6 spektar Slobodna DalmacijaSUBOTA, 3.3.2018.

ko je dugotrajna kriza u

“Agrokoru” po nečemu bla-

gotvorna i dobrodošla, onda

je u “potpaljivanju” struč-

nih istupa i rasprava doma-

ćih ekonomista na tu temu.

Neven Vidaković, izvršni di-

rektor investicijske kuće “Pla-

tinum Invest” i znanstvenik

s katedre za financije i raču-

novodstvo Zagrebačke škole

ekonomije i menadžmenta, je-

dan iz plejade mlađih doma-

ćih ekonomista, u razgovoru

za Spektar pojašnjava svo-

ju tezu da rasplet u “Agroko-

ru” ide prema tome da će pro-

fiti koncerna biti prepušteni

strancima, a nenaplativa po-

traživanja ostati hrvatskoj

ekonomiji. Polemizira i sa za-

stupnicima “crony kapitaliz-

ma” kao objašnjenja svog jada

i čemera koji je zadesio doma-

ću ekonomiju te raščlanjuje

najvažnije mrtvouzice mone-

tarne i fiskalne politike koja je

na djelu u Hrvatskoj...

á U “Novom listu”, 27. pro-

Asinca prošle godine izjavili

ste da upravljanje krizom u

“Agrokoru” ide prema tome

da stranci preuzmu profite

“Agrokora”, a da gubici po

nenaplativim potraživanji-

ma ostanu u Hrvatskoj. Je-

ste li još uvijek na tom staja-

lištu i koliko smo blizu, a ko-

liko daleko, od tog scenarija

s obzirom na ostavku Ante

Ramljaka i sve što je potom

uslijedilo, sve do predstav-

ljanja Fabrisa Peruška?

- Scenarij koji sam spomenuo

ovisi o tome kakav oblik na-

godbe će biti prihvaćen. Ako

sadašnja ponuđena nagodba

bude prihvaćena, predviđeni

rezultati su tu. Promjenom

nagodbe bi imali drugačiji

scenarij. Upravo zato će biti

jako interesantno što će doni-

jeti novi povjerenik.

á Kako ocjenjujete ciljeve,

metode i rezultate rada Ra-

mljaka kao izvanrednog po-

vjerenika “Agrokora”?

- Prijedlog nagodbe je poka-

zalo da cilj nije zaštita hr-

vatske privrede. Metode su

netransparentne, a o rezul-

tatima ne treba govoriti ka-

da je Ramljak bio primoran

dati ostavku. Smatram da su

mnogi problemi i nastali zbog

netransparentnosti uprave i

nedostatka podataka koji su

i doveli do opravdane sumnje

u ispravnost postupaka. Te

sumnje su se samo i produ-

bile kada su neke neslužbene

VEDRAN MARJANOVIĆspektar@slobodnadalmacija.hr

BEZ POTPUNO NOVE NAGODBE, AGROKORU SE LOŠE PIŠEProblem ‘Agrokora’ nije bio proizvodi li ‘Ledo’ dobar sladoled na dobar način, nego je li ‘Agrokor’ investicije financirao na pravilan način. Ponuđena nagodba ne garantira da se ‘Agrokor’ neće naći u istim problemima, tvrdi jedan od vodećih mladih stručnjaka za investicije

Intervju: Neven Vidaković

RAN

KO Š

UVAR

/HAN

ZA M

EDIA

spektar 7Slobodna DalmacijaSUBOTA, 3.3.2018.

informacije izašle na vidjelo.

Na kraju nam ostaje nagodba.

Proces izvanredne uprave se

odvijao dobro dok nije objav-

ljena nagodba, onda su odnosi

postali nestabilni.

Ne vidim da se rješava najvažnije probleme

á Koji su izvori problema u

nagodbi?

- Prvo, nakon deset mjeseci

rada vidjeli smo prezentaciju

koja sadrži u sebi slikice kon-

strukcije bez adekvatnih broj-

ki i objašnjenja metodologija,

posebno kada su napravljene

revizije bilance. Nije pokazan

plan poslovne konsolidacije

pojedinih poduzeća nakon de-

set mjeseci rada i analiza. To

je neozbiljno, posebno za no-

vac koji su konzultanti dobili,

iako nisu dotaknuli suštinski

problem, a to je da se nagodba

bavi aktivom, odnosno imovi-

nom, a ne dugovima “Agroko-

ra”. To je pravi problem. Na-

crt nagodbe koji kaže da će se

imovina prebaciti na nova po-

duzeća, a onda definirati ko-

me se vraćaju dugovi u stva-

ri rješava krivi problem. Zato

sada i imamo situaciju koju

imamo.

Problem “Agrokora” nikada

nije bio proizvodi li “Ledo” do-

bar sladoled na dobar način,

nego je li “Agrokor” svoje in-

vesticije financirao na pravi-

lan način. Nije “Agrokor” do-

šao u probleme jer proizvodi

nisu dobri, nego zato što nije

kontrolirao vlastitu likvid-

nost i dugove. Prema tome,

rješenje problema je u rekon-

strukciji dugova, a ne u pre-

bacivanju imovine. Ponuđe-

na nagodba po ničemu ne ga-

rantira da se “Agrokor” neće

ponovo naći u istim proble-

mima. To naravno ne znači

da u nekim problemima nije

potrebno provesti i operativ-

no restrukturiranje, ali naj-

važniji problemi se rješava-

ju prvi.

á Kako onda dizajnirati

novu nagodbu?

- Pravilnim rekonstruiranjem

duga, gdje dio duga postaje no-

va vlasnička glavnica, a dio

duga se reprogramira novim

instrumentima. To mora bi-

ti napravljeno na razini indi-

vidualnih poduzeća unutar

koncerna i samoga “Agroko-

ra d.d.”. Ponuđeni novi nacrt

nagodbe mora biti prezenti-

ran i to s jasno izračunatim

brojkama i najmanje jasnim

petogodišnjim planom s kon-

kretnim brojkama na razini

poduzeća. Drugačije se tako

ozbiljan proces ne može radi-

ti pravilno.

á Na širem planu, s krizom

“Agrokora” dobili smo, od-

nosno promoviran je za ši-

ri publiku, termin “crony

kapitalizma” kao pokušaj

objašnjenja uvjeta u kojima

je taj koncern rastao. Sma-

trate li “crony kapitalizam”

primjerenim i umjesnim ter-

minom za tumačenje i praće-

nje fenomena “Agrokora”?

- Interesantno je da naši eko-

nomski teoretičari i profeso-

ri uvijek imaju objašnjenje

za neuspjehe naše ekonomi-

je i svake godine ponude no-

vo objašnjenje za neuspjehe.

Samo nemaju vlastite knjige

po kojima predaju studenti-

ma. Taj termin „croy kapita-

lizam“ je samo skupina riječi

kojom se danas bavimo, kao

i slične riječi kojima smo se

bavili u prošlosti: konkuren-

tnost, globalizacija, kreditno

produbljivanje, neoliberali-

zam.

Još uvijek čekam da netko

osim mene i Željka Garače,

profesora na Ekonomskom fa-

kultetu u Splitu, napravi eko-

nomske modele temeljene na

matematici, a ne ekonometriji

da o njima mogu razgovarati.

Također mogu razgovarati o

konkretnim radovima što na-

praviti, a ne razmjenjivati mi-

šljenje o pokušajima definira-

nja neuspjeha.

’Crony kapitalizam’ á Imate li objašnjenje ka-

ko su financijska izvješća

“Agrokora” godinama, oči-

to lažno prikazujući imovi-

nu koncerna i jednog dijela

društava unutar njega, stav-

ljana na uvid javnosti a da

nitko nije nadležan, barem

javno, posumnjao u njihovu

vjerodostojnost?

- Nemam, jer tu se prije svega

radi o višegodišnjem nepo-

štovanju struke računovod-

stva, a financijski problemi

pokazuju da mi danas u Hr-

vatskoj slabo razumijemo fi-

nancije poduzeća. Kada ne-

mate dobro računovodstvo,

poslovne financije i analizu

poslovanja, onda poslujete

na klimavim nogama. To je

problem ekonomskih fakul-

teta koji obrazuju studente

koji znaju sve pokazatelje

samo ne mogu interpretira-

ti poslovno značenje tih po-

kazatelja i poduzeti odgova-

rajuće poslovne poteze. Va-

ljda se svi bave terminima

kao “crony kapitalizam“,

a ne svojim poslom. Upra-

vo zato ja svoje pripravnike

učim: fokus na posao, pošti-

vanje struke i progresivnost

vode ka uspjehu. Mi u “Pla-

tinumu” ne znamo provoditi

strukturne reforme, ali zato

za vrijeme korekcije tržišta

prije tri tjedna nismo dva da-

na spavali kreirajući strate-

gije za promjene na tržištu. I

ovo nije hvaljenje, to je opis

posla za koji me plaćaju moji

investitori.

á Spomenuli ste korek-

ciju na svjetskim finan-

cijskim tržištima, kako se

vaši investitori osjećaju

nakon gubitaka zbog ko-

rekcije koja je nastupila na

tržištu?

- Nadam se s povjerenjem da

znamo što radimo. Naime ko-

rekcije se uvijek dogode, sa-

mo je pitanje kada i kolika je

magnituda. Mi smo prerano

pripremili portfelj za korek-

ciju. Zato početkom godine

nismo imali velike povrate

kada je tržište raslo, ali isto

kada je tržište palo upravo

zbog pripreme za korekci-

ju imali smo manje padove.

Osim toga, nakon tjedna ko-

rekcije poslao sam investi-

torima pismo u kojemu sam

točno opisao što smo radili

dana po dan. Želimo da naši

investitori znaju što se doga-

đa i kako se upravlja s njiho-

vim novcem posebno u teš-

kim trenucima, a ne da dobi-

ju opravdanje da se događaju

strukturne promjene na tr-

žištu.

á Nedavnim padom cijena

na svjetskim burzama ba-

vila se i prošlotjedna kon-

ferencija ZŠEM-a o tržištu

kapitala u 2018. na kojoj su

se čuli stavovi da je ovo sa-

mo jedna do standardnih

korekcija koje se često do-

gađaju. Je li ova različita

po nečemu i imamo li pro-

blem s mogućom recesi-

jom?

- Kao što je pokazalo preda-

vanje člana nadzornoga od-

bora “Platinum Investa” De-

nisa Alajbega, profesora na

Zagrebačkoj školi ekonomije

i menadžmenta, ova korekci-

ja je samo dio prosjeka i još

uvijek postoji prostor za rast

dionica, ali veliki rast brzo

je obično uzrok problema na

tržištu. Osobno bih volio vi-

djeti stagnaciju na tržištu

sljedećih nekoliko mjeseci

i onda rast krajem godine.

Sa pozitivnim ekonomskim

kretanjima to bi bio idealan

scenarij. Također smo pri-

premljeni i za negativne sce-

narije. U mom poslu nije pro-

blem što napraviti kada ste u

pravu, nego biti pripremljeni

za slučajeve kada niste.

Europska podjela na zadužene i nezadužene

á Na spomenutoj konfe-

renciji upozorili ste na veli-

ku ovisnost proračuna čla-

nica Europske unije o po-

rezu na dodanu vrijednost

(PDV) i na opasnosti koje

se kriju iza toga. Možete li

to pojasniti?

- Zbog postojanja PDV-a u

monetarna i fiskalna politi-

ka u Europskoj uniji su pu-

no više povezane i međuovi-

sne u EU nego u SAD-u. Ka-

da dođe do dizanja kamatnih

stopa u SAD-u to uspori rast

ekonomije, ali kada dođe do

bilo kakvoga rasta kamatne

stope u EU to direktno sma-

njuje prihode države od PDV-

a. Naime, ako imate kredit

s varijabilnom kamatnom

stopom kada kamatna stopa

naraste, naraste vam i rata

kredita i morate smanjiti po-

trošnju, a pad potrošnje zna-

či manji prihod od PDV-a za

državu. Manji prihod države

traži rezanje proračuna ili

veći deficit što pravila EU-

a teško toleriraju. To je pro-

blem kojim sam obradio u ne-

koliko svojih radova.

á Sada je kamatna stopa

niska, a pokazatelji u EU

su izrazito pozitivni.

- Upravo u tome i jest zamka.

Smanjenje državnoga duga

traje dugo, dok kamatne sto-

pe mogu narasti za kratko

vrijeme, ovisno o kretanju

inflacije.

Također, podaci u EU-u su u

prosjeku dobri, ali dug EU-

a ne postoji, postoji samo

individualni dug država. Iz

ove perspektive EU se više

ne dijeli na sjever i jug ili na

bogate i siromašne nego na

zadužene i nezadužene a tu

je društvo jako šaroliko jer

imate nezaduženu: Bugar-

Interesantno je da naši ekonomski teoretičari uvijek imaju objašnjenje za neuspjehe naše ekonomije i svake godine ponude novo objašnjenje za neuspjehe. Termin ‘crony kapitalizam’ je samo skupina riječi kojom se danas bavimo, kao i slične riječi kojima smo se bavili u prošlosti: konku-rentnost, globalizacija, neolibe-ralizam...

Nema bogataša bez imovine

NIŠTA BEZ VLASNIŠTVA

može doći do bogatstva, ali to je priroda moga posla. Ako imate znanje, onda možete koristiti tehnologiju da bi napravili proizvod i stekli imovinu. Još nikada nisam vidio bogatoga čovjeka ili naciju bez imovine. Samo kod nas postoji priča da se prodajom imovine strancima postiže bogatstvo. Osim toga oni koji pričaju da Hrvatska ne može sama uspjeti, uvijek si uzimaju za pravo da vlastiti neuspjeh projiciraju na cijelu državu.

Istaknuli ste svojedobno i kako, za razliku od drugih ekonomista, zastupate tezu da je samo vlasništvo put prema bogatstvu. Možete li, za kraj, malo proširiti taj stav i je li on u opoziciji s učestalim tvrdnjama da su znanje i tehnologija suvremena “ulaznica” za bogatstvo?- Bogatstvo je posljedica, mi kao država još uvijek trebamo naći uzrok. Vjerujem da se znanjem makro ekonomije i tržišta kapitala, ulaganjem

NIJE POKAZAN PLAN POSLOVNE KONSOLIDACIJE

PODUZEĆA. TO JE NEOZBILJNO, POSEBNO

ZA NOVAC KOJI SU KONZULTANTI DOBILI,

NAGODBA SE BAVI AKTIVOM, IMOVINOM, A NE DUGOVIMA

PROBLEM S KOJIM SE SUSREĆE FISKALNA POLITIKA U NAŠOJ

DRŽAVI JEST HOĆEMO LI USPJETI OTPLATITI DUGOVE PRIJE SLJEDEĆE KRIZE. NIJE

DOVOLJNO SAMO IMATI URAVNOTEŽENI PRORAČUN.

DUGOVI SE MORAJU VRAĆATI

Nacrt nagodbe koji kaže da će se imovina prebaciti na nova poduzeća, a onda definirati kome se vraćaju dugovi rješava krivi problem

sku, Češku, Njemačku na

jednoj strani i visoko zaduže-

ne: Francusku, Belgiju, Ita-

liju na drugoj, samo da ista-

knem neke države.

á Kada onda možemo oče-

kivati sljedeću krizu?

- U pravilu krizu izazove po-

grešna monetarna politika.

Problem sa fiskalnom politi-

kom jest da je često nepripre-

mljena za krizu. Mi u “Plati-

numu” imamo model što će

uzrokovati krizu i kako će

se razvijati kretanja varija-

bli, ali kada će to biti to ne

znamo. Trenutno mogu reći

da koristimo dobro stanje na

tržištu, a za krizu imamo ra-

zrađene korake što raditi u

tom trenutku.

á Rekli ste da krizu

uglavnom izazove pogreš-

na monetarna politika. Je

li rast kamatne stope pro-

blem i za Hrvatsku i za duž-

nike s promjenjivom ka-

matnom stopom?

- U slučaju da dođe do naglo-

ga rasta kamatne stope ili

rasta kamatne stope za vri-

jeme recesije, onda će to si-

gurno biti problem. Ostaje

nam nada da će Hrvatska na-

rodna banka, poučena sluča-

jem “švicarac”, ovaj put biti

stvarni regulator, a ne samo

pasivni promatrač koji upo-

zorava na probleme koje bi

trebao eliminirati.

á Je li Hrvatska, koja di-

jeli problem ovisnosti fi-

skalne politike o PDV-u,

može, kojim potezima,

iskoračiti novim poreznim

reformama iz ovisnosti o

potrošnji, odnosno o PDV-

u?

- U trenutnoj konstrukciji ne,

ali to nije problem. Problem s

kojim se susreće fiskalna po-

litika u našoj državi jest ho-

ćemo li mi uspjeti otplatiti

dugove prije sljedeće krize. U

ovome trenutku nije dovolj-

no samo imati uravnoteženi

proračun. Dugovi se moraju

vraćati, a korak u tom smje-

ru još nismo poduzeli. Novi

ekonomski problem koji sa-

da imamo je turizam.

Ovisnost o turizmu á Koji je vaš stav o visokoj

izloženosti naše ekonomije

turizmu?

- Nije problem u turizmu kao

grani privrede. Problem je sla-

žemo li se svi s implikacijama

odabira da želimo biti turistič-

ka zemlja? Turističke zemlje

nisu baš na vrhu popisa boga-

tih zemalja. Pogledajte gdje se

po životnom standardu nala-

ze Dominikanska Republika

ili Jamajka. Drugo, turizam

kao grana ne treba značajan

udio visoko obrazovane rad-

ne snage. Treće, prihod od

turizma je izrazito volatilan i

nagli pad prihoda od turizma

može izazvati nagli rast defi-

cita proračuna. Ove tri stva-

ri su pitanje nacionalne stra-

tegije o kojima se mora voditi

računa.

á Znači, recept za krizu je

mali dug države?

- Kako mi vodimo fiskalnu i

monetarnu politiku: da. Fi-

skalna politika potroši koli-

ko joj treba, a monetarna sa-

vršeno objasni da ništa ne mo-

že napraviti. Prošlu krizu smo

riješili sa 170 milijardi novoga

duga. Dizali smo poreze za vri-

jeme krize samo da bi mogli

pokriti potrošnju u proračunu

sa jako malo konkretnih akci-

ja. Hrvatska narodna banka

je bila isključivo orijentirana

na stabilnost tečaja, bez obzi-

ra na ekonomske posljedice te

politike. U stvarnosti smo če-

kali da EU izađe iz krize kako

bi i nas povukli. Upravo zato

smo i imali najduži pad BDP-

a u EU za vrijeme krize. Ako

se ponovo odlučimo dugom

riješiti krizu, onda dug iznad

280 milijardi kuna u trenut-

ku ulaska u krizu nije dobra

početka točka da bi se pono-

vo mogli nastaviti zaduživati.

á Kako ćemo onda nama-

knuti novac za vrijeme kri-

ze?

- Dizanjem poreza i prodajom

državne imovine.

Kako dizajnirati novu nagodbu? Rekonstru-iranjem duga, gdje dio duga postaje nova vlasnička glavnica, a dio se reprogramira novim instru-mentima. To mora biti napravljeno na razini individualnih poduzeća unutar koncerna. Novi nacrt nagodbe mora biti prezentiran s konkretnim brojkama na petogo-dišnjoj razini. Drugačije se tako ozbiljan proces ne može raditi pravilno