:Telefon/faks: 033/ 20 74 57

Mobitel: 061/36 04 90Rudarska bb71320 Breza

Ono {to treba pripremiti na vrije-me, ne ~ekaju}i simptome prehlade igripe, moète lako obaviti uz pomo}va{eg farmaceuta. Evo kratke listekoju moète pripremiti na vrijeme:

âjeviU zimskom periodu va`no je u

ku}i imati ~aj od kamilice, mente, li-pe, bijelog sljeza i ve} imate ~ajevesa antiupalnim i spazmoliti~kim dej-stvom, kao i ~aj protiv ka{lja.

Vodite ra~una da ~aj ima dobarrok trajanja.

Njima moète dodati i ~aj od{ipka koji povoljno djeluje kod sto-ma~nih tegoba, te sve druge kojevolite.

Analgetici i antipireticiAnalgetici i antipiretici su lijekovi

protiv bolova i temperature. U ovi-snosti o kom se lijeku radi, imajumanje ili vi{e izraèna oba dejstva.Koji bi vama najvi{e odgovarao, po-

razgovarajte sa magistrom farmacijeu va{oj apoteci.

Vodite ra~una da acetilsalicilnukiselinu koju naj~e{}e koristimo (an-dol, aspirin, aspirin C) ne smiju ko-ristiti djeca do 12 godine, trudnice,dojilje i osobe koje imaju problemasa zgru{avanjem krvi.

Vitaminski preparatiU zimskim mjesecima je dobro

uzimati antioksidanse, vitamine C iE. Od minerala ja~anju imunitetadoprinosi cink. Postoje i kombinacijesvih vitamina i minerala kao tablete,{ume}e tablete, kapsule i sirupi zadjecu. Razni proizvo|a~i nude razneforme: za djecu, ène, mu{karce,osobe preko 50 godina, u formi je-dnokratne dnevne doze ili vi{e. Zais-ta, izbor je velik i dobar.

Biljni preparti Preparati na bazi ehinaceje su

mnogobrojni, od ~aja do sirupa, i ta-

blete prilago|enih svim generacija-ma. Sluè za ja~anje imuniteta.

Biljni preparti koje treba imati uku}i su i kapi za inhalaciju ili gelovina bazi mentola, kamfora i eukalip-tusa. Povoljno djeluju kod rinitisa iupale sinusa, te za masaù kodbronhitisa. Imaju ugodan miris, pase mogu koristiti i kada niko nije bo-lestan od uku}ana, a èlimo osvjeìtiprostoriju.

ToplomjerProvjerite da li vam stari toplo-

mjer funkcioni{e, ako ne, potraìtenovi u apoteci. Po èlji moète ku-piti klasi~ni ìvin, zatim digitalni,toplomjer za uho ili ~elo.

Sa navedenim ve} moète dos-ta u~initi kad napadnu virusi, a dane izlazite bolesni iz ku}e do de-ùrne apoteke. Ukoliko se virozane zakomplicira nekom dodatnombakterijskom infekcijom, ovo je sve{to vam treba u prvoj pomo}i uslu~aju gripe.

Mr ph. Maja KNE@EVI] ]ERANI]

Apoteka MY MEDICO

U zimskim mjesecima

Priprema �ku}ne apoteke�Nije potrebno gomilati pomo}na ljekovita sredstva, pogotovone lijekove tipa antibiotika da �se na|u�. To vodi neracional-noj upotrebi lijekova i ~esto potpuno neadekvatnom lije~enju

Ponuda - potra`nja

Zimski dani turizma na Vla{i}u

Prezentirana doma}a turisti~ka ponuda

Turisti~ka zajednica Srednjobosanskog kantona, po~etkom februara organizirala je na Vla{i}u u Zimskom centru�Babanovac�, tre}i po redu sajam �Vla{i} Expo-tours 2006.�, pod pokroviteljstvom Vlade SBK i Op}ine Travnik.Novina ovogodi{nje sajamske manifestacije u odnosu na prethodne dvije je vrijeme odràvanja, odnosno, sajam je

ove godine prvi put odràn tokom zimske turisti~ke sezone.Prema rije~ima Nihada Kori}a, predsjednika TZ SBK, pomenuti sajam }e i u narednim godinama biti organiziran

tokom zimskih mjeseci, kada na Vla{i}u ima najvi{e gostiju.U iznajmljenim prostorijama oko desetak planinskih ku}a, turisti~ke potencijale na{e zemlje prezentirale su kanto-

nalne turisti~ke zajednice iz FBiH, te TO iz Isto~nog Sarajeva.U okviru sajma odràno je nekoliko okruglih stolova i radnih sastanaka, a promoviran je i CD turisti~kih potencijala SBK.

S. V.

Documents

Radionica ﬁMade in BiHﬂ · HMM Grada~ac, Fis Vitez, Kesten Vitez, Luxor Turbe, DI Sanica Sa-nica i Zedex Zenica. Ove kompanije, koje ve} izvoze u EU, pred-stavit }e i mogu}nosti