70
Analiza dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u Bosni i Hercegovini Adresa/Address: Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo, Tel.: 033/250-600, Fax: 033/713-080 Регионални сектор Бања Лука, Јеврејска 99, 78000 Бања Лука, Тел: 051/222- 410, Факс: 051/222-411 Regionalni sektor Mostar, Franjevačka 90/Р, 88 000 Mostar, Tel.: 036/333- 670, Fax: 036/333-671

RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Analiza dječijih i obrazovnih programa,programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i

ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u audiovizuelnim medijskim

uslugama i medijskim uslugama radija u Bosni i Hercegovini

Oktobar 2019.

Adresa/Address: Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo, Tel.: 033/250-600, Fax: 033/713-080Регионални сектор Бања Лука, Јеврејска 99, 78000 Бања Лука, Тел: 051/222-410, Факс: 051/222-411

Regionalni sektor Mostar, Franjevačka 90/Р, 88 000 Mostar, Tel.: 036/333-670, Fax: 036/333-671

Page 2: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Sadržaj

Uvod………………………………………………………………………………………………….3

1. Programske obaveze pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija

u Bosni i Hercegovini – pravni okvir………………………………………………………..6

2. Analiza televizijskih stanica………………………………………………………………. 12

3. Analiza radiostanica……………………………………………………………………….17

4. Analiza dječijih programa ………………………………………………………………….24

5. Analiza obrazovnih programa ……………………………………………………………..32

6. Analiza programa namijenjenih/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama……...….39

7. Analiza programa namijenjenih/koji se bave ranjivim grupama stanovništva....................40

8. Analiza programa prilagođenih osobama sa invaliditetom, oštećenjem sluha i/ili vida .…41

Zaključak …………………………………………………………………………………………..43

2

Page 3: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Uvod

Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine (Agencija) kao nezavisna institucija u okviru svojih nadležnosti u regulisanju sektora emitovanja kreira i primjenjuje standarde kroz usvojena pravila i kodekse, dodjeljuje dozvole za pružanje audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, te procesuira slučajeve kršenja pravila i kodeksa od strane svih pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, kao i distributera takvih usluga u Bosni i Hercegovini (BiH). Pravilima i propisima Agencije definisani su, između ostalog, i programski uslovi dozvole kao minimalni standard koji se mora poštovati, a svaka pojedinačna dozvola sadrži i programski aneks dozvole, u kojem je precizno naveden procentualni udio određenih programskih segmenata kao što su npr. igrani program, dječiji program, muzičko-zabavni program, informativno-politički program itd. u ukupnom programu.

Pored osnovnih obaveza i nadležnosti, Agencija je također aktivna i na polju medijske pismenosti. Novo medijsko okruženje u kojem su potrošači sve aktivniji i preuzimaju veću odgovornost za korištenje medija zahtijeva više od adekvatnog pravnog i regulatornog okvira kako bi se osigurala efikasna zaštita svih kategorija stanovništva, a prvenstveno maloljetnika. Promocija medijske pismenosti zahtijeva angažman različitih učesnika, kao što su nadležna ministarstva, regulator, industrija, akademska zajednica i nevladin sektor, koji trebaju sarađivati, pokretati i implementirati inicijative na ovom polju. Uprkos povećanom udjelu novih tehnologija i novih medija u bh. društvu, aktivnosti i inicijative u oblasti medijske pismenosti su u samim začecima. Slijedeći prakse i trendove u Evropi, Agencija je poduzela nekoliko aktivnosti na polju unapređenja medijske pismenosti i podizanja svijesti o odgovornom i sigurnom korištenju svih medijskih usluga, kako samostalno, tako i u saradnji sa drugim akterima. Jedna od osnovnih aktivnosti na polju medijske pismenosti od strane Agencije jeste i treba biti pružanje kvalitetnih analiza, zasnovanih na kvantitativnom i kvalitativnom istraživanju. U skladu sa tim, analize i istraživanja Agencije imaju za cilj da daju uvid u stanje na terenu i predstavljaju osnovu za daljnji razvoj konkretnih i specifičnih aktivnosti Agencije na polju medijske pismenosti, ali i razvoj regulatornog okvira, ukoliko to bude potrebno.

Tako je 2019. godine Agencija pripremila analizu dječijih i obrazovnih programa, programa koji se bave ili su namijenjeni ranjivim grupama stanovništva i manjinama, te programa prilagođenih osobama s invaliditetom/oštećenjem sluha i/ili vida koji se emituju u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u Bosni i Hercegovini. Osnovni cilj ove analize je da se dobije kvantitativan i kvalitativan uvid u ove specifične programske sadržaje u Bosni i Hercegovini, te identifikuju trendovi i eventualni problemi, kako bi se na osnovu toga mogle planirati daljnje aktivnosti. Izbor analize ovih programa slijedi iz identifikovane potrebe za osmišljavanjem aktivnosti i projekata iz polja medijske pismenosti za ove skupine stanovništva, tj. one grupacije koje mogu biti najranjivije u pogledu konzumacije različitih medijskih sadržaja.

3

Page 4: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

OSNOVNI NALAZI:

Dječiji, obrazovni, programi namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programi prilagođeni osobama sa invaliditetom su izuzetno malo zastupljeni.

Dječiji program na televizijskim stanicama čini prosječno ca. 7% emitovanog programa. Više od 40% dječijeg programa čine animirani sadržaji, uglavnom crtani filmovi. Preko 85% dječijeg programa čine kupljeni/nabavljeni programi. Samo 14% dječijih programa je vlastita produkcija bh. medijskih kuća. Na radiju ima svega 1,17% dječijeg programa, uglavnom iz vlastite produkcije. Obrazovni program čini samo ca. 3% programa emitovanog na TV, a 2% na radiju. Na televiziji su podjednako zastupljeni vlastiti i kupljeni obrazovni programi. Na radiju su preko 95% obrazovnih programa iz vlastite produkcije. Program koji se bavi ili je namijenjen manjinama na televiziji čini svega 0,19%, a na radiju

0,06%. Program koji se bavi ili je namijenjen ranjivim grupama stanovništva na televiziji samo

0,76%, a na radiju 0,37%. Posebno loša situacija je kada je u pitanju kvantitet i kvalitet programa prilagođenog osobama

s invaliditetom.

4

Page 5: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Analiza je izvršena na osnovu podataka prikupljenih od korisnika dozvola putem upitnika, odnosno obrasca u koji su pružaoci usluga unosili podatke o emitovanim programskim sadržajima iz navedenih kategorija u periodu od četiri sedmice u toku 2018. godine. Podaci su prikupljeni od 181 korisnika dozvola Agencije, odnosno 71 televizijske stanice i 110 radijskih stanica. Nakon pregleda dostavljenih podataka, utvrđeno je da su određeni podaci nepotpuni i da se ne mogu obraditi u svrhu izrade ove analize, pa su tako obrađeni podaci od 66 televizijskih i 101 radijske stanice. Utvrđeno je da 13 televizijskih stanica i 13 radiostanica, uglavnom tematskih kanala, uopće ne emituje niti jednu vrstu od analiziranih programskih sadržaja, tako da je na kraju za analizu preostalo 53 televizijske stanice i 88 radiostanica, odnosno ukupno 141 korisnika dozvole za emitovanje. Uzimajući u obzir da je ukupan broj korisnika dozvola za emitovanje 244, odnosno 95 televizijskih stanica i 149 radijske stanice, ova analiza predstavlja relevantan uzorak za donošenje validnih zaključaka. Analiza je dopunjena i drugim raspoloživim podacima Agencije, kao što su podaci o ukupnom trajanju programa i programskim segmentima iz pojedinačnih uslova dozvola, a na početku je radi boljeg razumijevanja pojašnjen i pravni okvir, odnosno programske obaveze pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija kada su u pitanju analizirani programski sadržaji.

Procent dostavljenih i analiziranih podataka stanica u odnosu na ukupan broj stanica

Stanice čiji podaci su analizirani 57,78%

Stanice koje nisu dostavile podatke 25,82%

Stanice čiji podaci nisu analizirani zbog nepotpunosti 5,73%

Stanice koje nemaju analizirane programske segmente 10,65%

Grafikon 1: Procent dostavljenih i analiziranih podataka stanica u odnosu na ukupan broj stanica

5

Page 6: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

1. Programske obaveze pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija u Bosni i Hercegovini – pravni okvir

Agencija je u skladu sa Zakonom o komunikacijama1 (Zakon) nadležna za usvajanje i primjenu podzakonskih akata kojima se između ostalog pobliže određuju obaveze i uslovi za sve korisnike dozvola iz oblasti emitovanja. U skladu sa tim, Pravilom o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga (Pravilo o AVM) 2 i Pravilom o pružanju medijskih usluga radija (Pravilo o radiju)3 su određeni programski uslovi kojih se svaki korisnik dozvole mora pridržavati.

Tako je između ostalog određeno da program svakog korisnika dozvole, osim tematskih kanala, mora sadržavati minimalno 20% vlastite produkcije od ukupnog sedmičnog programa, od čega dnevno najmanje 75 minuta u terminu između 17:00 – 23:00 sata. Prema definiciji, vlastiti program označava programske segmente koji se sastoje od vlastite produkcije, koprodukcije i kupljenih/nabavljenih programa. Vlastita produkcija označava programske segmente koje je pružalac audiovizuelne medijske usluge u potpunosti proizveo sam, uz pomoć svojih materijalnih i ljudskih resursa, ili programske segmente koji su proizvedeni isključivo za potrebe pružaoca audiovizuelne medijske usluge od strane produkcijske kuće po narudžbi i na račun pružaoca audiovizuelne medijske usluge, isključujući najave programa.

Nadalje, regulisano je i reemitovanje programa, gdje se reemitovani program definiše kao program koji jedan pružalac audiovizuelne medijske usluge emituje, a drugi pružalac audiovizuelne medijske usluge ga, u isto vrijeme, u potpunosti preuzima u svrhu emitovanja. Korisnici dozvole mogu vršiti reemitovanje programa do 20% ukupnog dnevnog programa, moraju ga adekvatno označiti i imati validan ugovor sa korisnikom dozvole od kojeg preuzimaju program.

Sastavni dio dozvole čine programski segmenti i struktura programa predmetnog korisnika dozvole. Prema definiciji iz navedenih pravila, programski segment označava karakteristične i prepoznatljive programske sadržaje iste vrste (npr. igrani, dječiji, zabavno-muzički, sportski, informativni, itd.), dok programska struktura označava skup svih programskih segmenata jednog pružaoca audiovizuelne medijske usluge. Pri tome, Agencija ne ulazi u definisanje svakog od programskih žanrova, uzimajući u obzir raznolikosti i dinamiku razvoja ovog segmenta proizvodnje programa.

Procentualna zastupljenost programskih segmenata je jako značajna. Pri izdavanju dozvola iz oblasti emitovanja, Agencija ne nalaže određene programske procente, osim za javne RTV stanice i javne RTV servise. Međutim, podnosioci zahtjeva za dozvolu uz zahtjev prilažu procentualni prikaz udjela pojedinačnih programskih segmenata kao što su igrani program, dječiji program, muzičko-zabavni program, informativno-politički program, sportski program, religijski program i sl. u ukupnom programu. Jedan od značajnih ciljeva medijske regulacije jeste osigurati pluralizam medijskih sadržaja, kako bi po mogućnosti sve kategorije stanovništva imale pristup raznovrsnim sadržajima koji zadovoljavaju njihove specifične potrebe. Upravo zbog toga je na svakom geografskom području nužno osigurati balans i raznolikost programskih sadržaja. Tako Agencija, prilikom apliciranja za dozvolu, ocjenjuje ponuđene programske sadržaje i osnovu usklađenosti planirane sedmične programske šeme, programskih segmenata i strukture programa sa pravilima Agencije, te u slučaju emitovanju putem zemaljske radiodifuzije i na osnovu specifičnosti programa za konkretno geografsko područje pri čemu se procjenjuje u kojoj su mjeri planirana programska šema, struktura programa i programski segmenti već zastupljeni na konkretnom geografskom području.

1 „Službeni glasnik BiH“, broj 31/03, 75/06, 32/10 i 98/122 „Službeni glasnik BiH“ broj 3/163 „Službeni glasnik BiH“ broj 3/16

6

Page 7: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Navedenim pravilima Agencije je također određeno da svaka promjena programskih segmenata i/ili strukture programa veća od 20% ukupnog sedmičnog programa zahtijeva prethodno pismeno odobrenje Agencije, što znači da se svaka veća promjena programskih segmenata mora odobriti. Na taj način osigurava se raznolika ponuda medijskih sadržaja, odnosno zastupljenost različitih programskih segmenata na određenom geografskom području.

Pitanje pristupačnosti medijima i medijskim sadržajima za osobe sa različitim vrstama invaliditeta, uključujući oštećenje sluha i/ili vida, također je dio programskih obaveza. Osobom s invaliditetom smatra se osoba koja ima dugotrajna fizička, mentalna, intelektualna ili čulna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njeno potpuno i djelotvorno učestvovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invalidnosti. Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom4, odnosno članom 9. ove konvencije, propisano je da države potpisnice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osobama sa invaliditetom osigurale pristup, na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, između ostalog i informacijama i komunikacijama u urbanim i ruralnim sredinama. U regulatornom okviru tako postoji i odredba koja ima za cilj obezbjeđivanje emitovanja programskih sadržaja prilagođenih specifičnim potrebama osoba sa invaliditetom. U gore navedenim pravilima Agencije navodi se da će korisnik dozvole nastojati da svoje usluge učini dostupim osobama sa oštećenjem sluha i/ili vida.

Nepoštivanje navedenih odredbi pravila Agencije u vezi sa programskim uslovima dozvole može rezultirati izricanjem sankcija od usmenog upozorenja do oduzimanja dozvole.

Programske obaveze javnih RTV stanica

Za korisnike dozvole u javnom vlasništvu pravila Agencije uključuju veći nivo programskih obaveza. Ovi korisnici dozvole finansiraju se, makar i dijelom, iz javnih sredstava, te imaju veću odgovornost u smislu zadovoljavanja komunikacijskih potreba stanovništva na području na kojem emituju svoj program.

Korisnicima dozvola u javnom vlasništvu se za potrebe primjene pravila Agencije smatraju ona lica na koje se primjenjuje jedno od sljedećeg:

a) osnivač je država Bosna i Hercegovina, entitet, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad i/ili općina (političko-teritorijalna zajednica);

b) osnivač je upravna organizacija ili drugi organ uprave političko-teritorijalne zajednice iz tačke a) stava (1) ovog člana, ili institucija sa javnim ovlaštenjima političko-teritorijalne zajednice iz tačke a) stava (1) ovog člana;

c) osnovan je po modelu javno-privatnog partnerstva, pri čemu pravna lica iz tačke a) i/ili b) stava (1) ovog člana imaju više od 51% udjela u vlasništvu ili finansiranju.

Pošto se ovi korisnici dozvola finansiraju i iz javnih sredstava, za primjenu relevantnih pravila Agencije se javno finansiranje označava kao operativna podrška koja se finansira iz javnih sredstava, nezavisno od načina prikupljanja i distribucije ovih sredstava, a koja uključuje novac, preferencijalne zajmove, opremu, plate i/ili ljudske resurse, zakupninu, kao i bilo koji drugi vid podrške koji ima komercijalnu vrijednost, pri čemu sva oprema ili drugi uređaji ili objekti trebaju biti procijenjeni u odnosu na punu komercijalnu vrijednost.

Programske obaveze javnih televizijskih stanica uključuju:

4 Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i njen Fakultativni protokol – usvojeni 13. decembra 2006. godine, a Bosna i Hercegovina ih je ratifikovala 12. marta 2010. godine.

7

Page 8: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

a) Obavezu emitovanja najmanje 40% sedmičnog programa za vijesti i ostale informativne

programe i obrazovne programe. Po 10% od ukupnog sedmičnog programa namijenjenog za vijesti i ostali informativni program i obrazovni program treba biti posvećeno pitanjima pripadnika nacionalnih i drugih manjina, te ranjivih grupa stanovništva. Prilikom računanja vremena namijenjenog vijestima i ostalim informativnim programima i obrazovnim programima, ubrajat će se samo jedna repriza emisije sedmično.

b) Obavezu emitovanja najmanje 6% sedmičnog programa posvećenog dječijem programu sa obrazovnom ili instruktivnom namjenom.

Programske obaveze javnih radiostanica uključuju:

a) Obavezu emitovanja najmanje 40% sedmičnog programa za vijesti i ostale informativne i obrazovne programe. Po 10% od ukupnog sedmičnog programa namijenjenog za vijesti i ostali informativni program i obrazovni program treba biti posvećeno pitanjima pripadnika nacionalnih i drugih manjina, te ranjivih grupa stanovništva. Prilikom računanja vremena namijenjenog vijestima i ostalim informativnim programima i obrazovnim programima, ubrajat će se samo jedna repriza emisije sedmično.

b) Obavezu emitovanja najmanje 4% sedmičnog programa posvećenog dječijem programu sa obrazovnom ili instruktivnom namjenom.

Kao što je već navedeno, Agencija ne ulazi u definisanje pojedinačnih programskih segmenata, tako da npr. ne postoji definicija dječijeg ili obrazovnog programa. Jasno je da jedan programski sadržaj može imati istovremeno karakteristike dječijeg i obrazovnog programa i npr. dokumentarnog. Također ne postoji ni definicija djeteta, a Agencija u svojim pravilima, oslanjajući se na terminologiju Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama, koristi definiciju maloljetnika kao lica mlađeg od 18 godina. Kao što ćemo vidjeti u nastavku, u pravnom okviru se koriste pojmovi dječiji program, dječiji program sa obrazovnom ili instruktivnom namjerom, omladinski program itd., a koji nisu dalje precizno definisani. Generalno, dječiji program se može podijeliti na zabavni, obrazovni i instruktivni (onaj koji prati i pojašnjava gradivo iz nastavnih planova i programa). Distinkcija između djece i omladine je prepuštena pružaocima medijskih usluga, podjednako kao i određivanje u koji programski segment ili žanr određeni sadržaj dominantno pripada.

Kada su u pitanju sadržaji namijenjeni manjinama, u regulativi se koristi termin nacionalne i druge manjine, pri čemu ne postoji posebna definicija manjina. Prema definiciji iz Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija (Kodeks o avm) ranjivo lice označava socijalno i/ili zdravstveno insuficijentno lice, uključujući, između ostalog, lica s poteškoćama u učenju, zdravstveno-mentalnim problemima, psihičkim oboljenjima ili lica koje pate od gubitka pamćenja, bolesna lica, lica koja su preživjela traumu, žrtve nasilja i porodice nestalih.

Programske obaveze javnih RTV servisa

U skladu sa primjenjivim zakonskim rješenjima Agencija izdaje Dozvolu sistema, koja sadrži i pojedinačne dozvole za emitovanje za svaki od tri javna RTV servisa (Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT), Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine (RTV FBiH) i Radiotelevizija Republike Srpske (RTRS), uz propisane programske kvote dogovorene sa svim javnim servisima.

U programskim principima Dozvole Sistema se navodi da program javnih RTV servisa služi interesima javnosti, te da su javni RTV servisi dužni osigurati raznovrstan i izbalansiran radijski i televizijski program. Upravo iz ovog razloga, oni imaju i najrazrađenije programske obaveze, jer im je primarni zadatak da služe interesima javnosti i zadovolje komunikacijske potrebe svih kategorija

8

Page 9: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

stanovništva, uključujući djecu i mlade, pripadnike manjina, ranjiva lica, osobe sa invaliditetom ili specifičnim potrebama itd.

U skladu sa tim, obaveze svih javnih servisa u pogledu programa uključuju:

- obavezu emitovanja najmanje četrdeset posto (40%) domaćeg programa svih žanrova, osim vijesti i sportskog programa,- obavezu emitovanja najmanje deset posto (10%) naručenih programa od nezavisnih producenata, izuzimajući informativne emisije, sportski program i marketinške oglase,- obavezu da emituju vijesti, kulturni, obrazovni i zabavni program na način dostupan ljudima oštećenog sluha, te osobama sa drugim posebnim potrebama.

Pored toga svaka od usluga javnih RTV servisa također ima određene programske kvote kako slijedi:

Televizija Bosne i Hercegovine – BHT1

- Najmanje 7 sati sedmično dnevnih informativnih programa (dnevnika, odnosno vijesti);- Najmanje 3 sata sedmično aktuelnih događaja i informativnog programa, a od toga najmanje

pedeset posto (50%) programa u udarnim terminima;- Najmanje 3 sata sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina,

dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine; - Najmanje 10 sati sedmično dječijeg i omladinskog programa, kako obrazovnog tako i

zabavnog karaktera, odnosno kombinacija navedenog;- Najmanje 2 sata sedmično kulturno-umjetničkog programa; - Najmanje 3 sata sedmično muzičko-zabavnog i revijalnog programa;- Najmanje 1 sat sedmično religijskog programa;- Najmanje 5 sati sedmično pokrivanja najvažnijih sportskih događaja koji se održavaju u

zemlji i svijetu.

Radio Bosne i Hercegovine – BH Radio 1

- Najmanje 25 sati sedmično vijesti iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, informativnog programa i sportskih događaja, uključujući centralni dnevnik, redovne dnevne vijesti, dnevne diskusije i debate o aktuelnim pitanjima kao i redovne kontakt-emisije. Programski raspored treba sadržavati i sedmični politički magazin;

- Najmanje 5 sati sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine;

- Najmanje 3 sata sedmično programa primarno namijenjenog djeci i omladini; - Najmanje 3 sata sedmično kulturno-umjetničkog programa;- Najmanje 100 sati sedmično muzičko-zabavnog i revijalnog programa;- Najmanje 3 sata sedmično dramskog i igranog programa, bilo u vlastitoj produkciji i/ili

koprodukciji; - Najmanje 1 sat sedmično religijskog programa;- Najmanje 7 sati sedmično pokrivanja najvažnijih sportskih događaja koji se održavaju u

zemlji i svijetu.

Televizija Federacije Bosne i Hercegovine – FTV

- Najmanje 6 sati i 30 minuta vijesti i informativnog programa u udarnom terminu svaki dan u sedmici i adekvatan broj vijesti u toku dnevnog rasporeda, te analize, debate i komentare. Minimalno 2 sata i 30 minuta aktuelnih događanja i informativnog programa sedmično, a od toga najmanje pedeset posto (50%) programa treba biti emitovano u udarnim terminima;

9

Page 10: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

- Najmanje 2 sata sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine;

- Najmanje 8 sati sedmično dječijeg i omladinskog programa, kako obrazovnog tako i zabavnog karaktera, odnosno kombinacija navedenog;

- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično kulturno-umjetničkog programa;- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično muzičko-zabavnog i revijalnog programa;- Najmanje 1 sat sedmično religijskog programa;- Najmanje 3 sata sedmično sportskog programa.

Radio Federacije Bosne i Hercegovine – RFBiH

- Najmanje 17 sati sedmično vijesti iz Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine i inostranstva, informativni programi i sportski događaji, uključujući centralni dnevnik, redovne dnevne vijesti, dnevne diskusije i debate o aktuelnim pitanjima kao i redovne kontakt-emisije. Programski raspored treba sadržavati i sedmični politički magazin;

- Najmanje 6 sati i 30 minuta programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine;

- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično programa primarno namijenjenog djeci i omladini;- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično kulturno-umjetničkog programa;- Najmanje 96 sati sedmično muzičko-zabavnog i revijalnog programa;- Najmanje 2 sata sedmično dramskog i igranog programa;- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično religijskog programa;- Najmanje 4 sata i 30 minuta sedmično sportskog programa.

Televizija Republike Srpske – TV RS

- Najmanje 6 sati i 30 minuta sedmično vijesti i informativnog programa u udarnom terminu svaki dan u sedmici i adekvatan broj vijesti u toku dnevnog rasporeda, te analize, debate i komentare. Minimalno 2 sata i 30 minuta aktuelnog događanja i informativnog programa sedmično, a od toga najmanje pedeset posto (50%) programa treba biti emitovano u udarnim terminima;

- Najmanje 2 sata sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine;

- Najmanje 5 sati i 30 minuta sedmično dječijeg i omladinskog programa, kako obrazovnog tako i zabavnog karaktera, odnosno kombinacija navedenog;

- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično kulturno-umjetničkog programa;- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično muzičko-zabavnog i revijalnog programa;- Najmanje 1 sat sedmično religijskog programa;- Najmanje 3 sata sedmično sportskog programa.

Radio Republike Srpske – RRS

- Najmanje 25 sati sedmično vijesti iz Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i inostranstva, informativni program i sportske događaje, uključujući centralni dnevnik, redovne dnevne vijesti, dnevne diskusije i debate o aktuelnim pitanjima kao i redovne kontakt-emisije. Programski raspored treba sadržavati i sedmični politički magazin;

- Najmanje 9 sati sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine;

- Najmanje 2 sata sedmično primarno namijenjenog djeci i omladini; - Najmanje 3 sata sedmično kulturno-umjetničkog programa;- Najmanje 88 sati i 30 minuta sedmično muzičko-zabavnog i revijalnog programa;- Najmanje 2 sata sedmično dramskog i igranog programa;

10

Page 11: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

- Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično religijskog programa;- Najmanje 7 sati sedmično sportskog programa.

U skladu sa primjenjivim zakonskim rješenjima predviđeno je da Agencija prilikom izdavanja Dozvole sistema održava pregovore sa svakim od javnih servisa. Prilikom pregovora, uzimajući u obzir javni interes, specifične potrebe stanovništva, vrstu medija kao i raspoložive resurse i mogućnosti pojedinačnih javnih servisa, utvrđuju se pojedinačne programske kvote. Gore prikazane razlike u programskih kvotama rezultat su tog procesa, ali i specifičnosti medija. Tako se, na primjer, kod radiostanica javnih RTV servisa navodi da su primarno namijenjeni odrasloj publici, pa je jasno da će imati i manje dječijeg programa.

11

Page 12: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

2. Analiza televizijskih stanica

Od ukupno 95 korisnika dozvola Agencije za televizijsko emitovanje, podatke je dostavila 71 televizijska stanica. Radi nepotpunosti ili nepreglednosti podataka, podatke 5 televizijskih stanica nije bilo moguće analizirati, te su za potrebu ove analize obrađeni podaci 66 televizijskih stanica. Utvrđeno je da 13 televizijskih stanica, uglavnom tematskih kanala, uopće ne emituje niti jednu vrstu od analiziranih programskih sadržaja, tako da su na kraju za analizu preostale 53 televizijske stanice.

U analiziranom periodu dječiji program emitovan je na 49 od 53 analizirane televizijske stanice. Emitovano je ukupno 118 472 minute dječijeg programa, odnosno 1974 sati i 32 minute dječijeg programa, što iznosi 7,36% od ukupnog trajanja emitovanog programa u analiziranom periodu.

Obrazovni program emitovan je na 45 televizijskih stanica. Emitovano je 50 958 minuta, odnosno 849 sati i 18 minuta obrazovnog programa, što predstavlja 3,16% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

Program koji se bavi ili je namijenjen ranjivim grupama stanovništva emitovan je na 30 televizijskih stanica. Ukupno je emitovano 12 191 minuta, odnosno 203 sata i 11 minuta, a što iznosi 0,76% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

Program koji se bavi ili je namijenjen manjinama emitovan je na 17 televizijskih stanica. Emitovano je 3057 minuta, odnosno 50 sati i 57 minuta takvog programa, a što iznosi 0,19% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

Program prilagođen osobama s invaliditetom emitovan je na samo 7 od analiziranih 53 televizijske stanice. Ukupno je emitovano 5140 minuta odnosno 85 sati i 40 minuta ovakvog programa, a što iznosi 0,32% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

U nastavku slijedi grafički prikaz procentualnog udjela dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u ukupnom emitovanom programu 53 analizirane televizijske stanice u analiziranom periodu.

Grafikon 2: Procentualni udio analiziranih vrsta programa u ukupnom emitovanom programu na televizijskim stanicama

12

Dječiji program 7,36%Obrazovni program 3,16%Program za/o ranjivim grupama stanovništva 0,76%Program za/o manjinama 0,19%Program prilagođen osobama s inva-liditetom 0,32%Ostale vrste programa 88,21%

Page 13: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

U nastavku slijedi tabelarni prikaz trajanja emitovanih dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u audiovizuelnim medijskim uslugama, odnosno u programima televizijskih stanica u analiziranom periodu.

Redni broj

Naziv televizijske stanice

Dječiji program u minutama

Obrazovni program u minutama

Program za/o ranjivim grupama stanovništva u minutama

Programza/o manjinama u minutama

Programprilagođen osobama sa invaliditetom u minutama

Ukupno trajanje programa u minutama

1. TV Sana 290 (1,07 %)

300 (1,11 %)

/ / / 26 880

2. BDC 370 (2,00 %)

640 (4,00 %)

/ 204 (1,51 %)

/ 13 440

3. TV Slon Extra

45 (0,05%)

501(1,24 %)

8(0,02%)

3(0,007%)

3 (0,007%)

40 320

4. Neon TV 273 (0,67 %)

484 (1,20 %)

110 (0,27 %)

328 (0,81%)

/ 40 320

5. OBN 2 365 (5,86 %)

3 268 (8,10 %)

/ / / 40 320

6. BHT 1 2 000 (6,37 %)

695 (2,21 %)

165 (0,52 %)

30 (0,09%)

240(1,09%)

21 955

7. TV Cazin 810 (10,54 %)

120 (1,00 %)

130 (1,69 %)

/ / 7 680

8. RTV 7 485 (2,62 %)

530 (2,00 %)

515 (2,00 %)

112 (0,60 %)

/ 18 480

9. TV 5 2 280 (5,00 %)

1 080 (2,67 %)

/ / / 40 320

10. Tatabrada 140 (0,35 %)

305 (0,75%)

/ / / 40 320*

11. Elta TV 682 (2,44 %)

1 899 (6,82 %)

310 (1,11 %)

26 (0,09 %)

/ 27 840

12. TV BPK 100 (1,00 %)

345 (4,83 %)

75 (1,05 %)

/ / 7 140

13. Hayat 931 (2,00 %)

401 (0,99 %)

626 (1,55 %)

/ / 40 320

14. Hayat plus 698 (1,73 %)

537 (1,33 %)

890 (2,20 %)

/ / 40 320

15. Hayatovci 32 063 (79,52 %)

/ / / / 40 320

16. NTV Arena 101 (0,25%)

544 (1,35 %)

66 (0,16%)

57 (0,14 %)

/ 40 320*

17. Pink BH 942 (2,33 %)

/ / / / 40 320

18. NTV Jata 120 (1,00 %)

320 (3,33 %)

/ / / 9 600

19. Naša TV 180 (0,97 %)

960 (5,00 %)

/ / 90(0,49%)

18 480

20. TV 1 / / 630 (1,00 %)

/ / 40 320

21. Posavina TV 120 (0,29 %)

/ / / / 40 320

22. RTV Slobomir

300 (0,74 %)

300 (0,74 %)

500 (1,24 %)

300 (0,74 %)

/ 40 320

13

Page 14: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

23. IN televizija 64 (0,2%)

728 (2,26 %)

5 (0,01%)

/ / 32 160*

24. Prijedor TV 80(0,8%)

360 (3,6 %)

18(0,2%)

47 (0,46 %)

/ 10 080*

25. TV Callidus / 960 (2,38 %)

240 (0,59 %)

/ / 40 320

26. Hema TV 327 (1,39 %)

724 (3,07 %)

145 (0,61 %)

/ / 23 520

27. RA -TV Tešanj

148 (0,88 %)

480 (2,85 %)

/ / / 16 800

28. RTV Visoko 1 292 (7,69 %)

480 (2,85 %)

622 (3,70 %)

16 (0,09 %)

/ 16 800

29. TV Kiss 240 (0,74 %)

1 320 (4,08 %)

/ / / 32 340

30. Smart TV 734 (3,12 %)

2 203(9,36%)

/ / / 23 520

31. WTV 238 (1,77 %)

411 (3,05 %)

34 (0,25 %)

/ / 13 440

32. RTV USK 2 350 (8,02 %)

2 190 (7,47 %)

700 (2,39 %)

/ / 29 280

33. RTV Živinice 1 049 (6,93 %)

706 (4,66 %)

/ / / 15 120

34. NTV IC 1 920 (6,53%)

1 715 (5,83 %)

/ / / 29 400

35. TV Rudo 2 073 (8,22 %)

1 976 (7,84 %)

/ 103 (0,40 %)

/ 25 200

36. TV Jasmin 153 (0,38 %)

1 114 (2,76 %)

/ / / 40 320*

37. HIT Televizija

522 (1,29 %)

863 (2,14 %)

35 (0,08 %)

6 (0,01%)

/ 40 320

38. NTV Patria 420 (2,77 %)

420 (2,77 %)

500 (1,24 %)

/ / 15 120

39. TNT Kids 40 320 (100 %)

/ / / / 40 320

40. Kanal 6 / 920 (2,28%)

/ / / 40320*

41. Alfa TV 160 (0,49 %)

141 (0,43 %)

/ / / 32 640

42. TV SA 3 174 (7,87 %)

541 (1,34 %)

166 (0,41 %)

/ 131(0,32%)

40 320

43. RTV Jablanica

96 (1,06 %)

92(1,02 %)

14(0,16%)

/ / 9 000

44. RTV Lukavac 450 (1,28 %)

/ 60 (0,17 %)

90 (0,25 %)

/ 35 040

45. RTV Bugojno 905 (8,37 %)

2 090 (19,35 %)

390 (3,61 %)

/ / 10 800

46. NTV Amna 3 467 (8,59 %)

1 475 (3,65 %)

288 (0,71 %)

/ / 40 320

47. Al Jazeera / / 1 988 (4,93 %)

513 (1,27 %)

/ 40 320*

48. RTV Istočno Sarajevo

516 (1,27 %)

3 193 (7,91 %)

/ / / 40 320

49. Alternativna TV

908 (2,25 %)

/ / / / 40 320

50. TVRS 1 485 2 605 1 030 424 363 40 320

14

Page 15: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

(3,68 %) (6,46 %) (2,55 %) (1,05 %) (0,90%)51. MTV Igman 4 070

(10,09 %) 7 477

(18,54 %) / / / 40 320

52. TV TK 3 040 (7,53 %)

1 200 (2,97 %)

1 200 (2,97 %)

120 (0,29 %)

120 (0,29%)

40 320

53. TV Vogošća 2 976 (7,38 %)

1 345 (3,33 %)

731 (1,81 %)

678 (1,68 %)

4193 (10,39%)

40 320

UKUPNO 118 472(7,36%)

50 958(3,16%)

12 191(0,76%)

3057 (0,19%)

5140(0,32%)

1 610395

*Stanica nije dostavila podatak o ukupnom trajanju programa, pa je korištena vrijednost iz raspoloživih podataka AgencijeTabela 1: Trajanje emitovanih dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u programima televizijskih stanica u analiziranom periodu.

Grafički prikaz procentualne zastupljenosti programskih segmenata na pojedinačnim televizijskim stanicama je u nastavku.

Grafikon 3: Procentualna zastupljenost programskih segmenata na pojedinačnim televizijskim stanicama javnog RTV servisa5

Grafikon 4: Procentualna zastupljenost programskih segmenata na pojedinačnim javnim televizijskim stanicama

5 Podaci za FTV nisu obuhvaćeni analizom zbog nepreglednosti dostavljenih podataka.

15

Page 16: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Grafikon 5: Procentualna zastupljenost programskih segmenata na pojedinačnim privatnim televizijskim stanicama

16

Page 17: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

3. Analiza radijskih stanica

Od ukupno 149 korisnika dozvola Agencije za radijsko emitovanje, podatke je dostavilo 110 radiostanica. Radi nepotpunosti podataka, podatke 9 radiostanica nije bilo moguće analizirati, te su za potrebu ove analize obrađeni podaci 101 radiostanice. Utvrđeno je da 13 radiostanica, uglavnom tematskih, uopće ne emituje niti jednu vrstu od analiziranih programskih sadržaja, tako da je na kraju za analizu preostalo 88 radiostanica.

U analiziranom periodu dječiji program emitovan je na 75 od 88 analiziranih radiostanica. Emitovano je ukupno 34 657 minuta dječijeg programa, odnosno 577 sati i 37 minuta dječijeg programa, što iznosi 1,17% od ukupnog trajanja emitovanog programa u analiziranom periodu.

Obrazovni program emitovan je na 82 radiostanice. Emitovano je 61 239 minuta, odnosno 1020 sati i 39 minuta obrazovnog programa, a što predstavlja 2,07% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

Program koji se bavi ili je namijenjen ranjivim grupama stanovništva emitovan je na 55 radiostanica. Ukupno je emitovano 10 918 minuta, odnosno 181 sat i 58 minuta takvog programa, a što iznosi 0,37% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

Program koji se bavi ili je namijenjen manjinama emitovan je na 25 radijskih stanica. Emitovano je 1867 minuta, odnosno 31 sat i 7 minuta, a što iznosi 0,06% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

Program prilagođen osobama s invaliditetom emitovan je na samo jednoj radiostanici od analiziranih 88 stanica. Ukupno je emitovano 240 minuta, odnosno 4 sata ovakvog programa, a što iznosi 0,008% od ukupnog trajanja emitovanog programa u analiziranom periodu.

U nastavku slijedi grafički prikaz procentualnog udjela dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u ukupnom emitovanom programu 88 analizirane radiostanice u analiziranom periodu.

Grafikon 6: Procentualni udio analiziranih vrsta programa u ukupnom emitovanom programu na radiostanicama

17

Dječiji program 1,17%Obrazovni program 2,07%Program za/o ranjivim grupama stanovništva 0,37%Program za/o manjinama 0,06%Program prilagođen osobama s invaliditetom 0,008%Ostale vrste programa

Page 18: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

U nastavku slijedi tabelarni prikaz trajanja emitovanih dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u medijskim uslugama radija, odnosno u programima radiostanica u analiziranom periodu.

Redni broj

Naziv radiostanice

Dječiji program u minutama

Obrazovni program u minutama

Program za/o ranjivim grupama stanovništva u minutama

Programza/o manjinama u minutama

Programprilagođen osobama sa invaliditetom u minutama

Ukupno trajanje programa u minutama

1. Radio Kalman / 995 (2,46 %)

560 (1,38 %)

/ / 40 320

2. Radio Sana 300 (1,11 %)

480 (1,78 %)

/ / / 26 880

3. BH Radio 220 (0,54 %)

2 009 (4,98 %)

153 (0,37 %)

26(0,06 %)

/ 40 320

4. Radio Slon 24 (0,05 %)

1 391 (3,44 %)

31 (0,07%)

/ / 40 320

5. Radio 7 485 (2,62 %)

530 (2,86 %)

31 (0,16 %)

112 (0,60 %)

/ 18 480

6. Radio Uno 60 (0,14 %)

90 (0,22 %)

/ / / 40 320

7. Best Radio Šipovo

55 (0,13 %)

20 (0,04 %)

/ / / 40 320

8. RP Čapljina 920(0,26 %)

402 (1,16 %)

290 (0,83 %)

25(0,07 %)

/ 34 560

9. Radio Cazin 240 (0,75 %)

930 (2,91 %)

90 (0,28 %)

/ / 31 920

10. Radio Nevesinje

145 (1,00 %)

30 (0,25 %)

104 (0,88 %)

/ / 11 760

11. Radio Ljubuški

42 (0,1 %)

44 (0,1 %)

48 (0,1 %)

/ / 40320*

12. Radio Konjic 480 (1,96 %)

720 (2,94 %)

140 (0,57 %)

80 (0,32 %)

/ 24 480

13. Radio 1503 Zavidovići

220 (0,54 %)

960 (2,38 %)

/ / / 40 320

14. Radio Goražde

120 (0,59 %)

300 (1,48 %)

/ / / 20 160

15. Radio 8 / 12 (0,03 %)

/ / / 40320*

16. Radio Bobovac

245 (0,60 %)

204 (0,50 %)

/ / / 40 320

17. Radio Kladanj 420 (1,04 %)

320 (0,79 %)

/ / / 40 320

18. Radio Gračanica

414 (1,73 %)

301 (1,26 %)

160 (0,67 %)

/ / 23 880

19. Radio Ilijaš 30(0,15%)

/ / / / 20160*

20. Radio Slobomir

480 (1,19%)

180 (0,45%)

100(0,25%)

/ / 40320*

21. Radio Novi Grad

201 (0,49 %)

639 (1,58 %)

14 (0,03%)

/ / 40 320

22. Radio Prijedor 90 (0,45 %)

180 (0,9%)

35 (0,17 %)

30 (0,15 %)

/ 20160*

18

Page 19: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

23. Radio Srbac / 75 (0,44 %)

/ / / 16 800

24. Radio Kakanj 345 (0,85 %)

380 (0,94 %)

53 (0,13 %)

15 (0,03%)

/ 40 320

25. Radio BiR / 321 (0,8 %)

/ / / 40320*

26. Radio Kostajnica

367 (3,18 %)

1 009 (8,75 %)

/ / / 11 520

27. Radio Avaz 60 (0,15%)

/ / / / 40320*

28. Feeradio Prijedor

/ 500 (1,24 %)

/ / / 40 320

29. Radio M 60 (0,14 %)

136 (0,33 %)

69 (0,17 %)

/ / 40 320

30. Radio Olovo 315 (0,78 %)

100 (0,24 %)

110 (0,27 %)

/ / 40 320

31. Radio Visoko 488 (2,23 %)

2 495 (6,18 %)

220 (1,00 %)

56 (0,25 %)

/ 21 840

32. Skala radio 60 (0,23 %)

60 (0,23 %)

180 (0,71 %)

41 (0,16 %)

/ 25 200

33. Običan radio / 179 (0,44 %)

89 (0,22 %)

/ / 40 320

34. Radio Kiss 195 (0,48 %)

360 (0,89 %)

/ 45 (0,11%)

/ 40 320

35. BN Radio 120 (0,3%)

/ / / / 40320*

36. Radio Višegrad

3 (0,02%)

16(0,12%)

/ / / 12960*

37. Radio Prača 220 (1,09%)

560 (2,77 %)

/ / / 20 160

38. Radio USK 492 (1,22 %)

260 (0,64 %)

/ / / 40320*

39. Radio Kozara / 10(0,02%)

139 (0,34 %)

/ / 40 320

40. Radio ZOS / 1 260 (3,12%)

140 (0,35%) / / 40320*

41. Radio Gradačac

300 (0,74 %)

445 (1,10 %)

195 (0,48 %)

/ / 40 320

42. Radio Grude 12 (0,03%)

571 (1,41 %)

/ 28 (0,07%)

/ 40 320

43. Radio ASK / 480 (1,19 %)

/ / / 40 320

44. Radio Prnjavor

/ 120 (0,37%)

60(0,34%)

30 (0,17%)

/ 17760*

45. Radio Herceg Bosne

170 (0,42 %)

537 (1,33 %)

215 (0,53%)

/ / 40320*

46. Radio Velkaton

/ 480 (1,19 %)

/ / / 40320

47. Radio Bosanska Krupa

180 (0,63 %)

155 (0,54 %)

68(0,23 %)

/ / 28 560

48. Radio Marija 140 (0,35 %)

119 (0,29%)

1 360 (3,37%)

/ / 40320*

49. Radio Usora 1 680 (4,16 %)

2 040 (5,05 %)

/ / / 40 320

19

Page 20: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

50. Radio Mir Međugorje

175(0,43 %)

168 (0,41 %)

911 (2,25 %)

/ / 40 320

51. Radio Breza 240 (0,59 %)

/ / / / 40 320

52. Radio Active Zenica

600 (1,48 %)

960 (2,38 %)

1 200 (2,97 %)

/ / 40 320

53. Radio 303 244 (1,21 %)

1 094 (5,42 %)

/ / / 20 160

54. Radio Banovići

1 920 (11,42 %)

720 (4,28 %)

240 (1,42 %)

/ / 16 800

55. Radio Glas Drine

20 (0,05%)

76 (0,18 %)

71(0,17 %)

8 (0,02%)

/ 40 320

56. Radio Preporod

1 200 (5,10 %)

540 (2,29 %)

/ / / 23 520

57. Radio HIT / / 28 (0,07%)

6(0,01%)

/ 40 320

58. RP Orašje 220 (0,55%)

/ / / / 40320*

59. R. Velika Kladuša

1 302 (3,22 %)

948 (2,35 %)

96 (0,23 %)

/ / 40 320

60. Radio Srebrenik

240 (0,89 %)

240 (0,89 %)

240 (0,89 %)

/ / 26 880

61. Radio Livno 265 (0,66%)

414 (1,03%)

141 (0,35%)

109 (0,27%)

/ 40320*

62. Radio Korona 5 (0,01%)

13(0,03%)

21 (0,05%)

25 (0,06%)

/ 40320*

63. Drukčiji radio 1 920 (9,52 %)

2 880 (14,28 %)

/ / / 20 160

64. Radio Posušje 240 (0,62%)

490(1,2%)

110 (0,27%)

/ / 40320*

65. Radio Plus / 300 (0,74 %)

5(0,01%)

/ / 40 320

66. Bobar Radio 20 (0,05%)

58 (0,14%)

21(0,05%)

57 (0,14%)

/ 40320*

67. Radio Bihać 115 (0,28 %)

195 (0,48 %)

185 (0,45 %)

75 (0,18 %)

/ 40 320

68. Radio Džungla

7(0,02%)

523 (1,29 %)

/ / / 40 320

69. Radio Studio „M“

60 (0,15%)

40 (0,1%)

56 (0,14%)

/ / 40320*

70. Radio Ključ 2 460 (6,10 %)

1 920 (4,76 %)

135 (0,33 %)

45 (0,11 %)

/ 40 320

71. Radio Gacko 380 (4,46 %)

68 (0,79 %)

85(0,21 %)

/ / 8 520

72. Radio Studio N

39 (0,1%)

37 (0,09%)

112(0,28%)

8 (0,02%)

/ 40320*

73. Radio Trebinje

212 (1,14 %)

408 (2,20 %)

9 (0,05%)

/ / 18 480

74. R. Široki Brijeg

1 680 (4,17 %)

1 165 (2,89 %)

75 (0,18 %)

/ / 40320*

75. ŠiK Radio 90 (0,22 %)

1 232 (3,05 %)

45 (0,11 %)

/ / 40 320

76. Radio Tomislavgrad

120 (0,29 %)

317 (0,78 %)

66 (0,16 %)

/ / 40 320

77. Radio 180 1 402 85 / / 28 560

20

Page 21: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Bugojno (0,63 %) (4,90 %) (0,29 %) 78. Radio Brod 375

(1,97 %) 440

(2,32 %) 195

(1,02 %) / / 18 960

79. Radio Gradiška

80 (2,22 %)

962 (2,67 %)

75 (2,08 %)

61 (16,94 %)

/ 3 600

80. Radio OSM 2 566 (6,69 %)

4 398 (11,47 %)

754 (1,96 %)

/ / 38 340

81. Info + 2 525 (6,26 %)

4 029 (9,99 %)

/ / / 40 320

82. Radio Osvit Zvornik

155 (0,38 %)

218 (0,54 %)

/ / / 40 320

83. RRS 480 (1,19 %)

2 640 (6,54 %)

/ / / 40 320

84. Radio Drvar 2 100 (5,20 %)

2 620 (6,49 %)

235 (0,58 %

240 (0,59 %)

/ 40 320

85. Radio Gradska mreža

91 (0,22 %)

180 (0,44 %)

61 (0,15 %)

52 (0,12 %)

/ 40 320

86. Radio TK 1 020 (2,52 %)

60 (0,14 %)

480 (1,19 %)

240 (0,59 %)

/ 40 320

87. Radio Vogošća

360 (0,89 %)

2 400 (5,95 %)

/ 8(0,02%)

240(0,6%)

40 320

88. Radio FBiH 553 (1,37 %)

3 789 (9,39 %)

527 (1,30 %)

418 (1,03 %)

/ 40 320

Ukupno 34 657 (1,17 %)

61 239 (2,07 %)

10 918 (0,37 %)

1 867(0,06 %)

240(0,008%)

2 953860

*Stanica nije dostavila podatak o ukupnom trajanju programa, pa je korištena vrijednost iz raspoloživih podataka AgencijeTabela 2: Trajanje emitovanih dječijih i obrazovnih programa, programa koji su namijenjeni ili se bave manjinama i ranjivim grupama stanovništva, te programa prilagođenih osobama sa invaliditetom u programima radiostanica u analiziranom periodu.

Grafički prikaz procentualne zastupljenosti analiziranih programskih segmenata na pojedinačnim radiostanicama je u nastavku

Grafikon 7: Procentualna zastupljenost programskih segmenata na pojedinačnim radiostanicama javnog RTV servisa

21

Page 22: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Grafikon 8: Procentualna zastupljenost programskih segmenata na pojedinačnim javnim radiostanicama

22

Page 23: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Grafikon 9: Procentualna zastupljenost programskih segmenata na pojedinačnim privatnim radiostanicama

Grafikon 10: Procentualna zastupljenost programskih segmenata na pojedinačnim neprofitnim radiostanicama

23

Page 24: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

4. Analiza dječijih programa

Kao što je u uvodnom dijelu detaljnije obrazloženo, ne postoje definicije dječijeg programa, niti njegovih podvrsta. U pravnom okviru se koriste pojmovi dječiji program, dječiji program sa obrazovnom ili instruktivnom namjerom, omladinski program itd., a koji nisu dalje precizno definisani. Naime, praksa regulatora nije da definišu pojedine vrste programa ili žanrove, već se pružaocima medijskih usluga daje sloboda da u skladu sa pravilima struke sami kreiraju sadržaje i svrstavaju ih u određene kategorije. Generalno, dječiji program se najčešće dijeli na zabavni, obrazovni i instruktivni, odnosno onaj koji prati i pojašnjava gradivo iz nastavnih planova i programa. Distinkcija između djece i omladine je prepuštena pružaocima medijskih usluga podjednako kao i određivanje u koji programski segment ili žanr određeni sadržaj dominantno pripada. Također, za sve stanice ne postoji obaveza da imaju dječiji program, a što je u uvodu detaljno objašnjeno. U nastavku slijedi tabelarni prikaz programskih obaveza u pogledu emitovanja dječijeg programa.

Programske obaveze u pogledu emitovanja dječijeg programa

BHT1 Najmanje 10 sati sedmično dječijeg i omladinskog programa, kako obrazovnog tako i zabavnog karaktera, odnosno kombinacija navedenog

BH Radio1 Najmanje 3 sata sedmično programa primarno namijenjenog djeci i omladini

FTV Najmanje 8 sati sedmično dječijeg i omladinskog programa, kako obrazovnog tako i zabavnog karaktera, odnosno kombinacija navedenog

RFBiH Najmanje 1 sat i 30 minuta sedmično programa primarno namijenjenog djeci i omladini

TVRS Najmanje 5 sati i 30 minuta sedmično dječijeg i omladinskog programa, kako obrazovnog tako i zabavnog karaktera, odnosno kombinacija navedenog

RRS Najmanje 2 sata sedmično primarno namijenjenog djeci i omladiniJavne TV stanice 6% sedmičnog programa posvećenog dječijem programu sa obrazovnom

ili instruktivnom namjenomJavne radiostanice 4% sedmičnog programa posvećenog dječijem programu sa obrazovnom

ili instruktivnom namjenomOstali korisnici dozvola

Nema obaveze, procentualna zastupljenost pojedinačnih programskih segmenata utvrđena je pojedinačnim uslovima dozvole

Tabela 3: Programske obaveze u pogledu emitovanja dječijeg programa

Trajanje dječijeg programa

Pregledom dostavljenih podataka je utvrđeno da je u analiziranom periodu dječiji program emitovan na 49 televizijskih i 75 radiostanica. Ukupno je emitovano 118 472 minute, odnosno 1974 sata i 32 minute dječijeg programa na televiziji, a 34 657 minuta, odnosno 577 sati i 37 minuta dječijeg programa na radiju, a što predstavlja 7,36% od ukupnog trajanja emitovanog programa na televiziji, odnosno 1,17% na radiju. Bitno je napomenuti da u Bosni i Hercegovini postoje dva privatna tematska kanala s programom samo za djecu, a to su Hayatovci i TNT Kids, a što ima znatan uticaj na iskazanu ukupnu količinu emitovanog dječijeg programa. Kada se izostave ova dva tematska kanala, udio dječijeg programa u ukupnom emitovanom programu na ostalim televizijskim stanicama iznosio bi svega 3,01%.

Kada je riječ o televizijskim stanicama, po količini emitovanog dječijeg programa u analiziranom periodu prednjače privatni tematski dječiji kanali TNT Kids sa 40 320 minuta i Hayatovci sa 32 063

24

Page 25: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

minuta, a potom slijede privatna TV stanica MTV Igman sa 4070 minuta, privatna TV stanica NTV Amna sa 3467 minuta, javna TV stanica TV SA sa 3174 minute, javna TV stanica TV TK sa 3040 minuta, javna TV stanica TV Vogošća sa 2976 minuta, privatna TV stanica OBN sa 2365 minuta, javna TV stanica RTV USK sa 2350 minuta i privatna TV stanica TV 5 sa 2280 minuta. Od javnih RTV servisa prednjači BHT 1 sa 2000 minuta, što predstavlja 6,37% njihovog ukupnog emitovanog programa, a slijedi TVRS sa 1485 minuta, što predstavlja 3,68% njihovog ukupnog emitovanog programa, dok podaci koje je FTV dostavila nisu mogli biti analizirani zbog nepreglednosti.

U nastavku slijedi prikaz 10 televizijskih stanica sa najviše emitovanog dječijeg programa u analiziranom periodu:

TV 5RTV USK

OBNTV Vogošća

TV TKTV SA

NTV AmnaMTV Igman

HayatovciTNT KIDS

0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000

Trajanje dječjeg programa na televizijskim stanicama u minu-tama

Trajanje dječijeg programa u minutama

Grafikon 11: 10 televizijskih stanica sa najviše emitovanog dječijeg programa u analiziranom periodu

Kada je riječ o radiostanicama, stanice sa najviše emitovanog dječijeg programa u analiziranom periodu su privatna radiostanica Radio OSM sa 2566 minuta, privatna radiostanica Info+ sa 2525 minuta, javna radiostanica Radio Ključ sa 2460 minuta, javna radiostanica Radio Drvar sa 2100 minuta, privatna radiostanica Drukčiji radio sa 1920 minuta, javna radiostanica Radio Banovići sa 1920 minuta, javna radiostanica Radio Usora sa 1680 minuta, javna radiostanica Radio Velika Kladuša sa 1302 minute, javna radiostanica Radio Preporod sa 1200 minuta i javna radiostanica Radio TK sa 1020 minuta.

25

Page 26: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Radio TKRadio Preporod

Radio Velika KladušaRadio Usora

Radio BanovićiDrukčiji radio

Radio DrvarRadio Ključ

Info+Radio OSM

0 500 1000 1500 2000 2500 3000

Trajanje dječijeg programa na radio stanicima u minutama

Trajanje dječijeg programa na radio stanicima u minutama

Grafikon 12: 10 radiostanica sa najviše emitovanog dječijeg programa u analiziranom periodu

Vrste i struktura dječijeg programa

Analizirane su i vrste emitovanog dječijeg programa kao i njegova struktura. Od vrste programa istaknuti su dječiji sadržaji obrazovnog, zabavnog i animiranog karaktera, dok je kategorija „drugo“ bila za preostale kategorije (sportski, igrani filmovi, igrane serije itd.). U televizijskim programima od dječijih sadržaja procentualno najzastupljeniji su animirani dječiji sadržaji sa 42,11%, slijede obrazovni dječiji sadržaji sa 33,06%, zabavni dječiji sadržaji sa 16,53% i preostali dječiji sadržaji sa 8,3%.

Grafikon 13: Vrsta emitovanog dječijeg programa na televizijskim stanicama procentualno

Od strukture dječijeg programa na televizijskim stanicama najviše se emituje kupljeni/nabavljeni program sa 85,33%, dok je vlastite produkcije 14,25%, a koprodukcije samo 0,42%. Treba uzeti u obzir da je prosjek izrazito visok zbog tematskih televizijskih stanica Hayatovci i TNT Kids koji emituju samo dječiji program i to skoro isključivo kupljeni/nabavljeni.

26

Zabavni dječiji program 16,53%Obrazovni dječiji program 33,06%Animirani dječiji program 42,11%Drugo 8,3%

Page 27: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Grafikon

14: Struktura emitovanog dječijeg programa na televizijskim stanicama procentualno

U nastavku slijedi detaljan tabelarni prikaz emitovanog dječijeg programa na televizijskim stanicama po vrsti i strukturi:

Rd.br.

Naziv televizijske stanice

Vrsta dječijeg programa u minutama

Struktura dječijeg programa u minutama

Obrazovni Zabavni Animirani Drugo Vlastita produkcija

Kupljeni/nabavljeni

Koprodukcija

1. TV Sana 290 2902. BDC 260 110 250 1203. TV Slon

Extra39 6 45

4. Neon TV 147 1265. OBN 2 3656. BHT 1 680 175 1145 230 1 700 707. TV Cazin 570 240 570 2408. Elta TV 628 48 6 682 9. RTV 7 Tuzla 240 245 48510. TV 5 600 1 680 2 280 11. Tatabrada 140 140 12. TV BPK 100 10013. Hayat 131 800 931 14. Hayat plus 526 172 698 15. Hayatovci 4 935 26 397 731 570 31 493 16. NTV Arena 101 10117. Pink BH 842 10018. NTV Jata 120 12019. Naša TV 180 18020. Posavina TV 120 60 6021. RTV

Slobomir300 300

22. IN TV 64 6423. Prijedor TV 80 8024. Hema TV 128 199 32725. RA-TV

Tešanj148 148

27

Kupljeni/nabavljenji program 85,33%Vlastita produkcija 14,25%Koprodukcija 0,42%

Page 28: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

26. RTV Visoko 322 970 536 75627. TV Kiss 240 24028. Smart TV 428 306 734 29. WTV 238 3030. RTV USK 1 865 485 605 1 745 31. RTV

Živinice502 547 1 049

32. NTV IC 660 1 260 1 920 33. TV Rudo 2 073 263 1 810 34. TV Jasmin 83 70 153 35. HIT TV 5 517 12 270 240 36. NTV Patria 420 420 37. TNT Kids 40 320 38. Alfa TV 160 16039. TV SA 3 003 171 879 2 295 40. RTV

Jablanica21 75 96

41. RTV Lukavac

150 300 450

42. RTV Bugojno

175 730 905

43. NTV Amna 3 031 380 56 3 467 44. RTV Istočno

Sarajevo232 284 516

45. ATV 908 90846. TVRS 254 1231 254 1 231 47. MTV Igman 1 456 1 913 701 2 919 1 151 48. TV TK 1 820 620 600 240 2 800 49. TV Vogošća 660 1 054 55 264 2 712

Ukupno u minutama

25112 12547 31980 6306 15853 94901 463

Ukupno u postotcima

33,06% 16,53% 42,11% 8,3% 14,25% 85,33% 0,42%

Tabela 4: Vrsta i struktura emitovanog dječijeg programa na televizijskim stanicama

Kada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer nema tematskih kanala ni dominacije animiranih, odnosno crtanih filmova. Od vrste programa, istaknuti su dječiji sadržaji obrazovnog, zabavnog, i obrazovno-zabavnog karaktera, dok je kategorija „drugo“ bila za preostale kategorije (sportski, muzički, dječiji itd.). U radijskim programima od dječijih sadržaja procentualno najzastupljeniji su zabavni dječiji sadržaji sa 34,71%, slijede obrazovno-zabavni dječiji sadržaji sa 28,83%, obrazovni dječiji sadržaji sa 25,57% i preostali dječiji sadržaji sa 10,89%.

Grafikon 15: Vrsta emitovanog dječijeg programa na radiostanicama procentualno

Za razliku od televizijskih stanica, na radiostanicama najviše se emituje dječiji program iz vlastite produkcije sa čak 81,14%, kupljeni/nabavljeni program iznosi svega 15,74%, dok je koprodukcije samo 3,11%. S obzirom na to da na televiziji veliki udjel dječijeg programa čine animirani sadržaji, odnosno crtani filmovi, a koji su kupljeni/nabavljeni program, ovakav visok udio vlastite produkcije na radiju je bio i za očekivati.Grafikon 16: Struktura emitovanog dječijeg programa na radiostanicama procentualno

28

Page 29: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

U nastavku slijedi detaljan tabelarni prikaz emitovanog dječijeg programa na radiostanicama po vrsti i strukturi:

Rd.br.

Naziv radiostanice

Vrsta dječijeg programa u minutama Struktura dječijeg programa u minutama

Obrazovni Zabavni Obrazovno--zabavni

Drugo Vlastita produkcija

Nabavljeni/kupljeni

Koprodukcija

1. Radio Sana 300 3002. BH Radio 1 220 2203. Radio Slon 24 244. Radio 7 240 245 485 5. Radio Uno 60 60 6. Best radio

Šipovo55 55

7. RP Čapljina 30 62 92 8. Radio Cazin 240 120 3609. Radio

Ljubuški38 4 42

10. Radio Konjic

480 480

11. Radio 1503 Zavidovići

220 220

12. Radio Goražde

120 120

13. HR Radio Bobovac

5 240 5 240

14. Radio Kladanj

420 420

15. Radio Gračanica

414 414

16. Radio Ilijaš 30 30 17. Radio

Slobomir 480 480

18. Radio Novi Grad

25 176 201

19. Radio Prijedor

90 90

20. Radio Kakanj

300 45

29

Kupljeni/nabavljeni program 15,74%Vlastita produkcija 81,14%Koprodukcija 3,11%

Zabavni dječiji program 34,71%Obrazovni dječiji program 25,57%Obrazovno-zabavni dječiji program 28,83%Drugo 10,89%

Page 30: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

21. Radio Kostajnica

367 367

22. Radio Avaz 60 6023. Radio „M“ 55 5 6024. Radio Olovo 45 270 75 24025. Radio

Visoko 488 488

26. Skala Radio 60 6027. Radio Kiss 45 150 195 28. BN Radio 120 120 29. Radio

Višegrad 3 3

30. Radio Prača 220 22031. Radio USK 300 300 32. Radio

Gradačac 300 300

33. Radio Grude 12 1234. Radio

Herceg- Bosne

40 100 30 170

35. R. Bosanska Krupa

180 180

36. Radio Marija

140 140

37. Radio Usora 1680 1680 38. Radio Mir

Međugorje14 161 175

39. Radio Breza 240 24040. Radio

Active Zen.480 120 480 120

41. Radio 303 2 242 4 240 42. Radio

Banovići 1920 240 1680

43. R. Glas Drine

20 20

44. Radio Preporod

1200 1200

45. RP Orašje 220 220 46. R. Velika

Kladuša682 620 1302

47. Radio Srebrenik

240 240

48. Radio Livno 84 181 181 49. Radio

Korona 5 5

50. Drukčiji radio

1920 1920

51. Radio Posušje

240 240

52. Bobar radio 20 2053. Radio Bihać 100 15 11554. Radio

Džungla7 7

55. Studio „M“ 60 6056. Radio Ključ 540 1920 2460

30

Page 31: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

57. Radio Gacko 380 240 14058. Radio Studio

„N“ 39 39

59. Radio Trebinje

212 212

60. Radio Široki Brijeg

1680 1680

61. ŠiK Radio 65 25 9062. Radio

Tomislavgrad120 120

63. Radio Bugojno

120 60

64. Radio Brod 328 47 65. Radio

Gradiška 80 80

66. Radio OSM 210 2356 2566 67. Info + 2525 842 1683 68. Radio Osvit

Zvornik73 82 155

69. RRS 400 80 480 70. Radio Drvar 2100 1260 840 71. Radio

Gradska Mreža

91 91

72. Radio TK 600 420 1020 73. Radio

Vogošća 360 360

74. Radio FBiH 553 456 9775. Radio

Nevesinje94 51 145

Ukupno u minutama

8632 11717 9732 3676 26592 5160 1021

Ukupno procentualno

25,57% 34,71%

28,83% 10,89%

81,14% 15,74% 3,11%

Tabela 5: Vrsta i struktura emitovanog dječijeg programa na radiostanicama

31

Page 32: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

5. Analiza obrazovnih programa

Kao što je u uvodu detaljno objašnjeno, na postoji obaveza za sve stanice da imaju obrazovni program. Obrazovni program dosta je širok pojam i može obuhvatati različite tematske podvrste programa, kao što su obrazovni religijski program, obrazovni muzički program, obrazovni omladinski program itd., različite forme, te biti namijenjen različitim ciljnim skupinama. Kao što je već obrazloženo, regulatori ne ulaze u definisanje pojedinih programskih vrsta i žanrova, već daju slobodu pružaocima usluga da odrede kojoj vrsti programa koji sadržaji pripadaju. U nastavku slijedi tabelarni prikaz programskih obaveza u pogledu emitovanja obrazovnog programa.

Programske obaveze u pogledu emitovanja obrazovnog programa

BHT1 Najmanje 3 sata sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine

BH Radio1 Najmanje 5 sati sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine

FTV Najmanje 2 sata sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine

RFBiH Najmanje 6 sati i 30 minuta programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine

TVRS Najmanje 9 sati sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine

RRS Najmanje 9 sati sedmično programa obrazovnog karaktera koji može biti u formi magazina, dokumentarnog, činjeničnog ili studijskog programa usmjerenog na različite dobne skupine

Javne TV stanice Najmanje 40% sedmičnog programa vijesti i ostali informativni programi i obrazovni programi, pri čemu se ubraja samo jedna repriza sedmično

Javne radiostanice Najmanje 40% sedmičnog programa vijesti i ostali informativni programi i obrazovni programi, pri čemu se ubraja samo jedna repriza sedmično

Ostali korisnici dozvola

Nema obaveze, procentualna zastupljenost pojedinačnih programskih segmenata utvrđena je pojedinačnim uslovima dozvole

Tabela 6: Programske obaveze u pogledu emitovanja obrazovnog programa

Pregledom dostavljenih podataka je utvrđeno da je u analiziranom periodu obrazovni program emitovan na 45 televizijskih i 82 radiostanice. Na televiziji je emitovano 50 958 minuta, odnosno 849 sati i 18 minuta obrazovnog programa, a što predstavlja 3,16% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Na radiju je emitovano 61 239 minuta, odnosno 1020 sati i 39 minuta obrazovnog programa, a što predstavlja 2,07% od ukupnog trajanja emitovanog programa.

Kada je riječ o televizijskim stanicama, po količini emitovanog obrazovnog programa u analiziranom periodu prednjači privatna TV stanica MTV Igman sa 7477 minuta, a potom slijede privatna TV stanica OBN sa 3268 minuta, javna TV stanica TV Istočno Sarajevo sa 3193 minute, javni servis TVRS sa 2605 minuta, javna TV stanica RTV Bugojno sa 2090 minuta, javna TV stanica TV Rudo sa 1973 minute, privatna TV stanica Elta TV sa 1899 minuta, privatna TV stanica NTV IC sa 1715 minuta, privatna TV stanica NTV Amna sa 1475 minuta, te javna TV stanica TV Vogošća sa 1345

32

Page 33: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

minuta. Od javnih RTV servisa prednjači TVRS sa 2605 minuta, što predstavlja 6,46% njihovog ukupnog emitovanog programa, a slijedi BHT sa 965 minuta, što predstavlja 2,21% njihovog ukupnog emitovanog programa, dok podaci koje je FTV dostavila nisu mogli biti analizirani zbog nepreglednosti.

U nastavku slijedi prikaz 10 televizijskih stanica sa najviše emitovanog obrazovnog programa u analiziranom periodu:

TV VogošćaNTV Amna

NTV ICElta TV

TV RudoRTV Bugojno

TVRSTV Istočno Sarajevo

OBNMTV Igman

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Trajanje obrazovnog programa na televizijskim stanicama u minutama

Trajanje obrazovnog programa u minutama

Grafikon 17: 10 televizijskih stanica sa najviše emitovanog obrazovnog programa u analiziranom periodu

Kada je riječ o radiostanicama, stanice sa najviše emitovanog obrazovnog programa u analiziranom periodu su privatna radiostanica Radio OSM sa 4398 minuta, privatna radiostanica Info+ sa 4029 minuta, javni servis Radio FBiH sa 3789 minuta, privatna radiostanica Drukčiji radio sa 2880 minuta, javni servis Radio RS sa 2640 minuta, javna radiostanica Radio Drvar sa 2620 minuta, javna radiostanica Radio Vogošća sa 2400 minuta, javni servis BH Radio 1 sa 2009 minuta, javna radiostanica Radio Ključ sa 1920 minuta, te javna radiostanica Radio Bugojno sa 1402 minuta.

Radio BugojnoRadio KljučBH Radio 1

Radio VogošćaRadio Drvar

Radio RSDrukčiji radio

Radio FBiHInfo+

Radio OSM

0 1000 2000 3000 4000 5000 6000 7000 8000

Trajanje obrazovnog programa na radio stanicama u minu-tama

Trajanje obrazovnog programa u minutama

33

Page 34: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Grafikon 18: 10 radiostanica sa najviše emitovanog obrazovnog programa u analiziranom periodu

Analizirane su i vrste emitovanog obrazovnog programa kao i njegova struktura. Od vrste programa istaknuli smo obrazovne sadržaje, obrazovno-zabavne i obrazovne za mlade, dok je kategorija „drugo“ bila za preostale kategorije obrazovnih sadržaja. U televizijskim programima od obrazovnih sadržaja procentualno ubjedljivo najzastupljeniji su obrazovni sadržaji sa 78,73%, slijede ostali obrazovni sadržaji sa 7,84%%, obrazovno-zabavni sadržaji sa 7,43% i preostali obrazovni sadržaji za mlade sa 6%.

Grafikon

19: Vrsta emitovanog obrazovnog programa na televizijskim stanicama procentualno

Od strukture obrazovnog programa na televizijskim stanicama najviše se emituje program iz vlastite produkcije sa 49,23%, dok je kupljenog/nabavljenog programa nešto malo manje sa 43,92%, a koprodukcije samo 6,85%.

Kupljeni/nabavljeni program 43.92%Vlastita produkcija 49.23%Koprodukcija

Grafikon 20: Struktura emitovanog obrazovnog programa na televizijskim stanicama procentualno

U nastavku slijedi detaljan tabelarni prikaz emitovanog obrazovnog programa na televizijskim stanicama po vrsti i strukturi:

Rd. Naziv televizijske Vrsta obrazovnog programa u minutama Struktura obrazovnog programa

34

Obrazovni sadržaji 78,73%Obrazovno-zabavni sadržaji 7,43%Obrazovni sadržaji za mlade 6%Ostali obrazovni sadržaji 7,84%

Page 35: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

br. stanice u minutamaObrazovni Obrazovno-

-zabavniObrazovniza mlade

Drugo Vlastitaprodukcija

Kupljeni/nabavljeni program

Kopro-dukcija

1. TV Sana 300 30 2702. TV BDC 200 440 180 4603. TV Slon Extra 381 120 5014. BHT 145 550 6955. Neon TV 484 4846. OBN 3268 3268 7. TV Cazin 120 1208. Elta TV 1407 492 334 1565 9. RTV 7 310 220 370 16010. TV 5 1080 720 360 11. Tatabrada 305 305 12. TV BPK 255 90 34513. Hayat 401 40114. Hayat plus 312 225 337 20015. NTV Arena 544 359 18516. NTV Jata 320 32017. Naša TV 960 96018. RTV Slobomir 300 300 19. IN TV 600 128 128 600 20. Prijedor TV 120 120 120 36021. TV Callidus 960 96022. Hema TV 715 9 710 14 23. RA-TV Tešanj 480 220 260 24. RTV Visoko 222 124 134 78 402 25. TV Kiss 1320 360 960 26. WTV 411 411 27. Smart TV 2203 2203 28. RTV USK 225 1505 460 2190 29. RTV Živinice 356 350 706 30. NTV IC 1715 90 1625 31. TV Rudo 1416 560 1400 576 32. TV Jasmin 114 1114 33. Hit tv 814 49 863 34. NTV Patria 420 42035. Kanal 6 920 920 36. Alfa TV 141 14137. TV SA 496 45 541 38. TV Jablanica 82 10 92 39. RTV Bugojno 1285 805 140 915 1175 40. NTV Amna 975 500 1235 240 41. RTV Istočno

Sarajevo 2010 1183 3193

42. TVRS 1651 954 1191 1414 43. MTV Igman 7477 4896 2581 44. TV TK 1200 720 480 45. TV Vogošća 745 600 339 406 600

Ukupno u minutama 39445 3721 3005 3927 25088 22380 3490Ukupno procentualno

78,73% 7,43% 6% 7,84%

49,23% 43,92% 6,85%

Tabela 7: Vrsta i struktura emitovanog obrazovnog programa na televizijskim stanicama

35

Page 36: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Na radiju je najviše zastupljen obrazovni program sa 65,4%, potom slijedi obrazovno-zabavni program sa 24,76%, dok je obrazovnog programa za mlade relativno malo sa 5,06%, kao i ostalih kategorija obrazovnog programa sa 4,77%.

Grafikon 21: Vrsta emitovanog obrazovnog programa na radiostanicama procentualno

Kada je obrazovni program na radiju u pitanju, slično kao i kod dječijeg programa, struktura programa prevladava u vlastitoj produkciji sa 95,23% , a skoro podjednako su zastupljeni programski sadržaji koji su kupljeni/nabavljeni sa 2,3% ili proizvedeni u koprodukciji s nekim sa 2,45%.

Grafikon 22: Struktura emitovanog obrazovnog programa na radiostanicama procentualno

U nastavku slijedi detaljan tabelarni prikaz emitovanog obrazovnog programa na radiostanicama po vrsti i strukturi:

36

Kupljeni/nabavljeni program 2,3%Vlastita produkcija 95.23%Koprodukcija 2,45%

Obrazovni sadržaji 65,4%Obrazovno-zabavni sadržaji 24.76%obrazovni sadržaji za mlade 5.06%Ostali obrazovni sadržaji 4,77%

Page 37: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

RdNaziv radiostanice Vrsta obrazovnog programa u minutama Struktura obrazovnog programa u minutama

Obrazovni Obrazovno--zabavni

Obrazovniza mlade

Drugo Vlastitaprodukcija

Kupljeni/nabavljeni program

Kopro-dukcija

1. Radio Kalman 35 960 995 2. Radio Sana 480 480 3. BH Radio 1129 880 2009 4. Radio Slon 71 1320 1391 5. Radio 7 274 256 370 160 6. Radio UNO 90 90 7. Best Radio Šipovo 20 20 8. RP Čapljina 402 402 9. Radio Cazin 930 930 10. Radio Ljubuški 44 4411. Radio Konjic 720 720 12. Radio 1503

Zavidovići 960 960

13. Radio Goražde 300 30014. Radio 8 12 1215. Radio Bobovac 24 180 204 16. Radio Kladanj 320 32017. Radio Gračanica 165 52 84 30118. Radio Slobomir 180 18019. Radio Novi Grad 524 51 64 639 20. Radio Prijedor 180 180 21. Radio Srbac 75 75 22. Radio Kakanj 380 38023. Radio BiR 305 16 297 2424. Radio Kostajnica 1009 895 11425. Freeradio 340 160 500 26. Radio M 47 18 71 136 27. Radio Olovo 75 25 10028. Radio Visoko 2495 2495 29. Skala Radio 60 60 30. Običan radio 153 26 179 31. Radio KiSS 180 180 36032. Radio Višegrad 14 2 1633. Radio Prača 140 420 560 34. Radio USK 260 26035. Radio Kozara 5 5 1036. Radio ZOS 1200 60 60 120037. Radio Gradačac 445 44538. Radio Grude 571 380 19139. Radio ASK 480 48040. Radio Prnjavor 120 120 41. Radio Herceg-

Bosne 537 369 168

42. Radio Velkaton 480 48043. Radio Bosanska

Krupa65 90 155

44. Radio Marija 119 119 45. Radio Usora 1440 600 2040 46. Radio Mir

Međugorje 168 168

37

Page 38: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

47. Radio Active Z. 120 240 600 960 48. Radio 303 1094 1094 49. Radio Banovići 720 720 50. R. Glas Drine 56 20 7651. R. Preporod 540 54052. Radio Velika

Kladuša948 948

53. R. Srebrenik 240 240 54. Radio Livno 383 31 414 55. Radio Korona 13 13 56. Drukčiji radio 2880 2880 57. Radio Posušje 490 490 58. Radio Plus 300 30059. Bobar Radio 58 5860. Radio Bihać 105 90 195 61. Radio Džungla 394 129 523 62. Studio „M“ 40 4063. Radio Ključ 1920 192064. Radio Gacko 68 68 65. Studio N 20 17 3766. Radio Trebinje 408 408 67. R. Široki Brijeg 1165 1165 68. ŠiK Radio 1117 22 93 1232 69. Radio

Tomislavgrad 317 317

70. Radio Bugojno 844 495 73 140271. Radio Brod 382 58 440 72. Radio Gradiška 962 962 73. Radio OSM 4398 4398 74. Info + 1509 2520 3541 488 75. Radio Osvit

Zvornik 218 218

76. RRS 2280 240 120 2400 240 77. Radio Drvar 2620 2400 220 78. Radio Gradska

mreža 180 180

79. Radio TK 60 6080. Radio Vogošća 2400 2400 81. Radio FBiH 3789 3789 82. Radio Nevesinje 30 30

Ukupno u minutama

40129 15197 3107 2926 58242 1420 1505

Ukupno u procentima

65,4% 24,76% 5,06% 4,77% 95,23% 2,3% 2,45%

Tabela 8: Vrsta i struktura emitovanog obrazovnog programa na radiostanicama

38

Page 39: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

6. Analiza programa namijenjenih/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama

Kada su u pitanju sadržaji namijenjeni manjinama, u regulativi se koristi termin nacionalne i druge manjine, pri čemu ne postoji posebna definicija manjina. U nastavku slijedi prikaz programskih obaveza u vezi sa emitovanjem programa namijenjenih/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama:

Programske obaveze u pogledu emitovanja programa namijenjenih/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama

Javni RTV servisi Ne postoji kvota za programe namijenjene/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama

Javne RTV stanice Najmanje 40% sedmičnog programa vijesti i ostalih informativnih programa i obrazovnih programa, a po 10% od ukupnog sedmičnog programa namijenjenog za vijesti i ostali informativni program i obrazovni program treba biti posvećeno pitanjima pripadnika nacionalnih i drugih manjina, te ranjivih grupa stanovništva. Prilikom računanja vremena namijenjenog vijestima i ostalim informativnim programima i obrazovnim programima, ubrajat će se samo jedna repriza emisije sedmično.

Ostali korisnici dozvola

Nema obaveze, procentualna zastupljenost pojedinačnih programskih segmenata utvrđena je pojedinačnim uslovima dozvole

Tabela 9: Programske obaveze u pogledu emitovanja programa namijenjenih/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama

U analiziranom periodu program koji se bavi ili je namijenjen manjinama emitovan je na samo 17 televizijskih stanica i 25 radijskih stanica. Na televiziji je emitovano 3057 minuta, odnosno 50 sati i 57 minuta takvog programa, a što iznosi svega 0,19% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Na radiju je emitovano 1867 minuta, odnosno 31 sat i 7 minuta, a što iznosi 0,06% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Dakle, sadržaji ovakve vrste izuzetno su malo prisutni u televizijskim, a pogotovo radijskim programima.

Televizijske stanice koje su emitovale najviše ovakvog programa u analiziranom periodu su javna TV stanica TV Vogošća sa 678 minuta emitovanog programa o manjinama (1,68 % od ukupnog emitovanog programa), privatna TV stanica Al Jazeera sa 513 minuta (1,73 %), privatna TV stanica Neon TV sa 328 minuta (0,81%), te privatna TV stanica TV Slobomir sa 300 minuta (0,74%) ovakvog programa. Kada je radio u pitanju, programi namijenjeni/koji se bave nacionalnim i drugim manjinama najviše su bili zastupljeni na javnom servisu Radiju Federacije BiH sa 418 minuta (1,03%), te javnoj radiostanici Radio Drvaru i javnoj radiostanici Radiju Tuzlanskog kantona sa po 240 minuta (0,59%), te javnom radiju, Radiju 7 sa 112 minuta (0,6%).

39

Page 40: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

7. Analiza programa namijenjenih/koji se bave ranjivim grupama stanovništva

Prema definiciji iz Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija ranjivo lice označava socijalno i/ili zdravstveno insuficijentno lice, uključujući, između ostalog, lica s poteškoćama u učenju, zdravstveno-mentalnim problemima, psihičkim oboljenjima ili lica koje pate od gubitka pamćenja, bolesna lica, lica koja su preživjela traumu, žrtve nasilja i porodice nestalih. U nastavku slijedi prikaz programskih obaveza u vezi sa emitovanjem programa namijenjenih/koji se bave ranjivim grupama stanovništva:

Programske obaveze u pogledu emitovanja programa namijenjenih/koji se bave ranjivim grupama stanovništva

Javni RTV servisi Ne postoji kvota za programe namijenjene/koji se bave ranjivim grupama stanovništva

Javne RTV stanice Najmanje 40% sedmičnog programa vijesti i ostalih informativnih programa i obrazovnih programa, a po 10% od ukupnog sedmičnog programa namijenjenog za vijesti i ostali informativni program i obrazovni program treba biti posvećeno pitanjima pripadnika nacionalnih i drugih manjina, te ranjivih grupa stanovništva. Prilikom računanja vremena namijenjenog vijestima i ostalim informativnim programima i obrazovnim programima, ubrajat će se samo jedna repriza emisije sedmično.

Ostali korisnici dozvola

Nema obaveze, procentualna zastupljenost pojedinačnih programskih segmenata utvrđena je pojedinačnim uslovima dozvole

Tabela 10: Programske obaveze u pogledu emitovanja programa namijenjenih/koji se bave ranjivim grupama stanovništva

U analiziranom periodu, program koji se bavi ili je namijenjen ranjivim grupama stanovništva emitovan je na 30 televizijskih stanica i 55 radiostanica. Na televiziji je ukupno emitovano 12 191 minuta, odnosno 203 sata i 11 minuta, a što iznosi 0,76 % od ukupnog trajanja emitovanog programa. Na radiju je u analiziranom periodu ukupno emitovano 10 918 minuta, odnosno 181 sat i 58 minuta takvog programa, a što iznosi 0,37% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Dakle, i na radiju i na televiziji takav program je zastupljen u izuzetno malom postotku, ispod 1% emitovanog programa.

Televizijske stanice koje su emitovale najviše ovakvog programa u analiziranom periodu su privatna TV stanica AL Jazeera sa 1 988 minuta (4,93 % od ukupnog trajanja njihovog programa), javna TV stanica TV Tuzlanskog kantona sa 1 200 minuta (2,97 %), javni servis TVRS sa 1 030 minuta (2,55 %), te javna TV stanica TV USK sa 700 minuta (2,39 %).

Kada je radio u pitanju, najviše se ističu dva korisnika dozvola za neprofitni radio, Radio Marija sa 1 360 minuta (4,38 % od ukupnog trajanja programa) te Radio Active Zenica sa 1 200 minuta (2,97 %), a potom slijede privatna radiostanica Radio Mir Međugorje sa 911 minuta, odnosno (2,25%), te privatna radiostanica Radio Kalman sa 560 minuta (1,38 %), javni servis Radio FBiH sa 418 minuta (1,03 %) i javna radiostanica Radio Tuzlanskog kantona sa 480 minuta (1,19 %).

40

Page 41: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

8. Analiza programa prilagođenih osobama sa invaliditetom, oštećenjem sluha i/ili vida

Kao što je u uvodu pojašnjeno, pitanje pristupačnosti medijima i medijskim sadržajima za osobe sa različitim vrstama invaliditeta, uključujući oštećenje sluha i/ili vida, također je dio programskih obaveza. Osobom s invaliditetom smatra se osoba koja ima dugotrajna fizička, mentalna, intelektualna ili čulna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njeno potpuno i djelotvorno sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invalidnosti. Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom6, odnosno članom 9. ove konvencije, propisano je da države potpisnice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osobama sa invaliditetom osigurale pristup, na ravnopravnoj osnovi s drugim osobama, između ostalog i informacijama i komunikacijama u urbanim i ruralnim sredinama. U regulatornom okviru tako postoji i odredba koja ima za cilj obezbjeđivanje emitovanja programskih sadržaja prilagođenih specifičnim potrebama osoba sa invaliditetom, pri čemu se navodi da će korisnik dozvole nastojati da svoje usluge učini dostupim osobama sa oštećenjem sluha i/ili vida. Posebne programske kvote za ovakve programe ne postoje.

Prema dostavljenim podacima program prilagođen osobama s invaliditetom emitovan je na samo 7 od analiziranih 53 televizijske stanice. U dostavljenim podacima nije jasno iskazano na koji način su programi prilagođeni osobama s invaliditetom, te da li se radi isključivo o takvim programima ili i o programima koji se bave pitanjima od značaja za osobe s invaliditetom. Ukupno je emitovano 5140 minuta, odnosno 85 sati i 40 minuta ovakvog programa, a što iznosi 0,32% od ukupnog trajanja emitovanog programa u analiziranom periodu. Po količini emitovanog programa prednjači javna TV stanica TV Vogošća sa čak 4193 minuta, odnosno 10,39% emitovanog programa, a slijede javni servisi, TVRS sa 363 minute (0,90% njihovog emitovanog programa) i BHT1 sa 240 minuta (1,09%).

U nastavku slijedi prikaz emitovanih programa prilagođenih osobama sa invaliditetom, oštećenjem sluha i/ili vida na televizijskim stanicama u analiziranom periodu:

Redni broj

Naziv televizijske stanice

Javna/privatna stanica

Vrsta programa

Opis programa Trajanje programa u minutama

Trajanje programa procentualno u odnosu na ukupni program

1. BHT 1 Javna Emisija za osobe oštećenog sluha

Govor tišine – emisija za osobe oštećenog sluha

240 1,09%

2. TV Slon extra Privatna Osobe sa invaliditetom

Peticija – žene sa invaliditetom

3 0,007%

3. Naša TV Privatna Prijevod središnje informativne emisije na znakovni jezik

Prijevod vijesti na znakovni jezik

90 1,94%

4.

TV SA Javna Program namijenjen osobama sa invaliditetom

Prijevod vijesti na znakovni jezik

131 0,32%

5 TVRS Javna Program Pregled sedmice za 363 0,90%

6 Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i njen Fakultativni protokol – usvojeni 13. decembra 2006. godine, a Bosna i Hercegovina ih je ratifikovala 12. marta 2010. godine.

41

Page 42: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

. namijenjen osobama sa invaliditetom

osobe oštećenog sluha, emisija Puls života i emisija „U Fokusu“

6.

TV TK Javna Program prilagođen osobama sa invaliditetom

Program prilagođen osobama sa invaliditetom, emisija „Bez predrasuda“

120 0,29%

7.

TV Vogošća Javna Informativni i kolažni programi

Info blok, Otvoreni program, Vogošćanska hronika, Sedam dana u Vogošći.

4193 10,39%

Ukupno : 5140

Tabela 11: Pregled emitovanog programa prilagođenog osobama sa invaliditetom na televizijskim stanicama

Na radiju je poseban program prilagođen osobama s invaliditetom emitovan na samo jednoj radiostanici od analiziranih 88 stanica. Radio Vogošća je emitovao po jednu emisiju od 60 minuta sedmično, tako da je ukupno emitovano 240 minuta, odnosno 4 sata ovakvog programa, a što iznosi 0,6% emitovanog programa Radija Vogošće. Interesantno je da emisiju uređuje i vodi slijepa osoba. Nažalost, kada ovo ukupno trajanje emitovanog programa uporedimo sa ukupnim emitovanim programom na svim analiziranim radiostanicama, dolazimo do zaključka da program prilagođen osobama s invaliditetom zauzima samo 0,008% od ukupnog trajanja emitovanog programa na radiju u analiziranom periodu.

Redni broj

Naziv radiostanice

Javna/privatna stanica

Vrsta programa

Opis programa Trajanje programa u minutama

Trajanje programa procentualno u odnosu na ukupni program

1. Radio Vogošća

Javna Informativni i kolažni programi

Sedmična emisija za osobe s invaliditetom

240 0,6%

Ukupno 240

Tabela 12: Pregled emitovanog programa prilagođenog osobama sa invaliditetom na radiostanicama

42

Page 43: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

Zaključak

Agencija je pripremila analizu dječijih i obrazovnih programa, programa koji se bave ili su namijenjeni ranjivim grupama stanovništva i manjinama, te programa prilagođenih osobama s invaliditetom/oštećenjem sluha i/ili vida koji se emituju u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija u Bosni i Hercegovini s ciljem da se dobije kvantitativan i kvalitativan uvid u ove specifične programske sadržaje u Bosni i Hercegovini, te identifikuju trendovi i eventualni problemi, kako bi se na osnovu toga mogle planirati daljnje aktivnosti. Analiza je izvršena na osnovu podataka prikupljenih od korisnika dozvola putem upitnika, odnosno obrasca u koji su pružaoci usluga unosili podatke o emitovanim programskim sadržajima iz navedenih kategorija u periodu od četiri sedmice u toku 2018. godine. Obrađeni su podaci od 66 televizijskih i 101 radijske stanice.

U analiziranom periodu dječiji program emitovan je na 49 televizijskih i 75 radiostanica. Ukupno je emitovano 118 472 minute, odnosno 1974 sata i 32 minute dječijeg programa na televiziji, a 34 657 minuta odnosno 577 sati i 37 minute dječijeg programa na radiju, a što predstavlja 7,36% od ukupnog trajanja emitovanog programa na televiziji, odnosno 1,17% na radiju. U Bosni i Hercegovini postoje dva tematska kanala s programom samo za djecu, a što ima znatan uticaj na iskazanu ukupnu količinu emitovanog dječijeg programa. U televizijskim programima od dječijih sadržaja procentualno najzastupljeniji su animirani sadržaji sa 42,11%, slijede obrazovni sadržaji sa 33,06%, zabavni dječiji sadržaji sa 16,53% i preostali dječiji sadržaji sa 8,3%. na televiziji se najviše emituje kupljeni/nabavljeni program sa 85,33%, dok je vlastite produkcije 14,25%, a koprodukcije samo 0,42%. Treba uzeti u obzir da je prosjek izrazito visok zbog tematskih televizijskih stanica koji emituju skoro isključivo kupljeni/nabavljeni dječiji program. Kada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime, vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer nema tematskih kanala ni dominacije animiranih odnosno crtanih filmova. U radijskim programima od dječijih sadržaja procentualno najzastupljeniji su zabavni dječiji sadržaji sa 34,71%, slijede obrazovno-zabavni dječiji sadržaji sa 28,83%, obrazovni dječiji sadržaji sa 25,57% i preostali dječiji sadržaji sa 10,89%. Za razliku od televizijskih stanica, na radiostanicama najviše se emituje dječiji program iz vlastite produkcije sa čak 81,14%, kupljeni/nabavljeni program iznosi svega 15,74%, dok je koprodukcije samo 3,11%.

Obrazovni program emitovan je na 45 televizijskih i 82 radiostanice. Na televiziji je emitovano 50 958 minuta, odnosno 849 sati i 18 minuta obrazovnog programa, a što predstavlja 3,16% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Na radiju je emitovano 61 239 minuta, odnosno 1020 sati i 39 minuta obrazovnog programa, a što predstavlja 2,07% od ukupnog trajanja emitovanog programa. U televizijskim programima od obrazovnih sadržaja procentualno ubjedljivo najzastupljeniji su obrazovni sadržaji sa 78,73%, slijede ostali obrazovni sadržaji sa 7,84%%, obrazovno-zabavni sadržaji sa 7,43% i preostali obrazovni sadržaji za mlade sa 6%. Od strukture obrazovnog programa na televizijskim stanicama najviše se emituje program iz vlastite produkcije sa 49,23%, dok je kupljenog/nabavljenog programa nešto malo manje sa 43,92%, a koprodukcije samo 6,85%. Na radiju je kao najviše zastupljen obrazovni program sa 65,4%, potom slijedi obrazovno-zabavni program sa 24,76%, dok je obrazovnog programa za mlade relativno malo sa 5,06% kao i ostalih kategorija obrazovnog programa sa 4,77%. Kada je obrazovni program na radiju u pitanju, slično kao i kod dječijeg programa, struktura programa prevladava u vlastitoj produkciji sa 95,23% , a skoro podjednako su zastupljeni programski sadržaji koji su kupljeni/nabavljeni sa 2,3% ili proizvedeni u koprodukciji s nekim sa 2,45%.

Program koji se bavi ili je namijenjen manjinama emitovan je na samo 17 televizijskih stanica i 25 radijskih stanica u analiziranom periodu. Na televiziji je emitovano 3057 minuta, odnosno 50 sati i 57 minuta takvog programa, a što iznosi svega 0,19% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Na radiju je emitovano 1867 minuta, odnosno 31 sat i 7 minuta, a što iznosi 0,06% od ukupnog trajanja

43

Page 44: RAK dopis · Web viewKada je u pitanju radio, situacija u pogledu vrste i strukture emitovanog programa je nešto drugačija, naime vrste programa su ravnomjernije zastupljene, jer

emitovanog programa. Dakle, sadržaji ovakve vrste izuzetno su malo prisutni u televizijskim, a pogotovo radijskim programima.

Slična je situacija i sa programom koji se bavi ili je namijenjen ranjivim grupama stanovništva. Ovakav program je emitovan na 30 televizijskih stanica i 55 radiostanica. Na televiziji je ukupno emitovano 12 191 minuta, odnosno 203 sata i 11 minuta, a što iznosi 0,76% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Na radiju je u analiziranom periodu ukupno emitovano 10 918 minuta, odnosno 181 sat i 58 minuta takvog programa, a što iznosi 0,37% od ukupnog trajanja emitovanog programa. Dakle, i na radiju i na televiziji takav program je zastupljen u izuzetno malom postotku, ispod 1% emitovanog programa.

Posebno loša situacija je kada je u pitanju kvantitet i kvalitet programa prilagođenog osobama s invaliditetom. Takav program emitovan je na samo 7 od analiziranih 53 televizijske stanice, te 1 od analiziranih 88 radiostanica. Ukupno je emitovano 5140 minuta, odnosno 85 sati i 40 minuta ovakvog programa na televiziji, a što iznosi 0,32% od ukupnog trajanja emitovanog programa u analiziranom periodu. Na radiju je situacija još lošija, jedina radiostanica koja je emitovala ovu vrstu programa imala je ukupno 240 minuta ovakvog programa. Nažalost, kada ovo ukupno trajanje emitovanog programa uporedimo sa ukupnim emitovanim programom na svim analiziranim radiostanicama, dolazimo do zaključka da program prilagođen osobama s invaliditetom zauzima samo 0,008% od ukupnog trajanja emitovanog programa na radiju u analiziranom periodu.

44