28
Pitaja sr. vijek: 1. koji lokaliteti su na biskupiji (na zaokruzivanje), 2. karaman o bizantskom utjecaju na predrom. skulpt., Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi već tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnom diferencijacijom općih uvjeta i prilika. 3. rapanic o predrom. arhit. grad-zalede, rapanic govori kad su smireni odnosi iznedu gradov I zaleda (2.pol.9st.), tada nema usko lokaliziranih obiljezja, samo regionalnih posebnosti. Predromanika putuje kao likovni fenomen ali I kao kulturno vjersko djelovanje. da je u zaledu ruralni zivot, te da su tamo česte investicije u crkvene objekte sto je odraz mogucnosti da knez/velikas daruje I uklese natpis te tako iskaze privaznost crkvi. U gradovima malo zahvatak tek u 10. St. nema razlike u tipologiji I kronologiji te je podjednaka kvaliteta. Razlike se javljaju kad je rijec o motivu da se gradi crkva/klese skulptura tj. O poticaju investitora. 4. primjer predrom. crkvi u istri, bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad, Novigrad- glavnio administerativni centar franačke vlasti u Istri, posjed franačkog duxa- Mauricijev ciborij- jedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st. U Istri su značajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinške arhitekture. Župna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu... 5. bazilike u zadru, na kvarneru -nabroji i karakteristike, 1

rani srednji vijek

Embed Size (px)

DESCRIPTION

jarak

Citation preview

Page 1: rani srednji vijek

Pitaja sr. vijek:

1. koji lokaliteti su na biskupiji (na zaokruzivanje),

2. karaman o bizantskom utjecaju na predrom. skulpt.,Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi već tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnom diferencijacijom općih uvjeta i prilika.

3. rapanic o predrom. arhit. grad-zalede,

rapanic govori kad su smireni odnosi iznedu gradov I zaleda (2.pol.9st.), tada nema usko lokaliziranih obiljezja, samo regionalnih posebnosti. Predromanika putuje kao likovni fenomen ali I kao kulturno vjersko djelovanje.

da je u zaledu ruralni zivot, te da su tamo česte investicije u crkvene objekte sto je odraz mogucnosti da knez/velikas daruje I uklese natpis te tako iskaze privaznost crkvi. U gradovima malo zahvatak tek u 10. St. nema razlike u tipologiji I kronologiji te je podjednaka kvaliteta. Razlike se javljaju kad je rijec o motivu da se gradi crkva/klese skulptura tj. O poticaju investitora.

4. primjer predrom. crkvi u istri,

bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad, Novigrad- glavnio administerativni centar franačke vlasti u Istri, posjed franačkog duxa-Mauricijev ciborij- jedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st. U Istri su značajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinške arhitekture. Župna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu...

5. bazilike u zadru, na kvarneru -nabroji i karakteristike,

Dalmacija je upoznala ranoromaničku trobrodnu baziliku preko benediktinskih monaha iz južne Italije. Zadar se spominje 987.g, gdje je obnovljen samostan sv. Krševana (str 63)

-1060.g. kler, plemstvo i puk grada Raba osnovali su samostan sv.Petra, do danas netaknuta, crkva sv Petra-drveni strop, glatke vanjske površine, ivan evandelist na rabu, sv. Marija na krku, sv. Petar u drazi, sv. Lovro u zadru

6. tko je iz temelja u 6 st. obnovio porecku katedralu,

eufrazije

7. crkve s oblim kontreforima

To su: Lopuška glavica u Biskupiji- jednobrodna sa westwerkom i 3 nepravilne apside,„četvrta crkva“ u Biskupiji-jednobrodna s jednom apsidom i unutarnjim zidovima raščlanjenim lezenama,

1

Page 2: rani srednji vijek

sv. Spas u Vrlici kod Cetine-jednobrodna s 3 apside, trodijelnim westwerkom i zvonikom na pročelju(svaki kat zvonika otvarao se prozorom a zadnji kat biforom), sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji-najveća građevina takve vrste, trobrodna , brodovi odijeljeni križnim stupovimaima zvonik na pročelju i kapelicu na južnoj strani, te katedrala u Biogradu-trobrodna odijeljena zidanim stupovima, troapsidalna sa zvonikom na pročelju. Crkva na Lopuškoj glavici, sv. Cecilija, sv. Spas na vrelu Cetine-9.st.

Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinški utjecaj vidimo u pridodanom predvorju – westwerku. Mogu biti 1-brodne (Lopuška Glavica, Bukorovića Podvornica, Sv. Spas na vrelu Cetine) i 3- brodne(Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima)

Sv. Spas na vrelu Cetine – zbog kontrafora, Karaman ju je proglasio kasnosrednjovjekovnom, ali je pronađen ukras oltarne ograde sa imenom župana GASTIKE koji ima identične ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u 9.st. Crkva je 1-brodna s westwerkom i zvonikom sraštenim s fasadom.

Crkva na Lopuškoj Glavici u Biskupiji kod Knina – sačuvala se nešto više od temelja i imala je neobično 3-lisno svetište koje umjesto jedne bočne niše ima pravokutni prostor. Za daticiju crkve je važan ulomak oltarne ograde koji ima identičan ornament kao i zabat s natpisom kneza Trpimira iz Rižinica koji se datira u 9.st.

Crkva Sv. Cecilije na Stupovima – sačuvani su joj temelji, a bila je 3-brodna sa zvonikom i predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni križnim pilonima i po svojim karakteristikama (monumentalna 3- brodna) mogla bi biti iz 11.st., ali nađeni ulomci crkvenog namještaja su bliski onima s imenom Branimira (Muć, Nin, Otres) i datiraju se u 9.st.

8. crkve s westwerkom i teorije o westwerku,

To su: sv. Marija u Crkvini, Lopuška glavica u Biskupiji, Žažvić kod Bribira, sv. Spas na Vrlici, sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji, sv. Stjepan u Solinu, sv. Petar i Mojsije, sv. Lovro u Zadru. - pojava zapadnog predvorja i troapsidalnih svetišta-pojava u franačkom području

-u prizemlju vestverka –prostor za relikvije, ukop odličnika , na katu je zasebna crkva za štovanje relikvija

9. rapanic o ivanu ravenjaninu i razvoju predrom. skulp.,

- Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitkoj radionici. Uočava se precizan način klesanja i motiv koji se ponavlja a to je motiv kosog križa od ljiljana , koji je karakterističan za 8.st. Motiv se ponavlja samostalno, izolirano. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Prema stilskim karakteristikama datiran je na kraj 8.st. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske metropole i reorganizator crkvenog života u Dalmaciji.

2

Page 3: rani srednji vijek

10. sv. lovro, zadar - tlocrt i sve o njemu,

Crkva sv. Lovre u Zadru druga je ključna građevina za proučavanje westwerka na našem području (slika dolje). Sv. Lovre je mala trobrodna bazilika s kupolom. Morfološkim se i dekorativnim elementima približava ranoromaničkim formama (11. st.). U okviru osnovnog pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, dok su male bočne niše znatno uvučene pa su iza njih ostale male pravokutne prostorije. Četiri stupa dijele unutrašnjost na tri broda koja, s obzirom na svodovni sistem crkve, i nisu pravi brodovi jer ti bočni prostori podupiru srednji povišeni svod, podijeljen u tri polja. Prvo i treće polje ima križne svodove, dok se nad srednjim dizala kupola, iznad četiri stupa.

11. lujo marun -sto je otkrio na cekvini,

spomenika pri ograđivanju groblja i raščišćavanju ostataka kapele sv. Luke u nedalekoj Biskupiji, na položaju Crkvina

12. kronoloski poredaj: sv. spas, cadavica, buzet, brodski drenovac,

13. koji se svetac spominje na natpisu prok. grgura (sv. petar),

14. zabati sa svetačkim likovima u dalmaciji...

zabat s bogorodicom, Sv. Marija na crkvini, 11. st

15. gdje se spominju teodebertus i gumpertus,

sv. Mihovil u Ninu – opat Teodabert, gumpertus natpisima iz Bijaća

16. koja je titula drzislava na kapitulu kod knina.

Dux hroatorum

17. karakteristike i datacija mravinca i gajina, inventar groblja medvednički

Gajine – kastel sucurac, najstarija nekropola str,hr. Doba, nalazi iz grobova 9.-11. Nema ostataka crkvene arhitekture, groblje na redove, z-i, ovalni grobovi, omedeni kmenim klinovima, pokrivenim tankim plocama, prilozi, nausnice i kokosja jaja.

Marvinice- glavicanima, 9-10.st., starohrv., na redove, z-i, glava na zapadu, grob bez sanduk, na leedima ruke uz tijelo

Gajine i Mravinci-najveće starohrvatsko groblje iz ovog razdobljasu primjeri starohrvatskih kršćanskih grobalja na redove na prostoru Salone.

3

Page 4: rani srednji vijek

Medvednicka- . On sadrži dvosječni mač, bojnu sjekiru, nožić i jezičak pojasne garniture s insularnim životinjskim ukrasom.

18. karakteristike i datacija vladarskog kompleksa u Bijaćima

Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva. Tamo je knez Trpimir u pratnji svojih dvorjanika i župana 852. god. izdao najstariju hrv. sačuvanu povelju. To je trobrodna bazilika izgrađena na ruševinama rimskog zaselka. Sv. Marta. Marte podignuta je u 9. st. Pred njenim je vratima knez Mutimir 892. god. izdao svoju povelju

19. 2. Karamanova interpretacija crkve sv. Donata

Ova je crkva ranije bila posvećena sv. Trojstvu u Zadru. Ime je dobila od zadarskog biskupa Donata koji ju je dao podignuti oko 805. god. da u nju smjesti moći sv. Stošije. To je kružna građevina, čiji je središnji dio bio presvođen kupolom, a okrugli svodovi su presvođeni polucilindričnim svodom. Kupolu je nosilo 6 masivnih zidanih pilona i dva monolitna stupa kroz koje se je pristupalo k svetištu s tri oble apside. Ova crkva pripada karolinškim rotundama. Biskup Donat je naime boravio na dvoru cara Karla Velikog. Pošto su je gradili manje vješti domaći majstori, vidljiva je neugledna zidarska tehnika, nepravilnost i netočnost mjera i linija te pomanjkanje ukrasa. Upotrebljavane su male ugaone trompice,a lukovi apsida i arkada prešli su u oblik konjske potkove. U temelje crkve su ubačeni komadi rimskog stupovlja.

20. 3. ratnički grobovi s karolinškom opremom u S Hrvatskoj21. Nađeno je koplje s krilcima kod Varaždina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz 8. st., grob ratnika sa dvosječnim mačom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s petodijelnom jabučicom i stremen izvijene ušice iz uništenog groba iz okolice Preloga. Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedičke kraj Đurđevca iz kraja 8. st. On sadrži dvosječni mač, bojnu sjekiru, nožić i jezičak pojasne garniture s insularnim životinjskim ukrasom. Kod Požeškog Brestovca je pronađen grob slavenskog odličnika iz kraja 8.- poč. 9. st. koji je imao ukrašeni zlatni pojas avarskog obilježja i jezičac s pucetima pojasne garniture za nošenje dvosječnog ranokarolinškog mača. Nađen je i karolinški pojasni jezičac.I u Podsusedu ima karolinških obilježja. Otkriven je grob ratnika sa mačem tipa K s petodjelnom jabučicom i karolinškom garniturom za nošenje mača koji se pripisuje vremenu franačkih sukoba s Ljudevitom. I u Susedgradu su nađeni robovi opremljeni po karolinškoj modi.22. Biskupija- Crkvina ima 10 grobova južno od crkve,5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su nađeni franački mačevi i ostruge. I Nin Ždrijac, ali to je na jugu.

23. 4.razvoj predromaničke pleterne plastike u Dalmaciji po Karamanu

Rana romanika je u Dalmaciju došla sredinom 11. st. Donijeli su ju benediktinski monasi i prenesli je našim majstorima koji su do tada radili u okviru tzv. umjetnosti seobe naroda.

4

Page 5: rani srednji vijek

Karaman se ne priklanja ni langobardskoj bi bizantskoj tezi već tvrdi da su pleterne skulpture proizvod italskog tla koji je nastao u 8. st. u srednjoj i sjevernoj Italiji s regionalnom diferencijacijom općih uvjeta i prilika. On to smatra jer su pleterne skulpture starohrv. crkvica u Dalmaciji oko 800.-te god. identične u stilu i tehnici te izboru i rasporedu motiva onima u Italiji. Pleteri nam se sastoje od tri paralelna, jednako udaljena prutka. Ta trostrukost je ono što dijeli našu i italsku umjetnost od antikne i bizantske dekoracije.

Imamo i stalne motive. To su lozice, rozete, palmete, križevi, ptice, zvijeri, zvijezde i ljiljani. Iz svega ovoga Karaman zaključuje da starohrv. Dalmacija spada u krug italske pleterne plastike s obzirom da s njom ima najviše podudarnosti u 9. i 10. st. Najstariji poznati spomenik pleterne dekoracije u Italiji je ulomak ciborija u San Giorgio di Valpolicella iz 712. god. , dakle čitavo st. prije naših pa je vidljivo da je Italija utjecala na Dalmaciju, a ne obratno. A i u Italiji možemo pratiti razvoj troprutastih pletera korak po korak. U Dalmaciji je poznato više trokutnih zabata nego u Italiji.

24. 5. osnovne karakteristike i primjeri radova splitske radioniceGlavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu. Ovakvi ukrasi na sarkofazima nastali su u ST radionici u 2.pol.8. ili poč 9.st i izvrsno su isklesani (od strane mjesnih majstora).

25. 6. sakralna arhitektura 10. st.

Sv. Marija od otoka

26. 7. franačka uloga u pokrštavanju Hrvata27. Hrvati su zaslugom furlanskih markgrofa iz Cividalea oko 800.-te došli u dodir i u sklop franačke kršćanske države Karla Velikog. Od tada se kod nas redaju crkvene građevine i pleterne skulpture. Misionari iz Akvileje su k nama donijeli kršćansku vjeru. Pod taj je patrijarhat potpala hrv. crkva i njen biskup koji je imao sijelo u Ninu. A i hrv. su knezovi u 9. st. odlazili na hodočašća u Italiju što je poznato iz Evanđelistara. Karlo Veliki je doveo Hrvate početkom 9. stoljeća do prvog okupljanja u veće političke organizacije i do napuštanja poganstva. Razdoblje intenzivnog pokrštavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne samo elita nego i čitava zajednica, započelo je nakon franačkog osvajanja Liburnije i Dalmacije. Godine 812. sklopljen je Aachenski mir, kojim su uspostavljene stoljetne granice na istočnom Jadranu.

28. 8. tipovi crkava u Istri i primjeri

U Istri su značajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinške arhitekture. Župna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu...

5

Page 6: rani srednji vijek

29. 9. centar franačke vlasti u Istri (Novigrad)

30. 10. gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa (Galižane kod Pule)

31. 11. nabroji lokalitete starohrvatskih crkava na području Solina

U solinskom polju su nam poznate crkve: sv. Petar u Rižinicama (spominje je Trpimir u svojoj darovnici iz 852. god.), sv. Marija od Otoka (natpis Jelene koja ju je podigla), sv. Stjepana i Mojsija (grobnice hrv. vladara- Petar Krešimir i drugi), sv. Juraj u Putalju (podignuta 839. god.), sv. Marta u Bijaćima, sv. Petar od Klobuka (samostan iz 12. st.) i sv. Petar u Selu (zadužbina Petra Crnog).

32. 12. primjeri šesterolisnih crkava u Dalmaciji i na hrvatskom prostoru

sv. Trojica u Splitu , sv. Marija u Trogiru ,sv. Mihovil na lokalitetu Mijoljača u Brnazama kod Sinja ,sv. Marija u Zadru – Stomorica ,sv. Krševan na Kolovarama ,sv. Mihovil u Pridrazi, crkva na lokalitetu Mastirine u Kašiću, crkva u Škabrnji ...

33. 13. sadržaj Trpimirove darovniceNajstarijom sačuvanom poveljom iz 852. godine knez Trpimir dariva zemlju splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posuđeno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe

34. 14. srednjovjekovni nalazi na Putalju

Od kamena je građena crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav obnovivši staru koja je bila spaljena. A knez Trpimir ju je poklonio splitskom nadbiskupu. Ostaci stare zgrade uzidani su u današnju. Arhitektura potječe od prapovijesti, preko antike u srednji vijek. Slabo je poznata arhitektura, ali je prema namještaju dobro datirana crkva. Pokazuje analogije s Akvilejom. Pilastri su najznačajniji nalaz, dok pluteja gotovo da ni nema. 2 su imala žljebove što znači da su bili rubni.

35. 15. tekst na ciboriju prokonzula Grgura i njegovo značenje za tumačenje skulpture.

Smatra se kako je prokonzul Grgur, donator ciborija, pripadao zadarskoj patricijskoj obitelji Madijevaca koja je bila u srodstvu s vladajućom dinastijom hrvatske države. Bio je brat Vekenege, majke opatice Čike, koja je osnovala benediktinski samostan sv. Marije u Zadru. Ponizno izjavljuje da sv. Petru daje darak, a zauzvrat traži mnogo darova – karakter ovog natpisa je drugačiji od skromnih tekstova koji se pojavljuju na početku starkokršć. doba zbog klasne diferencijacije. Ciborij se sastojao od četiri pravokutne stranice koje su nosila četiri stupa s kapitelima, a iznad je bila višestrana piramida s akroterijem na vrhu. U donjem

6

Page 7: rani srednji vijek

pojasu koji prati luk prednje strane (slika desno) nalazi se složeni preplet troprute vrpce s petljama. Ima motiv šahovnice.Prikazani su vukovi ili psi, grifon i ptica. Trokutne površine ispunjaju dva pauna, po jedan na svakoj strani. U luku desne bočne strane je pojas dvoprutih vrpca koje se prepliću u pravokutne ornamente. Na desnoj strani je prikaz dva pauna koji piju iz kaleža. Na ciboriju se nalaze ostaci polikromije. Datira se prokonzulom Grgurom u 30.-te god. 11. st.

36. 16. zabat / ciborij u Cortoni i njegovo značenje za hrvatsku pleternu plastiku

Karaman je uvijek tražio izvor predromaničke skulpture u Italiji a to je učinio i kada je tražio porijeklo zabatima prema tome koji je najstariji, točnije porijeklo oblika iako je u Italiji nađeno samo par komada/ulomaka dok je u Dalmaciji nađeno čak 70, što ulomaka, fragmenata...Rapanić smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je dopušteno isključiti pomisao da su kao dovršen i gotov oblik donešeni iz Italije Zabat iz Cortone se smatrao prototipom, na njemu se spominje Karlo Veliki. Karaman na temelju tog uzora izvodi složenu konstrukciju kako bi pokazao da taj dio interijera proizlazi baš sa područja Italije.

37. 17. slika (tlocrt i fotka) trobrodne troapsidalne ranoromaničke bazilike - treba opisati karakteristike arhitekture i datirati

38. napiši karakteristike i dataciju crkve u gradini

utvrda trpezoidnog oblika s 4 kule u kutovima, Ova je crkva iz 2. pol. 11. st. Ova crkva u Gradini spada po osnovi i konstrukciji u male crkve slobodnih oblika iz vremena hrv. narodne dinastije. Grad. Centralnog tipa u obliku nepravilnog kvadrata, na i. svetiste s tri apside, sredisnja izlazi volumenom i ima 5 polukruznih nisa. 8 stupova povezanih u oktogon, kamene ploce tj, sjedala za dostojanstvenike.

39. crkve iz solinskog kraja

-Crkva na Gradini, crkva Sv. Petra i Mojsija (''Šuplja crkva'')

40. tipovi crkava u istri

3brodne bazilike s 3 apside- sv Ivan kod Pule I Banjole kod Vodnjana.- 9.st,.Sv. Toma kod Rovinja, Sv. Marija kod Bala, Sv Sofija u Dvigradu, Novigrad, Bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad, Novigrad- glavnio administerativni centar franačke vlasti u Istri, posjed franačkog duxa-Mauricijev ciborij- jedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st.

7

Page 8: rani srednji vijek

41. šesterolisne crkve

sv. Trojica u Splitu , sv. Marija u Trogiru ,sv. Mihovil na lokalitetu Mijoljača u Brnazama kod Sinja ,sv. Marija u Zadru – Stomorica ,sv. Krševan na Kolovarama ,sv. Mihovil u Pridrazi, crkva na lokalitetu Mastirine u Kašiću, crkva u Škabrnji ...

42. crkve 10.st

Sv. Stjepan na otoku, solin, Kapitul kod knina

43. karolinski grobovi u sjev. Hrvatskoj

BRODSKI DRENOVAC, PODSUSED – Slavenski ratnik sa karolinškom X spatom,MEDVEDIČKA - mač, sjekira i nož – 800. g., Slaven u franačkoj službi,CIRKOVLJAN,VARAŽDIN

44. od kud su majstori johannes i garibertus

Goležane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus

45. što je karaman napisao o regionalnim tipovima benediktinskih ranoromaničkih bazilika u dalmaciji?

Da se razlikuju po broju apsida i smjestaja zvonika i da uzimaju samo stupove kao potpornje srednjeg broda.

Ranoromaničku trobrodnu baziliku Dalmacija je upoznala zahvaljujući benediktincima iz južne Italije. Geslo ovog reda je „Ora et labora“. Oni su upoznali dalmatinske majstore sa boljom tehnikom gradnje- pravilno klesano kamenje. Npr. CRKVA SV. PETRA U DRAZI. To je jednostavna trobrodna bazilika na stupove s tri polukružne apside i s prostim drvenim krovom. Unutrašnjost je podjeljena na brodove od po 5 pari stupova. Srednji je brod uzdignut iznad bočnih. To je tip starokršćanske bazilike (benediktinske). Odlika benediktinskih samostana je drveni strop. Tu spadaju i crkva Ivana Evanđeliste u Rabu te katedrala sv. Marije na Krku (vjerojatno).

Starohrv. bazilike u Kninu, Biogradu i Ninu razlikuju se međusobno po broju apsida i smještaja zvonika. Benediktinske crkve i katedrale u dalmatinskim gradovima uzimaju u ovo vrijeme samo stupove kao potpornje srednjeg broda. Hrvati pak vole zidane pilone.

U ranoromaničkim crkvama zvonik je kod nas prema italskom uzoru uvijek postavljen odvojeno od same crkve dok je u starohrvatskim bazilikama zvonik bio na pročelju crkve i dio crkvene građevine.

46. 4 koja crkva u istri nije porušena navalom barbara? [crkva sv. marije u vrsaru, crkva sv agneze u munta jani ili crkva sv marije velike u balama]

8

Page 9: rani srednji vijek

47. 5 gdje se nalaze natpisi s imenima klesara mundusa i badavitusa? Rab

48. 6 slika jezičca iz velike horvatske, vrebca i brodskog drenovca - slika na 153. str hrvati i karolinzi - kojim stilom su izrađeni?Oni su iz početka 9. st., imaju floralne motive. Vjerojatno inzularni stil.49. karolinški prilozi u ratničkim grobovima sj. hr [misli na međurječje drava-dunav-sava]

50. crkve 11. st na području solina

Crkva na Gradini, crkva Sv. Petra i Mojsija (''Šuplja crkva'')

51. natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa

Sarkofag Priora Petra iz Splita-starokršćanski križ i ornament, uz postojeće se starokršćanske simbole dodala nova ukrasna polja, oblikovan u salonitanskoj radionici.

Sarkofag nadbiskupa Ivana- od mramora, antički sarkofag, izvorno neukrašen, u srednjem vijeku mu dodan ukras. Ima troprutastuvrpcu u peteljci ljiljanova cvijeta. Datira se kasnije od drugog.

52. 13 karakteristike zadarske klesarske radionice i primjeri

ZADARSKA RADIONICA – 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama : križ flankiran stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni čvorovi, stilizirana kina(?), spirale. . . - 2 sarkofaga u Arheološkom muzeju, Zadar ; 1 na zadarskom groblj

53. 14 sadržaj trpimirove darovnice

Najstarijom sačuvanom poveljom iz 852. godine knez Trpimir dariva zemlju splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posuđeno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe

54. kada je osnovana bizantska tema dalmacija i koje je otoke i gradove obuhvaćala55. Pod bizantskom vlašću ostaju Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor i otoci Krk, Cres, Rab i Osor, u 9. st. organizirani u bizantsku temu Dalmaciju kao važna uporišta na plovnom putu Jadranom.

56. 2.) Mogorjelo i Ston pripadaju kojoj sklaviniji _______ (zahumlje)

9

Page 10: rani srednji vijek

57. 3.) Rapanićeva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene

Nađen je u Solinskoj bazilici sv. Stjepana na Otoku (kraljevske grobove u toj bazilici spominje Toma Arhiđakon u 13. st). Epitaf Jelene je svjedok prenošenja nekih odredbi kasnoantičkog zakonodavstva u SRV.

58. 4.) Karamanova teza o utjecaju ranokršćanske i bizantske umjetnosti na predromaničku arhitekturu

Crkve s westverkom i šesterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa karolinškim i bizantskim svijetom.

59. 5.) Samostani u Dalmaciji iz 9. Stoljeća60. Rižinice, samostan sv. Bartolomeja na Kapitulu.

61. slika 1 (portal onaj neki) - datacija, značenje...

62. Starohrvatska kršćanska groblja na redove u Saloni

Majdan, Gajine i Mravinac su groblja na našem području kršćanskog karaktera.

63. Natpisi kraljice Jelene, nadbiskupa Martina, nadbiskupa Lovre- , i Petra Crnog

Natpisi kraljice Jelene- U crkvi na Gospinu otoku u Solinu nađen je natip grobnice hrv. kraljice Jelene koja je umrla 975. god. Za vrijeme tatarskih provala i požara uništena je kraljičina grobna crkva, a sarkofag je razlomljen. Natpis glasi: „Ovdje počiva Jelena, žena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja, vladarica. Umrla je 8. 10. u miru. Ovdje je sahranjena 976. god., 4. indikcije....Ona je majka sirotih i zaštitnica udovica. Bože, smiluj joj se duši.“ Dakle, ona je umrla 8.10.975. god, no pokopana je tek 10.3.976. god. To je vjerojatno zbog toga što grobnica nije bila gotova, a to se vidi i iz male veličine sarkofaga koja nam govori da se tijelo već bilo stisnulo ako je stalo u tako mali sarkofag.

nadbiskupa Martina- splitski nadbiskup, tekst iznosi priču o pokojniku, koja otkriva duhovno lice Splita u 10.st, tekst nije napisan u prvom licu

nadbiskupa Lovre- Zvonimirov suvremenik(kr 11.st), tekst pisan u prvom licu , o sebi govori kratko i moli Krista za eventualne pogreške tokom života

i Petra Crnog – splitski patricij, tekst sastavljen u stihovima, napisan u 2 dijela-prvi napisao pokojnik:govori o sebi kritički, ponizno priča o vlastitu ponašanju na ovome svijetu

10

Page 11: rani srednji vijek

drugi dio: svećenik Dobre hvali Petrovo ponašanje tokom života , bio ugledan, mudar, sagradio crkvuusporedbe- jelena=martin- spominju se kao zaštitnici siročadi i udovica, što je u biti u ono vrijeme značilo da su pomagali u upravljnju posjeda ljudima koji nisu imali glavu obitelji prokonzul Grgur- cca 1020, poč 11.st. , manje poniznosti nego u prijašnjim natpisima, donacija sv.Petru, za malo od njega traži više od onoga što je dao

64. 6.) Najstariji pouzdano datirani zabat je ____________ (moguce onaj iz rizinica, trpimirov, nisam ziher)

65. 7.) Karamanova interpretacija ciborija iz Vallpolicele

to je važno za karamanovu tezu kako je pleterna skulptura došla iz italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i služio kao uzor u dalmaciji, datira se u 712. tj. 100 godina prije pojavljivanja takvih ukrasa u hrvatskoj

66. Slika dva zabata, mislim da su obadva talijanska, opis i datacija

67. 9.) Gdje u ranosrednjovjekovnoj umjetnosti nailazimo na germanska imena

Imena germanskih obilježja otkrivena su na području sj. jadrana i uzduž obale pa se mogu povezati s franačkom prisutnošću u tim krajevima. Uglavnom se radi o klesarima. U Rabu iznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i Badavitus. Na sarkofagu iz Goležane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus.

68. 10.) Najstarija sačuvana ranoromanička bazilika u hrvatskoj je: b) sveti petar u supetarskoj drazi69. 12.) Koji su povijesni i arheološki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od strane Slavena

70. 13.) Međurječje drave i save je potpadalo pod upravu: furlanskog markgrofa71. 14.) Karolinški utjecaj na dalmatinsku predromaniku

Crkve s westverkom i šesterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa karolinškim i bizantskim svijetom, 3 brodne, 3 apsidalne bazilike

72. 15.) što od navedenog nije nađeno u Medvedički: ostruge

11

Page 12: rani srednji vijek

73. 16.) Karakteristike i datacija Šuplje crkve

Ta crkva leži u blizini Jadna na SI Gospina Otoka. Dobila je taj naziv jer Dalmatinci tako nazivaju stare zidine koje strše iz zemlje. Karta splitske okolice od Camuccija iz 1571. god. govori nam da je tu zaista bila crkva, no ne spominje joj ime. Šuplja crkva u Solinu izravno slijedi tradiciju kultnog mjesta, pa je nova crkva nasljedila staru, ali reducira i modificira prvobitnu građevinu). Ta trobrodna ranoromanička bazilika, posvećena sv. Petru i Mojsiju iz 11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz 11. st., sagrađena unutar velike starokršćanske bazilike iz 6. st., imala je specifično zapadno pročelje i zvonik, a na istočnoj strani tri apside uklopljene u tijelo crkve. U unutrašnjosti se nalazila trodijelna oltarna ograda s natpisom čiji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posvećen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posvećen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posvećen

74. zabat iz sustipana prikazuje: glorifikaciju krista

75. 19.) pulska katedrala po karakteristikama je : vjerojatno trobrodna troapsidalna bazilika

U drugoj polovici 5. stoljeća transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakterističnim arhitektonskim rješenjem za sjevernojadransko područje: upisana apsida i ravno začelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podiže krstionica križnog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor, srušeni polovicom 19. stoljeća nakon premještanja sjedišta biskupije u Poreč 1828. godine.Današnja je katedrala, dakle, nastala širenjem prethodnih zgrada u 5. stoljeću. Bila je bogato ukrašena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sačuvan vrlo mali dio, odnosno mozaik s imenima bračnog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.

76. Tezu o pasivnoj negaciji antike u srednjem vijeku postavio je

- dvije teze o ranosrednjovijekovnoj umjetnosti :

M.Prelog iz 1956. pasivna negacija antike-očituje se u sve slabijem shvaćanju starih uzora te u osiromašenju i deformaciji prvotnih koncepcija.

E.Dyggve iz 1952. adriobizantizam- poseban kompleks uvjeta koji su karakteristični za velike jadranske centre 6. st u koje, uz ostale, spada i Salona

77. Splitski pisac 13.st., napisao "Historia Salonitana toma arhiđakon

12

Page 13: rani srednji vijek

78. Proconsul Gregorius - značenje titule i još nešto

Zadarski ugledni i moćni Bizantinac, dao uklesati na ciboriju zavjetni natpis-donaciju sv Petru, iz dinastije Madijevaca

prokonzul-funkcionar kojemu je dužnost bila upravljanje provincijom, najviši carski dužnosnik u Dalmaciji

79. Lokaliteti u Istri – početci predromanike

Bale-sv.Marija kod Bala, poligonalne apside i stupove, Dvigrad,

Novigrad- glavnio administerativni centar franačke vlasti u Istri, posjed franačkog duxa-Mauricijev ciborij- jedini spomenik koji je pouzdano datiran u 2.pol 8.st.

80. Grob u Medvedički - inventar, datacija, značenje

Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedičke kraj Đurđevca iz kraja 8. st. On sadrži dvosječni mač, bojnu sjekiru, nožić i jezičak pojasne garniture s insularnim životinjskim ukrasom.

81. Rapanićevo mišljenje o dalmatinskim zabatima

Rapanić smatra da su trokutni zabati posebnost dalmatinskih strana te da je dopušteno isključiti pomisao da su kao dovršen i gotov oblik donešeni iz Italije

82. Rapanićevo mišljenje o vremenu afirmacije predromanike u Dalmaciji

Svršetak 10.st u Dalmaciji označava potpunu afirmaciju predromaničke umjetnosti. Romanika ponovnim vraćanjem figure u repertoar motiva i tema znači početak drukčijeg shvaćanja likovnosti.

83. Ranosrednjovjekovne crkve s westwerkom

- pojava zapadnog predvorja i troapsidalnih svetišta-pojava u franačkom području

-u prizemlju vestverka –prostor za relikvije, ukop odličnika , na katu je zasebna crkva za štovanje relikvija

datirane u 9.st: sv Marija na Crikvini(nije uže datirana unutar 9.st), crkva na Lopuškoj glavici, Sv.. Cecilija, crkva na Bukorovića (sve 4 u Biskupiji kod Knina) te sv Spas na vrelu Cetine

13

Page 14: rani srednji vijek

-sve ostale su datirane u Trpimirovo tj Branimirovo doba

84. su redovnicima pripadale crkve na Kapitulu i Šupljoj crkvi?

Šuplja crkva -benediktinski samostan

85. Godecaj, Gostilia i Pristina

Hrvatski župan imenom Godeslav podigao je crkvicu sv. Križa u Ninu i dao postaviti natpis u donjem dijelu nadvratnika na ulazu. Natpis je nespretan, a slova nepravilna. Glasi: "Župan Godeslav sagradi ovaj dom.".

Natpis hrv. župana Prištine u Ždrapnju kod Bribira. Natpis glasi: "Knezu Hrvata ....župan Priština dao je podići crkvicu".

86. Koja nema zvonik: Sv Spas na vrelu Cetine- To je jedan od najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj, [2] i jedina crkva iz 9. st. čiji toranj na zapadnom portalu (vestverk - predbrod) još uvijek stoji.Sv. Vid kod Dobrinja Krk- crkva iz 1100.g (kada i bašćanska ploča), ima zvonik, Sv. Izidor u Splitu- 12.st,, valjda nema ???

87. Starokrscanske trikonkalne crkve u Bilicama, Tepljuku i Pridrazi smatraju se prototipima za starohrvatske crkve trobordne crkve

88. Karakteristike Karamanovih crkvica slobodnih oblika

Tu se radi o crkvicama iz vremena hrv. narodnih vladara. One većinom imaju slobodan tlorisni oblik i sasvim su presvođene raznim svodovima i kupolicama kad u Europi prevladavaju uzdužne bazilike na 3 broda sa presvođenim drvenim stropom. Građene su primitivnom zidarskom tehnikom od sitnog i nepravilnog krša sa obilnom žbukom. Uglavnom imaju jedan brod, a apsida im može biti obla ili pravokutna. Često se javlja tendencija k centralnoj shemi. Primjeri ovih crkvica mješanog karaktera su: sv. Barbara u Trogiru, Sv. Petar u Zadru, sv. Luka na Uzdolju, sv. Petar u Rižinicama, sv. Luka i sv. Marija u Kotoru...

89. Nin u 9. st.

Nin je u 9.st. bio sijelo hrvatske crkve i biskupa, koji su potpali pod patrijarhata u Akvileji. U to doba bio je centar pokrštavanja Hrvata . to je jedini antički grad koji je ostao na hrvatskom teritoriju

Karolinski elementi u predromanickoj arhitekturi DalmacijeOdlike predromaničke arhitekture je troapsidalnost, što je utjecaj karolinške kulture, te crkve se datiraju već u 8.st, westwerk i karolinške rotundeCrkve: sv Marija u Trogiru-najraniji primjer rane srvj crkve u DalmacijiTroapsidalno svetište se naglašuje sa štovanjem sv Trojstva i postavljanjem 3 oltara.

14

Page 15: rani srednji vijek

Osebujnim ostvarenjem karolinške arhitekture smatra se Westwerk, monumentalno zapadno predzdanje crkve sa završetkom nalik na toranj i bočnim tornjevima sa stubama.

90. Splitska rana predromanicka radionica

Glavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu. Ovakvi ukrasi na sarkofazima nastali su u ST radionici u 2.pol.8. ili poč 9.st i izvrsno su isklesani (od strane mjesnih majstora).

91. Tipoloske karakteristike i datacija benediktinskog samostana Sv. Marije u Zadru i Sv. Petra u Supetarskoj Dragisv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanička crkva, građena u starohrvatskoj predromaničkoj arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetište. Glavna apsida je četvrtasta a bočne su polukružne (to je predtromanička tradicija). Ima predvorje, tj westverk, što je predromanički dodatak. Podudaraju se vanjske I unutarnje lezene. sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva. Uz nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15.st ali kao romanički. Dvorana kapitula je presvođena bačvastim svodom. Zvonik ima križno rebraasti svod na prvom katu I jedini je takav najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105.g) zadužbina Čike iz roda Madijevaca i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- Najbolje sačuvana bazilika iz 11.st. sačuvani su svi unutarnji elementi. Ima dubok kor i svetište za redovnike. 1060.g. plemstvo I puk osnivaju samostan

92. 3 lokaliteta u Istri s ostacima ranosrednjovjekovne arhitekture kraja 8. i pocetka 9. stoljeca?- 93. Sv. Toma kod Rovinja, Sv. Marija kod Bala, Sv Sofija u Dvigradu, Novigrad

94. . Vladari uz crkve: Rizinice, Sv. Stjepan (Solin), Sv. Petar i Mojsije

-Rižinice: podigao je knez Trpimir oko 852. godine benediktinski samostan. U povelji iz 852. godine koja nam govori kako je knez opskrbio samostan svim potrebnim, prvi put su u povijesti spominje ime Hrvata.

-sv Stjepan, Solin : epitaf kraljice Jelene, umrla 976.g, spominje se muž Krešimir i sin Držislav

-sv Petar i Mojsije: 1075.g okrunio se kralj Zvonimir

15

Page 16: rani srednji vijek

95. Karolinski liturgijski natpisi?

96. bilo je koji su spomenici sa imenima u dalmaciji i istri,

835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Kaštel Sućurca

852.g.- Trpimir, Rižinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomoć oko uređenja samostana Sv. Petra

2.pol.9.st. - Šopot kod Benkovaca; Branimirov natpis;1. put se spominje ime Hrvata

2.pol.9.st. – Ždrapanj kod Bribira – Branimirov natpis; župan Priština dao isklesati

888.g. – sv. Petar u Gornjem Muću –„u doba Branimira...“

2.pol.9.st. – sv. Mihovil u Ninu – opat Teodabert podigao u doba Branimira

892.g.- Mutimir, Biaći kod Stombrata (sv.Marta)- presuđuje spor između ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa

895.g.- Mutimir, zadužbina kneza, Sv. Luka na Uzdolju

10.st.

držislav, samostan sv. Bartolomeja u Kapitulu kod Knina

jelena- gospin otok, solin 975.

11. zvonimir- crkva sv petra i mojsija, tv šuplja crkva 1075- okrunjen, daruje zemlju u svoje vrijeme sv luciji na krku

i njegov još samostan sv. Grgura u vrani iz 1076

a od Krešimira sv. Ivan Evanđelista u Biogradu

12. st, sv lucija, baška- bašćanska ploča, držija i dobrovit

Mauricijev ciborij, novigrad, Galižane kod Pule) sarkofag

1. kada počinje i kad završava predromanika 

9.-11-st

2. nabrojat benediktinske samostane 

sv. Petar u rizinicama, Sv. Petar u supetarskoj drazi, sv. Ivan evandelista u biogradu, sv. Marija u zadru, sv. Bartol u kninu…

3. . Tipološke karakteristike i datacija benediktinskih crkava

16

Page 17: rani srednji vijek

4. Vladarski natpisi 9. st. u Dalmaciji:lokaliteti;datacija i sadržaj natpisa

835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Kaštel Sućurca

852.g.- Trpimir, Rižinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomoć oko uređenja samostana Sv. Petra

892.g.- Mutimir, Biaći kod Stombrata (sv.Marta)- presuđuje spor između ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa

895.g.- Mutimir, zadužbina kneza, Sv. Luka na Uzdolju

5. Tipološke karakteristike i datacija crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina.Sačuvana samo u temeljima. Trobrodna crkva iz 1. polovine 9.st. , podijeljena zidanim stubovima izduženog presjeka. Ima 3 pravokutne apside i razvijeni trodijelni westwerk. Tamo se nalazio mauzolej hrvatskih vladara. U 11. st. Dograđene su prostorije za katdralni kaptol hrvatskog biskupa. Od 9. do 11. stoljeća namještaj je mijenjan 4 puta.

6. Datacija i sadržaj natpisa Petra Crnog, Gumajeva.

7. 1064.g. Svjedoči o pogrebnim običajima, te tradiciji polaganja u sarkofage.

8. . Slavenske urne iz 7. ili 8. st. pronađene u kontinentalnoj Hrvatskoj.Vinkovci, duga ulica 99 (položaj) slav paljevinsko groblje s kraja 7. i poč 8. st.

9. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji.U 10.st. se zbiva (jača nego prije) disperzija predromaničkog stila na prostoru Hr države iz smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi između ta 2 prostora. Ovo veće povezivanje se može povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925.g. i postavljanje splitske metropolije kao glavne nadležne za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijeđe spominju imena hr. kraljeva, pa je teže datirati spomenike. Jedine 2 iznimke su epitaf kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10.st., tj prije 976.g. Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Držislava. 

10. Iz 9. st. potječu darovnice knezova_Trpimira, Mutimira,Mislav_.

11. Poredajte kronološki, prema dataciji sljedeće crkve: SV. Spas na vrelu Cetine (9.st), sv. Stjepan na otoku u Solinu(10.st), benediktinska crkva u Rižinicama(852.g) ,sv. Donat u Zadru(805.g) .

17

Page 18: rani srednji vijek

12. sarkofag priora Petra

1* sarkofag priora Petra- sličan sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije ''PRIOR''-naziv poznat tek u 10.st, ali je sarkofag ipak iz 9.st. u sredini je križ reljefno istaknut. U srednjem vijeku su površinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i natpis (3.element). u natpisu nema romboidnog O , što ga stavlja u kasnije vrijeme 1.pol.9.st. spominje se rođenje i život u Splitu

13. LOKALITETI – SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJA

14. VINKOVCI – DUGA ULICA 99

15. • DONJI STENJEVEC (BELIŠĆE – ZAGAJCI, LOBOR – MBG)

16. • SMRDELJI KRAJ SKRADINA

17. • KAŠIĆ- MAKLINOVO BRDO

18. • DUBRAVICE KRAJ SKRADINA

19. • SVETI LOVRE KOD ŠIBENIKA

20. • GLAVICE KRAJ SINJA

21. • VELIM KRAJ BENKOVCA

22. • ŽMINJ

23. KOSTURNI UKOPI SLAVENA

ZAGREB – KRUGE

• VELIKA GORICA – VISOKI BRIJEG

• POŽEŠKI BRESTOVAC

• BRODSKI DRENOVAC

24. Razvoj predromaničke pleterne plastike u Dalmaciji po Karamanu.

25. skulptura

26. Karaman smatra kako su skulpture proizvod italskog tla u 8.st.

27. Ljudski lik nestaje u 8.st., a životinje poput lavova i pauna gube simboličko značenje. Ostaju pleteri od 3 jednaka pruta, te motivi; lozice, rozete, palmete, križevi, ptice, zvijeri, ljiljani.

18

Page 19: rani srednji vijek

28. Karaman smatra da ili hr velikaši pozivaju italske majstore, ili naši idu u Italiju na školovanje.

29. 2 teze o starohr. plet. skulpturama;

30. 1. produkt/posljedica dolaska Langobarda u Italiju

31. 2. rad bizantskih majstora koji su došli u Italiju .

32. To su plosnate skulpture plitkog reljefa koje prekrivaju ravne i neprofilirane površine crkvenog namještaja. Motivi nisu prikazi iz Biblije nego lozice, križevi, palmete, rozete, ljiljani, grozdovi, zvijezde, ptice, zvijeri te pletenice. Nemamo niti 1 crkvu sa izvornim starohr. namještajem.

33. Karakteristike i datacija Šuplje crkve

Ta crkva leži u blizini Jadna na SI Gospina Otoka. Dobila je taj naziv jer Dalmatinci tako nazivaju stare zidine koje strše iz zemlje. Karta splitske okolice od Camuccija iz 1571. god. govori nam da je tu zaista bila crkva, no ne spominje joj ime. Šuplja crkva u Solinu izravno slijedi tradiciju kultnog mjesta, pa je nova crkva nasljedila staru, ali reducira i modificira prvobitnu građevinu). Ta trobrodna ranoromanička bazilika, posvećena sv. Petru i Mojsiju iz 11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz 11. st., sagrađena unutar velike starokršćanske bazilike iz 6. st., imala je specifično zapadno pročelje i zvonik, a na istočnoj strani tri apside uklopljene u tijelo crkve. U unutrašnjosti se nalazila trodijelna oltarna ograda s natpisom čiji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posvećen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posvećen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posvećen.

34. Kako se zove Karamanova knjiga?

Iz kolijevke hrvatske prošlosti, Zagreb 1930.

35. 49. Kako se zove Rapanićeva knjiga?

Predromaničko doma u Dalmaciji, Split 1987

36. Karamanova interpretacija ciborija iz Valpolicelle- to je važno za karamanovu tezu kako je pleterna skulptura došla iz italije jer se na tom ciboriju vidi kontinuitet razvoja troprutastog pletera i služio kao uzor u dalmaciji, datira se u 712. tj. 100 godina prije pojavljivanja takvih ukrasa u hrvatskoj

19