RANOHRVATSKI GROB 41 U RADAŠINOVCIMAKOD BENKOVCA

RADOMIR JURIĆ UDK: 726.8 (497.5 Benkovac) „08/09“Sveučilište u Zadru 572.781 : 726.8 (497.5 Benkovac)HR - Zadar, Franje Tuđmana bb Izvorni znanstveni članak Primljeno: 21. X. 2010.

Na položaju Vinogradine u Radašinovcima kod Benkovca, uz manje prekide, izvode se arheološka istraživanja od 1999. do danas. Dosad je istraženo 112 gro-bova. Među njima se izdvaja grob 41 u kojem je bila pokopana jedna odrasla žen-ska osoba i jedno dijete. U grobu su pronađene dvije srebrne naušnice s jednom glatkom jagodom i dva srebrna prstena luksuznije izrade. Temeljem provedene analize nakitni predmeti su datirani u vrijeme iza sredine 9. do početka 10. st.

Od 1999. do 2010., uz veće ili manje prekide, traju arheološka istraži-vanja ranohrvatskoga groblja na položaju Vinogradine u selu Radašinovci, koje se nalazi oko 20 km južno od Benkovca. Položaj Vinogradine u tom mjestu udaljen je oko 500 m jugoistočno od župne crkve Sv. Ante. (Sl. 1. Zemljovid). Groblje je slučajno otkriveno 1995. Naime, pripremanjem zemljišta za sadnju vinove loze naišlo se na grobove. Vlasnici su zemljišta Drago i Duje Krpina o nalazu odmah obavijestili Arheološki muzej u Za-dru, čiji su djelatnici načinili očevid i ustanovili da se radi o ranohrvatskom groblju. Dvije posrebrene naušnice s jednom jagodom, koje su pronađene u uništenom grobu, brzo su predane navedenom muzeju. Razumijevanjem obitelji Krpina i Mile Jakovca, vlasnika zemljišta i fi nancijskom potporom Ministarstva kulture 1999. su započela istraživanja koja traju i danas.

Dosad je istraženo 112 grobova. U sjevernom dijelu iskopa, nakon ski-danja raslinja i zemlje na dubini od 0, 50 m, godine 2007. naišlo se na uredno složene ploče (vel. 4 x 1, 8 m). Godine 2010. u sjeverozapadnom kutu toga iskopa nastavljena su arheološka istraživanja. Ispod veće gomile

793793

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

794

kamenja i zemlje ustanovljeni su skromni graditeljski ostaci čija funkcija nije jasna. Čini se da se radi o ostacima nekoga objekta koji je raniji od groblja, moguće iz kasnorimskoga razdoblja.

Vratimo se ranohrvatskom groblju (Sl. 2-3) Grobovi su građeni od nepravilnog kamenja (2-3 reda) i ploča postavljenih na nož, a zatim po-kriveni s više kamenih ploča. Izdvaja se grob 55 koji je pokriven mo-nolitnom pločom. Nađeno je nekoliko grobova u kojima su pokojnici izravno položeni u zemljane rake, a potom pokriveni s više kamenih ploča. Orijentacija grobova je većinom istok-zapad (glava za zapadu), ali ih ima i u smjeru sjever-jug, s tim da je, kod nekih, glava na jugu, a kod nekih na sjeveru.1 Svi dosad pronađeni kosturi su analizirani u Od-

1. RADOMIR JURIĆ, Ranohrvatsko groblje u Radašinovcima kod Benkovca, Oba-vijesti Hrvatskoga arheološkog društva, 1, Zagreb 2000, 78-79; ISTI, Radašinovci-Vi-nogradine, Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva, 3, Zagreb 2001, 115-116; ISTI, Novija istraživanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom području, Histria Antiqua, 8, Pula 2002, 302-303, 305; ISTI, Radašinovci-Vinogradine, Obavijesti Hrvatskoga arheo-loškog društva, 2, Zagreb 2003, 83-84; ISTI, Radašinovci-Vinogradine, Hrvatski arheo-loški godišnjak, 2/2005, Zagreb 2006, 313-314; ISTI, Radašinovci-Vinogradine, Hrvatski arheološki godišnjak, 3/2006, Zagreb 2007, 337-338; ISTI, Radašinovci-Vinogradine,Hrvatski arheološki godišnjak, 4/2007, Zagreb 2008, 404-405; ISTI, Radašinovci-Vino-gradine 1999.-2007., Diadora, 23, Zadar 2009, 179-192, ISTI, Ranohrvatsko groblje u Radašinovcima kod Benkovca, 100 godina Arheološkog muzeja Istre u Puli, Novija istra-živanja u Hrvatskoj (Pula 2002), Izd. HAD-a, 25, Zagreb-Pula 2010, 173-182.

Sl. 1. Položaj nalazišta Radašinovci

R. Jurić, Ranohrvatski grob 41 u Radašinovcima kod Benkovca

795

sjeku za arheologiju HAZU u Zagrebu pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Maria Šlausa. Radi se o iznimno vrijednoj osteološkoj građi koja se i dalje čuva u navedenom Odsjeku za arheologiju. Na koštanom tkivu M. Šlaus je od zaraznih bolesti dijagnosticirao tuberkulozu2 i lepru.3 Vrije-dan je njegov zaključak da se ovdje radi o prvom susretu starohrvatske populacije s leprom (gubom).4

U grobovima je pronađeno osamdesetak nalaza, među kojima je u najve-ćem broju zastupljen nakit, posebice naušnice i prstenje u nekoliko tipova i više inačica.5 Najviše je naušnica (i sljepoočničarki) s jednom jagodom, od kojih su sve osim jedne (jagoda je izvedena poput spiralnih zavoja6), glatke. Između 112 grobova arheološkom vrijednošću se izdvaja grob 41 (Sl. 4-6).

2. MARIO ŠLAUS, Bioarheologija, Zagreb 2006, 146-147.3. ISTO, 152-159.4. ISTO, 158.5. R. JURIĆ, Radašinovci-Vinogradine, 1999.-2007, Diadora, 23, 186-191.6. Primjerice Kašić-Mastirine: DUŠAN JELOVINA, Starohrvatske nekropole, Split

1976, tab. LXIV, 10; ISTI, Starohrvatsko groblje na „Mastrinama“ u selu Kašiću kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 12, Split 1982, tab. VII, 116; Glavica-Gluvine

Sl. 2. Pogled na dio ranohrvatskoga groblja na položaju Vinogradine u Ra-dašinovcima (snimio F. Nedved 2002.)

Sl. 3. Plan ranohrvatskoga grobljau Radašinovcima

(izradio I. Čondić 2002.)

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

796

Grob 41, 18. travnja 2002.Zidana grobna raka ovalnoga oblika izgrađena od neobrađenog kru-

pnijeg kamenja, poslaganog na obje uzdužne stranice u suho u dva reda. S vanjske strane obiju uzdužnih stranica postavljene su na nož manje kamene ploče. Sjeverozapadnu i jugoistočnu stranicu čine kamene ploče također postavljene na nož. Grob je bio zatvoren poklopnicama od kojih su dvije srednje (najkrupnije) bile prelomljene i upale u grob koji je u cijelosti bio ispunjen zemljom. Dno groba je uredno popločano tankim kamenim ploči-cama. Vanjska dužina groba 230 m unutarnja dužina 207 m, vanjska širina 100 cm, unutarnja širina 50 cm (Sl. 4-6). Grob je orijentiran sjeverozapad-jugoistok (glava na sjeverozapadu).

U grobu su se nalazila dva pokojnika: odrasla ženska osoba (duž. kostu-ra 160 cm), bolje sačuvanoga kostura, i manje dijete, dosta lošije sačuva-noga kostura. Ostaci dječjeg kostura su pronađeni u zapadnom kutu groba, oko dvadesetak centimetara iznad kostura pokojnice. Odrasla osoba je u grobu položena na leđa, ruku ispruženih niz tijelo (Sl. 4-5).

kuće: ANTE MILOŠEVIĆ, Ranosrednjovjekovno groblje kod Gluvinih kuća u Glavicama kod Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 24, Split 1998, 114; MAJA PETRINEC, Groblja od 8. do 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne hrvatske države, Split 2009, tab 123, 3; Kaštel Sućurac-Gajine: D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXIX, 11; R. JURIĆ, Srednjovjekovni nakit u Kaštelima, Zbornik Kaštel Sućurac od prapovijesti do XX. stoljeća, Split 1992, tab I, sl. 5; M. PETRINEC, Nav. dj., tab. 193, 6; Potkonje-nepoznati položaj: ISTO, tab. 298, 1; Đevrske-Ležajića glava: ISTO, 186, 4; Nepoznati položaj (sjeverna ili srednja Dalmacija), čuva se u Muzeju hrvatskih arheološ-kih spomenika u Splitu: ISTO, 303, 6.

Sl. 4. Radašinovci-Vinogradine, grob 41 (snimio F. Nedved 2002.)

R. Jurić, Ranohrvatski grob 41 u Radašinovcima kod Benkovca

797

Nalazi: dvije srebrne naušnice s jednom jagodom i dva srebrna prstena (Sl. 6).

Srebrna naušnica s jednom glatkom jagodom jajolika oblika pronađena pod lubanjom pokojnice. Na vrhovima polutki nalaze se plastična zadebljanja (inv. br. S 1490), pr. 3 cm, vel. jagode 1, 4 x 0, 9 cm (Sl. 6).

Srebrna naušnica s jednom glatkom jagodom jajolika oblika pronađena pod lubanjom pokojnice. Jagoda je djelomice oštećena, dok je karičica sa-čuvana u tri dijela, Na vrhovima polutki su plastična zadebljanja (inv. br. S 1491), pr. 3, 1 cm, vel. jagode 1, 8 x 1 cm (Sl. 6).

Srebrni prsten ukrašen s dvjema uvijenim i spojenim fi ligranskim nitima dok mu je sredina ispunjen nizom isku-canih polukuglastih ispupčenja koja su djelomice oštećena (inv. br. S 1492), pr. 1, 7 cm (Sl. 6).

Srebreni prsten s križno obli-kovanom krunom, na kojoj su ćelije sa četiri zrna od staklene paste plave boje. Nedostaje jed-na hasta s ćelijom. Kruna je op-točena nabranom fi ligranskom niti. Tanki kolut je uzdužno ka-neliran. Unutar kanelura nalaze se nabrane fi ligranske niti (inv. br. S 1493 ), pr. 1, 9 cm (Sl. 6). Sl. 6. Nakit iz groba 41 (snimio I. Čondić 2010.)

Sl. 5. Radašinovci-Vinogradine.Crteži groba 41(izradio I. Čondić).

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

798

Naušnice s jednom glatkom jagodom poznate su u Dalmaciji, Lici, Hr-vatskom Primorju, Istri i Bosni i Hercegovini na više od pedeset nalazi-šta, primjerice: Biskupija-Crkvina,7 Biskupija-Bukorovića podvornica,8 Plavno-Međine,9 Knin-Spas,10 Đevrske,11 Biljane Donje-Begovača,12 Nin-Sv. Križ,13 Nin-Sv. Asel,14 Pridraga-Goričina,15 Pridraga-Sv. Martin,16 Kašić-Grede,17 Kašić-Mastirine,18 Galovac-Crkvina,19 Šopot-nepoznati položaj,20 Pristeg,21 Lišane Ostrovičke-Sv. Jerolim,22 Ostrovica-Greblje,23

7. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XV, 10-14.8. ISTO, XXXVII, 7, 8; M. PETRINEC, Dva starohrvatska groblja u Biskupiji kod

Knina, VAHD, 98, Split 2005, tab. 5, 1, 6-7, tab. 7, 4.9. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXX, 5-6; M. PETRINEC, Nav. dj.

(u bilj. 6), tab. 291, 1.10. D. JELOVINA, Starohrvatska nekropola na brdu Spas kod Knina, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, sv. 19 (1989), Split 1991, 164, tab. II, 1, 2, 167, tab. VI, 7, 8, 169, tab. XVII, 2, M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 254, 7, tab. 260, 2, 6.

11. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LX, 5-14.12. ISTO, tab. XLV, 2-3; DUŠAN JELOVINA-DASEN VRSALOVIĆ, Starohrvatsko

groblje na Begovači u selu Biljanima Donjim kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv., 11, Split 1981, tab. VIII, 134, tab. XVIII, 265, tab. XX, 289, tab. XXXVII, 549, tab. XXX-VIII, 556, tab. XXXIX, 571, M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 222, 12, tab. 223, 1.

13. JANKO BELOŠEVIĆ, Srednjovjekovno groblje u okolišu Sv. Križa u Ninu, Ra-dovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 37/24, Zadar 1999, tab. XX, 2-4, tab. XXIII, 1-4, tab. XXIV, 14-15, tab. XXV, 7, 8.

14. MARIJA KOLEGA, Nin-arheološka istraživanja u sklopu župne crkve Sv. Asela (Anselma), Obavijesti Hrvatskoga arheološkog društva, 2, Zagreb 2001, 83-90.

15. STJEPAN GUNJAČA, Srednjovjekovni Dolac kod Novigrada, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 8-9, Zagreb 1963, 58, tab. XXV, 7, 8.

16. R. JURIĆ, Novija istraživanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom području, Histria Antiqua, 8, Pula 2992, 303-307, sl. 8, br. 14.

17. DASEN VRSALOVIĆ, Srednjovjekovno groblje na „Gredama“ u selu Kašiću kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 19, Zagreb 1968, 85-86, tab. I, 16, tab. II, 20, 85, tab. III, 96, 106, tab. IV, 109, tab. VI, 136.

18. D. JELOVINA, Starohrvatsko groblje na „Mastirinama“ u selu Kašiću kod Zadra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 12, Split 1982, tab. I, 7, 8, tab. II, 37, tab. V, 79, tab, VII, 103, tab. VIII, 123, 125.

19. J. BELOŠEVIĆ, Ishodi pete, završne kampanje istraživanja lokaliteta Crkvina u selu Galovcu kod Zadra, Radovi Filozofskoga fakulteta u Zadru, 31 (18), Zadar 1993, 134, tab. XXX, 3, 4, tab. XXXI, 1, 2, 4-9.

20. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 301, 8-9.21. LJUBOMIR GUDELJ, Srednjovjekovno groblje u Pristegu, Starohrvatska pro-

svjeta, ser. III, sv. 27, Split 2000, 149; NIKOLA JAKŠIĆ, Benkovac i okolica u srednjem vijeku, Split 2000, 11.

22. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 286, 2.23. ISTO, tab. 128, 4, tab. 131, 1, tab. 133, 3.

R. Jurić, Ranohrvatski grob 41 u Radašinovcima kod Benkovca

799

Bribir-Groblje,24 Bribir-Vratnice,25 Bribir-Novi-Put,26 Bratiškovci-nepo-znati položaj,27 Otres-Lukačuša,28 Piramatovci-Vrbica,29 Vrpolje-Kosa,30 Smrdelji-Debeljak,31 Smrdelji-nepoznati položaj,32 Murter,33 Luka-otok Prvić,34 Muć Gornji-Sv. Petar,35 Mravinci-Glavičine,36 Solin-Majdan,37 Solin-Vačine,38 Kaštel Sućurac-Gajine,39 Kaštel Sućurac-Putalj,40 Kaštel Novi-Svećurje,41 Glavica-Gluvine kuće,42 Tugari-Gornji vrtal,43 Tribalj

24. D. JELOVINA, Tri starohrvatske nekropole na Bribiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. VI; MATE ZEKAN, Srednjovjekovne nekropole, Bribir u srednjem vijeku (katalog izložbe), Split 1987, 51.

25. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XLIX, 7, 8. ISTI, Starohrvatsko groblje pred glavnim vratima u staru Varvariju, Starohrvatska prosvjeta, ser. III; sv. 20 (1990), Split 1992, tab. I, 4, tab. VI, 64, tab. VII, 75; D. VRSALOVIĆ, Starohrvatska nekropola pred ulazom u staru Varvariju, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. V; M. ZEKAN, Nav. dj., 53-54.

26. D. JELOVINA, Tri starohrvatske nekropole na Bribiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. I; M. ZEKAN, Nav. dj. 58.

27. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 181, 1.28. ISTO, tab. 275. 4.29. ŽELJKO KRNČEVIĆ, Srednjovjekovna arheološka nalazišta na šibenskom po-

dručju, Područje Šibenske županije od pretpovijesti do srednjeg vijeka, Izd. HAD- a, sv. 19, Zagreb 1998, 214.

30. ISTO, 212-213,31. ZLATKO GUNJAČA, O srednjovjekovnim arheološkim nalazima i nalazištima u

Smrdeljima kod Kistanja, Diadora, 11, Zadar 1989, tab. IV, 6, 7.32. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 300, 1.33. VLADIMIR SOKOL, Starohrvatsko groblje na lokalitetu Gradina kod Murtera,

Područje Šibenske županije od pretpovijesti do srednjega vijeka, 232, sl. 8.34. ZDENKO VINSKI, Starohrvatske naušnice u Arheološkom muzeju u Zagrebu,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 1, Zagreb 1949, 22-24, tab. I.35. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 268, 1, rab. 269 1-3, tab. 271, 1, 8, tab. 272, 1. 3.36. LJUBO KARAMAN, Iskopine društva „Bihaća“ u Mravincima i starohrvatska

groblja, Rad JAZU, knj. 268, 11-12. sl. 8-11; D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXV, 15-16, tab. LXXXVI, 1-8.

37. LJ. KARAMAN, Starohrvatsko groblje na „Majdanu“ kod Solina, VAHD, LI (1930.-1934.), Split 1940, 73-74, tab. XVII.

38. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 207, 6.39. LJ. KARAMAN, Nav. dj. (u bilj. 36), 31, sl. 30; D. JELOVINA, Starohrvatske

nekropole, tab. LXXXIX, 5-8; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 193, 1-3.40. T. BURIĆ-S. ČAČE-I. FADIĆ, Sv. Juraj od Putalja, Split 2001, tab. I, 1.41. T. BURIĆ, Svećurje (katalog izložbe), Split gr. 12., gr. 28, gr. 29.42. A. MILOŠEVIĆ, Ranosrednjovjekovno groblje kod Gluvinih kuća u Glavicama

kod Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. II, sv. 24, Split 1997, 114-115, tab. V; M. PETRI-NEC, Dosadašnji rezultati istraživanja ranosrednjovjekovnog groblja u Glavicama kraj Sinja kao prilog razrješavanju problema kronologije starohrvatskih groblja, Opuscula Ar-chaeologica, 26, Zagreb 2002, 245, tab. IX, 3.

43. M. PETRINEC, Groblje u Gornjem vrtlu u Tugarima, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 27, Split 2000, 240, tab. I, 2. ISTA, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 212, 1.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

800

kod Crkvenice,44 Stranče-Gorica,45 Žminj,46 Kompolje47, Mogorjelo48 i dr. Jagode naušnica i sljepoočničarki s navedenih položaja su jajolikoga,

dvostožastoga i loptastoga oblika, kojima spojevi polutki jesu ili nisu op-točeni nabranom fi ligranskom niti (katkad dvostrukom i trostrukom) ili na-glašenim rebrom, a veoma rijetko i nizom granula. Vrhovi polutki u većini slučajeva završavaju vjenčićima od nabrane fi ligranske žice ili obične žice. Ponajviše su izrađene od bronce i srebra, a zatim od pozlaćene bronce ili srebra, različitih su dimenzija. Većinom su se pričvršćivale uticanjem kari-ke u jagodu, a kadkada se to činilo pomoću ušice i kvačice.49 Datirane su iza sredine 9. do početka 11. st.

Primjerci s spomenutih nalazišta mogu se više ili manje uspoređivati sa jednojagodnim naušnicama iz Radašinovaca. Jednojagodne naušnice, kakve su poznate iz groba 41 na položaju Vinogradine u Radašinovcima, imaju analogije s primjercima takvih naušnica pronađenih na više nalazišta ranosrednjovjekovne Hrvatske Kneževine i u Istri (Žminj), primjerice: Bi-ljane Donje (Begovača),50 Pridraga (Sv. Martin),51 Kašić (Grede),52 Kašić

44. Z. VINSKI, Nav. dj., 26-27, tab. VI, 37-39.45. ŽELJKA CETINIĆ, Stranče-Gorica starohrvatsko groblje, Rijeka 1998, 62-64,

106-107. 216. 240, 242-244, 248-250, 255; TATJANA SEKELJ, Prilog defi niranju na-ušnica s prostora Vinodola (Stranče) u kontekstu njihova šireg kulturnog i zemljopisnog prostiranja, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije, Zbornik Pedagoškoga fakulteta u Rijeci, Rijeka 1993, tab. V, 3-6.

46. BORIS BAĆIĆ, Starohrvatsko groblje u Žminju, Jadranski zbornik, III, Rije-ka-Pula 1958, tab. III, gore; ISTI, Starohrvatske groblje u Žminju u Istri, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 6, Zagreb 1958. tab. I, 1, 2, 5. 6, tab. II, 2, tab. III, 4, tab. IV, 1, 3, 6, 8, 13; BRANKO MARUŠIĆ, Starohrvatska nekropola u Žminju, Pula 1987, 77, tab. I, 1, 2, 5, 6, 10, tab. III, 1-3, 7, 13, 14, tab. V, 6, 11, tab. VI, 3, 4, tab. IX 8, 9, tab. XI, 1, 2, tab. XII, 8, tab. XIII, 1, 9, tab. XVII, 2, 3, tab. XVIII, 1-4, tab. XIX, 1, 2.

47. Z. VINSKI, Nav. dj., 26, tab. V, 33, 34; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 284, 1.48. IRENA ČREMOŠNIK, Nalazi nakita u srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog mu-

zeja u Sarajevu, Glasnik Zemaljskog muzeja; n. s. VI, Sarajevo 1951, 243, tab. I, 6.49. O naušnicama i sljepoočničarkama s jednom jagodom vidi: D. JELOVINA, Sta-

rohrvatske nekropole, 97-99; V. SOKOL, Hrvatska srednjovjekovna arheološka baština od Jadrana do Save, Zagreb 2006, 233-235, 243-253; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 208-212.

50. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XLV, 1, 2, grob 571; D. JELOVI-NA-D. VRSALOVIĆ, Nav. dj., 95-96, tab. XVIII, grob 265, tab. XX, grob 289, tab. XX, grob 289, tab. XXIII, grob 328, tab. XXX, grob 409, tab. XXXII, grob 476, tab. XXXVII, grob 549, tab. XXXVIII, grob 556.

51. R. JURIĆ, Novija istraživanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom području, Histria Antiqua, 8, Pula 2002, sl. 8, br. 14.

52. D. VRSALOVIĆ, Srednjovjekovno groblje na „Gredama“ u selu Kašiću kod Za-dra, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 10, Zagreb 1968, tab. III, 96, 106.

R. Jurić, Ranohrvatski grob 41 u Radašinovcima kod Benkovca

801

(Mastrine),53 Ostrovica (Greblje),54 Pristeg (Dvorište Dražina),55 Đevrske (nepoznati položaj56), Žminj,57 Stranče (Gorica),58 Bribir (Novi put),59 Bri-bir (Vratnice),60 Vrpolje (Kosa),61 Glavica (Gluvine kuće),62 Muć Gornji (Sv. Petar),63 Mravinci (Glavičine),64 Solin (nepoznati položaj),65 Kaštel Sućurac (Gajine),66 Kaštel Novi (Svećurje),67 Tugare (Gonji vrtal),68 Knin (Spas),69 Kijevo (nepoznato nalazište)70 i dr.

U grobu 549 u Biljanima Donjim (Begovača), naušnice s glatkom jajo-likom jagodom, uz ostale nalaze, pronađene su skupa s naušnicama s dva nasuprot postavljena srcolika ukrasa,71 pripadaju najstarijem tipu naušnica u sklopu groblja na redove s kršćanskim načinom pokapanja, a datiraju se u sredinu i drugu polovicu 9. st.72 U svezi s tim, kao i drugim općim značaj-kama ranohrvatskoga groblja u Radašinovima, i jednojagodne naušnice iz groba 41 treba datirati u vrijeme iza sredine 9. pa do početka 10. st.

Ukratko ćemo i dvama prstenima luksuznije izrade iz ranohratskoga groba 41 u Radašinovcima posvetiti potrebitu pozornost. Prsten s ukrasom ispupčenih polukuglica na tankom kolutu i nabranim fi ligranskim nitima na

53. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXII, 8, 17-18, tab. LXV, 7; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 248, 4, tab. 249, 3, tab. 230, 7.

54. VEDRANA DELONGA-TONĆI BURIĆ, Ostrovica kod Bribira, Split 1996, 11, sl. 12; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 128, 4, tab. 131, 1.

55. LJ. GUDELJ, Nav. dj., 149, N. JAKŠIĆ, Nav. dj., 11.56. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 281, 8, 11.57. B. MARUŠIČ, Nav. dj., tab. I, 10, tab. V, 6, tab. IX, 8, tab. X, 2. 58. Ž. CETINIĆ, Nav. dj., 107, dolje, tab. 17, 6, tab, 38, 5.59. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 177, 4.60. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. XLIX, 8.61. Ž. KRNČEVIĆ, Nav. dj., 213, sl. 24 (sredina); M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6),

tab. 214, 4.62. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 401, tab. 123, 5.63. ISTO, tab. 268, 1, tab. 272, 1.64. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXV, 16, tab. LXXXVI, 4, 5,

7, 8. 65. AIDA ŠARIĆ, Ranosrednjovjekovni i srednjovjekovni nalazi s područja Solina u

Arheološkom muzeju u Splitu, VAHD, 85 (1992), Split 1993, sl. 1, br. 1, 2 , 8, 9; ANTE PITEŠA, Katalog nalaza iz vremena seobe naroda, srednjeg i novog vijeka u Arheološkom muzeju u Splitu, Split 2009, 98, 112.

66. D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXIX, 5-7.67. T. BURIĆ, Nav. dj., grob 2, grob 28, grob 29.68. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 212, 1.69. ISTO, tab. 260, 2, 6.70. ISTO, tab. 282, 7.71. D. JELOVINA-D. VRSALOVIĆ, Nav. dj., 95, tab. XXXVII, grob 549.72. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 204-206, 240. O tom tipu naušnica vidi još V.

SOKOL, Nav. dj. (u bilj. 49), 213-215.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

802

obodu izravno se može usporediti s dva prstena iz Mravinaca-Glavičine73 (Sl. 7, br. 7, 9), jednim iz Vrpolja74 (Kosa, grob 112, Sl. 7, br. 8., u grobu je još pronađen par posrebrenih brončanih sljepočnićarki sa četiri jagode, brončani prsten kojem je obruč ukrašen nizom urezanih rombova, srebrena puca koja je ukrašena u tehnici fi ligrana i granulacije i nož s ukrašenom koštanom oplatom drške), jednim iz Bijaća75 (Stombrate, grob 39. Sl. 7, br. 6, u grobu je pronađena još jedna brončana karičica), s dva prstena iz Muća Gornjeg (Sv. Petar,76 Sl. 7, br. 4, grob 26/1977, u grobu je još pronađen par srebrnih naušnica s glatkom jagodom, par srebrnih sljepoočničarki s jagodom, ukrašene spiralom od fi ligranskih niti, brončana naušnica s jagodom koja je na spojevima polutki i na njihovim vrhovima ukrašena plastičnim zadebljanjem i privjesak načinjen od životinjske kljove, dok je drugi prsten pronađen u gro-bu 36/1986 s parom pozlaćenih sljepočničarki s jagodom, ukrašene granulira-nim malteškim križevima) kao i s jednim primjerkom s nepoznatoga nalazišta koji se čuva u Arheološkom muzeju u Splitu77 (Sl. 7, br. 5). Od spomenutih prstena, jedino su prstenu iz groba 36/1986 u Muću Gornjem polukuglasta ispupčenja odvojena nabranim nitima od fi ligranske žice.78 Prsten sličan ovim navedenim, s nepoznatoga nalazišta, čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, izrađen je od brončanog lima i po sredini koluta ima izrađen ukras ispupčenih polukuglica. S obje strane središnjeg ukrasa je po jedan niz okru-glih rupica.79 M. Petrinec je taj tip prstenja, s obzirom na primjerke iz Muća Gornjeg i Vrpolja kojima su poznate okolnosti nalaza, vremenski opredijelila u razdoblje trajanja groblja s kršćanskim načinom pokapanja.80

Drugi prsten s križno oblikovanim središnjim proširenjem, na kojemu su ćelije od staklene paste iz groba 41 u Radašinovcima, ima bliske ana-logije s primjerima iz groba 549 u Biljanima Donjim - Begovača (Sl. 7,

73. LJ. KARAMAN, Nav. dj. (u bilj. 36), 15, sl. 12, 13; D. JELOVINA, Starohrvatske nekropole, tab. LXXXVIII, 8, 10; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 58, tab. 203, 2, 3.

74. Z. GUNJAČA, Grob jedne hrvatske plemenske odličnice iz IX. stoljeća, Gunjačin zbornik, Zagreb 1980, 126, sl. 6, br. 4, sl. 7, br. 5; M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), 61, tab. 213, 3.

75. IVANKA KAMENJARIN, Bijaći-Stombrate, rezultati arheoloških istraživanja starohrvatskoga groblja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, sv. 36, Split 2009, 91, 85, tab. IX, 1.

76. ISTA, 82-83, tab. 271, 3, 241, sl. 127, tab. 272, 3.77. A. PITEŠA, Nav. dj., 128, br. 189.78. M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 271, 3.79. ISTO, tab. 304, 5. Ovom tipu prstenja donekle je sličan prsten položaja Crkvina u

Biskupiji, 242, tab. 238, 5.80. ISTO, 242.

R. Jurić, Ranohrvatski grob 41 u Radašinovcima kod Benkovca

803

br. 3),81 iz groba 2C iz Ostrovice - Greblje82 (Sl. 7, br. 2) i s primjerkom ne-poznata nalazišta83 koji se čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika (Sl. 7, br. 1). Kako se taj tip prstena javlja u grobu 549 u Biljanima Donjim - Begovača s naušnicama s dva nasuprot postavljena srcolika ukrasa koje

81. ISTO, 64, tab. 222, 13, D. JELOVINA-D.VRSALOVIĆ, Nav. dj., tab. XXXVII, grob 549.

82. V. DELONGA-T. BURIĆ, Nav. dj., 20, sl. 27 (desno); M. PETRINEC, Nav. dj. (u bilj. 6), tab. 126, 6.

83. ISTO, 96, tab. 304, 6.

Sl. 7. 1. Nepoznato nalazište, 2. Ostrovica-Greblje, 3. Biljane Donje-Begovača, 4. Muć Gornji-Sv. Petar, 5. Nepoznato nalazište, 6. Bijaći-Stombrate, 7. 9 Mravinci-Glavičine, 6.

Vrpolje-Kosa (prema M. Petrinec, V. Delonga-T. Burić, A. Piteša, D. Jelovina, Z. Gunjača).

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

804

idu u red, kako je već rečeno, najstarijih tipova naušnica u sklopu groblja s kršćanskim načinom pokapanja. M. Petrinec84 je to prstenje datirala u vremenskom rasponu od sredine 9. do početka 10. st.

Već smo istakli da su u grobu 549 u Biljanima Donjim, uz ostale nalaze, pronađene i naušnice s glatkom jagodom, pa imajući to u vidu, ali i uzi-majući u obzir i druge nalaze nakita gdje je pronađeno prstenje luksuznije izrade u Muću Gornjem (Sv. Petar), Vrpolju (Kosa), Ostrovici (Greblje), nakit iz groba 41 u Radašinovcima (Vinogradine) valja datirati iza sredine 9. do početka 10. st. To osnažuju i drugi nalazi iz grobova tog značajnoga nalazišta u zadarskom zaleđu, odnosno u Ravnim kotarima. Nakit je, dakle, pripadao ženskoj osobi koja je u trenutku smrti imala između 25 i 30 godi-na, a s njom je bilo pokopano i dijete od 2 do 3 godine starosti.

PRILOG

REZULTATI ANTROPOLOŠKE ANALIZE KOJU JE PROVEODR. MARIO ŠLAUS85

Osoba A

Tafonomija: kosti su vrlo dobro sačuvane, svijetložute boje s naglašenim pos-tmortalnim oštećenjima na vanjskom korteksu. Gracilne su s gustom trabekular-nom kosti. Prisutni su slijedeći koštani elementi: čeona kost, obje tjemene kosti, kost zatiljka, obje sljepoočne kosti; obje jagodične kosti, gornja i donja čeljust, prsna kost, obje lopatice, obje ključne kosti, obje zdjelične kosti, križna kost, li-jevi ivet, lijeva skočna kost, obje petne kosti, obje nadlaktične kosti, obje lakatne kosti, lijeva palčana kost, obje butne kosti, obje goljenične kosti, obje lisne kosti, 3 vratna i 11 grudnih i svi slabinski kralješci te 9 lijevih i 8 desnih rebara.

Spol: ženski na temelju: 1) morfologije zdjelične kosti koja pokazuje izrazito široki gornji veliki sjedni urez (incisura ischiadica major) i 2) morfologije donje čeljusti koja ima malu, špicastu bradu sa slabo izraženim tuberculum mentale i velikim kutom mandibule.

Starost u trenutku smrti: doživljena starost u trenutku smrti procijenjena je na 25 do 30 godina. Morfologija aurikularne ploštine na stražnjem dijelu lučnog grebena zdjelične kosti odgovara drugom stupnju po klasifi kaciji Lovejoya i sur. (1985.), što odgovara starosti od 25 do 30 godina.

Zubi: na gornjoj čeljusti desno prisutni su svi zubi osim drugog sjekutića i drugog pretkutnjaka koji su ispali postmortalno i trećeg kutnjaka koji još nije izra-

84. ISTO, 240.85. M. ŠLAUS, Rezultati antropološke analize ljudskog osteološkog materijala s na-

lazišta Radašinovci-Vinogradine, stručni izvještaj EP-65-06/03 od lipnja 2003, 38-39.

R. Jurić, Ranohrvatski grob 41 u Radašinovcima kod Benkovca

805

stao; na lijevoj strani prisutni su očnjak i prva dva kutnjaka, dok je drugi sjekutić ispao za života, a ostali zubi postmortalno. Na donjoj čeljusti desno prisutni su svi zubi osim sjekutića i pretkutnjaka koji su ispali postmortalno; na lijevoj strani pri-sutni su svi zubi osim sjekutića koji su ispali postmortalno. Karijesi i hipoplastični defekti nisu prisutni.

Pataloške promjene: Schmorlovi defekti prisutni su na 8., 10., 11. i 12. grud-nom te 1., 2., i 5. slabinskom kralješku. Blaga zarasla cribra orbitalia prisutna je u orbitama. Blaga zarasla ektokranijalna poroznost prisutna je na desnoj tjemenoj kosti.

Asocirani materijalni ostaci ili životinjske kosti: nisu prisutne u očuvanom uzorku.

Osoba BTafonomija: kosti su vrlo loše očuvane, svjetložute boje s naglašenim pos-

tmortalnim oštećenjima na vanjskom korteksu. Izrazito su gracilne s vrlo gustom trabekularnom kosti. Prisutni su slijedeći koštani elementi: čeona kost, obje tje-mene kosti, zatiljna kost, desna zdjelična kost, nadlaktične kosti, desna lakatna kost, desna palčana kost, desna butna kost.

Spol: radi se o kosturu djeteta.Starost u trenutku smrti: doživljena starost u trenutku smrti procijenjena je na

2 do 3 godine. Starost je određena na temelju debljine stijenki lubanje i kronolo-gije nicanja i razvoja mliječnih zubi.

Zubi: na gornjoj čeljusti desno prisutni su samo mliječni kutnjaci koji se nala-ze izvan alveola. Karijesi i hipoplastični defekti nisu prisutni.

Patološke promjene: u orbitama je prisutna umjerena aktivna cribra orbitalia.Asocirani materijalni ostaci: nisu prisutne u sačuvanom uzorku.

Kačić, Split, 2009.-2011., 41-43

806

RÉSUMÉ - SAŽETAK

TOMBE PALÉOCROATE 41 PROVENANT DE RADAŠINOVCIPRÈS DE BENKOVAC

Le village de Radašinovci se trouve à environ 20 km au sud de Benkovac. Le site de Vinogradine avec sa nécropole paléocroate dans cette agglomération est à 500 m au sud-est de l’église paroissiale de St. Antoine. Les travaux de terrasse-ment pour la plantation d’un vignoble en 1995 ont mis au jour plusieurs tombes. En 1999 des fouilles archéologiques approfondies ont débutées et qui, avec quelques brèves interruptions, durent toujours. En tout 112 tombes, construites en pierres de formes irrégulières (2-3 rangés) et dotées de couvercles en pierre ont été étudiées. S’y distingue la tombe 55 recouverte d’une dalle monolithique.

Les fonds des tombes sont formés de minces dalles fractionnées. On a décou-vert sur le site quelques tombes où les défunts étaient déposés directement dans la fausse en terre puis recouverts de plusieurs dalles en pierre. L’orientation des tombes est uniforme, est-ouest (la tête à l’ouest) et dans quelques cas l’orienta-tion est nord-sud, avec, pour certains cas, la tête au sud et pour d’autres au nord. Parmi les environ quatre-vingt trouvailles dominent des bijoux, notamment des boucles d’oreilles et des bagues qui apparaissent sous différents types et plusieurs variantes. La majorité des boucles d’oreilles sont avec une seule bille lisse. S’y détache également la tombe 41 abritant le corps d’une femme adulte (entre 25 et 30 ans) et un enfant qui au moment de sa mort devait avoir entre 2 ou 3 ans. Dans la tombe ont été découvertes deux boucles d’oreilles en argent avec une bille lisse et deux bagues en argent de facture plus luxueuse, rare dans les tombes de l’état croate haut médiéval. Ces trouvailles archéologiques sont datées entre la moitié du 9ème et le début du 10ème siècle.