48
dr.sc. Zlatko Ćesić, prof. visoke škole RADNO PRAVO (nastavni materijal)

Radno_pravo-skraceno s Neta

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Radno_pravo-skraceno s Neta

dr.sc. Zlatko Ćesić, prof. visoke škole

RADNO PRAVO

(nastavni materijal)

Page 2: Radno_pravo-skraceno s Neta

I. POJAM I RAZVOJ RADNOG PRAVA

1. POJAM RADNOG PRAVA Posebna grana prava koja uređuje zasnivanje i prestanak radnog odnosa, zaštitu osoba u radnom odnosu, prava i obveze iz radnog odnosa, sustav stegovne i materijalne odgovornosti i sl.

2. NASTANAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA Faze Trajanje Obilježja

1. Do kraja 19. stoljeća

Ugovori o najmu radne snage u okviru građanskog prava Nastanak sindikata (u Engleskoj 1825.; Francuskoj 1864.; Njemačkoj 1900.; Austriji 1910. itd.)

2. Od kraja 19. st. Do završetka I. svj. rata

Jača uloga i intervencija države u radne odnose Održane prve dvije međunarodne konferencije u Bernu 1905. i 1906. god.

3. Razdoblje između I. i II. svj. rata

Najznačajnije stvaranje Međunarodne organizacije rada u Parizu (1919.) i revolucija u Rusiji.

4. Od završetka II. svj. rata

Stvaranje novog radnog i socijalnog zakonodavstva, uspostavljeni kolektivni i individualni radni odnosi, jačanje socijalnih partnera, osamostaljivanje i razvoj radnog prava.

3. ULOGA DRŽAVE U RAZVOJU RADNOG PRAVA 1. Donošenjem zakona i drugih propisa. 2. Osiguravanjem primjene konvencija Međunarodne organizacije rada i drugih međunarodnih

ugovora, zakona i drugih propisa te autonomnih izvora radnog prava 3. Propisivanjem najnižu razinu temeljnih prava zaposlenih, uz mogućnost da se u drugim izvorima ta

prava urede povoljnije za zaposlene. 4. Uređivanjem institucionalnog okvira – osnivanje i djelovanje sindikata i udruga poslodavaca,

sklapanje i pravni učinci kolektivnih ugovora, sudjelovanje zaposlenih u odlučivanju, štrajk i lockout, socijalno partnerstvo i sl.

5. Uređivanjem uvjeta rada u javnom sektoru - pregovorima sa sindikatima u dobroj vjeri i sklapanjem kolektivnih ugovora. Poticanjem predstavnika koje je imenovala u nadzorne odbore društava u vlasništvu ili pretežitom vlasništvudržave na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na razini društva ili djelatnosti.

6. Osnivanjem i djelovanjem javnih ustanova Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u kojima zaposleni ostvaruju prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te za slučaj nezaposlenosti.

Page 3: Radno_pravo-skraceno s Neta

II. SUBJEKTI RADNOG PRAVA 1. Radnik 2. Poslodavac 3. Radničko vijeće, glavno radničko vijeće 4. Sindikat, udruga sindikata više razine, sindikalni predstavnik i sindikalni povjerenik, odbor sindikata

za kolektivne pregovore 5. Udruga poslodavaca, udruga poslodavaca više razine 6. Ured državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada, ministarstvo nadležno za rad, ministar

nadležan za rad 7. Gospodarsko-socijalno vijeće 8. Agencija za posredovanje u zapošljavanju 9. Inspekcija rada 10. Hrvatski zavod za zapošljavanje

1. RADNIK

Pojam Fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.

Najniža dob za zaposlenje 15 godina života. Iznimka Uz prethodno odobrenje inspektora rada koje se izdaje na zahtjev zakonskog zastupnika

– uz naplatu može sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih djela (pod uvjetom da se time ne narušava zdravlje, ćudorednost, školovanje ili razvoj).

2. POSLODAVAC

Pojam Fizička ili pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Page 4: Radno_pravo-skraceno s Neta

3. RADNIČKO VIJEĆE

3.1. Postojanje i uloga radničkog vijeća

Uloga radničkog vijeća Radnici zaposleni kod poslodavca ostvaruju pravo sudjelovanja u odlučivanju o pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima.

Uvjeti da bi postojalo radničko vijeće 1. Poslodavac zapošljava najmanje 20 radnika (osim radnika zaposlenih u tijelima državne uprave) 2. Pokretanje postupka

utemeljenja (prijedlog) sindikat ili najmanje 10% radnika

Glavno radničko vijećeUvjet postojanja Organizirano više radničkih vijeća u više organizacijskih jedinica poslodavca. Sastav (broj) Čine ga predstavnici radničkih vijeća organizacijskih jedinica.

Tko ima ovlasti ako nije utemeljeno radničko vijeće? Sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radničkog vijeća. Poslodavac je dužan sazivati skup radnika. Predstavnika radnika u nadzornom odboru imenuju radnici neposrednim i tajnim glasovanjem.

3.2. Broj, struktura i mandat članova radničkog vijeća Broj Utvrđuje se prema broju zaposlenih radnika kod određenog poslodavca:

do 75 radnika 1 predstavnik, od 76 do 250 radnika 3 predstavnika, od 251 do 500 radnika 5 predstavnika, od 501 do 750 radnika 7 predstavnika, od 751 do 1000 radnika 9 predstavnika, za svakih sljedećih započetih tisuću radnika, povećava se broj članova radničkoga

vijeća za dva, sporazumom s poslodavcem može se povećati broj članova radničkog vijeća.

Struktura Potrebno je voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih (po spolu, dobi, stručnoj spremi, poslovima na kojima rade i slično).

Mandat 3 godine

Page 5: Radno_pravo-skraceno s Neta

3.3. Izbori za radničko vijeće Izborno razdoblje Izbori se redovito održavaju u ožujku (svake 3 godine). Biračko pravo

Svi radnici zaposleni kod određenoga poslodavca, osim članova upravnih i nadzornih tijela i članovi njihovih obitelji te radnici ovlašteni da zastupaju poslodavca.

Izborni odbor

Uloga Provodi i nadzire glasovanje Broj Najmanje 3 člana, a mora biti neparan broj Sastav Svaki sindikat i svaka skupina radnika koja je podnijela listu kandidata daje jednoga

svojeg predstavnika. Član ne može biti radnik koji je kandidat za člana radničkog vijeća.

Predlaganje liste kandidata

sindikati koji imaju svoje članove zaposlene ili skupina radnika koju podržava najmanje 10% radnika

Način izbora Neposredni izbori i tajno glasovanje radnika koji imaju biračko pravo. Poništenje izbora

Može tražiti od nadležnog suda u slučaju teškog kršenja odredaba ZR: radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat.

Page 6: Radno_pravo-skraceno s Neta

3.4. Obveze poslodavca prema radničkom vijeću 1. Obveza

obavješćivanja (svaka 3 mj.)

O poslovanju, planovima, plaćama, prekovremenom radu, zaposlenima na određeno vrijeme i na izdvojenim mjestima rada, zaštiti, sigurnosti na radu i dr.

2. Obveza savjetovanja prije donošenja odluke (u protivnom je odluka poslodavca ništetna)

donošenju pravilnika o radu, planu zapošljavanja, premještaju i otkazu, mjerama u svezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, planu godišnjih odmora, rasporedu radnog vremena, noćnom radu, nadoknadama za izume i tehničko unaprjeđenje, donošenju programa zbrinjavanja viška radnika te drugih odluka

predviđenim ZR i kolektivnim ugovorom Radničko vijeće je dužno u roku 8 dana, a u slučaju izvanrednog otkaza u roku 3 dana, dostaviti svoje očitovanje poslodavcu (inače se smatra se da nema primjedbi i prijedloga).

3. Obveza dobivanja suglasnosti za donošenje odluke (suodlučivanje)

otkazu članu radničkog vijeća, otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nisu izabrani te članu

izbornog odbora za razdoblje od 3 mjeseca nakon ustanovljenja izbornih rezultata,

otkazu radniku kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od invalidnosti,

otkazu radniku starijem od 60 (muškarac), odnosno 55 godina života (žena),

otkazu predstavniku radnika u nadzornom odboru, prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama

podataka o radniku. Radničko vijeće je dužno u roku od 8 dana izjasniti se o davanju ili uskrati suglasnosti (inače se smatra se da je suglasno s odlukom poslodavca). Ako radničko vijeće uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka (sud prvog stupnja dužan odlučiti u roku od 30 dana od podnošenja tužbe).

Page 7: Radno_pravo-skraceno s Neta

3.5. Posebne obveze (ovlaštenja) radničkog vijeća

saziva najmanje dva puta godišnje skup radnika (skupovi se mogu održati po odjelima ili drugim organizacijskim jedinicama poslodavca),

pazi na poštivanje ZR, pravilnika o radu, kolektivnih ugovora, redovito obavješćivati radnike i sindikat o svome radu te primati njihove poticaje i prijedloge, pazi da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračunavanja i uplaćivanja doprinosa

za socijalno osiguranje, donosi poslovnik o svom radu, imenuje i opoziva predstavnika radnika u nadzorni odbor (u trgovačkom društvu u kojem je

zaposleno više od 200 radnika, kao i u trgovačkom društvu koje je preko 25% u vlasništvu RH ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te u javnim ustanovama, neovisno o broju za-poslenih radnika u tom društvu, odnosno ustanovi jedan član nadzornog odbora, odnosno drugog odgovarajućeg tijela, mora biti predstavnik radnika),

ne smije sudjelovati u pripremanju ili ostvarenju štrajka, isključenja s rada ili druge industrijske akcije, niti se smije na bilo koji način miješati u kolektivni radni spor koji može dovesti do takve akcije,

sporazumom s poslodavcem ili kolektivnim ugovorom mogu se proširiti ovlaštenja radničkog vijeća.

3.6. Rad i naknada članovima radničkog vijeća

zasjeda i na drugi način obavlja svoje poslove u radno vrijeme, svaki član ima pravo na naknadu plaće za šest radnih sati tjedno (sporazumom s poslodavcem

može se povećati),

3.6. Raspuštanje radničkog vijeća i isključenje člana radničkog vijeća Mogu tražiti od nadležnog suda zbog teškog kršenja obveza:

sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenoga poslodavca, najmanje 25% zaposlenih ili poslodavac.

Page 8: Radno_pravo-skraceno s Neta

4. SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA

4.1. Ovlasti, članstvo i udruge više razine

Ovlasti 1. Stranka kolektivnog ugovora. 2. Može u radnim sporovima kod poslodavca, pred sudom, arbitražom i državnim tijelima zastupati svoje

članove.

Dobrovoljnost članstva Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva ili nečlanstva.

Udruge više razine Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruživanja. Npr.: Savez samostalnih sinddikata RH, Matica hrvatskih sindikata javnih službi, Nezavisni hrvatski sindikati, Udruga radničkih sindikata Hrvatske; Hrvatska udruga poslodavaca

4.2. Osnivanje

Osnivanje Utemeljitelji Sindikat Najmanje 10 fizičkih osoba

Udruga poslodavaca Najmanje 3 pravne ili fizičke osobe Udruga više razine Najmanje 2 udruge

Statut svrha udruge – sklapanje kolektivnih ugovora; naziv; sjedište; područje djelovanja; znak; tijela udruge; način izbora i opoziv tih tijela; ovlaštenja tijela udruge; postupak učlanjivanja i prestanak članstva; način donošenja i izmjene statuta; prestanak djelovanja udruge; tijela ovlaštena za sklapanje kolektivnog ugovora te uvjetima i postupku organiziranja industrijskih akcija.

Registar udruga

Mjesto upisa

ako djeluje na području jedne županije u uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada.

ako djeluje na području više županija u ministarstvu nadležnom za rad. Zahtjev za upis

Rok Mora se podnijeti u roku 30 dana od dana održavanja skupštine. Prilozi odluka o utemeljenju,

zapisnik skupštine utemeljitelja, statut, popis utemeljitelja i članova izvršnog tijela, ime i prezime osobe ili osoba ovlaštenih za zastupanje.

Donošenje rješenja

U roku 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva (inače se smatra da je udruga registrirana). Za otklanjanje nedostataka 8-15 dana. O žalbi odlučuje ministarstvo nadležno za rad.

Page 9: Radno_pravo-skraceno s Neta

4.3. Imovina udruga

Stjecanje imovine

prikupljanje upisnina i članarina, kupnja, darovanje ili na drugi zakonit način, sindikati – još i doprinos solidarnosti (ako je utvrđen kolektivnim ugovorom, od radnika

koji nisu članovi), Podjela imovine

1. Ako se udruga razdijeli ili se znatan dio članstva izdvoji u drugu udrugu

dijeli se među udrugama razmjerno broju članova, ako statutom nije drukčije određeno.

2. Ako udruga prestane djelovati imovinom se postupa na način propisan statutom (ne može se podijeliti članovima).

4.4. Sindikalni predstavnik i sindikalni povjerenik Uloga Zastupa sindikate koji imaju zaposlene članove kod toga poslodavca, štiti i promiče

prava i interese članova sindikata (jedan ili više). Sindikalni povjerenik je radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca. Zaštita sindikalnih povjerenika

Bez suglasnosti sindikata nije mu moguće (do 6 mjeseci nakon prestanka dužnosti): otkazati ugovore o radu, rasporediti na drugo radno mjesto, ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Sindikat je dužan u roku od 8 dana izjasniti se o davanju ili uskrati suglasnosti (inače se smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca). Ako sindikat uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska odluka. Broj sindikalnih povjerenika koji uživa zaštitu – najveći broj kao i broj članova radničkog vijeća.

4.5. Odluka o prestanku djelovanja 1. Tijelo udruge koje je statutom ovlašteno da odlučuje o prestanku djelovanja udruge. 2.

Nadležni sud

1. ako je od održavanja sjednice najvišeg tijela udruge proteklo dvostruko duže vrijeme od vremena za koje je statutom određeno da se takva sjednica mora održati,

2. ako se broj članova udruge smanji ispod broja određenog za utemeljenje udruge, 3. ako sud zabrani djelovanje udruge (zbog djelatnosti protivne Ustavu i zakonu).

Page 10: Radno_pravo-skraceno s Neta

5. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

Način osnivanja Sporazumom Vlade, sindikata i udruga poslodavaca.

Sastav Gospodarsko-socijalnog vijeća Određuje se sporazumom o osnivanju (mora se voditi računa o odgovarajućoj zastupljenosti sindikata i po-slodavaca iz gospodarstva i javnih djelatnosti)

Ovlaštenja prati utjecaj gospodarske politike i socijalne politike, utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku stabilnost i razvoj, daje obrazloženo mišljenje ministru rada o svim problemima vezanima uz sklapanje i primjenu

kolektivnih ugovora, predlaže Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama više razine,

vođenje usklađene politike cijena i plaća, utvrđuje listu miritelja, utvrđuje listu arbitara, odnosno članova arbitražnoga vijeća, daje mišljenje o prijedlozima zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti, potiče mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova, daje mišljenje i prijedloge ministru rada u svezi s drugim pitanjima uređenima ovim Zakonom.

Page 11: Radno_pravo-skraceno s Neta

6. AGENCIJA ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE

Pojam Poslodavac, koji na temelju sporazuma o ustupanju radnika, ustupa radnika (ustupljeni radnik) drugom poslodavcu (korisnik) za obavljanje privremenih poslova.

Uvjeti pod kojima agencija može obavljati poslove da obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima samo u zemlji, da te poslove obavlja kao jedinu djelatnost, da je registrirana prema propisima o trgovačkim društvima, da je upisana u evidenciju pri ministarstvu nadležnom za poslove rada (izdaje se potvrda; agencija je

dužna u svakom dopisu i ugovoru naznačiti broj pod kojim je evidentirana).

Sporazum o ustupanju radnika (agencija – korisnik) Ne može se sklopiti

za zamjenu radnika kod korisnika kod kojeg se provodi štrajk, ako je korisnik u prethodnom razdoblju od 6 mjeseci poslovno uvjetovanim

otkazom otkazao ugovore o radu radnika koji su radili na poslovima za obavljanje kojih traži ustupanje radnika,

za obavljanje poslova sa skraćenim radnim vremenom, za ustupanje radnika drugoj agenciji, u drugim slučajevima utvrđenim kolektivnim ugovorom

Oblik Mora se sklopiti u pisanom obliku.

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova (agencija – ustupljeni radnik) Vrijeme na koje se sklapa

1. Određeno 2. Neoređeno

Plaća ustupljenog radnika

Radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plaće u vrijeme kada nije ustupljen korisniku.

Vrijeme ustupanja radnika Agencija ne smije ustupati korisniku radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine. Prekid kraći od jednog mjeseca ne smatra se prekidom ovog razdoblja.

Naknada štete Šteta koju ustupljeni radnik uzrokuje trećima Korisnik je dužan nadoknaditi. Šteta koju ustupljeni radnik uzrokuje korisniku Odgovara agencija. Šteta koju pretrpi ustupljeni radnik Može se potraživati od agencije ili korisnika.

Page 12: Radno_pravo-skraceno s Neta

7. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Javna ustanova u vlasništvu RH sa zadaćom rješavanja pitanja vezanih uz zapošljavanje i nezaposlenost.

Djelatnost posredovanje pri zapošljavanju; profesionalno usmjeravanje; materijalno osiguranje za vrijeme nezaposlenosti; obrazovanje za zapošljavanje.

Ustrojstvo

Središnja služba; područne službe (u svakoj županiji); ispostave (94).

8. INSPEKTOR RADA Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskoga nadzora.

Page 13: Radno_pravo-skraceno s Neta

III. IZVORI RADNOG PRAVA

Hijerarhija pravnih izvora 1. Ustav 2. Prihvaćene konvencije MOR-a 3. Drugi sklopljeni i objavljeni međunarodni ugovori 4. Posebni zakon ili uredba Vlade 5. Opći zakon ili uredba Vlade 6. Pravilnici ministara 7. Kolektivni ugovor (poslodavac – sindikat) 8. Sporazum radničko vijeće – poslodavac 9. Pravilnik o radu 10. Ugovor o radu

Glavni izvor radnog prava za radnike 1. Zakoni jamče najnižu razinu temeljnih prava iz radnog odnosa 2. Kolektivni ugovori osiguravaju u pravilu konačnu razinu većine prava iz radnog odnosa.

Načelo ustupka Propis koji se nalazi niže na hijerarhijskoj ljestvici može izmijeniti sadržaj propisa koji se nalazi više na toj ljestvici, pod uvjetom da jenjegov učinak povoljniji za radnike. Poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih Zakonom.

Primjena ZOO-a Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije ZOR-om ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opći propisi obveznoga prava.

Page 14: Radno_pravo-skraceno s Neta

1. KOLEKTIVNI UGOVORI

1.1. Stranke kolektivnog ugovora

Stranke kolektivnog ugovora 1. Na strani

poslodavaca Jedan ili više poslodavaca, udruga poslodavaca ili udruga poslodavaca više razine

2. Na strani radnika

1. Sindikat ili udruga sindikata više razine 2. Odbor

sindikata za kolektivne pregovore

Ako je na području za koje se sklapa kolektivni ugovor zastupljeno više sindikata, odnosno udruga sindikata više razine. Ako se sindikati ne sporazumiju o broju članova i sastavu, o tome odlučuje Gospodarsko-socijalno vijeće, odnosno ministar nadležan za rad (3-9 članova ovisno o broju članova sindikata).

Pristupanje kolektivnom ugovoru

Izjava o pristupanju kolektivnom ugovoru mora se dostaviti svim strankama koje su sklopile kolektivni ugovor te svim osobama koje su mu naknadno pristupile.

Proširenje primjene kolektivnog ugovora Ako postoji javni interes ministar nadležan za rad može na prijedlog stranke kolektivnog ugovora proširiti primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovom sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile. Odluka o proširenju kolektivnog ugovora objavljuje se u „Narodnim novinama“. Prije toga mora zatražiti mišljenje sindikata, udruga poslodavaca ili predstavnika poslodavaca na koje se kolektivni ugovor proširuje.

1.2. Oblik, predmet i vrijeme na koje se sklapa kolektivni ugovor

Oblik kolektivnog ugovora Mora se sklopiti u pisanom obliku.

Predmet kolektivnog ugovora prava i obveze stranaka, može sadržavati različita pitanja iz radnih odnosa ili u svezi s radnim odnosima, može sadržavati pravila o postupku kolektivnoga pregovaranja, te o sastavu i načinu postupanja

tijela ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora 1. Na neodređeno vrijeme 2. Na određeno vrijeme Za razdoblje ne duže od 5 godina.

Otkaz kolektivnog ugovora 1. Na neodređeno vrijeme Moraju sadržavati uglavke o otkaznim razlozima

i rokovima (inače je otkazni rok 3 mjeseca). 2. Na određeno vrijeme Samo ako je predviđeno ugovorom.

Page 15: Radno_pravo-skraceno s Neta

Produžena primjena pravnih pravila kolektivnog ugovora

Na sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa primjenjuju se pravila kolektivnog ugovora i nakon isteka roka na koji je sklopljen, do sklapanja novog kolektivnog ugovora (ako nije drugačije određeno).

Utjecaj promjene poslodavca na primjenu kolektivnog ugovora Do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana, nastavlja primjenjivati. Dostava kolektivnog ugovora i njegovih promjena (izmjena, dopuna, otkaz, pristup) nadležnom tijelu Ministarstvu nadležnom za rad ili županijskom uredu nadležan za poslove rada.

1.3. Doprinos solidarnosti

Doprinos solidarnosti Pojam Kolektivnim ugovorom uređena obveza radnika koji nisu članovi sindikata da za vrijeme

važenja kolektivnog ugovora plaćaju naknadu za povoljnosti ugovorene kolektivnim ugovorom.

Iznos Do 65% (prosječne) sindikalne članarine, ne više od 1% plaće radnika. Stupanje na snagu kolektivnog ugovora

Ako je kolektivnim ugovorom uređen doprinos solidarnosti, kolektivni ugovor stupa na snagu ako ga referendumom prihvate radnici na području za koje se sklapa kolektivni ugovor (1/3 radnika izašlih na referendum, traži se natpolovična većina glasova radnika izašlih na referendum).

2. PRAVILNIK O RADU Dužan donijeti i objaviti Poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika. Uređuju se Plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika i

druga pitanja važna za radnike, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

Posebni pravilnici o radu Mogu se donijeti za pojedine odjele trgovačkog društva, poduzeća, odnosno ustanove ili pojedine skupine radnika.

Uloga Ministra Može, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata i udruga poslodavaca, pravilnikom propisati koja pitanja poslodavac mora urediti pravilnikom o radu.

Uloga radničkog vijeća O donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem. Radničko vijeće (sindikalni povjerenik) može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi nevažećima.

Page 16: Radno_pravo-skraceno s Neta

III.a. ZABRANA DISKRIMINACIJE

Odnosi se na uvjete za zapošljavanje, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata za obavljanje određenog

posla, napredovanje u poslu, pristup svim vrstama i stupnjevima stručnog osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije, uvjete zaposlenja i rada i sva prava iz radnog odnosa i u svezi s radnim odnosom, uključujući

jednakost plaća, otkaz ugovora o radu, prava članova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj

profesionalnoj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz toga članstva.

Teret dokzivanja u slučaju spora Ako osoba koja traži zaposlenje odnosno radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju, na poslodavcu je teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije

Page 17: Radno_pravo-skraceno s Neta

IV. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1. STRANKE UGOVORA O RADU I UVJETI ZA SKLAPANJE 1. Poslodavac 2. Radnik

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu Opći uvjeti

1. 15 godina života – ako ga ovlasti zakonski zastupnik

U slučaju spora između zakonskih zastupnika ili između jednog ili više zakonskih zastupnika i malodobnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odlučuje tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi. Zakonski zastupnik može povući ili ograničiti ovlaštenje odnosno u ime malodobnika raskinuti radni odnos.

2. Opća zdravstvena sposobnost Posebni uvjeti

Mogu se odrediti zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, npr.: prethodno utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova; određen stupanj i vrst stručne spreme; određeno radno iskustvo u struci odnosno poslu; položen stručni ispit; prebivalište i sl.

2. VRSTE, OBLIK I SADRŽAJ UGOVORA O RADU

Vrste ugovora o radu 1. na neodređeno 2. na određeno 3. pripravnika na neodređeno ili određeno vrijeme 4. na određeno za stalne sezonske poslove 5. na izdvojenom mjestu rada (kod kuće i sl.), 6. kod upućivanja na rad u inozemstvo, 7. kod agencije za privremeno obavljanje poslova, 8. o volonterskom radu 9. o probnom radu

Oblik ugovora o radu 1. Pisani oblik 2. Pisana potvrda o

sklopljenom ugovoru. Ako nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada uručiti.

Posljedica propusta navedenog - smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Page 18: Radno_pravo-skraceno s Neta

Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu1. strankama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu 2. mjesto rada - ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na

različitim mjestima 3. naziv, narav ili vrsta rada na koji se radnik zapošljava ili - kratak popis ili opis poslova 4. dan otpočinjanja rada 5. očekivano trajanje ugovora u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme 6. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo - u

slučaju kad se takav podatak ne može dati, načinu određivanja trajanja toga odmora

umjesto ovih uglavaka, može se uputiti na odgova-rajuće zakone, druge propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o radu koji uređuju ta pitanja.

7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac - u slučaju kad se takav podatak ne može dati, načinu određivanja otkaznih rokova

8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo

9. trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna

Prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje Poslodavac je dužan radniku uručiti primjerak u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.

3. UGOVOR O RADU NA NEODREĐENO VRIJEME

Pravilo kada ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen Smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

4. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME

Sklapa se iznimno Ako je prestanak unaprijed utvrđenobjektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja, kao kada se radi npr:

o ugovoru s pripravnikom, o ugovoru o radu kod agencije za privremeno obavljanje poslova, o ugovoru o radu na određeno za stalne sezonske poslove, o sezonskom poslu, o zamjeni privremeno nenazočnog radnika, o povećanju opsega poslova, o privremenim poslovima za kojima postoji potreba i sl.

Ograničenje Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od 3 godine. Prekid kraći od 2 mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine Iznimka u slučaju zamjene privremeno nenaznačenog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim

ugovorom dopušteno.

Page 19: Radno_pravo-skraceno s Neta

5. UGOVOR O RADU PRIPRAVNIKA NA NEODREĐENO ILI ODREĐENO

VRIJEME Pripravnik Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala.

Način osposobljavanja pripravnika Mora biti uređen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Pripravnika se radi osposobljavanja može privremeno uputiti na rad kod drugoga poslodavca.

Trajanje pripravničkog staža Najduže godinu dana, ako zakonom nije drukčije određeno.

Stručni ispit Kada se polaže Nakon završetka pripravničkog staža (ako je to zakonom, drugim propisom, kolektivnim

ugovorom ili pravilnikom o radu propisano). Sadržaj i način polaganja

Ako nije određen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadržaj i način polaganja stručnog ispita određuju se pravilnikom o radu.

Posljedice ako se ne položi Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

6. UGOVOR O RADU NA ODREĐENO VRIJEME ZA STALNE SEZONSKE POSLOVE

Uvjet za sklapanje Poslodavac pretežno posluje sezonski.

Dodatni obvezni uglavci u ugovoru o: uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo osiguranje, roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u

narednoj sezoni, roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o toj ponudi, a koji rok ne može biti kraći od osam dana.

Page 20: Radno_pravo-skraceno s Neta

7. UGOVOR O RADU NA IZDVOJENOM MJESTU RADA

Dodatni obvezni uglavci u ugovoru o: trajanju redovitoga radnog tjedna, dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnosti radnika na mjestu rada, rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika, strojevima, alatima i opremi za obavljanje posla koju je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i

održavati, uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova, načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

8. UGOVOR O RADU U SLUČAJU UPUĆIVANJA RADNIKA U INOZEMSTVO

Kada se mora sklopiti Ako se radnik upućuje na rad u inozemstvo za razdoblje duže od mjesec dana, a za vrijeme rada u inozemstvu na ugovor o radu će se primjenjivati inozemni propisi.

Dodatni obvezni uglavci u ugovoru o: trajanju rada u inozemstvu, novcu u kojem će se isplaćivati plaća, drugim primanjima, uvjetima vraćanja (repatrijacije) u zemlju.

9. UGOVOR O RADU KOD AGENCIJE ZA PRIVREMENO OBAVLJANJE POSLOVA

Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova (agencija – ustupljeni radnik) Vrijeme na koje se sklapa

1. Određeno 2. Neoređeno

Plaća ustupljenog radnika

Ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima. Radnik koji je u radnom odnosu u agenciji ima pravo na naknadu plaće u vrijeme kada nije ustupljen korisniku.

Vrijeme ustupanja radnika Agencija ne smije ustupati korisniku radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine. Prekid kraći od jednog mjeseca ne smatra se prekidom ovog razdoblja.

Page 21: Radno_pravo-skraceno s Neta

10. UGOVOR O VOLONTERSKOM RADU

Volonterski rad Pojam Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (ako je stručni ispit ili radno iskustvo

utvrđeno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova određenoga zanimanja). Trajanje Može trajati najduže koliko traje pripravnički staž (ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo

utvrđeno kao uvjet za rad u određenom zanimanju).

Odredbe zakona koje se ne primjenjuju na volontere sklapanju ugovora o radu, o plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.

11. UGOVOR O PROBNOM RADU Trajanje Ne smije trajati duže od 6 mjeseci. Otkazni rok Najmanje 7 dana.

Page 22: Radno_pravo-skraceno s Neta

V. RADNO VRIJEME

Radno vrijeme može biti puno, nepuno i skraćeno; dnevno i noćno; jednokratno, dvokratno, smjensko i dr.

1. PUNO, NEPUNO I SKRAĆENO RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme Trajanje Ne smije biti duže od 40 sati tjedno. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno.

Nepuno radno vrijeme Trajanje Traje manje od punog radnog vremena, a uvjetovano je opsegom poslova koji ne zahtijeva

obavljanje u punom radnom vremenu.

Skraćeno radno vrijeme Pojam To su poslovi „s posebnim uvjetima rada“ (uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće

zaštititi radnika od štetnih utjecaja). Radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Određivanje ovih poslova i trajanje radnog vremena

Utvrđuju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili posebnim propisom ovlaštenog ministarstva (na prijedlog osobe).

Prava radnika Izjednačuje se s punim radnim vremenom.

2. NOĆNI RAD

Pojam Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan.

Page 23: Radno_pravo-skraceno s Neta

Noćni rad žena Zabranjen je. Iznimke od zabrane

ne odnosi se na poslodavce koji zapošljavaju samo članove svoje obitelji; ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće i tehničke poslove, odnosno na žene

zaposlene u zdravstvenoj i socijalnoj službi za koje nije uobičajeno da obavljaju poslove fizičke naravi;

ako je takav rad prijeko potreban zbog više sile ili sprječavanja kvara na sirovinama (mora se u roku od 24 sata obavijestiti inspektora rada);

ako ministar nadležan za rad odlukom privremeno ukine zabranu (u slučaju ozbiljne opasnosti, zbog zaštite nacionalnih interesa);

odlukom ministra nadležnog za rad, pod uvjetom da udruge poslodavaca i sindikat o tome postignu sporazum;

odlukom ureda državne uprave u županiji nadležnog za poslove rada, pod uvjetom da je o tome zatraženo mišljenje radničkog vijeća te udruge poslodavaca i sindikata industrijske grane ili djelatnosti i to najduže 2 god.

Iznimka se ne odnosi na

Trudnicu i majku do 2 godine djetetova života te samohranu majku s djetetom do 3 godine djetetova života, osim ako to ona sama zatraži.

Noćni rad malodobnika Računa se

u industriji između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro idućega dana izvan industrije između 19 sati uvečer i 6 sati ujutro idućega dana

Zabranjen je. Iznimke od zabrane

ako je takav rad prijeko potreban zbog više sile; ako ministar nadležan za rad odlukom privremeno ukine zabranu (u slučaju ozbiljne

opasnosti, zbog zaštite nacionalnih interesa).

Noćni rad roditelja djeteta sa smetnjama u razvoju Zabranjen je.

3. PREKOVREMENI RAD Obveza prekovremenog rada

Na zahtjev poslodavca u slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe.

Trajanje Najviše 10 sati tjedno, duže od punoga radnog vremena. Mora se obavijestiti inspektor rada

ako prekovremeni rad određenoga radnika traje duže od 4 tjedna neprekidno ili više od 12 tjedana tijekom kalendarske godine;

ako prekovremeni rad svih radnika određenoga poslodavca prelazi 10% ukupnoga radnog vremena u određenome mjesecu.

Zabrana obavljanja

Malodobni radnici. Trudnica, majka s djetetom do 3 god. starosti i samohrani roditelj s djetetom do 6 god. starosti - samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Page 24: Radno_pravo-skraceno s Neta

4. RASPORED RADNOGA VREMENA Određuje se:

propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ugovorom o radu ili pisanom odlukom poslodavca (ako nije određen na drugi način)

Obavijest radnicima o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena

Poslodavac ih mora obavijestiti najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada.

5. PRERASPODJELA RADNOGA VREMENA Pojam Ako narav posla to zahtijeva, tako da tijekom jednoga razdoblja traje duže, a tijekom

drugoga razdoblja kraće od punoga ili nepunoga radnog vremena. Suglasnost inspektora rada

Poslodavac je mora zatražiti ako nije predviđena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca. Inspektor rada može dati suglasnost najduže za kalendarsku godinu.

Trajanje Ne smije biti duže od 52 sata tjedno. Za poslove sezonske naravi kolektivnim ugovorom može se predvidjeti da preraspodijeljeno radno vrijeme smije biti duže od 52 sata tjedno, ali ne duže od 60 sati tjedno.

Page 25: Radno_pravo-skraceno s Neta

VI. ODMORI I DOPUSTI

Odmori Pojam Jedno od osnovnih prava svakog radnika omogućeno prisilnim propisima, koje se računa kao

vrijeme trajanja radnog odnosa. Vrste

1. Stanka 2. Dnevni odmor 3. Tjedni odmor 4. Godišnji odmor 5. Blagdani i neradni dani

Dopusti Pojam Vremensko razdoblje u kojem je radnik oslobođen obveze rada, iako bi inače to bio dužan

činiti, s tim da radni odnos u svom punom sadržaju ostaje i dalje netaknut. Vrste

1. Plaćeni dopust 2. Neplaćeni dopust

1. STANKA Pravo na stanku Radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno. Trajanje Svakoga radnog dana, tijekom radnog vremena, najmanje 30 minuta (osim ako

posebnim zakonom nije drukčije određeno). Obilježja Ubraja se u radno vrijeme i plaćena je.

2. DNEVNI ODMOR Pojam Odmor radnika između dva uzastopna radna dana. Trajanje Najmanje 12 sati neprekidno.

Iznimke 10 sati neprekidno – punoljetni radnici na sezonskim poslovima u industriji (najviše 60 dana u jednoj kalendarskoj godini) i sezonskim poslovima u neindustrijskim djelatnostima

3. TJEDNI ODMOR Pojam Odmor radnika nedjeljom u trajanju najmanje 24 sata neprekidno Iznimka Ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan

odmora (u razdoblju određenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu).

Page 26: Radno_pravo-skraceno s Neta

4. GODIŠNJI ODMOR

Najkraće trajanje godišnjeg odmora Radnik 18 radnih dana za svaku kalendarsku godinu. Malodobni radnik 24 radna dana. Radnik „s posebnim uvjetima rada“ 30 radnih dana (utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o

radu ili pravilnikom koji donosi ministar)

Utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora Način utvrđivanja

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

Ne računaju se blagdani, neradni dani, razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik

Ako je rad organiziran u manje od šest radnih dana u tjednu, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana (ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno).

Ništetnost odricanja prava na godišnji odmor Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Rok stjecanja prava na godišnji odmor Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada.

Godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnoga poslodavca. Prilikom prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora Visina Najmanje u visini prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca (određena kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu). Mora se radniku isplatiti unaprijed, prije korištenja godišnjeg odmora, ako drukčije nije određeno kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima (2 dijela) Prvi dio U trajanju od najmanje 12 dana mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju

ostvaruje pravo na godišnji odmor. Drugi dio Mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Page 27: Radno_pravo-skraceno s Neta

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu Prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili rodiljnog dopusta, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Raspored godišnjih odmora Utvrđuje poslodavac (u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i zakonom). Radnika se mora najmanje 15 dana prije korištenja obavijestiti o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije (ako kolektivnim ugovorom nije određen drukčiji rok).

5. BLAGDANI I NERADNI DANI

Blagdani 1. siječnja – Nova godina 6.siječnja – Sveta tri kralja Uskrsni ponedjeljak – drugi dan Uskrsa 15. lipnja – Tijelovo 1. svibnja – Blagdan rada 30. svibnja – Dan državnosti 22.lipnja – Dan antifašističke borbe 5. kolovoza – Dan domovinske zahvalnosti 15. kolovoza – Velika Gospa 8. listopada – Dan neovisnosti 1. studenoga – Svi Sveti 25. i 26. prosinca – Božićni blagdani

Neradni dani Oni u koje imaju pravo ne raditi samo pripadnici pojedinih vjera.

Naknada plaće Radnici imaju pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca, pod uvjetom da su to njihovi radni dani.

Page 28: Radno_pravo-skraceno s Neta

6. PLAĆENI DOPUST

Pojam Pravo radnika na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće za važne osobne potrebe. U pogledu prava iz radnog odnosa, razdoblja plaćenoga dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

„Važne osobne potrebe“ kao razlog za plaćeni dopust sklapanje braka, porod supruge, teža bolest ili smrt člana uže obitelji za vrijeme stručnog ili općega školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanja za

potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada

Trajanje Ukupno najviše 7 radnih dana tijekom kalendarske godine.

7. NEPLAĆENI DOPUST

Pojam Ovlaštenje poslodavca da oslobodi radnika od obveze rada bez naknade plaće (na njegov zahtjev). Prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

Page 29: Radno_pravo-skraceno s Neta

VII. PLAĆA

Određivanje plaće 1. Kolektivni ugovor 2. Pravilnik o radu (poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika) 3. Ugovor o radu 4. Primjerena plaća (koja se redovito plaća za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda

plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja).

Jednakost plaća žena i muškaraca ako obavljaju isti posao u istim ili sličnim uvjetima ili bi mogle jedna drugu zamijeniti u odnosu na

posao koji obavljaju, ako se uzmu u obzir kriteriji kao što su stručna sprema, vještine, je li rad fizički ili ne, odgovornosti i

uvjeti u kojima se rad obavlja.

Isplata plaće Plaća se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u narednom mjesecu (ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno).

Pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad, za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Minimalna (najniža, zajamčena) plaća Nije zajamčen zakonom, ali je Ministar temeljem zakonskog ovlaštenja na sve poslodavce i radnike u RH proširio primjenu Kolektivnog ugovora o visini najniže plaće. Prema tom Kolektivnom ugovoru visina najniže plaće (bruto, za puno radno vrijeme) ne može biti niža od najniže osnovice za obračunavanje i plaćanje doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Temeljem zakonskog ovlaštenja tu osnovicu za svaku kalendarsku godinu naredbom određuje ministar financija i to u visini 35% od prosječne mjesečne bruto plaće za puno radno vrijeme u prethodnom razdoblju prema Objavi Državnog zavoda za statistiku.

Naknada plaće Okolnosti za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga (određenih zakonom, drugim

propisom ili kolektivnim ugovorom); za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih

okolnosti za koje radnik nije odgovoran; za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu, ako za to vrijeme nije

raspoređen na druge odgovarajuće poslove. Iznos U visini prosječne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca (ako zakonom, drugim propisom,

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno).

Page 30: Radno_pravo-skraceno s Neta

Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini Prilikom isplate poslodavac je dužan radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos. Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata radniku uručiti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti. Ovaj obračun je ovršna isprava.

Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću Najviše ½ plaće ili naknade plaće radnika može se prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog uzdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno ustegnuti najviše 1/3 plaće ili naknade plaće radnika.

Page 31: Radno_pravo-skraceno s Neta

VIII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPRJEĐENJA RADNIKA 1. Izum ostvaren

na radu ili u svezi s radom

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca. Izum pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu (utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom).

2. Izum koji je u svezi s djelatnošću poslodavca

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca, te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom. Poslodavac je dužan u roku od mjesec dana očitovati se o ponudi radnika (na odgovarajući se način primjenjuju odredbe obveznog prava o prvokupu).

3. Tehničko unaprjeđenje

Ako poslodavac prihvati primijeniti tehničko unaprjeđenje dužan je isplatiti nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom.

Page 32: Radno_pravo-skraceno s Neta

IX. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Vrste 1. Zakonska zabrana 2. Ugovorna zabrana

1. ZAKONSKA ZABRANA UTAKMICE

PojamRadnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

Pretpostavka suglasnosti poslodavca Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

Prava poslodavca u slučaju povrede zakonske zabrane utakmice može tražiti naknadu pretrpljene štete ili može tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun odnosno da mu radnik preda

zaradu ostvarenu iz takvoga posla. Zastarni rok

3 mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, a svakako nakon 5 godina od sklapanja posla.

2. UGOVORNA ZABRANA UTAKMICE

Pojam Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se takmiči s poslodavcem (najduže). Obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da će radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosječne plaće, isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Najduže vrijeme na koje se sklapa 2 god.

Oblik ugovora Obvezan pisani oblik ugovora, može biti sastavni dio ugovora o radu.

Page 33: Radno_pravo-skraceno s Neta

Odustanak od ugovorne zabrane utakmice ako poslodavac pismeno obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane utakmice, oslobađa

se obveze plaćanja naknade nakon što su prošla 3 mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku.

Ugovorna kazna Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane utakmice predviđena samo ugovorna kazna, poslodavac može tražiti samo isplatu te kazne.

Page 34: Radno_pravo-skraceno s Neta

X. NAKNADA ŠTETE

1. ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU UZROKOVANU POSLODAVCU Dužnost naknade štete

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu poslodavcu, dužan je štetu naknaditi.

Odgovornost više radnika

Svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao. Ako se za svakoga radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima.

Solidarna odgovornost Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem.

Regresna odgovornost radnika Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Smanjenje ili oslobođenje od dužnosti naknade štete Kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobađanja radnika od dužnosti naknade štete.

2. ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA ŠTETU UZROKOVANU RADNIKU Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznoga prava.

Page 35: Radno_pravo-skraceno s Neta

XI. ZAŠTITA MAJČINSTVA

Osnovni oblici zaštite majčinstva 1. Propisivanjem poslova na kojima ne smije raditi žena 2. Zabrana noćnog rada (apsolutna za trudnicu i majku do 2 godine djetetova života te samohranu majku s

djetetom do 3 godine djetetova života, osim ako to ona sama zatraži) 3. Zabrana prekovremenog rada (trudnica, majka s djetetom do 3 god. starosti i samohrani roditelj s

djetetom do 6 god. starosti - samo ako dade pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. 4. Pravo na privremeni premještaj trudnice odnosno žene koja doji dijete 5. Pravo na obvezni rodiljni dopust 6. Pravo na dodatni rodiljni dopust ili skraćeno radno vrijeme 7. Pravo na stanku za dojenje djeteta 8. Pravo na mirovanje radnog odnosa do 3 godine djetetovog života 9. Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju 10. Prava posvojitelja (posvojiteljski dopust) 11. Pravo na izvanredni otkaz ugovora o radu

1. POSLOVI NA KOJIMA NE SMIJE RADITI ŽENA

osobito teški fizički poslovi; radovi pod zemljom ili pod vodom; drugi poslovi koji, s obzirom na njezine psihofizičke osobine, osobito ugrožavaju ženin život ili

zdravlje. Iznimka

Zabrana rada pod zemljom ne odnosi se na žene koje obavljaju vodeće poslove, poslove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te na žene koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizičke naravi.

2. PRIVREMENI PREMJEŠTAJ TRUDNICE ODNOSNO ŽENE KOJA DOJI DIJETE Dužnost premještaja

Ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje koje je utvrdio ovlašteni liječnik, poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove. Ako poslodavac koji zapošljava pet ili manje od pet radnika,te nije u mogućnosti osigurati privremeni raspored na odgovarajuće poslove, žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće.

Opoziv Privremeni premještaj poslodavac mora opozvati čim ženino zdravstveno stanje dopušta njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila.

Posljedice Privremeni premještaj ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

Page 36: Radno_pravo-skraceno s Neta

3. RODILJNI DOPUST Vrijeme u kojemu se mora koristiti (obvezni)

28 dana prije poroda do 6 mjeseci djetetova života Na vlastiti zahtjev, žena iznimno može početi raditi prije nego dijete navrši šest mjeseci života, ali ne prije isteka 42 dana poslije poroda.

Vrijeme u kojemu se može koristiti (dodatni)

45 dana prije očekivanoga poroda do godine dana djetetova života. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete radnica do navršene 3 godine djetetova života.

Pravo djetetova oca na rodiljni dopust

Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta, ako se roditelji tako dogovore.

4. SKRAĆENO RADNO VRIJEME RODITELJA Alternativno pravo

Umjesto dodatnog rodiljnog dopusta (nakon isteka obveznog rodiljnog dopusta) radnica ima pravo raditi ½ radnog vremena (ili djetetov otac).

Nakon što dijete navrši jednu godinu života, jedan od djetetovih roditelja ima pravo raditi ½ punoga radnoga vremena do 3 godine djetetova života, ako je djetetu, prema ocjeni ovlaštenoga liječnika, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.

5. MIROVANJE RADNOG ODNOSA DO 3 GODINE DJETETOVA ŽIVOTA Nakon što je istekao rodiljni dopust jedan od roditelja djeteta ima pravo ne raditi dok dijete ne navrši 3 godine života, za koje mu vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa miruju.

6. PRAVA RODITELJA DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU Pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo raditi polovicu punoga radnog vremena do navršene 7 godine djetetova života. Nakon prestanka korištenja ovoga prava ima pravo raditi polovicu punoga radnog vremena. Pravo raditi polovicu punoga radnog vremena ima jedan od roditelja punoljetnog djeteta s težim smetnjama u razvoju, ako je teže tjelesno ili mentalno oštećenje nastalo prije punoljetnosti djeteta, odnosno do završetka redovnog školovanja.

7. STANKA ZA DOJENJE DJETETA 2 puta dnevno u trajanju od po sat vremena – do godine dana djetetova života.

Page 37: Radno_pravo-skraceno s Neta

8. PRAVA POSVOJITELJA Jedan od posvojitelja djeteta mlađeg od 12 godina ima pravo na posvojiteljski dopust od 270 dana neprekidno, od dana posvojenja.

9. NAJAVA KORIŠTENJA PRAVA NA RODILJNI DOPUST, POVOJITELJSKI DOPUST ILI PRAVA NA MIROVANJE RADNOG ODNOSA

Najmanje mjesec dana ranije, obavijestiti poslodavca. U slučaju prestanka korištenja prava, poslodavac je dužan radnika primiti na rad i rasporediti na poslove na kojima je radio prije korištenja prava u roku mjesec dana.

Page 38: Radno_pravo-skraceno s Neta

XII. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

1. PRIVREMENA NESPOSOBNOST ZA RAD Prava radnika ako je privremena nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću 1. Poslodavac mu ne može otkazati (ne utječe na prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme) 2. Ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika ili ostvarenje drugih prava. 3. Nakon liječenja odnosno oporavka ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako

je prestala potreba za obavljanje tih poslova mora mu ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

4. Ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu koji bi mu inače pripadao, ako nakon završenoga liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad.

Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad Radnik je dužan najkasnije u roku 3 dana poslodavcu dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

2. TRAJNA NESPOSOBNOST ZA RAD

Prava radnika kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti

1. Pravo zaposlenja na drugim poslovima za koje je radnik sposoban (ponuda za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban mora biti u pisanom obliku).

2. Poslodavac mu ne može otkazati bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća odnosno nadležne služba za zapošljavanje. U slučaju spora suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Page 39: Radno_pravo-skraceno s Neta

XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Načini prestanka ugovora o radu 1. smrću radnika, 2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, 3. kada radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukčije ne

dogovore, 4. dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, 5. sporazumom radnika i poslodavca, 6. otkazom, 7. odlukom nadležnog suda.

1. SPORAZUM O PRESTANKU UGOVORA O RADU

Oblik sporazuma o prestanku ugovora o radu Mora biti u pisanom obliku.

2. REDOVITI OTKAZ UGOVORA O RADU

2.1. Redoviti otkaz ugovora o radu od strane poslodavca

Vrste redovitog otkaza ugovora o radu – uz ugovoreni ili propisani otkazni rok 1. Poslovno uvjetovani otkaz 2. Osobno uvjetovani otkaz 3. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika

Pretpostavke za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu prestanak potrebe za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih

razloga; poslodavac (koji zapošljava više od 20 radnika) ne može zaposliti radnika na nekim drugim

poslovima ili ga ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima; poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem (koje je u roku 8 dana dužno dostaviti

svoje očitovanje); poslodavac je dužan dostaviti otkaz u pisanom obliku s obrazloženjem; protek otkaznog roka; poslodavac ne može 6 mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog radnika, a ako se u tom roku

ukaže potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, poslodavac je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu istom radniku kojemu je otkazao.

Page 40: Radno_pravo-skraceno s Neta

Pretpostavke za osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih

osobina ili sposobnosti; poslodavac (koji zapošljava više od 20 radnika) ne može zaposliti radnika na nekim drugim

poslovima ili ga ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima; poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem (koje je u roku 8 dana dužno dostaviti

svoje očitovanje); poslodavac je dužan dostaviti otkaz u pisanom obliku s obrazloženjem; protek otkaznog roka.

Pretpostavke za otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika radnik krši obveze iz radnog odnosa; poslodavac je prije otkaza dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati

mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza; poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu (osim ako postoje okolnosti zbog

kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini); poslodavac je dužan savjetovati se s radničkim vijećem (koje je u roku 8 dana dužno dostaviti

svoje očitovanje); poslodavac je dužan dostaviti otkaz u pisanom obliku s obrazloženjem; protek otkaznog roka.

Redoviti otkaz ugovora o radu sklopljenom na određeno vrijeme Samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Najkraće trajanje otkaznog roka Ovisno o duljini radnog odnosa kod istog poslodavca

manje od 1 god. – 2 tjedna; 1 god. – 1 mj.; 2 god. – 1 mj. i 2 tjedna; 5 god. – 2 mj.; 10 god. – 2 mj. i 2 tjedna; 20 god. – 3 mj.

Ovisno o duljini radnog odnosa i godinama života

20 god. i 50 god. života – 3 mj. i 2 tj.; 20 god. i 55 god. života – 4 mj.

Kod otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika

U dužini polovice otkaznih utvrđenih otkaznih rokova.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

2.2. Redoviti otkaz ugovora o radu od strane radnika Radnik može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodeći za to razlog. Otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako radnik za to ima osobito važan razlog.

Page 41: Radno_pravo-skraceno s Neta

3. IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU

Obilježja zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice

nastavak radnog odnosa nije moguć isključuju se propisani ili ugovoreni otkazni rokovi; može se dati samo u roku 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se temelji; može se otkazati ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme; omogućava pravo na naknadu štete od stranke koja je kriva za otkaz.

Zastarni rok Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Naknada štete Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkaže ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz tražiti naknadu štete zbog neizvršenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

4. NEOPRAVDANI RAZLOZI ZA OTKAZ

privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede; podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede

zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima izvršne vlasti;

obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.

5. TERET DOKAZA Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu a za valjanost otkaza se traži postojanje opravdanoga razloga, on mora dokazati postojanje opravdanoga razloga za otkaz. Radnik je dužan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz, samo ako ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom.

Page 42: Radno_pravo-skraceno s Neta

6. OTPREMNINA Pravo na otpremninu zbog otkaza

radnik kojem poslodavac otkazuje nakon 2 godine neprekidnoga rada; ne otkazuje se iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

Najmanji iznos 1/3 prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Najveći iznos 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu (ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno).

7. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA Obveza izrade programa

Poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava zbog poslovno uvjetovanih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu.

Sadržaj programa

razlozi nastanka viška radnika, mogućnost promjena u tehnologiji i organizaciji rada s ciljem zbrinjavanja viška

radnika, mogućnost zapošljavanja radnika na druge poslove, mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugoga poslodavca, mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika, mogućnost skraćivanja radnoga vremena.

Obveze pri donošenju

savjetovati se s radničkim vijećem i nadležnom službom zapošljavanja, te im dostaviti odgovarajuće podatke;

poslodavac ne smije otkazati radniku prije nego prije što prođe 8 dana, za koje vrijeme je služba zapošljavanja dužna očitovati se o tom programu;

nadležna služba zapošljavanja može odgoditi primjenu programa za najduže 3 mj.

8. OTKAZ S PONUDOM IZMIJENJENOG UGOVORA O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 dana.

9. SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će na zahtjev radnika ili poslodavca odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna 3 mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Page 43: Radno_pravo-skraceno s Neta

10. VRAĆANJE ISPRAVA I IZDAVANJE POTVRDE O ZAPOSLENJU Poslodavac je dužan u roku od 8 dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu na njegov zahtjev izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

Page 44: Radno_pravo-skraceno s Neta

XIV. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

1. SUDSKA ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA Uvjet za zaštitu prava pred sudom

radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava;

ako poslodavac u roku 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

RH nema specijalizirane radno-socijalne sudove. U radnim sporovima u prvom stupnju sude općinski sudovi, u drugom stupnju županijski sudovi, a o izvanrednim pravnim lijekovima odlučuje Vrhovni sud RH. Iznimno o pravima, obvezama i odgovornostima službenika i namještenika u tijelima državne vlasti i jedinica lokalne i regionalne samouprave odlučuje se upravnim aktom, zbog čega im je sudska zaštita prava osigurana pred Upravnim sudom RH.

2. ARBITRAŽA I MIRENJE Rješavanje radnog spora stranke radnog odnosa mogu sporazumno povjeriti arbitraži.

3. ZASTARA TRAŽBINA IZ RADNOG ODNOSA 3 god., ako zakonom nije drugačije određeno.

Page 45: Radno_pravo-skraceno s Neta

XV. ŠTRAJK I RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

1. POZIV NA ŠTRAJKA I NAJAVA ŠTRAJKA

Pojam Organizirani prekid rada radnika radi ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa po osnovi rada, s ciljem pritiska na poslodavce.

Poziv na štrajk i provođenje štrajka Sindikati ili njihove udruge više razine

Poziv na štrajk i provođenje štrajka zbog plaće odnosno naknade plaće Ako nisu isplaćene protekom roka od 30 dana od dana dospijeća.

Najava štrajka Štrajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. U pismu kojim se najavljuje štrajk moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

2. SPOROVI U KOJIMA JE OBVEZNO MIRENJE Sporovi povodom kojih se štrajk ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja (odnosno prije provođenja drugog postupka mirnog rješavanja spora o kojem su se stranke sporazumjele).

Sporovi u kojima je obvezno mirenje u slučaju spora o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora ili drugoga sličnoga spora; u slučaju spora zbog neisplate plaće odnosno naknade plaće.

Lista miritelja Vodi se pri Gospodarsko-socijalnom vijeću. Miritelj Osoba koju stranke u sporu izaberu s liste koju utvrđuje Gospodarsko-socijalno vijeće.

Rok za okončanje postupka mirenja 5 dana od dana dostave obavijesti o sporu Gospodarsko-socijalnom vijeću ili županijskom uredu nadležnom za poslove rada (ako se stranke u sporu drukčije ne sporazumiju).

Okončanje postupka mirenja Stranke mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog miritelja. Prijedlog kojega prihvate stranke ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

Page 46: Radno_pravo-skraceno s Neta

3. ŠTRAJK SOLIDARNOSTI Smije se započeti bez provedbe postupka mirenja, ali ne prije isteka 2 dana od dana početka štrajka u čiju se potporu organizira.

4. ARBITRAŽNO RJEŠAVANJE SPORA Stranke spora mogu rješavanje kolektivnoga radnog spora sporazumno povjeriti arbitraži.

Imenovanje arbitra ili arbitražnoga vijeća i druga pitanja arbitražnoga postupka Mogu se urediti kolektivnim ugovorom ili sporazumom stranaka sklopljenim nakon nastanka spora.

Arbitražna odluka Temelj arbitražne odluke

Zakon, drugi propis ili kolektivni ugovor

Ako se radi o sporu o tumačenju ili primjeni zakona, drugoga propisa ili kolektivnog ugovora.

Načelo pravičnosti Ako se radi o sporu o sklapanju, izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora.

Žalba Protiv arbitražne odluke nije dopuštena žalba.

5. ISKLJUČENJE S RADA (LOCKOUT)

Pojam Poslodavci mogu isključiti radnike s rada samo u odgovoru na već započeti štrajk.

Uvjeti isključenje s rada ne smije započeti prije isteka 8 dana od dana početka štrajka; broj radnika isključenih s rada ne smije biti veći od polovice broja radnika u štrajku.

6. POSLOVI KOJI SE NE SMIJU PREKIDATI Na prijedlog poslodavca, sindikat i poslodavac sporazumno izrađuju i donose pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka ili isključenja s rada (proizvodno održavajući i nužni poslovi – radi ugrožavanja života i zdravlja). Ako se sindikat i poslodavac ne sporazumiju, u roku od 15 dana od dana dostave sindikatu prijedloga poslodavca, poslodavac ili sindikat mogu u roku od daljnjih 15 dana tražiti da o tim poslovima odluči arbitraža.

Page 47: Radno_pravo-skraceno s Neta

7. POSLJEDICE ORGANIZIRANJA ILI SUDJELOVANJA U ŠTRAJKU

ne predstavlja povredu ugovora o radu; radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika; radniku se može otkazati samo ako je organizirao ili sudjelovao u štrajku koji nije organiziran u skladu

sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilima sindikata; radniku koji je sudjelovao u štrajku, plaća i dodaci na plaću mogu se smanjiti razmjerno vremenu

sudjelovanja u štrajku;

Posljedice nezakonitog štrajka radniku se može otkazati; poslodavac, odnosno udruga poslodavaca može zahtijevati od nadležnog suda da zabrani

organiziranje i poduzimanje štrajka protivnog odredbama zakona; poslodavac može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog štrajka koji nije organiziran i

poduzet u skladu s odredbama zakona

8. ŠTRAJK U ORUŽANIM SNAGAMA, REDARSTVU, DRŽAVNOJ UPRAVI I JAVNIM SLUŽBAMA

Uređuje se posebnim zakonom.

Page 48: Radno_pravo-skraceno s Neta

XVI. RADNA KNJIŽICA

na dan otpočinjanja rada, radnik predaje radnu knjižicu poslodavcu, o čemu poslodavac izdaje radniku pisanu potvrdu;

na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku vratiti radnu knjižicu; na pisani zahtjev radnika, poslodavac je dužan i prije prestanka ugovora o radu predati radniku radnu

knjižicu; poslodavac koji nakon prestanka ugovora o radu nije u mogućnosti radniku vratiti radnu knjižicu,

dužan je dostaviti radnu knjižicu uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove rada, prema mjestu prebivališta radnika odnosno prema mjestu izdavanja radne knjižice.

Izdavanje radne knjižice Radnu knjižicu izdaje županijski ured nadležan za poslove rada prema mjestu prebivališta odnosno boravišta osobe koja zatraži izdavanje radne knjižice ili prema sjedištu poslodavca sa kojim osoba koja zatraži izdavanje radne knjižice sklapa ugovor o radu. Može se izdati osobi koja je navršila 15 godina života na njezin zahtjev.