DPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 14-- , LUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO 1-20. - POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU.

= PLATIVO ITJTUŽIVO U ŠIBENIKU. =

I Z L A Z I S V A K I D A N -TELEFON BR. 7 4 . - ČEKOVNI RAČUN 129 .871 . ::

•). Ili

UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆIN. PERIVOJA. — VLASTNIK. IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA — TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0. J. = = = = =

*rBENIK, utorak 24. kolovoza 1915. BR. 164. (394.)

•uzeće Osovieca. - Porai Ruse jererima. - Tri mjesna ratovanje ostavlja Tali­jane gdje bili na početku ra|s . • Ispražnjenje Petrograda.

sho r^išfe. EČ, 23. kolovoza (KB). Služ-se saopćuje:

s točno od donje Pulve i ž e -ice, koja od Riasna vodi put ra , u toku je borba ve l ike ne. Neprijatelj brani najžila-svaku stopu zemljišta, ali je

bio uzduž č i tave fronte na ;o mjesta bačen , pri čemu je i broj zarobljenika pao u ruke. Osobi to vatreno borile naše \ r )kušane erdeljske pu-ije. Kod s e l a Gola i Stichodol, se na laze s jeverno od Ria-infanterijska reg imenta broj ri osvojenju na juriš j e d n o g ba branjenog od ruskih g r e -

ira, zarobila je posadu s a s t a v -od 7 častnika i 900 momaka , plijt iia 7 pušeanih strojeva.

Pred Brestl itovbiiom nema ni-Ua nova.

Istočno od Vloriave pot i snuše ' e njemačke čete jir»i - 7one je ­zera.

U prostoru oko Vladimir Vo-nskij pomaknuli smo naše sigu**-

do prama Turyskom i u o k o -stočno od Ljubomi. Rusi su rastjerani i natrag bačeni. U istočnoj Galiciji v ladao je

Z a m j e n i k š e f a g e n e r a l n o g s t o ž e r a V o n HČFER.

BERLIN, 23. kolovoza (KB). Služ-se saopćuje:

Čete g e n e r a l a Eiehorna na­še i s točno i južno od Kovna

laijnjem napredovanju. Od Rusa ispražujena tvrdjava

)soviec bila je zauzeta . Sjeverno i južno od Tykoc lna

bilo je uspješnih bojeva . Tykocin je bio zauzet . Pri tome 1200 Rusa bilo je zarobljeno

«...

S Obe s trane jezera SvitjaciToni Diako te r/erbiaz«, oravarskom kod P i szcze neprijatelj je jučer | majstoru Gabne iu ' Mulkievviczu iz Ra­b i o poražen te raztj .ran i b a č e n ! m i o n s k e s t r u m i , o v e i konačno proti

natrag prama sjeverois toku. V r h o v n a v o j n a u p r a v a .

¡ ¡ E n osloboüjenja Poljske.

ritam. ' »godi

Ierij* rem

>udi« i iadai

la rat. Be ke vo su

o g cPj

ništa

Talijansko ratište BEČ, 23. kolovoza (KB). Službeno

•se saopćuje: I jučer su naše čete odbi le

v i š e napadaja Talijana na v i sora­van Doberdob . Mjest imice opet je d o š l o do borbe na šake. Često | P i n

neprijatelj kuša, sada v e ć s;< vno, da s e primakne našim obran-benim linijama.

Mostna brana T imina trila je pos l i je podne pod brzom arti­ljerijskom vatrom. Pokušani na­padaj neprijateljska infantertje, s v e do u noć, bio je pom vno u-zaludan. Talijani su »retrpj^ii t ež -ke gubitke.

Ha o s ta l im fr znatnoga nije s e c'

Vatra težke a; t irolske utvrde p*'; pusti la.

Danas je četv; odkad nam je J savezn ica navijes ni napadaji talijar dje nisu post ig l i stajali su neprijatelja ogromnih žrtava. N a š e čete drže, s a d a kao i prije, svo je položaje na granici ili blizu granice .

Z a m j e n i k Sefa g e n e r a l n o g s t o ž e r a

osudjeni na smrt na v ješal ima.

U 20 dana 1

IV. izvjestitelju pe trogradskog „Novoeg | (Konac). Vremja" Vonjtshweckiu, sve pripadni- Bik, je vrijeme, i to brzo iza ja cima ruske n a r o d n i stranke. | panskog rata. kada se je Rusija oz

Svi optuženi b i | su radi ve le izdaje , | biljno bavila mišlju, da u slučaju e radi z loč ins tva ; .crti vojnoj sil i države | ventualne navale središnjih vlasti na

pusti čitavu rusku Poljsku bez boja, I počimi da ostavi Varšavu i sve ostale polj-1 Lomže ske utvrde, pa da se zakloni tek iza | istočne rijeke Buga. Pred ne punih još deset godina u Rusiji se je snovalo tako,

j da bi ruska obrambena linija išla od velike tvrdjave Kovna, pa preko Gro-

| dna, Bialvstoka, Bresta, Litovskog i i željezničkog raskršća u Kovelu do ! tvrdjave Lučka i Rovna u Voljniji blizu Broda. Onda nisu ni Cholm ni Lublin bili moderno utvrdjeni. Ta je

inija imala tu prednost,

teže pjeskovit hun zgodno udariti s

Povijest tako 1

tvrdjav, ! godiu«

je ' ruskih Ivaogorod 4 si a 11., Ko\ 2 0 . Oso- -/i pali su R . grše i O

oozna malo primjern, da n ko vrijeme pala sku -

koje Rusi zidali de-U samih 20 dana palo '

• rdjava i to : Varšava i | ov, jnj., Lomža 9 Wi-!

no 1?., Novogeorgijevs i 22 ov. mj. Još prije I

m, Pultusk. Sierock, Ze- \ obranbena

mi È&B linija ci na lm1?4:

naše •i po-

inulo naša broj-

nig-pače

ić nar, a iju Gr<

„Ate : rada : mija .

r.alju n: Moguć udariti struko\ ni

Sjeverno su očaj:

taji. Preko lubitaka južr>

smo pošl Grupa vo.

Leopoldap 'ia liniju V daljnjem \

fblla 3050 jeva zapli. t i rupavojs la fef

flse>ia izvoj&i laj» jfečka Pulv. izu a rijeke nakon Napadaj prekc

ječka Pulve nap red Brest i i to \

mijeno n

s.«ka proma-i pro tun usi

«Ò i , a 1 a

lingposf" prima iz Petro-jšto sr je njemačka bojna tiia, to se Mivišci vojske •jište na Njemenu i naDvini.

da neprijatelj namjerava Petrograd. Ruski vojnički

ćki krugovi sude, da bi Ni­jemci tsebali jednu godinu do Petro­grada, izuzev, ¿7̂ 0 njemačko brodovlje zagospoda/e Baltičkim morem (već je u zaljev Rige .

Francislio mtilk BERLIN, 23. kol »voza (KB). Služ­

beni sao1"' ; e : Neprijateljska flota, jaka jedno

40 brodova, koja s e bila pojavi la pred Zeebruer;«;e od -.lovila je prama sjeveroz, je od nqših oba t bate

. Mi pro od ovo,^ prijed,

; bavarske g pi in-la je sfe» ! opornih izczele-Racna te oljnorn n: padaju ! P r O C ž S pWÌl VOdjam?

;ja, a 16 pn$Kanlh

! š to bila

feafma žes toke komade ^ančev.

t vu noć. V r h o v n a v o j n a i

orbe koje

iiiila.

i m a i e a i a M a - \ • prt laz preko i e iju Racrib ^tok»n borba, i Buga p o v r h | i J u je.

. p o l o ž a j 1

vel ikom o g po5« a. B c Č , 23. k o l o v o z a . (KB). Nakon e d m l č n o g + rajatija ifintis je koi >bran«kog d i v i i l j t k o g suda svrSen »sproti z a s t u p n k i m i a carevinskom U Dirnitriju Markou i i savjetnik) ' z e m a l j s k o g s i d i š t « dru. Vladi

Vioviczu, nad&lje proti odvjt<-ru. Ćir'lu Cžerhfltc«akiewiczu

s!a i dru. JoVa iu pl. Droho-":j ; z i o c z o w ? . , tp posjedniku

lenka. 1 š to je bila ravna i kratka, pa je za — j nju stoga trebalo i manje vojske. Za-

nimivo je, što veli, da se sada i ope t (misli na to, da se ova linija uzme i kao druga obranbena linija. Š io s e ova linija već onda definitivno uzela

Fr- iski vojmcKi listovi pišu, i kao prava obranbena linija, odnosno rus 'iki kaez Nikolaj Nikola- i što ruska Poljska nije bila već onda

va napeti sve s'.le, da drži | napuštena, to Rusija ima da zahvaii >-01ita-Vi!komir. prigovoru francuskoga glavnoga »to;

žera a naročito zajmu, što ga je na milijarde eia od F i u i c - e ^ k ^ : ovaj je zajam omogućio Rusiji, da tvrdjave u ruskoj Poljskoj izgradi moderno i da iiačini čitavi, strategičnu željez.ii-čku mrežu, kuja bi izravnala veliku udaljenost od ruskoga središta.

Uz .utvrdjeni varšavski rajon" veže se s;e. .;o-zapadi;a fronta, duga okolo 400 kilometara, koja svršava Kod • Ov* se fronta dijeli u na-revsKi x u .ug 145 kilometara, i ,c,«>'":u ra, dug 80 ki­to ;:ieta.a, te -"nov i dsječak, d u g 175 kilomčta'!, Odsječci se zovu po ri ikama, duž „..ji se nalaze utvr­de. Idući s juga prama sjeveru, dakle od Zabrza, redaju se mostišta Pul-tusk, Rožan, Ostrolenka i Lomža na Narevu, za tim jaka tvrdjava Osoviec na rijeci Bobru, udaljena samo 30 kilometara od istočno-pruske granice, te napokon tvr ijave Grc dno i Kovno kaO i most iš te Olita medin njima — i to sve na Njemenu.

Kovno i Osowiec '> ga Nijemci već pri; psjedavali, t : su, koje imadu veću otpornu snagu, dočim su dinge tvrdjave manje više i/gradjena mostišta, koju su (parala

i opjpf 7PÜPJIJ! UJiii

ise jed: a Nij; Riga

i sa drlo j<

•ednevi) !o pui

-dovlje unišle u zaljev Rige e došlo do sukoba izmedju

brodovlja, što je koštalo n totpiljarku i dvijetopnja-mce dvije torpiljarke.

potom ugrožena sa kop-rnora £ rodovlje njemačko u zaljev iza kako si je u

m radnjama čišćenja pro-kroz n.noštvo polja mina

boka nep . koji bi mogao provalit' '-m '• Za­brza i Lomže. To je Rusin.« sve iz* maklo !

U opreci sa spomenutim narev-skim odsječkom, odsječak rijeke Bo-bra je neprohodno močvarno tlo, koje

dje na pola put-i izmedj i fiie te svršavr jugo-ut'iistova. Čete se .i ve

čem stilu mogu kretati samo ^ obje­ma cestama od Lycka (istočna Pru­ska) ia Osovv'ec te od Augustova Grodno.

Njemenov odsječak je veoma . štićen samim Njemenom, koji je mjestima širok i 400 metara. Grodno je tek slabo izgradjena mostovna u-tvrda, nu glavna mu je zadaća, dr. štiti veliku i važnu željeznicu Petro-grad-Varšava kao i cestu za Augu-stov. Osim toga Grodno ima da ?a-kriljuje ruskoj vojsci prela/, s obak na obalu.

Slabo mostište Olita ima jedine da brani prelaz preko I\Jemena .na onom mjestu.

KovnO je u najnovije vrijeme Iz-gradjeno kao ''-rdjava prvoga step*- a

- o ima zadaću, da osigurava mos' preso Nareva. -c d- zatvori željezni cu Kraijev»c (Korugsberg)'Vilna. vno žhat enit grad. U njemu ji 1911. ;.. oilo >r.986 stanovni Dr:' ni;' je -matna irgovina s P si pidvnim Nfe'menom, " k"oji • dy. utječe s : lik . ontoJ ilja gradu su ruševine Rittersvven e i rova, Što su ih 1383. sagrac' 1 v zovi njemačkoga reda. Dne 24. ji 1812, onuda je Napoleon prešao p ko Njemena, kada je bio na svom kobnom pohodu u Rusiju, odnosno u Moskvu, a z^ uspomenu na taj rat r Kovuu je podignut i spomenik. Kako Kovno leži na Njemenovu kutu tako on na najzgodniji način čuva ovaj kraj i može neprijatelja udarit, s bokova u čitavom Njemenovom od­sječku. Za operacije na sjevernoj Nje menovoj obali, kakove su se ondfe obavile, mogla je tvrdjava Kovno da bude

Bombardiranje M m k i . „Neues Wiener TagMatt* prm-

od svog dopisnika iz ramog novinskog I da štite ruskoj stana: jr"ieka u slučaju

Kako ovaj čas saznajem, bombar- de jače stoga, diranj- Brestlitovska već je započpjo. ! ravne z^pr '-e, k

RatsRusiior . -ra ti/, i ri ć i . , ruka ! imes učiti k(

pise

„Ruskoj lurdjaiia.

S!- vo" javlja di Brest Lítowsk i Wilna >d pučattstva.

is

e, kao što je močvarno tlo • ri ' i . i rukavi. Narev teče veoma krivudasto kroz šu nj ovite ravnice. Do iznad Lomže su obale većinom suhe , pa dotle nema baš velikih tegoba za prelaz preko Nareva. Nu izuzam kod Wis:iie svi su veći prelazi kod Pnl-tuska, Rožana, Ostrolehk'e i Lomže jako utvrdjen*. Lom/; je opet utvrdjena od svih dr h prelaz; đavle se 40 kilome! . . . k jugu

uporište. Do Kovna anom • iči veliko šumovito tlo

•i '.. i o Ovo šumovi but uz« i i obzir u pogledi -log sistem t ruske z« padne jra

l*o se . . strna i osvetilo, je< njemačke .ojske ovuda prodrle ta sjeveru i istoku. Na prostoru d;u Kovna i Istočnog Mora nema ijenih točaka poglavito s toga, vusi nisu mogli nikako ni potrti-Ja bi neprijateljske s ;le mogle

Irlfeti iz uzahnog sjevernog jezička ine Pruske. Stoga je mogao Hin-jurg tako silno da iznenadi Ruse im prodiranjem na Kurlandiju i

, 0 -pro-i

S provalom utvrdne fronte izme­dju K<)vna i Osovieca pob: nema ni umjetne ni naravne ?ap u daljim od 300 kilometara lo B zine i Dvine. Udarom s Xarevske

Visline fronte udara se na novi od­sječak, što ga čine Narev zapadno od Bialvstoka, donji tok Nureca i srednji tok Buga. Tu je jaka tvrdjava Brest-Listcvsk, jedna od najvažnijih željezničkih raskrsnica zapadne Rusije. Dva osamljena tvrdjava još je od ve­

ćega značenja s toga, što je s istoka aštićuju neprohodne močvare rijetke

Pripeta. (S. L.)

irbija i Erika Atenska „Nea Himara" zahtijeva,

a ne smije Grčka Italiji u ničem po­pustiti i da odmah u Rimu izjavi svoje stanovište. Izmedju Atene i Niša vlada

ovom pogledu potpuno sporazum-enje. Grčka i Srbija nastupit će složno roti talijanskim zahtjevima u Albaniji Jadranskom moru.

francuskoj doje se Istine. Gustav Hevre izvješćuje u „Guerre

Sociale" da je cenzura zabranila ob­jelodanjene njemačkih, austrougar­skih i turskih dnevnih izvještaja, jer se na njima uzrujava javno mnijenje.

U Havasovoj noti, koja je izdana poslije ministarskoga vijeća, držana u subotu u jutro, javlja se da vlada ne nalazi uputnim, da dade izjave o po-ožaju, jer bi širenje ovih u javnosti moglo dati neprijateljima Francuske korisnih podataka. Vlada je stoga od­učila, da sazove komoru u tajnu

sjednicu, ali pod uslovom, da komora primi obavijesti na znanje i da se o ome ne stvaraju odluke. Kada bi bilo

potrebno javno raspravljanje, tada će utradan biti sazvana javna sjednica.

francuska se ne uzda n Venizelnsa Francuski listovi ne vjeruju, da

će Venizelos nastaviti politiku entente, jer se ni on ne može suprotstaviti javnome mišljenju, koje je bezuslo-vno protiv svakih teritorijalnih ustu­paka. „Figaro" već i pripravlja javno mnijenje na nepovoljno po ententu stanovište Grčke, te veli, da Grčka nije važan faktor kod obnove balkan­skoga bloka, a ententa samo iz do­brohotnoga prijateljstva pažljivo prati kolebanje grčke politike.

Brad i okolico. U „Štit u že l jezu" zabiše nadalje u

čavlima gg. : Šare Štipa K 110. Opačić Ivan 20 para, Udova Kuzmanić Ursula K 10, Cota Jure 20 para, Oberl. Moretti K 10, Če­kić Marjati 1. Šušejara Ilija 20 para, Runje Frane 40 para, Vrgoć Mate 20 para, Vrgoć Miško 20 para, Kerv Ante K 2, Pajić Anka 40 para, Mandić Ivan 40 para, Rodančić Joso 60 para, Kčnigsberger Josef K 1 Ba-rišić Kata 1, Mattiazzi Gjovanin 2, Radić Pavao 2, Žigon Alba 10. Matačić Vinko 2, Vukov Antonieta 20 para, Roša Milan K 5, Buljan Karo 60 para, Lukanović Toma K 2, Celuska Emericli 4, Petscharnik Melchior 2, Anelli 12, Draguljević Jovan 40 para Matašić Vinko K 2

Nikolić Ana K 2, Krnuić Mate 2, Ilić Frane 2, Juras Stana 1, Lijaš Anka 1, Cr-nogača Stana 1, Beroš Vilim 10, Ivan Vučić Buda^ko 10, Levaja Dujo 40 para, Arnica Šime 30 para, Mrdje Duma K 2, Alexić Vi-cko 2, Stošić Ana 20 para, Roša Jelica žena Stipina K 1, Bumber Ante učitelj 3, Polić Ika 50 para, Božin Krste 60 para, Bajica Frane 40 para, Dešančić Kuzman K 1, Beer Emil 2, Ledvina Fany 1, Bajica Toma 40 para, Smolčić Filip 20 para, Smol-čić Ante 20 para, Marasović Rudjero 20 para, Giljan Mate K 1, Dodig Ante 20 para, Andjelič Špiro 20 para, Ninić Niko 20 para, Schaden Heisvisch 30 para, Bozančić Marko 30 para.

Zubar Jerinić K 20, Bičić Ana 1, Schor 2, Kalajzič Marko 1, Kalajzić Andrija 1, Bazin Šime 50 para, Perpetič Roko 20 para, Radić Perina K 2, Fischer Roman 2, Kleinpeter Perina 2, Hercegović Ivan 2, Feischler 2, Dogel 2, Feistmandel 2. Jan-kovič Paula 1, Dumanić Josip 1, Inchiostri

Luigi 10, Romano Vlahov Filiale 10, Thaler K 14, Šare Jovan 1, Gojanovič Milka 2, TrOster 2, Strizev Pajo 2, Stošić Božo 20 para, Spaček Johann K 1, Skaričić Milka udova p . Šime 1, Kleinpeter Heinrich 2, Novak Dušan 10, Marčić Uroš Rab 1, Ri-sjak Giuseppe 1, Marić Šime 1, Gladović Šime 1, Vodopija Ljubo 1, Zonja Stana 60 para, Vudrag Marica K 1. Prochazka Vilim 2, Belamarić Marija 1.

Cusmich Giovanni K 2, Cusmich Gra-ziella 1, Dešković 1, Rapatz 1, Cusmich Matteo 1, Kollar 1, Fosco Ugo 10, N. N. 2, Seifel 1, Krste Sunara 10, Dn. Ivan Bja-žić 5, 0 . Serafin Bolić Prvić Luka 2, Filo-mena D. Maninović 2, Dinko Belamarić p . Ante 2, Nečitljivo 2, Ivan Kačić Dimitri 2, Josip Jankovič 1, Petar Derado 2, Suria Vincenzo 1, Gjuro Knežević 2, Milag Musić K 2, Zorka Baldini 2, Brčić Mirko 2, Mate Knego 2, Dr. Majdić 6, Dr. Fidler 6, Zorić Cvita Pilina 20 para, Šojat 20 para, Inckro Mate 40 para, Smoljanović 20 para, Fjo-rentin 20 para, Connoy K 5, Brechler Ema­nuel 1, Cučera Fany 1, F, Lt. Mayer 1, Manonić Didovič 40 para, Božulić Ivan 40 para. Mirni Erga K 1, Matija Hrvatska 20 para, Sudac Hain K 2, Roša Niko 40 para, Pilot Dunatov 60 para, Fort Ficolo K 20, Alačević 1, Gzf. Nostiz 10, G.djica Dorotea Lazić 2, Gasparini Vjekoslav 20 para, Atti-110 Curir K 5, Juraj Cocco 2, Marko Ma-djerić 2, Renza 30 para, V. Gaizin 30 para, Miho Lukić K 1, Silvestro Silvestrić 1, Ma-kale Adolf 12, Dr. Anzulović 2, Dr. V. Smolčić 4. Svega K 1796-20.

Podružnici Crvenog Križa doprini-ješe na uspomenu poginulog junaka Ernesta Zaccaria: Dobrovoljno vatrogasno družtvo K 10, Dušan Rapo 30, Erminio Šupuk 20, Tvrdka V. Inchiostri et Figli K 50, Savje­tnik Božo Calebich 10, Bontempo Ante 20, a Dr. Filip Colombani iz Spljeta K 50.

Otvor c. k. rea lne -g imnaz i je u Ši­beniku. C. K. Upraviteljstvo priopćuje sli­jedeće: Školska će godina 1915—16 početi dne 19. septembra službom Božjom u cikvi zavoda u 9 sati pr. p. Dne 20. septembra počinje redovito poučavanje.

Upisivanje učenika u I. razred biti će 14 septembra od 10—12 s. pr. p.

Prijamni ispit za 1. razred biti će 15. septembra.

Naknadni, popravni i prijamni ispiti za razrede više od prvoga biti će dne 16., 17, i 18. septembra. Učenici, koji su ovaj zavod pohagjali, imaju se prikazati dne 17. i 18. septembra od 9—12 s. pr. p . i do ­nijeti sa sobom godišnju svjedodžbu.

Učenici, koji se upisuju u I. razredu, imaju donijeti; krštenicu, kojom će dokazati da su navršili 10. godinu života ili da će ju navršiti do 31 . decembra 1915, a ko sua pohagjali pučku školu, imaju prikazati i svjedodžbu polaznicu.

Svi učenici imaju donijeti dva primjerka nacijonala redovito popunjena i potpisana od roditelja ili zakonitog zamjenika.

Na prijamnom ispitu za I. razred za­htijeva s e :

a) iz nauka vjere ona mjera znanja koja je propisana za prve četiri školske go­dine pučkih škola;

b) iz hrvatskog ili srpskog kao na­stavnog jezika, okretnost u čitanju, pozna­vanje pravilnog oblikoslovlja i vještina u razglabanju proste i raširene izreke, najgla-vnije o pravopisu, interpunkcijama te njihova praktična uporaba pri pismenoj zadaći, koja sastoji iz jedne kratke pripovijetke, basne 111 diktata;

c) iz računice četiri glavne vrste ra­čuna s cijelim brojevima pismeno i us­meno.

Učenici, koji se žele podvrći prija­mnom ispitu za koji razred viši od prvoga, imaju prikazati upraviteljstvu, najkasnije do 6 septembra, svoju molbu, kojoj će prilo­žiti : krštenicu, zadnju svjedočbu zavoda, što su prije pohagjali s propisanim dodat­kom onog upraviteljstva i eventualne svje­dodžbe privatnih podučavatelja. Osim toga moraju iz geometrije ili deskriptivne geo­metrije prikazati najmanje 6 slika, a iz prostoručnog risanja barem 6 slika prema naukovnoj osnovi onog razreda.

Učenici, koji dolaze po prvi put u zavod, imaju platiti kod upisivanja 8-20 kruna, a svaki drugi učenik plaća 4 Kr. Roditeljima ili odgovornim nastojnicima to­plo se preporuča, da za školske godine češće dogju u zavod, te se obavijeste o na­pretku i vladanju svojih sinova ili štićenika.

Svaki učitelj zavoda davat će obavijesti o vladanju i napretku učenika u odredjenim urama. — U Šibeniku, 20. avgusta 1915 C. K. Upraviteljstvo realne-gimnazije.

N A J N O V I J E V I J E S T I Prispje le u 3 sa ta po podne.

LONDON, 24. ko lovoza (KB).

„Daily Chronicle" prima iz Petro-

g r a d a :

Pitanje i spražnjena Petrogra-

da otvoreno s e raspravlja. Uzne­

miruje pitanje bjegunaca, p o š t o

su pomoćna vre la do skrajnosti

iscrpljena.

Mot i i na moru. BERLIN, 24. kolovoza. (KB). Služ­

beno se saopćuje:

Dne 16. ov . mj. potopi la je

njemačka podmornica na ulazu u

finski zaljev rusku pomoćnu ladjn

hitcem torpeda.

Pred Z e e b r u e g g e u noći od

22. na 23. ov. mj. napadnuta je

jedna njemačka predstnažna tor-

pi I jarka po dvama razaračima.

Nakon hrabre obrane potopljena

je. Dio p o s a d e bio je spašen . V r h o v n a vojna u p r a v a .

Pred D a r t e l i CARIGRAD, 24. kolovoza (KB).

Glavni kvartir saopćuje:

Ponovni neprijateljski napadaj dne 22. ov . mj. na frontu Anaforte b io je protunapadajem suzbiven uz t ežke g u ­bitke po neprijatelja.

U boju od 21. ov . mj. neprijatelj je pretrpio s trahov i te gubitke .

Ra Irak-lronli. CARIGRAD, 24. kolovoza (KB).

Glavni kvartir saopćuje:

Na Irakfronti zadal i s m o eng le ­skom odjelu kod Akike na Eufratu ve ­like gubi tke te s m o 200 pušaka zapl i ­jeni l i .

otoplj LONDON, 24. kolovoza (KB).

Engleski parobrod „Martha Edmonds" potopljen je od podmornice . P o s a d a bi la je s p a š e n a .

Velika svota novaca može da se nakloni svakoiiie, koji postane

naručnicima. — Bezplatna izjašnjenja šalje

S r e ć k o v n o z a s t u p s t v o 30. L jub l j ana .

piano želio bi uzajmiti. Obavjesti daje uprava „Hrvatske Misli" pod brojem 35. 1—3

automobil na prodaju! Maleni automobil sa dva sjedala,

6 HP, jedan cilindar, sistem Peugeot na prodaju. Eventualno prodaju se same gume vanjske i nutarnje, sa čavlima i bez, skoro nove 710X90. Adresa kod uprave lista. 1—3

Sfroj za pranje rublja. prodaje se uz cijenu od K 150— Kupac može po dogovoru i mjesečno odplaćivati. Stroj posve novi vrlo praktičan i za dana­šnje doba vrlo ekonomičan. Obavijesti daje uprava, lista

Tražim poslovodju i jednog radnika za postolarski obrt. Nastupiti mogu odmah. Upitati se u

upravi lista. 3—6

Cijenjenim mojim mušterijama

javljam da su mi prispjeli

ŠEĆER I KAVA CIJENE UMJERENE.

PJO TERZANOVIĆ.

se i HRVATSKE ZADRUŽNE

I TISKARE U ŠIBENIKU ; ;

u. z . s. o. j . (Dr. ANTE DULIBIĆ I DRUG).

UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE

VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, MISSALE,

MOLITVENIKE I SVE U TU STRUKU SPA-

:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: : - :

CIENE UMJERENE. - IZRADBA BRZA

:-: :-: I SOL JNA. : : :-:

1

JOSIP JADRONJA-Š IBENIK Agenturni, komisionalni i otpremnički posao

Zastupstvo: Osjeguravajućeg Društva „Herceg Bosna"

Zastupstvo i skladište za Šibenik i okolicu slijedeći vgl. Ivrdka: Michele Truden - Trst, Viktor Schmidt Fils - Beč, Braća Klein - Split, Miho Sez - Dubrovnik, Salvetti & Co. - Piran, J. Pipan & Co. - Trst, itd. itd. itd.

Preuzimlje naručbe svakovrstnih modernih pečata iz g u m e i mjedi za pečatni v o s a k i sve ostale pečatne predmete , s v e uz Tvorničku cijenu da se ne boji u-

takmice, brza izradba.

Razašiije 1000 komada Feldpost dopisnica za Kr. 6.

I

m E O I :

H R V A T S K A Z A D R U Ž N A T I S K A R A Š I B E N I K

UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr. A. DULIBIĆ I DRUG)

OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU TOČNO, BRZO, U MODERNON SLOGU TE UZ VEOMA UMJERENE CIJENE IZRADJIVAT1 SVE :-: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU :-:

IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE 1 DRUGE ZABAVNE POZIVE I PROGRAME, OSMRTNICE, CIJEN1KE, JESTVENIKE I T. D. l"T. D.

VELIKO SKLADIŠTE TISKANICA ZA OBĆINE 1 :-: :-: Ž U P S K E UREDE. :-: :-:

II

P R O D A J A RAZNOVRSNOG ČISTOG P A P I R A I OBVOJA

ECĐ:

Jadranska Banka POPRUŽNIC* ŠIBENIK

Dionička g lavnica K 8 ,000 .000 . — Pričuva K 700.000.

CENTRALA U TRSTU

Via della Cassa di Risparmio 5

(Vlastita kuća).

N a s l o v z a b r z o j a v e : J A D R A N S K A " .

PODRUŽNICE : D u b r o v n i k — K o t o r — Ljub l j ana O p a t i j a — Š i b e n i k — Spl je t — Z a d a r .

Metković

Kuponi založnica Zemljišno veresijskog zavoda Kraljevine Dalmacije plativi su kao i uvučene založnice unovčuju se kod JADRANSKE BANKE u TRSTU

i svih njezinih podružnica. Uložne knjižice. — Polirana i administracija vrijednosnih papira. — Kupoprodaja tuzemnih i inozemnih vrijednosnih papira, te deviza i valuta. — Osiguravanje efekata proti gubitku na tečaju pri vučenju. — Žiro računi i tekući računi. Unovčivanje mjenica, dokumenata, odrezaka i izvučenih vrijednosnih papira. - Kreditna pisma, čekovi, vaglia, naputnice. - Predujmovi i zajmovi na vrijednosne papire, dionice srećke, robu (Warrants), brodove itd. - Gradjevne

vjeresije.

• f P r e t i n c i (Sa fes ) z a č u v a n j e v r i e d n o t a u če l i čno j s o b i ( T r e s o r ) s a p o s e b n i m k l j u č e v i m a z a k l i j e n t e , u koj im s e p r e t i n c a m a m o ž e d r ž a t i s v a k o v r s n e v r i j e d n o s t i .