Radno vrijeme i odmori mobilnih radnika u cestovnom prijevozu · radnog prava i njegovim se odredbama u prvom redu uređuje radno vrijeme mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu,

17712 / 2013 177177

Pro

pis

i.hr

Božo Prelević, dipl. iur.

Radno vrijeme i odmori mobilnih radnika u cestovnom prijevozuNovim Zakonom o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu na bitno se različit način od dosadašnjeg uređuju radni odnosi mobilnih radnika, jer se nova pravila dijelom temelje na izravnoj primjeni pravne stečevine Europske unije. Autor u daje prikaz svih bitnih odredbi novog zakona koje se odnose na radno vrijeme i odmore mobilnih radnika, kao i na evidenciju radnog vremena sa praktičnim primjerima obrazaca evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika i posebnih uglavaka u ugovoru o radu koji se sklapa s mobilnim radnicima. Stručni članak sadrži i druge praktične primjere sa prikazom i drugih odredbi novog zakona i pravne stečevine EU.

1. UvodOd 28. lipnja 2013. na snazi je novi Zakon o radnom vremenu,

obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu1 (u nastavku teksta: Zakon). Stupanjem ovog Zakona na snagu prestale su važiti odredbe starog zakona istog na-ziva2, koji je također uređivao materiju radnog vremena i odmora mobilnih radnika u cestovnom prijevozu. Zakon predstavlja propis radnog prava i njegovim se odredbama u prvom redu uređuje radno vrijeme mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu, vremena vožnje, prekidi vožnje i dokumentacija.

Osim toga, Zakonom se uređuje način, uvjeti i postupak stjecanja dozvole za radionice, memorijske kartice i uvjeti za njihovo izdava-nje, postupci i provjere, službene evidencije, nadzor i inspekcija, od-govornost te prekršajne odredbe. Temeljem Zakona je već doneseno i niz novih podzakonskih akata i to:

� Pravilnik o prijenosu podataka i načinu vođenja evidencije iz tahografa;

� Pravilnik o radionicama za tahografe; � Pravilnik o izdavanju memorijskih kartica3.

1 Nar. nov., br. 75/13 od 20. lipnja 2013.2 Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za

bilježenje u cestovnom prijevozu (Nar. nov., br. 60/08 i 124/10).3 Svi pravilnici su objavljeni u „Narodnim novinama“, br. 83/13 od 1. srpnja

2013.

UDK 349.2

Svi pravilnici su stupili na snagu 9. srpnja 2013.Bitnu novinu u uređenju radnog vremena i odmora mobilnih radni-

ka u cestovnom prijevozu predstavlja činjenica kako pojedina prav-na pravila koja se obvezno primjenjuju u Republici Hrvatskoj nisu sadržana u odredbama Zakona nego se izravno primjenjuju propisi pravne stečevine Europske unije. To se u prvom redu odnosi na pravila o odmorima mobilnih radnika koja se izravno primjenjuju iz propisa pravne stečevine EU. Obveznici primjene Zakona posebnu pozornost moraju posvetiti prekršajnim odredbama Zakona, jer se Zakonom propisuju ne samo sankcije za kršenje zakonskih odredbi nego i odredbi pravne stečevine EU koja se izravno primjenjuje u RH!

Glavni razlog donošenja novog Zakona jest potreba potpunog usklađivanja materije radnog vremena i obveznih odmora mobilnih radnika s pravnom stečevinom EU. Budući ovu materiju u okviru europskih propisa (pravne stečevine EU) osim direktiva s kojima je sada Zakon usklađen i koje su navedene u čl. 2. Zakona, sadrže i uredbe s kojima se zakoni u pravilu ne izravno ne usklađuju jer se one neposredno primjenjuju u državi članici pa i RH, potrebno je sve obveznike primjene Zakona u nastavku ukratko na njih podsjetiti.

2. Neposredna primjena uredbi EU i međunarodnih sporazuma

kako smo naveli, potpuno usklađivanje novog Zakona s pravnom stečevinom EU, međutim, ne znači i da su svi propisi koji obvezuju

12 / 2013178

Pro

pis

i.hr

Radno vrijeme i odmori mobilnih radnika u cestovnom prijevozu

poslodavce i radnike u cestovnom prometu na koje se odredbe Za-kona primjenjuju sadržani u samom Zakonu. Naime, obzirom na kon-cepciju pravne stečevine EU, države članice ne uključuju u zakonske tekstove sve propise EU koji se odnose na određenu materiju, po-sebno ne uredbe, koje se moraju izravno primjenjivati u državama članicama.

2.1. Pravna stečevina EU koja se izravno primjenjuje

Zato ističemo kako osim direktiva, ali i uredbi s kojima je Zakon usklađivan i koje su navedene u čl. 2. Zakona, obveznici njegove primjene moraju voditi računa i o sljedećim propisima pravne ste-čevine EU, odnosno uredbama, koji će se izravno primjenjivati u Republici Hrvatskoj:

� Uredba Vijeća (EEZ) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. godine o tahografu u cestovnom prometu4 (u nastavku teksta: Ured-ba Vijeća (EEZ) br. 3821/85);

� Uredba Vijeća (EZ) br. 2135/98 od 24. rujna 1998. godine o iz-mjenama i dopunama Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o taho-grafu u cestovnom prijevozu i Direktive 88/599/EEZ o primjeni Uredbi (EEZ) br. 3820/3821 i (EEZ-a) br. 3821/855;

� Uredba (EZ) 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. godine o usklađivanju određenih socijalnih pro-pisa vezanih uz cestovni prijevoz, a kojom se mijenjaju ured-be komisije (EEZ) br. 3821/85 i (EZ) br. 2135/98, te kojom se ukida Uredba Vijeća (EEZ) br. 3820/856 (u nastavku teksta: (Uredba (EZ) 561/2006);

� Uredba komisije (EU) br. 1266/2009 od 16. prosinca 2009. godine kojom se deseti put prilagođava tehnološkom napretku Uredba Vijeća br. 3821/85 o uređajima za bilježenje u cestov-nom prijevozu7;

� Uredba komisije (EU) br. 581/2010 od 1. srpnja 2010. godi-ne o maksimalnim razdobljima za preuzimanje odgovarajućih podataka s jedinice u vozilu i s kartice vozača8 (u nastavku teksta: Uredba br. 581/2010).

Znači, radi izbjegavanja paralelizma, odredbe navedenih uredbi nisu prenošene u novi Zakon, uz izuzetak da se u pojedinim odredba-ma Zakona upućuje na i Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3821/85. kako smo već naveli, obveznici primjene Zakona ne smiju zanemariti navedene propise pravne stečevine EU koji se izravno primjenjuju u RH, jer su brojna pravila kojih se obveznici primjene Zakona, ali i pravne stečevine EU moraju pridržavati sadržana samo u navedenim propi-sima pravne stečevine EU. Da je tome tako, svjedoči i činjenica kako su u prekršajnim odredbama Zakoan propisane sankcije za kršenje odredbi navedenih propisa pravne stečevine EU.

2.2. AETR sporazumOsim Uredbi, izravno se može primjenjivati i Europski sporazum o

radu posade na vozilima koja obavljaju međunarodni cestovni prije-voz, sklopljen u Ženevi 1. srpnja 1970., koji je RH usvojila notifikaci-jom o sukcesiji9 (u nastavku teksta: AETR)10. AETR-om su propisana određena ograničenja trajanja upravljanja vozilima i obvezni odmori. Zakonom je na nekoliko mjesta obveznicima primjene dana moguć-nost da umjesto njegovih odredbi neposredno primijene odredbe

4 Sl. list EU, L 370, od 31. prosinca 1985.5 Sl. list EU, L 274, od 9. listopada 1998.6 Sl. list EU, L 102, od 11. travnja 2006.7 Sl. list EU, L 339, od 22. prosinca 2009.8 Sl. list EU, L 168, od 2. srpnja 2010.9 Nar. nov. - M.u., br. 1/92 od 14. studenog 1992.10 Čl. 4. st. 1. podstavak 1. Zakona.

uredbi EU, poglavito odredbe Uredbe (EZ) br. 561/2006 i AETR spo-razuma u slučaju da sadrže povoljnija rješenja za mobilne radnike.

U određenim slučajevima umjesto odredbi Uredbe (EZ) br. 561/2006 koja se primjenjuju na mobilne radnike i nadalje će se primjenjivati propisi AETR sporazuma. To će biti slučaj koji vrijedi za cijelu dionicu vožnje kod vožnji čiji su dijelovi dionica izvan EU, Europskog gospodarskog prostora (u nastavku teksta: EEA), ili švi-carske ako je vozilo registrirano u EU, EEA, ili nekoj državi potpisnici AETR sporazuma. Ako je vozilo registrirano izvan tih država, propisi AETR sporazuma vrijede samo za one dijelove dionica koje se nalaze unutar EU, EEA, ili neke države potpisnice AETR sporazuma. Propisi AETR sporazuma gotovo su u cijelosti sukladni s odredbama Uredbe (EZ) br. 561/2006 koja se odnosi na mobilne radnike.

Odredbe Zakona te navedene odredbe uredbi EU i AETR sporazu-ma koje se izravno primjenjuju kao posebni radnopravni propisi, ne odnose se na sve radnike nego samo na mobilne radnike. U nastav-ku dajemo detaljnije pojašnjenje o tome na koje se subjekte odredbe Zakona odnose.

3. Subjekti primjene ZakonaZa pravilnu primjenu zakonskih odredbi potrebno je definirati na

koje se subjekte (radnike) odnosi i razgraničiti područje njegove pri-mjene u odnosu na ostale propise radnog prava, u prvom redu u odnosu na odredbe Zakona o radu11 (u nastavku teksta: ZR).

3.1. Primjena ZakonaSukladno čl. 3. st. 1. Zakona, njegove odredbe primjenjuju se na

mobilne radnike koji sudjeluju u aktivnostima cestovnog prijevoza, vozače, kao i na samozaposlene vozače. Za pravilno razumijevanje zakonskih odredbi potrebno je definirati pojam mobilnog radnika i samozaposlenog vozača.

Mobilni radnik je svaki radnik koji čini dio prijevoznog oso-blja zaposlen u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz putnika, ili tereta, kao javni prijevoz, ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući vježbenike i naučnike glede odredaba koje se odnose na odmore mobilnih radnika12.

Sukladno čl. 4. st. 1. podstavku 10. Zakona, Samozaposleni vozač je fizička osoba – obrtnik čija je djelatnost javni cestovni prijevoz putnika, ili tereta, koji posjeduje licenciju za obavljanje te djelatnosti, koji radi sam za sebe i koji nije vezan ugovorom o radu, ili drugim oblikom radnog odnosa, koji je slobodan organizirati radne aktivno-sti, čiji prihod izravno ovisi o zaradi i koji ima slobodu, samostalno, ili suradnjom između samozaposlenih vozača, stupati u poslovne od-nose s više klijenata. Međutim, Zakon se ne primjenjuje na svakog vozača vozila koji ispunjava gore navedene uvjete, odnosno svakog mobilnog radnika i samozaposlenog vozača.

11 Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12-Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripar-titnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje i 73/13.

12 Čl. 4. st. 1. podstavak 3. Zakona.

17912 / 2013 179

Pro

pis

i.hr


Zakon se primjenjuje samo na vozače vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.5 tone, kao i na vozače vozila čija je dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3.5 tone te na autobuse konstruirane, ili trajno prilagođene za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vozača.

3.2. Obveza ugradnje tahografaOdredbom čl. 3. st. 3. Zakona uređena je i obvezna uporaba ta-

hografa. Tako nova vozila koja se prvi put registriraju u RH nakon 1. siječnja 2009., čija je najveća dopuštena masa s priključnim vozi-lom veća od 3.5 tone te autobusi konstruirani, ili trajno prilagođeni za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vozača, moraju imati ugrađen digitalni tahograf sukladno prilogu I.B Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85.

3.3. Primjena povoljnijeg prava za mobilne radnike

Primjena povoljnijeg prava za radnika opći postulat radnog pra-va. Tako je i u čl. 11. st. 1. Zakona određeno kako se kolektivnim ugovorom i drugim ugovorima između socijalnih partnera mogu za osobe koje obavljaju mobilnu djelatnost cestovnog prijevoza odrediti povoljniji uvjeti (vremena vožnje, prekida vožnje, dnevnih i tjednih odmora itd.) od onih propisanih odredbama Zakona, radi zaštite nji-hova zdravlja i sigurnosti, vodeći računa da se time ne smanjuje opća razina zaštite radnika. Podsjećamo kako se pod pojmom „oso-be koja obavlja mobilne aktivnosti u cestovnom prijevozu“, sukladno čl. 4. st. 1. podstavku 6. Zakona podrazumijeva mobilni radnik i sa-mozaposleni vozač13. Ovom zakonskom odredbom zapravo je dana mogućnost da se dijalogom između socijalnih partnera, kolektivnim ugovorima i drugim ugovorima dogovore odnosno odrede povoljniji uvjeti rada od onih propisanih Zakonom.

3.4. Razgraničenje u odnosu na odredbe Zakona o radu

Prije daljnje analize zakonskih odredbi potrebno je razjasniti njihov odnos prema odredbama ZR-a. U odnosu na odredbe ZR-a, zakon-ske odredbe predstavljaju poseban propis (lex specialis) kojim se na poseban način uređuje pitanje radnog vremena i odmora posebne skupine radnika tzv. mobilnih radnika. U tom smislu, odredbe ZR-a o npr. prekovremenom radu, rasporedu radnog vremena, ili preraspo-djeli radnog vremena, ne primjenjuju se na mobilne radnike na koje se odnose odredbe Zakona.

Na poseban način u odnosu na ostale radnike na koje se primje-njuju odredbe ZR-a, za mobilne radnike će se voditi i evidencija o radnom vremenu radnika. Ovo pitanje je za mobilne radnike reguli-rano odredbama posebnog pravilnika, o čemu će više riječi biti ka-snije14. Također, kada se radi o odmorima mobilnih radnika u dijelu u kojima ih uređuju zakonske odredbe, primjenjuju se te zakonske odredbe, dok se odredbe ZR-a o odmorima radnika primjenjuju na mobilne radnike samo u onom dijelu u kojem pojedinu materiju ne uređuju zakonske odredbe (npr. godišnji odmor mobilnih radnika). Radi ovog posebnog načina uređenja pitanja radnog vremena i od-mora mobilnih radnika, potrebno je obratiti posebnu pozornost na specifične odredbe Zakona koje uređuju ovu materiju.

13 Za definicije mobilnog radnika i samozaposlenog vozača vidjeti pod 3.1.14 Vidjeti pod 5.

4. Radno vrijeme i odmori mobilnih radnika

Problem za obveznike primjene Zakona što se tiče normiranja rad-nog vremena mobilnih radnika može predstavljati činjenica da se dio odredbi koje se odnose na radno vrijeme mobilnih radnika sadržan izravno u uredbama, a ne ponavlja se u odredbama Zakona, kao što je npr. slučaj s odredbom o maksimalno dopuštenom trajanju dnev-ne vožnje. Također, treba spomenuti kako su za kršenje zakonskih odredbi o radnom vremenu Zakonom predviđene visoke novčane kazne za prekršaj, o čemu također više navodimo u nastavku tek-sta15.

Ako odredbe o radnom vremenu mobilnih radnika koje su sadr-žane u pravnoj stečevini EU koja se neposredno primjenjuje u RH mogu predstavljati problem za obveznike primjene Zakona, onda svakako za njih predstavljaju problem odredbe o odmorima mobilnih radnika koje su zapravo isključivo sadržane u pravnoj stečevini EU koja se izravno primjenjuje u RH. U svakom slučaju propisi o od-morima mobilnih radnika nisu tema ovog nego će biti tema nekog budućeg članka.

Za razumijevanje zakonskih odredbi o radnom vremenu, potrebno je u prvom redu definirati neke osnovne pojmove s kojima se susre-ćemo u nastavku teksta. Naime, kako odredbe Zakona predstavljaju „lex specialis“, odnosno poseban propis u odnosu na odredbe ZR-a, tako je i pojam radnog vremena u odredbama Zakona različito defini-ran u odnosu na odredbe ZR-a.

4.1. Pojam radnog vremenaZakonom je u čl. 4. st. 1. podstavku 8. posebno definiran zakonski

pojam radnog vremena.

Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, radno vrijeme je vrijeme od početka do završetka rada tijekom kojeg se mo-bilni radnik nalazi na svom radnom mjestu, na raspolaganju poslodavcu te obavlja svoje poslove.

Pri tome se, sukladno čl. 4. st. 1. podstavku 2. Zakona, pod mje-stom rada podrazumijeva:

� sjedište tvrtke kao i sjedišta podružnica tvrtke, kod koje je osoba koja obavlja mobilne aktivnosti u cestovnom prijevozu zaposlena;

� vozilo, koje mobilni radnici koriste pri obavljanju svojih aktiv-nosti u cestovnom prijevozu;

� sva ostala mjesta u kojima se obavljaju aktivnosti vezane uz prijevoz.

Ova definicija mjesta rada vrlo je značajna, jer od ove definicije zapravo ovisi cijeli niz materijalnih prava radnika. Tako pod ostalim mjestima u kojima se obavljaju aktivnosti vezane za prijevoz, mišlje-nja smo, možemo podrazumijevati i npr. prostorije carine i sl.

U radno vrijeme se, sukladno spomenutoj odredbi čl. 4. st. 1. po-stavku 8. Zakona, ubraja:

� vrijeme provedeno u svim aktivnostima u cestovnom prijevo-zu, osobito:a) vožnja16,b) utovar i istovar,c) pomoć putnicima pri ulasku i izlasku iz vozila,

15 Vidjeti pod 9.16 Opširnije o vremenu vožnje vidjeti pod 4.4. i 7.1.

12 / 2013180

Pro

pis

i.hr


d) čišćenje i tehničko održavanje,e) svi ostali poslovi čija je svrha osiguravanje sigurnosti

vozila, njegova tereta i putnika, ili ispunjavanje zakonskih obveza koje su vezane uz vožnju koja je u tijeku, uključujući i nadzor utovara i istovara, administrativnih formalnosti s policijom, carinom, inspekcijskim službama i dr.;

� vrijeme tijekom kojeg mobilni radnik ne može slobodno raspo-lagati svojim vremenom te mora biti na svom radnom mjestu, spreman poduzeti svoje uobičajene poslove, pri čemu su neki poslovi vezani uz dežurstva, posebno tijekom vremena čeka-nja na utovar, ili istovar, kada vrijeme trajanja nije unaprijed poznato prije polaska, ili prije početka trajanja dotičnog raz-doblja;

� u slučaju samozaposlenih vozača, na vrijeme od početka do kraja rada primjenjuje se ista definicija, tijekom kojega se samozaposleni vozač nalazi na svom radnom mjestu, na ras-polaganju strankama i obavljajući svoje zadaće, ili aktivnosti osim općih administrativnih poslova koji nisu izravno vezani uz određenu vožnju koja je u tijeku.

Od radnog vremena treba razlikovati pojam razdoblja raspoloživo-sti mobilnog radnika.

4.2. Razdoblja raspoloživostiSukladno čl. 4. st. 1. podstavku 9. Zakona, razdoblja raspoloživosti

su razdoblja koja se isključuju iz radnog vremena, a znače: � razdoblja tijekom kojih mobilni radnik ne mora ostati na svom

radnom mjestu, ali mora biti na raspolaganju za sve pozive kako bi počeo, ili nastavio voziti, ili obavljati druge poslove, a koja ne uključuju razdoblja stanke i odmora. Razdoblja raspo-loživosti uključuju posebno razdoblja tijekom kojih mobilni rad-nik prati vozilo koje se prevozi trajektom, ili vlakom te razdoblja čekanja na graničnim prijelazima, ili zbog zabrane prometo-vanja. Razdoblja i njihovo predviđeno trajanje moraju mobil-nom radniku biti poznati unaprijed, odnosno prije polaska, ili neposredno prije stvarnog početka utvrđenog razdoblja, ili pod općim uvjetima dogovorenim između socijalnih partnera i/ili u skladu s uvjetima propisanim nacionalnim zakonodavstvom;

� za mobilne radnike koji voze u timu, vrijeme koje provedu sje-deći pokraj vozača, ili na ležaju dok je vozilo u kretanju.

Znači, iz radnog vremena radnika je, između ostalog, isključeno vrijeme koje mobilni radnik provede u čekanju na graničnim prijela-zima (što nije rijedak slučaj kod teških vremenskih prilika, štrajkova i sl.), radi zabrane prometa (npr. privremena zabrana prometa auto-cestom radi loših vremenskih uvjeta), ili vrijeme koje radnik provede odmarajući se na ležaju u vozilu, dok vozilom upravlja njegov kolega.

4.3. Raspored radnog vremena

Za razliku od punog tjednog radnog vremena radnika na koje se odnose opće odredbe ZR-a17, puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika je 48 sati18.

17 Sukladno čl. 43. st. 2. ZR-a, puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno.

18 Čl. 5. st. 1. Zakona.

Maksimalno tjedno radno vrijeme može se, sukladno čl. 5. st. 2. Zakona, produljiti do 60 sati, samo ako prosjek od 48 sati nije preko-račen unutar razdoblja od četiri mjeseca19.

Zakonom je u čl. 5. st. 3. Zakona predviđeno kako u slučaju da mobilni radnik obavlja poslove za različite poslodavce, radno vrijeme predstavlja zbroj radnih sati kod svih poslodavaca. Poslodavac je dužan od mobilnog radnika koji radi kod više poslodavaca pisanim putem zatražiti evidenciju, ili izračun radnog vremena koje je mobilni radnik obavio za drugog poslodavca. Mobilni radnik dužan je ovaj izračun radnog vremena u pisanom obliku dostaviti poslodavcu kod kojega je zaposlen. Znači, to je obveza mobilnog radnika, a ne dru-gog poslodavca.

U radno vrijeme ne ulazi preuzimanje vozila od strane vozača u sje-dištu tvrtke prijevoznika, ili u mjestu svog prebivališta. Vožnja do tog mjesta nije vrijeme rada te se pri naknadnom unosu može zabilježiti kao vrijeme odmora.

4.4. Maksimalno vrijeme vožnje i prekid vožnje

Pod vremenom vožnje podrazumijeva se vrijeme koje je stvarno provedeno u obavljanju vozačke aktivnosti. U vrijeme vožnje ubraja se i privremeno stajanje vozila, ako se to prema uobičajenom shva-ćanju ubraja u vožnju. Tako se u vrijeme vožnje ubraja i prometom prouzročeno stajanje na semaforima, željezničkim rampama (brklja-ma), križanjima, u zastojima, ili na granici. Za razliku od toga, stanke u vožnji, čak i one kraće od 15 minuta, ne ubrajaju se u vrijeme vožnje ako je do njih došlo iz nekih drugih razloga od prethodno na-vedenih te vozač pritom može napustiti svoje mjesto za volanom.

Maksimalno vrijeme vožnje nije određeno Zakonom nego se izrav-no primjenjuju odredbe Uredbe (EZ) 561/2006.

Maksimalno vrijeme vožnje predviđeno Uredbom (EZ) 561/2006 je 4 � sata.

4.4.1. Obvezni prekid vožnje

Nakon razdoblja vožnje od 4 � sata slijedi obvezni prekid vožnje u trajanju od 45 minuta. Prekidi vožnje moraju uslijediti unutar vre-mena vožnje od 4,5 sata, ili neposredno nakon toga. Vozač prekide vožnji smije koristiti isključivo u svrhu odmora.

U ovom vremenu se ne smiju obavljati nikakvi drugi poslovi (uto-var, ili istovar, servisiranje, ili popravak vozila), ili vožnje. Odgovor na pitanje što su to „drugi poslovi“ proizlazi iz čl. 4. st. e) Uredbe (EZ) br. 561/2006. Razdoblja provedena na suvozačkom mjestu, ili razdoblja tijekom kojih se vozilo nalazi na trajektu, odnosno na vlaku, smatraju se prekidom vožnje. Isto vrijedi za razdoblja čekanja (npr. čekanje na utovar, ili istovar), ako je njihovo predviđeno trajanje unaprijed poznato.

Prekid vožnje može trajati 45 minuta u kontinuitetu, ili se može po-dijeliti na prvi prekid vožnje u trajanju od najmanje 15 minuta, nakon kojeg slijedi drugi prekid vožnje u trajanju od najmanje 30 minuta. Nakon svakog prekida vožnje od ukupno 45 minuta počinje novo razdoblje vremena vožnje od 4,5 sata koje je relevantno za prekid vožnje. To znači da i npr. nakon samo 2-satnog vremena vožnje na-kon kojeg uslijedi 45-minutni prekid vožnje, započinje novo razdoblje vremena vožnje u trajanju od 4,5 sata. Međutim, prekidi vožnje ne smiju se pribrajati redovitom dnevnom odmoru.

19 O prekršajnim odredbama vidjeti pod 9.1.

18112 / 2013 181

Pro

pis

i.hr


4.4.2. Dnevno vrijeme vožnje

Dnevno vrijeme vožnje treba razlikovati od maksimalnog vremena vožnje.

Maksimalno dnevno vrijeme vožnje je 9 sati.

Od ovog pravila je predviđena i iznimka pa je dva puta tjedno mo-guće i maksimalno dnevno vrijeme vožnje u trajanju od 10 sati.

4.4.3. Tjedno vrijeme vožnje

Tjedno vrijeme vožnje je maksimalno 56 sati, pri čemu mo-ramo voditi računa kako tjedan završava u nedjelju u 24:00 sata.

Vrijeme vožnje u dva uzastopna tjedna je maksimalno 90 sati. Uredbom (EZ) 561/2006 se pod „tjednom“ podrazumijeva razdoblje između 00:00 sati u ponedjeljak i 24:00 sati u nedjelju.

4.5. StankaPitanje stanke je za mobilne radnike sukladno čl. 6. st. 1. Zakona

uređeno drukčije od reguliranja stanke za radnike na koje se primje-njuju odredbe ZR-a20. Sukladno zakonskim odredbama, mobilni radnici koji obavljaju mobilnu aktivnost u cestovnom prijevozu moraju najka-snije nakon šest sati neprekidnog rada imati stanku, osim ako AETR sporazum, ili Uredba (EZ) br. 561/2006 ne predviđaju bolju zaštitu za mobilnog radnika, u kojem se slučaju primjenjuju ovi propisi. Ova re-zervacija o primjeni povoljnijeg prava iz AETR sporazuma, ili Uredbe (EZ) br. 561/2006 je ostavljena radi njihove moguće izmjene u tom smislu, što bi, radi njihovog karaktera neposredne primjene u državi članici EU, značilo derogaciju navedene odredbe čl. 6. st. 1. Zakona u korist tih propisa pravne stečevine EU koji se neposredno primjenjuju.

Stanka može trajati 30, ili 45 minuta, ovisno o broju do tada obavljenih radnih sati.

Radno vrijeme se prekida stankom koja traje najmanje 30 minuta ako ukupni zbroj do tada obavljenih radnih sati iznosi između šest i devet sati, a stankom od najmanje 45 minuta ako ukupni zbroj radnih sati iznosi više od devet sati. Ove stanke mogu se raspodijeliti na više razdoblja tijekom radnog vremena, s tim da svaka od njih mora trajati najmanje 15 minuta.

4.6. Noćni rad

Sukladno čl. 4. st. 1. podstavku 5. Zakona, noćni rad mobilnih radnika je rad koji se obavlja tijekom noćnog vremena, odno-sno rad koji se obavlja u razdoblju između 00.00 i 5:00 sati.

20 Za prekršajne odredbe vidjeti pod 9.2.

Iz navedene odredbe proizlazi kako je noćni rad mobilnih radnika različito uređen u odnosu na noćni rad industrijskih radnika, koji se sukladno čl. 48. st. 1. ZR-a odvija između dvadeset dva sata uve-čer i šest sati ujutro idućega dana osim ako drugim propisima nije drukčije određeno21. S druge strane, razdoblje noćnog rada mobilnih radnika istovjetno je određeno kao i razdoblje noćnog rada radnika u poljoprivredi kako je određeno odredbama ZR-a.

U slučaju da mobilni radnici obavljaju noćni rad, njihovo ukupno radno vrijeme ne smije trajati dulje od deset sati unutar svakog 24-satnog razdoblja22. Naknada za noćni rad mobilnim radnicima se isplaćuje sukladno posebnom propisu o radu, odnosno sukladno kolektivnom ugovoru uz uvjet da takva naknada ne smije poticati ugrožavanje sigurnosti cestovnog prometa. kako uz ovom trenutku (pisanja ovog teksta) ne postoji zakon koji određuje postotak uve-ćanja naknade za noćni rad radnika, niti kolektivni ugovor koji bi se primjenjivao u cijeloj djelatnosti, to znači da će prema trenutno va-žećim radnopravnim propisima ova naknada morati biti određena ugovorom o radu sklopljenim između poslodavca i mobilnog radnika, ili pravilnikom o radu, odnosno posebnim pravilnikom o plaćama koji donosi poslodavac. Važno je istaknuti dio navedene odredbe čl. 7. st. 2. Zakona o odnosu naknade za noćni rad i sigurnosti cestov-nog prometa, iz čega bi se, mišljenja smo, dalo zaključiti kako ova naknada mora u vrijednosnom smislu biti adekvatna (ne preniska) naporima kojima je mobilni radnik izložen tijekom noćnog rada.

4.7. Izuzeća od tjednoga radnog vremena i noćnog rada

Iz objektivnih, ili tehničkih razloga, ili razloga koji se odnose na organizaciju rada, mogu se kolektivnim ugovorom utvrditi iznimke od navedene odredbe čl. 5. Zakona o trajanju radnog tjedna mo-bilnih radnika23, uz uvjet postojanja dogovora između predstavnika poslodavaca i radnika na koje se one odnose, i uz poticanje svih relevantnih oblika socijalnog dijaloga. Navedena iznimka od odredbe čl. 5. Zakona ne može rezultirati utvrđivanjem referentnog razdoblja duljeg od šest mjeseci, radi izračuna maksimalnoga tjednoga rad-nog vremena od 48 sati. Makar naslov iznad navedene odredbe čl. 8. Zakona sugerira kako se navedeno izuzeće odnosi kako na trajanje tjednog radnog vremena mobilnih radnika tako i na njihov noćni rad, iz sadržaja odredbe zapravo ne proizlazi da se odnosi na izuzeće od trajanja noćnog rada određenog u čl. 7. Zakona.

4.8. Obveza informiranja radnika i vođenja evidencije o radnom vremenu

Odredbom čl. 9. Zakona određena je obveza poslodavca na infor-miranje radnika i vođenje evidencije o radnom vremenu24.

4.8.1. Informiranje radnika

što se tiče obveze poslodavca da informiraju radnike, iz čl. 9. st. 1. Zakona proizlazi kako su poslodavci dužni mobilne radnike upo-znati s odredbama iz čl. 5.-7. Zakona o rasporedu radnog vremena, stanki i noćnom radu te drugim propisima, kolektivnim ugovorima, odnosno njihovim općim aktima, koji su doneseni na temelju Zakona te s odredbama o njihovoj provedbi, koje se odnose na rad, ili radne odnose. Makar to nije izrijekom navedeno u ovoj odredbi čl. 9. st. 1. Zakona, mišljenja smo kako su poslodavci obvezni informirati mobil-

21 Prekršajne odredbe su navedene pod 9.3.22 Čl. 7. st. 1. Zakona.23 Vidjeti pod 4.3.24 Prekršajne odredbe su navedene pod 9.4.

12 / 2013182

Pro

pis

i.hr


ne radnike o propisima i općim aktima poslodavca prije njihovog stu-panja na rad. U nastavku dajemo primjer mogućeg sadržaja klauzule ugovora o radu sklopljenog s mobilnim radnikom kojom se uređuje pitanje informiranja sukladno navedenoj odredbi čl. 9. st. 1. Zakona.

Primjer – Odredba ugovora o radu o informiranju radnika sukladno Zakonu

Ugovor o radu…

…Čl. __Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je radnik prije stupanja na rad upoznat s odredbama čl. 5.-7. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu (Nar. nov., br. 75/13; u nastavku teksta: Zakon) te drugim propisima, kolektivnim ugovorom i drugim op-ćim aktima poslodavca, koji su doneseni na temelju Zakona te s odredbama o njihovoj provedbi, koje se odnose na rad, ili radne odnose…

ili…

…Čl. __Potpisom ovog Ugovora radnik potvrđuje da je prije stupanja na rad upoznat s odredbama:

� čl. 5.-7. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu (Nar. nov., br. 75/13; u nastavku teksta: Zakon);

� drugim propisima donesenim temeljem Zakona; � kolektivnog ugovora donesenog na razini poduzeća; � pravilnika o radu kojeg je donio poslodavac; � pravilnika o plaćama kojeg je donio poslodavac i � drugim općim aktima poslodavca, koji su doneseni na te-

melju Zakona te s odredbama o njihovoj provedbi, koje se odnose na rad, ili radne odnose…

4.8.2. Vođenje evidencije o radnom vremenu

Posebna pažnja posvećuje se evidenciji radnog vremena mobilnih radnika, jer o točnoj evidenciji radnog vremena ovisi niz radnih i ma-terijalnih prava mobilnih radnika, posebno njihova plaća. Evidencija radnog vremena mobilnih radnika uređena je odredbama Zakona, ali i posebnog pravilnika.

5. Evidencija o radnom vremenu mobilnih radnika

5.1. Evidentiranje radnog vremena i čuvanje podataka

Sukladno čl. 9. st. 2. Zakona, poslodavci su dužni evidentirati rad-no vrijeme mobilnih radnika.

Evidencija o radnom vremenu mobilnih radnika se mora čuvati najmanje tri godine nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.

Za evidenciju radnog vremena mobilnih radnika odgovorni su po-slodavci.

Podaci o evidenciji radnog vremena pohranjuju se i u slučaju de-montaže pojedinog tahografa kojim se nadzire radno vrijeme mo-bilnih radnika. Poslodavci su dužni mobilnim radnicima na njihov zahtjev osigurati preslike evidencija o obavljenim radnim satima.

5.2. Način prijenosa podataka i vođenja evidencije

Način prijenosa podataka i način vođenja evidencije iz tahografa propisan je posebnim Pravilnikom o prijenosu podataka i načinu vo-đenja evidencije iz tahografa25 (u nastavku teksta: Pravilnik). Pravni temelj donošenja Pravilnika, osim u odredbi čl. 9. st. 5. Zakona, sa-držan je i u odredbi čl. 31. st. 6. Zakona. Pravilnikom se uređuje se način prijenosa podataka i način vođenja evidencije iz tahografa i kartica vozača u bazu podataka prijevoznika, čuvanje zapisnih listo-va i ispisa koje zapisuju kontrolni uređaji, zapisa koje sastavlja vozač te način vođenja evidencije o radnom vremenu mobilnih radnika te izgled i sadržaj obrasca za provjere na cesti.

kako smo naveli, Pravilnik je stupio na snagu 9. srpnja 2013. Da-nom stupanja novog Pravilnika na snagu prestao je važiti Pravilnik o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vođenju evidencije26. Donošenjem novog Pravilnika u potpunosti je izmije-njen stari način evidencije radnog vremena mobilnih radnika27.

5.2.1. Prijenos podataka iz kartice vozača i uređaja za bilježenje

Prijenos podataka iz kartice vozača i digitalnog tahografa u bazu podataka prijevoznika obavlja se sukladno odredbama Uredbe komi-sije (EU) br. 581/201028. Svaki prijenos podataka u bazu podataka odnosi se na podatke zapisane u razdoblju od prethodnog prijenosa nadalje. Poslodavac mora osigurati stalan i potpun prijenos poda-taka.

Prije prodaje, ili uništenja vozila te u slučaju vraćanja unajmljenog vozila, zakupljenog vozila bez vozača, ili testnog vozila, poslodavac mora obaviti prijenos podataka iz memorije digitalnog tahografa u svoju bazu podataka. Ovi preneseni podaci čuvaju se u bazi poda-taka poslodavca najmanje tri godine nakon isteka razdoblja na koje se odnose.

5.2.2. Određivanje upisnih polja

Pravilnikom je predviđen različit izgled baze podataka poslodavca, ovisno o tome prenose li se u tu bazu podataka podaci iz digitalnog tahografa, ili podaci iz kartice vozača. U čl. 3. st. 1. Pravilnika je određeno kako pri prijenosu podataka iz digitalnog tahografa, baza podataka mora sadržavati 24 upisna polja i to:

� 3 upisna polja za kod države registracije vozila; � 13 upisnih polja za registracijski broj; � 8 upisnih polja za nadnevak unošenja u mrežu (u obliku

GGGGMMDD/godina, mjesec, dan).S druge strane, sukladno čl. 3. st. 2. Pravilnika, pri prijenosu po-

dataka iz kartica vozača, baza podataka mora sadržavati 25 upisnih polja i to:

� 3 upisna polja za kod države koja izdaje kartice; � 14 upisnih polja za broj kartice; � 8 upisnih polja za nadnevak unošenja u mrežu (u obliku

GGGGMMDD/godina, mjesec, dan).

25 Nar. nov., br. 83/13 od 1. srpnja 2013.26 Nar. nov., br. 43/09 od 8. travnja 2009.27 O starom načinu evidencije radnog vremena mobilnih radnika više u stručnom

članku autora Prelević, B., „Radno vrijeme i odmori mobilnih radnika u cestov-nom prijevozu“, RiPUP br. 3/11.

28 Čl. 2. st. 1. Pravilnika.

18312 / 2013 183

Pro

pis

i.hr


Sukladno čl. 3. st. 3. Pravilnika, u bazi podataka uporaba znakova ograničava se na:

� brojeve od 0 do zaključno 9; � velika tiskana slova od A do zaključno Ž; � podcrtavanje (_) za ispunjavanje polja.

5.2.3. Čuvanje zapisnih listova

Poslodavac je, sukladno čl. 4. st. 1. Pravilnika, dužan preuzeti i pravilno arhivirati, prema nadnevku u pojedinačnom vozilu, upotri-jebljene zapisne listove te ispise koje mu je vozač predao. Pri tome, vremensko razdoblje između dva preuzimanja zapisnih listova ne smije biti dulje od 35 dana. Prije prodaje, ili uništenja vozila posloda-vac navedene uptrijebljene zapisne listove prenosi iz vozila u arhivu.

Dokumentacija se prenosi i u slučaju vraćanja unajmljenog vozila, zakupljenog vozila bez vozača, ili testnog vozila. Zapisni listovi mora-ju biti čitljivi cijelo vrijeme trajanja obveze čuvanja podataka. Nave-dena dokumentacija, ili preciznije, zapisni listovi i arhiva poslodavca čuvaju se kod poslodavca najmanje tri godine nakon isteka razdoblja na koje se odnosi.

5.2.4. Oblik vođenja evidencije

Sukladno čl. 5. st. 1. Pravilnika, poslodavci su dužni voditi eviden-ciju radnog vremena mobilnih radnika, u pisanom, ili elektroničkom obliku.

Podaci za pojedinog mobilnog radnika upisuju se u eviden-ciju redovito, a najkasnije u roku od 35 dana od dana pret-hodnog upisa podataka.

U evidenciji radnog vremena se za svakog mobilnog radnika, su-kladno čl. 5. st. 3. Pravilnika, odvojeno vode sljedeći podaci:

� ime i prezime; � OIB (MBG); � radno vrijeme; � noćni rad; � ukupno radno vrijeme; � ukupno tjedno radno vrijeme iz kojega mora biti vidljivo je li

prekoračen najviši prosjek radnog tjedna.Izgled obrasca evidencije o radnom vremenu mobilnog radnika

nije propisan ni Zakonom niti Pravilnikom. To znači da poslodavci imaju samostalnost u kreiranju izgleda obrasca evidencije radnog vremena pojedinog mobilnog radnika, ali moraju obvezno voditi ra-čuna da taj obrazac sadrži sve navedene elemente iz čl. 5. st. 3. Pra-vilnika. Tako na jednom evidencijskom listu može biti evidencija više mobilnih radnika, ili svaki mobilni radnik može imati svoj evidencijski list, odnosno svoju tablicu.

U nastavku dajemo primjer mogućeg izgleda obrasca evidencije radnog vremena mobilnog radnika. Budući da Zakon i Pravilnik ne postavljaju posebne uvjete, obrazac evidencije radnog vremena mo-bilnih radnika, mišljenja smo, može se voditi za svakog pojedinog mobilnog radnika posebno, ili zbirno za sve mobilne radnike poslo-davca.

Primjer – obrazac pojedinačne evidencije radnog vremena mobilnog radnika

EVIDENCIJA O RADNOM VREMENU MOBILNOG RADNIKA

Ime i prezime: Bernard BernardekOIB: 77775555577Poslodavac: BEBEA d.o.o. za cestovni prijevoz, Split, Marmontova 878aOrganizacijska jedinica / odjel: Odjel tuzemnog prijevoza

Razdoblje: 1.12.-31.12.2013.

Datum Radno vrijeme Noćni rad Ukupno radno vrijeme

2.12.2013. 8 sati - 8 sati

3.12.2013. 8 sati - 8 sati

4.12.2013. 8 sati - 8 sati

5.12.2013. 8 sati - 8 sati

6.12.2013. 8 sati - 8 sati

7.12.2013. 8 sati - 8 sati

Ukupno tjedno radno vrijeme 48 sati

9.12.2013. 8 sati - 8 sati

10.12.2013. 8 sati 2 sata 8 sati

11.12.2013. 8 sati - 8 sati

12.12.2013. 8 sati - 8 sati

13.12.2013. 8 sati - 8 sati

14.12.2013. 8 sati - 8 sati

Ukupno tjedno radno vrijeme 48 sati

Datum zaključenja evidencije: 31. prosinac 2013.

Voditelj evidencije: Mario Marek, poslovođaPotpis: ____________

m.p.

U nastavku dajemo i primjer obrasca evidencije radnog vremena koji bi se mogao voditi za više mobilnih radnika.

12 / 2013184

Pro

pis

i.hr


Primjer – obrazac evidencije radnog vremena za više mobilnih radnika

EVIDENCIJA O RADNOM VREMENU MOBILNIH RADNIKA

Ime i prezime: Bernard BernardekOIB: 77775555577Poslodavac: BEBEA d.o.o. za cestovni prijevoz, Split, Marmontova 878aOrganizacijska jedinica / odjel: Odjel tuzemnog prijevoza

Razdoblje: 1.12.-31.12.2013.

Datum Ime i prezime OIB (MBG)Radno vrijeme

Noćni rad

Ukupno radno

vrijeme

Ukupno tjedno radno

vrijeme

2.12.2013. Dražen Dražić 76876976876 8 sati - 8 sati -

2.12.2013. Marko Markek 98769876987 8 sati - 8 sati -




4.12.2013. Marko Markek 98769876987 8 sati 2 sata 8 sati -




6.12.2013. Marko Markek 98769876987 8 sati 2 sata 8 sati -

7.12.2013. Dražen Dražić 76876976876 8 sati - 8 sati 48 sati

7.12.2013. Marko Markek 98769876987 8 sati - 8 sati 48 sati…

Datum zaključenja evidencije: 31. prosinac 2013.Voditelj evidencije: Mario Marek, poslovođaPotpis: ____________

m.p.

Svaki poslodavac može napraviti i drukčiju tablicu evidencije rad-nog vremena mobilnih radnika, na način koji mu najviše odgovara. Jedino mora voditi računa da u evidenciji radnog vremena bude in-korporiran propisani sadržaj sukladno čl. 5. st. 3. Pravilnika. Treba naglasiti kako sukladno čl. 5. st. 4. Pravilnika, poslodavci mogu, uz dopuštenje mobilnog radnika koji obavlja poslove za različite poslo-davce, radi lakšeg i jednostavnijeg prikupljanja podataka, uspostavi-ti sustav međusobne razmjene podataka o radnom vremenu.

U praksi, poslodavci će u pravilu morati voditi dvije vrste eviden-cija o radnom vremenu radnika koji su kod njega zaposleni. Jednu evidenciju o radnom vremenu radnika sukladno odredbama ZR-a te posebnu evidenciju o radnom vremenu mobilnih radnika sukladno odredbama Zakona i Pravilnika.

5.2.5. Dostava podataka iz evidencije

što se tiče načina, ili oblika u kojem se vodi evidencija o radnom vremenu, iz čl. 6. st. 1. Pravilnika proizlazi kako poslodavac mora voditi evidenciju o radnom vremenu tako da može na zahtjev inspek-cije cestovnog prometa predati evidenciju na uvid, izvršiti ispis po-dataka iz evidencije, ili prenijeti podatke iz evidencije na drugi medij.

U slučaju da evidenciju o radnom vremenu mobilnih radnika vodi u elektroničkom obliku, poslodavac može, na zahtjev nadzornog tijela, proslijediti podatke na standardnom nosaču podataka.

Datoteka mora biti u standardnoj formi sukladno Uredbi 3821/85. Poslodavac može, u suglasnosti s inspekcijom cestovnog prometa, dostaviti podatke poštom, ili elektroničkim putem.

5.2.6. Bilježenje podataka u posebnim slučajevima

Sukladno čl. 4. st. 1. podstavku 7. Zakona, pravna, ili fizička oso-ba-obrtnik vozaču izdaje posebnu „potvrdu o aktivnostima vozača“ za razdoblje dok vozač nije upravljao vozilom (to bi npr. bili slučajevi bolovanja, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i drugi slični izo-stanci), ili je upravljao vozilom koje je izuzeto od primjene odredbi Zakona. Pravilnikom je u čl. 7. nadalje propisano kako se potvrda poslodavca o aktivnostima vozača za razdoblje dok nije upravljao vozilom, sukladno Uredbi (EZ) 561/2006, ispisuje se na računalu u dva istovjetna primjerka od kojih se jedan primjerak potvrde predaje vozaču kojemu se potvrda izdaje, a drugi primjerak ostaje kod izda-vatelja potvrde. Obrazac potvrde o aktivnostima vozača tiskan je u Prilogu 1. Pravilnika i čini njegov je sastavni dio. U nastavku dajemo primjer ovog obrasca.

Primjer – Obrazac potvrde o aktivnostima vozača

POTVRDA O AKTIVNOSTIMA(UREDBA (EZ) 561/2006)

Ispisuje se na računalu u dva primjerka i potpisuje prije polaskaČuvati sa originalnim zapisima tahografskog uređajaKRIVI NAVODI PREDSTAVLJAJU PREKRŠAJ !

Ispunjava poslodavac6) Naziv tvrtke: ABEBE d.o.o. Zagreb za prijevozne usluge 7) Ulica, poštanski broj, mjesto: Stjepana Gradića 74c, 10010 Zagreb

Država: Republika Hrvatska 8) Telefon (s međ. predbrojem ): +385 1 98 76 67 7 9) Faks (s međ. predbrojem): + 385 1 98 76 67 8 10) E-mail adresa: abebe.abebe.hr Ja, niže potpisani:11) Ime i prezime: Armano Armanić 12) Funkcija u tvrtki: Direktor Izjavljujem da vozač:13) Ime i prezime: Dražen Dražek 14) Datum rođenja: 18. lipanj 1979. 15) Br. vozačke dozvole/osobne isk./putovnice: 03765098 16) Zaposlen u tvrtki od (dan, mjesec, godina): 18.3.2010. Za razdoblje od:17) Od: 1.12.2013. 18) Do: 28.12.2013. 19) Bio na bolovanju: od 1.12.2013. do 28.12.2013. 20) Bio na godišnjem odmoru: - 21) Ostali izostanci: - 22) Upravljao vozilom izuzetim iz primjene Uredbe (EC)561/2006 AETR ): - 23) Obavljao druge poslove osim upravljanja vozilom: - 24) Bio na raspolaganju: - 25) Mjesto: Zagreb Datum: 28.12.2013.

Potpis :______________________

26) Ja, vozač Armano Armanić potvrđujem da nisam upravljao vozilom obuhvaće-nim primjenom uredbe (EC)561/2006 AETR tijekom gornjeg razdoblja.

27) Mjesto: Zagreb Datum: 28.12.2013.

18512 / 2013 185

Pro

pis

i.hr


5.2.7. Obrazac provjera na cesti

Odredbama Pravilnika predviđen je još jedan obrazac. Naime, su-kladno čl. 8. Pravilnika, o postupcima provjere vozača i vozila na cesti inspektori i policijski službenici popunjavaju poseban obrazac za provjere na cesti koji se uručuje vozaču. Ovaj obrazac provjera na cesti tiskan je u Prilogu 2. Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

6. Odmori mobilnih radnikaOdmori radnika uređeni su nimalo jednostavnim i često teško

razumljivim odredbama Uredbe (EZ) 561/2006. Vrijeme odmora predviđeno je u obliku dnevnog odmora i tjednog odmora. Tijekom vremena odmora vozač mora moći slobodno raspolagati svojim vre-menom.

Vrijeme rada, ili razdoblje raspoloživosti kao i vrijeme provedeno u kabini u vozilu koje se nalazi u pokretu nije vrijeme odmora. Među-tim, dnevni se odmor može provesti u vozilu ako je vozilo opremljeno ležajem i nije u pokretu. U nastavku dajemo kratki prikaz najznačaj-nijih pravila o odmorima mobilnih radnika kojih se moraju pridržavati obveznici primjene Zakona.

6.1. Redoviti dnevni odmor i skraćeni dnevni odmor

Sukladno odredbama Uredbe (EZ) 561/2006, redoviti dnev-ni odmor mobilnog radnika traje 11 sati.

Dnevni odmor može se podijeliti u dva dijela. Dnevni odmor u dva dijela traje 12 sati, pri čemu prvi dio dnevnog odmora traje najmanje 3 sata, nakon čega slijedi drugi dio dnevnog odmora od najmanje 9 sati.

kada je riječ o vožnji u kojoj sudjeluje višečlana posada, dnevni odmor pojedinog mobilnog radnika traje najmanje 9 sati unutar raz-doblja od 30 sati. Mobilni radnik ima pravo na tri skraćena dnevna odmora od najmanje 9 sati između bilo koja dva tjedna odmora.

Unutar svakog razdoblja od 24 sata vozač mora imati dnevni od-mor. Pritom razdoblje od 24 sata ne mora biti identično s kalendar-skim danom. Počinje li vozač vožnju u nedjelju u 22.00 sata, on mora najkasnije u ponedjeljak u 22.00 sata započeti svoj dnevni odmor.

6.2. Prekid redovitog dnevnog odmoraIznimka vrijedi za vozača vozila koje se prevozi u kombiniranom

prijevozu s trajektom, ili vlakom. Uredbom (EZ) 561/2006 je pred-viđeno da se kod prijevoza brodom, ili vlakom, redovito razdoblje dnevnog odmora (11 sati, ili 3 + 9 sati) može prekinuti najviše dva puta, ispunjeni sljedeći uvjeti:

� mora biti riječ o redovitom dnevnom odmoru; � prekidi ne smiju trajati ukupno više od sat vremena; � vozač mora imati na raspolaganju kabinu za spavanje, ili ležaj.

6.3. Redoviti tjedni odmor i skraćeni tjedni odmor

Redoviti tjedni odmor traje najmanje 45 sati, uključujući dnevni odmor. Redoviti tjedni odmor započinje najkasnije po isteku šest 24-satna razdoblja, od kraja prethodnog tjednog odmora mora pro-ći najmanje 45 sati. Tjedni odmor moguće je skratiti na najviše 24 sata, ali se pri tome mora udovoljiti najmanje sljedećem:

� moraju se organizirati dva odmora od 45 sati, ili

� jedan odmor od 45 sati uz dodatno jedan odmor od najmanje 24 sata, pri čemu je potrebna nadoknada unutar tri tjedna.

Tjedni odmor mora se uzeti nakon šest 24-satnih razdoblja.

7. Vrijeme vožnje, provjera, pregled, ugradnja i popravak tahografa

Zapravo najveći dio sadržaja Zakona odnosi se na odredbe o pro-vjeri, pregledu, ugradnji i popravku tahografa. U nastavku dajemo samo kratki prikaz zakonskih odredbi o vremenu vožnje, ili bolje reče-no o tahografu te o provjeri, pregledu, ugradnji i popravku tahografa.

7.1. Vrijeme vožnjeNa zahtjev ovlaštenih osoba vozač mora uz podatke i dokumen-

taciju određene Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3821/85, predočiti i već spomenutu potvrdu o aktivnostima vozača29. koje će podatke i dokumentaciju vozač morati podnijeti ovlaštenim osobama ovisi o tome ima li vozač u vozilu analogni, ili digitalni tahograf. Člankom 10. Zakona30 se određuje dokumentacija koju je vozač dužan predočiti ovlaštenoj osobi, na njen zahtjev, prilikom obavljanja nadzora odno-sno provjere provedbe propisa31.

Budući da vozač tijekom nadziranog razdoblja od 28 dana može upravljati različitim vozilima koja su

opremljena i analognim i digitalnim tahografom, Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3821/85 je, radi provedbe učinkovitog nadzora, propisana obveza za vozača da ovlaštenoj osobi predoči dokumentaciju koju posjeduje za obje vrste tahografa. Analogni tahografi bilježe prijeđe-nu dionicu vozila, brzinu vozila, vrijeme vožnje, ostale poslove i raz-doblja raspoloživosti, prekide rada kao i dnevne odmore te otvaranje kućišta u kojem se nalazi tahografski listić. kako je to određeno u čl. 10. st. 1. Zakona, kada vozač upravlja vozilom koje je opremlje-no tahografom sukladno prilogu I. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 (analogni tahograf), na zahtjev ovlaštenih osoba mora, uz podatke i dokumentaciju sukladno čl. 15. st. 7. točki a. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85, predočiti i potvrdu o aktivnostima vozača za tekući dan i prethodnih 28 dana. S druge strane, kada vozač upravlja vozilom koje je opremljeno tahografom u skladu s prilogom I.B Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 (digitalni tahograf), na zahtjev ovlaštenih osoba mora, uz podatke i dokumentaciju sukladno čl. 15. st. 7. t. b. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85, predočiti potvrdu o aktivnostima vozača za tekući dan i za prethodnih 28 dana, ako ih posjeduje.

7.2. RadionicaSukladno čl. 12. st. 1. Zakona, radionica je pravna, ili fizička osoba-

obrtnik koja na temelju dozvole Ministarstva pomorstava, prometa i infrastrukture (u nastavku teksta: Ministarstvo) može obavljati po-slove: provjere i pregleda tahografa, ugradnje i ispitivanje tahografa te popravka i demontaže tahografa. U okviru navedenih poslova, radionica može: aktivirati, kontrolirati, servisirati, kalibrirati te plom-birati tahografe, prenositi podatke s tih uređaja, utvrđivati nemoguć-nost prijenosa podataka s uređaja, uklanjati i demontirati uređaje te za njih izrađivati identifikacijske oznake. Navedene poslove za analo-gne i digitalne tahografe.

7.2.1. Izdavanje dozvole

U dozvoli koju radionici izdaje Ministarstvo mora biti utvrđeno koje će poslove čl. 12. st. 1. Zakona radionica obavljati. Za svaku vrstu

29 Vidjeti pod 5.2.6.30 Prekršajne odredbe navedene su pod 9.5.31 O osobama ovlaštenim za provedbu nadzora primjene Zakona vidjeti pod 8.5.

12 / 2013186

Pro

pis

i.hr


tahografa (analogne i digitalne) izdaju se posebne dozvole. Dozvola se izdaje na rok od pet godina.

Radionica je dužna u roku od 60 dana prije isteka važenja dozvole podnijeti zahtjev za produljenje njenog važenja. U slučaju promjene vlasništva radionice, odnosno voditelja, ili tehničara iz čl. 18. Zako-na, radionica je dužna o tome obavijestiti Ministarstvo u roku od osam dana od dana promjene.

Dozvola se, sukladno čl. 14. st. 1. Zakona, izdaje radionici na teme-lju zahtjeva uz koji se prilažu dokazi o ispunjavanju uvjeta predviđeni u čl. 14. st. 1. Zakona. Uvjeti za izdavanje dozvole propisani su Pra-vilnikom o radionicama za tahografe.

7.2.2. Ukidanje dozvole

U čl. 15. Zakona propisani su razlozi radi kojih Ministarstvo rješe-njem može ukinuti dozvolu radionici. Rješenjem o ukidanju dozvole ukidaju se sve dozvole pojedine radionice i nalaže se radionici da u roku od tri dana od dana primitka rješenja preda sve kartice radioni-ce, sredstva za plombiranje i svu dokumentaciju i evidencije, koje je prema Zakonu i provedbenim propisima dužna voditi.

7.2.3. Nadzor i evidencija nad radionicama

Sukladno čl. 16. Zakona, inspekcijski nadzor nad radionicama obavljaju inspektori i viši inspektori cestovnog prometa i cesta Mi-nistarstva (u nastavku teksta: inspektori). U slučaju da se kontrolom tahografa utvrdi da tahograf ne radi ispravno, inspektori su dužni obaviti nadzor u radionici koja je provela posljednju provjeru ili iz-vršila neke druge popravke na tahografu. Ako se nadzorom utvrde nepravilnosti u radionici koje mogu imati obilježja kaznenog djela, a koje bi mogle ugroziti siguran rad tahografa, inspektor će narediti odgovornoj osobi da bez odgađanja zaposlenicima zabrani pristup radionici. U čl. 17. Zakona propisane su evidencije koje vodi Mini-starstvo u vezi radionica.

7.2.4. Voditelj i tehničar radionice

U čl. 18. Zakona propisani su uvjeti za obavljanje poslova vodite-lja i tehničara radionice. Važno je naglasiti kako voditelj radionice ne mora biti u radnom odnosu u radionici. Voditelj odgovara za si-gurnost i pohranjivanje podataka s memorijskih kartica radionice te obavlja druge poslove sukladno čl. 18. st. 2. Zakona.

U čl. 18. st. 3. Zakona propisani su uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja želi biti tehničar radionice. Treba istaknuti kako zahvate na tahografima i opremi od koje ovisi ispravan rad tahografa može obavljati samo tehničar radionice koji posjeduje važeću potvrdu o stručnoj osposobljenosti. Radionica mora na vidljivom mjestu imati uočljivu oglasnu ploču koja mora sadržavati oznaku dozvole i oznaku plombiranja te obavijesti, naloge i upozorenja nadležnih tijela.

Radionica je dužna, u slučaju uklanjanja, ili demontaže tahografa, s uređaja presnimiti sve podatke koji su na njemu zabilježeni. Podatke je dužna pohraniti na siguran način najmanje jednu godinu, a smije ih proslijediti samo prijevozniku u čijem je vozilu bio tahograf, ili kod kojega je zaposlen vozač na kojeg se odnose podaci o radnom vre-menu i odmorima te nadzornim tijelima sukladno Zakonu.

7.3. Memorijske kartice Sukladno čl. 19. st. 1. Zakona, kartica vozača i kartica prijevoznika

izdaju se na vrijeme od pet godina, kartica inspektora i policijskih službenika na dvije godine, a kartica radionice na jednu godinu. kar-tica vozača je vlasništvo vozača koji snosi troškove njezina izdava-nja. kartice se izdaju temeljem zahtjeva.

Javna ovlast izdavatelju kartica koji ispunjava uvjete iz čl. 23. Za-kona u pogledu broja i stručnosti zaposlenih te veličine prostorija,

daje se na rok od 10 godina. Uvjeti za izdavatelja kartica inače su propisani u uvodu spomenutom Pravilnikom o izdavanju memorij-skih kartica. Javna ovlast dodjeljuje se izdavatelju kartica temeljem javnog natječaja. Mjerila za izbor na javnom natječaju i postupak provedbe samog javnog natječaja propisani su u čl. 24. i 25. Zakona.

O izdavanju kartica vodi se nadzor od strane Ministarstva. Su-kladno čl. 30. Zakona, izdavatelj kartica vodi evidenciju o izdanim karticama sa svim propisanim podacima. Izdavatelj kartice vozača i kartice radionice podatke koje vodi, sukladno čl. 30. Zakona, pro-sljeđuje i razmjenjuje s nadležnim tijelima drugih država članica EU putem zajedničke mreže (TACHOnet).

8. Postupci provjere od strane nadležnih tijela, nadzor i inspekcija

Obzirom na važnost djelatnosti cestovnog prijevoza, subjekti pri-mjene Zakona podložni su rigoroznim kontrolama od strane različitih tijela. Provjeru pravilne primjene odredbi Zakona, pravilnika donese-nih temeljem Zakona i drugih temeljem Zakona donesenih podzakon-skih propisa, kao i inspekcijski nadzor nad provedbom AETR spo-razuma i odredbi Zakona provode inspektori i policijski službenici. što se tiče upravnog nadzora nad provedbom Zakona, ovaj nadzor provodi Ministarstvo. U nastavku teksta dajemo kratki prikaz zakon-skih pravila koja se odnose na postupak kontrole i nadzora obveznika primjene Zakona.

8.1. Sustavi provjereSukladno čl. 31. st. 1. Zakona, inspektori i policijski službenici duž-

ni su na cesti i u prostorima prijevoznika i tvrtki, za sve kategorije pri-jevoza provoditi redovite provjere u svrhu pravilne primjene odredbi Zakona i temeljem Zakona donesenih propisa. Ove provjere moraju se obavljati svake godine i moraju obuhvatiti mobilne radnike, voza-če, prijevoznike, tvrtke i vozila. Provjere se organiziraju na način da se provjerava 3% dana koje odrade vozači vozila, pri čemu prosječan broj dana koje odrade vozači vozila tijekom jedne kalendarske godine iznosi 240 dana.

Inspektori i policijski službenici dužni su najmanje 30% ukupnog broja provjeravanih radnih dana provjeravati na cesti, a najmanje 50% u prostorima tvrtki. Provjere moraju sadržavati sljedeće po-datke: broj vozača provjerenih na cesti, broj provjera u prostorima tvrtke, broj provjeravanih radnih dana te broj i vrstu prijavljenih po-vreda propisa, zajedno s naznakom radi li se o prijevozu putnika ili o prijevozu tereta. Podsjećamo kako je obrazac zapisnika provjere na cesti sadržan je u Prilogu 2 Pravilnika32.

8.2. Provjere na cestiZakonom su u čl. 33. propisana detaljna pravila provjere na cesti.

Važno je spomenuti kako se, sukladno čl. 33. st. 3. Zakona, provjere na cesti moraju obavljati na nediskriminirajući način. Prilikom pro-vjere na cesti utvrđuje se: država registracije vozila, država prebiva-lišta vozača, država poslovnog nastana tvrtke, polazište i odredište vožnje te vrsta tahografa (analogni, ili digitalni).

RH će najmanje šest puta u godini poduzimati usmjerene provjere na cesti vozača i vozila iz područja primjene Uredbi (EEZ) br. 3820/85 i (EEZ) br. 3821/85. Takve se provjere trebaju poduzimati istodobno s nadležnim tijelima dviju, ili više država članica EU, svaka djelujući na svom teritoriju.

32 Vidjeti pod 5.2.7.

18712 / 2013 187

Pro

pis

i.hr


8.3. Provjere u prostorima tvrtki Inspektori i policijski službenici provode provjere i u prostorijama

tvrtki. Provjere u prostorijama tvrtki određene su u čl. 34. Zakona. Sukladno čl. 34. st. 1. Zakona, provjere u prostorima tvrtki moraju se planirati na način da se uvažavaju prethodne provjere za različite vrste prijevoza i tvrtki, a posebno ako su se tijekom pregleda na cesti utvrdile teže povrede odredbi Zakona.

Provjere koje su obavljene u prostorijama inspekcije cestovnog prometa i cesta Ministarstva na temelju traženih dokumenata, ili po-dataka koje su tvrtke predale po njihovom zahtjevu, smatraju se pro-vjerama izvršenim u prostorijama tvrtke. Provjere u prostorima tvrtke obuhvaćaju, osim provjera iz čl. 33. st. 3. Zakona, i sljedeće provjere:

� tjedna razdoblja odmora i vremena vožnje između razdoblja odmora;

� pridržavanje dvotjednog ograničenja vremena vožnje; � tahografske listiće, jedinice u vozilima i ispise podataka s kar-

tica vozača.Inspektori i policijski službenici mogu provjeravati i zajedničku odgo-

vornost drugih sudionika, kao što su otpremnici, agenti, špediteri i drugi.

8.4. Sustav ocjene rizika Sukladno čl. 35. Zakona, Ministarstvo će uvesti i osigurati kori-

štenje sustava ocjene rizika za tvrtke, koji će se temeljiti na broju i težini povreda odredbi Zakona, Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85, koje je poje-dina tvrtka počinila, i na informacijama o prekršajima dobivenim u suradnji s drugim državama. U svrhu ocjene rizika koristit će se ka-tegorizacija prekršaja, sukladno njihovoj težini iz Priloga III. Direktive EZ 2009/5. Inspektori i policijski službenici dužni su tvrtke s visokom ocjenom rizika nadzirati redovitije i detaljnije.

8.5. Nadzor i inspekcijaOdredbom čl. 37. Zakona propisane su nadležnosti i ovlasti u vezi

s upravnim i inspekcijskim nadzorom. Sukladno čl. 37. st. 1. Zakona, upravni nadzor nad provedbom Zakona i propisa donesenih za njego-vu provedbu obavlja Ministarstvo. S druge strane, sukladno čl. 37. st. 2. Zakona, inspekcijski nadzor nad provedbom AETR-a i ovoga Zakona obavljaju inspektori i policijski službenici u okviru nadzora nad sigurnošću cestovnog prometa.

Inspektori i policijski službenici imaju sljedeće ovlasti: � zabraniti upotrebu vozila u kojem oštećenje, ili neispravan

rad tahografa nije otklonjen u roku od tjedan dana od dana nastanka kvara, ili otkrića nepravilnosti u radu, a vozač nije na listić, ili listiće zapisa, ili na privremeni listić koji se prilaže listiću zapisa, ili vozačkoj kartici, na koji upisuje podatke koji mu omogućavaju identifikaciju (broj vozačke kartice i/ili ime i/ili broj vozačke dozvole), uključujući njegov potpis, upisivao sve podatke za različita razdoblja koja više nisu zabilježena, ili nisu ispravno zabilježena tahografom;

� uputiti vozilo na izvanredni pregled u slučaju sumnje da taho-graf i drugi elementi vezani uz tahograf ne rade ispravno, troš-kove pregleda snosi vlasnik vozila u koje je uređaj ugrađen;

� zahtijevati od vozača da omogući kontrolu tahografa i dostavi na uvid popise sa zabilježenim podacima, karticu ili ispis s ta-hografa te dopusti pregled popisa sa zabilježenim podacima, kartice, ili ispisa s tahografa;

� privremeno oduzeti popis s bilježenim podacima, ili ispis s tahografa kao dokaz u postupku, odnosno u istu svrhu dati izraditi prijepis podataka iz kartice;

� privremeno oduzeti karticu, pod uvjetom da se utvrdi da je kartica krivotvorena, ili da vozač koristi tuđu karticu, ili da je kartica čiji je on nositelj dobivena na temelju lažnih izjava i/ili krivotvorenih dokumenata, te je dostaviti nadležnom izdava-telju uz navođenje razloga za privremeno oduzimanje kartice;

� isključiti vozilo iz prometa dok se ne ispravi uzrok prekršaja, odnosno prisiliti vozača na korištenje dnevnog odmora;

� predložiti nadležnim tijelima oduzimanje, suspendiranje, ili ograničenje licencije za obavljanje djelatnosti, ili vozačke do-zvole.

9. Prekršajne odredbekako smo naveli, Zakon sadrži detaljna pravila o prekršajnim ka-

znama, ali ne samo za kršenje zakonskih odredbi nego i za kršenje odredbi AETR sporazuma i kršenje odredbi uredbi EU. Ovo će sva-kako predstavljati određeni problem za obveznike primjene Zakona, posebno u početku. Prekršajne odredbe sadržane su u čl. 38.-54. Zakona.

U ovom tekstu dajemo prikaz samo prekršajnih odredbi koje se od-nose na zakonske odredbe o radnom vremenu i evidenciji mobilnih radnika. Za ostale prekršaje upućujemo konzultiranje gore navede-nih odredbi čl. 38.-54. Zakona. Za prekršaje su u Zakonu predviđene samo novčane kazne.

Novčane kazne predviđene su za pravnu, ili fizičku osobu-obrtnika, odgovornu osobu u pravnoj osobi i vozača. Iznosi novčanih kazni, ovisno o težini prekršaja kreću se od 3.000,00 kn do 50.000,00 kn za najteže prekršaje pravne osobe, ili fizičke osobe-obrtnika. Za od-govornu osobu u pravnoj osobi, Zakonom su predviđene novčane kazne za prekršaj u rasponu od 1.000,00 do 15.000,00 kn. Vozač, sukladno zakonskim odredbama, može za prekršaj biti kažnjen nov-čanom kaznom u rasponu od 300,00 kn do 10.000,00 kn za najteže prekršaje.

9.1. Povreda čl. 5. Zakona o rasporedu radnog vremena

Sukladno čl. 38. Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, ili fizička osoba-obrtnik:

� ako suprotno odredbi Uredbe (EZ) br. 561/2006 Europskog parlamenta i Vijeća produljenje tjednog radog vremena na 60 sati dovodi do povrede obveze da prosječno radno vrijeme za četiri mjeseca ne smije prelaziti 48 sati (čl. 5. st. 2. Zakona).

Za ovaj prekršaj, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Novča-nom kaznom u iznosu od 700,00 do 3.000,00 kn kaznit će se za ovaj prekršaj i vozač.

Nadalje, sukladno čl. 39. Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 11.000,00 kuna kaznit će se pravna, ili fizička osoba-obrtnik ako ne postupi sukladno odredbi čl. 5. st. 3. Zakona. Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Osim toga, sukladno čl. 52. Zakona, nvčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako ne postupi suklad-no odredbi čl. 5. st. 4. Zakona.

9.2. Povreda čl. 6. Zakona o stanciSukladno čl. 38. Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00

do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, ili fizička osoba-obrtnik:

12 / 2013188

Pro

pis

i.hr


� ako mobilni radnici protivno čl. 6. Zakona u slučaju ukupnog radnog vremena između šest i devet sati ne uzmu obvezni od-mor od najmanje 30 minuta nakon šest uzastopnih sati rada;

� ako mobilni radnici protivno čl. 6. Zakona u slučaju ukupnog radnog vremena iznad devet sati ne uzmu obvezni odmor od najmanje 30 minuta nakon šest uzastopnih sati rada plus 15 minuta odmora prije kraja radnog dana;

� ako mobilni radnici protivno čl. 6. Zakona podijele obvezne od-more u periode koji su kraći od 15 minuta.


9.3. Povreda čl. 7. Zakona o noćnom raduSukladno čl. 38. Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00

do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, ili fizička osoba-obrtnik:

� koji noćni rad mobilnih radnika određuje na način da njiho-vo ukupno radno vrijeme tijekom svakog 24-satnog razdoblja iznosi više od deset sati (čl. 7. Zakona);


9.4. Povreda čl. 9. Zakona o informiranju radnika i evidencijama radnog vremena

Sukladno čl. 38. Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 6.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, ili fizička osoba-obrtnik ako ne postupi sukladno odredbi čl. 9. Zakona. Za ovaj prekr-šaj, novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 7.000,00 kn kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Novčanom kaznom u izno-su od 700,00 do 3.000,00 kn kaznit će se za ovaj prekršaj i vozač.

9.5. Povreda čl. 10. Zakona o vremenu vožnje, prekidima vožnje i dokumentaciji

Sukladno čl. 50. Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 11.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna, ili fizička oso-ba-obrtnik ako vozač u vozilu ne posjeduje dokumentaciju iz čl. 10. Zakona i čl. 15. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85, ili čl. 12. Priloga AETR-a. Za isti prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 3.000,00 kuna za ovaj prekršaj kaznit će se i vozač.

9.6. Povreda ostalih zakonskih odredbiU čl. 54. Zakona predviđene su novčane kazne za kršenje odredbi

čl. 12., čl. 15. i čl. 18. Zakona, u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za pravnu osobu, ili fizičku osobu-obrtnika, odnosno u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

9.7. Povreda odredbi uredbi EU i AETR sporazuma

kako smo naveli, posebnost Zakona predstavljaju prekršajne sankcije za kršenje odredbi uredbi EU i AETR sporazuma. Radi toga upućujemo obveznike primjene Zakona da obavezno prouče odredbe čl. 38., čl. 40.-49., čl. 51. i čl. 53. Zakona, koje sadrže odredbe o

novčanim kaznama za prekršaje odredbi propisa pravne stečevine EU koji se izravno primjenjuju u RH, a odnose se na kršenje njihovih odredbi o:

� prekoračenju trajanja dopuštenog dnevnog trajanja vožnje; � prekoračenju trajanja dopuštenog tjednog trajanja vožnje; � prekoračenju trajanja dopuštenog dvotjednog trajanja vožnje; � dnevnom odmoru i skraćenom dnevnom odmoru; � tjednom odmoru i skraćenom tjednom odmoru; � tahografima.

Navedenim zakonskim odredbama predviđene su sankcije za kr-šenje sljedećih izvora pravne stečevine EU:

� AETR sporazuma; � Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85; � Uredbe (EZ) br. 561/2006.

9.8. OdgovornostSukladno čl. 55. Zakona, odgovornost za prekršaje iz glave VIII. Za-

kona odnosi se na prekršaje počinjene na teritoriju RH, država člani-ca EU i trećih zemalja. Vozač je dužan čuvati sve dokaze o izrečenim kaznama, ili pokrenutim postupcima u državama članicama EU, ili trećim zemljama do vremena kada za isti prekršaj više ne bude mo-gao biti pokrenut drugi postupak, ili izrečena kazna sukladno Zakonu. Vozač je na zahtjev nadležnog tijela dužan predočiti navedene do-kaze. Vozač je dužan poslodavcu/poslodavcima dostaviti dostupne podatke o izrečenim kaznama i pokrenutim prekršajnim postupcima zbog prekršaja propisanih Zakonom.

10. ZaključakMožemo zaključiti kako novo pravno uređenje radnih odnosa

mobilnih radnika u znatnoj mjeri karakterizira neposredna primjena pravne stečevine EU. Olakotna okolnost za obveznike primjene Za-kona jest što je pravna stečevina koja se odnosi na mobilne radnike uglavnom prevedena na hrvatski jezik i može se naći na internetskim stranicama Ministarstva, ali i udruge Hrvatski prijevoznik. što se sa-mog Zakona tiče, njegov sadržaj karakterizira „nedostatak“ odredbi o odmorima radnika koje su u cijelosti sadržane u propisima pravne stečevine EU koja se izravno primjenjuje u RH.

Zakonom je, u mjeri u kojoj je to uopće bilo moguće obzirom na činjenicu da se uredbe EU izravno primjenjuju u RH pa se Zakon zapravo s njihovim odredbama nije ni usklađivao, izvršeno potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom EU. Manje greške u zakonskom tekstu, kao što je to slučaj s odredbom čl. 5. st. 3. i 4. nomotehnič-ke su naravi i mogu se popraviti ispravkom zakonskog teksta. Sam zakonski tekst je zapravo precizan, koliko to obzirom na sadržajnost materije, može biti. Ipak, pretpostavljamo da materija radnih odnosa mobilnih radnika, radi relativne kompliciranosti materije i posebno radi disperziranosti pravnih normi na više propisa, uključujući i prav-nu stečevinu EU, može biti zahtjevan za obveznike njegove primjene.

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-uCijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

18912 / 2013 189

Pro

pis

i.hr


Literatura:1) Europski sporazum o radu posade na vozilima koja obavljaju međuna-

rodni cestovni prijevoz (Nar. nov. - M.u., br. 1/92);2) Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i

uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Nar. nov., br. 75/13);3) Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13);4) Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i

uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Nar. nov., br. 60/08 i 124/10);

5) Pravilnik o prijenosu podataka i načinu vođenja evidencije iz tahografa (Nar. nov., br.: 83/13);

6) Pravilnik o radionicama za tahografe (Nar. nov., br.: 83/13);7) Pravilnik o izdavanju memorijskih kartica (Nar. nov., br. 83/13);8) Uredba Vijeća (EEZ) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. godine o taho-

grafu u cestovnom prometu (Službeni list EU, L 370, od 31. prosinca 1985.);

9) Uredba Vijeća (EZ) br. 2135/98 od 24. rujna 1998. godine o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3821/85 o tahografu u cestovnom prijevozu i Direktive 88/599/EEZ o primjeni Uredbi (EEZ) br. 3820/3821 i (EEZ-a) br. 3821/85 (Sl. list EU, L 274 od 9. listopada 1998.);

10) Uredba br. 561/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. lipnja 2006. o usklađivanju određenih socijalnih zakonskih propisa u vezi s cestovnim prometom kojom se izmjenjuju i dopunjuju odredbe Uredbe Vijeća br. 3821/85 i br. 2135/98 kojom se ukida uredba Vijeća br. 3820/85 (Službeni list EU, L 102/1 od 11. travnja 2006.);

11) Uredba komisije (EU) br. 1266/2009 od 16. prosinca 2009. godine kojom se deseti put prilagođava tehnološkom napretku Uredba Vijeća br. 3821/85 o uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (Službeni list EU, L 274 od 22. prosinca 2009.);

12) Uredba komisije (EU) br. 581/2010 od 1. srpnja 2010. godine o maksi-malnim razdobljima za preuzimanje odgovarajućih podataka s jedinice u vozilu i s kartice vozača (Službeni list EU, L 168 od 2. srpnja 2010.);

13) Prelević, B., „Radno vrijeme i odmori mobilnih radnika u cestovnom prijevozu“, RiPUP br. 3/11.

14) www.propisi.hr

Ne zaboravite: � Nova vozila koja se prvi put registriraju u Republici

Hrvatskoj nakon 1. siječnja 2009., čija je najveća dopuštena masa s priključnim vozilom veća od 3.5 tone te autobusi konstruirani, ili trajno prilagođeni za prijevoz više od devet putnika, uključujući i vo-zača, moraju imati ugrađen digitalni tahograf.

� Maksimalno vrijeme vožnje iznosi 4,5 sati. � Nakon razdoblja vožnje od 4 ½ sata slijedi obvezni

prekid vožnje u trajanju od 45 minuta. � Dnevno vrijeme vožnje ne smije biti dulje od devet

sati. Iznimno, dnevno vrijeme vožnje može se pro-duljiti na najviše deset sati, ali ne više od dvaput tjedno.

� Puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika je 48 sati i može se produljiti do 60 sati, samo ako pro-sjek od 48 sati nije prekoračen unutar razdoblja od četiri mjeseca.

� Tjedno vrijeme vožnje je maksimalno 56 sati, a vri-jeme vožnje u dva uzastopna tjedna je maksimalno 90 sati.

Bilješke

Documents

Radno vrijeme i odmori mobilnih radnika u cestovnom prijevozu · radnog prava i njegovim se odredbama u prvom redu uređuje radno vrijeme mobilnih radnika i vozača u cestovnom prijevozu,