Rado JELI: VASOJEVKE U NOR-u Formiranje prve partijske elije O oktobarskoj revoluciji malo se u ovom kraju znalo. Priali su poneto nai zarobljenici koji su bili u Galiciji i austrijski vojnici, koji su govorili na jezik i to kao da su ikali na narod, ili iskali mu "mutuluk" hvalei se da e se rat brzo zavriti i da e oni pobijediti. Prve socijalistike ideje u ovaj kraj donio je Mili eki, uitelj iz Pei jo 1919. godine. On je bio kandidat na listi KPJ 1923. godine i dobio je na izborima. Prvu partijsku organizaciju u Vasojeviima formirao je Svetozar Popovi, iz Luca, 1927. godine, u kojoj su uli: Svetozar kao "proelnik" sekretar elije, piro Makov, stolar iz Kotora, koji je imao radnju u Beranama, Karlo Fabris, takoe stolar, radio kod pira, Bejto Beganovi, stolar iz Berana, Ivica Beni, graevinski radnik iz Berana i Krsto Bojovi, najder iz Berana. elija je radila do 1929. godine kada je pod udarima reima prestala sa radom, a njen sekretar pobjegao u Albaniju. Od tada do 1935. nije bilo partijskih organizacija, ali je bilo lanova partije iz naeg kraja u drugim mjestima, kao to je bio primljen u Partiju Bogdan Novovi 1932. godine. Po nalogu Okrunog komiteta Berane, oktobra 1935. godine, doao je Branko Velji u Trenjevo, u kuu Milete-Cunja Vulevia i formirao prvi mjesni komitet za andrijevaki srez. lanovi komiteta su bili: Manojlo Vlahovi, sekretar, Milorad ulafi i Miladin Vulevi, lanovi. Oni su dobili zadatak da formiraju partijske organizacije u svojim mjestima, jer su za to postojali svi uslovi. Istog dana je u Prenjevu formirana prva partijska organizacija za andrijevaki srez. Njeni su lanovi bili: Miladin Vulevi, Mileta-Cunjo Vulevi, Velimir Marijanovi i Mili R. Stojanovi. Za sekretara je postavljen Miladin Vulevi. U proljee 1936. izvrena je provala u Partiji i uhapen je Manojlo Vlahovi. Miladin Vulevi se odmetnuo i pokuao da pobjegne za Albaniju. No, kako je veza zatajila, on je uhvaen iznad Andrijevice. Policijski organi su pokuali da ga kompromituju. Pustili su vijest da je dobio velike pare iz Rusije i da se zato odmetnuo. "Zaobieni" su Velimir Marijanovi i Mili Stojanovi. Ostao je sam Mileta Vulevi koji se prikljuio trebakoj partijskoj organizaciji eliji. Tako je ova organizacija rasputena. Godine 1936. dolazi do ponovnog osnivanja partijske organizacije u Trenjevu i

drugim mjestima. Formiran je novi mjesni komitet iji je sekretar bio Mihailo Lali. U proljee 1937. godine formirana je partijska elija u Zabru. inili su je Vojo Baki i Milo Jeli iz Slatine. Tako je Milo Jeli bio prvi lan Partije iz Slatine i Prisoje. Godine 1838. primljeni su u Partiju: Dragomir Vuki, Batri Zekovi i Milorad Mojaevi, te je formirana partijska elija u Slatini. Sekretar partije je Milo Jeli. Naredne godine elija je proirena prijemom Radonje Zekovia, Milorada Raia, a godinu dana kasnije Mikete Ivanovia i Boidara Kiovia. Na dan prijema Mikete Ivanovia u Partiju, kad mu je u razgovoru saopteno da je dorastao da se svrsta u redove KPJ, rekao je "Da! Tu je meni mjesto... naao sam sadraj rada". Miketa se istakao u radu i pokazao izrazitu zrelost i spremnost za borbu za radniku klasu, pa je ubrzo postavljen za sekretara partijske organizacije i vodio je za svo vrijeme rata. Kao to se vidi, u prvim partijskim organizacijama u Vasojeviima nije bilo ena. Meutim, KPJ je izmeu dva rata izuzetno poklanjala panju radu sa enama. Otuda su ene masovno demonstrirale protiv odvoenja ljudi u koncentracione logore, gdje je u Beranama i Andrijevici uestvovalo preko 400 ena. Takoe su u martovskim demonstracijama 1941. godine, povodom pristupanja Jugoslavije trojnom paktu, masovno uestvovale ene u Beranama i Andrijevici, frenetino uzvikujui parole povodom ovih dogaaja "Bolje rat, nego pakt"! Zna se da je prva ena iz Vasojevia primljena u KPJ Mileva Milana Vukovia iz ulia, ija je porodica kolonizovana u Metohiju. Roena je 1913. godine. Kao advokatski pripravnik je 1933. postala lan KPJ. Bila je sekretar Pokrajinskog komiteta za Kosovo i Metohiju, delegat na VIII partijskoj konferenciji 1938. godine, odranoj kod abljaka na Durmitoru, za Crnu Goru, Boku, Sandak i Kosovo i Metohiju. Kad je poeo rat dola je sa suprugom Spasojem akoviem u Crnu Goru. Rat ih je razdvojio. Ona je pola sa jedinicama za Bosnu. Bila je komesar Centralne bolnice. Na Sutjesci su joj trogodinju Slobodanku zarobili Njemci, ranivi bolniarku koja ju je nosila. Mileva se izvukla. Likvidacija prve ene primljene u KPJ Slobodanku je, iz logora u Foi, uzeo ustaa Halil Harla i ponio je za Sarajevo, jer nije imao djece. Dali su joj ime Naija i pohaala je mejter. Spasoje ju je pronaao tek 1947. godine. Mileva se, u toku studija, bila zaruila za Petra Radovia, svojevremeno najljepeg Crnogorca, ali su se politiki mimoili, jer je on bio pristalica Petka Miletia i nije dolo do braka. Ona je pred rat primila Spasoja u Partiju

i udala se za njega. U Bosni se srela sa Petrom Radoviem. Ti Militievci su svi odreda bili odani revoluciji, ali su skoro svi stradali, sem, koliko se zna, brae ufke, Risto i Lazar iz Kotora, mada se i oni "ogrizli" Goli otok. Petar je izaao iz rata kao komesar Mornarice i "izvrio" je samoubistvo pod misterioznim okolnostima. Naime, prihvatio je neke etnike, meu kojima i svog brata u mornaricu, to mu je zamjereno! Samo se Srbima nije smjelo pratati! A Marko Mesi, roeni stric Stipe Mesia, vratio je pukovniju sa ruskog fronta i svi su skinuli ono "U" i priili petokrake. Takoe je "Skenderbeg" divizija, koja je klala po Vasojeviima i Velici tjerala nakon rata etnike po istonoj Bosni. etnici su se potrudili propagandom da jave kako su Spasoje i ostali ilegalci u Vasojeviima poginuli, premda ih je tada malo ostalo u ivotu. I Mileva se odluila da se uda za Petra i, dolaskom sa Sutjeske, donijela je u utrobi Petrovo dijete. Ovdje je loe primljena. Spasoje se kukaviki ponio nije htio, ili nije smio od Sava da je spasi. Okruni komitet ju je osudio na smrt, pod izgovorom da je osramotila partizanke, a u stvari njen autoritet i revolucionarna opredijeljenost su je ubili. Mujo eki je odbio da je likvidira. Glavu su mu spasila braa. Drugi Gornjoseljanin se dobrovoljno javio i obavio krvav posao. Likvidirao ju je u reonu Konjskog. Ima jo ivih, koji znaju bukvu pod kojom su joj kosti. Zli jezici govore kako joj je Spasoje prenio kosti u Konjuhe. O njegovoj revolucionarnosti govori podatak da jedna srednja kola i ulica u Pei nosi njegovo ime. Kad je Milevi saoptena odluka Komiteta pobacila je. To su "drugovi" iskoristili da jave Pokrajinskom komitetu kako su je likvidirali zbog edomorstva... Tako joj je stradao i brat Radovan, sekretar KPJ za Srbiju. Bio je sa Petkom Miletiem u Sremskoj Mitrovici. To mu je uzeto za greku, po izlasku iz zatvora je likvidiran pod sumnjivim okolnostima: poslao je Broz Miloa Minia da ga "rehabilituje", ali kad je stigao u jedinicu, Radovan je prvi dan nestao! Ba u stilu kralja Nikole: ekao je da se strijeljaju klubai u Andrijevici, i kad je dobio izvjetaj, poslao je depeu da se pomiluju. Prvi lan KPJ ena iz Beranskog sreza je Radmila Nedi. I njoj je autoritet uzeo glavu. Roena je 4. septembra 1919. godine u Beranama, od oca Mihaila, profesora i majke Hrisante, uiteljice, Cincarke iz Makedonije. Kao intelektualna porodica, meu prvima se isticala u irenju naprednih ideja i demokratije. Uviajui aktivnosti i popularnost Mihailovu, ondanja reakcija (JENEZ-a) organizuje i ubija ga 1921. godine, tako da ga Radmila nije ni zapamtila. Sve je to imalo uticaja na dalje politiko opredjeljenje i aktivnost Radmile i njene porodice. Mrzjela je policiju, reimlije i uniformu, a osnovna misao joj je bila kako da osveti nevino poginulog oca. Gimnaziju je zavrila u Beranama , uz mnogo progona, istjerivanja i upisala

Poljoprivredni fakultet u Zemunu. Jo od etvrtog razreda gimnazije pripadala je naprednom pokretu i primljena je u SKOJ. lan KPJ postala je 1937. godine. Kao student uestvovala je u svim demonstracijama, prilikom jednih od njih, uhapena je i premlaivana. Uestvovala je i u svim demonstracijama odravanim u Beranama i Andrijevici. Za lana Sreskog komiteta KPJ izabrana je 1940. godine. U vrijeme ustanka uestvovala je u pripremama i direktno je uzela uea u borbama za osloboenje Berana 1941. godine. Jenjavanjem ustanka, nastavila je i dalje da radi na organizovanju borbe. Povlai se u ilegalnost sa ostalim revolucionarima i stupa u partizanske jedinice. Neto se bila zamjerila Okrunom komitetu, najvjerovatnije zato to je u svemu prednjaila, bila stroga u ponaanju, kritikovala, a i pominje se i neto oko "kleveta" nije izala u susret jednom rukovodiocu. U toku maltretiranja, uvijek je govorila "... znam ja zato me mrzi i progoni"! U poznatoj borbi u Lubnicama, 24. januara 1942. godine, u kojoj je pogunulo i strijeljano 43 partizana, a ni jedan etnik ak ni ranjen. Takav poraz ne pamti istorija ratovanja, i za to je trebalo nai nekog "Brankovia". Vasojeviki revolucionari su bili veoma vispreni, pa su svoje greke pripisivali drugima, a tue uspjehe sebi. Tako je bilo i u ovom sluaju. Pred napad etnika, Radmila je u tabu insistirala da se izae iz doline na vrhove, "jer nijedna vojska se ne uputa u bitku na nepodesnom terenu". Klevetanje Radmile Kad je dolo do bitke i katastrofe, Radmila se povlai sa grupom partizana uz lubnike strane. Iznemoglu i promrzlu su je ostavili drugovi, uz njeno insistiranje, da se barem oni spasu. Nali su je etnici, spasili su je neki kumovi Nedia. Iz Lubnica su nju, Milku Veovi i ostale nae zarobljene partizane, poveli u zatvor, u kuu Voje Radnia, u Zaostro. Komitet je pravdao sebe optuujui Radmilu da je bila istakla "bijelu zastavu" u Lubnicama, te i da se slabo drala na sasluanju u u Zaosto, kao i da je dozvolila da padne u ruke etnika arhiva, partijski materijal i neto novca, jer je ona tada i sekretar Mjesnog komiteta, koji je imao funkciju sreskog komiteta. Sve je to bilo netano. Dokumentovali su oevici i uesnici, da nije istakla nikakvu zastavu, ve je imala bijelu kapu na kojoj je bila velika petokraka sa trobojkom ispod nje. Petokraku je onaj "kum" skinuo sa kape, dok ju je vodio u Lubnice. U Zaostru nije bilo nikakvog sasluavanja, te nije moglo biti loeg i dobrog dranja. etnici su bili angaovani danononim borbama za Kolain i nijesu nikoga sasluavali. Istina je da su je u tom zatvoru dva zarobljena Beranca, po nalogu Komiteta, bojkotovali. U zatvoru

su zajedno bili i mukarci i ene. Kua je prokinjavala, patos je bio obina zemlja i velika hladnoa je vladala. Hranu su dobijali od svojih porodica. I etnika je straa gladovala, pa se dogodio neuveni sluaj zatvorenici su hranili straare! Partijski materijal su i Radmila i Milka bile sklonile kod Stanije Ojdani. Naime, materijal zamotan u atorsko krilo je zakopan u poviicu, ispod prozora Stanijine kue. Meutim, Stanijina snaha, koja je imala malo dijete, plaila se da neto iz onog zamotuljka ne eksplodira, pa je Stanija to ponijela i sakrila u peinu, i to je dolo u ruke kome je trebalo. Radmila je, po direktivi, bojkotovana u podgorikom i cetinjskom zatvoru! Nijesu sa njom htjeli da razgovaraju, dijele pakete dobijene od kue, pa je Milka dijelila sa Radmilom svoj dio. Zatvorenice su reagovale i zaprijetile da e i nju bojkotovati. Milka nije mogla da ih uvjeri da je Radmila pravi borac i revolucionar. Samo je dobila odgovor: "direktiva". Hrisanta je pokuala da je izvue iz zatvora. Dala je veliku koliinu novca, zlata i drugih dragocjenosti, i podmitila talijanske i etnike glaveine. Oni su Radmilu i Milku doveli u Berane (nijesu smjeli samo Radmilu, jer bi se shvatilo da je u pitanju mito); tu su im etnici obeali da e odmah ii kui, samo da im Italijani daju legitimacije. Meutim, od toga nije bilo nita. Italijani su ih smjestili u zatvor da prenoe. Sjutradan su ih kamionima, poto nijesu smjeli od partizana preko Trenjevika i Vjeternika, preko Pei, Prizrena, Kuksa i Skadra prebacili do Podgorice. Na putu im se pokvario kamion, a i nailazili su na odrone. To im je spasilo ivote, jer su trebale biti strijeljane sa grupom iz podgorikog zatvora. Potom je Radmila poslata u logor u Italiju, a Milka u Be. Ostalo je nepoznato zato su ih razdvojili. Kapitulacijom Italije, Radmila je dola do Drvara. Bila je veoma iscrpljena, zubi su joj se klatili. Sve je drala ruku na usta da joj ne poispadaju. Ivan Milutinovi je ubjeivao da ostane tamo da se oporavi, i "dok se neke tamo stvari ne raiste". No, ona je urila za Berane da sama raisti stvari! Sa njom su putovali pop Radisav Babovi i Vlado Golubovi, obojica iz naeg kraja. U Kolainu su je sasluavali Savo Joksimovi, Milica Muiki i Maksim Vukovi. Nekorektno su se ponaali, cerekali se i sprdali. Nazivali su je "naa Lujza Miel i Ibaruri, koja je razvijala barjak po brdima Italije.." Likvidirana je u rejonu Trenjevika. Najtee je to su "donijeli" priu da su je ubili etnici ili muslimani negdje oko Foe 7. aprila 1944. godine. Tako je po toj prii Hrisanta puna dva mjeseca pretraila sva groblja i potoke oko Foe. Vlado i Radisav su svo to vrijeme utali kao zaliveni. Samo su ponavljali nauenu priu o Foi. Mihailo Lali je slao Miloa Vulevia kod popa Babovia, ali on nije htio ni rije da izusti, govorei: "To je tabu tema... savjetujem da se o tome ne traga, da ne izgubite glavu..."

Iz svega proizilazi da nije taan ni datum njene pogibije. Neko se kasnije sjetio, valjda iz nekog unutranjeg nagona, te joj dali ime najljepoj ustanovi u kojoj se vaspitavaju iste djetinje due. Opet stil velikih ubica! Hitler je svoje rtve sahranjivao uz najvee poasti i odlikovao najveim odlikovanjima! Pored Mileve i Radmile, prve ene iz Vasojevia koje su primljene u KPJ, od 1933. do 1941. godine su Jelena Vasovi (1941), Marija Velji (1941), Ksenija Vujovi (1940), Milka Veovi (1941), Mileva Borii (1941), Draga Dedovi (1940), Bosa Zeki (1939), Milica Rajkovi (1939), Rosa Miovi (1941), Rabija Radevi (1940), Dobrila Ojdani (1940), Vida Novovi (1940), Bosa Novovi-Lopii (1940) i Novka Tmui (1940). Gdje su ostale ene lanovi Partije Vasojevke u zatvorima i logorima od 1941. do 1945. godine: Andrijevica - Veka Vuli, Mara Vuli-Baki, Maga Vukovi, Milevaerkovi, Gorica Milai, Cveta Popovi, Milica Stijovi, Stanica Carii, Zora Lonarevi; Vojno selo - Stefanija Arsovi, Jovanka Arsovi, Gospava Drakulovi, Milica Drakulovi, Danica Drakulovi, Staka Drakulovi, Zlata Drakulovi, Stanojka Drakulovi, Kata Drakulovi, Maa Ljuti, Milka Ljuti, Jovanka Turkovi, Ikonija Turkovi, Mitra Turkovi, Stanislava Turkovi, Jevra Turkovi, Velika oki; Berane - Milka Veovi, Radmila Nedi; Slatina - Jelica Zekovi, Ljubica Jeli, Milica Jeli, Petra Jeli, Mirka Kiovi; Ulotina - Milijana ulafi, Danica ulafi; Lijeva Rijeka - Danica Zeevi, Radmila Zeevi, Jela Orovi, Milja Orovi, Ika Orovi, Kosa Orovi. Vasojevke batinane u "rugljakoj" aferi - Milica Dragovi iz Zabra, Vulka Dedovi, Vuka Dedovi i Desa Dedovi iz Boia, Saveta oki, Danica oki i Vukana ulafi, Ulotina. Ovome spisku bi trebalo dodati i one koje su prozivane za batinanje, ali to bi nas daleko odvelo. Kao to se vidi samo su etnici batinali u Zabru, Boiima i Ulotini. U ostalim selima odbranili su ih tamonji etnici. Sve skojevke i lanovi KPJ su aktivno uestvovale u pripremi ustanka 1941. godine. Ustanak u Crnoj Gori nije bilo teko pripremiti. Navodimo rijei jednog savremenika: "Drugima je bilo lako Oni malo, malo pa se predaju, a Crnogorci hiljadu godina nijesu polagali oruje. I 1916. godine, kada se to dogodilo, smatrano je za nacionalnu sramotu i katastrofu i odmah se pomiljalo na dizanje ustanka "da se osvijetli i oruje". Nakon 25 godina, 1941. godine, se to opet desi i vrtoglavom brzinom je pripreman ustanak. Meutim, u ustanku, neto kao stidljivo su i ene uzele

direktno uee u borbi. Uesnici kau da Mileva nije bila sa pukom u ruci u ustanku, ali je, poto je Andrijevica zauzeta, viena meu ustanicima. Navodimo podatke iz neobjavljenog rukopisa Jovana Maslovaria, koji uzgredno pominje Milevu. Naime, kad je zauzeta Andrijevica u ovom vakumu dok su sreene stvari oko organizovanja vlasti i smjetaja zarobljenika, narod je pokuao da pljaka i premlaen. Mileva je povikala: "Streljaj ga Spaka". Takoe, 19. jula 1941. godine, kad je dran skup u ljiviku Dedovia, na kojem je formiran Sreski nacionalno oslobodilaki odbor, u njemu nije ula ni jedna ena. Radovan Leki, u svojoj knjizi "Andrijeviki srez od 1941-1945" kad se tretira ovo pitanje, ne pominje ene uesnike. Slina je situacija u Beranama: biograf Radmile Nedi kae da je uestvovala u oslobaanju Berana, ali mi taj podatak nijesmo nali. Onda, od 212 delegata 21. jula 1941. godine za formiranje, odnosno osnivanje Sreskog nacionalno oslobodilakog odbora, Radivoje Borii, u pedantno nabrojanom spisku, pominje samo dvije ene Milevu Kastratovi i Hrisantu Nedi. Meutim, u spisku sekcija odbora pominje se i Radmila Nedi! Gdje su ostale ene lanovi Partije? Zato ih nema na spisku od 21 lana Odbora? Zatim, ima podataka da je bilo 217 delegata, a u spisku ih je 212 (!?). Kada je okupator ponovo zauzeo Berane i Andrijevicu, ene lanovi KPJ su se povukle u ilegalu. Tako se pominje Milica Muiki kao lan Sreskog komiteta polovinom septembra kada je smijenjen Bogdan Novovi, a postavljen za sekretara Branko Deleti. Tada je Milica imenovana za lana Komiteta sa zaduenjem za SKOJ. U oktobru mjesecu 1941. godine na Konjskom borave Vera Zogovi, supruga Radovana Zogovia i supruga Veselina Maslee (zaboravio sam joj ime), one su radile na tehnici za izdavanje lista Sloboda. Zatim, 15. II 1942. godine gine Stana- Crnga Ku. Masovno stupale u brigade U borbi, 22. januara 1942. godine, na Trenjeviku, kada je poginuo narodni heroj Mili Keljanovi Unamuno, nijesu uestvovale drugarice. Nema ih ni u bitkama na Pljevlja i Mateevu. Jedino su u borbi u Lubnicama direktno u borbi uestvovale Dobrila Ojdani, Radmila Nedi i Milka Veovi. Kada je formiran Andrijeviki bataljon na Zeletinu, 3. maja 1943. godine, kao prva regularna jedinica u Crnoj Gori, pred odlazak partizanskih brigada iz Bosne, samo je Vida Novovi prisustvovala stroju 71 borca. Milica se prikljuila bataljonu na Lisi, 8. maja, i uestvovala u "vatrenom krtenju" bataljona na Pelinovici. Kad su se Andrijeviki i Beranski bataljon spojili u Pojatitima, u Vasojeviki bataljon, prisutna je bila i Dobrila Ojdani.

Kad su u oktobru 1943. godine osloboene Berane i Andrijevica, Vasojevke su masovno stupile u brigade. Meutim, ne postoje pouzdani podaci koje su sve Vasojevke bile u proleterskim jedinicama, jer se to iz monografije tih jedinica ne moe vidjeti. Jedino su to kvalitetno uradile IV i VII proleterska Crnogorska brigada, donekle i ID. U VI nema nikakvih brojanih i imeninih podataka, a V brigada je dala spisak boraca na dan formiranja, i tada nije bilo boraca sa naeg terena, iako se zna da je dosta Vasojevia i Vasojevki bilo u toj brigadi, ali o tome nemamo pouzdanih podataka. Interesantno je istai da su se autori nekih monografija opredijelili za "sjeanja", a sjeanja i memoari imaju sumnjivu istorijsku vrijednost, ba zato to to piu uesnici i prevashodno ljudi, koji imaju i mana. Koji svoje propuste i greke zaboravljaju, gube ih iz sjeanja, a iole pozitivne postupke upetostruuju. Istiemo i ovo: iz materijalnih mogunosti nijesmo imali uslova da konsultujemo istorijske arhive u Beogradu i Podgorici, pa molimo uesnike i itaoce da nam ne uzmu za zlu volju ako neko bude nenamjerno izostavljen. Takoe molimo itaoce da nam primjedbama dopune ove podatke. No, za sada tu je to je, dajemo podatke sa kojima raspolaemo. Nosioci "partizanske spomenice 1941" su: Dobrila Ojdani, narodni heroj, Lubnice, Vida Novovi, Cecune, Bosa Novovi, Cecune, Milua Lakievi, Lijeva Rijeka, Desanka ekularac, Lubnice, Desanka oki, Ulotina, Milena Bogavac, Velie, Mileva Borii, Dragosava Stanka Bubanja, Bubanje, Marica Velji, Dolac, Milka Veovi, Luac, Stanka Dedovi, Gorade, Stanka Dragievi, Trepa, Jelisava uki, Gorada, Nadeda Maovi, Trenjevo, Milosava Cemovi, Bue, Stana Joksimovi, Bue, Rosa Miovi, Bue, Mara Obradovi, Lubnice, Stana Obradovi, Lubnice, Desa Obradovi, Lubnice, Desa Popovi, Zaostro, Ruica Raievi, Trepa, Novka Bojovi, Zagrae, Radmila Carii, Berane. Oficirske inove dobile su Desa Dedovi, zastavnik, Vulka Dedovi, porunik, Vuka Dedovi, kapetan, Rosa Dragojevi, porunik, Radosava urianin, potpukovnik, dr Olga Dragovi potpukovnik, Mileva Baki, kapetan, Marija Muiki, kapetan, Miroslava Ostoji, porunik, Kosa Miloevi, oficir, Saveta-Koka Krui, oficir, Zorka Krui, oficir, Anelija - ua Popovi, kapetan, Jelisava Novovi, sanit. oficir, Milica ulafi, kapetan, Irena oki, oficir, Ljubica oki, oficir, Milijana Dai, kapetan, Marija Spalevi, oficir, Janja Radevi, porunik, Milena Kenji, porunik, Stanislava Leki, delegat voda, Leposava uki, kap. I klase, Miljka Barjaktarevi, kapetan, Stana Barjaktarevi, major, Rosa Zeevi, kapetan, Stanka Dragievi, kap. I klase, Jelena Vasovi, kap. I klase, Milijana Vasovi, sanitetski oficir, Ljubica Bai, porunik, Doka Babovi, porunik, Dobrila Ojdani, major.

Sa najviim inom (kapetan I klase) iz rata je izala Leposava uki. Taj in je imala 1945 godine kada je demobilisana. Inae, ove to imaju inove majora i potpukovnik, to su dobile docnije u jedinicama gdje su nastavile sa slubom. Neustraivi borci U sastav uvene iv crnogorske proleterske udarne brigade bile su: Anelija Ljubomira Babi, 1925. Kaludra, Stana Milia Babi, 1922, ulii, Lidija Vukia Barjaktarevi, 1928, Kaludra, Milijana Ilije Barjaktarevi, 1927, Petnjik, Duanka Mira Bogavac, 1929, Lozna, Zlatija Milia Bogavac, 1923, Zaton, Marija Borii, 1921, Babino, Milijana Mikoe Borii, 1926, Polica, Rosa Veljka Borii, 1927, Polica, Desanka Sava Bubanja, 1924, Bubanje, Desanka Miloa Vukovi, 1924, Graanica, Danica epana Vukovi, 1919, Luac, Stanka Miljana Golubovi, 1920, Bue, Milica Vaja Golubovi, 1925, Bue, Duanka Batria Dabeti, 1922, Vinicka, Leposava Batria Dabeti, 1926, Vinicka, Vulka Luke Dedovi, 1924, Boie, Vuka Luke Dedovi, 1926, Boie, Desanka Mihaila Dedovi, 1927, Boie, Ana Milije Delevi, 1925, Bue, Draginja Alekse Delevi, 1924. Bue, Olga Mila Delevi, 1923, Bue, Rosa Milonje Dragovi, 1928, Konjuhe, dr Olga Dragovi, 1020, ulie, Darinka Milia erkovi, 1925, Konjuhe, Anka uki-Babovi, 1921, Bojovie, Leposava Sava uki, 1920, Cecuni, Mileva Sava uki, 1927, Berane, Kosara Alekse urii, 1922, Bue, Stanija Radoja urii, 1927, Babino, Danica Milivoja Zeevi, 1923, Lijeva Rijeka, Jovanka Mira Zeevi, Berane, Novka Arsa Zeevi, 1924, Vinicka, Rosa Batria Zeevi, 1919, Lijeva Rijeka, Vera Mae Zogovi, 1920, Zagreb (supruga Radovana Zogovia), Bosiljka Novaka Joksimovi, 1926, ekular, Mileva Miljana Kenji, 1926, Bue, Vukosava-Rua Mila Kora, 1921, titari, Milosava Radosavova Krdi, 1924, Manica, Stana Mihaila Krdi, 1923, Murino, Dara Ku, 1924, Babino, Sanda Stanie Labovi, 1926, Kralje, Milua Mitra Lakievi, 1881, Lijeva Rijeka, Anelija-ana Stojana Lali, 1922, Cecuni, Vidra Bogdana Lali, 1926, Cecuni, Stana Miloa Miloevi, 1924, Donja Ranica, Anelija-Ana Milivoja Miovi, 1926, Bue, Darinka-Dara Miovi, 1922, Bue, Persa Milosava Obradovi, 1924, Lubnice, Saveta Dragutina Obradovi, 1924, Lubnice, Dobrila Mihaila Ojdani, 1920, Lubnice (narodni heroj), Zorka Nikole Ojdani, 1924, Lubnice, Kosa Mihaila Perovi, 1917, Kralje, Danica Lazara Pei-ivkovi, 1916, Lubnice, Stana Jakova Pei, 1923, Lubnice, Anelija-ua Nasta Popovi, 1924, Lijeva Rijeka, Desanka Lazara Popovi, 1925, Luac, Milijana Maksima Stojanovi, 1925, Mate, Milka

Radisava Tomovi, 1925, Brezovica, Milka Toka Tomovi, 1924, Mateevo, Poljka Savia Tomovi, 1927, Mateevo, Stana Toma Tomovi, 1925, Lubnice, Danojla Milonje Cemovi, 1926, Bue, Darinka Jovana uki, 1928, Donja Ranica, Marija Batria uki, 1926, Donja Renica, Desanka oka ekularac, 1920, Lubnice, Stanka popa orija ekularac, 1924, Gusinje, Dara Ilije oki-Ostoji, 1919, Ulotina, Desa Ilije oki, 1922, Ulotina, Desanka Ljubomira oki, 1923, Ulotina, Milka Todora oki, 1919, Ulotina, Stanua Milosava eki, 1923, Babino. U sastav vii crnogorske omladinske brigade "Budo Tomovi" bile su Stojna J. Babi, ekular, Berane, Stojna Ljubomira Babi, 1927, Kaludra, Ana Stefana Babovi, 1926, Dulipolje, Milica Arsa Bei, 1927, Luge, Stana Bojovi, Berane, Anka Bojovi, Bojovie, Julija orija Borii, 1926, Lijeva Rijeka, Milica Ranka Bubanja, 1928, Bubanje, Danica Boa Buli, 1926, ekular, Jelena Gavra Vasovi, 1920, Trepa, Danica Vlahovi, Berane, Ljubica Vlajka Vojvodi, 1925, Konjuhe, Danica Vuksana Vujovi, 1928, Peca, Danica Radula Vukani, 1923, Graanica Pe, Rosa Velike Vukani, 1926, Graanica, Leposava Radula Vuksanovi, 1926, Graanica, Rosa Milja Gogi, 1924, Lijeva Rijeka, Anelija Draga Guberini, 1920, Seoce, Vulka Luke Dedovi, 1926, Boie, Danica Ivana Dedovi, 1925, Graanica, Desanka Mihaila Dedovi, 1927, Boie, Desanka Velja Dedovi, 1926, Andrijevica, Ljubica Petra Dedovi, 1923, Andrijevica, Minja Radovana Dedovi, 1922, Andrijevica, Rosa Nikole Dedovi, 1918, Graanica, Zorka Vuka Delevi, 1923, Bue, Rua Vuka Delevi, 1925, Bue, Sveta Blagoja Delevi, 1919, Bue, Stana Miljana Delevi, 1924, Berane, Vida Dmitra Dragovi, 1927, ulie, Dragica Joje Dujovi, 1923, Lijeva Rijeka, Radosava Boa urianin, 1927, ulie, Rosa ivaljevi, Velika, Andrijevica, Rosa Ilije Zeki, 1922, Boie, Desanka Jovana Zeevi, 1927, Lijeva Rijeka, Dragica Boine Zogovi, 1927, Menica, Milijana Stanie Ivanovi, 1925, Sjenoeta, Desanka Tomice Joji, 1928, Kralje, Julija Tomice Joji, 1924, Kralje, Krstinja Kastratovi, 1925, Graanica, Vida Mua Komatina, 1926, Donja Renica, Ivka Radoa Komatina, 1925, Donja Renica, Mileva Komatina, 19.. Donja Renica, Milijana Milonje Komatina, 1930, Manica, Milosava Jovana Komatina, 1924, Donja Renica, Rada Mua Komatina, 1924, Donja Renica, Aleksandra Rada Krui, 1922, Velika, Darinka Vojina Krui, 1927, Lijeva Rijeka, Mara Vojina Krui, 1934, Lijeva Rijeka, Stanka Jevrema Krui, 1924, Lijeva Rijeka, Poleksija Milutina Krdi, 1930, Manica, Marija Milonje Ku0, 1926, Polica, Natalija Pavia Leki, 1925, Berane, Milosava Raduna Maslovari, 1922, Boie, Duanka Mijovi-ulafi, Manica, Danica Tripka Miloevi, 1926, Lijeva Rijeka, Desanka Vukia

Miri, 1927, Kralje, Anelija Milosava Miovi, 1924, Bue, Danica Vidoja Miovi, Bue, Petrana Vujadina Miovi, 1918, Konjuhe, Velimira Miovi, 1925, Bue, Stojanka Velimira Muiki, 1925, Bue, Divna Milika Nedi, 1928, Pea, Stanka Novovi, Cecune, Ikonija Nikole Orovi, Lijeva Rijeka, Mirosava Bogdana Ostoji, 1924, Kuti. Legenda o Radosavi Pod okriljem III divizije borile su se Desanka Perie Pajkovi, 1921, Luac, Milka Petra Popovi, Lopate, Olga V. Popovi, Lijeva Rijeka, Marija Radevi, ekular, Margita Draga Radevi, 1922, ekular, Stojanka Rai, Slatina, Milosava Rmu, ekular, Milka Savi, Boie, Ljubica Stijovi, Seoce, Magdalena Malie Stojanovi, 1922, Trenjevo, Milka Vukadina Stojanovi, 1928, Mate, Duanka Fati, Cecune, Velika Filipa ulafi, Gornje Luge, Duanka ulafi, Gornje Luge, Mileva ulafi, Gornje Luge, Kata Nikole ulafi, 1922, Utolina, Rosa ulafi, Donje Luge, Mileva uki, 1924, Donja Renica, Dobra Dudovi, Plav, Stanua Milosava eki, 1923, Babino, Poljka Radmila Stojanovi, 1927, Trenjevo. U ID Crnogorskoj brigadi borile su se Vasojevke Vukosava Joksimovi, 1923, Berane, Danica M. Ojdani, 1927, Lubnice, Rosa M. Aleksi, Andrijevica, Draginja R. Ani, Kaludra, Mileva K. Asanovi, Slatina, Draginja R. Adi, Lijeva Rijeka, Stojanka-Cola Babovi, Konjuhe, Duanka Baji, Polica, Zora . Bojovi, Bojovie, Kosara Bokovi, Berane, Milijana Veovi, Luac, Novka . Vlahovi, Ulotina, Stanica V. Vojvodi, Konjuhe, Danica Vukovi, Berane, Maga R. Vuli, Konjuhe, Novka Vuli, Konjuhe, Stanija Golubovi, Berane, Danica Dimi, Berane, Jela akovi-Keljanovi, Konjuhe, Milica erkovi, Konjuhe, Milicauki, Konjuhe, Jevra Jevri, Konjuhe, Nata Jevri, Konjuhe, Ljubica V. Joksimovi, Pea, Rosanda Juki, Boie, Milica P. Kastratovi, Konjuhe, Stanica-Dunja Kastratovi, Konjuhe, Jelisaveta Keljanovi, Konjuhe, Vera Maovi, Trenjevo, Milijana M. Leki, Kralje, Stojana N. Leposavi, Konjuhe, Ljubica Pajkovi, Luac, Ikonija Maslar, Berane, Stanica Novovi, Cecune, Anelija Paunovi, Velika, Joka Radenovi, Brezojevice, Danica R. Tomi, Pea, Duanka Lj. erani, Vinicka, Stanka K. orac, Petnjik, Darinka V. Fati, Konjuhe, Vukana G. oki, Ulotina, Irena M. oki, Ulotina, Ljubica M. oki, Ulotina, Persa R. oki, Ulotina, Miljka eki, Gornja Sela. Kao borci VII omladinske brigade poginule su Milica Bai, 1926, Luge, Anka Bojovi, Bojovie, Milica B. Bubanja, Bubanje, Ljubica Vojvodi, Konjuhe, Duanka Dujovi, Lijeva Rijeka, Stanka Krui, Lijeva Rijeka, Vidosava Kukalj, ekular, Mileva Muiki, Zabre,

Milka Savi, Boie, Magda Stojanovi, Trenjevo, Milevauki, Donja Ranica. ovjek svoje trajanje produava djetetom, knjigom i djelom. Djelo ne mora da bude samo pozitivno. Negativna djela se ak i due pamte. Brojne su Vasojevke koje su za divljenje. Donosimo nekoliko primjera. Radosava Krdi, uhvaena je avgusta 1941. godine na Balju sa djeverima, dr Milivojem, Mirkom, kapetanom i majorom Velikom Jankoviem iz Velike, ustanikim komandantom. Da bi zatitila ljude uporno je tvrdila Italijanima da je njena puka. Italijani su je pred djecom tukli, slomili joj ruku, ali "puka je bila samo njena". Djeca su plakala, a ona ih je hrabrila i korila: "... Pred neprijateljima i krvnicima se ne plae!" Na smrt su osueni svi troje. U toku strijeljanja nije dozvolila da joj se veu oi ve je tom krpom povezala suknju preko koljena da joj ni mrtvoj krvnici ne vide gola koljena! Uzviknula je: "Ja sam danas najsrenija Crnogorka kad sam stala pred neprijateljske cijevi sa ovim ljudima...!". Ovo je na egzekutore porazno djelovalo, pa nijesu smjeli da je pogledaju u oi. Tako Radosava ue u priu, legendu i pjesmu. I danas se u kolu uje pjesma: "Baba bjee srca muka.- Nee kazat ija je puka". Simona Deleti izgubila je tri sina: Branka, narodnog heroja, Slobodana i Slavka, supruga Milia. Ostala je samohrana. Znala je krvnike svoje djece i mua, ali nije dozvolila osvetu. Uvijek je govorila: "... Nijedna majka ne eli da joj sin bude onamo gdje ne treba, to sam posigurna, ali ta e jadke... Dosta sam plakala, ne elim da druge majke plau". I tako, Simona, junak ena, herojima iz antike grke pokaza kako treba da se ponaaju sve majke i obezbijedi sebi vjeni pomen i trajanje. Stanica Keljanovi dobi vijest da joj je sin Mili, Unamuno, ranjen u studentskim demonstracijama 1939. i pod straom uvan u bolnici. Stanica se zaputi pjeke, preko akora, do Pei. Kad je vidjela teko ranjenog sina, vrsto mu je stisnula ruku, i rekla: "Srene ti rane, sine!" Dok su svi plakali, ona nije pustila suzu. No, Mili 22 februara 1942 pogibe u juriu na Trenjeviku. Drugovi ga mrtvog donijeli u Krajita, u kuu Vulia. Stigla je i Stanica sa dvije kerke. Prisutne Milieve drugove pozdravila je rijeima: "Glava da Vam je zdravo, Mili pogibe"! Pretresla je Milieve depove, nala jedan metak, dobro ga zagledala i tiho rekla: "Neu da plaem... Evo vam ovaj metak da osvetite Milia"! (Kraj) Feljton, od 15. do 21. oktobra 2007. godine

Desanka je Vukani (Dan, 26. oktobar 2007) Povodom feljtona "Hrabre Vasojevke" objavljenom u naem listu 20.10.2007. godine, naoj redakciji obratila se Beranka Ranka Dedovi. Naime, u spisku "Hrabre Vasojevke" nalazile se i podaci tetke Ranke Dedovi. U tekstu je objavljeno ime Desanka Miloa Vukovi a trebalo je da stoji Desanka Miloa Vukani.