RAFINERIJE NAFTE RIJEKA - mzoip.hrmzoip.hr/doc/privitak_suglasnosti_10.pdf · Suradnici od strane operatera pri izradi Izvje a: ... odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja

Oznaka:07-05-01-003/10

Slu ba in enjeringa ikonzaltinga sigurnosti

Izdanje:00

07.05.01-00 Ovaj dokument se kontrolirano distribuira kupcu proizvoda. Ne smije se davati na uvid osobama izvan SINACO d.o.o. bez posebnog odobrenja.

IZVJE E O SIGURNOSTIRAFINERIJE NAFTE RIJEKA

VERZIJA NAKON OCJENE MINISTARSTVAZA TITE OKOLI A I PRIRODE

Zagreb, travanj 2012.

Oznaka:07-05-01-003/10IZVJE E O SIGURNOSTI

RAFINERIJE NAFTE RIJEKAVERZIJA NAKON OCJENE MZOP Izdanje:

00Strana:

2/93


PODACI O IZRA IVA U IZVJE A

Ovla teno trgova ko dru tvo:

SINACO d.o.o.

Rje enje Ministarstva za tite okoli a, prostornog ure enja i graditeljstva broj: 531-14-1-1-06-10-2.



00Strana:

3/93


Suradnici od strane operatera pri izradi Izvje a:

Boris Legovi , dipl.ing., direktor Slu be odr . razvoja i ZZSO

Josip Kurili , dipl.ing., Specijalist za za titu od po ara I

Smajila Bu an Sandra, dipl.ing., rukovoditelj I Za tite okoli a

mr.sc. Ilijana Brkanovi , Sektor OR ZZSO

Odgovorna osoba operatera za usvajanje Izvje a o sigurnosti za Rafineriju nafte Rijeka:

M. P.

DirektorRafijerije nafte Rijeka

Ivan Kre i , dipl. ing.



00Strana:

4/93


PRESLIKA RJE ENJA MINISTARSTVA ZA TITE OKOLI A, PROSTORNOG URE ENJA IGRADITELJSTVA:



00Strana:

5/93




00Strana:

6/93


ODLUKA O IMENOVANJU RADNOG TIMA ZA IZRADU IZVJE A O SIGURNOSTI:



00Strana:

7/93


SADR AJ:1 POPIS

PRILOGA 82 KRATICE 93 POJMOVI 94 OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH

TVARI U POSTROJENJU 145 OPIS LOKACIJE POSTROJENJA . 19

5.1. OPIS LOKACIJE I OKRU ENJA . 195.2. KLIMATSKI UVJETI I HIDROGEOLO KE

KARAKTRISTIKE . 215.3. GAUSS-KRÜGEROVE KOORDINATE

POSTROJENJA . 245.4. ODRE IVANJE POSTROJENJA I DRUGIH AKTIVNOSTI TVRTKE KOJE BI

MOGLE PREDSTAVLJATI SIZIK OD VELIKIH NESRE A 255.5. OPIS PODRU JA NA KOJIMA BI MOGLO DO I DO DOMINO EFEKTA

NAKON VELIKE NESRE E 266 TEHNOLO KI OPIS POSTROJENJA . 27

6.1 OPIS TEHNOLO KOG PROCESA KP-6 . 27



6.4 OPIS TEHNOLO KOG PROCESA ENERGETIKA . 53

6.5 OPIS TEHNOLO KOG PROCESA DORADA I MANIPULACIJA . 56

6.6 OPIS OPASNIH TVARI .7 UTVR IVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESRE A TE NA IN SPRJE AVANJA .. 62

7.1 OPIS PLANIRANIH PREVENTIVNIH MJERA 667.2 OPASNOSTI OD VELIKE NESRE E I U SLU AJU VELIKE NESRE E 667.3 DETALJAN OPIS MOGU EG TIJEKA VELIKIH NESRE A IVJEROJATNOSTI NJIHOVA ZBIJANJA ILI UVJETA POD KOJIMA IZBIJAJU, UKLJU UJU I I SA ETAK DOGA AJA KOJI MOGU UZROKOVATI BILOKOJI OD NAVEDENIH RAZVOJA SITUACIJE, BEZ OBZIRA JESU LI UZROCI UNUTAR POSTROJENJA ILI IZVAN NJEGA 84

7.4 PROCJENA DOSEGA I OZBILJNOSTI POSLJEDICA 858 MJERE ZA TITE I INTERVENTNE MJERE ZA OGRANI AVANJE

POSLJEDICA NESRE E 868.1 OPIS OPREME U POSTROJENJU KORI TENE ZA OGRANI AVANJEPOSLJEDICA VELIKIH NESRE A 86

8.1.1 U SLU AJU PO ARA I EKSPLOZIJA . 86

8.1.2 U SLU AJU ONE I ENJA OKOLI A . 91

8.2 ORGANIZACIJA UZBUNJIVANJA I INTERVENCIJA . 93

8.2.1. PRVA POMO . . 93

8.2.1.1 LAK E OZLJEDE . . 95

8.2.1.2 TE E OZLJEDE . . 95

8.2.1.3 SMRTNE OZLJEDE . . 95

8.2.2. PO AR I EKSPLOZIJA . . 968.2.3. O TE ENJE OPREME,OBJEKATA I VOZILA . . 97

8.2.4. UTJECAJ NA UNUTARNJU OKOLINU . . 97

8.2.5. UTJECAJ NA VANJSKU OKOLINU . . 978.2.6. OPIS VANJSKIH I UNUTRA NJIH

RASPOLO IVIH SREDSTAVA . . 989 SA ETAK ELEMENATA NU NIH ZA IZRADU UNUTARNJEG PLANA IZ

IZVJE A O SIGURNOSTI I INFORMACIJE ZA VANJSKI PLAN ... .. 98



00Strana:

8/93


1 POPIS PRILOGA1. Priru nik sustava upravljanja za titom zdravlja i sigurnosti u Rafineriji nafte Rijeka,

oznaka: 50001177-020-09, izdanje 002. Postupak pripravnosti i odziva u izvanrednim situacijama, oznaka: 50001177-050-07,

izdanje 063. Naputak o izvje ivanju o izvanrednim doga ajima u RNR, oznaka: 50001177-038-07,

izdanje 03

4. Tablice izvje ivanja o izvanrednim doga ajima operatera VDC

5. Plan evakuacije, za tite i spa avanja radnika i imovine u slu aju opasnosti napostrojenjima, objektima i prostorima RNR, oznaka: 50001177-032-08, izdanje 02

6. Operativni plan za slu aj iznenadnog one i enja voda na prostoru RNR lokacija Urinj,oznaka: 50001177-003-10, izdanje 01

7. Operativni plan za slu aj iznenadnog one i enja voda na prostoru RNR lokacijaMlaka, oznaka: 50001177-002-10, izdanje 01

8. Postupak gospodarenja otpadom u Sektoru RNR, oznaka: 50001177-008-10, izdanje 009. EX priru nik RNR, oznaka: 50001177-030-07, izdanje 0010. Popisi opasnih tvari11. Toksikolo ka mi ljenja i sigurnosno tehni ki listovi za opasne tvari navedene u Izvje u12. Lista spremnika na lokaciji Urinj13. Popisi zona opasnosti, TN klasifikacije zona14. Analiza i obrada izvanlokacijskih posljedica najgoreg mogu eg slu aja worst case15. Procjene ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija naslovnice za pojedina

postrojenja16. Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija RNR (Prijedlog mjera i

zaklju ak)17. Procjena opasnosti I, II, za rad s ra unalom Plan mjera (DORADA)18. Procjena opasnosti I, II, za rad s ra unalom Plan mjera (ENERGETIKA)19. Procjena opasnosti I, II, za rad s ra unalom Plan mjera (OTPADNE VODE)20. Procjena opasnosti I, II, za rad s ra unalom Plan mjera (Prijenos i distribucija elektri ne

energije)21. Procjena opasnosti I, II, za rad s ra unalom Plan mjera (Grupa postrojenja 1)22. Procjena opasnosti I, II, za rad s ra unalom Plan mjera (Grupa postrojenja 2)23. Procjena opasnosti I, II, za rad s ra unalom Plan mjera (Grupa postrojenja 3)



00Strana:

9/93


2 KRATICEALOHA - (Areal Locations of Hazardous Atmospheres), ra unalni program razvijen u suradnjiUprave za oceane i atmosferu SAD i Agencije za za titu okoli a (U.S. Environmental ProtectionAgency's - EPA)

BPK - biokemijska potro nja kisika

DHMZ - Dr avni hidrometeorolo ki zavod

ETA - (Event Tree Analysis), analiza stabla doga aja

GVI (stari naziv MDK) - grani na vrijednost izlo enosti (maksimalno dopustiva koncentracija)

KGVI (stari naziv KDK) - kratkotrajna grani na vrijednost izlo enosti (kratkotrajno dopustivakoncentracija)

MCS - Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica (MCS ljestvica) e e nazivana samo kaoMercallijeva ljestvica, definira pojave i promjene koje potresi izazivaju kod ljudi i ivotinja uz ocjenuveli ine tete na objektima te sagledavanje promjena u prirodi kao posljedice potresa. U Hrvatskojje u slu benoj upotrebi od 1964. godine.

PPUO - Prostorni plan ure enja Op ine Kostrena

UNP ukapljeni naftni plin

'worst case' - najgori mogu i slu aj

3 POJMOVICjelovito upravljanje za titom okoli a je skup povezanih i uskla enih odluka i mjera kojima jesvrha ostvarivanje jedinstvene za tite okoli a, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli tepobolj avanje i ostvarivanje u inkovite za tite okoli a.

Domino efekt je niz povezanih u inaka koji zbog me usobnog razmje taja i blizine postrojenjaodnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koli ina opasnih tvari prisutnih u timpostrojenjima pove avaju mogu nost izbijanja velike nesre e ili pogor avaju posljedice nastalenesre e.

Emisija je ispu tanje ili istjecanje tvari u teku em, plinovitom ili vrstom stanju, i/ili ispu tanjeenergije (toplina, zra enje, buka, vibracije, svjetlost) te ispu tanje organizama, iz pojedinog izvora uokoli , nastalo kao rezultat ovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiolo ko one i ivanje okoli a.

Evakuacijski put iz gra evine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje to ke ugra evini do vanjskog prostora ili sigurnog prostora u gra evini, ije zna ajke (otpornost i reakcijana po ar, irina, visina, ozna avanje, protupani na rasvjeta, i dr.) omogu uju da osobe zate ene upo aru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja) napustiti gra evinu.

Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, naj e e s kisikom iz zraka u kojojnastaju produkti gorenja te se osloba a toplina, plamen i svjetlost.

Grani na vrijednost emisija je propisana vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije, izra ena uposebnim pokazateljima, koja u jednom ili tijekom vi e vremenskih razdoblja ne smije bitiprekora ena.



00Strana:10/93


Industrijska nesre a je doga aj koji je posljedica nekontroliranog slijeda doga anja u tijeku nekeradnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladi tenja i/ilirukovanja proizvodom ili odlaganja otpada.

Informacija o okoli u je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slu nom, elektroni kom ilidrugom materijalnom obliku, koji se odnose na okoli , njegove sastavnice i optere enja, a posebiceo optere ivanju okoli a: emisijama, imisijama, otpadu, biolo koj i krajobraznoj raznolikosti, prostoru,kulturnoj ba tini, prirodnim pojavama, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na dono enjepropisa, op ih i pojedina nih akata u vezi sa za titom okoli a, i/ili koji se odnose na dono enjestrategija, planova, programa i izvje a o okoli u, sastavnicama okoli a i optere enjima, teinformacija o stanju i mjerama i na inima odr avanja projektiranog stanja postrojenja i drugihobjekata, koji bi mogli utjecati na one i ivanje okoli a i sastavnica okoli a, odnosno koji bi mogliutjecati na s okoli em povezana optere enja i/ili postupke.

Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okoli u koje su u posjedu tijelajavne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila.

Informacija o okoli u je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slu nom, elektroni kom ilidrugom

Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okoli u koje uvaju osobe-ovla tenici u ime tijela javne vlasti.

Izvan cestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ilibez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugra en motor sunutarnjim izgaranjem.

Javni interes je interes u pitanjima za tite okoli a koji iskazuje Dr ava, ili jedinica lokalne odnosnopodru ne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu

Javnost je jedna ili vi e fizi kih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladnoposebnim propisima i praksi.

Kakvo a okoli a je stanje okoli a i/ili sastavnica okoli a, koje je posljedica djelovanja prirodnihpojava i/ili ljudskog djelovanja, izra eno morfolo kim, fizikalnim, kemijskim, biolo kim, estetskim idrugim pokazateljima

Nadle na tijela javne vlasti su: Ministarstvo, sve nadle ne inspekcije sukladno zakonu i Dr avnauprava za za titu i spa avanje.

Najbolja raspolo iva tehnika je naju inkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj djelatnosti i s njomepovezanih na ina proizvodnje i odr avanja postrojenja koji je dostupan operateru i koji mo e bitiprimjerena osnova za odre ivanje grani nih vrijednosti emisija kojima se posti e sprje avanje,odnosno smanjivanje utjecaja na okoli .

Najnovija dostignu a sigurnosne tehnike podrazumijevaju stupanj razvoja modernih postupaka,opreme i operativnih metoda koje pouzdano indiciraju izvodljivu primjenjivost mjera za spre avanjevelikih nesre a ili ograni avanje njihovih u inaka.

Neposredna opasnost je stanje visokog po arnog rizika, koje mo e u bliskoj budu nosti dovestido po ara.

Okoli je prirodno okru enje organizama i njihovih zajednica uklju ivo i ovjeka, koje omogu ujenjihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija tematerijalna dobra i kulturna ba tina kao dio okru enja kojeg je stvorio ovjek; svi u svojojraznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja.

One i iva je svaka fizi ka i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ilipropu tanjem djelovanja uzrokuje one i enje okoli a.



00Strana:11/93


One i enje okoli a je promjena stanja okoli a koja je posljedica nedozvoljene emisije i/ili drugogtetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji mo e promijeniti

kakvo u okoli a.

One i uju a tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, koli ine i uno enja u okoli ,odnosno u pojedine sastavnice okoli a, mogu tetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili ivotinjskisvijet, odnosno biolo ku i krajobraznu raznolikost.

Opasna tvar je propisom odre ena tvar, mje avina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kaosirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili me u proizvod, uklju uju i i one tvari za koje se mo epretpostaviti da mogu nastati u slu aju nesre e

Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar mo e zate i, a kojima se mo eugroziti ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli ,

Operater je uprava tvrtke (fizi ka osoba, tijelo ili pravna osoba) koja prema posebnim propisimaupravlja tvrtkom ili nadzire rad tvrtke.

Optere enja su: emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biolo ki initelji (energija, buka, toplina,svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugro avaju ili bi mogle ugro avati sastavnice okoli a,

Optere ivanje okoli a je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoli , ili utjecaj na okoliodre ene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, mo e izazvati ili je moglaizazvati one i ivanje okoli a, smanjenje kakvo e okoli a, tetu u okoli u, rizik po okoli ilikori tenje okoli a,

Otpornost na po ar je sposobnost dijela gra evine da kroz odre eno vrijeme ispunjavazahtijevanu nosivost (R) i/ili cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo o ekivano svojstvo,kako je propisano normom o ispitivanju otpornosti na po ar.

Ozbiljna opasnost je svaka opasnost koja:

1. ugro ava ljudski ivot ili mo e imati tetne posljedice po ljudsko zdravlje

2. mo e naru iti zdravlje velikog broja ljudi i

3. mo e na tetiti okoli u, posebice flori i fauni, tlu, vodi, atmosferi i kulturnim dobrima.

Pogon je jedna ili vi e razli ito lociranih radnih jedinica tvrtke, koja se sastoji od ure aja, a u kojimase obavlja neka od djelatnosti ili dio djelatnosti tvrtke.

Po arni rizik je vjerojatnost nastanka po ara u danim procesima ili stanjima.

Podru je u inka je podru je koje neposredno okru uje mjesto velike nesre e koja uklju ujeopasne tvari, a koje se rasprostire do granica unutar kojih svojstva opasnih tvari mogu imati tetanutjecaj na okoli , odnosno prirodno okru enje organizama i njihovih zajednica, uklju uju i ovjeka.

Postoje e postrojenje jest postrojenje koje je zapo elo je s radom prije stupanja na snagu ovogaZakona

Postrojenje je tehni ka, organizacijska cjelina koju za obavljanje djelatnosti koristi tvrtka kojomupravlja ili ju nadzire operater, uklju uju i ure aje, opremu, strukture, cijevi, strojeve, alate i drugedijelove koji se koriste za rad. Postrojenje se mo e sastojati od nekoliko samostalnih cjelina na istojlokaciji pogona

Podru je utjecaja je podru je na kojem se prostire zna ajan utjecaj zahvata u okoli , bilo da jeuzrokovan samim zahvatom u okoli ili sinergijom s postoje im ili planiranim zahvatima u okoli .

Po ar je samo podr avaju i proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru.



00Strana:12/93


Pra enje stanja okoli a (monitoring) je niz aktivnosti koje uklju uju uzorkovanje, ispitivanje isustavno mjerenje emisija, imisija, pra enje prirodnih i drugih pojava u okoli u u svrhu za titeokoli a

Prijete a opasnost od tete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budu nosti mo e dogodititeta u okoli u

Prirodna pojava je fizikalno-kemijski proces, zra enje, geolo ka pojava, hidrografski i biolo kiuvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utje u na promjene okoli a

Prirodno dobro je dio prirode koje je isklju ivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor iliprirodna vrijednost

Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskomustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili pro irenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja naokoli

Reakcija na po ar je doprinos materijala razvoju po ara uslijed vlastite razgradnje do koje dolaziizlaganjem tog materijala odre enim ispitnim uvjetima

Rizik po okoli je veli ina koja se mjeri vjerojatno u pojavljivanja doga aja i potencijalom tete zaokoli koji taj doga aj mo e uzrokovati

Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomje ta stanje okoli akoje je bilo prije nastanka tete, odnosno one i enja okoli a

Sastavnice okoli a su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet te zemljina kamenakora

Standard kakvo e okoli a je propisana kakvo a okoli a ili pojedine sastavnice okoli a naodre enom podru ju

teta u okoli u je svaka teta nanesena:

biljnim i/ili ivotinjskim vrstama i njihovim stani tima te krajobraznim strukturama, a koja ima bitannepovoljan utjecaj na postizanje ili odr avanje povoljnog stanja vrste ili stani nog tipa i kakvo ekrajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimaju i uobzir mjerila propisana posebnim propisima

vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekolo ko, kemijsko i/ili koli insko, uskladu s posebnim propisima

moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na o uvanje i postizanje dobrog ekolo kog stanja morasukladno posebnim propisima

tlu, ije one i enje odnosno o te enje je dovelo do rizika za njegove ekolo ke funkcije izdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima

zemljinoj kamenoj kori ije one i enje odnosno o te enje je dovelo do rizika za njene ekolo kefunkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima

teta u smislu odgovornosti za tetu uzrokovanu u okoli u zna i mjerljiv tetni u inak odnosnopromjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poreme aj u funkcioniranjuprirodnih dobara

tetna tvar je tvar tetna za ljudsko zdravlje ili okoli , s dokazanim akutnim i kroni nim toksi nimu incima, vrlo nadra uju a, kancerogena, mutagena, nagrizaju a, zapaljiva i eksplozivna tvar, ilitvar koja u odre enoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

Tehnolo ka eksplozija je naglo irenje plinova uslijed gorenja ili druge kemijske reakcije.



00Strana:13/93


Tvrtka je pravna ili fizi ka osoba koja u skladu s posebnim zakonom obavlja gospodarskudjelatnost koriste i postrojenje. Tvrtkom upravlja ili nadzire rad tvrtke operater.

U inci industrijske i velike nesre e su sve neposredne ili posredne, trenuta ne ili odgo enenepovoljne posljedice izazvane tim nesre ama na zdravlje i ivot ljudi, materijalna dobra i okoli .

Ugro enost od po ara je potencijalna opasnost od po ara za zdravlje ili ivot ljudi i materijalnihdobara.

Velika nesre a je doga aj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, po arom ilieksplozijom i sli no, koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom doga anja tijekom djelovanja upostrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vi e tih opasnih tvari i/ili njihovih spojevanastalih uslijed doga aja odnosno nekontrolirane pojave dovode u ozbiljnu trenuta nu ili odgo enu- naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i/ili okoli , unutar postrojenja i/iliizvan postrojenja.

Zainteresirana javnost je javnost na koju utje e ili bi moglo utjecati odlu ivanje o okoli u, te kojaivi odnosno radi u podru ju mogu ih negativnih utjecaja na okoli ili u podru ju koje e vjerojatno

biti pod negativnim utjecajem. Udruge civilnog dru tva koje djeluju na podru ju za tite okoli a iispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat e zainteresiranima.

Za tita okoli a je skup odgovaraju ih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprje avanje opasnosti zaokoli , sprje avanje nastanka teta i/ili one i ivanja okoli a, smanjivanje i/ili otklanjanje tetananesenih okoli u te povrat okoli a u stanje prije nastanka tete.

Prisutnost opasnih tvari zna i:

stvarnu prisutnost opasnih tvari u postoje em postrojenju u vrijeme podno enja propisanihobavijesti Ministarstvuo ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u postoje em postrojenju koje mogu nastatikao posljedica velike nesre eo ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u novom postrojenju nakon njegoveizgradnje i pu tanja u rado ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u postoje em postrojenju nakon njegoverekonstrukcijeo ekivanu procijenjenu prisutnost opasnih tvari u postrojenjima navedenim u alinejama od 1. do 4. ove to ke, koje mogu nastati zbog gubitka kontrole nad industrijskim kemijskim procesom,a ije koli ine mogu dosegnuti ili prekora iti grani ne koli ine.



00Strana:14/93


4 OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU



00Strana:15/93


4. PODACI O OPASNIM TVARIMA KOJIH JE PRISUTNOST UTVR ENA U POSTROJENJU(Umno ite ovaj dio obrazac ukoliko je potrebno. Vidi Prilog 1)

4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u postrojenju (prema Prilogu I. Uredbe):

Sirova nafta + ostali

ugljikovodici

Ukapljeninaftni plin

(UNP)

Tetraetilolovo

4.2 Koli ina (maksimalna)pojedine opasne tvari u postrojenju (u tonama)

287.952 sirovanafta + 658.014

21.676 40

4.3 Na in skladi tenja opasnihtvari (Odaberite od ponu enoga.)

X podzemni spremnik (DIESEL(Euro IV)/ LS LGO;DIESEL/ MARINE GO/ LGO)X nadzemni

spremnik procesna oprema cjevovod

ostalo

podzemnispremnik

X nadzemni spremnik

procesna oprema

cjevovod

ostalo

podzemni spremnik

X nadzemnispremnik

procesna oprema

cjevovod

ostalo

93051 / 359 112 JVP Centar051 / 437 150 JVP Ve icar



00Strana:16/93


Opis: Opis: Opis:

4.4 Da li postoji stalni nadzorspremnika s opasnim tvarima?

X Da Ne X Da Ne X Da Ne

4.5 Vrsta opasnosti(Odaberite jedno ili vi e odponu enoga.)

X po ar eksplozija oblak toksi nogplina

X ispu tanje/emisijaopasnih tvari

X po ar

eksplozija

oblak toksi nogplina

ispu tanje/emisijaopasnih tvari

X po ar

eksplozija

oblak toksi nogplina

X ispu tanje/emisijaopasnih tvari

4.6 Postoji li opasnost od dominoefekta u slu aju iznenadnogdoga aja?

X Da Ne X Da Ne Da X Ne

4.7 Naziv lokacije na kojoj senalazi opasna tvar:

RNR - lokacija Urinj

RNR ulaz u Bakarski zaljev

RNR - lokacija oi i

4.8 Veli ina zone ugro enost unajgorem slu aju (end point)maksimalni doseg u inkaiznenadnog doga aja (umetrima)

408 m (udaljenostdosega toplinskogzra enja

1 589 m (krajnjidomet eksplozije

4.9 Da li u inci »najgoregslu aja« izlaze izvan granicapostrojenja?

X Da Ne X Da Ne Da X Ne

4.10 Vjerojatnost doga aja: 3*10-8 1*10-6

Podaci prema Analizi i obradi izvanlokacijskihposljedica najgoreg mogu eg slu aja Worst caseINA Rafinerija nafte Rijeka , kolovoz 2001. g.

4.11 Procjena broja rtava:

5. TAJNOST PODATAKA O POSTROJENJU

5.1. Popis podataka iz obrasca koji predstavlja tajnu

Prosudba ugro enosti objekata, posebno va nog za obranuzemlje RNR, prosinac 2006. // Plan za tite objekata odposebne va nosti za obranu zemlje, RNR, velja a 2007.

5. 2. Popis prilo enihdokumenata kojima se dokazuje tajnost podataka

-

Izjavljujem da su svi podaci i informacije u ovom obrascu istiniti i ispravni te snosim materijalnu i krivi nuodgovornost za neto nost i neispravnost podataka.



00Strana:17/93


Potpis i pe at odgovorne osobe: Ivan Kre i , dipl.ing.Direktor Sektora Rafinerija nafte Rijeka

Mjesto:Rijeka

Datum:18.11.2010.

5 OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLI U

5.1 SMJE TAJ RAFINERIJE NAFTE RIJEKAINA-Rafinerija nafte Rijeka nalazi se u isto nom dijelu op ine Kostrena i manjim dijelom na prostoruGrada Bakra. Povr ina parcele na kojoj se Rafinerija nalazi iznosi 356 ha, od koje je oko 106 haizgra enog prostora (prostor pod objektima), a ostalu povr inu predstavlja prostor s pravomkori tenja. Po eci vezani za RNR datiraju s kraja 19. stolje a kada je u neposrednom sredi tu Rijekena Mlaki utemeljeno dioni ko dru tvo Rafinerija kamenog ulja. Na istoj lokaciji jo i danas je smje tendio rafinerije. Novi dio rafinerije smje ten je na Urinju tj. na krajnjem sjeveru Rije kog zaljeva, te serasprostire ju nom obalom Kostrenskog poluotoka. Na zapadu rafinerija grani i s TermoelektranomRijeka i naseljem Urinj i Paveki, a iznad rafinerije prolazi Jadranska magistrala. Od rubnih podru jaurbanog kompleksa Grada Rijeke, rafinerija je udaljena oko 4 km.Preradbena postrojenja rafinerije smje tena su na dvije platforme, koje se nalaze na ju noj stranipoluotoka, dok su na isto nom dijelu smje teni spremnici za poluproizvode i sirovu naftu. Na sredinipoluotoka smje ten je spremni ki prostor za gotove rafinerijske proizvode. Ukupni kapacitetspremni kog prostora je preko 1.000.000 m3. Rafinerija ima vlastitu luku, priveze i ure aje na moru zadopremu i otpremu roba, nafte i naftnih derivata. Povezana je podmorskim naftovodom - dugim 7,2km, promjera 20" s naftnim terminalom u Omi lju na otoku Krku (JANAF). Potpuno je izgra enakopnena prometna infrastruktura (ceste i eljezni ka pruga), sa svim ure ajima za otpremu naftnihderivata.

Slika 1. Smje taj Rafinerije nafte Rijeka



00Strana:18/93


Slika 2. Prikaz Rafinerije nafte Rijeka i zaljeva Bakar

Slika 3. Prikaz Rafinerije nafte Rijeka u krupnom planu, prikaz iz zraka



00Strana:19/93


5.1.1 KLIMATOLO KO-METEOROLO KA OBILJE JANajbli e meteorolo ke postaje rafineriji su Rijeka (Kozala), Kraljevica, Bakar i Kukuljanovo. Klimaovog podru ja uglavnom je uvjetovana geografskim polo ajem, te utjecajem mora. Osim navedenog,glavne klimatske karakteristike vezane su i uz esti premje taj bari kih sustava tj. ciklona ianticiklona.

Anticiklonalno stanje u zimskom dijelu godine karakterizira vjetar tipi an za sjeverni Jadran - burakoja je specifi na po svojoj mahovitosti, brzini i trajanju. U ljetnom razdoblju anticiklonalna stanjaobilje ena su vedrim vremenom i slabim strujanjem prete no sjeverozapadnog smjera uz mogu irazvoj lokalnih cirkulacija tipa kopno-more i brdo-dolina. Ciklonalne aktivnosti tipi ne za zimu, ranoprolje e i kasnu jesen vezane su uz pojavu obla nih i oborinskih vremenskih re ima. Intenzitet,u estalost i trajanje juga kao posljedica strujanja u cikloni je znatno slabiji u odnosu na buru. Op inaKostrena prema Köpenovoj klasifikaciji ima umjereno toplu ki nu klimu bez izrazito suhog razdoblja.

Ljetna razdoblja su vru a s najmanjim koli inama oborina, dok najvi e oborina ima u kasnu jesen iprolje e (ozn. Cfsax). Temperaturne razlike u Rijeci i Kraljevici su neznatne, s tim da je prosje natemperatura u Kraljevici ne to ve a kao posljedica manje nadmorske visine na kojoj se nalazi mjernapostaja. Godi nji hod temperature je maritimnog tipa.Zbog utjecaja mora jesenski mjeseci su u prosjeku topliji od proljetnih za 2oC. Najtopliji je mjesecsrpanj u Rijeci sa 22.8oC odnosno 23.6oC u Kraljevici. Najhladniji mjesec prema temperaturnomprosjeku je sije anj sa temp. od 5.3oC u Rijeci odnosno 5.5.°C u Kraljevici. Oborinski re im u irempodru ju Rijeke je maritimnog karaktera.

Na slici 3 prikazani su podaci DHMZ Republike Hrvatske za srednje godi nje brzine vjetra za razdoblje1992.- 2001.



00Strana:20/93


Slika 3. Srednja godi nja brzina vjetra za razdoblje 1992.- 2001. (Izvor: DHMZ, www.klima.hr )

Tablica: Parametri mjerenja na postaji Rijeka Grad i KraljevicaPARAMETAR MJERENJA RIJEKA GRAD KRALJEVICA

Temperatura zraka:Prosje na godi nja temperatura 13,6 oC 14,2 oCApsolutna maksimalna 36,9 oC (kolovoz 1947) 37,5 oC (srpanj 1952)Apsolutna minimalna temperatura -12,8 (velja a 1956) -13,2 (velja a 1956)Oborine:Prosje na godi nja kol. oborina 1562 mm 1383 mmMaksimalna mjese na kol. oborina 456 mm 405 mm



00Strana:21/93


Tablica: Mjese ne i godi nje oborine i temperature na podru ju grada Rijeke

Ukupne mjese ne oborine (mm) i srednje mjese ne temperature (0C) , mmGodina

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII X, 0C

Mjese ne oborine 147,4 2,7 24,4 197,0 64,6153,

6119,8 112,2

279,5

526,7

106,5

70,8 1805,2

1998

.

Srednje mjese netemperatu /° C

6,8 9,2 8,1 12,2 17,9 21,5 24,0 25,2 18,2 14,5 7,9 5,4 14,2

Mjese ne oborine 91,1 78,8 137,7 232,1114,

392,9 66,3 29,2 81,6

142,6

104,1

272,6

1443,3

1999

.


7,0 5,3 9,7 12,9 17,9 21,5 23,5 24,1 21,1 15,2 8,7 6,7 14,5

Mjese ne oborine 3,6 96,5 187,7 89,8 46,6 22,1 139,9 8,4114,

9259,

1482,

6244,

71695,9

2000

.


4,6 7,4 9,0 14,5 19,2 23,1 22,2 25,9 19,6 16,5 12,3 9,1 15,3

Mjese ne oborine 332,5 35,1 241,0 128,2 19,6 76,6 35,5 1,4369,

350,6

139,8

77,6 1507,2

2001

.


7,5 7,8 11,4 12,2 19,5 20,5 24,7 26,4 16,8 17,3 9,1 4,1 14,8

Mjese ne oborine 32,2 172,2 14,5 193,5119,

8124,

253,7 296,3

194,6

192,0

247,2

77,7 1717,9

2002

.


5,5 7,6 11,1 12,7 18,4 22,7 24,0 22,6 17,9 15,2 12,7 7,2 14,8

Mjese ne oborine 107,8 66,9 5,1 129,2 17,4 56,8 13,3 25,9133,

2184,

6146,

4134,

81021,4

2003

.


5,4 3,2 9,7 12,5 20,4 25,7 25,7 27,7 19,1 12,7 11,8 8,0 15,2

Mjese ne oborine 148,8 188,2 46,3 120,9156,

939,4 40,6 110,6

101,8

343,0

63,1217,

81577,4

2004

.


4,5 5,7 8,3 12,9 15,6 21,3 24,2 23,7 19,5 16,1 10,9 8,1 14,2

Mjese ne oborine 24,1 18,2 102,9 123,8108,

769,3 93,7 170,0

206,2

97,1210,

7208,

41433,1

2005

.


5,1 3,6 8,1 12,2 18,0 22,2 23,9 21,2 19,4 14,6 9,6 5,6 13,6

Mjese ne oborine 155,1 140,1 196,7 77,0 112,1 19,3 7,8 204,4 81,1 82,6 121,

1107,

0 1304,3

2006

.


4,0 5,7 7,2 13,5 17,2 22,0 26,9 21,0 20,8 16,7 11,9 8,8 14,6

Mjese ne oborine 110,7 253,3 158,3 0,6 275,7 41,8 34,9 95,0 205,

1 86,9 95,4 59,7 1417,4

2007

.


8,9 9,6 11,5 16,9 19,1 22,8 25,2 23,6 17,4 13,7 9,0 6,3 15,3

Srednje mjese ne oborine i srednje mjese ne temperature (1998. - 2007.) Srednje mjese ne oborine 118,5 104,7 96,6 112,7 104,

490,4 57,4 100,

8165,7 211,

8199,

5157,4

1519,9

Srednje mjese ne t. C 6,0 6,3 9,3 12,7 17,8 21,6 24,2 24,1 18,8 14,7 10,3 6,9 14,4

Koli ine oborina u zimskom dijelu godine prema uju one u toplijem razdoblju. Najvi e oborina mo ese o ekivati u studenom, a najmanje u srpnju. Oborine padaju oko 30% dana godi nje. Na sinopti kojpostaji Rijeka izmjerena je prosje na vrijednost relativne vlage od 63%, a na klimatolo koj postaji naKraljevici 66%. Podru je op ine Kostrena prema broju sati trajanja insolacije (2100 sati) spada usrednje osun ane krajeve Hrvatske. Najve a naoblaka je prisutna u studenom i prosincu to je



00Strana:22/93


povezano s ve om ciklonalnom aktivno u. U tim je mjesecima u prosjeku 13 obla nih dana.Najmanja naoblaka je u mjesecu srpnju i kolovozu kada se ciklonalne aktivnosti smanjuju saprosjekom od 10 vedrih dana (dani s naoblakom manjom od 2/10).

Slika 2. Prosje ne godi nje koli ine oborina

Godi nje se na podru ju op ine Kostrena 1997.-2005. god. prosje no pojavljivalo 16 dana s maglom. Napodru ju op ine Kostrena se radi o pojavi advekcijske magle. To se doga a npr. na podru jima ve ihjezera, uz obale mora te u podru jima dodira toplih i hladnih morskih struja. U danima s maglom, zbogmale turbulentne razmjene i nedostatka prirodnog provjetravanja atmosfere, dolazi do pove anjatetnih primjesa i one i enja zraka naro ito u industrijsko-urbanim sredinama kao to je jedinim

dijelom i op ina Kostrena.

Slika:Godi nja ru a vjetra za Kukuljanovo (crveno zasjenjeno: u estalost pojedinog smjera, crna linija: srednja brzinapojedinog smjera, C: ti ina)

U razdoblju 1997. - 2005. god. tijekom godine vjetar je prosje no naj e e puhao iz NNW-ENEsmjerova. Ukupno strujanja iz tih smjerova bilo je u 66% slu ajeva, a najzastupljeniji je NNE smjer su estalosti od oko 28%. Zna ajnu u estalost od 10% tijekom godine ima jo SSW smjer, dok su ostalismjerovi malo zastupljeni s prosje nim godi njim pojavljivanjem do 5%. U 1.4% opa anja vjetar nije

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

N

NNE

NE

ENE

E

ESE

SE

SSE

S

SSW

SW

WSW

W

WNW

NW

NNW

20%

10%5%

2m/s4m/s

6m/s

25%

15%

KUKULJANOVO GODINA

C =1.4%

75

3

N

NE

E

SE

S

SW

W

NW

9.3%

10%

30%

20%

Rijekagodina



00Strana:23/93


puhao (ti ina). Najve e srednje brzine tijekom godine imao je vjetar iz NNE-ENE smjerova (prosje no5-6 m/s), dok je prosje nu brzinu od 3 m/s dosegnuo jo jedino vjetar smjera WSW.

Podaci ukazuju kako su eventualno prisutna one i enja na podru ju RNR najve im dijelom no enau smjeru jug-jugozapad, odnosu u smjeru sjever-sjeveroistok. Mali postotak ti ine te dominantnekomponente vjetra ukazuje kako je registraciju one i enja sa podru ja RNR i ostalih industrijskihobjekata mogu e registrirati i u irem prostoru op ine Kostrena. Zajedno s ostalim meteorolo kimelementima vjetar karakterizira procese u atmosferi koji pak uzrokuju razli ita vremenska stanja. Takosu podaci o vjetru u vremenu i prostoru zna ajni za analizu meteorolo kih polja i sustava u atmosferi,ali su isto tako va ni kao element klime i procjenu irenja pozadinskih koncentracija one i enjarazli itih industrijskih objekata.

Tablica: Vjerojatnost istovremenog pojavljivanja razli itih smjerova vjetra ( ) po klasama ja ine vjetra i srednja brzinapojedinog smjera (m/s)

Ja ina(beafort)

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12ZBROJ SRED.

BRZINA

N 72.2 14.0 5.3 2.9 2.8 1.5 1.1 0.4 100.3 2.1NNE 73.3 48.3 47.7 40.8 35.2 19.2 11.1 7.9 0.4 283.8 5.5NE 12.0 9.9 11.4 9.6 5.3 4.0 0.9 0.9 54.2 5.2

ENE 18.1 19.6 26.5 18.1 10.3 2.7 0.4 0.2 95.8 4.6E 3.2 0.9 0.4 0.1 0.1 0.1 4.8 2.1

ESE 11.1 8.4 4.0 0.9 0.5 24.9 2.4SE 7.2 8.0 4.1 0.8 0.2 20.4 2.6

SSE 17.7 18.8 6.8 2.0 0.5 45.8 2.4S 5.9 4.2 1.2 1.1 0.1 12.5 2.3

SSW 35.9 35.8 24.8 6.0 102.4 2.6SW 13.0 10.1 5.1 1.2 0.1 29.5 2.3

WSW 15.7 21.4 12.6 5.4 55.1 2.9W 4.2 1.3 0.5 0.1 6.1 1.6

WNW 9.4 4.5 1.3 0.2 0.1 15.6 1.9NW 4.1 1.4 1.2 0.2 0.1 7.1 2.2

NNW 88.1 25.7 7.9 4.0 1.1 0.6 127.4 1.7C 14.3 14.3 0.0

ZBROJ 14.3 391.2 232.3 160.8 93.6 56.2 28.3 13.6 9.4 0.4 0.0 0.0 0.0 1000.0



00Strana:24/93


Slika: Prikazi smjerova vjetra na podru ju Istre i primorske Hrvatske



00Strana:25/93


5.1.2 GEOLO KA GRA A

Poluotok Kostrena predstavlja antiklinalnu formu dinarskog smjerapru anja. Naslage talo ene na irem podru ju poluotoka karakteristi ne suza dinarsko kr ko podru je. Prete no ih ine sedimenti gornje krede itercijara. Kredne tvorevine se sastoje od vapnenaca i dolomita. Tercijarnenaslage su predstavljene vapnencima i klasi nim sedimentima. Kvartarne iantropogene tvorevine se javljaju jedino kao pokriva na stjenovitoj podlozi.Prema OGK list Crikvenica (prilog br.7) najstarije stijene su vapnenci,dolomiti i dolomitne bre e u izmjeni cenoman turonske starosti. Tumo emo izdvojiti dva litostratigrafska lana. Vapnenci, dolomiti i dolomitnebre e (1K2

1,2). Ovaj litostratigrafski lan se nalazi u centralnom dijelupoluotoka, a predstavljen je bre ama s vapnenim i dolomitnim fragmentimapovezanim sivobijelim dolomiti nim cementom.

Fragmenti su izrazito angularni, a dolomiti se javljaju kao ulo ci unutar bre a. U ovim naslagama nijeutvr ena nikakva fosilna flora i fauna, pa je starost odre ena superpozicijom naslaga. Drugi, mla i,litostratigrafski lan je predstavljen dolomitima sa ulo cima vapnenaca (2K2

1,2). Ovaj litostratigrafskilan je zastupljen uglavnom dolomitima u kojima u gornjem dijelu dolaze ulo ci vapnenca s

hondrodontama.

Prema fosilnoj flori i fauni (Nummuloculina sp., Bacinella sp., Nerinea sp., Chondrodonta joannae idr.) utvr enoj u vapnencima, ove naslage pripadaju cenomanu i dijelu turona. Iznad naslagavapnenaca i dolomita cenoman turona le e svijetlosivi i bijeli kristali ni vapnenci (K2

2). Vapnenci subogati faunom rudista (Orbigenia sp.) i drugih moluska (Chondrodonta joannae, Nerinea sp.,Trochaetacon sp. i dr.). Na osnovu ove faune i superpozicijskog polo aja, ovim sedimentima utvr enaje turonska starost. Foraminiferski vapnenci (E1,2) nalaze se na jugozapadnom rubu poluotoka. Fosilni sastav (Alveolina sp., Nummulites sp., Assilina sp.) odre uje pripadnost ovih slojeva gornjem dijeludonjeg i srednjeg eocena, u skladu s tretmanom istovjetnih naslaga u podru jima Dalmacije,Hrvatskog primorja i na otocima.

Alveolina sp.

Klastiti srednjeg eocena (E2) su smje teni du sjeveroisto nog ruba poluotoka. Ove naslage, poznatepod imenom eocenski fli , su sastavljene od lapora, pje enjaka i vapnenaca. Vapnena kimnaslagama utvr ena je brojna, uglavnom foraminiferska, fosilna fauna Robulus sp., Marginulinopsissp., Marginulina sp., Dentalina sp., Nodosardia sp., Globigerina sp., i dr. dok je u pje enjacima ilaporima slabije razvijena.

Vapnene bre e (E3,Ol1) nalaze se u jugoisto nom dijelu poluotoka. Bre e le e transgresivno naotvorenim lanovima gornje krede i foraminiferskim vapnencima. U vezivu bre a nisu na eni fosilni

Nummuloculina sp.



00Strana:26/93


ostaci koji bi sigurno odre ivali njihovu starost, ali prema fragmentima srednje eocenskih stijena,sigurno je da su mla e od srednjeg eocena.

5.1.3 GEOLO KA OBILJE JA

Na najve em dijelu poluotoka stijensku podlogu izgra uju dolomiti ni i rudistni vapnenci gornje krede,te eocenski foraminiferski vapnenci, koji prema geolo koj klasifikaciji spadaju u skupinu vrstih (dobrookamenjenih) stijena karbonatnog tipa. Naslage gornje krede, pripadaju homogenim i kvaziizotropnimsredinama. Stijenska masa ima izra enu slojevitost dinarskog smjera pru anja (SZ-JI) i izuzetno jeraspucala i okr ena, a povr inska zona pribli ne debljine 1 m je potpuno raspadnuta. Kod eocenskooligocenskih naslaga koje se pru aju du sjeverozapadnog ruba poluotoka i vapnenih bre arazvijenih u jugoisto nom dijelu nagla ena je litolo ka heterogenost. Na karti geolo kih svojstavaterena svrstane su u skupinu 'dobro tlo', a kao takve su opisane i u prostornom planu Primorsko-goranske upanije. Na temelju detaljne geolo ke i geomehani ke prospekcije i sonda nim jamama,ustanovljeno je da je teren na podru ju rafinerije izgra en od koherentnog pokriva a i stjenovitepodloge. Pokriva je po sastavu sme a humizirana glina visoke plasti nosti, polu vrstog do vrstogkonzistentnog stanja. Mjestimi no sadr i odlomke porijeklom iz karbonatne podloge u razli itompostotku. Pregledom sonda nih jama i prospekcijom lokacije utvr eno je da debljina pokriva a neprelazi 50 cm.

5.1.4 HIDROGEOLO KA I HIDROLO KA OBILJE JA

Karbonatni stijenski kompleks koji izgra uje najve i dio poluotoka Kostrena odlikuje se pukotinskokavernoznom porozno u. Upojnost terena je uglavnom velika, koeficijent otjecanja uglavnom mali, tena poluotoku nema povr inskih tokova. Kostrena predstavlja zatvorenu hidrodinami ku cjelinu,odvojenu fli nom barijerom od prostranog karbonatnog vodonosnika sjeveroisto no od Bakarskogzaljeva. Izvori na poluotoku su raspr eni, vrlo promjenjive izda nosti i esto zaslanjeni. Kostrena senalazi izvan zona za tite izvori ta. Oborinska voda na promatranoj lokaciji brzo prodire do vodnog licakoje se nalazi ne to iznad morske razine te odatle te e u more.

5.1.5 SEIZMOTEKTONSKA OBILJE JA

ire podru je poluotoka Kostrena se nalazi u sklopu geodinamske jedinice Adriatik, koji je ome enjedinicom Dinarik sa sjeveroisto ne i jedinicom Istra sa zapadne strane.Na irem planu pojavljuje se sljede i odnos: navla enje Dinarika na Adriatik, te Adriatika na Istru.Poluotok Kostrena je smje ten unutar litolo ko tektonske jedinice Omi alj Vinodol, koja jekarakterizirana uskim i dugim borama dinarskog smjera pru anja sa izrazito longitudinalnimrasjedima, koji mjestimi no imaju reverzni karakter. ire podru je Rijeke seizmi ki je vrlo aktivno zbog regionalnog podvla enja Jadranske plo e pod Dinaride. Ta se zona poja ane seizmi ke aktivnostipru a paralelno sjevernoj obali Rije kog zaljeva na potezu: Ilirska Bistrica Klana Rijeka Vinodol

Senj. Prosje na irina zone je oko 30 km.

Tektonski je lokacija izlomljena nizom uzdu nih, dijagonalnih i popre nih rasjeda. Izra unati prirastiseizmi nosti, uslijed geolo kih prilika i prirast uvjetovan promjenom nivoa podzemnih voda variraju od 0,5-0,95 stupnja. Maksimalni stupanj seizmi nosti, Imax, na podru ju rafinerije mo e iznositi do 8°MCS. Vrijednost se odnosi na etalonsko tlo, raspucanu i okr enu stijensku masu koja je osnova na



00Strana:27/93


tom podru ju. Planirani zahvat je potrebno projektirati na na in da se uva i mogu nost pojave potresasukladno utvr enom stupnju njihove ja ine, a prema mikroseizmi noj rajonizaciji prostora Primorsko-goranske upanije.

5.1.6 PEDOLO KA OBILJE JA I KAKVO A TLA IRE LOKACIJE ZAHVATAProstor rafinerije pripada niskom, terasastom kr evitom podru ju op ine Kostrena, s jugozapadaome enim kvarnerskim akvatorijem, te Velebitom na sjeverozapadu. Na podru ju rafinerije, premaprijedlogu klasifikacije o te enja tala s obzirom na primarnu namjenu, stupanj o te enja je trajnigubitak tla (IV. nepovratno). Ovakav stupanj o te enja definiran je zbog prenamjene tla. Pedolo kitipovi tala karakteristi ni za prostor lokacije pripadaju ogoljenom krasu s pjegama crvenice, sme ogtla i litosola. U donjoj tablici su klasificirane razli ite vrste tala formirane dugotrajnim utjecajempedogenetskih faktora (osobito antropogenog, geolo kog i geomorfolo ko-hidrolo kog). Tlo op ineKostrena izlo eno je one i enju kao posljedici emisija iz prometa i velikih industrijskih pogona,osobito Rafinerije Urinj i biv e Koksare Bakar. Ovakvu konstataciju potvr uju rezultati istra ivanjaprovedenih u okviru izrade studije "Ekolo ko gospodarsko vrednovanje tala upanije primorsko-goranske za potrebe razvitka poljoprivrede", Agronomski fakultet, Zagreb, 1995. 2008. god.Agronomski fakultet je izradio Elaborat trenutnog stanja one i enosti tala unutar Rafinerije nafteRijeka Urinj. Uobi ajene kemijske analize tla provedene su u laboratoriju Zavoda za op uproizvodnju bilja Agronomskog fakulteta na standardni na in, koriste i rutinske analiti ke postupke.

Tablica: Klasifikacija tala podru ja ire okolice INA-Rafinerije nafte (Urinj)

Klasa Tip tlaAUTOMORFNA TLASklop profila (A)-R; nerazvijena Kamenjar (litosol)A (B) R; kambi na Crvenica (Terra rosa)Sme e tlo na vapnencu

(kalcikambisol)HALOMORFNA TLASklop profila Asa G ili Asa CG; akutno zaslanjena Solan ak (kloridni)Sklop profila A/E B C; mala koncentracija soli Solonec (kloridni)

Uvjeti podneblja, litostratigrafske prilike i antropogeno djelovanje izravno utje u na postanakpojedinoga tipa tla. Za potrebe ove Studije govorimo o dvije vrste tala u istra ivanom podru ju. Sjedne strane nalaze se tehnogena tla koja su zastupljena unutar kruga Rafinerije na 40-ak %povr ine. Rije je tipu tla koji nije nastao evolucijsko-genetskim procesima, ve je to tip tla koji jenastao antropogenom aktivnosti. Ovo tlo nastaje pri zemljanim radovima odnosno nasipavanju,ravnanju ili odlaganju materijala na odre eno podru je.

Na narednih 30% povr ine Rafinerije nalaze se evolucijsko genetska tla, a na preostalih 30-ak%povr ine unutar kruga Rafinerije prostor je betoniran.



00Strana:28/93


gr3SV-Cv

4

Sme e na vapnencu i dolomitu (65%)Crnica organomineralna liti na (30%)Distri no sme e na glinastom koluviju(5%)

gr4Cv

4-5

Crnica organomineralna liti na (75%)Crnica na vapnencu i dolomitu (20%)Distri no sme e na glinastom koluviju(5%)

gr1VR-VI-CRv

3-4

Vrtna tla (50%)Tla vinograda iz kalkokambisola (40%)Crvenica antropogenizirana (10%)

DEVe a naselja, industrijske zone

Slika: Pedolo ki zemljovid antropogenih tala ireg prostora Rafinerije nafte Urinj (Izvor: Elaborat trenutnog stanjaone i enosti tala unutar Rafinerije nafte Rijeka Urinj (Agronomski fakultet Zagreb, 2008.god.)

Unutar radnoga prostora Rafinerije za pretpostaviti je mogu nost one i enja tla anorganskimone i enjima-policikli kim aromatskim ugljikovodicima, te kim kovinama i potencijalno toksi nimelementima, te one i enje tla ugljikovodicima. Analiza sadr aja te kih kovina i potencijalno toksi nihelemenata u tlu provedena je na Rudarsko-geolo ko-naftnom fakultetu u Zagrebu.

Ovdje je va no napomenuti u kontekstu novog zahvata izgradnje postrojenja za obradu te kihostataka, da e se emisije te kih metala zna ajno smanjiti budu i da e se veliki dio istih ugraditi unaftni koks koji e se odvoziti na spaljivanje izvan R. Hrvatske. Ugljikovodici naftnoga podrijetla imajuveliku sposobnost brze penetracije i ekspanzije u tlu. Oni na povr ini strukturnih agregata tla formirajunepropusni film, koji prije i pritjecanje vode i normalnu izmjenu plinova s atmosferom, odnosno splinovitom fazom tla, u zrakom ispunjenim makro i mikro (kapilarnim) porama. Policikli ki aromatskiugljikovodici velika su skupina cikli kih ugljikovodika koji sadr e jedan ili vi e benzenovih prstenova.

Za prora un emisije, prema preporuci Protokola o postojanim organskim one i ivalima, urazmatranje se uzimaju etiri PAH-a: benzo(a)piren, benzo(b)fluoraten, benzo(k)fluoraten iindeno(1,2,3-cd) piren. Rezultati su prikazani u donjim tablicama i grafovima.

Tablica: Sadr aj ukupnih i mineralnih ulja u ispitivanim uzorcima



00Strana:29/93


Mjesto uzimanja uzorka tla Ukupna ulja, g/kg Mineralna ulja, g/kgProfil 1. 0-12 cm

12-35 cm0,220,145

0,0950,036

Profil 3. 0-25 cm25-52 cm

> 52 cm

0,0670,0560,052

0,0260,0190,021

Profil 4. 0-16 cm 16-38 cm

0,150,1

0,0610,037

Profil 5. 0-12 cm 12-25 cm25-57 cm

0,1290,0820,079

0,030,0260,03

Profil 9. 0-5 cm 0,084 0,025Profil 12. 0-9 cm 0,181 0,064Profil 14. 0-3 cm

3-10 cm0,0840,181

0,0250,064


0,3060,243

0,0610,061


0,3170,347

0,0740,087


0,1050,385

0,0340,128

Profil 25. 0-10 cm10-25 cm

56,10248,214

29,19231,247

Profil 29. 0-15 cm15-25 cm

0,1850,11

0,0670,032

Tablica: Sadr aj kovina na ispitivanim uzorcima

Cd Hg Pb As Cr Ni Zn Co Mo Cu Ba VVinogradi 0-12 cm 1.2 0.09 54 27.9 40 46 86 16 2.1 62 57 90

Bakar 12-35cm 1.8 0.09 48 35.4 54 52 90 18 2.3 68 65 115

0-25 cm 1.2 0.03 36 20.5 48 46 83 19 1.3 44 88 7425-52

cm 1.4 0.03 38 20.9 47 46 75 19 1.4 42 85 73Praputnjak

> 52 cm 0.8 0.02 34 20.8 50 45 72 20 1.4 32 88 80Koksara 1 0-16 cm 0.7 4.00 56 12.5 22 42 254 8 2.5 42 62 33

16-38cm 0.3 0.09 18 9.1 26 52 48 14 1.1 23 41 37

Koksara 2 0-12 cm 0.5 0.91 44 8.7 26 56 177 12 1.1 45 82 3612-25

cm <0.3 0.09 24 20.2 50 122 92 26 0.4 46 98 38

25-57cm <0.3 0.06 22 8.4 53 126 98 26 0.5 44 216 36

Kamp Kijac 0-5 cm 1.4 0.12 62 16.6 62 55 96 16 1.5 28 90 107Vodospremn. 0-5 cm 1.5 0.10 74 22.6 60 62 102 18 1.8 36 80 110Autopunili t. 0-9 cm 1.5 0.14 152 21.9 52 58 172 14 2.6 66 116 115

Rashladni 0-3 cm 1.1 0.11 750 15.6 32 64 664 11 2.7 54 77 134sistem 3-10 cm 0.9 0.11 332 15.8 36 56 320 14 2.2 42 70 105

Baklja 1 0-5 cm 1.5 0.14 86 22.8 52 88 182 16 2.8 45 85 1965-25 cm 1.4 0.09 70 24.4 56 66 124 18 2.3 36 73 154

Baklja 2 0-5 cm 0.7 0.72 54 20.6 64 88 176 17 2.7 50 102 1965-15 cm 0.8 0.31 42 21.2 62 72 140 18 2.4 42 106 135

Cd Hg Pb As Cr Ni Zn Co Mo Cu Ba V

HDS-istok 0-15 cm 1.2 0.16 56 16.9 90 44 96 22 1.5 47 106 171



00Strana:30/93


15-30cm 0.3 0.03 26 6.3 24 22 42 6 0.6 16 93 45

Pumpaona 0-30 cm 1.1 0.07 44 19.3 54 60 144 22 1.8 40 108 91GAT 8 0-3 cm <0.3 0.02 15 3.7 10 20 54 6 1.8 22 25 21

3-10 cm <0.3 0.08 32 6.5 36 96 134 18 0.5 42 84 33Otpadna jam. 0-25 cm 0.5 2.42 203 7.1 42 68 348 28 86.2 162 127 171

Tankovi 331 SD,013 i 014 0-9 cm 0.9 0.06 480 3.6 126 102 1620 18 10.1 368 362 62

Benz. postaja 0-15 cm 1.3 0.09 46 24.4 68 66 116 22 2.2 45 95 132

15-25cm 0.9 0.07 38 20.0 60 59 92 20 1.6 32 87 96

Kod porte 221. 0-7 cm 2.1 0.11 84 27.4 62 68 246 16 2.7 45 94 160

Tankovi 331 SD, 012 i 013 0-3 cm 0.8 0.15 788 13.4 106 108 1120 24 8.4 292 333 112

Rezultati upu uju na umjerenu one i enost tla te kim kovinama na svim mjernim mjestima. Kao toje i o ekivano, tlo je najvi e one i eno ugljikovodicima na podru ju same rafinerije, dok je neznatnoone i enje PAH-ovima registrirano unutar RNR i na nekoliko mjernim mjestima izvan nje.

5.1.7 FIZIKALNA I FIZIKALNO-KEMIJSKA OBILJE JA MORAProstor akvatorija Rije kog zaljeva koji pripada Op ini Kostrena ima povr inu od pribli no 49 km2.Dakle, glavnina prostora koji se nalazi unutar administrativnih granica Op ine otpada na more.Usporedbe radi, povr ina kopnenog dijela Op ine iznosi 11.87 km2, pa je omjer morski/kopneni dio4.12:1. Za akvatorij Op ine Kostrena koji predstavlja dio akvatorija Rije kog zaljeva, postoji veliki brojpodataka koji se odnose na fizikalne i fizikalno-kemijske parametre morske vode, a koji su sakupljanitijekom niza godina kroz razli ite studije. Za potrebe ove Studije kori teni su fizikalni i fizikalno-kemijski parametri uvr teni u PPUO Kostrena koji predstavljaju sa etak i zaklju ak dosada njihistra ivanja na predmetnom podru ju te Maritimni elaborat izra en za potrebe budu eg privezi tabrodova za otpremu koksa.

5.1.7.1 Morske mijene (plima i oseka)U neposrednoj blizini akvatorija Op ine Kostrena nalazi se stalna mareografska postaja Bakar, nakojoj se ve dugi niz godina vr e mareografska osmatranja. Periodi no osciliranje morskoga razaizazvano morskim mijenama je redovita pojava, tako da su u toku dana prisutna dva maksimuma,odnosno minimuma morskoga raza, nejednakoga intenziteta. Izuzetak predstavljaju situacije s jugom,kada se registrira samo jedan maksimum, odnosno minimum. U irem podru ju gornjeg Jadrana, patako i u Rije kom zaljevu, u kojem se nalazi akvatorij Op ine Kostrena, maksimalne astronomskemorske mijene u odnosu na srednji morski raz iznose oko 80 cm (+90 do -60 cm), dok maksimalniregistrirani raspon izme u najvi e visoke vode i najni e niske vode u Bakarskom zaljevu u razdoblju1956-1991. iznosi 199 cm. Promjena visine morskog raza izazvana plimom i osekom u Bakarskomzaljevu iznosi -6 do 64 cm, ra unaju i od srednjeg nivoa ni ih niskih voda ivih morskih mjena na kojusu svedene dubine na pomorskim kartama. Srednja, pak godi nja vrijednost amplitude plimnihoscilacija na mareografu Bakar iznosi 16.6 cm. U Bakarskom zaljevu hidrografska nula je 24 cm ispod Genralnog nivelmana (Geodetske nule). Na osnovu niza mareografskih registracija i astronomskihpodataka izra unate su harmoni ne konstante za Bakar (45°18'N, 14°32'E) prikazane u donjoj tablici.



00Strana:31/93


Tablica:Harmoni ne konstante za Bakar (Elaborat maritimne sigurnosti,2009.)

Harmoni ne konstanteZoKonst. M2 S2 N2 K2 K1 01 P1

H. 10.57 5.47 1.98 1.53 13.77 4.07 4.6435g. 236.7 261.6 246.9 231.8 63.1 51.6 51.7

Zo visina srednje razine mora iznad rzine na koju su date dubine u pomorskim kartama, u (cm)H amplituda komponente reducirane na srednju vrijednost, u (cm)g modificirani oblik faznog zaka njenja komponenteM2 glavna mjese eva poludnevna komponentaS2 glavna sun eva poludnevna komponentaN2 elipti na mjese eva poludnevna komponentaK2 deklinaciona solarna poludnevna komponenta01 glavna mjese eva komponentaP1 glavna sun eva dnevna komponenta

O ekivane razine voda u jednogodi njempovratnom razdoblju za novi privez za prekrcaj naftnog koksa u Bakarskom zaljevu prikazane su u sljede oj tablici.

Tablica:Vrijednosti godi njih morskih razi (u metrima) za novi privet za prekrcaj naftnog koksa(Elaborat maritimne sigurnosti,2009.)

U odnosu na generalni nivelman Visina voda U odnosu na hidrografsku nulu1,17 Ekstremno najvi a voda 1,41

0,40 Najvi a voda uslijed astronomskihuvjeta

0,64

0,14 Srednja razina mora 0,380 Generalni nivelman 0,24

-0,24 Hidrografska nula 0

-0,30 Najni a voda uslije astronomskihuvijeta

-0,6

-0,46 Ekstremno najni a voda -0,22

Izra un ekstremnih morskih razi za dugogodi nji povratni period u odnosu na hidrografsku nuluprikazan je u sljede oj tablici:

Tablica: Ekstremne morske razi u dugogodi njem povratnom razdoblju u odnosu na hidrografsku nulu (Elaborat maritimne sigurnosti,2009.)

Povratni period (god) Visine ekstremnih visokih voda (cm) Visine ekstremnih niskih voda (cm)1 141,0 -22,02 145,3 -26,85 148,1 -30,1

10 151,2 -32,020 156,4 -35,250 160,0 -38,0100 164,6 -48,0

Podaci o visini morskih mijena za Bakarski zaljev odnose se na normalne meteorolo ke uvjete; bezvjetra, atmosferski pritisak 1013 hPa.



00Strana:32/93


5.1.7.2 Morski valoviDugotrajnim pra enjem visine valova na irem podru ju Rije kog zaljeva mogu e je donjeti sljede ezaklju ke koji se odnose na akvatorij Op ine Kostrena:

mirno more je e e u prolje e i ljeto (posebno u lipnju i srpnju) u usporedbi s jeseni i zimom.Srednje i maksimalne visine valova u zimskom razdoblju (0,6-1,25 m i 1,5-3,5 m respektivno) suvi e od odgovaraju ih proljetnih i ljetnih vrijednosti (0,4-0,9 m i 1,0-1,25 m respektivno) u sije nju se najvi i valovi generiraju iz pravca sjevera i juga, u listopadu iz pravca juga, a uprosincu iz pravca sjeveroistoka u toku cijele godine, a posebno zimi, naj e i su valovi iz smjera sjeveroistoka (bura), a slijedevalovi iz smjera jugoistoka. Valovi iz smjera zapada i jugozapada se doga aju samo sporadi noiako na osnovi ograni enog broja podataka, mo e se zaklju iti da bura od 15 m/s mo e generiratimaksimalnu visina vala do 3 m na sjevernim obalama Cresa, a na otvorenom moru Kvarnera i do6 metara. Izuzetno visoki valovi do 11 m, generirani vjetrom ju nih smjerova, su primije eni naotvorenome moru Kvarnera.

Najvi e valove u Rije kom zaljevu stvaraju vjetrovi iz II i III kvadranta. Za podru je Kostrenenajinteresantnije su situacije s jugom (u estalost prosje no 2.5-3.0 %), dok zbog konfiguracije terenabura, koja pu e naju estalije (u estalost prosje no 10.7 %), nema ve ega zna aja.Jugo u Rije kom zaljevu esto mijenja smjer, uobi ajeno od SE ka SW, tako da najve i valovi dolazeiz smjera u kojem jugo posti e kulminaciju. Prema podacima iz Klimatolo kog atlasa Jadranskogmora za period 1957. do 1971. godine, u Rije kom zaljevu su registrirani valovi vi i od 3.5 m, duljine40-50 metara. Obzirom na navedeno mo e se na lokaciji ve eg dijela obale Op ine Kostrenao ekivati valove slijede ih karakteristika:

zna ajni val H=2.2 mnajvi ih 10 % svih valova H=2.8 mnajvi ih 5 % svih valova H=3.0 mnajvi ih 1 % svih valova H=3.7 m

Iako relativno uzak ulaz (Babno Kavrani ) djeluje kao prirodni valobran, tako da samo manji diovalova za vrijeme jakog SW prodire u zaljev. Zbog refrakcije valovi u Zaljevu naglo gube energiju,smanjuju du inu i visinu. Valovi iz smjera S naju estalijeg ju nog vjetra zbog blizine otoka Krkaimaju malu visinu. Vjetrovi koji pu u u smjeru osi Zaljeva, zbog malog privjetri ta ne mogu razviti ve evalove pa je Bakarski zaljev uglavnom za ti en od ve ih valova. Du jugozapadne obale, gdje seplanira novo privezi te utjecaj valova za najja eg SW vjetra je zanemariv, jer se razbijaju na suprotnojobali od zaljeva rno do zaljeva Zminci. Zbog kratkog privjetri ta vjetrovni valovi bure i juga koji semogu razviti su visine 0,6 m. Pritom valovi bure mogu dose i duljinu od 5 m, a valovi juga do 7m.Mogu i su i manji valovi ''mrtvog'' mora koji nastaju difrakcijom vjetrovnih valova te ulaze u podru jepristani ta. Ovi valovi mogu biti visine do 0,5 m, a duljina i do 15 m. Konfiguracija, izdu enostBakarskog zaljeva pogoduje formiranju stojnog vala. Period stojnog vala je razli it, od jedne minutedo nekoliko sati, naj e e 7 do 8 min. Amplituda stojnog vala mo e iznositi od nekoliko cm do 80 cm.Karakteristi no je da se najve e amplitude stojnog vala pojavljuju pri potpunoj ti ini u zaljevu, akoistovremeno na srednjem Jadranu vlada jaki jugoisto njak. Znatne amplitude do 50 cm uvjetuje jakadepresija na podru ju sjevernog Jadrana.Za vrijeme bure stojni val je malih amplituda, do 30 cm, i kratkih perioda od svega nekoliko minuta.

5.1.7.3 Morske strujeOp i sustav cirkulacije vode na Jadranu usmjeren je tako da su struje uz isto nu obalu usmjerene uNW smjeru dok su uz zapadnu obalu u SE smjeru uz nekoliko mjesta gdje prelaze s isto ne na



00Strana:33/93


zapadnu obalu Jadrana (Lastovo i Lo inj). Op a karakteristika struja je da su nestalne, odnosno daim je smjer i brzina podlo an zna ajnijim promjena. Brzina struje u najve em dijelu Jadrana nije ve aod 0,5 v. Morske struje u Rije kom zaljevu slijede tokove op e cirkulacije i ne prelaze vrijednost od0,5 v. Teku u smjeru obrnuto od kazaljki na satu. Glavna jadranska struja u podru je Rije kogzaljeva ulazi najve im dijelom izme u otoka Sv. Marka i kopna, ne to manji dio izme u otoka Krka iSv. Marka te izme u otoka Cresa i Krka. Struja izlazi kroz Velika vrata, br e sa strane istarskogpoluotoka. Samo za vrijeme vrlo jakih bura povr inski sloj vode mo e dose i brzinu 3-4 vora uzistarsku obalu, no ve na manjoj dubini poprima vrijednosti do 1,5 vora. Brzina morske struje i prisrednjim i malim brzinama vjetra ne prelazi 0,5 vora. Male promijene ovih struja se mogu o ekivatijedino kod pojave izrazitog gradijenta visine vode prilikom nastupanja plime i oseke. Te promjene bitie izra enije jedino na ulazu u Bakarski zaljev. U zaljevu postoji kru ni tok struja, nepravilnog

kretanja. Pored sjeverozapadne obale struje kre u prema Bakru, a vra aju se du jugoisto ne obale.Zna ajan dotok teku ih voda zaljeva remeti ovaj tok, pa se u ki nom razdoblju formira nekolikoodvojaka sa sjeverozapadne obale prema jugoistoku. U Bakarskim vratima prevladava stoga izlaznastruja. Brzina morske struje u Bakarskom zaljevu uobi ajena iznosi 0,2 v, a u Bakarskim vratima 0,4do 0,8 v.

Slika: Morske struje u Rije kom zaljevu (Elaborat maritimne sigurnosti,2009.)

Dinamika mora i izmjena vodenih masa u akvatoriju Op ine Kostrena analizirane su u nekolikonavrata. 1993. godine, prilikom polaganja podmorskog naftovoda rt Tenka Punta - rt krkovacobavljena su mjerenja morskih struja od strane Dr avnog hidrografskog instituta iz Splita. Mjerenja suobavljena na dvije strujomjerne postaje u razdoblju 1-13. prosinca 1993. godine. Rezultati tih mjerenja na dubinama 2, 25 i 50 metara prikazani su u donjoj tablici.Tablica:Rezultati mjerenja HHI na dvjema strujomjernim postajama 1993 g.

DUBINA (m) 2 25 50

MAX. BRZINA cm/s 73 14 13

SREDNJA BRZINA cm/s 31 6,1 2,5

MIN. BRZINA cm/s 5 2 1

REZULTANTNI VEKTOR (cm/s/deg) 30,8/291 3,2/78 2,0/360

FAKTOR STABILNOSTI 99 53 78



00Strana:34/93


U povr inskom sloju je, kao to je vidljivo, zabilje ena intenzivna struja maksimalne brzine 73 cm/s, svrlo visokim faktorom stabilnosti u WNW smjeru. Dakle, povr inska struja je gotovo konstantnogsmjera. Visoke vrijednosti brzina se mogu opravdati su enjem popre nog presjeka Tihog kanala uodnosu na Vinodolski kanal, te utjecajem jakog vjetra. U intermedijarnom sloju brzine struja suosjetno manje, s znatnijim oscilacijama u smjerovima. Pridnene su pak brzine struja jo slabijegintenziteta, s visokim faktorom stabilnosti u N smjeru, to bi moglo ukazivati na kompenzaciju izlaznepovr inske struje iz Bakarskog zaljeva.

5.1.7.4 Fizikalno-kemijskekarakteristikemorauakvatorijuOp ineKostrena

Prosje ne vrijednosti fizikalno-kemijskih parametara (pH, zasi enje kisikom, hranjive soli) upovr inskom, intermedijarnom i pridnenom sloju u podru ju Rije kog zaljeva u kojem se nalaziakvatorij Op ine Kostrena prikazane su u slijede oj tablici (podaci iz "Ekolo ke studije akvatorijaRije kog zaljeva", preuzeto iz PPUO Kostrena).

Tablica: Rezultati kakvo e mora

PARAMETAR SLOJ VRIJEDNOSTpovr inski 8,21

intermedijarni 8,23pHpridneni 8,22

povr inski 105intermedijarni 104Zasi enje kisikom (%)

pridneni 94povr inski 0,08

intermedijarni 0,025PO4 (mmol/l)pridneni 0,045

povr inski 0,41intermedijarni 0,18ukupni P (mmol/l)

pridneni 0,18povr inski 0,67

intermedijarni 0,35NH4 (mmol/l)pridneni 0,44

povr inski 0,14intermedijarni 0,12NO2 (mmol/l)

pridneni 0,23povr inski 2,88

intermedijarni 0,57NO3 (mmol/l)pridneni 1,00

povr inski 3,9intermedijarni 2,8SiO2 (mmol/l)

pridneni 5,5

Tako er su ispitivanja ostalih fizikalno-kemijskih parametara pokazala su sljede e:

prozirnost mora je relativno velika (18-26 metara). Ve a prozirnost je u hladnije doba godine(predsezona, podsezona), a manja u toplijem dijelu godine (sezona),iz podataka o koncentraciji klorida i specifi ne te ine morske vode mo e se uo iti da postoji bo atisloj debljine 1-2 m (maksimum u svibnju od 2 m). Debljina bo atog sloja ovisi o koli ini oborina idotoku vode s kopna i vruljama.



00Strana:35/93


BPK vrijednosti od 0.1-2.8 mg O2/l na povr ini, te 0-1.9 mg O2/l u termoklinskom sloju govore da se radi o istom moru. BPK vrijednosti su ve e u toplijem dijelu godinebakteriolo ki pokazatelji mogu degradirati recipijent do II razreda kakvo e. One i enje sesmanjuje s udaljeno u od obale.temperatura mora opada od povr ine ka dnu. U toplijem dijelu godine postoji temperaturni skok -termoklina. U sezoni je prisutna termoklina na dubini 20-25 m, u predsezoni 5-15 m, a u podsezoniispod 25 m. Temperaturni skok postoji i u povr inskom sloju, zbog prisutnosti bo atog sloja.

5.1.7.5 KvalitetamorauakvatorijuOp ineKostrenaPrema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije za 2008.godinu more obalnog pojasa Kostrene zadovoljava bakteriolo ke kriterije isto e, tovi e vrlo jevisoke kakvo e (vidi donje slike).

Slika: Rezultati ispitivanja kakvo e mora na lokaciji pla a kampa Stara voda

Slika: Rezultati ispitivanja kakvo e mora na lokaciji O tro Rt O tro



00Strana:36/93


5.1.8 EKOLO KA OBILJE JA

5.1.8.1 Kopnenopodru je - FloraPodru je Rafinerije nalazi se u priobalnom pojasu sjevernog primorskog dijela Hrvatske koje pripadasubmediteranskoj zoni mediteranske regije. Prirodna umska vegetacija unutar Rafinerije pripadasubmediteranskom vegetacijskom pojasu hrasta medunca i bjelograba (Querco-Carpinetumorientalis). Od drvenastih vrsta najzna ajnije su bijeli grab (Carpinus orientalis), hrast medunac(Quercus pubescens) crni jasen (Fraxinus ornus), maklen (Acer monspessulanum), cer (Quercuscerris) i dr. U sloju grmlja este su vrste grmoliki gra ar (Coronilla emeroides), rujevina (Cotinus coggygria),dra a (Paliurus spina-christi), pucalina (Colutea arborescens), ra eljka (Prunus mahaleb), drijen(Cornus mas), trnina (Prunus spinosa), pavitina (Clematis vitalba), brijestolisna kupina (Rubusulmifolia) i dr. U prizemnom sloju javljaju se (Dictamnus albus), p elinja ljubica (Melittismelissophyllum), crvena djetelina (Trifolium rubens), lastavi njak (Cynanchum adriaticum), primorskivrisak (Satureja montana), usolisna veprina (Ruscus aculeatus), jesenska a ika (Sesleriaautumnalis), sparo ina (Asparagus acutifolius), parga (Asparagus tenuifolius), crvena iglica(Geranium sanguineum) i mnoge druge.Industrijsko podru je Rafinerije nafe Rijeka je u ve oj mjeri izgra en i betoniziran. Na neizgra enimdjelovima prisutna je niska vegetacija suhih primorskih travnjaka i dra ika. Dra ik ili trnjak dra e(Paliurus spina-christi) je najra ireniji degradacijski stadij uma bijelog graba i hrasta medunca. Manjedegradirane povr ine pored dra e u svom sastavu imaju i niz drugih drvenastih vrsta kao to su: bijeligrab, crni jasen, pucalina, grmoliki gra ar, smrdljika, nar (Punica granatum), srednja krkavina(Rhamnus intermedia) i dr. Suhi primorski travnjaci su tako er nastali degradacijom listopadnih umabijelog graba i hrasta medunca. Zna ajka primorskih pa njaka je da imaju dva vegetacijska razdobljagodi nje, u prolje e nakon ki a i u jesen. Izme u je su no ljetno razdoblje u kojem dolazi do potpunogprekida vegetacije.

5.1.8.2 Kopnenopodru je - faunaPrema zoogeografskoj podjeli podru je na kojem je smje tena rafinerija spada u mediteranskopodpodru je palearkti ke regije, sredozemnu provinciju, jadransku subprovinciju, primorsku krajinu,istarski dio. Najbrojnija i naj e a vrsta gmazova je primorska gu terica (Podarcis sicula), tu su joblavor (Ophisaurus apodus), veliki zelemba (Lacerta trilineata), ara poljarica (Coluber gemonensis),ilac (Coluber najadum), itd. Neke od ptica koje su prisutne na ovom podru ju su: zmijar (Circaetus

gallicus), suri orao (Aquila chrysaetos), mala ljuka (Lymnocriptes minima), prugasti pozvi da(Numenius phaeopus), kanjac osa (Pernis apivorus), sivi sokol (Falco peregrinus i mnoge druge.Faunu sisavaca ine tipi ni sredozemni predstavnici s elementima srednjoeuropske faune. Prisutnisu: poljski zec (Lepus capensis), vrtni puh (Eliomys guercinus), ri i i mi (Myotis emarginatus) i dr.Na irem podru ju u okolici obitavaju za ti ene i strogo za ti ene vrste. U donjoj tablici je popisza ti enih i strogo za ti enih zavi ajnih svojti na irem podru ju rafinerije.

Tablica: Popis vrsta na irem podru ju rafinerije s navedenim stupnjem za tite

Prav. o progla avanju divljih svojti za ti enim i strogo za ti enim NN 7/06VrstaZa ti eno Strogo za ti eno

Sisavci (Mammalia)Vrtni puh Eliomys quercinus +Europski zec Lepus europaeus +Dugokrili pr njak Miniopterus schreibersi +Ri i i mi Myotis emarginatus +



00Strana:37/93


Veliki i mi Myotis myotis +Ju ni potkovnjak Rhinolophus euryale +Veliki potkovnjak - Rhinolophus ferrumequinum +Mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros +Vjeverica Sciurus vulgaris +Dobri dupin - Tursiops truncatus +

Ptice (Aves)Jarebica kamenjarka Alectoris graeca +Primorska trepteljka Anthus campestris +Lje tarka Bonasia bonasia +Crna una Dryocopus martius +Vrtna strnadica Emberiza hortulana +Mala muharica Ficedula parva +

kanjac osa Pernis apivorus +Siva una Picus canus +Pjegava grmu a Sylvia nisoria +Mali uk Glaucidium passerinum +Prugasti pozvi da Numenius phaeopus +Sivi sokol Falco peregrinus +Troprsti djetli Picoides tridactylus +

Gmazovi (Reptilia)Primorska gu terica Podarcis sicula +O troglava gu terica Lacerta oxycephala +Veliki zelemba Lacerta trilineata +Blavor Ophisaurus apodus +

ara poljarica Coluber gemonensis +ilac Coluber najadum +

Vodozemci (Amphibia)umska sme a aba Rana dalmatina +

Gatalinka Hyla arborea +Sme a krasta a Bufo bufo +

5.1.8.3 Obalnoi morskopodru je

Slika: Bentoske stepenice u moru (T.Bakran-Petricioli,2007.)

Prostorna distribucija pridnenih zajednica akvatorija Kostrene sastoji se od bentoskih sljede ihstepenica:

U supralitoralnoj stepenici koja je karakterizirana za trcavanjem valovima nalazimo zajednicusupralitoralnih stijena na hridinastoj podlozi. Ona obuhva a najve i dio oblanog pojasa Kostrenejer su ostali supstrati (npr. ljunak) rijetki. Karakteristi ne vrste zajednice su endolitske modrozelene alge, brambuljci, pu i Littorina i ra i jednakono ac Ligia italica..U stepenici morskih mijena tj. mediolitoralu na hridinastoj obali nalazi se zajednica mediolitoralnihstijena, s brojnim karakteristi nim vrstama algi, pu eva, koljaka i brambuljaka.U stepenici infralitorala, iji gornji rub ostaje na suhom tek za vrijeme izvanredno niskih oseka,najva nija je biocenoza vi ih fotofilnih algi, koju na podru ju Kostrene nalazimo dijelom udegradiranom obliku. Tipi an sastav sa sme im algama cistozirama (Cystoseiretum), prona en jenpr. u okolici urkova, a danas je dijelom degradiran zbog antropogenih utjecaja. Na ostalim



00Strana:38/93


lokalitetima umice cistozira potiskuju druge alge me u njima i neke nitrofilnog karaktera(Laurencia obtusa, Padina pavonica, Halopteris filicina i dr.). Na mjestima stalnih i jakih pridnenihstrujanja, tj. na dnu krupnih pijesaka i finih ljunaka, zna ajna je zajednica s iregularnim je incem(Spatagnus purpureus), koja je razvijena kod Urinja na dubini 20-25 m.U stepenici cirkalitorala, na pjeskovitom dnu s ve om primjesom lju turnih ostataka i sorganogenim konsolidacijskim elementima, nalazimo zajednicu obalnog detritusnog dna,rasprostranjenu u obliku uskog pojasa ispod 20 m dubine. Relativno je dobro razvijena u Bakarskom zaljevu, a ne to slabije kod Urinja. Jo dublje razvijenaje zajednica obalnog terigenog mulja, ina e teritorijalno najvi e rasprostranjena zajednica velikihdubina cijelog Rije kog i Bakraskog zaljeva. Na tvrdom dnu u uvjetima smanjene svjetlosti nalazise, esto ve i na vertikalnim i subvertikalnim povr inama u gornjem infralitoralu, prekoraligenskifacijes koraligenske biocenoze. Zajednicu karakteriziraju razne vapnene i zelene alge (npr.Halimeda tuna), a od ivotinja razni cjeva i, mahovnjaci i pla tenjaci. U obliku enklava u naseljimafotofilnih alga, ta je zajednica najvi e rasprostranjena uz obalu Urinja a manje na vertikalnimstijenama od uvale Perilo do uvale Sve anj.

5.1.8.4 Morska flora i fauna

Plankton: Rije ki zaljev po svojim karakteristikama primarne produkcije je kao cjelina oligotrofan, tj.siroma an fitoplanktonom. Sastav fitoplanktonske zajednice Rije kog zaljeva tipi an je sastav kakvogsusre emo u priobalnim i kanalskim podru jima Srednjeg Jadrana, samo to je relativna abundacijapojedinih grupa pone to razli ita. U sastavu fitoplanktona nanoplanktonska komponenta dominiratokom cijele godine, s maksimalnim u e em u toplijem razdoblju. Dijatomeje prevladavaju umikroplanktonskoj komponenti fitoplanktonske zajednice. U kvalitativnom sastavu fitoplanktonaRije kog zaljeva prisutna je velika raznolikost bez pojave dominantnih vrsta. Relativno siroma nafauna zooplanktona je zbog nedostatka utjecaja otvorenih voda ovisna skoro isklju ivo o ekolo kimprilikama samog Rije kog zaljeva. U odnosu na pojedine skupine, Copepodi predstavljajunajzna ajniji dio populacije zooplanktona, osim ljeti kada se Cladocera pojavljuje kao dominantnaskupina.

Fito i zoobentos: ivotne zajednice morskog dna ukazuju na veliko bogatstvo bentoske makroflore imakrofaune u Rije kom zaljevu, to se mo e povezati s raznoliko u biotopa, kao i relativnomisto om akvatorija kao cjeline. Sjeverna obala od Medveje do uvale Scott (dakle i obala Op ine

Kostrena) pod utjecajem je zaga enja, pri emu je utjecaj najvidljiviji na zajednici fotofilnih algi.Zajednice supralitoralnih stijena nisu izmijenjene tetnim utjecajem. Prisutne su karakteristi nevrste rakova viti ara Chthamalus depressus, Chtamalus stellatus, Chthamalus montaqui, puLittorina neritoides i jednakono ni rak Ligia italica. Elementi ove zajednice nalaze se i nabetoniranim povr inama supralitorala. Chtalamus stellatus i Ligia italica na eni su i u izrazitoone i enom akvatoriju rije ke luke.Zajednica mediolitoralnih stijena tako er pokazuje izra enu otpornostna utjecaje zaga enja. Naj e e su vrsta Chthamalus stellatus ipu evi rodova Patella i Gibulla. U zaga enim ili zasla enimdijelovima obale razvijene su nitrofilne vrste algi. Zajednice fotofilnih algi u infralitoralnoj stepenici su vi e ili manjedegradirane, te su karakteristi ne vrste za ovu obalu alge niskihtalusa i kod ja eg zaga enja nitrofilne vrste. este su vrste rodovaPadina, Acetabularia, Dictyota, Codium, Cladophora, Enteromorpha,Ulva. Na ostale zajednice zaga enje se najvi e odra ava kroztalo enje mulja, to je na nekim podru jima posebno izra eno (Urinj,Bakarski zaljev, Rije ka luka).

Dictyota sp.



00Strana:39/93


Zajednica finog ujedna enog pijeska i zajednica zamuljenih pijesaka mirnih podru ja prisutne su uBakarskom zaljevu. Zajednica grubih pijesaka i finih ljunaka pod utjecajem struja prona ena je na Urinju i na ulazu uBakarski zaljev.Zajednica obalnog detritusnog dna nalazi se u donjem dijelu infralitorala, na dubinama od 15 do35 metara (Opatija, urkovo), a ponegdje ve od 10 metara (Urinj, Bakarski zaljev).Zajednica zamuljenog detritusnog dna predstavlja prijelaz prema muljevitim dnima. Na dubinama30 do 50 metara, a na nekim mjestima (Preluka, Bakarski zaljev) ve i od 25 metara nastavlja semuljevito dno s zajednicom karakteristi nom za dublje, sredi nje dijelove Rije kog zaljeva.

Riblji fond: Istra ivanja naselja pelagijskih riba (papaline, in una i srdele) pokazala su da se koli inenavedenih riba znatno mijenjaju tijekom sezone u Rije kom zaljevu. S obzirom na dominantnost vrstenajobilnije je zastupljena pelagijska vrsta papalina. Bentoska naselja riba Rije kog zaljeva veoma sudobro razvijena i ne razlikuje se bitno od ostalih naselja isto ne obale Jadranskog mora. U strukturibentoskih naselja po koli ini dominantni polo aj u gospodarskom pogledu posjeduju osli i ugotica. Upriobalnom naselju riba po koli inama je najzastupljenija karpina.

5.1.9 ZA TI ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

5.1.9.1 Za ti enapodru ja

Rafinerija nafte Rijeka nalazi se u industrijskoj zoni Op ine Kostrena. Sama lokacija se ne nalazi napodru ju za ti enom Zakonom o za titi prirode (NN 70/05 i 139/08).

5.1.9.1.1 Osobito vrijedna podru ja za ti ena sustavom prostorno planskih mjera

Na lokaciji rafinerije i u bli oj okolici ne postoje osobito vrijedna podru ja koja bi bila za ti enasustavom prostorno planskih mjera.

5.1.9.1.2 Tipovi stani ta i Nacionalna ekolo ka mre a

Na podru ju Op ine Kostrena zastupljeno je 26 tipova stani ta prema Nacionalnoj klasifikaciji stani ta. Lokacija rafinerije se nalazi u Industrijskom i obrtni kom podru ju (J 41).Unutar rafinerije nalaze se submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (C 35), dra ici (D 31) i

primorske, termofilne ume i ikare medunca (E 35). Uz stjenovitu morsku obalu (F 4) prostiru sezajednice morske obale na vrstoj podlozi pod utjecajem ovjeka (F 512) te biocenoze gornjih i donjihstijena mediolitorala (G 241 i G 242). Nacionalna ekolo ka mre a propisana je Zakonom o za titiprirode (NN 70/05 i 139/08) i Uredbom o progla enju ekolo ke mre e (NN 109/07).



00Strana:40/93


5.1.10 KULTURNO POVIJESNA BA TINAPrema podacima Uprave za za titu kulturne ba tine, Konzervatorskog odjela iz Rijeke, na podru juop ine Kostrena evidentirano kulturno - povijesno naslje e je neznatno. Na podru ju Kostrenenijedan objekt, lokalitet, kompleks i sl. nije registriran kao spomenik kulture, pa samim tim nije niza ti en.

5.1.11 KRAJOBRAZNajve i dio podru ja op ine Kostrena nalazi se na jugu orjentiranim padinama koje se postepenospu taju od grebena Kostrenskog pluotoka - s najvi im vrhovima - Solin (242 m n.v.) i Hum ine (280m n.v.) prema morskoj obali.

Na ovim prisojnim padinama nalaze se i manje zaravni. Dio Kostrenskog poluotoka zauzimaju vrlostrme sjeveru eksponirane (osojne) i zapadne padine, dijelom stjenovite. Osobito je vrijedan dioop ine Kostrena morska obala, koja je dijelom jo neizgra ena i o uvana u vi e-manje prirodnomstanju. Prirodni reljef naru en je na nekoliko mjesta velikim zasjecima. U obalnom dijelu to je "kava" iveliki zasjek padina uvale Martin ica na podru ju brodogradili ta "Viktor Lenac" te manja "kava" u

urkovu.

Iz spomenutih "kava" odvo en je kamen za potrebe nasipavanja lukobrana rije ke luke. Ve i zasjeci ipromjene u prirodnom krajoliku izgra eni su i na podru ju Rafinerije nafte Rijeka te na trasiindustrijske eljezni ke pruge.

Slika: Prikaz krajobraza na irem podru ju Rafinerije nafte Rijeka

5.1.12 PREGLED URBANIH ZONA U BLIZINI RAFINERIJE NAFTE RIJEKADana nja op ina Kostrena sastoji se od 19 naseljenih mjesta. Budu i da se nalazi u neposrednojblizini Grada Rijeke, niti jedno naselje nije se razvijalo u smislu profiliranja i stvaranja centra prostora.Stoga je sustav naselja i formiranje novog budu eg centra op inskog prostora potrebno uspostavitisukladno dokumentaciji prostornog ure enja. Prema evidenciji lokalne samouprave odnosno popisu



00Strana:41/93


stanovni tva iz 1991 god., naselja koja sa injavaju dana nju op inu Kostrena imala su 3780stanovnika. Najnovijim popisom stanovni tva iz 2001 god. u ovoj Op ini je popisano ukupno 3897stanovnika. Sva mjesta uglavnom predstavljaju manja naselja iji broj znatno varira i kre e se urasponu od 10 pa do pribli no 900 stanovnika. Struktura naselja s obzirom na broj stanovnikaprikazana je u tablici .

Tablica: Popis naselja u op ini Kostrena prema broju stanovnika

Broj stanovnika Naseljena mjesta

<100 Martin ica, Ro i i, Perovi i, Dori i i, Ple i i, Dujmi i, Mara i i, oi i, Kostrena-Sveta Barbara

100-500 urkovo, odi i, Ro mani i, uknica, Urinj, Randi i500-1000 Vrh Martin ice, Glavani, Kostrena Sv. Lucija, Paveki

Najve e naselje u op ini Kostrena je naselje Paveki i ima 876 stanovnika. Naselje se nalazisjeverozapadno od Rafinerije na udaljenosti od cca 1,5 km. Drugo ve e naselje je Kostrena-SvetaLucija sa 682 stanovnika tako er sjeverozapadno od Rafinerije na udaljenosti od cca 3 km. Naseljakoja se nalaze neposredno uz granicu Rafinerije su Randi i (128 stanovnika), Sveta Barbara (3stanovnika) i oi i (31 stanovnik) sjeverno i naselje Urinj (128 stanovnika) sjeverozapadno odRafinerije. Udaljenosti od DC postrojenja do naselja na SZ ispod kru nog toka gdje IND-EKO do DC pozicije (Topping 2 danas) je oko 650 dok je od eljezni kog utovara (skladi ta) prema crkvi u Sv.Barbari ( eljezni ki prijelaz) udaljnost 950 m.

5.1.13 PROMETNA POVEZANOSTCestovni promet Op ine Kostrena uglavnom se zasniva na kori tenju jednog dijela Jadranskemagistrale, odnosno dr avne ceste D-8. Pored ove prometnice postoje jo dvije prometnice od kojihje jedna polo ena neposredno uz obalu, a druga prolazi kroz najstarija naselja Kostrene te uglavnomslu i za lokalni promet. Dr avna cesta D-8 u globalnom smislu povezuje op inu Kostrena sa Rijekomodnosno dalje se nadovezuje na prometnice prema sjevero-zapadu tj. Sloveniji i Italiji. Prema juguova prometnica povezuje podru je Bakarskog zaljeva odnosno podru ja Like i Dalmacije. Rafinerijanafte Rijeka direktno je povezana preko postoje eg prometnog vora na dr avnu cestu D-8 koji slu iisklju ivo za promet teretnih vozila. Povezivanje

Op ine Kostrena eljezni kim prometnim pravcima je posljedica razmje taja Industrije na ovompodru ju. Postoje e eljezni ke instalacije uglavnom su vezane za Rafineriju i za Koksaru Bakar.Drugih eljezni kih pravaca osim pravca krljevo-Bakar nije bilo. U Rafineriji se postoje i eljezni kikapaciteti rekonstruiraju i ire u skladu sa potrebama i procesima proizvodnje.

Rafinerija nafte Rijeka je prometno povezana i morskim putem preko tankerske luke na Urinju. Ovaluka je izgra ena za potrebe prekrcaja sirove nafte odnosno ukrcaja gotovih proizvoda. Privezi suizgra eni na akvatoriju Rije kog i Bakarskog zaljeva, te se na njima mogu prazniti i puniti brodovi do300.000 DWT-a. Prihvat brodova koji prevoze plinovite terete do 10.000 m3 mogu je na izgra enojobali u Sr ici.



00Strana:42/93


5.2 POSTOJE A PROIZVODNA POSTROJENJA

Rafinerija je zapo ela s radom 1965.god. i od tada je imala vi e razvojnih ciklusa. Te 1965. godineizgra eno je i pu teno u rad postrojenje za atmosfersku destilaciju nafte (Topping1) s kapacitetomprerade 1.5 mil. tona godi nje. Paralelno je izgra en i kataliti ki reforming (Platforming 1), razdvajanjeplinova, termi ki kreking (Visbreaking), hidrodesulfurizacija plinskih ulja, obrada plinova, benzina ipetroleja, sa svim pomo nim sustavima i proizvodnjom energenata. Topping 2, odnosno drugadestilacijska linija za preradu nafte, pu tena je u rad 1970.god. Uz to izgra en je i drugi kataliti kireforming (Platforming 2). Iza toga sagra ena je Izomerizacija lakih benzina, pa Aromatski kompleks.Sedam godina poslije u rad je pu ten i Topping 3 ime su preradbeni kapaciteti RNR narasli na 8milijuna tona godi nje. Po etkom osamdesetih godina pro log stolje a, RNR je napravila daljnjitehnolo ki iskorak kada su izgra ena postrojenja vakuumske destilacije i fluid kataliti kog krekinga(FCC). Nakon toga u tehnolo kom procesu rafinerije zapo inje se proizvoditi i prve koli inebezolovnog benzina.

Zbog novih propisa, vezanih poglavito uz stanje za tite okoli a i kakvo e energenata, rafinerija je1997.god. instalirala i pustila u rad postrojenje hidrodesulfurizacija/blagi hidrokreking (HDS/BHK), terekonstruirala postoje e postrojenje termi kog krekinga - Visbreaking. Ovom investicijom jezaokru ena tehnolo ka konfiguracija rafinerije u dana njem opsegu. U me uvremenu su nekapostrojenja zaustavljena, neka rekonstruirana, neka kasirana. Godina izgradnje i nazivni kapacitetipostrojenja u rafineriji prikazani su u tablici 1.4.2.1. Od svih spomenutih razvojnih ciklusa, kaonajva niji ocijenjeni su oni iz osamdesetih i devedesetih godina pro log stolje a, kada je RNR izjednostavne (hydroskimming) rafinerije pre la u rafineriju s dubokom konverzijom. Zbog postojanjaClaus procesa kao rekuperacijske jedinice za sumpor, najto nija definicija tehnolo ke cjelovitostirafinerije je «Rafinerija s relativno dubokom konverzijom i kontrolom sumpornih spojeva».

Tablica: Postoje a postrojenja u RNR s godinom izgradnje i kapacitetom

POSTROJENJA GODINAIZGRADNJE

NAZIVNI KAPACITET (t/god)

Atmosferska destilacija-Topping 2 (konzerviran)

1970 2.000.000

Atmosferska destilacija-Topping 3 1977/97 4.500.000Kataliti ki reforming-Platforming 1 1966 163.000Kataliti ki reforming-Platforming 2 1970 560.000Hidrodesulfurizacija plinskih ulja 1967 141.000Visbreaking vakuumskog ostataka 1966/94 600.000Vakuumska flash destilacija 1981 1.700.000Fluid kataliti ki kreking (FCC) 1981 1.000.000Izomerizacija lakog benzina 1973 233.000Deizopentanizer/rekonstrukcija 1976/04 315.000Obrada goriva za mlazne motore-Bender 1965 105.000Obrada ukapljenog naftnog plina-Merox 1(demontiran)

1965 41.000

Obrada C5-70 benzina-Merox 2 (dntiran) 1965 72.000



00Strana:43/93


Obrada visbreaking benzina-Merox3(demontiran)

1967 47.000

Obrada C5-70 benzina-Merox 4 1970 139.000Obrada ukapljenog naftnog plina-Merox 5 1977 65.000Obrada FCC ukapljenog naftnog plina-Merox 6 1981 169.000Obrada FCC benzina-Merox 7 1981 480.000Obrada kiselih plinova aminom 1982 72.000Proizvodnja sumpora, Claus 1982/97 20.000Hidrodesulfurizacija/Blagi Hidrokreking (HDS/BHK)

1997 1.040.000

Frakcionacija reformata 2003 640.000Hydeal/Tatoray (konzervirano) 1974/89 70.000

Slika: Shema - Osnovni procesni tokovi INA d.d. Rafinerija Rijeka

U takvoj se tehnolo koj konfiguraciji prera uje isklju ivo uvozna sirova nafta (Russian Export Blend(REB), Syria light, Iraq Kirkuk, itd.). Danas rafinerija radi s kapacitetom od oko 3.0 milijuna tonagodi nje. Proizvodni procesi omogu avaju primarnu i sekundarnu preradu nafte. Primarna postrojenja omogu avaju adekvatnu fizikalnu separaciju pojedinih faza sirove nafte temeljem razlike vreli tapojedinih komponenti (destilacijski procesi), dok se u sekundarnim procesima omogu ava kemijskatransformacija proizvoda primarnih procesa u kona ne rafinerijske proizvode procesima kataliti kogreforminga, te kataliti kog i termi kog krekinga. Procesni tokovi postoje e tehnolo ke konfiguracijeprikazani su na gornjoj shemi.



00Strana:44/93


5.3 PROCESI PROIZVODNJE RAFINERIJSKIH PROIZVODA POSTOJE IMPROIZVODNIM KAPACITETIMA

Procesi proizvodnje Ininih rafinerija uskla eni su sa zahtjevima me unarodnih normi za sustavupravljanja kvalitetom ISO 9001:2000, za sustav upravljanja za titom okoli a ISO 14001:1996 i zasustav upravljanja za titom zdravlja i sigurnosti OHSAS 18001:1999. Glavni komercijalni proizvodiRafinerije su benzinska i dizelska goriva, te lo iva ulja. Kontrola kvalitete Ininih proizvoda provodi sesuvremenim metodama ispitivanja u rafinerijinim laboratorijima, u skladu s Ovlasnicom po normi HRNEN ISO/IEC 17025:2000, to ju je dodijelio Dr avni zavod RH za normizaciju i mjeriteljstvo.

Primarni benzin dobiva se namje avanjem lakog benzina i n-pentana, dok se od komponenata:butan, i-pentan, izomerizat, reformat, te ki reformat i FCC benzin namije anih u razli itim omjerimauz dodatak aditiva, proizvode motorni benzini. Dva kataliti ka procesa (reforming, FCC) su klju niprocesi za proizvodnju komponenata za namije avanje motornih benzina. Postrojenje zahidrodesulfurizaciju i blago hidrokrekiranje (HDS/BHK) uklanja sumpor iz sirovine za FCC postrojenje, te omogu ava proizvodnju motornih benzina s niskim sadr ajem sumpora. Na Spliteru reformataizdvaja se benzen iz benzinske frakcije, te je mogu e proizvoditi benzine s niskim sadr ajembenzena.

Slika: Shema - Proizvodnja benzina u INA d.d. Rafinerija Rijeka

Rafinerija Rijeka proizvodi motorni benzin Eurosuper 95, koji zadovoljava EN-228:2004 i odre enekoli ine motornih benzina kakvo e po posebnoj dozvoli Ministarstva gospodarstva rada ipoduzetni tva, a prema Odluci Vlade o odre ivanju godi nje koli ine teku ih naftnih goriva koja sesmije stavljati u promet na doma em tr i tu, a ne udovoljava grani nim vrijednostima i drugimzna ajkama kakvo e teku ih naftnih goriva (NN 21/09). U proizvodnji dizelskih goriva kaokomponente za namije avanje koriste se: petrolej, lako plinsko ulje, kataliti ko ulje, desulfuriziranoplinsko ulje i BHK plinsko ulje. Posebnu va nost u proizvodnji dizelskih goriva ima proces zadesulfurizaciju i blago hidrokrekiranje HDS/BHK. Rafinerija Rijeka proizvodi dizelsko gorivo koje



00Strana:45/93


zadovoljava EN-590:2004 i odre ene koli ine dizelskog goriva kakvo e po posebnoj dozvoliMinistarstva gospodarstva rada i poduzetni tva, a prema odluci Vlade o odre ivanju godi nje koli ineteku ih naftnih goriva koja se smije stavljati u promet na doma em tr i tu, a ne udovoljava grani nimvrijednostima i drugim zna ajkama kakvo e teku ih naftnih goriva (NN 21/09).

VAKUUMSKADESTILACIJA

ADITIVI

NAFTA

H D S/

B H K

VODIK

V I S B R E A K I N G

F C C

TE KO PLINSKOULJE

PETROLEJ

LAKO PLINSKO ULJE

DESULFURIZIRANO LAKOPLINSKO ULJE

TE KOVAKUUMSKO

PLINSKO ULJE

LAKOVAKUUMSKO

PLINSKO ULJE

VISBREAKINGPLINSKO ULJE

VAKUUMSKIOSTATAK

ATMOSFERSKIOSTATAK

LAKO PLINSKOULJE

PETROLEJ

LPU

TPU

TPU

Slika: Shema - Proizvodnja dizelskih goriva u INA d.d. Rafinerija Rijeka

Uz navedene proizvode, u Rafineriji se proizvode lo iva ulja od te kih komponenata kao to suvakuumski ostatak, visbreaking ostatak i dekantirano ulje, a kao razrje iva i slu e lak e komponente:lako plinsko ulje i kataliti ko ulje. Lo iva ulja se me usobno razlikuju po sadr aju sumpora i poviskoznosti. Na postrojenju atmosferske destilacije, kataliti kog reforminga i kataliti kog krekinga(FCC), proizvodi se i frakcija C3 i C4 ugljikovodika, koja predstavlja ukapljeni naftni plin (UNP).Tako er se u sklopu rafinerijskih pogona proizvode i goriva za mlazne motore od petrolejske frakcijesa sadr ajem sumpora do 0,3%. Ovisno o vrsti nafte, tra ena kakvo a goriva za mlazne motoreposti e se rafinacijom na Bender postrojenju. Rafinerija nafte Rijeka ovo gorivo proizvodi potpuno uskladu sa zahtjevima IATA (Me unarodnog udru enja avioprijevoznika) i Pravilnika o kakvo i gorivaza mlazne motore (NN 79/95).



00Strana:46/93


Slika: Shema - Proizvodnja lo ivih ulja u INA d.d. Rafinerija Rijeka

Rafinerija u sklopu postoje eg Claus postrojenja dobiva i elementarni sumpor iz plinskih tokova spove anim sadr ajem sulfida. Kapacitet proizvodnje je 40 t/dan.

5.4 "GAUSS-KR GEROVE" KOORDINATE

X = 5463802Y = 5015807

5.5 OPIS PODRU JA NA KOJIMA BI MOGLO DO I DO DOMINO EFEKTANAKON VELIKE NESRE E

U svojoj djelatnosti Rafinerija nafte Rijeka upotrebljava slijede e opasne tvari: UNP - ukapljeni naftniplin, benzin, sirova nafta, metil - tercijarni - butil eter, trikarbonil-metilciklopentandienil - mangan, kisik,du ik, kloridnu i sulfatnu kiselinu, te druge opasne tvari.Svi spremnici navedenih opasnih tvari su mogu a mjesta izvora opasnosti.Procjena posljedica od izvanrednog doga aja je napravljena za svaku od navedenih tvari, te se poposljedicama izdvaja eksplozija UNP-a. U slu aju eksplozije UNP-a doseg udarnog vala eksplozijeiznosio bi oko 2.370 m. Sami spremnik UNP-a nalazi se na samom rtu, na ulazu u Bakarski zaljev, izakojeg se nalazi brdo. Zbog lokacije spremnika, za pretpostaviti je da e do i do odbijanja udarnogvala o brdo i njegovog rasprostiranja prema moru. U blizini spremnika UNP-a nalaze se spremnici



00Strana:47/93


sirove nafte i benzina na kojima bi moglo do i do po ara u slu aju eksplozije UNP-a i tzv. domino-efekta.

U slu aju ispu tanja sirove nafte iz spremnika moglo bi do i do zapaljenja lokve iji bi dosegtoplinskog zra enja od sredi ta po ara iznosio 408 m. U slu aju puknu a tankvane, vatrena lopta bise sjurila niz brdo, prema moru. Ukoliko bi nai la na spremnik UNP-a, nastala bi katastrofa, jer bivisoka temperatura dovela do prevelikog zagrijavanja spremnika i do eksplozije i po ara u istovrijeme. Ista opasnost postoji i u slu aju izvanrednog doga aja na spremniku metil tercijarnog - butiletera.

Svi spremnici za sirovu naftu posjeduju slijede e karakteristike:

spremnici posjeduju posebno konstruiranu podnicu kako bi se sprije ilo o te enje uslijedmehani kih i korozivnih djelovanja,

na spremnicima su instalirani plivaju i krovovi kako bi se sprije ilo ishlapljivanje lak ihkomponenti iz sirove nafte,

svaki spremnik posjeduje betonski za titni bazen ili tankvanu, iji volumen odgovara volumenuspremnika.


RAFINERIJE NAFTE RIJEKA Izdanje: 00 Strana:48/93


Tablica. Popis opasnih tvari s vrstom opasnosti i u incima u slu aju izvanrednog doga aja

Vrsta opasne tvari

Masa / volumenopasne

tvariIndeks opasnosti Kategorija

u inka (IAEA) Vrsta opasnosti Na in skladi tenjaopasne tvari

Max. doseg u inka(m)

Vjerojatnostpojave

najgoregdoga aja

UNP 2.774 t D=5 katastrofalne posljedice 7 (zapaljivi plin) po ar, explozija E I kuglasti spremnik 2.370 10-6

benzin 19.250 t D=5 katastrofalne posljedice 4 (zapaljiva teku ina) istjecanje, po ar D II nadzemni spremnik sa

tankvanom 527 3 * 10-8

sirova nafta 65.600 t D=5 katastrofalne posljedice 4 (zapaljiva teku ina) istjecanje, po ar D II nadzemni spremnik sa


metil tercijarni -butil eter 5.600 t D=5 katastrofalne posljedice 18 (toksi na

teku ina)po ar, disperzijatoksi nog oblaka F III nadzemni spremnik sa


trikarbonil-metilciklopentandi

enil mangan16,7 t D=4 vrlo ozbiljne posljedice 18 (toksi na

teku ina) istjecanje, po ar A III nadzemni spremnik sa tankvanom 33 10-5

tetra-etil olovo 320 t D=5 katastrofalne posljedice 18 (toksi nateku ina)

istjecanje, po ar,eksplozija, disp.

toks. oblakaD III 4 nadzemna spremnika

povezana tankvanom 67 10-8

kisik 6 t D=3 ozbiljne posljedice 9 (zapaljivi plin) i oksidans po ar D III spremnici sa dvostrukim

pla tem 20,5

du ik 15 t istjecanje spremnici sa dvostrukim pla tem 22,2

kloridna kiselina 50 t D=5katastrofalne posljedice

18 (srednje toksi nateku ina)

istjecanje,disperzija

toksi nog oblakaB III nadzemni spremnik 650 10-6

NA industrijanafte d.d.Rafinerijanafte RijekaLokacijaUrinjKostrena

sulfatna kiselina 50 t D=5 katastrofalne posljedice22 (visoko toksi nateku ina

istjecanje,disperzija

toksi nog oblakaC III nadzemni spremnik 10



00Strana:49/93


Tablica: Vrsta i eventualne posljedicama od izvanrednog doga aja

Gospodarski

subjekt

Grad /

op inaOpasna tvar Vrsta opasnosti

Najve a

udaljenost u inka

(m)

UNP po ar, eksploz. 2.370

Benzin istjecanje, po ar 527

Sirova nafta istjecanje, po ar 408

metil tercijarni - butil eter po ar, toksi ni oblak 329

trikarbonil-

metilciklopentadienil

mangan

toksi ni oblak 33

tetra etil olovopo ar, eksplozija,

toksi ni oblak67

Kisik zapaljenje 20,5

Du ik istjecanje 22,2

kloridna kis.istjecanje, toksi ni

oblak650

INA d.d. -

Rafinerija

nafte Rijeka

Kostrena

sulfatna kis.istjecanje, toksi ni

oblak10



00Strana:50/93


5.6 OPISI TEHNOLO KIH PROCESA

5.6.1 NAZIV TEHNOLO KOG PROCESA: GP I

Topping 2 - postrojenje nije u radu od 2002. g.Postrojenje Topping 2 namijenjeno je za preradu sirove nafte odnosno njeno razdvajanje na osamprodukata. Prerada sirove nafte vr i se u destilacionoj koloni pri tlaku od 1 bar i 3500C. Zbog niskogradnog tlaka kolone, esto puta se naziva i atmosferska destilacija. Destilacija je postupak fizikalnograzdvajanja skupina ugljikovodika sli nih fizikalnih svojstava na osnovu temperature vrenja iz sirovine(smjese ugljikovodika) pri odre enim uvjetima. Ve ina produkata Toppinga danas su samopoluproizvodi, jer se dodatno obra uju na sekundarnim postrojenjima radi pobolj anja kakvo e.

Sirovu naftu iz spremnika sirovine prihva a pumpa 311 MP-1 A/B i tla i preko izmjenjiva a topline uodsoljiva (desalter) 311 V-5 pri temperaturi od 1300C i tlaku 10 bara. Odsoljenu naftu sa vrhaodsoljiva a prihva a 311 MP-10 A/B i preko izmjenjiva a topline zagrije do 2000C tla i u pe 311 H-1.U pe i se sirova nafta zagrijava na cca 3500C i tako zagrijana ulazi u zonu isparavanja (flash zonu)donji dio atmosferske kolone 311 D-1.

Neispareni dio sirove nafte cca 35-50%, ovisno o vrsti, kao teku ina pada na dno kolone, dok parnafaza putuje prema vrhu atmosferske kolone, u kojoj je uspostavljen temperaturni profil. Temperaturniprofil kolone od flash zone sa 500C preko 39 tavana, raspore enih do vrha kolone pada na 1400C.Ovakav raspored temperature po visini destilacione kolone omogu uje da pojedine skupineugljikovodika u odre enom temperaturnom podru ju kondenziraju i istovremeno se kao bo ni produktikolone odvode, preko striper sekcije, kao proizvod Toppinga.

Na ovako opisan na in dobivamo 4 bo na produkta kolone 311 D-1, a to su: te ko plinsko ulje, lakoplinsko ulje, petrolej i te ki benzin, a na vrhu 311 D-1 kolone primarni benzin, te na dnu koloneatmosferski ostatak. Sa dna kolone 311 D-1 pumpa 311 MP-9 A/B (3400C, 15 bara) tla i atmosferskiostatak (kako bi predao toplinu) preko ribojlera 311 E-19 i 311 E-22 i sirovinskih izmjenjiva a 311 E-5i 311 E-3 na uskladi tenje ili direktno na vacuum destilaciju FCC.

Te ko plinsko ulje iz striper kolone 311 D-4 (3300C, 20 bara) pumpa 311 MP-5 A/B tla i prekoizmjenjiva a topline u spremnik kao sar u za Grupu postrojenja FCC ili za namje avanje lo ulja.Plinsko ulje lako iz stripera kolone 311 D-4 pumpa 311 MP-4 A/B (2900C , 15 bara) tla i prekosirovinskih izmjenjiva a topline u spremnik ili Grupu postrojenja HDS/Visbreaking. Petrolej iz stripera311 D-3 pumpa 311 MP-3 A/B (2100C, 10 bara) preko izmjenjiva a topline alje na postrojenjeBender ili na uskladi tenje. Te ki benzin iz stripera 311 D-2 pumpa 311 MP-2 A/B (1800C, 10 bara)alje preko izmjenjiva a topline na uskladi tenje kao ar u za postrojenjePlatforminge. Nekondenzirani ugljikovodici sa vrha atmosferske kolone (1500C, 1 bar) idu preko

zra nih hladnjaka (600C, 1 bar) dolaze u posudu 311 V-1, gdje dolazi do razdvajanja faza.Nekondenzirana faza (lak i ugljikovodici) dodatno se hlade i

preko posude 311 V-2 odlaze u absorber kolonu 311 D-6, gdje se protustrujno sa pothla enomteku om fazom iz 311 V-1 iz plinske faze absorbiraju ugljikovodici C-3 i C-4. Neabsorbirani plinovi(suhi plin) sa vrha absorbera idu na baklju (blow-down).

Pumpa 311 MP-11 A/B iz posude 311 V-2 prihva a nestabilni benzin i preko izmjenjiva a 311 E-13 i311 E-15 zagrijava ga do ( 1200C i 20 bara) i alje u debutanizer kolonu 311 D-7, gdje dolazi dorazdvajanja teku eg plina i lakih ugljikovodika od benzina.



00Strana:51/93


Teku i plin iz posude 311 V-3 pumpa 311 MP-13 A/B (300C, 15 bara) tla i na rafinaciju u Merox, doknekondenzirani lak i ugljikovodici odlaze u sistem plina za lo enje. Teku i ugljikovodici sa dna kolone311 D-7 odlaze u spliter kolonu 311 D-8 (1800C, 4 bara) gdje dolazi do razdvajanja benzina nafrakcije na vrhu lagani benzin C5-700C i na dnu te e ugljikovodike po etak destilacije 70-1500C.Benzini C5-700C iz posude 311 V-4 pumpa 311 MP-14 A/B alje na uskladi tenje kao sar u zapostrojenje Izomerizacija, dok sa dna kolone 311 D-8 pumpa 311 MP-15 A/B alje na uskladi tenjekao sar u za postrojenja Platforming.

Topping 3

Postrojenje Topping 3 namijenjeno je za preradu sirove nafte i njeno razdvajanje na osam produkata.Prerada sirove nafte vr i se u destilacionoj koloni 312 C-1, pri tlaku 1,3 bara i 3750C. Sirova nafta jesmjesa ugljikovodika koji su pri odre enim uvjetima u destilacionoj kolonu grupirani na osnovutemperature vrenja u skupine koje imaju tehni ku primjenu. Svi produkti Toppinga 3 idu nasekundarna postrojenja radi pobolj anja kakvo e.Sirovu naftu iz spremnika sirovine prihva aju pumpe 321 MP-1 A/B/C i tla e preko izmjenjiva atopline (1400C, 9 bara) u odsoljiva 321 V-4 A/B. Odsoljena nafta iz odsoljiva a preko dodatnihizmjenjiva a topline dolazi u pretfrakcionator kolonu 321 C-6 (1600C, 1,3 bara) gdje se odvajaju lagani ugljikovodici, pribli no 8% sirovine. Sa dna kolone 312 C-1 pumpa 321 MP-10 A/B/C tako reduciranusirovinu tla i preko izmjenjiva a topline (2600C, 20 bara) u pe 321 F-1 na zagrijavanje do 3750C itako zagrijana sirovina ulazi u kolonu 321 C-1 za destilaciju. U koloni 321 C-1 pri temperaturi 3750C uradnom tlaku, 1.3 bara, a na osnovi temperature vrenja dolazi do razdvajanja skupina ugljikovodikana produkte. U destilacionoj koloni 321 C-1 dobivamo tri bo na proizvoda: te ko plinsko ulje, lakoplinsko ulje i petrolej, na vrhu kolone benzine, a na dnu ostatak. Sa dna kolone 321 MP-9 A/B (3600C,20 bara) tla i ostake preko rebojlera 321 E-19 i 321 E-22 i sirovinskih izmjenjiva a topline 321 E-3 i321 E-5 na uskladi tenje ili vacuum destilaciju. Te ko plinsko ulje iz stripera 321 C-2 B pumpa 321MP-4 A/B (3100C,10 bara) tla i preko izmjenjiva a topline 321 E-2 u spremnik ili na postrojenjeBender.Nekondenzirani ugljikovodici sa vrha destilacione kolone 321 C-1 (1800C, 1,3 bar) preko izmjenjiva atopline 321 E-28, dolaze u posudu 321 V-1 (1500C, 1,3 bara) odakle se kondenzirani ugljikovodicikoriste za suhi refluks 321 C-1 kolone, a nekondenzirani idu preko sekundarnih izmjenjiva a topline321 E-29 u absorber kolonu 321 C-3.Plinoviti lak i ugljikovodici sa vrha absorbera 321 C-3 odlaze u pe 321 F-1 na sagorijevanje.Nestabilni benzin sa dna kolone 321 C-3 pumpa 321 MP-11 A/B preko izmjenjiva a topline 321 E-13 i 321 E-15 tla i u debutanizer kolonu 321 C-4 (2000C, 8 bara) gdje se odvajaju teku i plin i lakiugljikovodici od benzina. Teku i plin iz posude 321 V-2 pumpa 321 MP-13 A/B (400C, 30 bara) tla ina rafinaciju u Merox, dok lak i ugljikovodici odlaze u sistem plina za lo enje.Te i ugljikovodici sa dna 321 C-4 odlaze u deheksanizator koonu 321 C-5 (1900C, 3 bara) gdje dolazido razdvajanja lakog i te kog benzina. Laki benzin iz posude 321 V-3 pumpa 321 MP-17 A/B aljena uskladi tenje kao sar u za Izomerizaciju. Sa dna kolone 321 C-5 pumpa 321 MP-16 A/B (1900C, 8 bara) preko hladnjaka alje te ke benzine u spremnik kao ar u za Platforming.

HDS/BHC

Postrojenje namijenjeno je da desulfurizira ar u za FCC, de ta blagim selektivnim kataliti kimkrekiranjem stvori 20-tak% desulfuriziranog plinskog ulja koje se izdvoji na sekciji zafrakcionaciju.Oprema reaktorske sekcije, kompresori, separatori, striper i izmjenjiva i je ista kao kodHDS-a, tako da opisani tehnolo ki tokovi su identi ni. Razlika je u procesnim parametrima, odnosno ovrsti ar e koju obra uje. ar a za MHC su vakuum plinska ulja i te ko plinsko ulje sa Toppinga.Uvjeti u reaktorskoj sekciji su ne to o triji (390 stupnjeva, 57 bara), a samim tim i oprema ne totoplija, te je znatno ve i odnos vodik-ugljikovodika, nego u HDS na inu rada. U prvom reaktoruizra eniji je proces selektivnog kataliti kog hidriranja sumpornih, du ikovih i kisikovih spojeva, dok jeu drugim izra eniji blagi hidrokreking. Plinski tokovi iz visokotla ne i niskotla ne sekcije obra uju se



00Strana:52/93


na Amin postrojenju, iji je rad i opasnosti isti za oba na ina rada HDS/MHC.Desulfirizirana ulja sadna stripera 326 C-01 nakon izmjene topline odlaze u pe 326 F-02, gdje se ugriju na eljenutemperaturu frakcionacije (390 stupnjeva), te tako ugrijana ar a ulazi u flash zonu kolone zafrakcionaciju 326 C-02. Sa dna frakcionatora (380 stupnjeva, 1 bar) desulfuriziranu ar u za FCCuzima crpka 326 MP-08 ili 326 TP-08, te preko izmjnjiva a topline alje na uskladi tenje.Desulfurizirano plinsko ulje iz striper kolone 326 C-03 crpi crpka 326 MP-06 ili TP-06 i prekoizmjenjiva a topline alje na uskladi tenje. Plinovita faza (160 stupnjeva, 0,5 bara) sa vrhafrakcionatora odlazi preko izmjenjiva a 326 EA-03 u akumulator 326 V-07 (50 stupnjeva, 1 bar). Te kibenzin sa dna crpi crpka 326 MP-04 ili TP-04 i alje ga u ar u za Platforming ili na FCC. Tlak usistemu fkracionatora odr ava se pomo u du ika na posudi 326 C-03.Procesni tokovi ispiru se sa obra enom vodom u cilju spre avanja talo enja amonijevih soli naizmjenjiva ima i drugom dijelu opreme. Ta voda se ravnote no zasiti sa sulfidima i amonijakom teodlazi na obradu u striper otpadnih voda.Obrada aminom i striper otpadnih voda je ista za oba na ina rada za oba na ina rada za HDS iHDS/MHC.

Obrada aminom

Plinovi bogati H2S-om sa HDS-a obra uju se na Aminu, u cilju uklanjanja H2S-a te njegovedaljnje obrade na Claus postrojenju i proizvodnji elementarnog sumpora.U visokotla nom absorberu 326 C-04 (45 stupnjeva, 57 bara) dolazi do protustrujnog kontakta plina iz visokotla ne sekcije sa HDS-a i otopine MDEA (40 mas%), H2S odlazi u otopinu MDEA, dokpro i eni plin odlazi na usis kompresora za recirkulaciju. Vi ak plina odlazi u sistem lo plina. Uniskotla nom absorberu 326 C-05 (45 stupnjeva, 6 bara) obra uje se plin iz niskotla ne sekcijeHDS/MHC- Obra eni plin odlazi u sistem lo ivog plina, dok bogata otobina MDEA zajedno sa MDEAiz visokotla nog absorbera odlazi na regeneraciju u striper 326 C-06. Regeneriran amin sa dnastripera pumpa se ponovno u kontinuirani proces absorbcija regeneracija. Plin bogat H2S-om (95vol% H2S-a) sa vrha stripera odlazi u postrojenje za proizvodnju sumpora na FCC. U cilju sa uvanjaotopine MDEA i zaga enja okoli a, sve drena e otopine MDEA i drena e instrumenata spojene su udrena nu posudu, odnosno u tank za namje avanje otopine 326 V-17.

Striper otpadnih voda otpadne procesne vode nakon ispiranja procesnih tokova na HDS/MHCbogate sulfidima (4.000 30.000 ppm H2S-a) i amonijakom (3.000 25.000 ppm NH3) skupljaju se uakumulator 326 V-15. Iz akumulatora, nakon izmjene topline, voda odlazi u striper kolonu 326 C-07(125 stupnjeva, 1 bar), gdje se iz nje odvaja H2S i NH3. Obra enu vodu sa dna stripera pumpa 326 P-19 A/B alje na Postrojenje za obradu otpadnih voda. Plinovi sa vrha stripera (45 vol% H2S, 35 vol%NH3) odlaze na Postrojenje za proizvodnju sumpora u FCC ili se spaljuju na baklji.

Visbreaking je postrojenje namijenjeno za smanjenje viskoziteta vakuum ostatka termi kimkrekingom, u cilju pobolj anja kvalitete komponente za namje avanje lo ivih ulja. ar a zaVisbreaking je mje avina vakuum ostatka i parafinskog ulja sa vakuum destilacije. Ona mo e do i napostrojenje direktno ili iz spremnika A-12. Crpka 308 MP-105 A/B tla i ar u preko izmjenjiva atopline u akumulator ar e 308 V-101 (350 stupnjeva, 6,5 bara). Crpka ar e 308 MP-101 ili TP-101(350 stupnjeva, 41 bar) tla e ar u kroz pe 308 F-01, gdje se ugrije na eljenu temperaturu i odlazi ureakcionu komoru 308 V-100 (450 stupnjeva, 10 bara). U reakcionoj komori dolazi do termi kogcijepanja ugljikovodika na lak e produkte. Iskrekirana smjesa ugljikovodika odlazi u frakcionator 308C-100, gdje se vr i razdvajanja smjese. Sa dna frakcionatora crpka 308 MP-100 ili TP-100 tla evisbreaking ostatak (360 stupnjeva, 22 bara) preko izmjenjiva a topline na uskladi tenje. Plinsko uljeiz striper kolone 308 C-3 (220 stupnjeva, 6 bara) crpka 308 MP -104 ili TP-104 tla e prekoizmjenjiva a topline na uskladi tenje ili na daljnju obradu na HDS. Smjesa lakih ugljikovodika sa vrhafrakcionatora odlazi u sekciju stabilizacije. Lo ivi plin bogat H2S-om odlazi na postrojenje Amin nadaljnju obradu, a benzin u slopovski spremnik, HDS ili FCC, u zavisnosti koja postrojenja rade. Svedrena e izmjenjiva a, posuda, kolona, pe i, filtera i crpki spojeni su u drena nu posudu 308 V-5, kojadi e prema baklji, a prazni se u rafinerijski slop pomo u crpke 308 MP-14 A.



00Strana:53/93


Hidrodesulfurizacija je proces oplemenjivanja lakih i srednjih destilata, tj. benzina, mlaznog goriva i diesel goriva.Katalizator procesa desulfurizacije sastoji se od aluminijeva oksida te kobaltnog i molibdenovog sulfida. U tom procesu ar e razli itog destilacionog intervala, zajedno sa strujomrecirkuliraju eg plina bogatog vodikom, prolaze preko katalizatora kod umjereno visokih temperatura ivisokog tlaka u cilju uklanjanja nepo eljnih spojeva prisutnih u ar i radi pobolj anja kemijskestabilnosti. Glavne reakcije procesa desulfurizacije jesu selektivna hidriranja neza ti enih organskihsumpornih, du ikovih i kisikovih spojeva u frakcijama nafte.U tom procesu nastaju velike koli ine sumporovodika H2S koji se uklanjaju u separatorima i odlaze u sistem lo ivog plina zajedno s laganim ugljikovodicima.

U principu taj se proces astoji iz dvije sekcije:1. reaktorska sekcija (visokotla na sekcija)2. sekcija za stripovanje proizvoda (niskotla na sekcija).

5.6.2 NAZIV TEHNOLO KOG PROCESA: GP II

Merox 1 je postrojenje namijenjeno za uklanjanje merkaptanskog sumpora iz ukapljenog naftnogplina (UNP), ekstrakcijom pomo u jake lu ine. Postrojenje se sastoji od sekcije za pretpranje,ekstrakcije sa filtracijom te sekcije regeneracije lu ine.UNP (40 stupnjeva, 10 bara) ulazi u posude za pretpranje 304 C-1 A/B, gdje se iz njega pomo unatrijeve lu ine (10-12 stupnjeva Be) uklanja sumporovodik. Nakon uklanjanja H2S UNP ulazi uekstraktor 304 C-2, gdje protustrujno dolazi u kontakt sa ja om natrijevom lu inom (20 stupnjeva Be).U ekstraktoru se iz UNP uklanja merkaptanski sumpor, koji odlazi sa natrijevom lu inom u oblikunatrijeva merkaptita. Obra eni UNP (40 stupnjeva, 9 bara) odlazi na uskladi tenje, dok lu ina odlazina regeneraciju. U tok lu ine iz ekstraktora dodaje se tehni ki zrak, koji slu i za oksidaciju natrijevihmerkaptida u disulfide, to se odvija u oksidatoru 304 C-3. U separatoru disulfida 304 V-2 dolazi dorazdvajanja faza regenerirane natrijeve lu ine i disulfida radi ubrzanja kemijske regeneracije u strujilu ine cirkulira merox katalizator. Regenerirana lu ina ide u kontinuirani ciklus ekstrakcije, dok sedislulfidi pumpaju u slopovski spremnik.

Bender je proces u kojem se rafinira petrolej postupkom sla enja uz pomo katalizatora, sumpora ikisika u lu natom mediju. Sla enje je proces gdje se merkaptanski sumpor pretvara u dislufide.Petrolej sa Toppinga ili spremnika S-20 dolazi na motornu pumpu 305 MP-1 koja ga tla i podregulacijom 305 FRC - 1 u kolone za pretpranje 304 C-101 i C-4. Kolone su punjene sa natrijevomlu inom (3-5% Be). Petrolej iz kojeg su otklonjene kisele komponente odlazi preko pje anog filtera uposudi 304 V-104 i grijalice 305 E-1 u reaktorsku sekciju. Prije reaktora u tok petroleja (3,5 bara)dodaje se natrijeva lu ina, kisik i sumpor. Dio petroleja pod regulacijom 305 FRC - 2 prolazi prekokolone sa elementarnim sumporom 305 C-2 A/B i unosi potrebnu koli inu sumpora za reakcijesla enja u reaktorima. Rafinirani petrolej iz reaktora 305 C-1 A/B pod regulacijom 305 PIC - 2 ( 2,5bara, 40 stupnjeva) odlazi u posudu 18 V-501 na vodeno pranje, gdje se iz njega uklanjaju sapuni idruge ne isto e. Obra eni petrolej nakon pranja vodom odlazi u spremnike gotovog proizvoda(o ekuje se da e se iza vodenog pranja ugraditi solni filter sa namjenom da osu i prenesenu vlagu iglineni filter radi uklanjanja zaostalih povr inski aktivnih tvari, metala, krutih estica te pobolj anjakvalitete boje.

Unifining I je proces selektivne kataliti ke hidrogenacije sumpornih, du ikovih i kisikovih spojevabenzinske frakcije C70-170, kod umjereno visokih temperatura i tlakova, u cilju uklanjanja kataliti kihotrova iz ar e za platforming.

ar a za unifining je benzinska frakcija C70-170. Motorna pumpa ar e 302 P-1 A/B tla i ar u prekoizmjenjiva a. U tok ar e dodaje se recirkuliraju i plin sa platforminga, bogat vodikom. U pe i 302 F-1se kombinirana ar a zagrije na reakcionu temperaturu (280-310 stupnjeva, 25 bara) te ulazi na vrh



00Strana:54/93


reaktora 302 R-1. U reaktoru se odvijaju navedene reakcije uklanjanja ne isto a. Reformirana ar aiz reaktora odlazi, preko izmjenjiva a topline sa ulaznom ar om, u visokotla ni separator 302 V-1 (25 stupnjeva, 25 bara) gdje dolazi do razdvajanja faza. Plinovita faza odlazi u sistem lo ivog plina, ateku a faza sa re nja 302 V-1 odlazi u sekciju za stabilizaciju (230 stupnjeva, 12 bara) gdje se ustriper koloni izdvajaju laki ugljikovodici od ar e za platforming. Pe 302 F-2 slu i za osiguranjetopline za ribojler stripera. Stabilizirani unifinat sa dna 302 C-1 odlazi na platforming ili uskladi tenje.Plinovita faza iz akumulatora vrha stripera 302 V-2 odlazi u sistem lo plina. Otpdna voda iz posuda302 V-1 i V-2 odlazi u sistem obrade otpadnih voda.

Platforming I je postrojenje gdje se odvija proces selektivnog kataliti kog reformiranjaniskooktanskog benzina u visokooktanski, uz pomo katalizatora i prisustvo vodika, na relativnovisokim temperaturama i tlakovima (490-530 stupnjeva, 27 bara). Reformirana ar a upotrebljava seza namje avanje motornih benzina ili se iz nje dobivaju aromatski ugljikovodici na postrojenjuAromati. ar a za platforming je frakcija C70-170 stupnjeva sa unifininga. Pumpa ar e tla i je prekoizmjenjiva a toplina u pe 302 F-5 u prvi raktor 302 R-2. U tok ar e prije izmjenjiva a dodaje serecirkuliraju i plin bogat vodikom (70 vol%). Kombinirana ar a u pe i se ugrije na reakcionutemperaturu prvog reaktora 302 R-2 (490-530 stupnjeva, 27 bara Zbog endotermnih reakcija u 302 R-2 i R-3 ar a se nakon izlaska iz njih dogrijava u pe ima 302 F-4 i F-3, te nakon prolaza kroz 302 R-4reformirana ar a odlazi u visokotla ni separator 302 V-3 (27 stupnjeva, 27 bara). U separatoru dolazi do razdvajanja faza. Plinovita faza bogata vodikom (70 vol%) odlazi na kompresor recirkulacije 302TK - 1B , koji ga alje u daljnji proces obrade na platforming i unifining, dok vi ak plina odlazi urafinerijski sistem za lo enje. Teku a faza nakon izmjene topline odlazi u niskotla nu sekciju nastabilizaciju. U stabilizatoru 302 C-2 (130 stupnjeva, 14 bara) dotjeruje se kvaliteta reformata.Stabilizirani benzin, oslobo en lak ih frakcija, sa dna kolone 302 C-2, odlazi na uskladi tenje. Frakcijalakih ugljikovodika sa vrha stabilizatora 302 C-2, nakon izmjene topline, odlazi u posudu 302 V-4 (37stupnjeva, 14 bara). Tu dolazi do razdvajanja faza; plinska faza ide u sistem lo plina, dok teku afaza, ukapljeni naftni plin odlazi na merox ili na uskladi tenje.

Unifining 2 je proces selektivne kataliti ke hidrogenacije sumpornih, du ikovih i kisikovih spojevabenzinske frakcije C70-170, kod umjereno visokih temperatura i tlakova, u cilju uklanjanja kataliti ikihotrova iz ar e za Platforming.Crpka ar e 312 P-1 A/B (400C, 30 bara) ubacuje ar u u pe 312 F-1. U tok ar e prije izmjenjiva adodaje se recirkuliraju i plin bogat vodikom (70 vol % H2). Kombinirana ar a u pe i se zagrije nareakcionu temperaturu reaktora 312 R-1 (3500C, 30 bara). U reaktoru se odvijaju reakcije uklanjanjane isto a iz ar e za Platforming. Reformirana ar a nakon izmjene topline odlazi u visokotla niseparator 312 V-1 (500C, 27 bara), gdje dolazi do razdvajanja faza. Plinovita faza odlazi na usiskompresora 312 K-1 A/B u recirkulaciju, dok vi ak plina odlazi u sistem plina za lo enje. Postojinekoliko kombinacija zajedno sa Platformingom slanja ovog plina na HDS, u ovisnosti od raspolo ivihkoli ina.Teku a faza iz visokotla nog separatora 312 V-1, nakon izmjene topline odlazi u stabilizator kolonu312 C-1. Pe 312 F-2 slu i za osiguranje topline potrebne za rad stripera 312 C-1 (2300C, 15 bara). U stabilizatoru se izdvajaju laki ugljikovodici iz ar e za Platforming. Stabilizirani unifinat sa dna kolone312 C-1, nakon izmjene topline odlazi na Platforminge ili na uskladi tenje u spremnike. Lakiugljikovodici sa vrha stabilizatora (1400C, 17 bara) nakon hla enja u izmjenjiva ima 312 EA-4 i 312 E-4 A/B sakupljaju se u niskotla nom akumulatoru 312 V-2 (400C, 10 bara). Tu dolazi do razdvajanjafaza. Plinovita faza odlazi u sistem lo plina, dok vi ak lakih teku ih ugljikovodika odlazi u Topping nastabilizaciju. Sakupljena voda upotrebljena za ispiranje procesnih tokova iz akumulatora 312 V-1 i 312 V-2 odlazi u posudu za stripovanje 312 V-4. U posudi se iz nje, pomo u vodene pare istripuje H2S2,NH3 i druge ne isto e koje odlaze u atmosferu, a voda preko kanalizacionog sistema u dekantator(svi tokovi sulfidnih voda, nakon razrade sigurnosno tehni ke studije, spojit e se na sulfidnukanalizaciju, koja je fizi ki izra ena 1976. god., a nikad nije aktikvirana).

Platforming 2 je proces selektivnog kataliti kog reformiranja niskooktanskog benzina (unifinat) uvisoko oktanski (platformat) uz pomo katalizatora i prisustvo vodika na relativno visokim



00Strana:55/93


temperaturama i tlakovima. Platformat slu i za namje avanje motornih benzina ili za dobivanjearomatskih ugljikovodika.

ar a sa Unifininga ili iz spremnika dolazi na crpku 312 P-2 A/B koja ga tla i preko izmjenjiva atopline 312 E-6 A/L (4000C, 30 bara) u pe 312 F-3. U tok ar e prijeizmjenjiva a dodaje se recirkuliraju i plin bogat vodikom (70 % vol H2). Pe 312 F-3 podjeljena je natri dijela sa posebnom regulacijom temperature izlaza za svaki reaktor. Kombinirana ar a u pe i 321 F-3 zagrije se na reakcionu temperaturu prvog reaktora 312 R-2(5100C, 30 bara). Zbog edotermnih reakcija u reaktorima 312 R-2 i 312 R-3 kombinirana ar a senakon izlaska iz njih dogrijava u dijelu pe i za sljede i reaktor. Reformirana ar a iz tre eg reaktora312 R-4 (5300C, 30 bara), nakon izmjene topline sa ar om za Platforming i hla enja odlazi uvisokotla ni separator 312 V-6 (400C, 28 bara). U separatoru 312 V-6 dolazi do razdvajanja faza.Plinovita faza sa vrha separatora, preko posude za odvodnjavanje 312 V-17 (370C, 28 bara) dolazi na kompresor 312 K-2, koji ga dijelom vra a u proces recirkulacije na Platforming, dok vi ak premapotrebi mo e i i u lo plin ili za potrebe Unifininga ili HDS-a, preko ili mimo kompresora 312 K-3 A/C.Teku a faza ugljikovodika iz separatora 312 V-6 odlazi nakon izmjene topline u sekciju zastabilizaciju. U stabilizatoru 312 C-2 iz platformata se izdvajaju laki ugljikovodici. Pe 312 F-4 slu i zaosiguranje topline potrebne za rad stripera (2300C, 15 bara), ribojliranjem dna stripera. Stabiliziraniplatformat sa dna stabilizatora, nakon hla enja, odlazi na uskladi tenje. Frakcija lakih ugljikovodika sa vrha 312 C-2 (1300C, 13 bara) nakon izmjene topline odlazi u niskotla ni akumulator 312 V-7 (400C,15 bara), gdje dolazi do razdvajanja faza. Plinovita faza odlazi u sistem lo plina, dok teku a fazaUNP odlazi na Merox 5 ili u spremnike UNP.Kada vlaga u recirkuliraju em plinu prelazi 25 ppm uklju uje se molekularno sito 312 V-18 i pe zaregeneraciju 312 F-5, to je diskontinuiran i rijetko primijenjen postupak.

Merox 4 je postrojenje namjenjeno za uklanjanje merkaptanskog sumpora iz lakog benzina C5-70ekstrakcijom pomo u jake lu ine. Postrojenje se sastoji od sekcije za predpranje, ekstrakcije, sekcijeza sla enje sa talo nikom i filtracijom te sekcije regeneracije lu ine.Lagani benzin crpi se crpkom 313 P-3 A/B (400C, 10 bara) u posude za pretpranje 313 V-6 A/B, gdjese iz njega pomo u natrijeve lu ine 313 (10-120Be) uklanja sumporovodik i drugi kiseli plinovi. Nakonuklanjanja H2S laki benzin ulazi u ekstraktor 313 C-1, gdje protustrujno dolazi u kontakt sa ja omnatrijevom lu inom (200Be). U ekstraktoru se iz lakog benzina uklanja merkaptanski sumpor, kojiodlazi sa natrijevom lu inom u obliku natrijeva merkaptita. Obra eni lagani benzin, preko mikserkolone 313 C-2, gdje dolazi do konverzije ostalih merkaptana u dislulfide, preko talo nika lu ine 313V-1 i pje anog filtera 313 V-2 odlazi na uskladi tenje. Sa dna ekstraktora lu ina odlazi naregeneraciju. U tok lu ine iz ekstraktora dodaje se tehni ki zrak, koji slu i za oksidaciju natrijevihmerkaptida u disulfide, to se odvija u oksidatoru 313 V-3. U separatoru disulfida 313 V-4 dolazi dorazdvajanja faza regenerirane natrijeve lu ine i nastalih disulfida. Radi ubrzanja kemijske reakcijeoksidacije merkaptana u disulfide, u struji toka lu ine cirkulira merox katalizator. Regenerirana lu inaide u kontinuirani ciklus ekstrakcije - regeneracije, dok se disulfidi crpe u slopovski spremnik ili u pena spaljivanje.

Merox 5 je postrojenje namijenjeno za uklanjanje merkaptanskog sumpora iz ukapljenom naftnogplina (UNP), ekstrakcijom pomo u jake lu ine. Postrojenje se sastoji od sekcije za pretpranje,ekstracije za filtracijom te sekcije regeneracije lu ine.UNP (400C, 10 bara) ulazi u posude za pretpranje 314 C-4, 314 C-7, gdje se iz njega pomo unatrijeve lu ine (10-120Be) uklanja sumporovodik i drugi kiseli plinovi. Nakon uklanjanja H2S, UNPulazi u ekstraktor 314 C-5, gdje protustrujno dolazi u kontakt sa ja om natrijevom lu inom (200Be). Uekstraktoru se iz UNP uklanja merkaptanski sumpor, koji odlazi sa natrijevom lu inom u oblikunatrijeva merkaptida. Obra eni UNP (400C, 9 bara), preko talo nika lu ine 314 V-8 i solnog filtera 314 V-9 odlazi na uskladi tenje, dok lu ina odlazi na regeneraciju. U tok lu ine iz ekstraktora dodaje setehni ki zrak, koji slu i za oksikaciju natrijevih merkaptida u disulfide, to se odvija u oksidatoru 314C-6. U separatoru disulfida 314 V-6 dolazi do razdvajanja putem kemijske reakcije oksidacijemerkaptana u disulfide u struji toka lu ine cirkulira merox katalizator. Regenerirana lu ina ide ukontinuirani ciklus ekstrakcije - regeneracije, dok se disulfidi pumpaju u slopovski spremnik.



00Strana:56/93


Spliter reformata je postrojenje koje kao ulaznu sirovinu koristi kataliti ki reformirani benzin, tzv.reformat s postrojenja Platforming 1 i Platforming 2. Reformat se na postrojenje doprema izspremnika S117, S-118, S-101 ili S-102 sirovinskom pumpom P-001 A/B, pri emu se protok mjeri iregulira skopom FIRQC-001.Sirovina se prije ulaska u kolonu C-001 pregrijava u izmjenjiva ima topline E-001 s vru improizvodom dna kolone C-002 (te ki reformat) i u E-002 A/B s vru im proizvodom dna kolone C-001na 1000C, s kojom temperaturom i ulazi u kolonu C-001. Temperatura ulaza sirovine u C-001 regulirase s TIRC-001, odnosno putem ventila TV-001 na obilaznom vodu toplog toka iz dna kolone C-001.Tlak u vrhu kolone C-001 odr ava se na 2.7 bara i regulira se putem regulatora uzvodnog tlaka,odnosno leptirastog ventila PV-001. Tlak u V-001 regulira se split-range tla nom regulacijom PIRC-002. u slu aju pada tlaka u V-001 otvara se ventil PV-002A na obilaznom vodu oko EA-001 A/B i EA-002, a ako tlak u posudi V-001 raste, otvara se ventil PV-002B, koji otpu ta parnu fazu u sustavbaklje.Razina u posudi V-001 odr ava se putem kaskadne veze LIC-002/FIRQC-003. Protok proizvoda lakireformat regulira se i mjeri s FIRQC-003.Pumpa P-002A/B slu i kao pumpa pretoka i otpremna pumpa proizvoda vrha kolone, tzv. lakireformat. Kaskadna veza TDIRC-002/FIRC-002 omogu uje kontrolu protoka pretoka, te odr avapotrebnu razliku temperature pretoka i vr nih para kolone C-001. Proizvod laki reformat hladi se sa650C na 400C u zra nom hladnjaku EA-003 i odvodi u spremnike proizvoda S-119, S-120, S-121 ili S-122 putem kaskadnog regulatora LIC-002/FIRQC-003. Vodeni hladnjak E-003 spojen je u seriju izazra nog hladnjaka EA-003 i on se po potrebi uklju uje u rad u ljetnim mjesecima, ukoliko je izlaznatemperatura iz EA-003 vi a od 400C.Dnu kolone C-001 dovodi se toplina u rebojlerskoj pe i h-001. Pumpom P-003 A/B uz kaskadnu TIC-004/FIRC-004 regulaciju protoka kroz cijevi pe i putem FV-004 A,B,C,D uspostavlja se strujanje krozetiri cijevna prolaza pe i s potrebnom i dozvoljenom masenom brzinom. Temperatura izlaza iz pe i,

odnosno sadr aj topline izlaznog toka pe i regulira se putem kaskadne veze TIC-004/FIRC-004.Proizvod dna kolone C-001 odvodi se jednom granom potisa pumpe P-003 A/B. Protok je reguliran sLIC-001 odr avanjem razine u dnu C-001, odnosno putem venitla LV-001 u kolonu C-002 zarazdvajanje benzenske frakcije od te kog reformata. Proizvod dna C-001 se ohladi u izmjenjiva utopline E-002 A/B sa 161,80C na 125,10C, s kojom temperaturom ulazi u C-002. Ru na sklopka HIC-004 slu i za izbor alternativnog kori tenja lo ivog plina ili lo ivog ulja, to je postoje e stanje.Regulacija dovoda topline putem rebojlerske pe i H-001 kod plinskog lo enja izvodi se putemkaskadne veze TDIRC-003/FIRC-009, a kod uljnog lo enja putem kaskadne veze TDIRC-003/PIC-005.Protok lo ivog plina za lo enje pe i H-001 regulira se putem FV-009, a lo ivog ulja putem PV-005 ivodene pare za raspr ivanje lo ivog ulja s PDV-006, ovisno o izabranoj vrsti lo iva.Kad se pe lo i s lo ivim uljem, protok lo ivog ulja na ulazu (FOS) mjeri se s FIRQ-001, a na izlazu(FOR) s FIRQ-012, a razlika je utro ak lo ivog ulja. Vr ne pare kolone C-002 pri temperaturi od95,20C kondenziraju se i pothla uju u kondenzatoru/hladnjaku EA-004 A/B na 650C, a kondenzatulazi u prihvatnu posudu pretoka i proizvoda vrh benzenske frakcije V-002.Tlak u vrhu kolone se odr ava na 1,5 bara regulacijom uzvodnog tlaka PRC-003 putem leptirastogventila PV-003. Tlak u V-001 odr ava se tla nom split-range regulacijom PIRC-004 putem PV-004A iPV-004B- Kada tlak u V-002 po ne padati otvara se ventil PV-004A na vru em obilaznom vodu, okoEA-004 A/B, a ako tlak u posudi raste, otvara se regulacijski ventil PV-004 B i otpu tanekondenzirane pare i plinove u sustav baklje. Razina u posudi V-002 odr ava se s kaskadnomvezom LIC-004/FRQC-006. Protok proizvoda benzenske frakcije regulira se i mjeri s FIRQC-006.Pumpa P-004 i P-001 B su pumpe pretoka i otpremne pumpe proizvoda benzenske frakcije. Protokvr nog pretoka, kao i odr avanje razlike temperatura vr nih para kolone C-002 i pretoka, reguliraju se s kaskadnom vezom TDIRC-005/FIRC-005. Proizvod vrha kolone C-002 je benzenska frakcija koja se sa 650C hladi na 400C u zra nom hladnjaku EA-005 i odvodi se u spremnike sirovine S-108 ili S-112putem kaskadnog regulatora LIC-004/FIRQC-006. U serijskom spoju iza EA-005 nalazi se spojenvodeni hladnjak E-004 A/B/C, koji se po potrebi uklju uje u rad u ljetnim mjesecima, ako je izlaznatemperatura proizvoda iz EA-005 vi a od 400C.



00Strana:57/93


Toplina u dno kolone C-002 dovodi se putem rebojlerske pe i H-002. Pumpom P-005 A/B uzkaskadnu regulaciju protoka TIV-007/FIRC-007 kroz etiri cijevna prolaza pe i putem FV-007 A/B/C/D vodi se proces u svrhu uspostave pripadne masene brzine za tu specifi nu namjenu i postotkaisparenog u cijevnim prolazima pe i. Temperatura izlaza iz pe i, odnosno sadr aj topline izlaznogtoka pe i regulira se s kaskadnom vezom TIC-007/FIRC-007.Ru na sklopka HIC-006 slu i za izbor alternativnog kori tenja lo ivog plina ili lo ivog ulja, to jepostoje e stanje. Regulacija dovoda topline putem rebojlerske pe i H-002 kod plinskog lo enja izvodise putem kaskadne veze TDIC-006/FIRC-010, a kod uljnog lo enja putem kaskadne veze TDIC-006PIC-007. Protok lo ivog plina za lo enje pe i H-002 regulira se putem FV-010, a lo ivog uljaputem PV-007 i vodene pare za raspr ivanje lo ivog ulja s PDV-008, ovisno o izabranoj vrsti lo iva.Protok lo ivog ulja na ulazu u pe (FOS) mjeri se putem FURQ-013, a na izlazu iz pe i (FOR) putemFIRQ-014.Pumpa P-005 A/B slu i tako er kao otpremna pumpa proizvoda dna kolone C-002 te ki reformat.Proizvod se odvodi kaskadnom regulacijom LIC-003/FIRQC-008 kroz E-002 /A/B, u kojem se hladi sa148,8 0C na 105,70C. Dalje se hladi u zra nom hladnjaku EA-006 na 600C i serijski spojenomvodenom hladnjaku E-005, gdje se hladi na 400C i odvodi u spremnike proizvoda S-110 ili S-109.Protok proizvoda te ki reformat mjeri se s FIRQC-008.

Izomerizacija je proces koji koristi fixed bed reaktor za kataliti ku izomerizaciju niskooktanskognormalnog pentana i normalnog heksana u visokooktanske parafine. Reakcija izomerizacije se obi noodvija pri cca 200-500 psig (15-35kg/cm2g) uz prisutnost vodika. Katalizator je plemeniti metal nacirkonijum sulfatu kao nosiocu koji neiziskuje halidni aktivator. Katalizator ima dobru stabilnost, aregenerabilan je ako spojevi koksa i bazi nog du ika poti u daktivaciju. Ako ar a za Par-Isompostrojenje ima velike koli ine benzena, inhibitora aktivnosti katalizatora, sloj za zasi enje se stavljaispred katalizatora izomerizacije kako bi se maksimalno pove ala aktivnost katalizatora. Katalizatorhidrogenacije se koristi, ako je to potrebno, da se zasiti benzen prije LPI-100 katalizatoraizomerizacije, koja onda pove ava performanse katalizatora LPI-100. Katalizator izomerizacije jeplatina na nosa u cirkonijum sulfata.

PSA jednica radi na tzv. PSA principu (pressure swing adsorption), odnosno na principu selektivneadsorpcije, kod koje se ne isto e prisutne u ulaznom plinu selektivno adsorbiraju u adsorberima privisokom tlaku, a nakon toga se adsorbent regenerira desorpcijom adsorbiranih ne isto a pri niskomtlaku. Proces se odvija na osnovi ponavljaju ih ciklusa odkojih se svaki sastoji od faze adsorpcije ifaze regeneracije. Izme u navedenih faza nema promjene temperature, osim onih uzrokovanihtoplinom adsorpcije i desorpcije.

Slika: Prikaz smje taja pojedinih objekata u RNR



00Strana:58/93


5.6.3 NAZIV TEHNOLO KOG PROCESA: GP III

FCC (Fluid kataliti ki kreking)

Postrojenje FCC (Fluid kataliti ki kreking) namijenjeno je za krekiranje te kih uljnih ar i(vakuum plinska ulja) u lak e i vrijednije produkte (benzin, UNP) uz pomo katalizatora ufluidiziranom stanju na visokim temperaturama i niskim tlakovima. Proizvodi FCC-a su: Loplin, Ukapljeni naftni plin (UNP), Benzin, Kataliti ko ulje (KU), Dekantirano ulje (DU) i Koks.

Postrojenje FCC sastoji se od radnih cjelina:

1.1 Kataliti ka sekcija (sekcija reaktor-regenerator)

1.2 Sekcija za frakcionaciju

1.3 Striper otpadnih voda1.4 CO-bojler (kotao za proizvodnju ST pare)

Kataliti ka sekcija

Vakuum plinska ulja sa postrojenja Vakuum destilacije ili desulfurizirana vakuum plinska uljasa postrojenja HDS/BHK preko spremnika S-132, S-133 dolaze u akumulator ar e 23F-V1.Crpka 23F-P1 A/B tla i ar u, preko izmjenjiva a topline 23F-E2, E3, E4A/B, E5A/B gdjeizmjenjuje toplinu sa kataliti kim uljem, dekantiranim uljem, te kim kataliti kim uljem imuljevitim uljem, u pe 23F-H1. Zagrijana sirovina iz pe i ulazi u riser reaktora (23F-R1) gdje dolazi u kontakt sa vru im (660-700°C) regeneriranim katalizatorom iz regeneratora (23F-R2), pri emu dolazi do kataliti kih reakcija krekiranja i isparavanja sirovine.

Skrekirani ugljikovodici iz reaktora (525-5400C, 2,2 bara), preko ciklona za izdvajanjekatalizatora, odlaze u frakcionator dok istro eni katalizator iz reaktora odlazi u regenerator naspaljivanje koksa, odnosno regeneraciju i dalje u kontinuirani ciklus krekiranja. Spaljivanjekoksa na katalizatoru u regeneratoru vr i se uz pomo kisika iz zraka kojeg osigurava zra napuhaljka 23F-C1 (blower). Nastali dimni plinovi iz regeneratora odlaze u CO-bojler ilidimnjak.Cirkulacija katalizatora izme u reaktora i regeneratora odr ava se pomo u kliznihventila 23F-SI-1 i SI-2 te sam katalizator slu i kao tampon da ne bi do lo do mije anja vru egzraka iz regeneratora i ugljikovodika iz reaktora. Katalizator za FCC je smje ten u dva silosa: svje i katalizator u 23F-V7 i rabljeni katalizator u 23F-V8. Katalizator se mora neprekidno dodavati u sustav da se nadoknade gubicikatalizatora odnesenog dimnim plinovima iz regeneratora i parama ugljikovodika iz reaktora,te povremeno izvla iti iz sustava da se odr i odgovaraju a aktivnost i koli ina.

Sekcija za frakcionaciju

Pare iz reaktora odlaze u frakcionator 23F-V2 gdje dolazi do razdvajanja smjeseugljikovodika. Crpka 23F-P7 A/B sa dna frakcionatora tla i dekantirano ulje preko



00Strana:59/93


izmjenjiva a topline 23F-E3, E7 na usis crpke 23F-P8A/B koja ga tla i u spremnik. Diodekantiranog ulja koristi se za rebojler debutanizera.Kataliti ko ulje nakon stabiliziranja u striperu 23F-V4, crpka 23F-P 5 A/B tla i preko izmjenjiva a 23F-E2 i zra nog hladnjaka 23F-E9 u spremnik. Dio kataliti kog ulja koristi se za rebojler stripera benzina23G-E10 i kao apsorpcijsko sredstvo za sekundarni apsorber 23G-V7.Pare sa vrha frakcionatora (~ 1500C, 1.7 bara) nakon izmjene topline preko zra nih i vodenihhladnjaka odlaze u akumulator 23F-V3 (400C, 1.5 bara). U akumulatoru dolazi do razdvajanja faza.Plinovita faza nazvana mokri plin (suhi plin sa dosta C3/C4) odlazi na usis kompresora 23G-C1 kojiga tla i u visokotla ni akumulator 23G-V5 na sekciji koncentracije. Nestabilni benzin crpka 23G-P11A/B alje u sekciju koncentracije na razdvajanje konponenti ugljikovodika. U ispup enom djeluposude skuplja se voda koja odlazi na usis crpke 23F-P3A/B koja je tla i u sekciju striper otpadnihvoda.

Striper otpadnih voda

Procesne, otpadne vode sa GP3 sakupljaju se u sabirnoj posudi 23F-V9 (400C, 3 bara). Posuda jepodijeljena na dva dijela.U jednom dijelu se skupljaju ugljikovodici koji se alju u slop dok iz drugogdijela sakupljena vodena faza preko crpke 23F-P10 A/B odlazi u striper 23F-V5. U striperu, grijanjemsa vodenom parom preko ribojlera, dolazi do izdvajanja H2S i NH3 iz vode.Plinovi (35 %vol H2S, 35 vol % NH3, 30 vol% H2O) sa vrha stripera (1050C, 0,7 bara) prekoizmjenjiva a i akumulatora refluksa 23F-V12 odlaze na postrojenje za proizvodnju sumpora ili nabaklju. Obra ena stripirana voda se ispu ta u zauljenu kanalizaciju ili odlazi u postrojenje za obraduotpadnih voda.

CO bojler

je kotao namijenjen za proizvodnju srednjetla ne vodene pare (13bar, 300°C) koji mo e raditi kaozasebna jedinica lo enjem sa lo plinom, ili dodatno koristiti izmjenu topline sa vru im plinovima izregeneratora R-2 i toplinu izgaranja ugljik(II)-oksida (CO) u ugljik(IV)-oksid (CO2). Za proizvodnju STP koristi se demineralizirana voda sa termocentrale. Crpka 23F-P23A/B, smje tena na termocentrali,puni spremnik V1. Napojna kotlovska voda iz spremnika V-1 tla i se u deaerator 23 F-V17 pomo ucrpke 23F-P15A/B. U deaeratoru dolazi do isplinjavanja kisika iz demi vode. Deaerirana voda dolazina usis crpke 23F-P16 A/B koja je tla i kroz kotao, gdje dolazi do njenog isparavanja. Crpka zaprisilnu cirkulaciju 23F-P 18 A/B iz parne posude 23F-V-15 cirkulira vodu kroz zone kotla nazad uparnu posudu. Proizvedena ST para odlazi u rafinerijski sustav srednje tla ne pare.

Koncentracija plina

Postrojenje koncentracije plina namijenjeno je da smjesu ugljikovodika (lo plin, teku i plin i benzin)sa FCC-a razdjeli unutar njihovih specifikacija na lo plin, UNP i benzin.Plin iz 23F-V3, plinski kompresor 23G-C1 tla i preko izmjenjiva a u akumulator 23G-V5. Pove anjemtlaka se olak ava postupno razdvajanje komponenti.Nestabilni benzin iz 23 F-V3, pumpa se crpkom 23G-P11A/B, ve im dijelom u primarni apsorber 23G-V6 dok manjim dijelom preko crpke 23G-P3A/B odlazi u visokotla ni akumulator 23G-V5 (400C,14bara). U 23G-V5 dolazi do razdvajanja faza. Vodena faza u ispup enom dijelu akumulatora odvodi sena vfh frakcionatora. Teku a ugljikovodi na faza preko crpke 23G-P3A/B odvodi se u striper benzina.Plinovita faza nakon apsorpcije u primarnom apsorberu 23G-V6 (500C 13,5 bara) i sekundarnomapsorberu 23G-V7 (500C, 13 bara) odlazi u sistem lo plina ili na postrojenje za obradu plina aminom.Kondenzirani ugljikovodici ,benzin i teku i plin iz 23G-V5, crpka 23G-P3 A/B alje preko stripera 23G-V8 (1150C 13,5 bara), gdje se stripiraju laki ugljikovodici i H2S, u debutanizer. U debutanizeru 23G-V9(1800C, 11 bara) dolazi do razdvajanja UNP i benzina koji odlaze na rafinaciju u meroxe.



00Strana:60/93


Obra eni UNP iz Meroxa mo e se slati u spliter 23G-V11 na razdvajanje propana i butana. Prijeulaska u spliter, UNP izmjenjuje toplinu u izmjenjiva u 23G-E16 i ugrije se na oko 65°C. Temperaturadna splitera odr ava se protokom niskotla ne vodene pare kroz rebojler splitera 23G-E19.Sa dna splitera odvodi se C4 frakcija pomo u crpke 23G-P8A/B na uskladi tenje.Sa vrha splitera C3 frakcija odlazi u sabirnu posudu 23G-V12 iz koje se pomo u crpke 23G-P10A/Bodvodi na uskladi tenje.

Merox ukapljenog naftnog plina (UNP)

Namijenjeno je za uklanjanje merkaptanskog sumpora iz UNP-a sa FCC-a ekstrakcijom pomo u jakelu ine. Postrojenje se sastoji od sekcije za pretpranje, ekstrakcije sa filtracijom te sekcije regeneracijelu ine.UNP sa koncetracije plina (400C, 10 bara) ulazi u posude za pretpranje 24Me-V1 i 24Me-V2, gdje seiz njega, pomo u NaOH (10-12 0Be ) uklanja sumporovodik. Nakon uklanjanja H2S-a, UNP ulazi uekstraktor (24Me-V3) gdje protustrujno dolazi u kontakt sa regeneriranom NaOH (200Be ).U ekstraktoru se iz UNP uklanja merkaptanski sumpor, koji odlazi sa natrijevom lu inom u oblikunatrijeva merkaptida. Obra eni UNP sa vrha ekstraktora preko talo nika lu ine (24Me-V5), pje anogfiltera (24Me-V6) (400C, 9 bara) odlazi na uskladi tenje ili u sekciju koncentracije plina na razdvajanjepropana i butana.U tok lu ine, iz ekstraktora prije ulaska u oksidator (24Me-V7), dodaje se tehni ki zrak koji slu i zaoksidaciju natrijevih merkaptida u disulfide.U odjeljiva u disulfida (24Me-V8) dolazi do razdvajanja faza na: regeneriranu natrijevu lu inu,disulfide i plinsku fazu. Plinska faza odlazi na spaljivanje u pe 23F-H1 ili u atmosferu. Regeneriranalu ina se pumpa crpkom 24Me-P2A/B nazad u ekstraktor. Disulfidi se pomo u crpke 24Me-P3pumpaju u slopovski spremnik. Radi ubrzanja kemijske reakcije oksidacije merkaptana u disulfide utok lu ine dodaje se merox katalizator koji cirkulira zajedno sa lu inom.

Merox benzina

Namijenjen je konverziji merkaptanskog sumpora u disulfidni sumpor, bez smanjenja ukupnogsumpora u benzinu. Reakcija oksidacije odvija se u lu natom mediju uz pomo kisika iz zraka, azadovoljavaju a brzina reakcije posti e se uz pomo merox-katalizatora, koji je nanesen na aktivniugljen u reaktoru i nalazi se u vrstom stanju.

ar a za merox benzina je stabilizirani benzin iz postrojenja koncentracije plina. U tok benzina, prijeulaza u reaktor, dodaje se 3-5°Be NaOH pomo u crpke 25Me-P3A/B. U zra nom mikseru 25Me-M1dodaje se odre ena koli ina zraka. Koli ina zraka odre uje se na osnovi potrebne koli ine kisika zaoksidaciju merkaptana. Sla enje se provodi u jednom prolazu benzina kroz reaktor (25Me-V1) (400C,3 bara). Obra eni benzin sa dna reaktora crpkom 25 Me-P2 A/B alje se na uskladi tenje. Istro enalu ina i voda nastala sla enjem preko drena ne posude 25 Me-V7 ispu taju se u lu natu kanalizaciju.

Vakuum destilacija

Namijenjena je proizvodnji vakuum plinskih ulja iz atmosferskog ostatka, koja slu e kao sirovina zaFCC. Proces se vodi na tlakovima mnogo ni im od atmosferskog i na temperaturi pri kojoj se termi kine razgra uju ni naftenske ni asfaltne frakcije. Vakuum koji vlada u koloni sni ava to ku vrenjamje avine do temperature na kojoj se komponente mogu frakcionirati bez pojave krekiranja.Atmosferski ostatak iz spremnika ili izravno s Topinga dolazi na usis crpke 23V-P1A/B koja ga tla i upostrojenje. Na putu do pe i, atmosferski ostatak prolazi kroz izmjenjiva e topline 23V-E7A/D gdje sezagrije te ulazi u pe 23V-H1 preko osam usporednih prolaza. U svaki prolaz sirovine kroz peinjektira se srednjetla na vodena para kao za tita od visokih temperatura i koksiranja cijevi u pe i.Pe je podijeljena u dvije zone gorenja: kroz svaku zonu prolaze po etiri prolaza sirovine. Gorenje upe i, tj. temperaturu izlaza sirovine iz pe i regulira i registrira regulator temperature koji djeluje naventile na dovodu lo ivog plina i na dovodu lo ivog ulja. Kroz pe se prisilno upuhuje zrak, pomo u



00Strana:61/93


323-K1A/B, koji se prethodno predgrije prolaskom kroz APEX sa ime se posti e ekonomi niji radpe i (manja potro nja energenata).Sirovina se u pe i zagrije na oko 400°C i tako vru a plinsko-teku a smjesa odlazi u flash zonuvakuumske kolone gdje dolazi do razdvajanja faza.Sa dna kolone vakuum ostatak odlazi na usis crpke 23V-P2A/B koja ga tla i kroz predgrija ,generator srednjetla ne pare, predgrija napojne vode te kroz vodeni hladnjak u spremnik.Vru e pare se uspinju iz flash zone u sekciju parafinskog ulja gdje dolazi do djelomi nekondenzacije. Parafinsko ulje odlazi na usis crpke 23V-P3A/B koja ga tla i preko izmjenjiva a uspremnik.Te ko vakuum plinsko ulje odlazi na usis crpke 23V-P4A/B koja ga tla i jednim dijelom kao topli ihladni refluks prema koloni a preostalim dijelom prolazi kroz izmjenjiva e topline, generatorniskotla ne pare i zra ni hladnjak u spremnik.Lako vakuum plinsko ulje odlazi na usis crpke 23V-P5A/B koja ga tla i jednim dijelom kao topli ihladni refluks prema koloni a preostalim dijelom odlazi u spremnik.Sa vrha vakuumske kolone nekondenzirane pare koje se sastoje od lakih ugljikovodika,nekondenzibilnih plinova, vodene pare i neugljikovodikovih plinova sumporovodika, amonijaka,klorovodika, tragova zraka i sl., napu taju kolonu pomo u ejektorskog sustava.Vakuum koji vlada u koloni posti e se sa tri para parnih ejektora. Vodena para, upotrebljena za radejektora, pare ugljikovodika i neugljikovodika iz procesa, kondenziraju se u vodenim hladnjacima.Kondenzat se skuplja u posudi 23V-V2 gdje dolazi do odvajanja faze ugljikovodika od kiselih voda inekondenzibilnih plinova.. Skupljeni ugljikovodici se pumpaju u slop pomo u crpke 23V-P7 a kiselavoda se odvodi crpkom 23V-P6A/B u sekciju striper otpadnih voda. Nekondenzibilni plinovi sa vrha23V-V2 odlaze pomo u posude za otkapljivanje 23V-V6 u pe na spaljivanje na specijalne plamenikeili u atmosferu.U sklopu postrojenja postoji sustav temperirane vode (~40°C) za hla enje, koja cirkulira u zasebnomkrugu.

Obrada plina aminom

Namjenjeno je uklanjanju H2S i drugih kiselih plinova iz lo ivog plina sa FCC-a pomo u otopinemonoetanolamina (MEA). Cilj pro i avanja kiselih plinova je proizvodnja sumpora i za tita okoline odsumpornih oksida koji bi se pojavili u atmosferi nakon izgaranja lo ivog plina u pe ima. Radpostrojenja temelji se na izra enom afinitetu vodene otopine MEA prema kiselim plinovima u podru juni ih temperatura (40°C). Kod vi ih temperatura (116 do 123°C) ovaj se afinitet naglo smanjuije zbogega se iz otopine osloba aju kiseli plinovi.

Lo ivi plin iz sekundarnog apsorbera 23G-V7 sa FCC-a dolazi pomo u posude za otkapljivanje 23A-V1 na dno visokotla nog apsorbera 23A-V3. Protustrujno plinu na vrh apsorbera dodaje seregenerirana otopina MEA. Iz lo ivog plina, H2S i druge kisele komponente uklanjanju se apsorpcijomu otopini MEA i tako obra eni plin odlazi u sustav lo ivog plina. MEA oboga ena primjesama odlazi udno niskotla nog apsorbera 23A-V6, koji slu i kao prihvatna posuda. Teku a faza izdvojena uposudama 23A-V1 i 23A-V4 odvodi se u sekciju Stripera otpadnih voda.MEA sa dna niskotla nog apsorbera preko izmjenjiva a topline odlazi u striper 23A-V7 naregeneraciju. U striperu 23A-V7 iz otopine MEA stripira se apsorbirani H2S i drugi kiseli plinovipomo u parnih rebojlera 23A-E2A/B. Plinovita faza sa vrha stripera odlazi preko zra nog hladnjaka uposudu 23A-V10. Kondenzirana voda iz 23A-V10 vra a se kao refluks u striper a plin sa vrha posudebogat H2S-om odvodi se u postrojenje za proizvodnju sumpora ili na izgaranje na baklju.Regenerirana otopina MEA sa dna stripera odlazi preko izmjenjiva a topline 23A-E1A/B na usis crpke 23A-P2A/B koja je tla i preko zra nog hladnjaka, vodenog hladnjaka te filtera nazad u proces.U sklopu postrojena nalazi se i posuda 23A-V12 iz koje se GP3 opskrbljuje lo ivim plinom.



00Strana:62/93


Claus

Postrojenje je namijenjeno dobivanju elementarnog sumpora iz plinovitih tokova bogatih H2S-omkontroliranim spaljivanjem 1/3 H2S kisikom iz zraka, te reakcijom H2S-a sa sumpor (IV) oksidom privisokim temperaturama -Claus reakcija:Na postrojenju se obra uju dva toka plina: Kiseli plin sa postrojenja za Obradu plina Aminom koji usebi sadr i vi e od 75%vol H2S-a i kiseli plin sa postrojenja HDS/BHK. Stehiometrijsku koli inu zrakaza spaljivanje 1/3 H2S u SO2 osigurava kompresor zraka 23S-C-201A/B. Zrak i kiseli plin mije aju se uvu oj atmosferi Clausove pe i gdje izgara H2S i stvara elementarni sumpor prema prikazanojkemijskoj jednad bi. Osim navedenih kiselih tokova postoji mogu nost uvo enja kiselih plinova savrha Stripera otpadnih voda na spaljivanje u Claus pe (23S-H-201) ili u incinerator (23S-H-202).Minimalna temperatura za po etak reakcije oksidacije u Claus pe i odnosno za uvo enje kiselog plinana spaljivanje u Claus pe je 800°C. U Claus pe i posti e se oko 70% konverzija H2S-a u elementarni sumpor. Procesni plin iz Claus pe i ulazi u bojler 23S-E-202 i ohladi se na oko 280°C, pri emu sekondenzira najve a koli ina stvorenog sumpora.Nakon toga procesni plin ulazi u prvi Claus reaktor 23S-R-201, gdje se u prisutnosti katalizatora nabazi Al2O3 nastavljaju reakcije tijekom kojih se stvara elementarni sumpor. Procesni plin napu ta prviClaus reaktor s temperaturom oko 320°C i pomo u izmjenjiva a topline 23S-E-203 odlazi u bojler23S-E-202 koji iskori tava vi ak topline procesnog plina za proizvodnju niskotla ne vodene pare. Izbojlera procesni plin, s temperaturom od oko 175°C odlazi u odjeljiva sumpora 23S-V-204 gdjedolazi do odvajanja sumpora. Pomo u sifona, sumpor odlazi dalje u kolektor sumpora, dok procesni plin nakon izmjene topline u23S-E-203 odlazi u drugi Claus reaktor 23S-R-202. U drugom reaktoru odvija se daljnja konverzijakarbonil sulfida (COS) i ugljikovog disulfida (CS2) u suporovodik (H2S) koji reagira sa sumpor (IV)oksidom (SO2) stvaraju i daljnje koli ine sumpora tako er u prisutnosti katalizatora na bazi aluminijoksida (Al2O3). Iz drugog Claus reaktora procesni plin se uvodi u izmjenjiva 23S-E-204 u kojem seizdvaja sumpor i proizvodi niskotla na vodena para. Procesni plin iz 23S-E-204 odlazi prekoodjeljiva a sumpora 23S-V-205 u pe za izgaranje otpadnih plinova (incinerator) 23S-H-202.U incineratoru se odvija zavr no spaljivanje H2S-a, karbonil sulfida (COS), ugljikdisulfida (CS2) isumpora (S). Toplina potrebna za ovo izgaranje osigurava se spaljivanjem lo ivog plina uincineratoru.Iz svih pozicija gdje dolazi do izdvajanja sumpora, sumpor te e pomo u sifona koji slu e kao zaporniregulatori nivoa, preko kolektora u posudu za prihvat elementarnog sumpora 23S-V-206. U posudu se dodaje du ik za razbijanje eksplozivne atmosfere.Ova posuda je opremljena crpkom 23S-P-202, koja slu i za mije anje sumpora u posudi iotplinjavanje H2S-a i drugih plinova iz teku eg sumpora. Odstranjeni plinovi i H2S iz posude odlaze uincinerator na spaljivanje, dok se teku i sumpor preljeva u podzemni, zatvoreni i grijani bazen 23S-V-207. Bazen sumpora tako er je pod pokrovom du ika. Temperatura u bazenu se odr ava iznadtemperature taljenja sumpora od 119°C.Teku i sumpor iz bazena 23S-V-207 preta e se crpkom 23S-P-203, preko spoja za pretakanje ucisternu za prijevoz sumpora na tr i te.

Blow-down i Baklja

Blow-down sustavi koriste se za sigurno ispu tanje plinova, para i teku ina, to se javljaju kao vi aku izvanrednim uvjetima, odnosno za:

- Automatsko ispu tanje plinova, para, teku ina iz sistema (ili dijela sistema) kako bi se odr aopod kontrolom previsok tlak, nastao poreme ajem

- Namjerno, odnosno ru no uklanjanje nepo eljnih materijala iz sistema u izvanrednim uvjetima.- Neutralizaciju sistema kao pripremu za popravak odnosno odr avanje.



00Strana:63/93


Rukovanje i usmjeravanje materijala iz ispusnih sistema utvr eno je standardiziranim pravilima.Cjelokupni sistem se sastoji od cjevovoda (koji su u vezi s postrojenjima), ventila, posuda zaodjeljivanje teku ine, baklje i ostale pripadaju e opreme.Sistem baklje na Urinju sa injava velik broj sigurnosnih ventila, koji su preko cjevovoda vezani na triBlow-down posude (sakuplja a-odjeljiva a teku ine). Sa dna ovih posuda odijeljena se teku ina aljecrpkama u sabirni spremnik slop. Neukapljeni plinovi se s vrha Blow-down posude odvode na dvijeBaklje: staru i novu .Grupa postrojenja 3 vezana je preko sigurnosnih ventila i cjevovoda na Blow-down posudu 320-V1, azatim preko ventila br.5 i posude sa vodenim zaporom 320-V-2 na novu baklju.

Tri su mogu nosti povezivanja Blow-down posuda na novu ili staru baklju:1. da se sav plin spaljuje na novoj baklji2. da se sav plin spaljuje na staroj baklji3. da se plin spaljuje istovremeno (paralelno) na obje baklje

Nova baklja izgra ena je istodobno sa grupom postrojenja FCC i projektirana je tako da svojimkapacitetom mo e primiti optere enje svih postoje ih postrojenja na Urinju.

5.6.4 NAZIV TEHNOLO KOG PROCESA: ENERGETIKA

Energetika ima zadatak:

planiranje i organizaciranje procesa u podru ju proizvodnje i distribucije energetskih medija zaRafineriju nafte Rijeka-lokacija Urinjnadzor i analiza periodi nih izvje a iz podru ja energetikesuradnja sa slu bama RNR, elektroprivrednim, projektnim i komunalnim poduze ima, teinspekcijskim ustanovama planiranje odr avanja energetskih postorjenjaizbor dobavlja a materijala i izvo a a radova te suradnja sa Slu bom PONO, a radikoordinacije i provedbe mjera i radova kod redovnog odr avanja i revizijeanaliz prijedloga u svezi tehnolo kog unapre enja i racionalizacije tro kova termodinami kog,hidro i elektroenergetskog dijalaplaniranje nabave za potrebe Energetikeobra un i evidentiranje proizvodnih u inaka Energetike, izrada dnevnim bilanca (elektri naenergija, voda, para, zrak)administrativni poslovi vezani uz Energetiku (Energana, Prijenos proizvodnja i distribucijaelektri ne)

Kotlovsko postrojenje

Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja pogona Energane proizvodnja vodene pare namijenjeneza pogon turbo generatorskog postrojenja za proizvodnju vlastite elektri ne energije, te svih ostalihpotro a a u procesnim postrojenjima. Kotlovsko postrojenje se sastoji od 5 kotlovskih jedinica smogu no u maksimalne proizvodnje vodene pare od pribli no 250 t/h nazivnih parametara 37 bar i450 stupnjeva C. Pogonsko gorivo u proizvodnji vodene pare koristi se lo ivo ulje (srednje-te ko) terafinerijski plin. U sklopu kotlovskog postrojenja instalirano je i postrojenje kemijske pripreme vode zaproizvodnju demineralizirane vode koja se koristi u sustavu proizvodnje vodene pare kao i za potrebuprocesnih postrojenja. U sklopu kotlovskog postrojenja nalazi se i termi ka priprema napojne vode sciljem zagrijavanja i otplinjavanja demineralizirane vode.



00Strana:64/93


Pogonsko gorivo u kotlovskom postrojenju koristi se lo ivo ulje (srednje-te ko) te rafinerijski plin.Zagrijavanje te filtriranje lo ivog ulja vr i se u tri lo -uljne stanice.

Za snabdijevanje kotlovskih jedinica napojnom vodom koriste se vi estepene napojne crpke (9 crpki)od kojih su tri s turbinskim pogonom, dok su preostale s elektromotornim pogonom.

U pogonu Energane kao i u procesualnim postrojenjima koriste se osim VT pare i srednje tla ne (14bar) te visokotla ne (5 bar, 3 bar i O,7 bar) vodene pare, a koje se dijelom proizvode na reduciranimstanicama u sklopu kotlovskog postrojenja.

Turbinsko postrojenje

Turbinsko postrojenje ima osnovnu namjenu pogon turbogeneratora elektri ne energije zaproizvodnju vlastite elektri ne energije. Instalirane su tri parne turbine i to sljede ih karakteristika:341 - T 021 - kondenzacijska parna turbina snage 20 MW i jednim reguliranim oduzimanjem 14 bar i100 t/h,341 - T 015 - isto kondenzacijska turbina snage 12,5 MW,341 - T 010 - kondenzacijska parna turbina snage 8 MW i dva regulirana oduzimanja 14 bar i 16.5 t/hte 5 bar i 45 t/h.Za pogon sve tri turbine koristi se visokotla na para 37 bar i 45o stupnjeva C.Uz osnovnu zada u proizvodnje elektri ne energije turbinsko postrojenje ima i namjenu snabdijevanjapotro a a ST i VT parom oduzimanjima iz pojedinih turbina.

Za potrebe hla enja turbinskog postrojenja koristi se rashladna morska voda koja se zahva a iprepumpava preko pumpaone morske vode. U istoj su instalirana etiri pumpna agregata s trielektromotora odnosno jednim turbinskim pogonom.Turbinsko postrojenje namijenjeno je proizvodnji elektri ne energije za potrebe RNR

Generatorsko rasklopni sustav

Osnovna namjena generatorsko- rasklopnog sistema je proizvodnja i distribucija elektri ne energijeizvan pogona Energana. Proizvodnja elektri ne energije odvija se na tri turbo generatora elektri neenergije u re imima samostalnog odnosno paralelnog rada s vanjskom elektroenergetskom mre om ito:341 - A 001 turbo generator elektri ne energije 25 MVA,341 - A 002 turbo generator elektri ne energije 15 MVA,341 - A 003 turbo generator elektri ne energije 10 mVA.

Sva tri turbo generatora rade sa nazivnim naponom od 6 KV.Proizvedena elektri na energija isklju ivo se koristi za vlastite potrebe potro a a u procesnimpostrojenjima kao i u pogonu Energane, dok se vi ak elektri ne energije isporu uje u vanjskielektroenergetski sustav.Hla enje turbo generatora vr i se rashladnom vodom iz centralnog rashladnog sistema.Rasklopni sustav je distribucijski sustav za potro a e 6 KV-tnog i O,4 KV-tnog sustava u pogonuEnergane. Preko tog sustava vr i se uklop/isklop svih elektri nih potro a a pogona Energane kao iveza sa vanjskim elektromagnetskim sustavom.

Rashladni sustav i razvod energetskih medija

Osnovni zadatak ovog sustava je osigurati snabdijevanje svih potro a a u RNR sa energetskimmedijima:

rashladna voda,



00Strana:65/93


pitka vodaindustrijska voda iprotupo arna voda.

Rashladna voda se hladi, kemijski tretira i prepumpava prema potro a ima na Kru nom rashladnomsistemu. Za hla enje povratne zagrijane vode u KRS-u koriste se rashladni tornjevi (8 rashladnihelija) sa prisilnom protustrujnom cirkulacijom zraka koju osiguravaju aksijalni ventilatori zraka.

U crpnoj stanici rashladna se voda prepumpava prema potro a ima sa ugra enih 8 centrifugalnihcrpki od kojih su 5 sa elektromotornim pogonom, dvije sa turbinskim pogonom te jedna sa dieselmotorom. Voda koja se u sustavu gubi isparavanjem te odmuljivanjem nadopunjuje se industrijskomvodom.Razvod energetskih medija podrazumijava nadzor te kontrolu potro nje energetskih medija u cijelojRNR.

5.6.5 NAZIV TEHNOLO KOG PROCESA: DORADA URINJ BAKAR

Organizacijska cjelina vr i iskrcaj i utovar sirovine i gotovih proizvoda na tankerskom vezu sablendingom proizvoda koji su namijenjeni za komercijalnu svrhu.

Blending plinskih i lo ulja sadr ispremni ki prostor sirove nafteprihvat sirove naftepumpaonica sirove naftespremni ki prostor baznog benzina, slopa, atmosferskog ostatka, komponenata za blendingplinskih i lo ulja,blending plinskih i lo ulja,manipulativni cjevovodi prema postrojenjima prema oi ima i Bakru,tankerski vez Urinjspremni ki prostor benzinskih ar i i komponenata aromata,pumpaonica aromata i benzina i blending benzinamanipulativne cjevovode prema postrojenjima i prema spremnicima na oi ima

Instalacija BakarInstalacija Bakar vr i utovar i istovar gotovih proizvoda koji se transportiraju morskim putem.Instalacija Bakar sadr i:

- nadzemni i podzemni spremni ki prostor C grupe - plinskih ulja, lo ivih ulja, slopa- instalacija za obradu balastnih voda i drena nih voda

Tankerska luka Bakar:- osam (8) priveza, od ega su dva (2) van funkcije- pumpaona za: manipulativne potrebe, manipulaciju komercijalne robe i balasne i zauljane

vode (slop)

Dorada oi i - Sr icaUNP Sr ica vr i uskladi tenje teku eg naftnog plina te utovar istog u plinske tankere.(po potrebi

mo e i istovar)UNP Sr ica sadr i

spremni ki prostor pothla enog UNP-a,tankerski privez Sr icacjevovodi UNP-a prema oi ima



00Strana:66/93


Blending motornih benzina i ukapljenog naftnog plina (UNP)Organizacijska cjelina vr i prihvat gotovih proizvoda i poluproizvoda u svoj spremni ki prostor te popotrebi vr i pripremu gotovih proizvoda po specifikaciji kupca ili po Rafinerijskim standardima. Zaobavljanje ovih zadataka imaju na raspolaganju spremnike, spojne cjevovode i crpke.U sastavu OJ je i blending benzina s aditiviranjem (MMT i MTBE).

Blending motornih benzina i ukapljenog naftnog plina sadr i:spremni ki prostor namje anih diesel goriva i lo ivih ulja, benzinskih komponenti i namje anihmotornih benzina,aditiviranje benzina, otprema i cjevovodi,autopunili ta i vagonpunili ta UNP-a

UNP oi i

UNP oi i vr i prihvat UNP skladi ti ga i nakon izvr ene kontrole kvalitete priprema za otpremukupcu.

UNP oi i sadr i:spremni ki prostor UNP-a,pumpaonica i cjevovodi UNP-a,auto i vagon punili te UNP-a

UNP Sr ica

UNP Sr ica vr i uskladi tenje teku eg naftnog plina te utovar istog u plinske tankere.(po potrebimo e i istovar).UNP Sr ica sadr i

spremni ki prostor pothla enog UNP-a, grupa Etankerski privez Sr icacjevovodi UNP-a prema oi ima

5.6.6 NAZIV TEHNOLO KOG PROCESA: OTPADNE VODE

Opis: Osnovna namjena Obrade voda je obrada voda koja se stvara kao nusprodukt radaproizvodnih postrojenja RNR. S obzirom na raznolikost izvori ta nastanka odnosno sastava otpadnevode postrojenje se sastoji od nekoliko cjelina odnosno tehnolo kih procesa prilago enih za obraduotpadne vode prema stupnju zaga enja.

Pred tretman otpadne vode

Stripiranje vodenom parom"Kisele otpadne vode prosje nog sastava 5000 ppm H2S i 1500-2000 ppm NH3 sakupljaju se uspremniku 348 S-4 odakle se preko sistema akumulacijske posude 348 V-15 i sistema izmjenjiva a348 E-1, E-2 A/B/C i E-3 transportiraju u striper kolonu 348 C-2. Vodenom parom izdvojeni H2S i NH3odvode se na baklju, a voda se ubacuje na poziciji zauljenog kanala u glavni tok obrade.

Oksidacija vodik-peroksidomLu nata voda sa procesa Merox-a i drugih pozicija (posude za namje avanje i sl.) sakuplja se uspremnicima 348 S-2 i S-3 odakle se crpkom 348 MP-6 transportira na obradu sa H2O2 koji se u



00Strana:67/93


reakcione miksere 348 ME-3 i 4 A/B dozira iz spremnika 348 F-15 crpkama 348 MP - 15 A/B.Reakcijom oksidacije uz osloba anje topline (t reakcije = 50-60 stupnjeva C) prisutni sulfidi prevodese u formu sulfata, nakon ega se voda uklju uje u glavni tok obrade na poziciji flokulatora odnosnopolja 348 A-11.U slu aju potrebe regulacije pH vrijednosti na istoj poziciji 348 A-11, ali posebnom linijom, u glavni tok obrade dozira se H2SO4 uskladi tena, za tu svrhu, u spremniku 348 S-1 pomo u dozir crpke 348 MP-19 A/B.

Glavna obrada otpadne vodeFizikalno kemijska obradaProcesna (zauljena) i oborinska voda prolaze preko polja API separatora, polja 348 A-7 do A-10(polja A-1 do A-10 pu taju se u rad samo u izvarednim situacijama) gdje se po principu gravitacijskeseparacije te kroz flokulacijski 348 A-11 i flotacijski 348 A-12 bazen, gdje se uz pomo kemikalija ina osnovi DAF postupka, iz toka vode izdvaja prisutna zauljena faza koja se preko uljne jame 348 A-25 elektro crpkama 348 G-25 03/04 ili parnom crpkom 348 PP- 1/2 transportiraju u slop sistemrafinerije.U flokulacijskom dijelu 348 A-11 instalirana je CCO-JET jedinica za oksidaciju sulfida u sulfate uzpomo teku eg kisika.

Biolo ka obradaOsnovna svrha biolo ke obrade je ukloniti zaostale u otopljenom obliku prisutne tetne komponente(fenoli, sulfidi, merkaptani itd.) oksidacijom uz pomo prisutne biomase. Reakcija oksidacije odvija seu aeracijskom bazenu 348 A-14, a u talo nicima se po principu gravitacijske separacije iz toka vodeizdvajaju suspendirane estice.

5.6.7 POPIS SPREMNIKA

Detaljan opis s karakteristikama i cjelokupan popisspremnika dan je u prilozima Izvje u o sigurnostiRafinerija nafta Rijeka.

Slika: Prikaz lokacija spremnika


RAFINERIJE NAFTE RIJEKAVERZIJA NAKON OCJENE MZOP Izdanje: 00 Strana:

68/93


6 POPIS OPASNIH TVARI I SIGURNOSNO TEHNI KE LISTE Tablica: Opasne tvari

Broj Naziv kemikalije Postrojenje Mjese na potro nja,kg

Znak R oznake

1 EMBREAK 2W631 Atmosferska destilacija 1120 Xn, N R:36/37/38,65,67,51/532 EMBREAK 2W801 180 nije opasna kemikalija /3 PETROMEEN 4H3B 450 C R: 34, 42/434 PETROMEEN AF114 1120 Xn, N R:37/38-40-51/53-675 PHILMPLUS 5K4 620 Xn, N R: 20,36,40,51/53,676 LOSALT 676 E 1200 C R:20/21/22-347 NALCO EC 1021 A HDS/BHK 70 C, N R:40,34,51/53,65,678 Longrun EC 3087 A 215 Xn, N R:40,51/53,65,66,679 Intercept TM EC 1017 A 50 Xi R:43

10 CHIMEC 7361 260 Xi R:36/38,43

11MDEA HDS/BHK, Obrada

plina aminompo potrebi

2010 nabavljeno 11.800 kgXi R:36

12Natrijev nitrat samo kod remonta

cca 100 kgXn /

13 Intercept TM EC 1017 A Obrada plina aminom 110 Xi R:4314 Thermogain EC 3110 A Visbreaking 200 Xn, N R:10,20/21,36/37,38,51,53,65

15 Conversion Plus EC 3036 A 250 Xn R:40,51/53,66,6716 Conversion Plus EC 3246 A 200 Xn, N R:10-2136/36-51/53-66-6717 EC1191A 50 F, Xn, N R:10-34-37-40-51/53-65-67

18EC 1005 A po potrebi (godi nje

200)C R:20/21/22,34,43

Documents

RAFINERIJE NAFTE RIJEKA - mzoip.hrmzoip.hr/doc/privitak_suglasnosti_10.pdf · Suradnici od strane operatera pri izradi Izvje a: ... odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja